Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.48.0-wmf.1 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 8 1087 42715811 42704755 2026-11-02T06:55:43Z Vipz 151311 42715811 wikitext text/x-wiki {{Wiki-obavijest | tekst = Pridružite se uređivačkoj akciji [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|Mjesec Azije]] od 1. do 30. novembra. | slika_lijevo = [[File:WAM logo without text.svg|28px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]] }} 3dmiqs3hdrmrvhogat2bph6wwi56x1b 10 1223 42715589 42696989 2026-11-01T12:41:54Z Edgar Allan Poe 29250 42715589 wikitext text/x-wiki <!--FORMAT: {{IČ|ime_članka|redni_broj_meseca_u_kome_je_početak|početak|kraj}}--> <!--Januar--> {{IČ|Mezokarnivor|1|1|15}} {{IČ|Suicid Osamua Dazaija|1|16|31}} <!--Februar--> {{IČ|The Oregon Trail (1985)|2|1|15}} {{IČ|Shōnan-tō|2|16|28}} <!--Mart--> {{IČ|L'Île mystérieuse|3|1|15}} {{IČ|Tradicionalna misa|3|16|31}} <!--April--> {{IČ|Kaze no Tani no Naushika|4|1|15}} {{IČ|Vargtimmen|4|16|30}} <!--Maj--> {{IČ|Ningen Shikkaku|5|1|15}} {{IČ|EHF Euro 2026.|5|16|31}} <!--Jun--> {{IČ|Mary Wollstonecraft Shelley|6|1|15}} {{IČ|Patuljasti troprsti ljenjivac|6|16|30}} <!--Juli--> {{IČ|Mirotvorac (film)|7|1|15}} {{IČ|Panama|7|16|31}} <!--August--> {{IČ|Zabel Jesajan|8|1|15}} {{IČ|Straume|8|16|31}} <!--Septembar--> {{IČ|Arvydas Sabonis|9|1|15}} {{IČ|Harpija (ptica)|9|16|30}} <!--Oktobar--> {{IČ|Pavle Pavlović|10|1|15}} {{IČ|Koraljivor|10|16|31}} <!--Novembar--> {{IČ|Ori and the Blind Forest|11|1|15}} {{IČ|Sevasti Qiriazi|11|16|30}} <!--Decembar--> {{IČ|Armand Duplantis|12|1|15}} {{IČ|Ori and the Will of the Wisps|12|16|31}} <noinclude>[[Kategorija:Šabloni glavne stranice]]</noinclude> 01pspjzc7s8q36evk36ac2weosh4rib 4 1774 42715579 42696974 2026-11-01T12:32:19Z Edgar Allan Poe 29250 /* Biologija */ 42715579 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Wikipedija:Istaknuti_članci/styles.css" /> __NOTOC__ <div class="featured-page"> <div class="featured-hero"> <div class="featured-hero-main"> <div class="featured-hero-symbol">[[Datoteka:Cscr-featured.png|60px|alt=Zvijezda označava istaknute članke na Wikipediji|link=|Simbol istaknutih članaka]]</div> <div class="featured-hero-copy"> <div class="featured-shortcut">{{Prečac|WP:IČ}}</div> <div class="featured-page-title">Istaknuti članci</div> <div class="featured-description">Najkvalitetniji sadržaj Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku</div> </div> </div> <div class="featured-meta"><span>[[:Kategorija:Istaknuti članci|'''{{Broj istaknutih članaka}}''' {{plural:{{Broj istaknutih članaka}}|istaknuti članak|istaknuta članka|istaknutih članaka}}]]</span>•<span>Aktualni: '''[[{{Aktualni istaknuti članak}}]]'''</span></div> <div class="featured-actions"> <div class="featured-action">[[Šablon:Istaknuti članak|Aktualni]]</div> <div class="featured-action">[[Wikipedija:Istaknuti članci/Kandidati|Kandidati]]</div> <div class="featured-action">[[Wikipedija:Istaknuti članci/Kriteriji|Kriteriji]]</div> <div class="featured-action">[[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva|Arhiva]]</div> </div> </div> <div class="featured-jump"> <div class="featured-jump-title">Pregled po područjima</div> <div class="featured-jump-links">[[#Geografija|Geografija]]<span>•</span>[[#Biologija|Biologija]]<span>•</span>[[#Historija|Historija]]<span>•</span>[[#Biografije|Biografije]]<span>•</span>[[#Društvo|Društvo]]<span>•</span>[[#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]<span>•</span>[[#Filozofija i religija|Filozofija i religija]]<span>•</span>[[#Sport|Sport]]<span>•</span>[[#Nauka i tehnika|Nauka i tehnika]]</div> </div> <div class="featured-grid featured-grid-pair"> <div class="featured-section"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P geography.svg|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Geografija == </div> </div><div class="featured-gallery featured-gallery-quad">[[Datoteka:France_cities.png|96px|border|alt=|link=Francuska]][[Datoteka:Coat of arms of Benin.svg|92px|alt=|link=Benin]][[Datoteka:NoviBG Nov30 2005.jpg|96px|border|alt=Novi Beograd|link=Novi Beograd]][[Datoteka:Lion-persepolis.JPG|92px|border|alt=|link=Persepolis]]</div> <div class="featured-list"> '''Države:''' [[Egipat]] • [[Uzbekistan]] • [[Francuska]] • [[Venezuela]] • [[Kambodža]] • [[Honduras]] • [[Benin]] • [[Češka]] • [[Fidži]] • [[Wales]] • [[Iran]] • [[Kuba]] • [[Estonija]] • [[Surinam]] • [[Sjeverna Koreja]] • [[Singapur]] • [[Panama]] '''Gradovi:''' [[Ljubljana]] • [[Novi Beograd]] • [[Vancouver]] • [[Persepolis]] • [[Šibenik]] • [[Teheran]] • [[Moskva]] '''Seizmologija:''' [[Potresi u Iranu]] '''Ostalo:''' [[Goli otok]] • [[Potsdamer Platz]] • [[Pjongjanški metro]] • [[Zaljevsko područje San Francisca]] • [[Geografija Irana]] • [[Geografija Albanije]] • [[Mount Everest]] </div></div> <div class="featured-section"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P biology.png|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Biologija == </div> </div><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Cicerbita_alpina_mg-k.jpg|96px|border|alt=|link=Obične golupke]][[Datoteka:Harbour seal breast feeding 1150144.jpg|96px|border|link=Fauna Škotske]]</div> <div class="featured-list"> '''Općenito:''' [[Permsko-trijasko izumiranje]] • [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] • [[Nova hipoteza o jedinstvenom porijeklu]] • [[Genetika čovjeka]] • [[Održivost]] • [[Abiogeneza]] • [[Mezokarnivor]] '''Biljke:''' [[Rosulja]] • [[Glavočike]] '''Insekti:''' [[Obične golupke]] • [[Bogomoljke]] '''Vodozemci:''' [[Vodozemci]] '''Reptili:''' [[Krokodili]] • ''[[Edmontosaurus]]'' • [[Pterosauri]] • ''[[Pterodactylus]]'' • [[Dromeosauridi]] • ''[[Spinosaurus]]'' • [[Fiziologija dinosaura]] • ''[[Compsognathus]]'' • ''[[Gryposaurus]]'' • ''[[Scelidosaurus]]'' '''Ptice:''' [[Vatroglavi kraljić]] • [[Harpija (ptica)]] '''Sisavci:''' [[Rudolfijev kit]] • ''[[Homo floresiensis]]'' • [[Snježni leopard]] • [[Rakun]] • [[Divovska vidra]] • [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] '''Ostalo:''' [[Meduze]] • [[Koraljni greben]] • [[Fauna Škotske]] • [[Fauna Australije]] • [[Koraljivor]] </div></div> </div> <div class="featured-section featured-section-wide"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P icon Colosseum.png|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Historija == </div> </div> <div class="featured-columns"> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Minoan_Ash.png|96px|border|alt=|link=Minojska erupcija]] [[Datoteka:Kusatma_Zonaro.jpg|96px|border|link=Bizantsko-osmanski ratovi]]</div> <div class="featured-list"> '''Mjesno određena:''' [[Historija Sjedinjenih Američkih Država]] • [[Historija Kine]] '''Stari vijek:''' [[Minojska erupcija]] • [[Heladski period]] • [[Majanski kalendar]] '''Klasična antika:''' [[Bitka kod Kane]] • [[Ropstvo u staroj Grčkoj]] • [[Pelazgi]] • [[Žene u antičkom Rimu]] • [[Liturgija u staroj Grčkoj]] • [[Lelantski rat]] • [[Prostitucija u antičkom Rimu]] • [[Ropstvo u antičkom Rimu]] • [[Rimsko Carstvo]] • [[Termopilska bitka]] • [[Ahemenidsko Carstvo]] • ''[[Praefectus urbi]]'' '''Srednji vijek:''' [[Bizantsko-osmanski ratovi]] • [[Građanski rat u Vizantiji (1341–1347)]] • [[Srednji vijek]] • [[Kasni srednji vijek]] • [[Bitka kod Karbale]] • [[Pečenezi]] • ''[[Anali franačkog kraljevstva]]'' • [[Kraljevina Albanija (1272–1368)]] </div></div> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Encyclopedie_frontispice_full.jpg|96px|border|link=Prosvetiteljstvo]][[Datoteka:Caspar_David_Friedrich_-_Wanderer_above_the_sea_of_fog.jpg|96px|border|link=Romantizam]]</div> <div class="featured-list"> '''Novi vijek:''' [[Francuski revolucionarni kalendar]] • [[Ku Klux Klan]] • [[Rat Canudosa]] • ''[[Code civil]]'' • [[Krimski rat]] • [[Prosvjetiteljstvo]] • [[Romantizam]] • [[Bitka kod Visa]] • [[Velika Kolumbija]] • [[Italijanska renesansa]] • [[Portugalska renesansa]] • [[Renesansa u Škotskoj]] • [[Reformacija]] • [[Poljska renesansa]] • ''[[Devedeset pet teza]]'' • [[Elizabetansko doba]] • [[Malački Sultanat]] • [[Tjesnačka naselja]] '''Savremeno doba (1900–danas):''' [[Uskršnji ustanak]] • [[Drugi svjetski rat]] • [[Atentat na Johna F. Kennedyja]] • [[Opsada Skadra (1912–1913)]] • [[Bitka za Moskvu]] • [[Bitka za Vukovar]] • [[Drugi čečenski rat]] • [[Katinjski masakr]] • [[Invazija Sovjetskog Saveza na Poljsku]] • [[Rat u Bosni i Hercegovini]] • [[Afgansko-sovjetski rat]] • [[Opsada Dubrovnika]] • [[Deportacija krimskih Tatara]] • [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu]] • [[Benešovi dekreti]] • [[Neoklasicizam]] • [[Invazija na Poljsku]] • [[Hladni rat]] • [[Bitka za Srbiju]] • [[Demokratska Kampućija]] • [[Grčki građanski rat]] • [[Bitka na Neretvi]] • [[Operacija Schwarz]] • [[Kambodžanski genocid]] • [[Fudbalski rat]] • [[Operacija Weiss]] • [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] • [[Napad četnika na Užičku Republiku]] • [[Vijetnamski rat]] • [[Bitka na Sutjesci]] • [[Povlačenje kolaboracionista s Nijemcima (1944–1945)]] • [[Holokaust u Litvaniji]] • [[Nezavisna Albanija]] • [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Raspjevana revolucija]] • [[Srpska okupacija Albanije]] • [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]] • [[Masakri nad Albancima u balkanskim ratovima]] • [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke]] • [[Sook Ching]] • ''[[Fin de siècle]]'' • [[Shōnan-tō]] '''Ostalo:''' [[1991.]] • [[2015.]] • [[1974.]] </div></div> </div></div> <div class="featured-section featured-section-wide"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P philosophy1.png|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Biografije == </div> </div> <div class="featured-columns"> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|border|alt=|link=Edgar Allan Poe]][[Datoteka:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|96px|border|alt=|link=Piet Mondrian]]</div> <div class="featured-list"> '''Filozofija i teologija:''' [[Kelsos]] • [[Markion]] • [[Ali]] • [[Hasan ibn Ali]] • [[Bertrand Russell]] • [[Kusam ibn Abas]] • [[Seneka]] • [[Posejdonije]] • [[Hrizip]] • [[Aldo Manucije]] • [[Zajn al-Abidin]] • [[Ludwig Wittgenstein]] '''Književnost:''' [[Victor Hugo]] • [[Lewis Carroll]] • [[Franz Kafka]] • [[André Malraux]] • [[William Faulkner]] • [[Hesiod]] • [[Albert Camus]] • [[Apolonije Rođanin]] • [[Jean Anouilh]] • [[Edgar Allan Poe]] • [[H. P. Lovecraft]] • [[Ian Fleming]] • [[Lukijan]] • [[Edogawa Ranpo]] • [[Filenida]] • [[Marcijan Kapela]] • [[Fabije Plancijad Fulgencije]] • [[Jean Cocteau]] • [[Osamu Dazai]] • [[Mary Wollstonecraft Shelley]] • [[Zabel Jesajan]] '''Muzika:''' [[Himzo Polovina]] • [[Britney Spears]] • [[Roy Orbison]] • [[Safri Duo]] • [[Talk Talk]] • [[Simge (pjevačica)]] • [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Ling tosite sigure]] • [[Falco]] • [[Kraftwerk]] • [[Phil Ochs]] '''Film:''' [[Marlene Dietrich]] • [[Sunny Leone]] • [[Branko Lustig]] • [[Nebojša Glogovac]] • [[Pier Paolo Pasolini]] '''Likovna umjetnost:''' [[Vojin Bakić]] • [[Piet Mondrian]] • [[Salvador Dalí]] • [[Renato Guttuso]] • [[Antun Augustinčić]] </div></div> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Albert Einstein Head cleaned.jpg|96px|border|link=Albert Einstein]][[Datoteka:Larry Bird Lipofsky.jpg|96px|border|link=Larry Bird]]</div> <div class="featured-list"> '''Nauka:''' [[Albert Einstein]] • [[Ernst Herzfeld]] • [[Husein Nasr]] '''Politika:''' [[Willy Brandt]] • [[Adolf Hitler]] • [[George H. W. Bush]] • [[Dimitrije Tucović]] • [[Ulysses S. Grant]] • [[John Brown (abolicionist)]] • [[Julije Cezar]] • [[Konstantin Veliki]] • [[Anvar Sadat]] • [[Edvard Beneš]] • [[Joseph Goebbels]] • [[Reinhard Heydrich]] • [[Hermann Göring]] • [[Mahmud Ahmadinežad]] • [[Rómulo Betancourt]] • [[Domaslava]] • [[Harry S. Truman]] • [[Alfred Rosenberg]] • [[Karl XII od Švedske]] • [[Mathieu Kérékou]] • [[Pavle Pavlović]] '''Sportaši:''' [[Novak Đoković]] • [[Bill Russell]] • [[Larry Bird]] • [[Kevin McHale (košarkaš)]] • [[Paul Keres]] • [[Dikembe Mutombo]] • [[Arvydas Sabonis]] • [[Armand Duplantis]] '''Ostalo:''' [[Braća Kray]] • [[Jack Trbosjek]] • [[Pocahontas]] • [[Roland Freisler]] • [[Leopold i Loeb]] • [[Smrt Edgara Allana Poea]] • [[Vilim Horvaj]] • [[Nikola Kovačević – Čudnovski]] • [[Vlajko Begović]] • [[Jakov Kranjčević]] • [[Sevasti Qiriazi]] </div></div> </div></div> <div class="featured-section featured-section-wide"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P social sciences.png|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Društvo == </div> </div> <div class="featured-columns"> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Iranrood Section.png|96px|border|link=Iranrud]][[Datoteka:Speyer (DerHexer) 2010-12-19 051.jpg|96px|border|link=Code civil]]</div> <div class="featured-list"> '''Ekonomija i gospodarstvo:''' [[Iranrud]] '''Jezik i pismo:''' [[Vulgarni latinski jezik]] • [[Srpskohrvatski jezik]] • [[Dorski dijalekt]] • [[Afrički romanski jezik]] • [[Albanski jezik]] • ''[[Jezik i nacionalizam]]'' '''Gastronomija:''' [[Ishrana u staroj Grčkoj]] '''Demografija:''' [[Demografija SFR Jugoslavije]] • [[Egzodus Jevreja iz arapskih država]] </div></div> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Scottish independence referendum results.png|96px|border|link=Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]][[Datoteka:Coat of arms of the United Kingdom (2022, both variants).svg|96px|link=Britanska monarhija]]</div> <div class="featured-list"> '''Politika:''' [[Parlament]] • ''[[God Save the King]]'' • [[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]] • [[Britanska monarhija]] • ''[[Save Our Children]]'' • [[Savez komunista Jugoslavije]] • [[Samoupravni socijalizam]] '''Pravo:''' ''[[Code civil]]'' • [[Brak]] • [[Rat]] '''Psihologija:''' [[Seksualna revolucija]] '''Ostalo:''' ''[[The Washington Post]]'' • [[Ljudski rad]] • [[LGBTQ historija Njemačke]] • [[Hominizacija]] • [[Kineski kalendar]] • [[Suicid]] • [[Lezbejka]] </div></div> </div></div> <div class="featured-section featured-section-wide"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:p_art.png|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Umjetnost i kultura == </div> </div> <div class="featured-columns"> <div class="featured-column"> <div class="featured-list"> '''Likovna umjetnost:''' [[Otonska renesansa]] • [[Srednjovjekovna umjetnost]] • [[Zapadno slikarstvo]] • [[Vikinška umjetnost]] '''Književnost:''' [[Rimska književnost]] • [[Starogrčka književnost]] • [[Naučna fantastika]] • ''[[Decameron]]'' • ''[[Nineteen Eighty-Four]]'' • [[Sherlock Holmes]] • ''[[Ubiti pticu rugalicu]]'' • [[Grčka komedija]] • ''[[Katalog žena]]'' • ''[[Apokolocintoza]]'' • [[Nobelova nagrada za književnost]] • [[Narodna književnost]] • [[Srednjovjekovna latinska književnost]] • [[Rimska komedija]] • [[Grčki epski ciklus]] • [[Oksirinhijski papirusi]] • ''[[Antigone]]'' • ''[[And Then There Were None]]'' • [[Ono (lik)]] • [[Fedra (Seneka)|''Fedra'' (Seneka)]] • [[Vizantijska književnost]] • [[Albanska književnost]] • [[Teatar u starom Rimu]] • [[Novogrčka književnost]] • ''[[Ningen Shikkaku]]'' '''Strip''': ''[[Usagi Yojimbo]]'' • [[Joker (lik)]] • [[Penguin]] • [[Riddler]] • [[Mr. Freeze]] • [[Two-Face]] • [[Mad Hatter (DC Comics)]] • [[Batman]] • [[Calendar Man]] • [[Scarecrow]] • [[Professor Pyg]] • [[Bleach (manga)|''Bleach'' (manga)]] • [[Catwoman]] '''Anime:''' ''[[Sailor Moon]]'' • [[Aria (anime)|''Aria'']] • ''[[Cardcaptor Sakura]]'' • [[Leomon]] • ''[[The Rose of Versailles]]'' • ''[[Cobra (manga)|Cobra]]'' • ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Neon Genesis Evangelion]]'' • ''[[Psycho-Pass]]'' • ''[[InuYasha]]'' • ''[[Sen to Chihiro no Kamikakushi]]'' • "[[Perfect World]]" • [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • "[[Saint's Supper]]" • "[[The Gates of Judgment]]" • "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" </div></div> <div class="featured-column"> <div class="featured-list"> '''Muzika:''' [[Album]] • [[Popularna muzika u SFR Jugoslaviji]] • [[Novi val]] • [[Synthpop]] • [[Eurosong 2002.]] • [[Eurosong]] • [[Eurosong 2022.]] • "[[Smells Like Teen Spirit]]" • [[Dora (festival)|''Dora'' (festival)]] '''TV serije:''' [[Queer as Folk (američka TV serija)|''Queer as Folk'' (američka TV serija)]] • [[Dynasty (TV serija)|''Dynasty'' (TV serija)]] • [[Battlestar Galactica (miniserija)|''Battlestar Galactica'' (miniserija)]] • [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] • [[Šerlok Holms (TV serija)|''Šerlok Holms'' (TV serija)]] • [[The Man in the High Castle (TV serija)|''The Man in the High Castle'' (TV serija)]] • ''[[Bitange i princeze]]'' • "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)]]" '''Film:''' [[Stargate (film)|''Stargate'' (film)]] • ''[[Cliffhanger]]'' • [[Holivudska crna lista]] • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows – Part 2]]'' • ''[[Lea i Darija]]'' • [[Conan the Barbarian (film, 1982)|''Conan the Barbarian'' (1982)]] • ''[[Svećenikova djeca]]'' • ''[[Les Vampires]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 2009)|''Sherlock Holmes'' (film, 2009)]] • ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • ''[[Blade Runner]]'' • ''[[Star Trek IV: The Voyage Home]]'' • [[Produkcijski kodeks MPAA]] • ''[[The Royal Tenenbaums]]'' • ''[[Fitna (film)|Fitna]]'' • ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • ''[[RoboCop]]'' • ''[[The Deer Hunter]]'' • ''[[Z (film)|Z]]'' • [[The Killing Fields (film)|''The Killing Fields'']] • [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] • ''[[Desjat negritjat]]'' • ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]'' • [[Batman (film, 1989)|''Batman'' (1989)]] • ''[[Being There]]'' • ''[[Pulp Fiction]]'' • [[Murder on the Orient Express (film, 1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]'' • ''[[Asteroid City]]'' • [[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|''Smrt Djevojčice sa žigicama'']] • ''[[Dog Day Afternoon]]'' • ''[[Stalker (film)|Stalker]]'' • [[The Zone of Interest (film)|''The Zone of Interest'']] • ''[[Groundhog Day]]'' • [[Crni talas]] • ''[[Kaze no Tani no Naushika]]'' • ''[[Vargtimmen]]'' • ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' • ''[[Straume]]'' '''Arhitektura:''' [[Potsdamer Platz]] • [[Pjongjanški metro]] • [[Tvrđava Svetog Mihovila]] '''Videoigre:''' ''[[Civilization]]'' </div></div> </div></div> <div class="featured-grid featured-grid-pair"> <div class="featured-section"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P religion.png|26px|link=|alt=]][[Datoteka:P philosophy.png|26px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Filozofija i religija == </div> </div><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Brooklyn Museum - The Exhortation to the Apostles (Recommandation aux apôtres) - James Tissot.jpg|96px|border|link=Historijski Isus]][[Datoteka:Cybele Getty Villa 57.AA.19.jpg|border|96px|link=Kibela]]</div> <div class="featured-list"> '''Filozofija:''' [[Antička filozofija]] • [[O strastima (Hrizip)|''O strastima'']] '''Religija:''' [[Historijski Isus]] • [[Kritika Biblije]] • [[Rano kršćanstvo]] • [[Ateizam]] • [[Hadis o dvanaest nasljednika]] • [[Imamet]] • [[Kult heroja]] • [[Islamizacija Albanije]] '''Mitologija:''' [[Kibela]] • [[Grčka mitologija]] • [[Rimska mitologija]] • [[Kupidon i Psiha]] • [[Kupidon]] </div></div> <div class="featured-section"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P sport.png|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Sport == </div> </div><div class="featured-gallery">[[Datoteka:PAN-TUN (32).jpg|96px|border|link=FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]][[Datoteka:Défilé médaillés français JO 2012 3.jpg|96px|border|link=Rukometna reprezentacija Francuske]]</div> <div class="featured-list"> '''Takmičenja:''' [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2015.]] • [[UEFA Euro]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]] • [[UEFA Euro 2016.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2017.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] • [[EHF Euro 2016.]] • [[Afrički kup nacija 2010.]] • [[EHF Euro 2018.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] • [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2019.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.]] • [[UEFA Euro 2020.]] • [[EHF Euro 2020.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] • [[EHF Euro 2022.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] • [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] • [[EHF Euro 2024.]] • [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] • [[AFC Azijski kup 1984.]] • [[UEFA Euro 2024.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.]] • [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci]] • [[EHF Euro 2026.]] '''Ekipe:''' [[Rukometna reprezentacija Francuske]] • [[Fudbalska reprezentacija Francuske]] • [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa]] • [[Boston Celtics]] • [[Dream Team]] • [[Fudbalska reprezentacija Estonije]] • [[Fudbalska reprezentacija Turske]] </div></div> </div> <div class="featured-section featured-section-wide"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P physics.svg|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Nauka i tehnika == </div> </div> <div class="featured-columns"> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|88px|border|link=Hipoteza o rijetkoj Zemlji]][[Datoteka:1l7v_opm.png|88px|border|link=ABC proteini]]</div> <div class="featured-list"> '''Astronomija:''' [[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]] • [[Život na Marsu]] • [[90377 Sedna]] • [[Pluton]] • [[Svemirski centar Imam Homeini]] • [[Komet Shoemaker-Levy 9]] • [[Historija opservacije Marsa]] • [[Neptun (planeta)]] • [[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]] • [[Merkur]] '''Hemija:''' [[Itrij]] • [[ABC proteini]] • [[Lipidi]] • [[Botulinski toksin]] '''Medicina:''' [[Rak pluća]] • [[Žuta groznica]] • [[Epilepsija]] • [[Meningitis]] • [[Tradicionalna medicina]] • [[Gojaznost]] • [[Shizofrenija]] • [[Migrena]] • [[Kontrola rađanja]] • [[Spavanje]] • [[Magnetna rezonantna tomografija]] • [[Denga groznica]] • [[Bolest kretanja]] • [[Antraks]] • [[Srednjovjekovna medicina]] • [[Lumbago]] • [[Raynaudov fenomen]] </div></div> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:IPod family.png|96px|border|link=Apple Inc.]][[Datoteka:Dampfturbine_Montage01.jpg|96px|border|link=Elektroenergetika]]</div> <div class="featured-list"> '''Matematika:''' [[Euklidov algoritam]] '''Informatika:''' [[Malware]] • [[Apple Inc.]] • [[Spyware]] • [[Commodore International]] • [[Facebook]] • [[YouTube]] • [[Frutiger Aero]] • ''[[Age of Mythology]]'' • [[The Oregon Trail (1985)|''The Oregon Trail'' (1985)]] • ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' '''Fizika:''' [[Elektroenergetika]] '''Tehnika:''' [[SMS Viribus Unitis]] • [[Global Positioning System]] </div></div> </div></div> </div> [[Kategorija:Istaknuti članci| ]] eovakklv7ouqqyex66yg7tp3sv1m1v5 42715580 42715579 2026-11-01T12:32:51Z Edgar Allan Poe 29250 /* Biografije */ 42715580 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Wikipedija:Istaknuti_članci/styles.css" /> __NOTOC__ <div class="featured-page"> <div class="featured-hero"> <div class="featured-hero-main"> <div class="featured-hero-symbol">[[Datoteka:Cscr-featured.png|60px|alt=Zvijezda označava istaknute članke na Wikipediji|link=|Simbol istaknutih članaka]]</div> <div class="featured-hero-copy"> <div class="featured-shortcut">{{Prečac|WP:IČ}}</div> <div class="featured-page-title">Istaknuti članci</div> <div class="featured-description">Najkvalitetniji sadržaj Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku</div> </div> </div> <div class="featured-meta"><span>[[:Kategorija:Istaknuti članci|'''{{Broj istaknutih članaka}}''' {{plural:{{Broj istaknutih članaka}}|istaknuti članak|istaknuta članka|istaknutih članaka}}]]</span>•<span>Aktualni: '''[[{{Aktualni istaknuti članak}}]]'''</span></div> <div class="featured-actions"> <div class="featured-action">[[Šablon:Istaknuti članak|Aktualni]]</div> <div class="featured-action">[[Wikipedija:Istaknuti članci/Kandidati|Kandidati]]</div> <div class="featured-action">[[Wikipedija:Istaknuti članci/Kriteriji|Kriteriji]]</div> <div class="featured-action">[[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva|Arhiva]]</div> </div> </div> <div class="featured-jump"> <div class="featured-jump-title">Pregled po područjima</div> <div class="featured-jump-links">[[#Geografija|Geografija]]<span>•</span>[[#Biologija|Biologija]]<span>•</span>[[#Historija|Historija]]<span>•</span>[[#Biografije|Biografije]]<span>•</span>[[#Društvo|Društvo]]<span>•</span>[[#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]<span>•</span>[[#Filozofija i religija|Filozofija i religija]]<span>•</span>[[#Sport|Sport]]<span>•</span>[[#Nauka i tehnika|Nauka i tehnika]]</div> </div> <div class="featured-grid featured-grid-pair"> <div class="featured-section"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P geography.svg|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Geografija == </div> </div><div class="featured-gallery featured-gallery-quad">[[Datoteka:France_cities.png|96px|border|alt=|link=Francuska]][[Datoteka:Coat of arms of Benin.svg|92px|alt=|link=Benin]][[Datoteka:NoviBG Nov30 2005.jpg|96px|border|alt=Novi Beograd|link=Novi Beograd]][[Datoteka:Lion-persepolis.JPG|92px|border|alt=|link=Persepolis]]</div> <div class="featured-list"> '''Države:''' [[Egipat]] • [[Uzbekistan]] • [[Francuska]] • [[Venezuela]] • [[Kambodža]] • [[Honduras]] • [[Benin]] • [[Češka]] • [[Fidži]] • [[Wales]] • [[Iran]] • [[Kuba]] • [[Estonija]] • [[Surinam]] • [[Sjeverna Koreja]] • [[Singapur]] • [[Panama]] '''Gradovi:''' [[Ljubljana]] • [[Novi Beograd]] • [[Vancouver]] • [[Persepolis]] • [[Šibenik]] • [[Teheran]] • [[Moskva]] '''Seizmologija:''' [[Potresi u Iranu]] '''Ostalo:''' [[Goli otok]] • [[Potsdamer Platz]] • [[Pjongjanški metro]] • [[Zaljevsko područje San Francisca]] • [[Geografija Irana]] • [[Geografija Albanije]] • [[Mount Everest]] </div></div> <div class="featured-section"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P biology.png|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Biologija == </div> </div><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Cicerbita_alpina_mg-k.jpg|96px|border|alt=|link=Obične golupke]][[Datoteka:Harbour seal breast feeding 1150144.jpg|96px|border|link=Fauna Škotske]]</div> <div class="featured-list"> '''Općenito:''' [[Permsko-trijasko izumiranje]] • [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] • [[Nova hipoteza o jedinstvenom porijeklu]] • [[Genetika čovjeka]] • [[Održivost]] • [[Abiogeneza]] • [[Mezokarnivor]] '''Biljke:''' [[Rosulja]] • [[Glavočike]] '''Insekti:''' [[Obične golupke]] • [[Bogomoljke]] '''Vodozemci:''' [[Vodozemci]] '''Reptili:''' [[Krokodili]] • ''[[Edmontosaurus]]'' • [[Pterosauri]] • ''[[Pterodactylus]]'' • [[Dromeosauridi]] • ''[[Spinosaurus]]'' • [[Fiziologija dinosaura]] • ''[[Compsognathus]]'' • ''[[Gryposaurus]]'' • ''[[Scelidosaurus]]'' '''Ptice:''' [[Vatroglavi kraljić]] • [[Harpija (ptica)]] '''Sisavci:''' [[Rudolfijev kit]] • ''[[Homo floresiensis]]'' • [[Snježni leopard]] • [[Rakun]] • [[Divovska vidra]] • [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] '''Ostalo:''' [[Meduze]] • [[Koraljni greben]] • [[Fauna Škotske]] • [[Fauna Australije]] • [[Koraljivor]] </div></div> </div> <div class="featured-section featured-section-wide"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P icon Colosseum.png|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Historija == </div> </div> <div class="featured-columns"> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Minoan_Ash.png|96px|border|alt=|link=Minojska erupcija]] [[Datoteka:Kusatma_Zonaro.jpg|96px|border|link=Bizantsko-osmanski ratovi]]</div> <div class="featured-list"> '''Mjesno određena:''' [[Historija Sjedinjenih Američkih Država]] • [[Historija Kine]] '''Stari vijek:''' [[Minojska erupcija]] • [[Heladski period]] • [[Majanski kalendar]] '''Klasična antika:''' [[Bitka kod Kane]] • [[Ropstvo u staroj Grčkoj]] • [[Pelazgi]] • [[Žene u antičkom Rimu]] • [[Liturgija u staroj Grčkoj]] • [[Lelantski rat]] • [[Prostitucija u antičkom Rimu]] • [[Ropstvo u antičkom Rimu]] • [[Rimsko Carstvo]] • [[Termopilska bitka]] • [[Ahemenidsko Carstvo]] • ''[[Praefectus urbi]]'' '''Srednji vijek:''' [[Bizantsko-osmanski ratovi]] • [[Građanski rat u Vizantiji (1341–1347)]] • [[Srednji vijek]] • [[Kasni srednji vijek]] • [[Bitka kod Karbale]] • [[Pečenezi]] • ''[[Anali franačkog kraljevstva]]'' • [[Kraljevina Albanija (1272–1368)]] </div></div> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Encyclopedie_frontispice_full.jpg|96px|border|link=Prosvetiteljstvo]][[Datoteka:Caspar_David_Friedrich_-_Wanderer_above_the_sea_of_fog.jpg|96px|border|link=Romantizam]]</div> <div class="featured-list"> '''Novi vijek:''' [[Francuski revolucionarni kalendar]] • [[Ku Klux Klan]] • [[Rat Canudosa]] • ''[[Code civil]]'' • [[Krimski rat]] • [[Prosvjetiteljstvo]] • [[Romantizam]] • [[Bitka kod Visa]] • [[Velika Kolumbija]] • [[Italijanska renesansa]] • [[Portugalska renesansa]] • [[Renesansa u Škotskoj]] • [[Reformacija]] • [[Poljska renesansa]] • ''[[Devedeset pet teza]]'' • [[Elizabetansko doba]] • [[Malački Sultanat]] • [[Tjesnačka naselja]] '''Savremeno doba (1900–danas):''' [[Uskršnji ustanak]] • [[Drugi svjetski rat]] • [[Atentat na Johna F. Kennedyja]] • [[Opsada Skadra (1912–1913)]] • [[Bitka za Moskvu]] • [[Bitka za Vukovar]] • [[Drugi čečenski rat]] • [[Katinjski masakr]] • [[Invazija Sovjetskog Saveza na Poljsku]] • [[Rat u Bosni i Hercegovini]] • [[Afgansko-sovjetski rat]] • [[Opsada Dubrovnika]] • [[Deportacija krimskih Tatara]] • [[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu]] • [[Benešovi dekreti]] • [[Neoklasicizam]] • [[Invazija na Poljsku]] • [[Hladni rat]] • [[Bitka za Srbiju]] • [[Demokratska Kampućija]] • [[Grčki građanski rat]] • [[Bitka na Neretvi]] • [[Operacija Schwarz]] • [[Kambodžanski genocid]] • [[Fudbalski rat]] • [[Operacija Weiss]] • [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije]] • [[Napad četnika na Užičku Republiku]] • [[Vijetnamski rat]] • [[Bitka na Sutjesci]] • [[Povlačenje kolaboracionista s Nijemcima (1944–1945)]] • [[Holokaust u Litvaniji]] • [[Nezavisna Albanija]] • [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Raspjevana revolucija]] • [[Srpska okupacija Albanije]] • [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Koncentracijski logor Stara Gradiška]] • [[Masakri nad Albancima u balkanskim ratovima]] • [[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke]] • [[Sook Ching]] • ''[[Fin de siècle]]'' • [[Shōnan-tō]] '''Ostalo:''' [[1991.]] • [[2015.]] • [[1974.]] </div></div> </div></div> <div class="featured-section featured-section-wide"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P philosophy1.png|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Biografije == </div> </div> <div class="featured-columns"> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|border|alt=|link=Edgar Allan Poe]][[Datoteka:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|96px|border|alt=|link=Piet Mondrian]]</div> <div class="featured-list"> '''Filozofija i teologija:''' [[Kelsos]] • [[Markion]] • [[Ali]] • [[Hasan ibn Ali]] • [[Bertrand Russell]] • [[Kusam ibn Abas]] • [[Seneka]] • [[Posejdonije]] • [[Hrizip]] • [[Aldo Manucije]] • [[Zajn al-Abidin]] • [[Ludwig Wittgenstein]] '''Književnost:''' [[Victor Hugo]] • [[Lewis Carroll]] • [[Franz Kafka]] • [[André Malraux]] • [[William Faulkner]] • [[Hesiod]] • [[Albert Camus]] • [[Apolonije Rođanin]] • [[Jean Anouilh]] • [[Edgar Allan Poe]] • [[H. P. Lovecraft]] • [[Ian Fleming]] • [[Lukijan]] • [[Edogawa Ranpo]] • [[Filenida]] • [[Marcijan Kapela]] • [[Fabije Plancijad Fulgencije]] • [[Jean Cocteau]] • [[Osamu Dazai]] • [[Mary Wollstonecraft Shelley]] • [[Zabel Jesajan]] '''Muzika:''' [[Himzo Polovina]] • [[Britney Spears]] • [[Roy Orbison]] • [[Safri Duo]] • [[Talk Talk]] • [[Simge (pjevačica)]] • [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Ling tosite sigure]] • [[Falco]] • [[Kraftwerk]] • [[Phil Ochs]] '''Film:''' [[Marlene Dietrich]] • [[Sunny Leone]] • [[Branko Lustig]] • [[Nebojša Glogovac]] • [[Pier Paolo Pasolini]] '''Likovna umjetnost:''' [[Vojin Bakić]] • [[Piet Mondrian]] • [[Salvador Dalí]] • [[Renato Guttuso]] • [[Antun Augustinčić]] </div></div> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Albert Einstein Head cleaned.jpg|96px|border|link=Albert Einstein]][[Datoteka:Larry Bird Lipofsky.jpg|96px|border|link=Larry Bird]]</div> <div class="featured-list"> '''Nauka:''' [[Albert Einstein]] • [[Ernst Herzfeld]] • [[Husein Nasr]] '''Politika:''' [[Willy Brandt]] • [[Adolf Hitler]] • [[George H. W. Bush]] • [[Dimitrije Tucović]] • [[Ulysses S. Grant]] • [[John Brown (abolicionist)]] • [[Julije Cezar]] • [[Konstantin Veliki]] • [[Anvar Sadat]] • [[Edvard Beneš]] • [[Joseph Goebbels]] • [[Reinhard Heydrich]] • [[Hermann Göring]] • [[Mahmud Ahmadinežad]] • [[Rómulo Betancourt]] • [[Domaslava]] • [[Harry S. Truman]] • [[Alfred Rosenberg]] • [[Karl XII od Švedske]] • [[Mathieu Kérékou]] • [[Pavle Pavlović]] '''Sportaši:''' [[Novak Đoković]] • [[Bill Russell]] • [[Larry Bird]] • [[Kevin McHale (košarkaš)]] • [[Paul Keres]] • [[Dikembe Mutombo]] • [[Arvydas Sabonis]] • [[Armand Duplantis]] '''Ostalo:''' [[Braća Kray]] • [[Jack Trbosjek]] • [[Pocahontas]] • [[Roland Freisler]] • [[Leopold i Loeb]] • [[Smrt Edgara Allana Poea]] • [[Vilim Horvaj]] • [[Nikola Kovačević – Čudnovski]] • [[Vlajko Begović]] • [[Jakov Kranjčević]] • [[Sevasti Qiriazi]] • [[Suicid Osamua Dazaija]] </div></div> </div></div> <div class="featured-section featured-section-wide"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P social sciences.png|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Društvo == </div> </div> <div class="featured-columns"> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Iranrood Section.png|96px|border|link=Iranrud]][[Datoteka:Speyer (DerHexer) 2010-12-19 051.jpg|96px|border|link=Code civil]]</div> <div class="featured-list"> '''Ekonomija i gospodarstvo:''' [[Iranrud]] '''Jezik i pismo:''' [[Vulgarni latinski jezik]] • [[Srpskohrvatski jezik]] • [[Dorski dijalekt]] • [[Afrički romanski jezik]] • [[Albanski jezik]] • ''[[Jezik i nacionalizam]]'' '''Gastronomija:''' [[Ishrana u staroj Grčkoj]] '''Demografija:''' [[Demografija SFR Jugoslavije]] • [[Egzodus Jevreja iz arapskih država]] </div></div> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Scottish independence referendum results.png|96px|border|link=Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]][[Datoteka:Coat of arms of the United Kingdom (2022, both variants).svg|96px|link=Britanska monarhija]]</div> <div class="featured-list"> '''Politika:''' [[Parlament]] • ''[[God Save the King]]'' • [[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]] • [[Britanska monarhija]] • ''[[Save Our Children]]'' • [[Savez komunista Jugoslavije]] • [[Samoupravni socijalizam]] '''Pravo:''' ''[[Code civil]]'' • [[Brak]] • [[Rat]] '''Psihologija:''' [[Seksualna revolucija]] '''Ostalo:''' ''[[The Washington Post]]'' • [[Ljudski rad]] • [[LGBTQ historija Njemačke]] • [[Hominizacija]] • [[Kineski kalendar]] • [[Suicid]] • [[Lezbejka]] </div></div> </div></div> <div class="featured-section featured-section-wide"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:p_art.png|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Umjetnost i kultura == </div> </div> <div class="featured-columns"> <div class="featured-column"> <div class="featured-list"> '''Likovna umjetnost:''' [[Otonska renesansa]] • [[Srednjovjekovna umjetnost]] • [[Zapadno slikarstvo]] • [[Vikinška umjetnost]] '''Književnost:''' [[Rimska književnost]] • [[Starogrčka književnost]] • [[Naučna fantastika]] • ''[[Decameron]]'' • ''[[Nineteen Eighty-Four]]'' • [[Sherlock Holmes]] • ''[[Ubiti pticu rugalicu]]'' • [[Grčka komedija]] • ''[[Katalog žena]]'' • ''[[Apokolocintoza]]'' • [[Nobelova nagrada za književnost]] • [[Narodna književnost]] • [[Srednjovjekovna latinska književnost]] • [[Rimska komedija]] • [[Grčki epski ciklus]] • [[Oksirinhijski papirusi]] • ''[[Antigone]]'' • ''[[And Then There Were None]]'' • [[Ono (lik)]] • [[Fedra (Seneka)|''Fedra'' (Seneka)]] • [[Vizantijska književnost]] • [[Albanska književnost]] • [[Teatar u starom Rimu]] • [[Novogrčka književnost]] • ''[[Ningen Shikkaku]]'' '''Strip''': ''[[Usagi Yojimbo]]'' • [[Joker (lik)]] • [[Penguin]] • [[Riddler]] • [[Mr. Freeze]] • [[Two-Face]] • [[Mad Hatter (DC Comics)]] • [[Batman]] • [[Calendar Man]] • [[Scarecrow]] • [[Professor Pyg]] • [[Bleach (manga)|''Bleach'' (manga)]] • [[Catwoman]] '''Anime:''' ''[[Sailor Moon]]'' • [[Aria (anime)|''Aria'']] • ''[[Cardcaptor Sakura]]'' • [[Leomon]] • ''[[The Rose of Versailles]]'' • ''[[Cobra (manga)|Cobra]]'' • ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Neon Genesis Evangelion]]'' • ''[[Psycho-Pass]]'' • ''[[InuYasha]]'' • ''[[Sen to Chihiro no Kamikakushi]]'' • "[[Perfect World]]" • [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • "[[Saint's Supper]]" • "[[The Gates of Judgment]]" • "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" </div></div> <div class="featured-column"> <div class="featured-list"> '''Muzika:''' [[Album]] • [[Popularna muzika u SFR Jugoslaviji]] • [[Novi val]] • [[Synthpop]] • [[Eurosong 2002.]] • [[Eurosong]] • [[Eurosong 2022.]] • "[[Smells Like Teen Spirit]]" • [[Dora (festival)|''Dora'' (festival)]] '''TV serije:''' [[Queer as Folk (američka TV serija)|''Queer as Folk'' (američka TV serija)]] • [[Dynasty (TV serija)|''Dynasty'' (TV serija)]] • [[Battlestar Galactica (miniserija)|''Battlestar Galactica'' (miniserija)]] • [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] • [[Šerlok Holms (TV serija)|''Šerlok Holms'' (TV serija)]] • [[The Man in the High Castle (TV serija)|''The Man in the High Castle'' (TV serija)]] • ''[[Bitange i princeze]]'' • "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)]]" '''Film:''' [[Stargate (film)|''Stargate'' (film)]] • ''[[Cliffhanger]]'' • [[Holivudska crna lista]] • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows – Part 2]]'' • ''[[Lea i Darija]]'' • [[Conan the Barbarian (film, 1982)|''Conan the Barbarian'' (1982)]] • ''[[Svećenikova djeca]]'' • ''[[Les Vampires]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 2009)|''Sherlock Holmes'' (film, 2009)]] • ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • ''[[Blade Runner]]'' • ''[[Star Trek IV: The Voyage Home]]'' • [[Produkcijski kodeks MPAA]] • ''[[The Royal Tenenbaums]]'' • ''[[Fitna (film)|Fitna]]'' • ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • ''[[RoboCop]]'' • ''[[The Deer Hunter]]'' • ''[[Z (film)|Z]]'' • [[The Killing Fields (film)|''The Killing Fields'']] • [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] • ''[[Desjat negritjat]]'' • ''[[No Country for Old Men (film)|No Country for Old Men]]'' • [[Batman (film, 1989)|''Batman'' (1989)]] • ''[[Being There]]'' • ''[[Pulp Fiction]]'' • [[Murder on the Orient Express (film, 1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]'' • ''[[Asteroid City]]'' • [[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|''Smrt Djevojčice sa žigicama'']] • ''[[Dog Day Afternoon]]'' • ''[[Stalker (film)|Stalker]]'' • [[The Zone of Interest (film)|''The Zone of Interest'']] • ''[[Groundhog Day]]'' • [[Crni talas]] • ''[[Kaze no Tani no Naushika]]'' • ''[[Vargtimmen]]'' • ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' • ''[[Straume]]'' '''Arhitektura:''' [[Potsdamer Platz]] • [[Pjongjanški metro]] • [[Tvrđava Svetog Mihovila]] '''Videoigre:''' ''[[Civilization]]'' </div></div> </div></div> <div class="featured-grid featured-grid-pair"> <div class="featured-section"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P religion.png|26px|link=|alt=]][[Datoteka:P philosophy.png|26px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Filozofija i religija == </div> </div><div class="featured-gallery">[[Datoteka:Brooklyn Museum - The Exhortation to the Apostles (Recommandation aux apôtres) - James Tissot.jpg|96px|border|link=Historijski Isus]][[Datoteka:Cybele Getty Villa 57.AA.19.jpg|border|96px|link=Kibela]]</div> <div class="featured-list"> '''Filozofija:''' [[Antička filozofija]] • [[O strastima (Hrizip)|''O strastima'']] '''Religija:''' [[Historijski Isus]] • [[Kritika Biblije]] • [[Rano kršćanstvo]] • [[Ateizam]] • [[Hadis o dvanaest nasljednika]] • [[Imamet]] • [[Kult heroja]] • [[Islamizacija Albanije]] '''Mitologija:''' [[Kibela]] • [[Grčka mitologija]] • [[Rimska mitologija]] • [[Kupidon i Psiha]] • [[Kupidon]] </div></div> <div class="featured-section"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P sport.png|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Sport == </div> </div><div class="featured-gallery">[[Datoteka:PAN-TUN (32).jpg|96px|border|link=FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]][[Datoteka:Défilé médaillés français JO 2012 3.jpg|96px|border|link=Rukometna reprezentacija Francuske]]</div> <div class="featured-list"> '''Takmičenja:''' [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2015.]] • [[UEFA Euro]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]] • [[UEFA Euro 2016.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2017.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]] • [[EHF Euro 2016.]] • [[Afrički kup nacija 2010.]] • [[EHF Euro 2018.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]] • [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2019.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.]] • [[UEFA Euro 2020.]] • [[EHF Euro 2020.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]] • [[EHF Euro 2022.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.]] • [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]] • [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] • [[EHF Euro 2024.]] • [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.]] • [[AFC Azijski kup 1984.]] • [[UEFA Euro 2024.]] • [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.]] • [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci]] • [[EHF Euro 2026.]] '''Ekipe:''' [[Rukometna reprezentacija Francuske]] • [[Fudbalska reprezentacija Francuske]] • [[Fudbalska reprezentacija Hondurasa]] • [[Boston Celtics]] • [[Dream Team]] • [[Fudbalska reprezentacija Estonije]] • [[Fudbalska reprezentacija Turske]] </div></div> </div> <div class="featured-section featured-section-wide"><div class="featured-section-heading"> <div class="featured-section-icon">[[Datoteka:P physics.svg|52px|link=|alt=]]</div> <div class="featured-section-title"> == Nauka i tehnika == </div> </div> <div class="featured-columns"> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|88px|border|link=Hipoteza o rijetkoj Zemlji]][[Datoteka:1l7v_opm.png|88px|border|link=ABC proteini]]</div> <div class="featured-list"> '''Astronomija:''' [[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]] • [[Život na Marsu]] • [[90377 Sedna]] • [[Pluton]] • [[Svemirski centar Imam Homeini]] • [[Komet Shoemaker-Levy 9]] • [[Historija opservacije Marsa]] • [[Neptun (planeta)]] • [[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]] • [[Merkur]] '''Hemija:''' [[Itrij]] • [[ABC proteini]] • [[Lipidi]] • [[Botulinski toksin]] '''Medicina:''' [[Rak pluća]] • [[Žuta groznica]] • [[Epilepsija]] • [[Meningitis]] • [[Tradicionalna medicina]] • [[Gojaznost]] • [[Shizofrenija]] • [[Migrena]] • [[Kontrola rađanja]] • [[Spavanje]] • [[Magnetna rezonantna tomografija]] • [[Denga groznica]] • [[Bolest kretanja]] • [[Antraks]] • [[Srednjovjekovna medicina]] • [[Lumbago]] • [[Raynaudov fenomen]] </div></div> <div class="featured-column"><div class="featured-gallery">[[Datoteka:IPod family.png|96px|border|link=Apple Inc.]][[Datoteka:Dampfturbine_Montage01.jpg|96px|border|link=Elektroenergetika]]</div> <div class="featured-list"> '''Matematika:''' [[Euklidov algoritam]] '''Informatika:''' [[Malware]] • [[Apple Inc.]] • [[Spyware]] • [[Commodore International]] • [[Facebook]] • [[YouTube]] • [[Frutiger Aero]] • ''[[Age of Mythology]]'' • [[The Oregon Trail (1985)|''The Oregon Trail'' (1985)]] • ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' '''Fizika:''' [[Elektroenergetika]] '''Tehnika:''' [[SMS Viribus Unitis]] • [[Global Positioning System]] </div></div> </div></div> </div> [[Kategorija:Istaknuti članci| ]] ijmfm15tfqgj878va5thmmzpxhuwaub 0 1918 42715713 42690035 2026-11-01T21:07:58Z نوفاك اتشمان 11942 fix 42715713 wikitext text/x-wiki {{Infokutija jezik |ime=srpskohrvatski jezik |druga_imena=hrvatskosrpski jezik<br />српскохрватски језик<br />хрватскoсрпски језик |porodicaboja=indo-evropski |slika=srpskohrvatski jezik 2 scripts with accent.svg |govornici=cca. 19~21 miliona (sve varijante) |rang=56. najgovoreniji jezik |pismo=[[latinica]], [[ćirilica]] |znakovni= |varijante=[[bosanski jezik|bosanska]], [[crnogorski jezik|crnogorska]], [[hrvatski jezik|hrvatska]], [[srpski jezik|srpska]] |dijalekti= |por1=[[indoevropski jezici|indoevropski]] |por2=[[balto-slavenski jezici|balto-slovenski]] |por3=[[slavenski jezici|slavenski]] |por4=[[Južnoslovenski jezici|južni]] |por5=zapadni |zvaničan={{plainlist| * {{flag|Srbija}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Hrvatska}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} * {{flag|Bosna i Hercegovina}} {{small|(kao [[bosanski jezik|bosanski]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|Crna Gora}} {{small|(kao [[crnogorski jezik|crnogorski]])}} * {{flag|Kosovo}} {{small|(kao [[srpski jezik|srpski]])}} * {{flag|EU}} {{small|(kao [[hrvatski jezik|hrvatski]])}} }} |manjinski={{plainlist| * {{flag|Austrija}} ([[Gradišće]]) * {{flag|Italija}} ([[Molise]]) * {{flag|Mađarska}} * {{flag|Rumunija}} ([[Opština Carașova, Caraș-Severin|Carașova]], [[Opština Lupac, Caraș-Severin|Lupac]]) * {{flag|Češka}} * {{flag|Severna Makedonija}} }} |reguliše=[[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]], [[Odbor za standardizaciju srpskog jezika]], Institut za jezike [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] |iso1=sh |iso2komentar=<code>scr</code> ([[latinica]]) i <code>scc</code> ([[ćirilica]]) |iso3=hbs |lc1=bos |ld1=[[bosanski jezik|bosanski]] |lc2=cnr |ld2=[[crnogorski jezik|crnogorski]] |lc3=hrv |ld3=[[hrvatski jezik|hrvatski]] |lc4=srp |ld4=[[srpski jezik|srpski]] <br /> Povezani kodovi: |lc5=kjv |ld5=[[kajkavski]] |lc6=ckm |ld6=[[čakavski]] |lc7=svm |ld7=[[moliškoslavenski govor|moliškoslavenski]] |glotto=sout1528 |glottoname=Serbian-Croatian-Bosnian |lingua=53-AAA-g |ietf=sh |map=Serbo croatian language2005-sh.png |mapcaption={{legend|#a7f0f0|Područja u kojima je srpskohrvatski jezik većine stanovništva (2005. godine)}} }} {{shhsjezici}} '''Srpskohrvatski''' ili '''hrvatskosrpski''' najveći je [[južnoslavenski jezik]] koji kao [[materinski jezik|materinski]] govori oko 19 mil. ljudi<ref>{{cite book|last=Parkvall |first=Mikael |chapter=Världens 100 största språk 2007 |title=Nationalencyklopedin |language=švedski |trans-chapter=100 najvećih jezika na svijetu 2007}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.ethnologue.com/language/hbs |title=Serbo-Croatian |publisher=Ethnologue (25th ed., 2022) |quote=18.799796 |access-date=2022-12-23 |archive-date=2022-12-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221223094548/https://www.ethnologue.com/language/hbs |url-status=live }}</ref> na prostoru [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]], u kojima pod [[#Nazivi|različitim nazivima]] ima status [[službeni jezik|službenog jezika]]. Poput drugih većih [[Evropa|evropskih]] jezika, taj [[Deklaracija o zajedničkom jeziku#Tekst|zajednički jezik]] [[Bošnjaci|Bošnjaka]], [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]] i [[Crnogorci|Crnogoraca]] je [[policentrični standardni jezik]] koji se sastoji od svojih standardnih [[Varijanta (lingvistika)|varijanata]]: [[hrvatski|hrvatske]], [[srpski|srpske]], [[bosanski|bosanske]] i [[crnogorski|crnogorske]].<ref>{{cite book|last=Mørk |first=Henning |year=2002 |language=danski|title=Serbokroatisk grammatik: substantivets morfologi |trans-title=Srpskohrvatska gramatika: morfologija imenica |series=Arbejdspapirer ; vol. 1 |location=Århus |publisher=Slavisk Institut, Århus Universitet |page=nepaginirano (Predgovor) |oclc=471591123}}</ref><ref name=Buncic>{{cite book |last=Bunčić |first=Daniel |editor1-last=Kempgen |editor1-first=Sebastian |title=Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008 |series=Welt der Slaven |publisher=Otto Sagner |page=93 |language=njemački |chapter=Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards |trans-chapter=(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskih standarda |location=München |year=2008 |oclc=238795822}}</ref> == Nazivi == * ''srpskohrvatski'' ili ''hrvatskosrpski jezik'' je tradicionalni naziv zajedničkog jezika koji se upotrebljavao tokom čitavog XIX i XX vijeka. Nazvan je po rubovima jezičnog područja na kojem se govori. * ''[[srpski jezik]]'', ''[[hrvatski jezik]]'', ''[[bosanski jezik]]'' i ''[[crnogorski jezik]]'' su službeni nazivi koji se za srpskohrvatski jezik koriste od [[1990e|1990-ih]]. * ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik'' (BHS)<ref>{{citation|last=Alexander|first=Ronelle|title=Bosnian/Croatian/Serbian – A Grammar with Sociolinguistic Commentary|publisher=The University of Wisconsin Press|year=2006|isbn=978-0-299-21194-3}}</ref> ili ''bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpski'' (BHCS)<ref name=ThomasOsipov>{{cite book |last1=Thomas |first1=Paul-Louis |last2=Osipov |first2=Vladimir |year=2012 |title=Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe |trans-title=Gramatika bosanskoga, hrvatskoga, crnogorskoga i srpskoga |language=francuski |series=Collection de grammaires de l'Institut d'études slaves ; vol. 8 |location=Paris |publisher=Institut d'études slaves |page=624 |isbn=9782720404900 |oclc=805026664 }}</ref> je naziv koji je ušao u upotrebu nakon 1990-ih. * ''centralni južnoslovenski dijasistem'' je izraz koji se ponekad nalazi u lingvističkoj literaturi, ograničen na dijalekatsku razinu i uglavnom na opisivanje međusobnih uticaja raznih južnoslovenskih dijalekata. == Historija == {{main|Povijest hrvatskosrpskog jezika}} Kroz povijest Južnih Slavena, narječjа i književni jezici raznih oblasti razvijali su se samostalno. Prije 19. stoljeća, razni govori koji su u pojedinim oblastima nazivani "ilirski", "slavenski", "slavonski", "bosanski", "srpski" ili "hrvatski". Početkom [[19. vijek|19. veka]] [[Srbi]] i [[Hrvati]] su koristili različite standarde književnog jezika. U Srbiji je u zvaničnoj upotrebi bio [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbski]], arhaični jezik obrazovanih slojeva pod jakim uticajem rusizama i crkveno-slavizama. Primer slavenosrpskog jezika pre jezičke reforme: {{izdvojeni citat|Весьма бы мени прискорбно было, ако бы я кадгод чуо, что ты, мой сыне, упао у пьянство, роскошъ, безчиние, и непотребное житие.|Iz "Slavenoserbskog magazina" koji je uređivao [[Zaharija Orfelin]]}} S druge strane, hrvatski pisci su koristili uglavnom [[kajkavsko narječje|kajkavsko narečje]] i neujednačen slovni sustav za zapisivanje tadašnjeg hrvatskog književnog jezika. Primer horvatsko-slavenskog jezika pre jezičke reforme: {{izdvojeni citat|Horvatsko do vezda, ako samo ime pravopisanja zasluži; med vsemi slavenskimi naj zločestejše je, ter potreboču primernoga pboljšanja vre osobe visokeh časti očituvat dostojale jesu... |Ljudevit Gaj, ''Kratka povijest horvatsko-slavenskog pravopisanja'', [[Budim]], [[1830]].}} I pored znatnih razlika u književnom jeziku, mnogi tadašnji slavisti su smatrali da je narodni jezik Hrvata i Srba, pa i drugih [[južni Slaveni|južnih Slovena]], jedan jezik. Znameniti lingivsta [[Jozef Dobrovski|Josef Dobrovský]] je još [[1815]]. godine upotrijebio izraz «srpski ili hrvatski».<ref name="dobrovski">{{cite magazine |quote=Izrazom ilirski jezik Dobrovsky ne naziva samo književni i govorni jezik hrvatskih štokavaca i čakavaca, već ujedno i jezik Servijera, a ponekad i Bugara. Primjerice, 1792. u podjeli slavenskih jezika u ''Geschichte der Bohmischen Sprache und Literatur'' pojašnjava da se ilirsko narječje sastoji od ''bugarskoga, racko-servskoga, bosanskoga, slavonskoga, dalmatinskoga i dubrovačkoga''. Znajući da ilirsko ime nije iskonsko ime južnih Slavena, jednom prilikom napominje da ''ilirski jezik'', zato što njime govore potomci starih ''Servijera'' i ''Hrvata'', ne treba zvati ''ilirski'', već ''srpski ili hrvatski'' ({{lang|de|serbisch oder Chrowatisch}}). |magazine=[[Jezik (časopis)|Jezik]] |volume=45 |number=1 |year=1997 |first=Mario |last=Grčević |url=https://hrcak.srce.hr/207697 |title=Zašto slavistika 19. stoljeća nije priznavala postojanje hrvatskoga jezika? |page=8 |access-date=2023-01-15 |archive-date=2023-01-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230115144003/https://hrcak.srce.hr/207697 }}</ref> Ime srpskohrvatski jezik je, po svemu sudeći, prvi put upotrebio [[Jacob Grimm]] u predgovoru za njemačko izdanje Vukove "Pismenice srpskoga jezika", godine [[1824]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska">{{Cite web |title=Bečka kuća srpskohrvatska |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110102014401/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref> Slovenski lingivsta [[Jernej Kopitar]] je smatrao da štokavski govor čini jedinstven jezik koji je u svom pismu iz [[1836]]. godine nazvao «srpsko-hrvatski». === Ilirski pokret === {{main|Ilirski pokret}} [[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|thumb|150px|[[Ljudevit Gaj]], tvorac [[Gajeva latinica|suvremene latinice]].]] Početkom 19. vijeka među južnim Slavenima [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog carstva]] se razvijao [[Ilirski pokret]] čiji je cilj bilo kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest [[južni Slaveni|južnih Slavena]]. U vreme [[Ilirski pokret|ilirskog pokreta]] se javljaju ideje o stvaranju zajedničkog književnog jezika, koji se u to vreme uglavnom nazivao ilirskim. Vuk i ilirci su nastojali da ostvare potpuno jedinstvo jezika i pravopisa. [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] je [[1845]]. formulisao taj ideal ovako: {{izdvojeni citat|Mi svi valja da se trudimo, dotle da dotjeramo, da nam jezik u knjigama bude tako jednak, da se svaka knjiga može od slova do slova preštampati od Latinskijeh slova Slavenskima i od Slavenskijeh Latinskima, pa ćemo onda (i samo onda) biti jedan narod i imati jednu književnost...<ref>[http://kovceg.tripod.com/bkd_inerpretacija.htm Pavle Ivić: O BEČKOM KNJIŽEVNOM DOGOVORU]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]]}} Ilirski pokret je naišao na odobravanje većine pismenih u južnoslovenskim zemljama. Pokret je trajao od [[1830]]. do [[1843]]. a svoj najveći procvat je doživeo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. U Sloveniji je [[Stanko Vraz]] čak odlučio da piše na "ilirskom" umesto slovenačkom. U Hrvatskoj, [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo."<ref name="Novacic"/> Ilirski pokret je doveo do sastanka u [[Beč]]u gde je postignut dogovor o zajedničkom književnom jeziku, kojem je za osnovu uzet narodni govor [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Dubrovnik]]a, karakterističan po [[štokavština|štokavskom narečju]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskom izgovoru]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 320), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> === Bečki književni dogovor === {{main|Bečki književni dogovor}} [[1850]]. godine je u [[Beč]]u postignut [[Bečki književni dogovor|historijski dogovor]] hrvatskih i srpskih pisaca i lingvista kojim je udaren temelj zajedničkom srpskohrvatskom jeziku, kao i suvremenim književnim standardima: [[bosanski jezik|bosanskom]], [[hrvatski jezik|hrvatskom]], [[crnogorski jezik|crnogorskom]] i [[srpski jezik|srpskom]], koji su nastali na njegovim osnovama. Glavni potpisnik sporazuma sa srpske strane bio je [[Vuk Stefanović Karadžić]], a sa hrvatske [[Ivan Mažuranić]].<ref name="Novacic"/> [[Datoteka:Ivan Mažuranić drawing.jpg|thumb|150px|[[Ivan Mažuranić]], jedan od vođa [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]].]] [[Datoteka:Vuk Karadzic Kriehuber cropped.jpg|thumb|left|150px|[[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]], tvorac [[вукова ћирилица|savremene ćirilice]].]] {{izdvojeni citat|Znajući da jedan narod treba jednu književnost da ima i po tom sa žalosti gledajući kako nam je književnost raskomadana, ne samo po bukvici nego i po jeziku i pravopisu, sastajali smo se ovijeh dana da se razgovorimo kako bismo se, što se za sad više može, u književnosti složili i ujedinili.<ref name="Bečki dogovor">[https://sr.wikisource.org/wiki/Bečki_književni_dogovor Bečki književni dogovor]</ref>|Bečki književni dogovor}} Okupljeni južnoslovenski lingvisti zaključuju da ne valja miješajući narječja i graditi novo, kojega u narodu nema, nego da je bolje od narodnijeh narječja izabrati jedno, da bude književni jezik. Za književno narečje je izabrano južno narečje, odnosno [[štokavština|štokavsko narječje]] i [[ijekavski izgovor|ijekavskog izgovora]], iz razloga što najviše naroda tako govori, što su gotovo sve narodne pjesme u njemu spjevane i što je stara [[dubrovačka književnost]] u njemu spisana.<ref name="Bečki dogovor"/> Radi približavanja književnog jezika, hrvatski pisci su izašli u susret odričući se [[kajkavsko narječje|kajkavštine]] i usvajajući štokavsko narečje za književno, a srpski književnici napuštanjem [[slavenosrpski jezik|slaveno-serbskog jezika]].<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 318), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> Nakon toga, radi približavanja dva pisma, izvršene su reforme [[latinica|latinice]] i [[ćirilica|ćirilice]] po fonetskom principu.<ref>Miodrag Popović, Vuk Stef. Karadžić (str. 322), NOLIT, Beograd, 1987.</ref> [[Ljudevit Gaj]] je govorio: "Ponosimo se i hvalimo Bogu Velikomu, što mi Hrvati s bratjom Serbljima jedan književni jezik imamo."<ref name="Novacic">{{Cite web |title=Pricaj srpskohrvatski da te ceo svet razume |url=http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110714213419/http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 }}</ref> === Razvoj srpskohrvatskog === [[Datoteka:Rjecnik hrvatskoga ili srpskoga jezika.jpg|thumb|left|Kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'' ([[1882]]).]] [[Datoteka:Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjizevnoga jezika.JPG|thumb|right|Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika ([[1899]]).]] U decenijama koje su usledile bečkom književnom dogovoru, srpskohrvatski jezik biva prihvaćen u svetskoj lingvistici, a u i lokalnoj upotrebi tako da hrvatski sabor nakon duže rasprave (od 1847) da li će se jezik koji govore Hrvati i Srbi zvati "hrvatski" ili će se zvati "hrvatski ili srpski" donosi odluku 1861. godine da se zove jugoslavenski, što će biti zabranjeno od carskog Beča nakon čega jezik dobiva ime ''hrvatski ili srpski jezik'' što će biti nakon nastanka samostalne Hrvatske historijskim revizionizmom izbrisano iz historije.<ref>{{Cite web |title=Pseudoznanost |url=http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm |access-date=2011-07-20 |archive-date=2016-10-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161023141331/http://www.snjezana-kordic.de/SAMARDZIJA.htm |dead-url=yes }}</ref> Taj naziv je vrlo brzo prihvaćen i u inostranstvu tako da u Italiji, gramatičari Pero Budmani i Giovanni Androvich u svojim radovima iz [[1867]]. i [[1908]]. koriste naziv srpskohrvatski jezik, a u Njemačkoj slavni slavista [[August Leskien]] piše gramatiku srpsko-hrvatskog jezika "Grammatik der serbo-kroatischen Sprache", Heidelberg, [[1914]].<ref name="Bečka kuća srpskohrvatska"/> [[1882]]. godine [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti]] izdaje kapitalno [[Đuro Daničić|Daničićevo]] djelo ''Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika''. U Bosni i Hercegovini se ovaj jezik u periodu austro-ugarske vladavine od [[1878]]. do [[1907]]. godine službeno nazivao [[bosanski jezik|bosanskim]]. [[1890]]. godine izlazi [[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika bosanskoga jezika]] za srednje škole autora Frane Vuletića. Od [[1907]]. godine ovaj jezik se počinje službeno nazivati srpsko-hrvatskim,<ref>Naredbom Zemaljske vlade od 4. 10.1907. g. određeno je da se "ima posve napustiti naziv 'bosanski jezik' i da se imade zemaljski jezik nazivati 'srpsko-hrvatski jezik'."</ref> pa srpskohrvatski jezik tako postaje službeni jezik Bosne i Hercegovine od [[1907]]. do [[1918]]. godine. Gramatika za srednje škole od [[1908]]. godine nosi naziv "[[Gramatika bosanskoga jezika (1890)|Gramatika srpsko-hrvatskog jezika]]". Srpskohrvatski jezik, pod nazivom „srpsko-hrvatsko-slovenački”, bio je službeni jezik [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]].<ref>Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца (1921)|Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1921.)]]: {{citat|„Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatski-slovenački.”}}</ref><ref>Član 3. [[:s:sr:Устав Краљевине Југославије (1931)|Ustav Kraljevine Jugoslavije (1931.)]]: {{citat|„Službeni jezik Kraljevine je srpsko-hrvatsko-slovenački.”}}</ref><ref name="Busch2004">{{cite book|last1=Busch|first1=Birgitta|last2=Kelly-Holmes|first2=Helen|title=Language, Discourse and Borders in the Yugoslav Successor States|url=https://books.google.com/books?id=MlXQ5zKb_VQC&pg=PA26|year=2004|publisher=Multilingual Matters|isbn=978-1-85359-732-9|pages=26 |quote=the official language of the Kingdom was 'Serbo-Croato-Slovenian'}}</ref><ref>{{cite book|title=Entangled Histories of the Balkans: Volume One: National Ideologies and Language Policies|chapter-url=https://books.google.com/books?id=FGmJqMflYgoC&pg=PA371|year=2013|publisher=Koninklijke Brill NV|isbn=978-90-04-25076-5|page=371|editor1-first=Rumen|editor1-last=Daskalov|editor2-first=Tchavdar|editor2-last=Marinov|chapter=Language and Identity: The Fate of Serbo-Croatian|first=Ronelle|last=Alexander|quote=Now, however, the official language of the new state, the Kingdom of Serbs, Croats, and Slovenes, bore the unwieldy name Serbo-Croato-Slovene (''srbsko-hrvatsko-slovenački'' or ''srbsko-hrvatsko-slovenski'').}}</ref> Po slomu [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i uspostavi totalitarne [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], [[ustaše]] su već u lipnju 1941. uložile napore u [[jezično čistunstvo|pročišćavanje]] [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] od svih "istočnjačkih" (srpskih) riječi i drugih internacionalizama, uvele „''korienski pravopis''“, zabranile ćirilicu, te ugasile sve škole koje su pohađali Srbi, reafirmišući ideologiju zasebnog hrvatskog jezika.<ref name="Crowe2013">{{cite book |first=David M. |last=Crowe |author-link=David M. Crowe |title=Crimes of State Past and Present: Government-Sponsored Atrocities and International Legal Responses |url=https://books.google.com/books?id=GRTdAAAAQBAJ&pg=PA61 |date=2013-09-13 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-98682-9 |pages=61 |language=en}}</ref><ref name="Busch2004 Sprachen im Disput">{{cite book |last=Busch |first=Brigitta |year=2004 |language=de |title=Sprachen im Disput |url=https://heteroglossia.net/fileadmin/user_upload/publication/sprachen_disput.pdf |location=Klagenfurt |publisher=Drava |page=205 |isbn=3-85435-428-2 |access-date=2022-05-16 |archive-date=2024-11-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241108071726/https://heteroglossia.net/fileadmin/user_upload/publication/sprachen_disput.pdf |url-status=live }}</ref> Nakon 2. svj. rata, srpskohrvatski je bio jedan od zvaničnih jezika u ustavima svih republika u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. === Novosadski dogovor === {{main|Novosadski dogovor}} {{izdvojeni citat|Narodni jezik Srba, Hrvata i Crnogoraca<ref>U tekstu se ne pominju [[Bošnjaci]], odnosno [[Muslimani (narod)|Muslimani]], jer tada nisu bili priznati kao posebna nacija.</ref> jedan je jezik. Stoga je i književni jezik koji se razvio na njegovoj osnovi oko dva glavna središta, Beograda i Zagreba, jedinstven, sa dva izgovora, ijekavskim i ekavskim.<ref name="dogovor">{{Cite web |url=https://sr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor |title=Tekst Novosadskog dogovora |access-date=2022-05-10 |archive-date=2013-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131012004637/https://sr.wikisource.org/wiki/Novosadski_dogovor |url-status=live }}</ref>|[[Novosadski dogovor]]}} [[Datoteka:Pravopis srpskohrvatskog jezika.jpg|thumb|[[Pravopis srpskohrvatskog jezika]] iz [[1960]]. u zajedničkom izdanju [[Matica srpska|Matice srpske]] i [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].]] [[10. 12.|10. prosinca]] [[1954]]. je sklopljen [[Novosadski dogovor]] između uglavnom hrvatskih i srpskih jezikoslovaca radi uređenja i standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika. Novosadskim dogovorom je predviđeno ujednačenje književnog hrvatskog i srpskog jezika na pravopisnoj, terminološkoj i drugim razinama. Ustanovljeno je sledeće: * da je hrvatskosrpski jedan narodni jezik koji se razvio u dva književna središta: [[Beograd]]u i [[Zagreb]]u; * da su oba pisma, [[latinica]] i [[ćirilica]], ravnopravna; i * da su oba izgovora, [[ekavski izgovor|ekavski]] i [[ijekavski izgovor|ijekavski]], takođe su u svemu ravnopravna. Na osnovu ovakvih zaključaka o jeziku je odlučeno da treba preduzeti sledeće: * potrebna je izrada [[Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika|rečnika savremenog srpskohrvatskog književnog jezika]]. * potrebno je izraditi terminologiju za sve oblasti ekonomskog, naučnog i uopšte kulturnog života. * zajednički jezik treba da ima i zajednički [[pravopis]], čija je izrada danas najbitnija kulturna i društvena potreba. * treba odlučno stati na put postavljanju veštačkih prepreka razvitku zajedničkog književnog jezika i sprečiti štetnu pojavu samovoljnog »prevođenja« tekstova i poštovati originalne tekstove pisaca. Rezoluciju je potpisalo 25 pisaca i lingvista (7 iz Hrvatske, 15 iz Srbije, 3 iz BiH), među kojima su [[Ivo Andrić]], [[Aleksandar Belić]], [[Mirko Božić]], [[Miloš Đurić]], [[Marin Franičević]], [[Krešimir Georgijević]], [[Josip Hamm]], [[Mate Hraste]], [[Ljudevit Jonke]], [[Jure Kaštelan]], [[Mihailo Stevanović]] i mnogi drugi.<ref name="dogovor"/> Njima se pridružilo još 64 kulturna i naučna radnika, među kojima i [[Miroslav Krleža]]. Odlučeno je da će Komisiju za izradu pravopisa i terminologije odrediti naša tri univerziteta (u [[Beograd]]u, [[Zagreb]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]]), dve akademije (u Zagrebu i Beogradu) i [[Matica srpska]] u Novom Sadu i [[Matica hrvatska]] u Zagrebu.<ref name="dogovor"/> Na temelju tih odluka izrađen je zajednički pravopis koji je [[1960]]. Matica hrvatska izdala ijekavski i latinicom pod naslovom ''Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom'', a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom ''Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom''. === Politička podjela jezika === {{main|Jezik i nacionalizam|Raspad SFR Jugoslavije}} {{izdvojeni citat|Stranci kada dođu u našu zemlju... ističu kako im u Zagrebu kažu da odlično govore hrvatski, u Beogradu da odlično govore srpski, a u Sarajevu da odlično govore bosanski, a oni uvijek govore isto. No kako će i jednom stanovniku, recimo, s Posavine, recimo, Hrvatu biti prihvatljiva tvrdnja da on i neki Dalmatinac, da ne kažem i Zagorac govore istim hrvatskim jezikom, a da on i njegov komšija Bošnjak ili Srbin s kojim on svakodnevno komunicira ne govore istim, nego različitim jezicima.<ref>{{cite book |last=Greenberg |first=Robert D. |year=2004 |title=Language and Identity in the Balkans: Serbo-Croatian and its Disintegration |url=https://archive.org/details/languageidentity0000gree |publisher=Oxford University Press |location=New York |page=[https://archive.org/details/languageidentity0000gree/page/153 153] |isbn=9780191514555}}</ref>|{{ill|Josip Baotić|bs}}, bosanski hrvatski jezikoslovac}} Nakon etničkih tenzija 1970-ih godina, a naročito nakon raspada Jugoslavije i rata koji ga je pratio, većina je odlučila da zovu svoj jezik srpski, hrvatski ili bosanski, zavisno od etničke ili regionalne pripadnosti. Raspadom SFRJ [[1991]]. godine srpskohrvatski jezik je prestao biti u službenoj upotrebi. Državotvorljivi jezikoslovci<ref>Ironičan naziv Sinana Gudževića</ref> su na svim stranama pri konstituisanju svojih jezika insistirali na jezičkom čistunstvu i međusobnim različitostima (kao primer se često uzima riječ [[kava|kafa]]-[[kava]]-[[kava|kahva]]).<ref name="vreme"/> [[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution.png|thumb|Narječja srpskohrvatskog jezika.]] Radi većeg razlikovanja od ostatka BiH i približavanja Srbiji, [[Republika Srpska]] je u toku [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] službeno uvela ekavicu kao jezični standard. Istovremeno, srpski nacionalisti su uporno dokazivali da su svi koji govore štokavskom ijekavicom – Srbi, dakle i Bošnjaci i Hrvati.<ref name="vreme">{{Cite web |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 |title=Novi jezici: Govorite li našili |access-date=2010-05-26 |archive-date=2011-06-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605235032/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 |url-status=live }}</ref> U [[Beograd]]u je [[1998]]. godine, prvo u režimskom listu ''[[Politika (novine)|Politika]]'', a zatim i kao posebna knjižica u tiražu od 300.000 primeraka distribuirano "''[[Slovo o srpskom jeziku]]''" koje navodi da srpskohrvatski jezik ne samo da ne postoji, već da nikada nije ni postojao, da hrvatski jezik takođe ne postoji, već da Hrvati govore srpski a da to i ne znaju, te da ni oni sami ne postoje, tj. da su svi Hrvati u stvari Srbi.<ref name="Novacic"/> Po [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustavu Srbije od 1990. godine]] zvanični jezik [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] je još uvek bio srpskohrvatski, a službena pisma ćirilica i latinica.<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom.<br>Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref>{{napomena|Za razliku od [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] (1990–2006), na saveznom nivou u [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznoj Republici Jugoslaviji]] (1992–2003), službeni jezik je bio [[srpski jezik|srpski]].<ref>Član 15. [[:s:sr:Устав Савезне Републике Југославије (1992)|Ustav Savezne Republike Jugoslavije (1992.)]]: {{citat|„U Saveznoj Republici Jugoslaviji u službenoj upotrebi je srpski jezik ekavskog i ijekavskog izgovora i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi, u skladu sa ustavom i zakonom.<br>Na područjima Savezne Republike Jugoslavije gde žive nacionalne manjine u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, u skladu sa zakonom.”}}</ref>}} Tek je [[Vojislav Koštunica|Koštuničin]] [[Ustav Srbije od 2006. godine]] ukinuo latinicu i proglasio srpski za službeni jezik.<ref name="Novacic"/> Pojedina kulturna udruženja u Srbiji nazivaju jezik ''srbskim''. [[Datoteka:Serbo croatian languages2006.png|thumb|Srpskohrvatski jezik je 1990-ih godina podeljen ne po dijalektološkoj već po etničkoj osnovi.]] U Hrvatskoj je hrvatski postao jedini zvaničan jezik a latinica jedino zvanično pismo. Odjeljivanje hrvatskog jezika od srpskoga i ostalih štokavskih standarda je izvedeno po prostom obrascu: gdje god su za neki pojam postojala dva izraza, jednoga se dodjeljivalo hrvatskome, a drugoga ostalim trima standardima. Tako na primjer „[[željezo|gvožđe]]" je proglašeno srpskom riječju, a hrvatskom „[[željezo]]". Međutim, riječ „gvožđe" se nalazi u Šarićevom prijevodu Biblije, Mažuranićevoj Smrti Smail-Age Čengića, nekoliko Šenoinih djela, kod Gundulića, Kamova, Badalića, Kovačića, Vojnovića, Ivane Brlić-Mažuranić, u hrvatskim narodnim pripovjetkama, itd, što ukazuje na proizvoljnost takve jezičke prakse.<ref name="h-alter"/> Jezičke vlasti tokom 1990-ih puristički kroatiziraju jezik promičući izraze poput zrakomlata (za helikopter), brzoglasa (za telefon) i slično.<ref name="vreme"/> Hrvatska politika jezičkog udaljavanja kulminirala je [[1999]]. bioskopskim prikazivanje srpskog [[Rane (film)|filma „Rane“]] ([[Srđan Dragojević|Srđana Dragojevića]]) koji je titlovan i preveden kao „Ozljede“.<ref name="h-alter">{{Cite web |title=Uzalud vam trud, lingvisti |url=http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |access-date=2010-05-26 |archivedate=2010-10-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |deadurl=yes }}</ref> Preterivanje u ovakvoj jezičkoj politici je ubrzo i u samoj Hrvatskoj postalo predmetom sprdnje.<ref name="vreme"/><ref name="h-alter"/><ref>{{cite web |url=https://balkaninsight.com/2012/01/27/croatian-tv-may-soon-translate-serbian-films/ |title=Croatian TV Risks Row Over Serbian Film |publisher=[[Balkan Insight]] |first=Boris |last=Pavelic |location=[[Zagreb]] |date=27 January 2012 |access-date=6 March 2023 |archive-date=2023-03-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230306152224/https://balkaninsight.com/2012/01/27/croatian-tv-may-soon-translate-serbian-films/ |url-status=live }}</ref> Bošnjački lingvisti su, uz obrazloženje da "opasna sintagma ‘srpsko-hrvatski’ implicira da u Bosni žive Srbi i Hrvati, a da Bošnjaka nema", jezik nazvali bosanskim. Srpski i hrvatski lingvisti su odgovorili tako što su ovaj jezik nazvali etničkom odrednicom "bošnjački", izbegavajući naziv "bosanski" koji implicira da Srbi i Hrvati u Bosni govore bosanski jezik. Neki bošnjački jezikoslovci rade na zasebnosti bosanskog jezika umetanjem slova '''h''' gde god se ukaže prilika i insistiranjem na [[turcizam|turcizmima]].<ref name="vreme"/> Tokom 2000-ih su i [[Crnogorci]] započeli standardiziranje [[crnogorski jezik|crnogorskog jezika]], uz argument da "ako je u Crnoj Gori službeni jezik – srpski, onda su Crnogorci – Srbi".<ref name="vreme"/> U Crnoj Gori se od [[2009]]. novouvedeni [[crnogorski jezik]] uči po [[pravopis srpskohrvatskog jezika|pravopisu srpskohrvatskog]],<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1367537.html |title=Crnogorski jezik prema udžbenicima srpskohrvatskog |first=Lela |last=Šćepanović |publisher=[[Radio Slobodna Evropa]] |date=2009-01-08 |access-date=2023-01-15 |archive-date=2023-01-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230115150652/https://www.slobodnaevropa.org/a/1367537.html |url-status=live }}</ref> iako je vrlo ubrzo iz istoga proizveden crnogorski pravopis s dva dodatna slova u svojoj abecedi i azbuki: digrafi -{''ś/с́''}- i -{''ź/з́''}- koji bi zamjenili ''sj'' i ''zj''; isti nisu previše zaživjeli u neslužbenoj upotrebi, a s vremenom nisu opstali ni u službenoj.<ref>{{cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-crnogorski-jezik/28275483.html |title=Crnogorski se govori i bez ś |quote=Slova ś i ź odnedavno ne koristi ni Skupština Crne Gore, prva i jedina državna institucija koja ih je nakon reforme crnogorskog jezika koristila u zvaničnoj komunikaciji. |date=2017-02-02 |access-date=2022-10-29 |publisher=Radio Slobodna Evropa |first=Lela |last=Šćepanović |archive-date=2022-10-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221028221855/https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-crnogorski-jezik/28275483.html |url-status=live }}</ref> === Sadašnja situacija === {{izdvojeni citat|Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u 19. stoljeću dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u kemiji, ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva [[Indoevropski jezici|indoevropski]], imenovani su rubovi, a središnja zona armenski i perzijski nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.<ref>{{cite web |url=http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121025070626/http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html |archivedate=2012-10-25 |date=2012-10-22 |first=Anes |last=Osmić |title=Jezik, nacija i laži |publisher=[[E-novine]]}}</ref>|[[Snježana Kordić]] o srpskohrvatskom jeziku}} Iako govorni jezik nije promenjen, govornici ga danas uglavnom ne nazivaju srpskohrvatskim. Npr. na popisu u Hrvatskoj 2021. samo je 0,32%{{efn|4.278 (''0.11%'') stanovnika se izjasnilo govornikom hrvatsko-srpskog i 8.182 (''0.21%'') srpsko-hrvatskog jezika.}} stanovništva imenovalo svoj materinski jezik hrvatskosrpskim odn. srpskohrvatskim.<ref name="Census 2021">{{cite web |url=https://popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |title=Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – Stanovništvo po gradovima/općinama |publisher=[[Državni zavod za statistiku (Hrvatska)]] |date=2022-10-07 |access-date=2022-10-24 |archive-date=2022-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221209173308/https://www.popis2021.hr/assets/xls/Popis_2021_rezultati.zip |dead-url=yes }}</ref> I pored različitih naziva, te napora hrvatskih, srpskih, bosanskih i crnogorskih lingvista da dokažu suštinsku različitost njihovih jezika, narod se još uvek jako dobro razume.<ref name="h-alter"/> Suvremene lingvističke klasifikacije smatraju srpsko-hrvatski živim [[makrojezik]]om pod [[ISO 639-3]] oznakom <tt>hbs</tt>,<ref>{{cite web |url=https://iso639-3.sil.org/code/hbs |title=ISO 639-3 Registration Authority |access-date=2023-01-15 |archive-date=2009-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090213123121/http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=hbs |url-status=live }}</ref> dok je [[ISO 639-1]] identifikator <tt>sh</tt> označen kao prevaziđen, zajedno s [[ISO 639-2]] identifikatorima <tt>scc</tt>{{efn|Kratica za {{jez-en|Serbo-Croatian Cyrillic}}. Svršten kao bivši kod za srpski jezik i zamenjen kodom <tt>srp</tt>.}} i <tt>scr</tt>{{efn|Kratica za {{jez-en|Serbo-Croatian Roman}}. Svršten kao bivši kod za hrvatski jezik i zamenjen kodom <tt>hrv</tt>.}} 2008. godine.<ref name="ISO">{{cite web |url=https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_changes.php |title=ISO 639-2 Language Code List - Codes for the Representation of Names of Languages |date=2017-12-21 |access-date=2023-01-15 |archive-date=2019-04-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428235442/https://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_changes.php |url-status=live }}</ref> Srpskohrvatski je u svetu i dalje u normalnoj upotrebi među jednim delom lingvista, prevodioca i profesora književnosti.<ref name="Novacic"/> U slavistici se danas pored naziva srpskohrvatski takođe koristi i naziv ''bosansko-hrvatsko-srpski jezik''.<ref>{{Cite web |title=Bosnian/Croatian/Serbian |url=http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |access-date=2009-11-18 |archivedate=2013-05-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130521214915/http://www.seelrc.org/webliography/bcs.ptml |deadurl=yes }}</ref> Srpskohrvatski jezik se i dalje izučava na mnogim ozbiljnim univerzitetima sveta: [[Cambridge]]u, [[Oxford]]u, [[Sorbonne|Sorbonni]], Univerzitetu drzave Arizona u [[Phoenix, Arizona|Phoenixu]], itd.<ref name="Novacic"/><ref>{{cite journal |url=https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/soci-2021-0007/html?lang=en |title=Pluricentricity in the classroom: the Serbo-Croatian language issue for foreign language teaching at higher education institutions worldwide |trans-title=Pluricentričnost u učionici: pitanje srpskohrvatskog jezika u nastavi stranih jezika na visokoškolskim ustanovama u svijetu |first=Jelena |last=Ćalić |journal=Sociolinguistica |doi=10.1515/soci-2021-0007 |volume=35 |issue=1 |publisher=De Gruyter |date=2021-11-18 |access-date=2023-01-12 |language=en |archive-date=2022-12-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221225143352/https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/soci-2021-0007/html?lang=en |url-status=live }}</ref> Neke međunarodne institucije, poput [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] službeno upotrebljavaju naziv ''bosanski, hrvatski ili srpski jezik'' (BHS) za zajednički jezik Bosanaca, Hrvata, Crnogoraca i Srba.<ref>{{cite web |url=https://www.icty.org/bcs |title=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju |publisher=[[Ujedinjene nacije]] |access-date=2023-01-15 |archive-date=2023-01-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230115133501/https://www.icty.org/bcs |url-status=live }}</ref> Početkom [[2010]]. godine dve poslanice u Evropskom parlamentu su, polazeći od činjenice da je originalni srpskohrvatski jezik podeljen u razne službene jezike, zatražile, zbog administrativnih ušteda oko prevoda i tumačenja, vraćanje srpskohrvatskoga jezika. To je traženo radi kasnijeg zaključivanja sveobuhvatnog sporazuma o jezicima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje postanu članice EU”.<ref>{{Cite web |title=EU traži od Hrvata da vrate srpsko-hrvatski jezik |url=http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html |publisher=SrbijaNet |access-date=2010-05-24 |archive-date=2010-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100330001031/http://www.srbijanet.rs/vesti/vesti-iz-sveta/42120-eu-trazi-od-hrvata-da-vrate-srpsko-hrvatski-jezik.html |dead-url=yes }}</ref> == Lingvistika == {{main|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta}} Lingvistička pravila po pitanju svih svetskih jezika su prilično jednostavna i ona govore da se govori o jednom jeziku u slučaju ako je najmanje 81 posto osnovnog rečničkog blaga zajedničko. Pošto po rečima lingvistice Snježane Kordić bošnjački, crnogorski, hrvatski i srpski imaju 100 posto zajedničko osnovno rečničko blago - reč je o istom jeziku.<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/lingvistica-kordic-u-hrvatskoj-bih-srbiji-i-crnoj-gori-govori-se-istim-jezikom/506995.aspx Lingvistica Kordić: U Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori govori se istim jezikom]</ref> Kordić srpskohrvatski jezik vidi kao policentrični jezik, koji danas ima svoje četiri varijante i četiri službena naziva, ali u strogo lingvističkom pogledu ne može biti tretiran drugačije nego kao jedan standardni jezik, jer su razlike među varijantama nedovoljne da bi se moglo prihvatiti stanovište o različitim jezicima.<ref>{{Cite web |url=http://www.pescanik.info/content/view/5949/61/ |title=Jezik i nacionalizam |access-date=2011-10-23 |archive-date=2021-04-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210414190258/http://www.pescanik.info/content/view/5949/61/ |url-status=live }}</ref> ==Leksičko nasljeđe== Kao svi europski jezici, i Hrvatsko-srpski jezik je naslijedio brojne riječi iz drugih jezika s kojima je stupio u vezu kroz stoljeća svoje vrlo složene te isprepletene povijesti. Bilo je puno razmijena koje su ostavile duboke i količinski značajne tragove. Danas možemo smatrati to nasljeđe kao kvalitativno proširenje štokavice, dok je vodeći kulturno-politički smjer tijekom cijelog 19. stoljeća (vidi: [[Narodni preporod]]) – pa i 20. stoljeća – težio prema purizmu, to jeste prema iskljičivanju »barbarizama« ili stranih riječi iz »pravilnog« govora i pisma. Glavni jezici koji su doprinijeli srpskohrvatskom jezičnom sistemu jesu: * [[latinski jezik|latinski]] (''[[Latinizam|latinizmi]]'') : ''ormar'', ''republika'' * [[grčki jezik|grčki]] (''[[Grecizam|grecizmi]]''), mahom preko vizantijskog utjecaja : ''biblioteka'', ''dinamika''; * [[mađarski jezik|mađarski]] (''[[Mađarizam|mađarizmi]]'') : ''astal'', ''baršun'', ''bunda'', ''kip'', ''palanka'', ''varoš''; * [[njemački jezik|njemački]] (''[[Germanizam|germanizmi]]'') : ''ceh'', ''farba'', ''fasovati'', ''front'', ''gmajna'', ''kugla'', ''vaga''; * [[turski jezik|turski]] (''[[Turcizam|turcizmi]]'') tj. ''orientalizmi'', riječi iz turskog i/ili [[arapski jezik|arapskog]] i/ili [[perzijski jezik|farsiskog]]; * [[italijanski jezik|italijanski]] (''[[Italijanizam|italijanizmi]]'') : ''gajba'', ''kapara'', ''limun'', ''pršut'', ''sonet'', ''srdela''; * [[francuski jezik|francuski]] (''[[Francuzizam|francuzizmi]]'') : ''azur'', ''balada'', ''bazen'', ''buržuj'', ''buržoazija'', ''eksploatirati'', ''etaža'', ''trotoar''; * [[engleski jezik|engleski]] (''[[Anglizam|anglizmi]]'') : ''biznis'', ''boks'', ''kompjutor'', ''fer'', ''meč'', ''šal'', ''sendvič'', ''šoping'', ''sport'', ''vikend''; * [[ruski jezik|ruski]] (''[[Rusizam|rusizmi]]'') : ''činovnik'', ''izvijestiti'', ''nagrada'', ''opasan'', ''savršen''. Manje mada značajne doprinose naći ćemo također iz drugih jezika iz kojih je hrvatskosrpski prisvojio neke crte: [[Protokeltski|keltski]], [[Poljski jezik|poljski]], [[Češki jezik|češki]], [[Ladinski jezik|ladinski]], [[Jevrejski jezici|jevrejski]]. == Dijalekti == [[Datoteka:Serbo-Croatian dialects.png|thumb|Rasprostranjenost ijekavskog, ekavskog i ikavskog izgovaranja [[jat (slovo)|jat]]a.]] Srpskohrvatski jezik ima tri osnovna dijalekta, koja su nazvana prema upitnoj zamenici koja se razlikuje u svakom od njih. [[Čakavski dijalekt]] koristi upitnu zamenicu ''ča'', [[kajkavski dijalekt]] koristi ''kaj'', a [[štokavština|štokavski dijalekt]] koristi ''što'' ili ''šta''. Dijalekti kao što je [[torlački dijalekt]] nisu prepoznati u ovoj klasifikaciji. Takođe, postoje tri osnovna načina za zamenjivanje u govoru i pisanju protoslovenskog samoglasnika [[jat]]. U okviru čakavskog dijalekta obično se koristi samoglasnik ''i'' za zamenjivanje jata (''[[ikavski izgovor]]''), dok se u nekim čakavskim govorima koriste i samoglasnik ''e'' (''[[ekavski izgovor]]''), kao i samoglasnička grupa ''ije'' odnosno ''je'' (''[[ijekavski izgovor]]''). Kajkavski dijalekt obično zamenjuje jat samoglasnikom ''e'', dok je štokavski, poput čakavskog, podeljen na govore koji koriste samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'' (''ijekavski''), samoglasnik ''e'' (''ekavski'') i samoglasnik ''i'' (''ikavski''). === Izražavanje jata === [[Datoteka:Shtokavian subdialects1988.png|thumb|Govori štokavskog dijalekta]] Protoslovenski samoglasnik ''jat'' je vremenom izmenjen i sada se izražava na tri različita načina u srpskohrvatskom jeziku: * u govorima koji koriste ekavski izgovor, jat postaje ''e''. * u govorima koji koriste ikavski izgovor, jat postaje ''i''. * u govorima koji koriste ijekavski ili jekavski izgovor, jat postaje ''ije'' ili ''je'', u zavisnosti od toga da li je samoglasnik dug ili kratak. Na primer: {| class="wikitable" |- !preteča !ekavski !ikavski !ijekavski !ijekavska pravila |- |*lěp |lep |lip |lijep | rowspan="2"| dugo ''ě'' → ''ije'' |- |*vrěme |vreme |vrime |vrijeme |- |*věra |vera |vira |vjera | rowspan="2"| kratko ''ě'' → ''je'' |- |*děvojka |devojka |divojka |djevojka |- |*trěbati |trebati |tribat(i) |trebati |kratko ''ě'' → ''e'' |- |*grějati |grejati |grijati |grijati |kratko ''ě'' → ''i'' |- |*selo |selo |selo |selo |''e'' u korenu, ne ''ě'' |} Iz primera koji uključuju i dugačke i kratke samoglasnike se vidi da ijekavski izgovor ne zamenjuje prvobitno jat (''ě'') koristeći samo samoglasničke grupe ''ije'' i ''je'', već koristeći i samoglasnike ''i'' i ''e''. Po pravilu, jat se u ijekavskim govorima zamenjuje na četiri načina: * sa ''ije'', ako je samoglasnik dug (''dijete'', ''mlijeko'', ''vrijeme'') * sa ''je'', ako je samoglasnik kratak (''djeca'', ''mlječni'') * sa ''i'', ako se iza toga nalazi neki drugi samoglasnik, ili suglasnici ''lj'' i ''đ'' (''vidio'', ''volio'', ''priđašnji'') * Ako se ispred jata nalazi ''r'', a samoglasnik je dug, onda će se jat zameniti sa ''ije'' (''rijeka'', ''naprijed'', ''brijeg''). Međutim, ako je samoglasnik kratak, gleda se šta se nalazi ispred ''r''. Ako je ispred ''r'' neki samoglasnik, ili je ''r'' na početku reči, jat se zamenjuje sa ''je'' (''rječni'', ''ostarjeli''). A ako je ispred ''r'' neki suglasnik, jat se zamenjuje sa ''e'' (''ispred'', ''bregovi''). Treba napomenuti da je jat uvek pod akcentom ili posleakcenatskom dužinom. Međutim, ako je u pitanju jednosložna reč koja ima dugi akcenat, jat će se zameniti sa ''ije'' (npr. ''vijek'', ''brijeg'', ''svijet''). Onda će se pojaviti dva sloga (''vi-jek'', ''bri-jeg'', ''svi-jet''), a pošto akcenat po pravilu ne može stajati na poslednjem slogu u reči, premestiće se na prethodni slog, pa će biti naglašeno ''i'' iz samoglasničke grupe ''ije'', umesto ''e'' kako bi trebalo. Razlike među dijalektima mogu se ilustrovati primerom [[Schleicherova basna|Šlajherove basne]]. Dijakritički znaci upotrebljavaju se radi označavanja razlike u naglascima i prozodiji, što je često veoma značajno, no obično se ne odražava u pravopisu. {{-}} {{col-begin}} style="font-size:90%;" {{col-4}} :'''novoštokavski (ij)ekavski''' {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca koja níje ìmala vȕnē vȉd(j)ela je kònje na br(ij)égu. Jèdan je òd njīh vȗkao téška kȍla, drȕgī je nòsio vèliku vrȅću, a trȅćī je nòsio čòv(j)eka. :Óvca rȅče kònjima: »Sȑce me bòlī glȅdajūći čòv(j)eka kako jȁšē na kònju.« :A kònji rȅkoše: »Slȕšāj, ȏvco, nȃs sȑca bòlē kada vȉdīmo da čòv(j)ek, gospòdār, rȃdī vȕnu od ovácā i prȁvī òd(j)eću zá se. I ȍndā óvca nȇmā vȉše vȕnē.« :Čȗvši tō, óvca pȍb(j)eže ȕ polje. }} {{col-4}} :'''staroštokavski ([[Orubica]], [[Posavina]])''': {{Unicode| :Óvca i kònji :Óvca kòjā nî ìmala vȕnē vȉdla kònje na brîgu. Jèdān od njȉjū vũkō tȇška kȍla, drȕgī nosȉjo vȅlikū vrȅću, a trȅćī nosȉjo čovȉka. :Óvca kȃza kȍnjima: »Svȅ me bolĩ kad glȅdām kako čòvik na kònju jȁšī.« :A kònji kāzȁše: »Slȕšāj, ȏvco, nãs sȑca bolũ kad vȉdīmo da čòvik, gȁzda, prȁvī vȕnu od ovãc i prȁvī rȍbu zá se od njẽ. I ȍndā ōvcȁ néma vȉšē vȕnē.« :Kad tȏ čȕ ōvcȁ, ȕteče ȕ polje. }} {{col-4}} : '''čakavski ([[Matulji]] kraj Rijeke)''': {{Unicode| :Ovcȁ i konjı̏ :Ovcȁ kȃ ni imȅla vȕni vȉdela je konjȉ na brȇge. Jedȃn je vȗkal tȇški vȏz, drȕgi je nosîl vȅlu vrȅt'u, a trȅt'i je nosîl čovȅka. :Ovcȁ je reklȁ konjȇn: »Sȑce me bolĩ dok glȅdan čovȅka kako jȁše na konjȅ.« :A konjȉ su reklȉ: »Poslȕšaj, ovcȁ, nȃs sȑca bolẽ kad vȉdimo da čovȅk, gospodãr dȅla vȕnu od ovãc i dȅla rȍbu zȃ se. I ȍnda ovcȁ nĩma vȉše vȕni.« :Kad je tȏ čȕla, ovcȁ je pobȅgla va pȍje. }} {{col-4}} : '''kajkavski ([[Marija Bistrica]])''': {{Unicode| :Õfca i kȍjni :Õfca tera nı̃je imȅ̩̏la vȕne vȉdla je kȍjne na briẽgu. Jȇn od nîh je vlẽ̩ke̩l tẽška kȍla, drȕgi je nȍsil vȅliku vrȅ̩ču, a trẽjti je nȍsil čovȅ̩ka. :Õfca je rȇkla kȍjnem: »Sȑce me bolĩ kad vîdim čovȅka kak jȃše na kȍjnu.« :A kȍjni su rȇkli: »Poslȕhni, õfca, nȃs sȑca bolĩju kad vîdime da čȍve̩k, gospodãr, dȇ̩la vȕnu ot õfci i dȇ̩la oblȅ̩ku zȃ se. I ȏnda õfca nȇma vȉše vȕne.« :Kad je to čȗla, õfca je pobȇ̩gla f pȍlje. }} {{col-4}} {{col-end}} == Pisma == Tokom istorije, ovaj jezik je bio pisan koristeći više pisama: * razne varijante [[latinica|latinskog]] i [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]]. * [[glagoljica]] * [[ćirilica]] * [[arapsko pismo]] Danas se koriste [[latinica]] i [[ćirilica]]. Svako slovo iz jednog pisma odgovara samo jednom slovu iz drugog pisma. === Latinica === {{main|Gajeva latinica}} [[Gajeva latinica]] je varijanta [[latinica|latiničnog pisma]] koje je razvio hrvatski lingvista [[Ljudevit Gaj]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Svoj konačni oblik je stekla nakon izmena srpskog lingviste [[Đuro Daničić|Đure Daničića]] u 19. vijeku. Sastoji se od trideset [[slova]] (27 prostih i tri dvojnа), a prema izgovoru prva četiri slova toga pisma (''a'', ''be'', ''ce'', ''de'') naziva se '''abecedom'''. [[Datoteka:D'Nealian Cursive.svg|thumb|Pisana latinična slova.]] '''Abeceda prema azbuci:''' -{ {| class="wikitable" |- | A || a || B || b || C || c || Č || č || Ć || ć || D || d || Dž || dž || Đ || đ || E || e || F || f || G || g || H || h || I || i || J || j || K || k |- | А || а || Б || б || Ц || ц || Ч || ч || Ћ || ћ || Д || д || Џ || џ || Ђ || ђ || Е || е || Ф || ф || Г || г || Х || х || И || и || Ј || ј || К || к |} {| class="wikitable" |- | L || l || Lj || lj || M || m || N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || Š || š || T || t || U || u || V || v || Z || z || Ž || ž |- | Л || л || Љ || љ || М || м || Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Ш || ш || Т || т || У || у || В || в || З || з || Ж || ж |} }- Ova latinica je u upotrebi na svim prostorima gde se govori srpskohrvatski, u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Veoma sličnu verziju koristi i [[slovenski jezik]]. Postoji i alternativni način predstavljanja glasova koji nemaju sopstvene znakove u originalnoj latinici (ako iz tehničkih razloga ne možemo upotrebiti Gaj-Daničićeve znakove): {| class="wikitable" |- !Uobičajeno !Alternativno |- | -{<center>Ć</center> |<center>CH</center> |- |<center>Č</center> |<center>CC</center> |- |<center>Đ</center> |<center>DJ</center> |- |<center>Š</center> |<center>SS</center> |- |<center>Ž</center> |<center>ZZ</center>}- |} === Ćirilica === {{main|Вукова ћирилица}} [[Вукова ћирилица|Vukova ćirilica]] je varijanta [[ćirilica|ćiriličnog pisma]] koje je razvio srpski lingvista [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuk Karadžić]] u prvoj polovini [[19. vijek]]a. Sastoji se od 30 [[slova]], a svako od njih predstavlja odgovarajući glas. Prema prva dva slova ćiriličnog pisma (''az'', ''buki'') naziva se ''azbukom''. [[Datoteka:Serbian Cyrillic cursive2.png|thumb|Pisana ćirilična slova.]] '''Azbuka prema abecedi:''' -{ {| class="wikitable" |- | А || а || Б || б || В || в || Г || г || Д || д || Ђ || ђ || Е || е || Ж || ж || З || з || И || и || Ј || ј || К || к || Л || л || Љ || љ || М || м |- | A || a || B || b || V || v || G || g || D || d || Đ || đ || E || e || Ž || ž || Z || z || I || i || J || j || K || k || L || l || Lj || lj || M || m |} {| class="wikitable" |- | Н || н || Њ || њ || О || о || П || п || Р || р || С || с || Т || т || Ћ || ћ || У || у || Ф || ф || Х || х || Ц || ц || Ч || ч || Џ || џ || Ш || ш |- | N || n || Nj || nj || O || o || P || p || R || r || S || s || T || t || Ć || ć || U || u || F || f || H || h || C || c || Č || č || Dž || dž || Š || š |} }- Vukova ćirilica je jedno od dva ravnopravna pisma srpskohrvatskog jezika. Danas se koristi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Sličnu verziju ćirilice koristi i [[makedonski jezik]]. == Povezano == {{col-begin}} {{col-break}} * [[akcentologija srpskohrvatskog jezika]] * [[dijalektologija srpskohrvatskog jezika]] * [[gramatika srpskohrvatskog jezika]] ** [[fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[morfologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[sintaksa srpskohrvatskog jezika]] * [[leksikologija srpskohrvatskog jezika]] * [[pravopis srpskohrvatskog jezika]] * [[tvorba riječi u srpskohrvatskom jeziku]] {{col-break}} * [[glotonimijsko pitanje u srpskohrvatskom jeziku]] * [[historija srpskohrvatskog jezika]] ** [[historijska fonologija srpskohrvatskog jezika]] ** [[ilirski pokret]] ** [[ilirski pravopis]] ** [[Bečki književni dogovor]] ** [[Novosadski dogovor]] ** ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' (1967.) ** ''[[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]'' (2017.) ** [[Mostarsko savjetovanje o književnom jeziku]] (1973.) ** [[sociolingvistička diskusija (2001–2009)]] <!-- http://snjezana-kordic.from.hr/publikacije/sociolingvisticka-diskusija-2001-2009/ --> {{col-break}} * [[južnoslavenski jezici]] * [[lingvistički separatizam u srpskohrvatskom jeziku]] * [[policentrični jezik]] * [[serbokroatistika]] * [[Srbohrvati]] (usp. [[serbokroatofoni]]) * [[srpskohrvatska Wikipedia]] * [[standardni jezik]] * [[štokavski]] * [[usporedba srpskohrvatskih standardnih varijeteta|usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti]] ** [[hrvatski|hrvatska varijanta]] ** [[srpski|srpska varijanta]] ** [[bosanski|bosanska varijanta]] ** [[crnogorski|crnogorska varijanta]] {{col-end}} == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{reflista|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Serbo-Croatian language}} * [[:s:sr:Правопис српскохрватског језика|Правопис српскохрватског језика]] * [http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120601175359/http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |date=2012-06-01 }} * [http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 Pričaj srpskohrvatski da te ceo svet razume] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110714213419/http://nwbih.com/news.cgi?ref1=1215 |date=2011-07-14 }} * [http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5195080,00.html „Rat“ jezikom: srpski, hrvatski i bosanski] * [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm Ivo Pranjković-komentar o odnosu hrvatskog i srpskog 1. dio]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070228102902/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/135/tekstovi/08.htm |date=2007-02-28 }}, [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm 2. dio]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061113223505/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/138/tekstovi/06.htm |date=2006-11-13 }} * [http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 Hrvatski i srpski jedan jezik?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522155048/http://dalje.com/hr-svijet/hrvatski-i-srpski-jedan-jezik/15875 |date=2011-05-22 }} * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=313744 Novi jezici: Govorite li našili] * [http://www.h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti Uzalud vam trud, lingvisti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101008053642/http://h-alter.org/vijesti/kultura/uzalud-vam-trud-lingvisti |date=2010-10-08 }} * [http://www.pescanik.info/content/view/6314/1084/ Per Jacobsen, Borba za jezik je borba za nacionalni identitet?] * [http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/73570-Kako-zove-jezik-kojim-govorimo.html Snježana Kordić, Kako se zove jezik kojim govorimo] {{Srpskohrvatski jezik}} {{Slavenski jezici}} {{Normativna kontrola}} {{Izdvojeni članak}} [[Kategorija:Srpskohrvatski jezik| ]] [[Kategorija:Južnoslavenski jezici]] [[Kategorija:Jezici Hrvatske]] [[Kategorija:Jezici Crne Gore]] [[Kategorija:Jezici Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Jezici Srbije]] [[Kategorija:Jezici Austrije]] [[Kategorija:Jezici Mađarske]] [[Kategorija:Jezici Makedonije]] [[Kategorija:Jezici Rumunije]] [[Kategorija:Jezici Slovenije]] [[Kategorija:Jezici Italije]] [[Kategorija:Jezici Albanije]] [[Kategorija:Jezici Turske]] 0ha9yx0nrazitjfagwxksxdad0hnljm 0 2035 42715826 42423211 2026-11-02T09:35:23Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715826 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=MILOVAN ĐILAS |slika=Milovan Djilas.jpg |opis slike=Milovan Đilas | datum_rođenja =[[4. jun]] [[1911]]. | mesto_rođenja =[[Podbišće]], kod [[Mojkovac|Mojkovca]] | država_rođenja ={{flagicon|Crna Gora|1910}} [[Kraljevina Crna Gora]] | datum_smrti =[[20. april]] [[1995]]. ('''83''' god.) | mesto_smrti =[[Beograd]], [[Srbija]] | država_smrti ={{zastava|SR Jugoslavija}} |supruga=[[Mitra Mitrović]] ([[1936]]—[[1952|52]])<br />[[Štefanija Đilas]] ([[1952]]—[[1993|93]]) |profesija=politički teoretičar, pisac |KPJ=[[1933]]. |rat=[[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |NOB=član [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] |služba=[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]] |godine službe=[[1941]] — [[1945]]. |čin = [[Datoteka:General-pukovnik JNA.jpg|35px]] [[General-pukovnik]] u rezervi |funkcija='''Predsednik<br />[[Skupština SFRJ|Savezne narodne skupštine]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]''' |mandat=[[1953]] — [[1954]]. |prethodnik=[[Vladimir Simić]] |naslednik=[[Moša Pijade]] |odlikovanja= {{{!}} style="background:transparent" {{!}}{{!}}{{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}- {{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}} {{!}}{{!}} {{Orden partizanske zvezde1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}- {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} * (sva odlikovanja i vojni čin oduzeti su mu 14. X 1957.) }} '''Milovan Đilas Đido''' ([[Podbišće]], [[Mojkovac]], [[Crna Gora]] [[4. 6.|4. jun]] [[1911]] – [[Beograd]], [[20. 4.|20. april]] [[1995]]) je bio [[Crnogorci|crnogorski]] [[komunizam|komunista]], politički zatvorenik u obe Jugoslavije, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], [[politika|politički]] teoretičar i [[pisac]]. Bio je jedan od vođa [[Ustanak u Crnoj Gori 1941.|ustanka u Crnoj Gori]]. Nakon rata general JNA, ministar FNRJ, šef Agitpropa i predsednik Savezne narodne skupštine.<ref name="Milošević"/> Zbog zagovaranja višestranačja 1950-ih završio je u zatvoru, postavši jedan od najpoznatijih [[disident|disidenata]] u svijetu.<ref>[http://www.nytimes.com/1995/04/21/obituaries/milovan-djilas-yugoslav-critic-of-communism-dies-at-83.html Milovan Djilas, Yugoslav Critic of Communism, Dies at 83]</ref><ref>[http://www.thefreelibrary.com/Remembering+Milovan+Djilas.-a056906541 Remembering Milovan Djilas]</ref> Milovan Đilas je dva puta politički robijao, za vreme Kraljevine Jugoslavije od [[1933]]. do [[1936]], a potom za vreme socijalističke Jugoslavije od [[1956]]. do [[1966]]. Đilas je tokom života menjao stavove, pa je od tvrdokornog boljševika, komuniste i revolucionara, nakon rata počeo da se izjašnjava kao [[Demokratski socijalizam|demokratski socijalista]].<ref>The New Class, Greek Edition (Horizon), Athens, 1957,Prologue(page ιστ)</ref> Takođe je menjao stavove o crnogorskoj samobitnosti – od zastupanja teze da su [[Crnogorci]] zasebna nacija, postala od [[Srbi|Srba]], do tvrdnje da Crnogorci čine sastavni deo srpske nacije.<ref>[http://www.pobjeda.me/2012/05/08/polemike-milovan-dilas-negator-crnogorske-nacije Polemike: Milovan Đilas – Negator crnogorske nacije]</ref> Neki autori Đilasa drže odgovornim za streljanja ideoloških protivnika tokom Drugog svetskog rata u Crnoj Gori.<ref>[http://www.pobjeda.me/2012/05/08/polemike-milovan-dilas-negator-crnogorske-nacije Polemike: Milovan Đilas – Negator crnogorske nacije]: {{izdvojeni citat|Zadužio je Đido Crnogorce rezultatima svog rada, nema sumnje. I kad je bio boljševički agitpropovac i tvorac brojnih „pasijih grobalja”, projektant, a Boga mi, i izvršilac ubistava nevinih ljudi pod firmom istrebljenja „klasnog neprijatelja“ i slično...}}</ref> Drugi smatraju da je kampanja protiv Đilasa, koja je vođena četiri decenije, zasnovana na dve laži: da je harao po Crnoj Gori skoro sve vreme rata, i da je "izmislio" crnogorsku naciju.<ref name="Milošević2"/> == Biografija == {{izdvojeni citat|Triput sam u životu bio slobodan — veoma blizu nepostojećoj, neostvarivoj apsolutnoj slobodi — dvared u zatvoru, a jedared u ratu.<ref>[http://www.uciteljneznalica.org/upload/ebook/794_%C4%90ilas,%20Milovan,%20Tamnica%20i%20ideja,%20Kola%C5%A1inska%20liga%20za%20ljudska%20prava,%201984.pdf Milovan Đilas, Tamnica i ideja]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>}} Milovan Đilas "Đido" je rođen [[4. 6.]] [[1911]]. u selu [[Podbišće]] kod [[Mojkovac|Mojkovca]]. Otac mu je bio granični oficir crnogorske vojske, a majka domaćica.<ref>izvor-autobiografska knjiga "Besudna zemlja"</ref> Školovao se u [[Kolašin]]u i [[Berane|Beranama]], gde završava osnovnu školu i gimnaziju. Za vreme pohađanja gimnazije aktivno se bavio pisanjem poezija i pesama. Stekao je veliku slavu kod učenika i nastavnika. Milovan Đilas se za vreme gimnazijskih dana sve više opredeljivao za radnički pokret u zemlji. === Revolucionarni studentski pokret === {{main|Revolucionarni studentski pokret na Beogradskom univerzitetu}} [[Datoteka:Milovan Đilas u beogradskom tramvaju.jpg|minijatura|Milovan Đilas u beogradskom tramvaju 1930-ih.]] Posle svršetka gimnazije, odlazi u [[Beograd]] gde počinje da studira [[filozofija|filozofiju]] i [[pravo]] na [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskom univerzitetu]] [[1932]]. godine. Tada se povezuje sa ilegalnom Skojevskom organizacijom i vrlo brzo postaje član [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a u [[septembru]] [[1932]]. Za vreme svojih studija, aktivno je radio i kao Skojevski poverenik na štampanju, pisanju i rasturanju propagandnog materijala. Bio je jedan od organizatora [[Revolucionarni studentski pokret na Beogradskom univerzitetu|revolucionarnog studentskog pokreta na Beogradskom univerzitetu]]. Vršio je propagandni rad po [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu]] i objašnjavao studentima ciljeve i zadatke radničkog pokreta i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Zbog toga je nekoliko puta bezuspešno izbacivan sa studija. Krajem [[1932]]. njegovu aktivnost zapazilo je i članstvo [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]], pa je Milovan Đilas od [[april]]a [[1933]]. pristupio KPJ. Iste godine je stekao diplomu Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<ref name="Britannica">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/166964/Milovan-Djilas Milovan Đilas (Britannica)]</ref> === Robija u Sremskoj Mitrovici === [[Datoteka:Milovan Đilas Sremska Mitrovica 1933.jpg|thumb|left|Milovan Đilas na robiji u Sremskoj Mitrovici 1933. godine.]] Za vreme velike provale komunista u [[Beograd]]u, policija ga je uhapsila u [[August (mjesec)|avgustu]] [[1933]]. na pijaci. Milovan Đilas je prebačen u [[Glavnjača|Glavnjaču]] gde su ga ispitivali [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]] i [[Svetozar Vujković]]. Nije ništa priznao, pa je bio pretučen i ostavljen celu noć da bez odeće leži u svojoj ćeliji. Sutradan mu je počelo suđenje pred Opštinskim sudom grada [[Beograd]]a koji ga je po [[Zakon o zaštiti države|Zakonu o zaštiti države]] osudio na pet godina zatvora. Islednici su ga nekoliko puta zatvarali u samicu, tražili da otkrije partijsku liniju, ali nisu uspeli. Milovan Đilas je jedne večeri toliko pretučen, da ujutru nije mogao da stoji na nogama. Zato je rešio da započene štrajk glađu. Sva jela koja bi mu se servirala, prosipao bi i vraćao. Krajem [[1934]]. imao je srčanih problema, pa su ga na predlog lekara prebacili u udobniju ćeliju i više nije bio u samicama. Za vreme svog boravljenja u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]], Milovan Đilas je uspeo da prevede tri romana [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]] i deset njegovih pripovedaka, na dva džaka toalet-papira. jer mu nije bilo dozvoljeno korišćenje papira. Takođe je preveo i Miltonov "Izgubljeni raj", za koji je 1989. dobio nagradu “Miloš N. Đurić”. Punu kaznu nije izdržao. Pomilovan je i iz zatvora je izašao početkom [[1936]]. godine. Po izlasku iz zatvora stanovao je kod svog prijatelja sa studija na periferiji [[Beograd]]. Nastavio je da se bavi komunističkom propagandom. === Rad u Partiji do početka rata === [[Datoteka:Protestni-miting-ujedinjene-studentske-omladine-1939.jpg|desno|mini|Protestni miting Ujedinjene studentske omladine [[1939]].]] Za Milovana Đilasa je čuo i generalni sekretar [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] [[Josip Broz Tito|Tito]]. On je tada probao na sve načine da se poveže s njim i da iskoristi njegovu sposobnost na jačanju Partije. [[Josip Broz Tito|Tito]] šalje direktivu da se Milovan Đilas nađe na Partijskom savetovanju u [[Zagreb]]u početkom [[1938]]. godine. Na sastanku u Zagrebu, Milovan Đilas je dobio od Tita zadatak da organizuje slanje srpskih dobrovoljaca za Španiju. Iste godine je bio izabran u Centralni komitet [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. U maju [[1939]]. učestvuje na Zemaljskoj konferenciji u [[Šmartna Gora|Šmartnoj Gori]] kao delegat iz Srbije. Početkom [[1940]]. Milovan Đilas je primljen u Politbiro CK [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Radio je u uređivanju članka "Za čistoću i boljševizaciju Partije", koju je u nastavcima pisao [[Josip Broz Tito|Tito]]. Pokretao je niz časopisa koji su favorizovali [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]: "Naša Stvarnost", "Sodobnost" "Književni Savremenik", "Mlada Kultura" itd. Za vreme pristupanja Trojnom paktu i prvih narodnih nezadovoljstava, [[Josip Broz Tito|Tito]] šalje Đilasa u Beogradu da izveštava Partiju o narodnim utiscima. U [[Beograd]] stiže sa svojom ženom [[Mitra Mitrović|Mitrom Mitrović]], sa kojom je zajedno pošao u rat kasnije. U Beogradu mu se pridružio i [[Rade Končar]]. Đilas se uoči demonstracija sastao sa [[Dragoljub Jovanović|Dragoljubom Jovanovićem]], vođom levih zemljoradnika i rekao mu da će se komunisti bez obzira na demonstracije zalagati za borbu. Nakon završetka demonstracija, poslao je svoju ženu da iznese Titu raport. Po dolasku Tita u Beograd, učestvuje na sastanku Politbiroa u Molerovoj ulici. Prvih dana posle napada Nemačke na [[Sovjetski Savez|SSSR]], učestvuje na sastanku Agitpropa CK za [[Srbija|Srbiju]]. === Oslobodilački rat i revolucija === ==== Ustanak u Crnoj Gori 1941. ==== {{main|Ustanak u Crnoj Gori 1941.}} {{izdvojeni citat|Od 13. jula do 9. avgusta oslobođeno 6 srezova: Bijelo Polje, Kolašin, Berane, Andrijevica, Danilovgrad i Šavnik. Bili opsednuti Cetinje, Podgorica i Nikšić. Po 15 dana bili slobodni Petrovac i Vir Pazar. Ustanak organizovali đeneralštabni kapetan [[Arso Jovanović]] i profesor Milovan Đilas.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_219.htm</ref>|Izveštaj britanske misije jugoslovenskoj vladi od septembra 1941.}} Đilas je bio upućen u julu 1941. u Crnu Goru radi pripremanja i pokretanja borbe protiv italijanskih okupatora. Na njega se prenose izvanredna ovlašćenja po partijskoj i vojnoj liniji, s pravom smenjivanja lokalnog rukovodstva i s pravom kažnjavanja. Kao član Politbiroa, automatski je izabran i za člana [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog Štaba NOVJ]]. U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] zajedno sa kapetanom [[Arso Jovanović|Arsom Jovanovićem]] organizuje ustanak koji je bio opštenarodni, veliki delovi Crne Gore su oslobođeni i kod ustanika nije bilo ozbiljnijih podela i sukoba izmedju komunista i nekomunista. Prvo naređenje koje je Đilas izdao 9 dana posle izbijanja ustanka u Crnoj Gori zagarantovalo je ličnu slobodu, nepovredivost stana i vlasništva, slobodu vere i veroispovesti, slobodu misli i govora, slobodu organizovanja, sastajanja i razmene mišljenja.<ref name="ReferenceA">Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda, tom III, knjiga 1, str. 9-12.</ref> Isto naređenje je legalizovalo sve demokratske političke partije, dalo opšte pravo glasa (žene tada prvi put u Crnoj Gori mogu da biraju i budu birane), uvelo obavezno izvođenje optuženih pred sud najdalje 48 časova posle hapšenja i uz obavezno angažovanje advokata.<ref name="ReferenceA"/> Zajedno sa [[Mitar Bakić|Mitrom Bakićem]] dočekao je prvu englesku vojnu misiju koju je predvodio kapetan [[Dvejn Hadson]] u Petrovcu na moru. Zajedno su ga odveli u partizanski Vrhovni Štab u Užicu. ==== Slom ustanka u Srbiji ==== Đilas u novembru 1941. stiže u oslobođeno [[Užice]] i preuzima rad u listu "[[Borba (list)|Borba]]", glavnom partijskom glasilu. Povlačio se zajedno sa Vrhovnim štabom prema [[Zlatibor]]u, pa dalje u [[Sandžak]]. Milovan Đilas se pred kraj 1941. nalazi s Vrhovnim štabom u Sandžaku gde radi na prikupljanju ostalih partizanskih jedinica koje su se povlačile posle pada [[Užička republika|Užičke republike]]. U trenucima malaksavanja partizanskog pokreta posle sloma ustanka u [[Srbija|Srbiji]], Đilas sprovodi mere na održavanju discipline i morala boraca, uključujući i mere streljanja. Posle odstupanja glavnine partizana u Bosnu, Đilas ostaje u [[Nova Varoš|Novoj Varoši]], na granici Srbije i Crne Gore, odakle se usred zime i u teškim okolnostima povlači s jedinicama pod njegovom komandom i pridružuje Vrhovnom štabu. ==== Streljanja u Crnoj Gori 1942. ==== {{main|Četničko-partizanski sukob|Leva skretanja}} {{izdvojeni citat|Streljati nekoga to je tehničko pitanje, kako kaže [[Sreten Žujović|drug Crni]], ali je osnovno ubediti masu u neophodnost toga streljanja.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref>|Pismo Milovana Đilasa CK KPJ od 27. marta 1942.}} Dok je Đilas bio odsutan, u Crnoj Gori je došlo do pojave [[leva skretanja|levih skretanja]] i "pasjih grobalja" za ideološke protivnike.<ref name="Milošević2"/> U martu [[1942]]. godine Đilas se vraća u Crnu Goru, gde se u međuvremenu rasplamsao [[partizansko-četnički sukob]]. Momčilo Cemović smatra da su CK KPJ i Vrhovni štab poslali Đilasa da utvrdi stvarno stanje i smeni odgovorne rukovodioce. Đilas u to vreme piše Centralnom komitetu KPJ kako se „[[kulak|kulački]] elementi" po selima plaše da će komunisti sve komunizirati, da će uskoro kod nas biti sovjeti, da su [[Narodnooslobodilački odbor|NOO]] škola za [[sovjet]]e, da je objavljen rat londonskoj vladi i da sve to unosi paniku u srednje seljaštvo; da se „tutnjavom o revoluciji" zaboravlja na [[fašizam]] i borbu protiv njega.<ref name="Petranović"/> U aprilu 1942. godine, Milovan Đilas je učestvovao u donošenju presude o streljanju četvoro mladih partizana iz porodice Tadića, braće poznatog filozofa [[Ljubomir Tadić|Ljubomira Tadića]], koji je "jedini izbegao streljanje, jer smo ga smatrali premladim da bismo ga ubili".<ref name="danas.rs">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići]</ref> Prema Đilasovoj verziji, oni su streljani jer je Tadija Tadić, politički komesar bataljona, upozorio svog strica Spasoja, koji je bio u četnicima, da ga partizani traže da ga ubiju, što je proglašeno izdajom.<ref name="danas.rs">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići]</ref> Prema verziji Ljube Tadića, njihova krivica je izmišljena, a ubijeni su za odmazdu "posle blamaže i neuspeha", nakon što je partizanska potera nastradala od starog komite Spasoja Tadića. Tadić navodi da su oni streljani jer su odbili da lično likvidiraju svog strica.<ref name="Tadić"/> Hapšenja partizana iz porodice Tadića je izvršeno na prevaru, tako što su pozvani na razgovor o prekomandovanju.<ref name="Tadić"/> Pored braće Tadića, ubijeni su još neki mladići koji su se stavili na njihovu stranu. Neki od streljanih u Gornjem Polju nisu imali više od osamnaest godina.<ref name="Tadić">{{Cite web |title=Tajna prepiska Ljube Tadića i Milovana Đilasa |url=http://www.nedeljnik.co.rs/sr/2013/12/26/dnevni-magazin/tajna-prepiska-ljube-tadi%C4%87a-i-milovana-%C4%90ilasa |access-date=2014-06-18 |archive-date=2014-06-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140603131005/http://www.nedeljnik.co.rs/sr/2013/12/26/dnevni-magazin/tajna-prepiska-ljube-tadi%C4%87a-i-milovana-%C4%90ilasa |dead-url=yes }}</ref> U posleratnoj prepisci sa profesorom Ljubom Tadićem, Đilas je odgovorio kako bi ponovo učinio isto<ref name="Tadić"/>, odnosno "ne bi drukčije postupio ni s rođenom braćom".<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1163525 DOKUMENT: Pismo Milovana Đilasa Ljubomiru Tadiću]</ref> {{izdvojeni citat|Pohapšene Tadiće su sproveli u Gornje Polje. Istragu su vodili Dakić i [[Sava Kovačević]], ali smo i [[Ivan Milutinović|Milutinović]] i ja bili u toku i odobrili presudu.<ref name="Tadić"/>|Milovan Đilas}} Aleksa Đilas, sin Milovana Đilasa, smatra da je profesor Tadić bio obmanut "policijskim dezinformacijama", koje su plasirane protiv Đilasa nakon rata. Prema njegovim rečima, profesor Tadić i Milovan Đilas su nakon prepiske postali prijatelji.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1163245 Preminuo akademik Ljubomir Tadić]</ref> ==== Prelazak u Bosnu ==== Radio je na uređivanju partijskog lista "Borba" koja je obnovljena u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]], u selu Drinićima. Radio je i na uređivanju organa CK "Proletera", izrađivao je "biltene Vrhovnog štaba", radio je na radio-stanici "Slobodna Jugoslavija" , na rasturanju članka "Nacionalno pitanje u Jugoslaviji u svjetlosti narodnooslobodilačke borbe" po [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Slovenija|Sloveniji]]. ==== Bitke na Neretvi i Sutjesci ==== [[Datoteka:Ivo Lola Ribar i Milovan Đilas.jpg|minijatura|Ivo Lola Ribar i Milovan Đilas]] {{izdvojeni citat|Svi italijanski vojnici — ceo treći bataljon 259-te čete Murđe divizije — poslati su u smrt… Mnogi leševi su bačeni u reku Ramu. Nekoliko ih se zakačilo između debla i ja sam zajedno sa našim oficirima zlobno uživao pri pomisli kako italijanski oficiri na mostovima i obalama u Mostaru prestravljeni od užasa posmatraju Neretvu zagušenu leševima njihovih vojnika.<ref name="danas.rs">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići]</ref>|Milovan Đilas}} Za vreme operacije "[[Bitka na Neretvi|Vajs]]" i "[[Operacija Schwarz|Švarc]]" nastupao je zajedno sa Vrhovnim štabom. Bio je prisutan na [[Martovski pregovori 1943|Martovskim pregovorima]] pod lažnim imenom Miloš Marković. Izgladnio, iznuren, izubijan i pocijepan, Milovan Đilas je u noći nakon neuspješnog proboja Treće udarne divizije preko Sutjeske sanjao [[Isus Hrist|Isusa Hrista]]. Kad se probudio i otvorio oči, nije ga bilo, kad ih zatvori – opet vidi Hrista. Član Politbiroa CK KPJ i Vrhovnog štaba NOVJ, ubijeđeni komunista, Milovan Đilas se pomolio: {{izdvojeni citat|Ako si došao na svet i patio radi dobra i istine – ti moraš videti da je naša stvar pravedna i plemenita. Mi, u stvari, nastavljamo, probamo da nastavimo ono što si ti započeo. I ti nas nisi zaboravio, niti nas možeš napustiti...<ref name="Švarm">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1113628 Filip Švarm, Smrt fašizmu – sloboda narodu]</ref>}} Godine 1943. učestvovao je u pripremi odluka [[Drugo zasedanje AVNOJ-a|Drugog zasedanja AVNOJ-a]], održanog 29. i 30. novembra 1943. u Jajcu. Ova jugoslovenska skupština, koju je organizovalo vođstvo partizanskog pokreta, zasnovala je posleratnu Jugoslaviju koja je trebalo da bude demokratska i federativna država. Đilas je bio i delegat na zasedanju.<ref>http://www.djilas.info/HRONOLOGIJA/hronologija.html</ref> ==== Misija u SSSR 1944/45. ==== [[Datoteka:Vrhovni štab na Visu.jpg|minijatura|[[Vrhovni štab NOVJ]] u [[Titova špilja na Visu|pećini na Visu]] [[1944]]. godine: Vladimir Bakarić, Ivan Milutinović, Edvard Kardelj, Josip Broz Tito, Aleksandar Ranković, Svetozar Vukmanović Tempo, Milovan Đilas.]] U prvoj polovini 1944. godine Đilas je boravio sa Vrhovnim štabom na otoku [[Vis u Narodnooslobodilačkoj borbi|Visu]]. Polovinom [[1944]]. poslat je na čelu misije Vrhovnog štaba zajedno sa generalom [[Velimir Terzić (general)|Velimirom Terzićem]] u [[Moskva|Moskvu]]. Dobio je čin [[general-lajtnant]]a i imao je zadatak da kao političar prikaže situaciju u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Milovan Đilas se vraća u oslobođeni [[Beograd]] novembra 1944. Aprila [[1945]]. Đilas i [[Josip Broz Tito|Tito]] odlaze u [[Moskva|Moskvu]] na potpisivanje ugovora o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a Đilasova porodica je u ratu teško stradala. Oca Nikolu ubili su 1943. albanski nacionalisti za vreme nemačke okupacije pošto su ga Nedićeve vlasti proterale iz Srbije na Kosovo. Njegova sestra Dobra poginula je u borbi s četnicima u Srbiji 1942. Brata Aleksu ubili su četnici 1941. u Crnoj Gori. Drugog brata Milivoja ubili su Nemci na Banjici 1942.<ref name="Milošević2">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=357926 Zaboravljeni disident]</ref> === Sukob sa Informbiroom === {{main|Informbiro}} Đilas je bio najzapaženiji ideolog u jugoslovenskom sukobu sa Kominformom, čiji je inače suosnivač bio i u kome je pre sukoba učestvovao u osudi skretanja italijanskih i francuskih komunista.<ref name="Milošević"/> Na otvaranju [[Informbiro|Kominforma]] u zapadnoj [[Poljska|Poljskoj]], Milovan Đilas, zajedno sa [[Edvard Kardelj|Edvardom Kardeljom]] je predstavljao [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Početkom 1948. Đilas dobija poziv iz [[Moskva|Moskve]] da učestvuje u nekim diskusijama oko [[Albanija|Albanije]]. Đilas odlazi iz Beograda za Moskvu vozom preko [[Rumunija|Rumunije]] zajedno sa tadašnjim Načelnikom Političke uprave Generalštaba [[Jugoslavenska narodna armija|JA]] [[Svetozar Vukmanović-Tempo|Svetozarom Vukmanovićem-Tempom]] i generalom [[Koča Popović|Kočom Popovićem]]. Učestvovao je u razgovorima sa [[Josif Staljin|Staljinom]], [[Bulganjin]]om, [[Vasiljevski]]m i [[Antonov]]om. Misija Đilasa u Moskvi je trajala do [[mart]]a [[1948]]., kada se vratio u [[Beograd]]. Učestvovao je na svim sednicama Politbiroa prilikom objavljivanja kompromitujućih pisama iz [[Moskve]] i radio je na sastavljanju odgovora u ime CK [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Po objavljivanju [[Informbiro|Rezolucije Informbiroa]] u [[Bukurešt]]u, pozvan je da dođe u Centralni komitet, jer je Radio Prag tada uveliko prenosio Rezoluciju protiv Kompartije [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Na noćnoj sednici u [[Beli Dvor|Belom Dvoru]] je određen da napiše odgovor CK KPJ na optužbe [[Informbiro]]a. Za vreme borbe sa Informbiroom, Milovan Đilas je bio stalno sa Partijom, učestvovao je na svim Plenumima i sednicama. Radio je na pisanju članaka u "[[Politika (list)|Politici]]" i "[[Borba (list)|Borbi]]". [[Šesti kongres KPJ]] održan u Zagrebu od 2. do 7. novembra [[1952]]. bio je rekapitulacija antistaljinističkog kursa. "''Ništa nije toliko sveto da ne može biti promenjeno!''", piše u tada usvojenom programu [[SKJ]]. Prihvaćene su Đilasove ideje o neophodnosti diskusije i borbe mišljenja, o tome da svi članovi Partije treba da imaju pravo da slobodno raspravljaju javno o stavovima drugih članova Partije, čak i ako nose najviše funkcije.<ref name="Milošević"/> U diskusiji se Đilas založio da se ne sme zabranjivati ljudima različitih shvatanja, čak ni "reakcionarnih i antimaterijalističkih", da objavljuju svoje radove, i da se treba boriti pre svega "političkim i idejnim argumentima", a ne policijskim i sudskim progonima.<ref name="Milošević"/> U međuvremenu se razveo od svoje supruge Mitre Mitrović i oženio po drugi put, sa [[Štefanija Đilas|Štefanijom Đilas]]. Početkom [[1953]]. godine je izabran za predsednika [[Skupština SFRJ|Savezne narodne skupštine]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]. === Nova misao === Đilas je januara 1953. pokrenuo antidogmatski mesečnik "Nova misao", u čijem su redakcijskom kolegijumu bili [[Dobrica Ćosić]], [[Miroslav Krleža]], [[Skender Kulenović]], [[Oskar Davičo]], [[Mihajlo Lalić]]...<ref name="Milošević"/> Već juna [[1953]], na Drugom plenumu CK, održanom u Titovoj rezidenciji na Brionima, novi kurs se dovodi u pitanje, ali Đilas nastavlja. U "Borbi" od 11. oktobra 1953. do 7. januara [[1954]]. on objavljuje seriju članaka u kojima kritikuje partijsku [[birokratija|birokratiju]]. Članci su izazvali veliko interesovanje, tiraž "Borbe" skočio je na tri stotine hiljada primeraka, a u redakciju je stiglo oko trideset hiljada pisama podrške.<ref name="Milošević"/> Bilo je ukupno 17 ovakvih članaka koji su osim u Borbi izlazili i u listu "[[Nova misao]]". Đilasovi članci su izazvali veliku diskusiju u Savezu komunista Jugoslavije i u najširim masama. Naročito je bio upečatljiv Đilasov članak pod nazivom "Anatomija jednog morala", objavljen u poslednjem broju "Nove misli". Đilas je njime kritikovao neke posleratne pojave jugoslovenskog komunizma, kao i sam život nekih viših funkcionera.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995060 Milovan Đilas: Anatomija jednog morala]</ref> U članku je stao u odbranu glumice [[Milena Dapčević|Milene Dapčević]], žene [[Peko Dapčević|Peka Dapčevića]], izložene izrugivanju žena ostalih partijskih funkcionera.<ref name="Milošević"/> Tri dana posle poslednjeg članka Milovana Đilasa [[7. 1.]] [[1954]], "[[Borba (list)|Borba]]" je objavila ogradu Izvršnog komiteta CK [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]], od Đilasovog pisanja. Napomenuto je da su Đilasovi članci izazvali zabunu u redovima članova Saveza, da su članci direktno protivni odlukama VI kongresa SKJ i da su ništavni za čitav politički sistem. Đilas je izjavio Izvršnom komitetu da će obustaviti dalje objavljivanje članaka. Međutim, za to je bilo kasno, jer je već bio sazvan Treći (vanredni) plenum CK SKJ da raspravi "slučaj Milovana Đilasa".<ref name="Milošević"/> === Vanredni Plenum CK SKJ protiv Đilasa === U [[Beograd]]u je [[16]]. i [[17. 1.]] [[1954]]. održan Treći vanredni plenum CK SKJ posvećen Milovanu Đilasu, a jedna tačka dnevnog reda je nosila naziv "Slučaj Milovana Đilasa i pitanje sprovođenja odluka VI kongresa SKJ". Đilas je o plenumu obavešten na dan zasedanja – došao je pešice sa suprugom Šteficom i Dedijerom, a u konferencijskoj sali niko mu nije pokazao mesto.<ref name="Milošević"/> Plenum je otvorio [[Josip Broz Tito|Tito]] kritikujući Đilasova pisanja, optuživši ga za "revizionizam", da je napao Savez komunista, da je pokušao da izazove anarhiju. Protiv Đilasa na Plenumu govorilo je čak 39 članova CK, a branio ga je jedino [[Vladimir Dedijer]].<ref name="Milošević"/> Dedijer je i sam iskritikovan, jer je kao urednik "Borbe" radio na uređivanju Đilasovih članaka. Đilas se prvog dana branio, a drugog dana se ponašao pokajnički. Kasnije je pisao da je to bio čist [[staljinistički proces]].<ref name="Milošević"/> Plenum je doneo odluku da su shvatanja Milovana Đilasa u osnovi protivna političkoj liniji usvojenoj na VI kongresu SKJ, pa je tako Đilas izazvao zabunu i konfuziju u celoj Partiji, izolovano delovao protiv Partije i time pokušao da razbije idejno jedinstvo celog Saveza komunista. Zato je Plenum isključio Milovana Đilasa iz CK SKJ, udaljio sa svih funkcija u Partiji i kaznio poslednjom opomenom. Sve to je pomno pratila "zapadna kapitalistička propaganda".<ref name="Milošević"/> Decembra [[1954]]. Đilas daje intervju dopisniku ''[[The New York Times|Njujork Tajmsa]]'' u kome je kritikovao političko stanje u Jugoslaviji i istakao potrebu postojanja opozicione partije kao činioca demokratije.<ref name="Milošević"/> Zbog toga se pokreće tajni sudski postupak u [[Beograd]]u, gde je izveden i [[Vladimir Dedijer]]. Đilas je osuđen na kaznu zatvora od osamnaest meseci, uslovno na tri godine.<ref name="Milošević"/> [[13. 1.]] [[1955]]. Đilas podnosi pismenu ostavku na dužnost predsednika Savezne narodne skupštine, kada je obrazložio da se od tada više ne smatra članom [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] i da po svojoj volji istupa iz članstva. I pored izrečenih opomena, Đilas objavljuje svoje novo delo "Nova klasa i analiza komunističkog sistema". === Ponovo robija u Sremskoj Mitrovici === Milovan Đilas više nije obavljao ni jednu funkciju i bavio se jedino pisanjem. U vreme [[Mađarska revolucija 1956|Mađarske revolucije]], on u intervju od 24. oktobra [[1956]]. kritikuje jugoslovenski stav neutralnosti kao faktičku podršku sovjetskoj vojnoj intervenciji kojom je ugušena revolucija u Mađarskoj. Ponovo je uhapšen 19. novembra 1956. i već 12. decembra, po članu 118, stav 1, Krivičnog zakona o "neprijateljskoj propagandi" osuđen na tri godine strogog zatvora, zbog "antijugoslovenske delatnosti".<ref name="Milošević"/> Kaznu je izdržavao u Sremskoj Mitrovici. Dok je bio u Kazneno-popravnom domu u Sremskoj Mitrovici kao kažnjenik broj 6880, objavljena je u [[SAD]] njegova knjiga ''[[Nova klasa]]''. Uprava kaznionice se uzrujala, jer je u stranoj štampi bilo objavljeno da je knjigu proturio iz zatvora.<ref name="Milošević"/> U Sovjetskom Savezu i zemljama Istočne Evrope Đilas je dobijao nazive "kralj antikomunizma", "potpaljivač Hladnog rata", i "marioneta u rukama američkih imperijalista".<ref name="Milošević"/> Na novo suđenje su ga odvezli rano ujutro 4. oktobra [[1957]]. u Okružni sud u Sremskoj Mitrovici, gde je 5. oktobra osuđen na sedam godina zatvora – u zbiru s ranijom kaznom, na devet godina.<ref name="Milošević"/> Na Sedmom kongresu Saveza komunista Jugoslavije, održanom od 22. do 26. aprila [[1958]]. u Ljubljani, [[Tito]] Đilasa naziva luđakom, izdajnikom, renegatom, čovekom koji pljuje na dostignuća revolucije.<ref name="Milošević"/> Leta 1958. godine ukinut mu je ćelijski režim i u njegovo prizemlje dovedeno je oko trideset zatvorenika. Istovremeno, za Novu klasu dobio je francusku nagradu "''Prix de la Liberte''" za [[1958]]. godinu. Za vreme robije napisao je roman „Knjiga o [[Petar II Petrović Njegoš|Njegošu]]“ u Sremskoj Mitrovici od 1957. do 1959. godine.<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:453339-Djilasova-studija-o-Njegosu-ponovo-pred-citaocima Đilasova studija o Njegošu ponovo pred čitaocima („Večernje novosti“, 10. septembar 2013)]</ref> Krajem zime 1960. dobio je napad slepog creva i odvezli su ga u bolnicu.<ref name="Milošević"/> Posle toga, došao je [[Slobodan Penezić Krcun]], predsednik Vlade NR Srbije. Podneo mu je da potpiše već otkucanu molbu, koja je sadržala i obećanje da Đilas neće ubuduće štampati "Novu klasu". Nekoliko dana posle Krcunovog dolaska, 20. januara 1961. godine, oslobođen je uslovno. Već krajem februara "Njujork tajms" je najavio novu Đilasovu knjigu "Razgovori sa Staljinom". Nakon toga, Penezić ga je upozorio: {{izdvojeni citat|Opet si počeo, malo ti je bilo što si odležao? Ovog puta nećeš se izvući! Povezao si se sa beogradskom reakcijom i stranim špijunima... Nisam te zvao da se s tobom natežem! Nego da ti povučeš tu knjigu, inače ti ovog puta ne gine desetak, dvadesetak godina robije. Nije ti dosta što si revizionista, no sad izdaješ i državne tajne. Ono o Albaniji je nezgodno, veoma nezgodno...<ref name="Milošević"/>|[[Slobodan Penezić]]}} Đilas je 14. maja [[1961]]. godine osuđen na pet godina zatvora zbog odavanja državne tajne iz perioda kada je bio na funkciji, iznete u knjizi "Razgovori sa Staljinom". Tajna se odnosila na pregovore s Rusima o ujedinjenju Jugoslavije s Albanijom. Član 320. Krivičnog zakonika po kome je Đilasu suđeno za odavanje službenih tajni uveden je inače 17. marta, dve nedelje pre Đilasovog hapšenja i u svetskoj javnosti podrugljivo je nazivan "Lex Djilas". Ova kazna mu je sabrana s prethodnim kaznama, tako da je konačna osuda bila: kazna zatvora od trinaest godina.<ref name="Milošević"/> Amnestiran je [[1966]].<ref name="Britannica"/> Za to vreme u zatvoru je završio svoje delo "Razgovor sa Staljinom" i "Istoriju Crne Gore", opširniju knjigu o Petru Petroviću Njegošu i dr. Iz zatvora je izašao [[31. 12.]] [[1966]]. U martu [[1967]]. godine poslao je privatno pismo Titu u kojem ga ubeđuje da su zemlji neophodne demokratske reforme: {{izdvojeni citat|Pišem ovo pismo jer držim da se naše društvo i naša državna zajednica nalaze u ozbiljnom – da ne kažem: sudbonosnom previranju, a Ti si najodgovornija ličnost u zemlji i još uvek u dovoljnoj moći da bitno, a možda i odlučujuće utičeš na tok događaja. [...] Za svakog iole objektivnog, nezaslepljenog posmatrača očevidno je da Savez komunista više nije, niti može biti partija negdašnjeg tipa — bilo lenjinističkog, bilo staljinističkog. Takozvano idejno jedinstvo i monolitnost su u njoj razorni i ne mogu se uspostaviti nikakvim – ni idejnim ni nasilnim — sredstvima. Naporedo s javnim i zvaničnim, postoje i jačaju polujavna i nezvanična shvatanja i delovanja. Pravovremeno uviđanje ove istine od ogromnog je — rekao bih: presudnog — značaja: time bi bili olakšani mirni i legalni prelazi u nove demokratskije oblike. [...] Odnosi se kreću u tom pravcu da mnogi ljudi već smatraju da treba birati između Jugoslavije i slobode. Bojim se da će se mnogi privoleti isključivo svojoj užoj nacionalnoj zajednici, u nadi, a možda u iluziji, da će tim putem doći do slobode.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995059 Đilasovo pismo Titu iz 1967.]</ref>|Đilasovo pismo Titu iz 1967.}} === Inostranstvo i povratak u domovinu === {{izdvojeni citat|Goli otok je najmračnija i najsramnija pojava u jugoslovenskom komunizmu. Goli otok je i nešto više, nešto gore i užasnije: neslućeno posrtanje i neslućeno ponižavanje.<ref>[http://noviplamen.net/2013/11/25/sve-po-spisku-istina-o-golom-otoku-ekskluzivni-spiskovi-zrtava/ Sve po spisku: O Golom otoku (Ekskluzivni spiskovi žrtava)]</ref>|Milovan Đilas}} Đilas je imao petogodišnju zabranu da daje bilo kakve izjave ili bilo šta objavljuje, ali se toga nije pridržavao. On je javno podržao demokratske reforme i "[[Praško proleće]]" u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], koje su ugušile države članice [[Varšavski pakt|Varšavskog ugovora]], kada su vojno okupirale Čehoslovačku u avgustu 1968. Podržao je studentske proteste u zemlji [[1968]]. Iste godine napušta zemlju. Od 4. do 13. oktobra 1968. boravi u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] – objavljuje dva članka u "Tajmsu" i daje TV intervju o sovjetskom imperijalizmu kao opasnosti za Jugoslaviju, drži predavanja, uključujući i jedno na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu Oksford]]. Zatim putuje u SAD, gde je od 16. oktobra do 20. novembra gostujući profesor na [[Univerzitet Prinston|Univerzitetu Prinston]]. Američki "[[Freedom house]]" 10. novembra [[1969]]. dodeljuje mu Nagradu slobode.<ref name="Milošević"/> Po povratku u zemlju, Đilasu je oduzet pasoš 3. marta [[1970]], a zahtevi da mu se ponovo izda biće nekoliko puta odbijeni – dobio ga je tek 19. januara 1987.<ref name="Milošević"/> Zajedno s Andrejom Saharovim, Aleksandrom Solženjicinom, Eženom Joneskom, Josifom Brodskim, Đilas je [[1974]]. bio jedan od pokretača časopisa "Kontinent", posvećenog književnim, socijalnim, političkim i religijskim temama zemalja Istočne Evrope, koji je izlazio u Zapadnoj Evropi na engleskom, nemačkom, francuskom, ruskom, i još nekim evropskim jezicima. 20. aprila [[1984]]. godine Đilas je ponovo uhapšen, zajedno sa dvadeset sedam slušalaca "Slobodnog univerziteta", koji su se godinama bez tajnosti sastajali u privatnim stanovima. Đilas je trebalo da održi predavanje o predratnom stavu KPJ o nacionalnom pitanju u Jugoslaviji. Ujutro je pušten kući, ali mu je zaprećeno da mu može biti suđeno. Suđeno je šestorici, a tehničar Radomir Radović, inicijator formiranja nezavisnog radničkog sindikata, nađen je mrtav u vikendici.<ref name="Milošević"/> U starosti je oslepio na jedno oko. Pred kraj života bio je veoma blizak se [[Matija Bećković|Matijom Bećkovićem]].<ref name="Milošević">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995063 Jedini Titov disident]</ref> Iznenada je umro u svome stanu [[20. 4.]] [[1995]]. u [[Beograd]]u. Sahranjen je u porodičnoj grobnici u svome selu [[Podbišće]]. Milovan Đilas iz braka sa prvom suprugom Mitrom imao je ćerku Vukicu (1948–2001), dok je u braku sa drugom suprugom Štefanijom dobio sina [[Aleksa Đilas|Aleksu Đilasa]] (* 1953). == Dela == Đilas je ubrzo nakon rata prestao da se bavi politikom i posvetio se isključivo pisanju knjiga. Najznačajnije su: * ''Zemlja bez pravde'' (1958), ili ''Besudna zemlja''; * ''Nova klasa. Kritika savremenog komunizma'' (London 1961) * ''Razgovori sa Staljinom'' (Beograd 1962) * ''Crna Gora'' (1963) * ''Nesavršeno društvo'' (London 1969) * ''Ispod boja'' (Čikago 1971) * ''Sećanje jednog revolucionara'' (Oksford 1973) * ''Delovi iz životnog vremena'' (Čikago 1975) * ''Revolucionarni rat'' (London 1980) * ''Tito - Priča iznutra'' (London 1980) * ''Ideje iz zatvora'' (London 1986) * ''Uspon i pad'' (Vašington 1986) * ''Njegoš - pjesnik, vladar, vladika'' (1966, obj. 1988) * [[John Milton]], ''Izgubljeni raj'' (prevod, Beograd 1989) * ''Pad nove klase'' (Beograd 1994) * ''Svetovi i mostovi'' (posmr. Novi Sad 1997) * ''Rane pripovetke, 1930-1940'' (posmr. Beograd 2000) * ''Pisma iz zatvora'' (posmr. Beograd 2016) * ''Raspad i rat. Dnevnik 1989-1995'' (posmr. Beograd 2022) Đilasova knjiga "Nova klasa" je od strane Njujork Tajmsa uvršćena u 100 najznačajnijih knjiga u [[20. vek]]u, a tiraž je iznosio 3 miliona primeraka. Đilasove knjige su bile dugo zabranjivane u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], a anatema je skinuta početkom devedesetih. Od 1954. do 1988. Đilas nije mogao da objavi u Jugoslaviji nijedan svoj tekst, pa čak ni prevod engleskog speva iz [[17. vek]]a ''Izgubljeni raj'' Džona Miltona. Rešenjem Saveznog sekretara za unutrašnje poslove od 3. oktobra 1969. zabranjeno je unošenje i rasturanje u zemlji Đilasovog Nesavršenog društva, štampanog u SAD maja 1969, a 29. juna [[1981]]. bilo je zabranjeno unošenje i rasturanje u Jugoslaviji Đilasove memoarske knjige o Titu.<ref name="Milošević"/> == Stavovi == === O crnogorskoj naciji === {{main|O crnogorskom nacionalnom pitanju}} Đilas je [[1. maja]] [[1945.]] u [[Borba (novina)|Borbi]] objavio tekst ''[[O crnogorskom nacionalnom pitanju]]'' kojim je definisao komunističko shvatanje crnogorske samobitnosti. U članku Đilas zaključuje da su "Crnogorci porijeklom [[Srbi]]", ali da su vremenom izrasli u posebnu naciju, odnosno da su postali "posebni, drukčiji 'Srbi' od svih Srba, — Crnogorci". Evo bitnijih stavova Đilasa iz tog članka: {{izdvojeni citat|Crnogorci, nesumnjivo, pripadaju srpskoj grani južnoslovenskih plemena i naroda. U prošlosti, u osamnaestom, pa i na početku devetnaestog vijeka, Srbi u Srbiji bili su raja pod Turcima, Crnogorci — dijelom raja, a dijelom slobodni seljaci u stalnoj borbi protiv Turaka. Jedinstvena religija je bila idejni oblik u kome se odvijala borba jednih i drugih protiv turskog feudalizma (krst protiv polumjeseca). Sasvim je razumljivo da su kod pravoslavne raje, iste po istorijskim tradicijama, i srodne po jeziku i običajima, postojale i iste težnje za oslobođenjem i jedinstvom u borbi. Ali putevi razvitka ka naciji, bili su, kod jedne (u Srbiji) i kod druge (u Crnoj Gori) različiti.}} {{izdvojeni citat|Srbi i Crnogorci su jednog (srpskog) narodnog porijekla, jednog korijena, ali je razvitak u nacije, razvitak nacionalne svijesti, išao različitim putevima. Iz činjenice da su Srbi i Crnogorci jednog porijekla, građanski teoretičari i sitnoburžoaski političari, koji ne shvataju suštinu nacionalnog pitanja i zakone formiranja nacija, izvukli su zaključak o jednoj naciji, zaključak koji je ustvari bio ideološka osnova i opravdanje hegemonizma.}} {{izdvojeni citat|A o budućnosti se može nagađati. Neki vele da će između Crnogoraca i Srba u Srbiji, bez hegemonije i hegemonista, brzo doći do ujedinjenja, do stapanja. Bilo bi, razumije se, smiješno osporavati takvu mogućnost. Ona se teoretski ne može osporiti ni za narode koji su srodni kudikamo manje. Ali ona, tim prije, ne može biti argumenat da se vještački, t.j. silom, briše crnogorska individualnost. [...] Prema tome, borba za slobodu i ravnopravnost crnogorskog naroda, za slobodno, otvoreno isticanje njegove nacionalne individualnosti i za poštovanje njegovih federalnih prava, jedini je put za zbližavanje, sjedinjavanje, za stvarno bratstvo srpske i crnogorske nacije, koje su proizišle iz srpskih plemena.}} {{izdvojeni citat|Mi komunisti nijesmo za federalnu Crnu Goru ni iz kakvih "političkih" razloga (t.j. iz potrebe za privremenim manevrom) niti mi — cijepamo srpstvo. Mi smo za to, jer smo uvjereni, znamo da to hoće crnogorski narod, a on to hoće jer se osjeća, jer jeste nešto posebno, posebni, drukčiji "Srbi" od svih Srba, — Crnogorci.}} U vreme svog disidenstva i boravka u inostranstvu Đilas je svoje stavove znatno izmenio. Dana 30. decembra 1971. u intervjuu, u kojem govori o nacionalnom pitanju u Jugoslaviji, za pariski list ''Le Monde'' izjavio je: „Crnogorci čine sastavni deo srpske nacije”. Đilas je potom kazao da je Crna Gora tokom Drugog svjetskog rata i po njegovom završetku „kažnjena statusom posebne republike i izmišljanjem posebne crnogorske nacije”.<ref>Vidi inervuju Milovana Đilasa pariskom „Le Monde”: „Naša reč”, London, februar, 1972; Desimir Tošić, „Ko je Milovan Đilas”, str. 125-130: Dr Branislav Kovačević, „Đilas heroj-antiheroj”, Podgorica, 2006. str. 423-427.</ref> Od devedesetih godina 20. veka srpski nacionalistički autori kritikuju Milovana Đilasa tvrdeći da je njegov članak iz 1945. doprineo stvaranju [[Crnogorci|crnogorske nacije]]. == Nasleđe == [[Datoteka:Milovan Đilas tabla.JPG|thumb|desno|400px|''Tabla na zgradi u Palmotićevoj ulici'']] Milovan Đilas je za vreme zatvora lišen ordena [[Orden narodnog heroja|narodnog heroja]], koga je dobio krajem [[1953]]. godine, a Vojni sud mu je oduzeo čin general-pukovnika JNA u rezervi, a Sud časti sva odlikovanja koje je stekao u borbama tokom rata. Ni nakon sloma komunizma nije usledila politička rehabilitacija Milovana Đilasa: {{izdvojeni citat|Đilasa su devedesetih napadali kao komunjaru oni komunisti koji su tek 1990. postali perjanice antikomunističkog pokreta. Morbidno i osvetoljubivo osećanje krivice pretvorilo se u pravu hajku. Nisu mogli da zaborave Đilasu što nije bio podoban u vreme kada su oni vedrili i oblačili.<ref name="Milošević2"/>|[[Desimir Tošić]]}} Na zgradi u Palmotićevoj ulici broj 8, u kojoj je Đilas živeo, je u septembru [[2011]]. godine postavljena spomen-ploča.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Milovan-Dilas-zasluzuje-ulicu-u-Beogradu.sr.html Milovan Đilas zaslužuje ulicu u Beogradu („Politika“, 17. avgust 2013)]</ref> == Literatura == * Dragan Marković i Savo Kržavac, Zašto su smenjivani-Političke krize u Jugoslaviji, Beograd, 1987. * Milovan Đilas, Pad nove klase-Povest o samorazaranju komunizma, Beograd, 1994. * Milovan Đilas, Revolucionarni rat, Beograd, 1990. * Vojna Enciklopedija-Tom 2 (Borda-Enc), Beograd, 1959. == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske veze == {{commonscat}} '''O Milovanu Đilasu''' * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/166964/Milovan-Djilas Milovan Đilas (Britannica)] * [http://www.djilas.info/HRONOLOGIJA/hronologija.html Aleksa Đilas, HRONOLOGIJA ŽIVOTA I RADA MILOVANA ĐILASA] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995063 Jedini Titov disident] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=357926 Zaboravljeni disident] * [http://www.politika.rs/rubrike/ostali-komentari/Milovan-Dilas-o-Jovanki-Broz.lt.html Milovan Đilas o Jovanki Broz] '''Dela Milovana Đilasa''' * [http://www.uciteljneznalica.org/list-arhiva-1.htm Dela Milovana Đilasa u Arhivu Yu humanistike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707095535/http://www.uciteljneznalica.org/list-arhiva-1.htm |date=2014-07-07 }} * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995060 Milovan Đilas: Anatomija jednog morala] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995059 Đilasovo pismo Titu iz 1967.] * [http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1163525 Pismo Milovana Đilasa Ljubomiru Tadiću] * [http://www.abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-o-drugom-zasjedanju-avnoj Milovan Đilas: O Drugom zasjedanju AVNOJ-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313132705/http://abrasmedia.info/content/milovan-%c4%91ilas-o-drugom-zasjedanju-avnoj |date=2016-03-13 }} * [http://www.abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-o-savi-kova%C4%8Devi%C4%87u Milovan Đilas o Savi Kovačeviću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141102191018/http://abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-o-savi-kova%C4%8Devi%C4%87u |date=2014-11-02 }} * [http://abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-herojska-smrt-save-kova%C4%8Devi%C4%87-na-sutjesci Milovan Đilas: Herojska smrt Save Kovačevića na Sutjesci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130617092504/http://abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-herojska-smrt-save-kova%C4%8Devi%C4%87-na-sutjesci |date=2013-06-17 }} * [http://www.nytimes.com/1972/08/01/archives/a-faceless-mass-called-workers.html A Faceless Mass Called Workers]. NY Times Aug. 1, 1972 {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} {{Predsednici skupštine SFRJ}} {{Predsednici vlada SR Crne Gore}} {{Narodni heroji-Žabljak, Mojkovac i Šavnik}} {{Lifetime|1911|1995|Đilas, Milovan}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] [[Kategorija:Crnogorski komunisti]] [[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Članovi Vrhovnog štaba NOVJ]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog oslobođenja]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Crna Gora u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] [[Kategorija:Srpski istoričari]] [[Kategorija:Crnogorski pisci]] [[Kategorija:Premijeri Crne Gore]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Miloš N. Đurić]] [[Kategorija:Ministri Jugoslavije]] [[Kategorija:Crnogorski političari]] [[Kategorija:Biografije, Kolašin]] [[Kategorija:Revolucionarni studentski pokret Jugoslavije]] [[Kategorija:Bitka na Neretvi]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] 1w91vfea2kbmhjx644ery9j9zqjpzx6 42715838 42715826 2026-11-02T10:15:42Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Politički zatvorenici|Politički zatvorenici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715838 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=MILOVAN ĐILAS |slika=Milovan Djilas.jpg |opis slike=Milovan Đilas | datum_rođenja =[[4. jun]] [[1911]]. | mesto_rođenja =[[Podbišće]], kod [[Mojkovac|Mojkovca]] | država_rođenja ={{flagicon|Crna Gora|1910}} [[Kraljevina Crna Gora]] | datum_smrti =[[20. april]] [[1995]]. ('''83''' god.) | mesto_smrti =[[Beograd]], [[Srbija]] | država_smrti ={{zastava|SR Jugoslavija}} |supruga=[[Mitra Mitrović]] ([[1936]]—[[1952|52]])<br />[[Štefanija Đilas]] ([[1952]]—[[1993|93]]) |profesija=politički teoretičar, pisac |KPJ=[[1933]]. |rat=[[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |NOB=član [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] |služba=[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]] |godine službe=[[1941]] — [[1945]]. |čin = [[Datoteka:General-pukovnik JNA.jpg|35px]] [[General-pukovnik]] u rezervi |funkcija='''Predsednik<br />[[Skupština SFRJ|Savezne narodne skupštine]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]''' |mandat=[[1953]] — [[1954]]. |prethodnik=[[Vladimir Simić]] |naslednik=[[Moša Pijade]] |odlikovanja= {{{!}} style="background:transparent" {{!}}{{!}}{{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}- {{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}} {{!}}{{!}} {{Orden partizanske zvezde1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}- {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} * (sva odlikovanja i vojni čin oduzeti su mu 14. X 1957.) }} '''Milovan Đilas Đido''' ([[Podbišće]], [[Mojkovac]], [[Crna Gora]] [[4. 6.|4. jun]] [[1911]] – [[Beograd]], [[20. 4.|20. april]] [[1995]]) je bio [[Crnogorci|crnogorski]] [[komunizam|komunista]], politički zatvorenik u obe Jugoslavije, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], [[politika|politički]] teoretičar i [[pisac]]. Bio je jedan od vođa [[Ustanak u Crnoj Gori 1941.|ustanka u Crnoj Gori]]. Nakon rata general JNA, ministar FNRJ, šef Agitpropa i predsednik Savezne narodne skupštine.<ref name="Milošević"/> Zbog zagovaranja višestranačja 1950-ih završio je u zatvoru, postavši jedan od najpoznatijih [[disident|disidenata]] u svijetu.<ref>[http://www.nytimes.com/1995/04/21/obituaries/milovan-djilas-yugoslav-critic-of-communism-dies-at-83.html Milovan Djilas, Yugoslav Critic of Communism, Dies at 83]</ref><ref>[http://www.thefreelibrary.com/Remembering+Milovan+Djilas.-a056906541 Remembering Milovan Djilas]</ref> Milovan Đilas je dva puta politički robijao, za vreme Kraljevine Jugoslavije od [[1933]]. do [[1936]], a potom za vreme socijalističke Jugoslavije od [[1956]]. do [[1966]]. Đilas je tokom života menjao stavove, pa je od tvrdokornog boljševika, komuniste i revolucionara, nakon rata počeo da se izjašnjava kao [[Demokratski socijalizam|demokratski socijalista]].<ref>The New Class, Greek Edition (Horizon), Athens, 1957,Prologue(page ιστ)</ref> Takođe je menjao stavove o crnogorskoj samobitnosti – od zastupanja teze da su [[Crnogorci]] zasebna nacija, postala od [[Srbi|Srba]], do tvrdnje da Crnogorci čine sastavni deo srpske nacije.<ref>[http://www.pobjeda.me/2012/05/08/polemike-milovan-dilas-negator-crnogorske-nacije Polemike: Milovan Đilas – Negator crnogorske nacije]</ref> Neki autori Đilasa drže odgovornim za streljanja ideoloških protivnika tokom Drugog svetskog rata u Crnoj Gori.<ref>[http://www.pobjeda.me/2012/05/08/polemike-milovan-dilas-negator-crnogorske-nacije Polemike: Milovan Đilas – Negator crnogorske nacije]: {{izdvojeni citat|Zadužio je Đido Crnogorce rezultatima svog rada, nema sumnje. I kad je bio boljševički agitpropovac i tvorac brojnih „pasijih grobalja”, projektant, a Boga mi, i izvršilac ubistava nevinih ljudi pod firmom istrebljenja „klasnog neprijatelja“ i slično...}}</ref> Drugi smatraju da je kampanja protiv Đilasa, koja je vođena četiri decenije, zasnovana na dve laži: da je harao po Crnoj Gori skoro sve vreme rata, i da je "izmislio" crnogorsku naciju.<ref name="Milošević2"/> == Biografija == {{izdvojeni citat|Triput sam u životu bio slobodan — veoma blizu nepostojećoj, neostvarivoj apsolutnoj slobodi — dvared u zatvoru, a jedared u ratu.<ref>[http://www.uciteljneznalica.org/upload/ebook/794_%C4%90ilas,%20Milovan,%20Tamnica%20i%20ideja,%20Kola%C5%A1inska%20liga%20za%20ljudska%20prava,%201984.pdf Milovan Đilas, Tamnica i ideja]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>}} Milovan Đilas "Đido" je rođen [[4. 6.]] [[1911]]. u selu [[Podbišće]] kod [[Mojkovac|Mojkovca]]. Otac mu je bio granični oficir crnogorske vojske, a majka domaćica.<ref>izvor-autobiografska knjiga "Besudna zemlja"</ref> Školovao se u [[Kolašin]]u i [[Berane|Beranama]], gde završava osnovnu školu i gimnaziju. Za vreme pohađanja gimnazije aktivno se bavio pisanjem poezija i pesama. Stekao je veliku slavu kod učenika i nastavnika. Milovan Đilas se za vreme gimnazijskih dana sve više opredeljivao za radnički pokret u zemlji. === Revolucionarni studentski pokret === {{main|Revolucionarni studentski pokret na Beogradskom univerzitetu}} [[Datoteka:Milovan Đilas u beogradskom tramvaju.jpg|minijatura|Milovan Đilas u beogradskom tramvaju 1930-ih.]] Posle svršetka gimnazije, odlazi u [[Beograd]] gde počinje da studira [[filozofija|filozofiju]] i [[pravo]] na [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskom univerzitetu]] [[1932]]. godine. Tada se povezuje sa ilegalnom Skojevskom organizacijom i vrlo brzo postaje član [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a u [[septembru]] [[1932]]. Za vreme svojih studija, aktivno je radio i kao Skojevski poverenik na štampanju, pisanju i rasturanju propagandnog materijala. Bio je jedan od organizatora [[Revolucionarni studentski pokret na Beogradskom univerzitetu|revolucionarnog studentskog pokreta na Beogradskom univerzitetu]]. Vršio je propagandni rad po [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu]] i objašnjavao studentima ciljeve i zadatke radničkog pokreta i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Zbog toga je nekoliko puta bezuspešno izbacivan sa studija. Krajem [[1932]]. njegovu aktivnost zapazilo je i članstvo [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]], pa je Milovan Đilas od [[april]]a [[1933]]. pristupio KPJ. Iste godine je stekao diplomu Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.<ref name="Britannica">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/166964/Milovan-Djilas Milovan Đilas (Britannica)]</ref> === Robija u Sremskoj Mitrovici === [[Datoteka:Milovan Đilas Sremska Mitrovica 1933.jpg|thumb|left|Milovan Đilas na robiji u Sremskoj Mitrovici 1933. godine.]] Za vreme velike provale komunista u [[Beograd]]u, policija ga je uhapsila u [[August (mjesec)|avgustu]] [[1933]]. na pijaci. Milovan Đilas je prebačen u [[Glavnjača|Glavnjaču]] gde su ga ispitivali [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]] i [[Svetozar Vujković]]. Nije ništa priznao, pa je bio pretučen i ostavljen celu noć da bez odeće leži u svojoj ćeliji. Sutradan mu je počelo suđenje pred Opštinskim sudom grada [[Beograd]]a koji ga je po [[Zakon o zaštiti države|Zakonu o zaštiti države]] osudio na pet godina zatvora. Islednici su ga nekoliko puta zatvarali u samicu, tražili da otkrije partijsku liniju, ali nisu uspeli. Milovan Đilas je jedne večeri toliko pretučen, da ujutru nije mogao da stoji na nogama. Zato je rešio da započene štrajk glađu. Sva jela koja bi mu se servirala, prosipao bi i vraćao. Krajem [[1934]]. imao je srčanih problema, pa su ga na predlog lekara prebacili u udobniju ćeliju i više nije bio u samicama. Za vreme svog boravljenja u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]], Milovan Đilas je uspeo da prevede tri romana [[Maksim Gorki|Maksima Gorkog]] i deset njegovih pripovedaka, na dva džaka toalet-papira. jer mu nije bilo dozvoljeno korišćenje papira. Takođe je preveo i Miltonov "Izgubljeni raj", za koji je 1989. dobio nagradu “Miloš N. Đurić”. Punu kaznu nije izdržao. Pomilovan je i iz zatvora je izašao početkom [[1936]]. godine. Po izlasku iz zatvora stanovao je kod svog prijatelja sa studija na periferiji [[Beograd]]. Nastavio je da se bavi komunističkom propagandom. === Rad u Partiji do početka rata === [[Datoteka:Protestni-miting-ujedinjene-studentske-omladine-1939.jpg|desno|mini|Protestni miting Ujedinjene studentske omladine [[1939]].]] Za Milovana Đilasa je čuo i generalni sekretar [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] [[Josip Broz Tito|Tito]]. On je tada probao na sve načine da se poveže s njim i da iskoristi njegovu sposobnost na jačanju Partije. [[Josip Broz Tito|Tito]] šalje direktivu da se Milovan Đilas nađe na Partijskom savetovanju u [[Zagreb]]u početkom [[1938]]. godine. Na sastanku u Zagrebu, Milovan Đilas je dobio od Tita zadatak da organizuje slanje srpskih dobrovoljaca za Španiju. Iste godine je bio izabran u Centralni komitet [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. U maju [[1939]]. učestvuje na Zemaljskoj konferenciji u [[Šmartna Gora|Šmartnoj Gori]] kao delegat iz Srbije. Početkom [[1940]]. Milovan Đilas je primljen u Politbiro CK [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Radio je u uređivanju članka "Za čistoću i boljševizaciju Partije", koju je u nastavcima pisao [[Josip Broz Tito|Tito]]. Pokretao je niz časopisa koji su favorizovali [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]: "Naša Stvarnost", "Sodobnost" "Književni Savremenik", "Mlada Kultura" itd. Za vreme pristupanja Trojnom paktu i prvih narodnih nezadovoljstava, [[Josip Broz Tito|Tito]] šalje Đilasa u Beogradu da izveštava Partiju o narodnim utiscima. U [[Beograd]] stiže sa svojom ženom [[Mitra Mitrović|Mitrom Mitrović]], sa kojom je zajedno pošao u rat kasnije. U Beogradu mu se pridružio i [[Rade Končar]]. Đilas se uoči demonstracija sastao sa [[Dragoljub Jovanović|Dragoljubom Jovanovićem]], vođom levih zemljoradnika i rekao mu da će se komunisti bez obzira na demonstracije zalagati za borbu. Nakon završetka demonstracija, poslao je svoju ženu da iznese Titu raport. Po dolasku Tita u Beograd, učestvuje na sastanku Politbiroa u Molerovoj ulici. Prvih dana posle napada Nemačke na [[Sovjetski Savez|SSSR]], učestvuje na sastanku Agitpropa CK za [[Srbija|Srbiju]]. === Oslobodilački rat i revolucija === ==== Ustanak u Crnoj Gori 1941. ==== {{main|Ustanak u Crnoj Gori 1941.}} {{izdvojeni citat|Od 13. jula do 9. avgusta oslobođeno 6 srezova: Bijelo Polje, Kolašin, Berane, Andrijevica, Danilovgrad i Šavnik. Bili opsednuti Cetinje, Podgorica i Nikšić. Po 15 dana bili slobodni Petrovac i Vir Pazar. Ustanak organizovali đeneralštabni kapetan [[Arso Jovanović]] i profesor Milovan Đilas.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_219.htm</ref>|Izveštaj britanske misije jugoslovenskoj vladi od septembra 1941.}} Đilas je bio upućen u julu 1941. u Crnu Goru radi pripremanja i pokretanja borbe protiv italijanskih okupatora. Na njega se prenose izvanredna ovlašćenja po partijskoj i vojnoj liniji, s pravom smenjivanja lokalnog rukovodstva i s pravom kažnjavanja. Kao član Politbiroa, automatski je izabran i za člana [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog Štaba NOVJ]]. U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] zajedno sa kapetanom [[Arso Jovanović|Arsom Jovanovićem]] organizuje ustanak koji je bio opštenarodni, veliki delovi Crne Gore su oslobođeni i kod ustanika nije bilo ozbiljnijih podela i sukoba izmedju komunista i nekomunista. Prvo naređenje koje je Đilas izdao 9 dana posle izbijanja ustanka u Crnoj Gori zagarantovalo je ličnu slobodu, nepovredivost stana i vlasništva, slobodu vere i veroispovesti, slobodu misli i govora, slobodu organizovanja, sastajanja i razmene mišljenja.<ref name="ReferenceA">Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda, tom III, knjiga 1, str. 9-12.</ref> Isto naređenje je legalizovalo sve demokratske političke partije, dalo opšte pravo glasa (žene tada prvi put u Crnoj Gori mogu da biraju i budu birane), uvelo obavezno izvođenje optuženih pred sud najdalje 48 časova posle hapšenja i uz obavezno angažovanje advokata.<ref name="ReferenceA"/> Zajedno sa [[Mitar Bakić|Mitrom Bakićem]] dočekao je prvu englesku vojnu misiju koju je predvodio kapetan [[Dvejn Hadson]] u Petrovcu na moru. Zajedno su ga odveli u partizanski Vrhovni Štab u Užicu. ==== Slom ustanka u Srbiji ==== Đilas u novembru 1941. stiže u oslobođeno [[Užice]] i preuzima rad u listu "[[Borba (list)|Borba]]", glavnom partijskom glasilu. Povlačio se zajedno sa Vrhovnim štabom prema [[Zlatibor]]u, pa dalje u [[Sandžak]]. Milovan Đilas se pred kraj 1941. nalazi s Vrhovnim štabom u Sandžaku gde radi na prikupljanju ostalih partizanskih jedinica koje su se povlačile posle pada [[Užička republika|Užičke republike]]. U trenucima malaksavanja partizanskog pokreta posle sloma ustanka u [[Srbija|Srbiji]], Đilas sprovodi mere na održavanju discipline i morala boraca, uključujući i mere streljanja. Posle odstupanja glavnine partizana u Bosnu, Đilas ostaje u [[Nova Varoš|Novoj Varoši]], na granici Srbije i Crne Gore, odakle se usred zime i u teškim okolnostima povlači s jedinicama pod njegovom komandom i pridružuje Vrhovnom štabu. ==== Streljanja u Crnoj Gori 1942. ==== {{main|Četničko-partizanski sukob|Leva skretanja}} {{izdvojeni citat|Streljati nekoga to je tehničko pitanje, kako kaže [[Sreten Žujović|drug Crni]], ali je osnovno ubediti masu u neophodnost toga streljanja.<ref name="Petranović">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref>|Pismo Milovana Đilasa CK KPJ od 27. marta 1942.}} Dok je Đilas bio odsutan, u Crnoj Gori je došlo do pojave [[leva skretanja|levih skretanja]] i "pasjih grobalja" za ideološke protivnike.<ref name="Milošević2"/> U martu [[1942]]. godine Đilas se vraća u Crnu Goru, gde se u međuvremenu rasplamsao [[partizansko-četnički sukob]]. Momčilo Cemović smatra da su CK KPJ i Vrhovni štab poslali Đilasa da utvrdi stvarno stanje i smeni odgovorne rukovodioce. Đilas u to vreme piše Centralnom komitetu KPJ kako se „[[kulak|kulački]] elementi" po selima plaše da će komunisti sve komunizirati, da će uskoro kod nas biti sovjeti, da su [[Narodnooslobodilački odbor|NOO]] škola za [[sovjet]]e, da je objavljen rat londonskoj vladi i da sve to unosi paniku u srednje seljaštvo; da se „tutnjavom o revoluciji" zaboravlja na [[fašizam]] i borbu protiv njega.<ref name="Petranović"/> U aprilu 1942. godine, Milovan Đilas je učestvovao u donošenju presude o streljanju četvoro mladih partizana iz porodice Tadića, braće poznatog filozofa [[Ljubomir Tadić|Ljubomira Tadića]], koji je "jedini izbegao streljanje, jer smo ga smatrali premladim da bismo ga ubili".<ref name="danas.rs">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići]</ref> Prema Đilasovoj verziji, oni su streljani jer je Tadija Tadić, politički komesar bataljona, upozorio svog strica Spasoja, koji je bio u četnicima, da ga partizani traže da ga ubiju, što je proglašeno izdajom.<ref name="danas.rs">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići]</ref> Prema verziji Ljube Tadića, njihova krivica je izmišljena, a ubijeni su za odmazdu "posle blamaže i neuspeha", nakon što je partizanska potera nastradala od starog komite Spasoja Tadića. Tadić navodi da su oni streljani jer su odbili da lično likvidiraju svog strica.<ref name="Tadić"/> Hapšenja partizana iz porodice Tadića je izvršeno na prevaru, tako što su pozvani na razgovor o prekomandovanju.<ref name="Tadić"/> Pored braće Tadića, ubijeni su još neki mladići koji su se stavili na njihovu stranu. Neki od streljanih u Gornjem Polju nisu imali više od osamnaest godina.<ref name="Tadić">{{Cite web |title=Tajna prepiska Ljube Tadića i Milovana Đilasa |url=http://www.nedeljnik.co.rs/sr/2013/12/26/dnevni-magazin/tajna-prepiska-ljube-tadi%C4%87a-i-milovana-%C4%90ilasa |access-date=2014-06-18 |archive-date=2014-06-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140603131005/http://www.nedeljnik.co.rs/sr/2013/12/26/dnevni-magazin/tajna-prepiska-ljube-tadi%C4%87a-i-milovana-%C4%90ilasa |dead-url=yes }}</ref> U posleratnoj prepisci sa profesorom Ljubom Tadićem, Đilas je odgovorio kako bi ponovo učinio isto<ref name="Tadić"/>, odnosno "ne bi drukčije postupio ni s rođenom braćom".<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1163525 DOKUMENT: Pismo Milovana Đilasa Ljubomiru Tadiću]</ref> {{izdvojeni citat|Pohapšene Tadiće su sproveli u Gornje Polje. Istragu su vodili Dakić i [[Sava Kovačević]], ali smo i [[Ivan Milutinović|Milutinović]] i ja bili u toku i odobrili presudu.<ref name="Tadić"/>|Milovan Đilas}} Aleksa Đilas, sin Milovana Đilasa, smatra da je profesor Tadić bio obmanut "policijskim dezinformacijama", koje su plasirane protiv Đilasa nakon rata. Prema njegovim rečima, profesor Tadić i Milovan Đilas su nakon prepiske postali prijatelji.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1163245 Preminuo akademik Ljubomir Tadić]</ref> ==== Prelazak u Bosnu ==== Radio je na uređivanju partijskog lista "Borba" koja je obnovljena u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]], u selu Drinićima. Radio je i na uređivanju organa CK "Proletera", izrađivao je "biltene Vrhovnog štaba", radio je na radio-stanici "Slobodna Jugoslavija" , na rasturanju članka "Nacionalno pitanje u Jugoslaviji u svjetlosti narodnooslobodilačke borbe" po [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Slovenija|Sloveniji]]. ==== Bitke na Neretvi i Sutjesci ==== [[Datoteka:Ivo Lola Ribar i Milovan Đilas.jpg|minijatura|Ivo Lola Ribar i Milovan Đilas]] {{izdvojeni citat|Svi italijanski vojnici — ceo treći bataljon 259-te čete Murđe divizije — poslati su u smrt… Mnogi leševi su bačeni u reku Ramu. Nekoliko ih se zakačilo između debla i ja sam zajedno sa našim oficirima zlobno uživao pri pomisli kako italijanski oficiri na mostovima i obalama u Mostaru prestravljeni od užasa posmatraju Neretvu zagušenu leševima njihovih vojnika.<ref name="danas.rs">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići]</ref>|Milovan Đilas}} Za vreme operacije "[[Bitka na Neretvi|Vajs]]" i "[[Operacija Schwarz|Švarc]]" nastupao je zajedno sa Vrhovnim štabom. Bio je prisutan na [[Martovski pregovori 1943|Martovskim pregovorima]] pod lažnim imenom Miloš Marković. Izgladnio, iznuren, izubijan i pocijepan, Milovan Đilas je u noći nakon neuspješnog proboja Treće udarne divizije preko Sutjeske sanjao [[Isus Hrist|Isusa Hrista]]. Kad se probudio i otvorio oči, nije ga bilo, kad ih zatvori – opet vidi Hrista. Član Politbiroa CK KPJ i Vrhovnog štaba NOVJ, ubijeđeni komunista, Milovan Đilas se pomolio: {{izdvojeni citat|Ako si došao na svet i patio radi dobra i istine – ti moraš videti da je naša stvar pravedna i plemenita. Mi, u stvari, nastavljamo, probamo da nastavimo ono što si ti započeo. I ti nas nisi zaboravio, niti nas možeš napustiti...<ref name="Švarm">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1113628 Filip Švarm, Smrt fašizmu – sloboda narodu]</ref>}} Godine 1943. učestvovao je u pripremi odluka [[Drugo zasedanje AVNOJ-a|Drugog zasedanja AVNOJ-a]], održanog 29. i 30. novembra 1943. u Jajcu. Ova jugoslovenska skupština, koju je organizovalo vođstvo partizanskog pokreta, zasnovala je posleratnu Jugoslaviju koja je trebalo da bude demokratska i federativna država. Đilas je bio i delegat na zasedanju.<ref>http://www.djilas.info/HRONOLOGIJA/hronologija.html</ref> ==== Misija u SSSR 1944/45. ==== [[Datoteka:Vrhovni štab na Visu.jpg|minijatura|[[Vrhovni štab NOVJ]] u [[Titova špilja na Visu|pećini na Visu]] [[1944]]. godine: Vladimir Bakarić, Ivan Milutinović, Edvard Kardelj, Josip Broz Tito, Aleksandar Ranković, Svetozar Vukmanović Tempo, Milovan Đilas.]] U prvoj polovini 1944. godine Đilas je boravio sa Vrhovnim štabom na otoku [[Vis u Narodnooslobodilačkoj borbi|Visu]]. Polovinom [[1944]]. poslat je na čelu misije Vrhovnog štaba zajedno sa generalom [[Velimir Terzić (general)|Velimirom Terzićem]] u [[Moskva|Moskvu]]. Dobio je čin [[general-lajtnant]]a i imao je zadatak da kao političar prikaže situaciju u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Milovan Đilas se vraća u oslobođeni [[Beograd]] novembra 1944. Aprila [[1945]]. Đilas i [[Josip Broz Tito|Tito]] odlaze u [[Moskva|Moskvu]] na potpisivanje ugovora o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a Đilasova porodica je u ratu teško stradala. Oca Nikolu ubili su 1943. albanski nacionalisti za vreme nemačke okupacije pošto su ga Nedićeve vlasti proterale iz Srbije na Kosovo. Njegova sestra Dobra poginula je u borbi s četnicima u Srbiji 1942. Brata Aleksu ubili su četnici 1941. u Crnoj Gori. Drugog brata Milivoja ubili su Nemci na Banjici 1942.<ref name="Milošević2">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=357926 Zaboravljeni disident]</ref> === Sukob sa Informbiroom === {{main|Informbiro}} Đilas je bio najzapaženiji ideolog u jugoslovenskom sukobu sa Kominformom, čiji je inače suosnivač bio i u kome je pre sukoba učestvovao u osudi skretanja italijanskih i francuskih komunista.<ref name="Milošević"/> Na otvaranju [[Informbiro|Kominforma]] u zapadnoj [[Poljska|Poljskoj]], Milovan Đilas, zajedno sa [[Edvard Kardelj|Edvardom Kardeljom]] je predstavljao [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Početkom 1948. Đilas dobija poziv iz [[Moskva|Moskve]] da učestvuje u nekim diskusijama oko [[Albanija|Albanije]]. Đilas odlazi iz Beograda za Moskvu vozom preko [[Rumunija|Rumunije]] zajedno sa tadašnjim Načelnikom Političke uprave Generalštaba [[Jugoslavenska narodna armija|JA]] [[Svetozar Vukmanović-Tempo|Svetozarom Vukmanovićem-Tempom]] i generalom [[Koča Popović|Kočom Popovićem]]. Učestvovao je u razgovorima sa [[Josif Staljin|Staljinom]], [[Bulganjin]]om, [[Vasiljevski]]m i [[Antonov]]om. Misija Đilasa u Moskvi je trajala do [[mart]]a [[1948]]., kada se vratio u [[Beograd]]. Učestvovao je na svim sednicama Politbiroa prilikom objavljivanja kompromitujućih pisama iz [[Moskve]] i radio je na sastavljanju odgovora u ime CK [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Po objavljivanju [[Informbiro|Rezolucije Informbiroa]] u [[Bukurešt]]u, pozvan je da dođe u Centralni komitet, jer je Radio Prag tada uveliko prenosio Rezoluciju protiv Kompartije [[Jugoslavija|Jugoslavije]]. Na noćnoj sednici u [[Beli Dvor|Belom Dvoru]] je određen da napiše odgovor CK KPJ na optužbe [[Informbiro]]a. Za vreme borbe sa Informbiroom, Milovan Đilas je bio stalno sa Partijom, učestvovao je na svim Plenumima i sednicama. Radio je na pisanju članaka u "[[Politika (list)|Politici]]" i "[[Borba (list)|Borbi]]". [[Šesti kongres KPJ]] održan u Zagrebu od 2. do 7. novembra [[1952]]. bio je rekapitulacija antistaljinističkog kursa. "''Ništa nije toliko sveto da ne može biti promenjeno!''", piše u tada usvojenom programu [[SKJ]]. Prihvaćene su Đilasove ideje o neophodnosti diskusije i borbe mišljenja, o tome da svi članovi Partije treba da imaju pravo da slobodno raspravljaju javno o stavovima drugih članova Partije, čak i ako nose najviše funkcije.<ref name="Milošević"/> U diskusiji se Đilas založio da se ne sme zabranjivati ljudima različitih shvatanja, čak ni "reakcionarnih i antimaterijalističkih", da objavljuju svoje radove, i da se treba boriti pre svega "političkim i idejnim argumentima", a ne policijskim i sudskim progonima.<ref name="Milošević"/> U međuvremenu se razveo od svoje supruge Mitre Mitrović i oženio po drugi put, sa [[Štefanija Đilas|Štefanijom Đilas]]. Početkom [[1953]]. godine je izabran za predsednika [[Skupština SFRJ|Savezne narodne skupštine]] [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]. === Nova misao === Đilas je januara 1953. pokrenuo antidogmatski mesečnik "Nova misao", u čijem su redakcijskom kolegijumu bili [[Dobrica Ćosić]], [[Miroslav Krleža]], [[Skender Kulenović]], [[Oskar Davičo]], [[Mihajlo Lalić]]...<ref name="Milošević"/> Već juna [[1953]], na Drugom plenumu CK, održanom u Titovoj rezidenciji na Brionima, novi kurs se dovodi u pitanje, ali Đilas nastavlja. U "Borbi" od 11. oktobra 1953. do 7. januara [[1954]]. on objavljuje seriju članaka u kojima kritikuje partijsku [[birokratija|birokratiju]]. Članci su izazvali veliko interesovanje, tiraž "Borbe" skočio je na tri stotine hiljada primeraka, a u redakciju je stiglo oko trideset hiljada pisama podrške.<ref name="Milošević"/> Bilo je ukupno 17 ovakvih članaka koji su osim u Borbi izlazili i u listu "[[Nova misao]]". Đilasovi članci su izazvali veliku diskusiju u Savezu komunista Jugoslavije i u najširim masama. Naročito je bio upečatljiv Đilasov članak pod nazivom "Anatomija jednog morala", objavljen u poslednjem broju "Nove misli". Đilas je njime kritikovao neke posleratne pojave jugoslovenskog komunizma, kao i sam život nekih viših funkcionera.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995060 Milovan Đilas: Anatomija jednog morala]</ref> U članku je stao u odbranu glumice [[Milena Dapčević|Milene Dapčević]], žene [[Peko Dapčević|Peka Dapčevića]], izložene izrugivanju žena ostalih partijskih funkcionera.<ref name="Milošević"/> Tri dana posle poslednjeg članka Milovana Đilasa [[7. 1.]] [[1954]], "[[Borba (list)|Borba]]" je objavila ogradu Izvršnog komiteta CK [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]], od Đilasovog pisanja. Napomenuto je da su Đilasovi članci izazvali zabunu u redovima članova Saveza, da su članci direktno protivni odlukama VI kongresa SKJ i da su ništavni za čitav politički sistem. Đilas je izjavio Izvršnom komitetu da će obustaviti dalje objavljivanje članaka. Međutim, za to je bilo kasno, jer je već bio sazvan Treći (vanredni) plenum CK SKJ da raspravi "slučaj Milovana Đilasa".<ref name="Milošević"/> === Vanredni Plenum CK SKJ protiv Đilasa === U [[Beograd]]u je [[16]]. i [[17. 1.]] [[1954]]. održan Treći vanredni plenum CK SKJ posvećen Milovanu Đilasu, a jedna tačka dnevnog reda je nosila naziv "Slučaj Milovana Đilasa i pitanje sprovođenja odluka VI kongresa SKJ". Đilas je o plenumu obavešten na dan zasedanja – došao je pešice sa suprugom Šteficom i Dedijerom, a u konferencijskoj sali niko mu nije pokazao mesto.<ref name="Milošević"/> Plenum je otvorio [[Josip Broz Tito|Tito]] kritikujući Đilasova pisanja, optuživši ga za "revizionizam", da je napao Savez komunista, da je pokušao da izazove anarhiju. Protiv Đilasa na Plenumu govorilo je čak 39 članova CK, a branio ga je jedino [[Vladimir Dedijer]].<ref name="Milošević"/> Dedijer je i sam iskritikovan, jer je kao urednik "Borbe" radio na uređivanju Đilasovih članaka. Đilas se prvog dana branio, a drugog dana se ponašao pokajnički. Kasnije je pisao da je to bio čist [[staljinistički proces]].<ref name="Milošević"/> Plenum je doneo odluku da su shvatanja Milovana Đilasa u osnovi protivna političkoj liniji usvojenoj na VI kongresu SKJ, pa je tako Đilas izazvao zabunu i konfuziju u celoj Partiji, izolovano delovao protiv Partije i time pokušao da razbije idejno jedinstvo celog Saveza komunista. Zato je Plenum isključio Milovana Đilasa iz CK SKJ, udaljio sa svih funkcija u Partiji i kaznio poslednjom opomenom. Sve to je pomno pratila "zapadna kapitalistička propaganda".<ref name="Milošević"/> Decembra [[1954]]. Đilas daje intervju dopisniku ''[[The New York Times|Njujork Tajmsa]]'' u kome je kritikovao političko stanje u Jugoslaviji i istakao potrebu postojanja opozicione partije kao činioca demokratije.<ref name="Milošević"/> Zbog toga se pokreće tajni sudski postupak u [[Beograd]]u, gde je izveden i [[Vladimir Dedijer]]. Đilas je osuđen na kaznu zatvora od osamnaest meseci, uslovno na tri godine.<ref name="Milošević"/> [[13. 1.]] [[1955]]. Đilas podnosi pismenu ostavku na dužnost predsednika Savezne narodne skupštine, kada je obrazložio da se od tada više ne smatra članom [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] i da po svojoj volji istupa iz članstva. I pored izrečenih opomena, Đilas objavljuje svoje novo delo "Nova klasa i analiza komunističkog sistema". === Ponovo robija u Sremskoj Mitrovici === Milovan Đilas više nije obavljao ni jednu funkciju i bavio se jedino pisanjem. U vreme [[Mađarska revolucija 1956|Mađarske revolucije]], on u intervju od 24. oktobra [[1956]]. kritikuje jugoslovenski stav neutralnosti kao faktičku podršku sovjetskoj vojnoj intervenciji kojom je ugušena revolucija u Mađarskoj. Ponovo je uhapšen 19. novembra 1956. i već 12. decembra, po članu 118, stav 1, Krivičnog zakona o "neprijateljskoj propagandi" osuđen na tri godine strogog zatvora, zbog "antijugoslovenske delatnosti".<ref name="Milošević"/> Kaznu je izdržavao u Sremskoj Mitrovici. Dok je bio u Kazneno-popravnom domu u Sremskoj Mitrovici kao kažnjenik broj 6880, objavljena je u [[SAD]] njegova knjiga ''[[Nova klasa]]''. Uprava kaznionice se uzrujala, jer je u stranoj štampi bilo objavljeno da je knjigu proturio iz zatvora.<ref name="Milošević"/> U Sovjetskom Savezu i zemljama Istočne Evrope Đilas je dobijao nazive "kralj antikomunizma", "potpaljivač Hladnog rata", i "marioneta u rukama američkih imperijalista".<ref name="Milošević"/> Na novo suđenje su ga odvezli rano ujutro 4. oktobra [[1957]]. u Okružni sud u Sremskoj Mitrovici, gde je 5. oktobra osuđen na sedam godina zatvora – u zbiru s ranijom kaznom, na devet godina.<ref name="Milošević"/> Na Sedmom kongresu Saveza komunista Jugoslavije, održanom od 22. do 26. aprila [[1958]]. u Ljubljani, [[Tito]] Đilasa naziva luđakom, izdajnikom, renegatom, čovekom koji pljuje na dostignuća revolucije.<ref name="Milošević"/> Leta 1958. godine ukinut mu je ćelijski režim i u njegovo prizemlje dovedeno je oko trideset zatvorenika. Istovremeno, za Novu klasu dobio je francusku nagradu "''Prix de la Liberte''" za [[1958]]. godinu. Za vreme robije napisao je roman „Knjiga o [[Petar II Petrović Njegoš|Njegošu]]“ u Sremskoj Mitrovici od 1957. do 1959. godine.<ref>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:453339-Djilasova-studija-o-Njegosu-ponovo-pred-citaocima Đilasova studija o Njegošu ponovo pred čitaocima („Večernje novosti“, 10. septembar 2013)]</ref> Krajem zime 1960. dobio je napad slepog creva i odvezli su ga u bolnicu.<ref name="Milošević"/> Posle toga, došao je [[Slobodan Penezić Krcun]], predsednik Vlade NR Srbije. Podneo mu je da potpiše već otkucanu molbu, koja je sadržala i obećanje da Đilas neće ubuduće štampati "Novu klasu". Nekoliko dana posle Krcunovog dolaska, 20. januara 1961. godine, oslobođen je uslovno. Već krajem februara "Njujork tajms" je najavio novu Đilasovu knjigu "Razgovori sa Staljinom". Nakon toga, Penezić ga je upozorio: {{izdvojeni citat|Opet si počeo, malo ti je bilo što si odležao? Ovog puta nećeš se izvući! Povezao si se sa beogradskom reakcijom i stranim špijunima... Nisam te zvao da se s tobom natežem! Nego da ti povučeš tu knjigu, inače ti ovog puta ne gine desetak, dvadesetak godina robije. Nije ti dosta što si revizionista, no sad izdaješ i državne tajne. Ono o Albaniji je nezgodno, veoma nezgodno...<ref name="Milošević"/>|[[Slobodan Penezić]]}} Đilas je 14. maja [[1961]]. godine osuđen na pet godina zatvora zbog odavanja državne tajne iz perioda kada je bio na funkciji, iznete u knjizi "Razgovori sa Staljinom". Tajna se odnosila na pregovore s Rusima o ujedinjenju Jugoslavije s Albanijom. Član 320. Krivičnog zakonika po kome je Đilasu suđeno za odavanje službenih tajni uveden je inače 17. marta, dve nedelje pre Đilasovog hapšenja i u svetskoj javnosti podrugljivo je nazivan "Lex Djilas". Ova kazna mu je sabrana s prethodnim kaznama, tako da je konačna osuda bila: kazna zatvora od trinaest godina.<ref name="Milošević"/> Amnestiran je [[1966]].<ref name="Britannica"/> Za to vreme u zatvoru je završio svoje delo "Razgovor sa Staljinom" i "Istoriju Crne Gore", opširniju knjigu o Petru Petroviću Njegošu i dr. Iz zatvora je izašao [[31. 12.]] [[1966]]. U martu [[1967]]. godine poslao je privatno pismo Titu u kojem ga ubeđuje da su zemlji neophodne demokratske reforme: {{izdvojeni citat|Pišem ovo pismo jer držim da se naše društvo i naša državna zajednica nalaze u ozbiljnom – da ne kažem: sudbonosnom previranju, a Ti si najodgovornija ličnost u zemlji i još uvek u dovoljnoj moći da bitno, a možda i odlučujuće utičeš na tok događaja. [...] Za svakog iole objektivnog, nezaslepljenog posmatrača očevidno je da Savez komunista više nije, niti može biti partija negdašnjeg tipa — bilo lenjinističkog, bilo staljinističkog. Takozvano idejno jedinstvo i monolitnost su u njoj razorni i ne mogu se uspostaviti nikakvim – ni idejnim ni nasilnim — sredstvima. Naporedo s javnim i zvaničnim, postoje i jačaju polujavna i nezvanična shvatanja i delovanja. Pravovremeno uviđanje ove istine od ogromnog je — rekao bih: presudnog — značaja: time bi bili olakšani mirni i legalni prelazi u nove demokratskije oblike. [...] Odnosi se kreću u tom pravcu da mnogi ljudi već smatraju da treba birati između Jugoslavije i slobode. Bojim se da će se mnogi privoleti isključivo svojoj užoj nacionalnoj zajednici, u nadi, a možda u iluziji, da će tim putem doći do slobode.<ref>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995059 Đilasovo pismo Titu iz 1967.]</ref>|Đilasovo pismo Titu iz 1967.}} === Inostranstvo i povratak u domovinu === {{izdvojeni citat|Goli otok je najmračnija i najsramnija pojava u jugoslovenskom komunizmu. Goli otok je i nešto više, nešto gore i užasnije: neslućeno posrtanje i neslućeno ponižavanje.<ref>[http://noviplamen.net/2013/11/25/sve-po-spisku-istina-o-golom-otoku-ekskluzivni-spiskovi-zrtava/ Sve po spisku: O Golom otoku (Ekskluzivni spiskovi žrtava)]</ref>|Milovan Đilas}} Đilas je imao petogodišnju zabranu da daje bilo kakve izjave ili bilo šta objavljuje, ali se toga nije pridržavao. On je javno podržao demokratske reforme i "[[Praško proleće]]" u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], koje su ugušile države članice [[Varšavski pakt|Varšavskog ugovora]], kada su vojno okupirale Čehoslovačku u avgustu 1968. Podržao je studentske proteste u zemlji [[1968]]. Iste godine napušta zemlju. Od 4. do 13. oktobra 1968. boravi u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] – objavljuje dva članka u "Tajmsu" i daje TV intervju o sovjetskom imperijalizmu kao opasnosti za Jugoslaviju, drži predavanja, uključujući i jedno na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu Oksford]]. Zatim putuje u SAD, gde je od 16. oktobra do 20. novembra gostujući profesor na [[Univerzitet Prinston|Univerzitetu Prinston]]. Američki "[[Freedom house]]" 10. novembra [[1969]]. dodeljuje mu Nagradu slobode.<ref name="Milošević"/> Po povratku u zemlju, Đilasu je oduzet pasoš 3. marta [[1970]], a zahtevi da mu se ponovo izda biće nekoliko puta odbijeni – dobio ga je tek 19. januara 1987.<ref name="Milošević"/> Zajedno s Andrejom Saharovim, Aleksandrom Solženjicinom, Eženom Joneskom, Josifom Brodskim, Đilas je [[1974]]. bio jedan od pokretača časopisa "Kontinent", posvećenog književnim, socijalnim, političkim i religijskim temama zemalja Istočne Evrope, koji je izlazio u Zapadnoj Evropi na engleskom, nemačkom, francuskom, ruskom, i još nekim evropskim jezicima. 20. aprila [[1984]]. godine Đilas je ponovo uhapšen, zajedno sa dvadeset sedam slušalaca "Slobodnog univerziteta", koji su se godinama bez tajnosti sastajali u privatnim stanovima. Đilas je trebalo da održi predavanje o predratnom stavu KPJ o nacionalnom pitanju u Jugoslaviji. Ujutro je pušten kući, ali mu je zaprećeno da mu može biti suđeno. Suđeno je šestorici, a tehničar Radomir Radović, inicijator formiranja nezavisnog radničkog sindikata, nađen je mrtav u vikendici.<ref name="Milošević"/> U starosti je oslepio na jedno oko. Pred kraj života bio je veoma blizak se [[Matija Bećković|Matijom Bećkovićem]].<ref name="Milošević">[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995063 Jedini Titov disident]</ref> Iznenada je umro u svome stanu [[20. 4.]] [[1995]]. u [[Beograd]]u. Sahranjen je u porodičnoj grobnici u svome selu [[Podbišće]]. Milovan Đilas iz braka sa prvom suprugom Mitrom imao je ćerku Vukicu (1948–2001), dok je u braku sa drugom suprugom Štefanijom dobio sina [[Aleksa Đilas|Aleksu Đilasa]] (* 1953). == Dela == Đilas je ubrzo nakon rata prestao da se bavi politikom i posvetio se isključivo pisanju knjiga. Najznačajnije su: * ''Zemlja bez pravde'' (1958), ili ''Besudna zemlja''; * ''Nova klasa. Kritika savremenog komunizma'' (London 1961) * ''Razgovori sa Staljinom'' (Beograd 1962) * ''Crna Gora'' (1963) * ''Nesavršeno društvo'' (London 1969) * ''Ispod boja'' (Čikago 1971) * ''Sećanje jednog revolucionara'' (Oksford 1973) * ''Delovi iz životnog vremena'' (Čikago 1975) * ''Revolucionarni rat'' (London 1980) * ''Tito - Priča iznutra'' (London 1980) * ''Ideje iz zatvora'' (London 1986) * ''Uspon i pad'' (Vašington 1986) * ''Njegoš - pjesnik, vladar, vladika'' (1966, obj. 1988) * [[John Milton]], ''Izgubljeni raj'' (prevod, Beograd 1989) * ''Pad nove klase'' (Beograd 1994) * ''Svetovi i mostovi'' (posmr. Novi Sad 1997) * ''Rane pripovetke, 1930-1940'' (posmr. Beograd 2000) * ''Pisma iz zatvora'' (posmr. Beograd 2016) * ''Raspad i rat. Dnevnik 1989-1995'' (posmr. Beograd 2022) Đilasova knjiga "Nova klasa" je od strane Njujork Tajmsa uvršćena u 100 najznačajnijih knjiga u [[20. vek]]u, a tiraž je iznosio 3 miliona primeraka. Đilasove knjige su bile dugo zabranjivane u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], a anatema je skinuta početkom devedesetih. Od 1954. do 1988. Đilas nije mogao da objavi u Jugoslaviji nijedan svoj tekst, pa čak ni prevod engleskog speva iz [[17. vek]]a ''Izgubljeni raj'' Džona Miltona. Rešenjem Saveznog sekretara za unutrašnje poslove od 3. oktobra 1969. zabranjeno je unošenje i rasturanje u zemlji Đilasovog Nesavršenog društva, štampanog u SAD maja 1969, a 29. juna [[1981]]. bilo je zabranjeno unošenje i rasturanje u Jugoslaviji Đilasove memoarske knjige o Titu.<ref name="Milošević"/> == Stavovi == === O crnogorskoj naciji === {{main|O crnogorskom nacionalnom pitanju}} Đilas je [[1. maja]] [[1945.]] u [[Borba (novina)|Borbi]] objavio tekst ''[[O crnogorskom nacionalnom pitanju]]'' kojim je definisao komunističko shvatanje crnogorske samobitnosti. U članku Đilas zaključuje da su "Crnogorci porijeklom [[Srbi]]", ali da su vremenom izrasli u posebnu naciju, odnosno da su postali "posebni, drukčiji 'Srbi' od svih Srba, — Crnogorci". Evo bitnijih stavova Đilasa iz tog članka: {{izdvojeni citat|Crnogorci, nesumnjivo, pripadaju srpskoj grani južnoslovenskih plemena i naroda. U prošlosti, u osamnaestom, pa i na početku devetnaestog vijeka, Srbi u Srbiji bili su raja pod Turcima, Crnogorci — dijelom raja, a dijelom slobodni seljaci u stalnoj borbi protiv Turaka. Jedinstvena religija je bila idejni oblik u kome se odvijala borba jednih i drugih protiv turskog feudalizma (krst protiv polumjeseca). Sasvim je razumljivo da su kod pravoslavne raje, iste po istorijskim tradicijama, i srodne po jeziku i običajima, postojale i iste težnje za oslobođenjem i jedinstvom u borbi. Ali putevi razvitka ka naciji, bili su, kod jedne (u Srbiji) i kod druge (u Crnoj Gori) različiti.}} {{izdvojeni citat|Srbi i Crnogorci su jednog (srpskog) narodnog porijekla, jednog korijena, ali je razvitak u nacije, razvitak nacionalne svijesti, išao različitim putevima. Iz činjenice da su Srbi i Crnogorci jednog porijekla, građanski teoretičari i sitnoburžoaski političari, koji ne shvataju suštinu nacionalnog pitanja i zakone formiranja nacija, izvukli su zaključak o jednoj naciji, zaključak koji je ustvari bio ideološka osnova i opravdanje hegemonizma.}} {{izdvojeni citat|A o budućnosti se može nagađati. Neki vele da će između Crnogoraca i Srba u Srbiji, bez hegemonije i hegemonista, brzo doći do ujedinjenja, do stapanja. Bilo bi, razumije se, smiješno osporavati takvu mogućnost. Ona se teoretski ne može osporiti ni za narode koji su srodni kudikamo manje. Ali ona, tim prije, ne može biti argumenat da se vještački, t.j. silom, briše crnogorska individualnost. [...] Prema tome, borba za slobodu i ravnopravnost crnogorskog naroda, za slobodno, otvoreno isticanje njegove nacionalne individualnosti i za poštovanje njegovih federalnih prava, jedini je put za zbližavanje, sjedinjavanje, za stvarno bratstvo srpske i crnogorske nacije, koje su proizišle iz srpskih plemena.}} {{izdvojeni citat|Mi komunisti nijesmo za federalnu Crnu Goru ni iz kakvih "političkih" razloga (t.j. iz potrebe za privremenim manevrom) niti mi — cijepamo srpstvo. Mi smo za to, jer smo uvjereni, znamo da to hoće crnogorski narod, a on to hoće jer se osjeća, jer jeste nešto posebno, posebni, drukčiji "Srbi" od svih Srba, — Crnogorci.}} U vreme svog disidenstva i boravka u inostranstvu Đilas je svoje stavove znatno izmenio. Dana 30. decembra 1971. u intervjuu, u kojem govori o nacionalnom pitanju u Jugoslaviji, za pariski list ''Le Monde'' izjavio je: „Crnogorci čine sastavni deo srpske nacije”. Đilas je potom kazao da je Crna Gora tokom Drugog svjetskog rata i po njegovom završetku „kažnjena statusom posebne republike i izmišljanjem posebne crnogorske nacije”.<ref>Vidi inervuju Milovana Đilasa pariskom „Le Monde”: „Naša reč”, London, februar, 1972; Desimir Tošić, „Ko je Milovan Đilas”, str. 125-130: Dr Branislav Kovačević, „Đilas heroj-antiheroj”, Podgorica, 2006. str. 423-427.</ref> Od devedesetih godina 20. veka srpski nacionalistički autori kritikuju Milovana Đilasa tvrdeći da je njegov članak iz 1945. doprineo stvaranju [[Crnogorci|crnogorske nacije]]. == Nasleđe == [[Datoteka:Milovan Đilas tabla.JPG|thumb|desno|400px|''Tabla na zgradi u Palmotićevoj ulici'']] Milovan Đilas je za vreme zatvora lišen ordena [[Orden narodnog heroja|narodnog heroja]], koga je dobio krajem [[1953]]. godine, a Vojni sud mu je oduzeo čin general-pukovnika JNA u rezervi, a Sud časti sva odlikovanja koje je stekao u borbama tokom rata. Ni nakon sloma komunizma nije usledila politička rehabilitacija Milovana Đilasa: {{izdvojeni citat|Đilasa su devedesetih napadali kao komunjaru oni komunisti koji su tek 1990. postali perjanice antikomunističkog pokreta. Morbidno i osvetoljubivo osećanje krivice pretvorilo se u pravu hajku. Nisu mogli da zaborave Đilasu što nije bio podoban u vreme kada su oni vedrili i oblačili.<ref name="Milošević2"/>|[[Desimir Tošić]]}} Na zgradi u Palmotićevoj ulici broj 8, u kojoj je Đilas živeo, je u septembru [[2011]]. godine postavljena spomen-ploča.<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Milovan-Dilas-zasluzuje-ulicu-u-Beogradu.sr.html Milovan Đilas zaslužuje ulicu u Beogradu („Politika“, 17. avgust 2013)]</ref> == Literatura == * Dragan Marković i Savo Kržavac, Zašto su smenjivani-Političke krize u Jugoslaviji, Beograd, 1987. * Milovan Đilas, Pad nove klase-Povest o samorazaranju komunizma, Beograd, 1994. * Milovan Đilas, Revolucionarni rat, Beograd, 1990. * Vojna Enciklopedija-Tom 2 (Borda-Enc), Beograd, 1959. == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske veze == {{commonscat}} '''O Milovanu Đilasu''' * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/166964/Milovan-Djilas Milovan Đilas (Britannica)] * [http://www.djilas.info/HRONOLOGIJA/hronologija.html Aleksa Đilas, HRONOLOGIJA ŽIVOTA I RADA MILOVANA ĐILASA] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995063 Jedini Titov disident] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=357926 Zaboravljeni disident] * [http://www.politika.rs/rubrike/ostali-komentari/Milovan-Dilas-o-Jovanki-Broz.lt.html Milovan Đilas o Jovanki Broz] '''Dela Milovana Đilasa''' * [http://www.uciteljneznalica.org/list-arhiva-1.htm Dela Milovana Đilasa u Arhivu Yu humanistike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140707095535/http://www.uciteljneznalica.org/list-arhiva-1.htm |date=2014-07-07 }} * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995060 Milovan Đilas: Anatomija jednog morala] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=995059 Đilasovo pismo Titu iz 1967.] * [http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/milovan_djilas_zasto_su_streljani_tadici.14.html?news_id=268046 Milovan Đilas: Zašto su streljani Tadići] * [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=1163525 Pismo Milovana Đilasa Ljubomiru Tadiću] * [http://www.abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-o-drugom-zasjedanju-avnoj Milovan Đilas: O Drugom zasjedanju AVNOJ-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313132705/http://abrasmedia.info/content/milovan-%c4%91ilas-o-drugom-zasjedanju-avnoj |date=2016-03-13 }} * [http://www.abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-o-savi-kova%C4%8Devi%C4%87u Milovan Đilas o Savi Kovačeviću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141102191018/http://abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-o-savi-kova%C4%8Devi%C4%87u |date=2014-11-02 }} * [http://abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-herojska-smrt-save-kova%C4%8Devi%C4%87-na-sutjesci Milovan Đilas: Herojska smrt Save Kovačevića na Sutjesci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130617092504/http://abrasmedia.info/content/milovan-%C4%91ilas-herojska-smrt-save-kova%C4%8Devi%C4%87-na-sutjesci |date=2013-06-17 }} * [http://www.nytimes.com/1972/08/01/archives/a-faceless-mass-called-workers.html A Faceless Mass Called Workers]. NY Times Aug. 1, 1972 {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} {{Predsednici skupštine SFRJ}} {{Predsednici vlada SR Crne Gore}} {{Narodni heroji-Žabljak, Mojkovac i Šavnik}} {{Lifetime|1911|1995|Đilas, Milovan}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] [[Kategorija:Crnogorski komunisti]] [[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]] [[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Članovi Vrhovnog štaba NOVJ]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog oslobođenja]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Crna Gora u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] [[Kategorija:Srpski istoričari]] [[Kategorija:Crnogorski pisci]] [[Kategorija:Premijeri Crne Gore]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Miloš N. Đurić]] [[Kategorija:Ministri Jugoslavije]] [[Kategorija:Crnogorski političari]] [[Kategorija:Biografije, Kolašin]] [[Kategorija:Revolucionarni studentski pokret Jugoslavije]] [[Kategorija:Bitka na Neretvi]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] oegbsykyempsyc4xjx59tzjx3zo3r4i 4 2059 42715741 42700131 2026-11-01T23:51:52Z Vipz 151311 42715741 wikitext text/x-wiki <noinclude> == Aktualne novosti == </noinclude> <!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --> <!-- Prvo četiri najnovije, za WP:RADIONICA --> * 1–31. oktobra 2026. – Održalo se prvo izdanje uređivačke akcije [[WP:Mjesec radničkog pokreta 2026.|Mjesec radničkog pokreta]]. * 21. marta – 31. maja 2026. – Po peti put održalo se takmičenje [[WP:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće]]. * 15. januara – 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje [[Wikipedija:1Lib1Ref 2026.|1Lib1Ref]]. * 1–30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|Mjesec Azije]]. <!-- Ostale stavke (maksimalno tri) --> {{#ifeq:{{{ograničeno}}}|da|| * 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje [[:wikt:bs:|Wikirječnika na bosanskom jeziku]] i [[:wikt:|Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku]]. * 19. aprila 2025. – Započeto spajanje [[:wikt:bs:|Wikirječnika na bosanskom jeziku]] i [[:wikt:|Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku]] nakon postignutog konsenzusa između zajednica. }}<noinclude> ==Arhiva== === 2020–danas === * 14. aprila 2025. – Tokom [[Wikipedija:Akcija sređivanja šablona|Akcije sređivanja šablona]] pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum. * 1–15. aprila 2025. – Održan [[Wikipedija:Uređivački maraton povodom Međunarodnog dana Roma 2025.|Uređivački maraton povodom Međunarodnog dana Roma]]. * 14. februara 2025. – Pokrenuta [[Wikipedija:Akcija sređivanja šablona|Akcija sređivanja šablona]] s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona. * 9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice. * 18. decembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o [[Wikipedija:Naslovi članaka|naslovima članaka]] i smjernice o [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|značaju]] i [[Wikipedija:Jezičke smjernice|upotrebi jezika]]. * 1–30 novembra 2024. – Održano četvrto izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|Mjesec Azije]], izrađeno 17 članaka, a dopunjeno 6. * 30. septembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o [[Wikipedija:Provjerljivost|provjerljivosti]] i smjernice o [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]] i [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosu članaka s drugih Wikipedija]]. * 27. augusta 2024. – Pregažena brojka od 460.000 članaka. * 21. marta – 31. maja 2024. – Po četvrti put održano natjecanje [[Wikipedija:CEE Proljeće 2024.|CEE Proljeće]]. * 12. februara – 10. jula 2024. – Održana [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2]], sa završetkom akcije sređeni svi članci bez unutarnjih linkova. * 1–30. novembra 2023. – Održano treće izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedia:Mjesec Azije 2023.|Mjesec Azije]]. * 1–30. septembra 2023. – Po drugi put održan uređivački maraton u izradi i dopuni članaka o LGBT+ temama [[Wikipedia:Wiki voli EuroPride 2023.|Wiki voli EuroPride]]. * 1. aprila – 21. juna 2023. – Po treći put održano natjecanje [[Wikipedia:CEE Proljeće 2023.|CEE Proljeće]]. * 1. februara – 31. marta 2023. – Održano globalno takmičenje u izradi i dopuni članaka o temama [[Wikipedia:Feminizam i folklor 2023.|feminizma i folklora]]. * 15. januara – 5. februara 2023. – Održana globalna kampanja [[Wikipedia:1Lib1Ref 2023.|#1Lib1Ref]], fokusirana na obogaćivanje članaka pouzdanim izvorima. * 1. decembra 2022. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku uvela transliterator latinice u ćirilicu! * 1–30. novembra 2022. – Održalo se drugo izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|Mjesec Azije]]! Shodno se prvi put održao i na [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:Mjesec Azije 2022|inkubiranom Wikivodiču]]! * 12–18. septembra 2022. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji održao se uređivački maraton [[Wikipedia:Wiki voli EuroPride 2022.|Wiki voli EuroPride]] na kojem su se pisali i dopunjavali članci o LGBT temama. * 1. aprila – 31. maja 2022. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji po drugi se put organizirala kampanja i natjecanje [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.|CEE Proljeće]]; ove godine moguće je doprinositi i [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE Spring 2022|inkubiranom Wikivodiču]]! === 2010–2020. === * 15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene [[Wikipedia:Pijaca#Kompaktne poveznice za druge wikije|kompaktne veze za druge wikije]]. * 8. jula 2013. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene nove korisničke grupe: [[Wikipedia:Autopatrola|autopatrolirani]], [[Wikipedia:Patrolirane stranice|patrolci]], [[Wikipedia:Vraćači|vraćači]] i [[Wikipedia:Premještač datoteka|premještači datoteka]]. * 3. juna 2013. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila [[:Datoteka:Wiki.png|novi logo]]. * 27. marta 2013. – U člancima i drugim sadržajima na srpskohrvatskoj Wikipediji mogu se koristiti određeni podaci s [[Wikipodaci|Wikipodataka]]. * 6. marta 2013. – Putem [[Wikipodaci|Wikipodataka]] počelo postavljanje opcije međuwiki veza u članke na Wikipediji. * 26. februara 2013. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku trenutno ima više od 78.000 članaka! * 23. decembra 2012. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku obilježila deset godina postojanja. * 4. septembra 2012. – Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku je osvežen izgled glavne stranice. * 16. januara 2012. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku je imala preko milion uređivanja od svog nastanka. * 16. septembra 2011. – Na Wikipediji uveden novi imenski prostor predviđen za [[Wikipedia:Portal|portale]]. * 9. septembra 2011. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku trenutno ima više od 47.000 članaka! * 15. januara 2011. – [[Wikipedija]] obilježava deset godina postojanja. * 2. septembra 2010. – Novi izgled i funkcije Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. === 2002–2010. === * 2. aprila 2008. – Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku je osvežen izgled glavne stranice. * 28. marta 2008. – Wikipedija je dostignula [http://wikimediafoundation.org/wiki/Press_releases/10M_articles 10.000.000] članaka računajući sve Wikipedije na svim jezicima. Desetmilioniti članak posvećen je [[:hu:Nicholas Hilliard|Nicholasu Hilliardu]] na [[Wikipedija na mađarskom jeziku|mađarskoj Wikipediji]]. * 9. septembra 2007. – Wikipedija na engleskom jeziku dosegnula je dva miliona članaka. * 24. jula 2007. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku trenutno ima više od 12.000 članaka! * 25. augusta 2006. – Wikipedija je dostignula [http://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias#Grand_Total 5.000.000] članaka računajući sve Wikipedije na svim jezicima. * 22. jula 2006. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 5000. članak! * 16. maja 2006. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 4000. članak! * 5. marta 2006. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 3000. članak! * 19. novembra 2005. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 2000. članak! * 7. oktobra 2005. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 1000. članak! Za njega smo svi zaslužni, a ponajviše jedan korisnik koji ne želi da se prijavi! :) </noinclude> g1s1ei19rl39i7hzl4unumwxnma9cfn 0 2104 42715829 42706841 2026-11-02T09:38:50Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715829 wikitext text/x-wiki {{Infobox_President | name=Zoran Đinđić<br />Зоран Ђинђић | nationality=[[Srbi]]n | image=Zoran Djindjic, 2002.jpg | office=[[premijer Srbije]] | term_start=25. januar 2001. | term_end=12. mart 2003. | predecessor=[[Mirko Marjanović]] | successor=[[Zoran Živković (političar)|Zoran Živković]] | office2=[[gradonačelnik Beograda]] | term_start2=21. februar 1997. | term_end2=[[30. septembar]] [[1997]]. | predecessor2=[[Nebojša Čović]] | successor2=[[Vojislav Mihailović]] | birth_date={{birth date|1952|8|1|df=y}} | birth_place= [[Bosanski Šamac]], [[NR Bosna i Hercegovina]], [[FNRJ]] | dead=dead | death_date= {{death date and age|2003|3|12|1952|8|1|df=y}} | death_place=[[Beograd]], [[Republika Srbija]], [[Srbija i Crna Gora]] | spouse= [[Ružica Đinđić]] | religion= | party=[[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] | vicepresident= | signature = Zoran Djindjic signature.svg }} '''Zoran Đinđić''' ({{Audio|Zoran Djindjic.ogg|izgovor}}; rođen [[1. avgust]]a [[1952]]. u [[Šamac|Bosanskom Šamcu]], ubijen [[12. mart]]a [[2003]]. u [[Beograd]]u) je bio srpski političar i državnik, doktor filozofije po obrazovanju, jedan od osnivača i dugogodišnji predsednik [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]], predsednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] ([[2001]].-[[2003]].) i gradonačelnik [[Beograd]]a ([[1997]].). == Biografija == Đinđić je rođen u Bosanskom Šamcu (današnjem [[Šamac|Šamcu]]), gradiću na obali [[Sava|Save]] u severnom delu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u sadašnjoj [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] a ondašnjoj [[FNRJ]]. Završio je [[Deveta beogradska gimnazija|Devetu gimnaziju]] u [[Beograd]]u, gde je njegov otac Dragomir premešten kao oficir [[JNA]]. === Studije === Đinđić je studirao filozofiju na [[Univerzitet u Beogradu|Univerzitetu u Beogradu]], a paralelno je pohađao i predavanja iz istorije umetnosti, sociologije i ekonomije.<ref>[http://www.zorandjindjic.org Dr Zoran Đinđić 1952-2003 Biografija]</ref> Još tokom studentskih dana se zainteresovao za politiku, a za sebe je tada govorio da je „[[levica|levi]] [[anarhista]]“<ref>[http://www.danas.rs/20030316/hronika8.htm]{{Dead link|date=November 2022|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>. Posebno interesovanje je pokazivao za [[Petar Kropotkin|Petra Kropotkina]], čija je dela prevodio na srpski i [[Kritička teorija|kritičku teoriju]] društva, poznatu pod nazivom [[Frankfurtska škola]]. S grupom istomišljenika Zoran je ubrzo preuzeo rukovodstvo [[Saveza studenata Filozofskog fakulteta|Saveza studenata na Filozofskom fakultetu]]. Početkom januara [[1974]]. godine, savezi studenata iz [[Beograd]]a, [[Zagreb]]a i [[Ljubljana|Ljubljane]], organizuju studentski skup u Ljubljani. Za skup je bio pripremljen „Nacrt rezolucije saveza studenata filozofskih fakulteta u Beogradu, Ljubljani i Zagrebu“, koji je ukazivao na postojanje krize jugoslovenskog društva i sa radikalno levih pozicija kritikovao tadašnju komunističku vlast.<ref name="danas.rs">[http://www.danas.rs/20060627/feljton1.html]{{Dead link|date=November 2022|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> Nakon što je slovenačka policija brutalno sprečila održavanje studentskog skupa, organizatori, uključujući i Đinđića, su uhapšeni. Uhapšeni studenti su formirali štrajkački odbor, zbog čega su bili svakodnevno napadani u štampi. Novembra 1974. godine u Ljubljani je održano suđenje, na kome su šestorica studenata, među kojima i Zoran Đinđić, bili su osuđeni na po godinu dana zatvora. Međutim, pritisak međunarodne javnosti pomogao je osuđenim studentima da izbegnu izdržavanje zatvorske kazne.<ref name="danas.rs"/> Nakon sukoba sa [[SKJ|komunističkim]] režimom zbog pokušaja organizovanja nezavisnog političkog pokreta jugoslovenskih studenata, Đinđić odlazi u Nemačku.<ref>[http://www.zorandjindjic.org zorandjindjic.org]</ref>, gde nastavlja studije filozofije kod profesora [[Jirgen Habermas|Jirgena Habermasa]] u [[Frankfurt]]u. Za vreme boravka u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]], Đinđić je često posećivao knjižaru „Karl Marks“ u kojoj je u to vreme radio [[Joška Fišer]].<ref>http://www.praschl.net/29.0.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090119120812/http://www.praschl.net/29.0.html |date=2009-01-19 }} Članak o Zoranu Đinđiću na vebsajtu nemačkog novinara Geralda Prašla</ref> U lično prijateljstvo, to poznanstvo je preraslo tek 20 godina kasnije. Ovo je postalo predmet špekulacija u smislu Fišerovog ranijeg [[pacifizam|pacifizma]] i njegove kasnije uloge u [[NATO bombardovanje Jugoslavije|napadima NATO-a na Jugoslaviju]]. [[1979]]. je doktorirao na [[Univerzitet u Konstancu|univerzitetu u Konstancu]] na tezi „Problemi utemeljenja kritičke teorije društva“ kod Jirgena Habermasa.<ref>{{knjiga|url=http://134.34.200.4/libero/WebOpac.cls?VERSION=2&ACTION=DISPLAY&RSN=1372318&DATA=KON&TOKEN=HJuIgBaPNl1618&Z=1|title=-{Marx' kritische Gesellschaftstheorie und das Problem der Begründung}-|author=Z. Djindjic|accessdate=1979}}</ref> === Profesura === [[1989]], Đinđić se vratio u [[SFRJ|Jugoslaviju]] da bi preuzeo profesorsko mesto na [[Univerzitet u Novom Sadu|Univerzitetu u Novom Sadu]]. Takođe je bio i viši naučni saradnik u Centru za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu.<ref>{{Cite web |title=Biografija Zorana Đinđića |url=http://www.fond-djindjic.org/index.php?option=com_content&task=view&id=56&Itemid=56 |access-date=2009-11-22 |archivedate=2011-07-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110726062515/http://www.fond-djindjic.org/index.php?option=com_content&task=view&id=56&Itemid=56 |deadurl=yes }}</ref> Autor je više stručnih eseja i knjiga iz oblasti filozofije, politike, ekonomije i sl. {{izdvojeni citat|Od drugih se razlikujem po tome što želim da promenim svet u Srbiji dok intelektualci posmatraju i analiziraju pušeći cigarete i gunđajući.}} === Poličitko delovanje === Zoran Đinđić je zajedno sa drugim srpskim disidentima osnovao [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratsku stranku]]. Postao je predsednik izvršnog odbora stranke [[1990]]. i izabran je u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnu skupštinu Republike Srbije]]. [[1994]]. je postao predsednik Demokratske stranke. Bio je poslanik u prva tri višestranačka saziva Narodne skupštine i Veću republika Skupštine SRJ. Nakon sudskog spora sa predsednikom Vlade Republike Srbije [[Mirko Marjanović|Mirkom Marjanovićem]], [[20. septembar|20. septembra 1996]]. osuđen je na 4 meseca zatvora, uslovno na dve godine. Vrhovni sud Srbije je [[9. jul]]a [[1998]]. preinačio ovu presudu i izrekao novu u kojoj je osuđen na 7 meseci zatvora, uslovno na 3 godine.<ref>[http://www.zorandjindjic.org/ zorandjindjic.org]</ref> Nakon niza masovnih protesta zbog poništenih izbora od strane republičke vlade tokom 1996/97, Đinđić je [[21. februar]]a [[1997]]. postao predsednik Skupštine grada Beograda. Sa [[Srpski pokret obnove|Srpskim pokretom obnove]] [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]] i [[Građanski savez Srbije|Građanskim savezom Srbije]] [[Vesna Pešić|Vesne Pešić]] stvorio je koaliciju „Zajedno“, koja se raspala samo četiri meseca nakon svoje pobede. Đinđić je smenjen sa mesta predsednika Skupštine Beograda glasovima [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]], [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] i [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]].<ref>[http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Okt97/0110/0110_3.HTM „Smenjen gradonačelnik Đinđić“], Naša borba, [[1. oktobar]] [[1997]]. godine</ref> Nakon ubistva izdavača i novinara [[Slavko Ćuruvija|Slavka Ćuruvije]] na uskrs tokom NATO bombardovanja Srbije, Zoran Đinđić se privremeno sklonio u [[Crna Gora|Crnu Goru]], navodno zbog informacije da je on sledeći na spisku za ubistva tajne službe uprave tadašnjeg Predsednika SRJ [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]].{Zatim je otišao u zapadne zemlje, označen kao politički prijatelj od strane zapadnih lidera kao što su [[Gerhard Šreder]] i [[Bil Klinton]]. Izraelskom listu Harec dao je izjavu u kojoj navodi da je „za NATO najlogičnije da nastavi bombardovanje koje je jako efikasno“<ref>[http://img163.imagevenue.com/img.php?image=02422_djindjic_haaretz_1999_122_509lo.jpeg&loc=loc509]</ref>. U septembru [[1999]], Đinđić je proglašen za jednog od najvažnijih političara na početku 21. veka u izboru časopisa [[Tajm]]. Nakon povratka u zemlju u julu 1999. godine, Đinđić je bio optužen za ugrožavanje državne bezbednosti. Suđenje po ovoj optužbi je bilo zatvoreno za javnost. Zoran Đinđić je igrao važnu ulogu u predsedničkim izborima [[SRJ|Savezne Republike Jugoslavije]] septembra [[2000]]. i [[Buldožer revolucija|demonstracijama]] [[5. oktobar|5. oktobra]]<ref>{{Cite web |title=Zoran Đinđić kao srpski premijer i tvorac reformi |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=f96731a2-e21c-426f-bff2-198f499815d3&articleId=39d26d96-b2f9-428b-af48-2efbc162ae1d |access-date=2009-11-22 |archive-date=2008-04-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080403064141/http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=f96731a2-e21c-426f-bff2-198f499815d3&articleId=39d26d96-b2f9-428b-af48-2efbc162ae1d |dead-url=yes }}</ref> koji su doveli do zbacivanja Miloševićeve vlasti, a onda je vodio široku [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratsku opoziciju Srbije]] koju je činilo 18 stranaka do pobede na parlamentarnim izborima u Srbiji decembra 2000. Postao je premijer Srbije [[25. januar]]a [[2001]]. {{izdvojeni citat|Želimo modernu Srbiju koja će se takmičiti sa drugima i imati glavnu ulogu na Balkanu, u kojoj će biti malo trutova, a mnogo radilica.}} [[2001]]. Đinđić je odigrao ključnu ulogu u izručenju Slobodana Miloševića [[Međunarodni sud za ratne zločine|Međunarodnom sudu za ratne zločine]] u [[Hag]]u.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2843451.stm „Obituary: Zoran Djindjic“] Bibisi Njuz, [[12. mart]]a [[2003]].</ref> Kasnije je izjavio da je „razočaran razvučenim suđenjem Miloševiću“ i obeležio suđenje kao „skupi cirkus“.<ref>[http://www.mfa.gov.rs/Srpski/Bilteni/Srpski/b240202_s.html#N34 SPIGL-DJINDJIC: SUDJENJE MILOSEVICU JE SKUPI CIRKUS]</ref> Smatra se da je Đinđić bio dobro prihvaćen od strane zapadnih država. Njegovi sastanci sa [[Džordž V. Buš|Džordžom Bušom]], [[Toni Bler|Tonijem Blerom]], [[Žak Širak|Žakom Širakom]] i ostalima su nagoveštavali da je Zapad podržavao njegovu politiku. Imao je neprekidne nesuglasice sa bivšim saveznikom i tadašnjim Predsednikom Jugoslavije [[Vojislav Koštunica|Vojislavom Koštunicom]], koji je bio njegov najopasniji politički suparnik u Srbiji. Đinđićevi raniji bliski odnosi sa Predsednikom Crne Gore [[Milo Đukanović|Milom Đukanovićem]] su se navodno ohladili zbog Đukanovićevih težnji za nezavisnom državom Crnom Gorom. Sredinom 2001. godine, u doba Đinđićevog upravljanja Vladom Srbije, ta Vlada je potpisala ugovor sa [[Majkrosoft]]om povodom savetodavnih usluga i stručnih razmatranja na ime vladine elektronske inicijative.<ref>[http://www.serbia-info.com/news/2001-06/08/23825.html „Microsoft invests in Serbian government's electronic initiatives“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080103094422/http://www.serbia-info.com/news/2001-06/08/23825.html |date=2008-01-03 }}, „SERBIAINFO“, [[8. jun]]a [[2001]]. godine</ref> === Ubistvo === {{Poseban članak|Atentat na Zorana Đinđića}} Đinđić je ubijen u Beogradu na stepeništu zgrade sedišta Vlade Srbije [[12. mart]]a [[2003]]. u 12:23. Pogođen je jednom u grudi, metkom koji je probio njegovo srce i ubio ga skoro trenutno. Brzo je odveden u bolnicu gde je primenjen odgovarajuć postupak, ali je njegova smrt, ipak, proglašena jedan čas kasnije. Prema zvaničnom Vladinom saopštenju, Đinđić nije bio pri svesti nakon dolaska u bolnicu. Njegov telohranitelj [[Milan Veruović]] je takođe bio teško ranjen u stomak od drugog hica. Oba metka je, [[snajper]]om, sa 130 metara udaljenosti, ispalio policijski specijalac [[Zvezdan Jovanović]], sa prozora zgrade Zavoda za [[fotogrametrija|fotogrametriju]]. Jovanović je tokom svoje završne reči na suđenju povodom ubistva Zorana Đinđića izjavio da nikada nije na čoveka pucao iz snajpera, odnosno da nije obučeni snajperista. Ubistvu tadašnjeg predsednika Vlade je prethodilo nekoliko ranijih neuspelih pokušaja ubistva. Najpoznatiji neuspeli atentat izveden je ujutro 21. februara 2003. godine, kada je [[Dejan Milenković Bagzi]], član [[Zemunski klan|Zemunskog klana]], vozeći kamionet autoputem, kod [[Beogradska arena|Beogradske arene]], pokušao da zaustavi automobil u kojem je bio premijer, dok su u zasedi pored autoputa, naoružani minobacačima i automatskim puškama, čekala četvorica atentatora. Ipak, Đinđić je, zahvaljujući delovanju obezbeđenja, izbegao ozbiljne povrede i preživeo pokušaj ubistva. {{izdvojeni citat|Ako neko misli da će zaustaviti sprovođenje zakona time što će mene ukloniti, onda se grdno vara, jer ja nisam sistem. Sistem će funkcionisati i dalje i niko neće dobiti amnestiju za zločine tako što će ukloniti jednog ili dva funkcionera države.|O neuspelom atentatu na njega, Politika, 21. februar 2003. i Glas javnosti 24. februar 2003. godine.}} Smatra se da je Đinđić stekao mnogo neprijatelja zbog svoje okrenutosti ka Zapadu, „reformske ekonomske politike“, hapšenja Slobodana Miloševića i njegovog izručenja Haškom sudu i pokušaja rasformiranja [[Jedinica za specijalne operacije|Jedinice za specijalne operacije]]. Po presudi suda, [[Milorad Ulemek|Milorad Ulemek Legija]] je naredio Zvezdanu Jovanoviću da ubije Zorana Đinđića. Ulemek je osuđen na 40 godina zatvora za krivična dela koja uključuju ubistvo i pokušaj ubistva. [[Datoteka:Grob Zorana Đinđića.jpg|thumb|right|120px|Đinđićev grob u Aleji zaslužnih građana na beogradskom Novom groblju]] [[Nataša Mićić]], tadašnji vršilac dužnosti Predsednika Srbije, proglasila je vanredno stanje odmah nakon ubistva. [[Zoran Živković]] je izabran od strane Demokratske stranke za Đinđićevog naslednika. Međutim, nakon novih parlamentarnih izbora [[28. decembar]] [[2003]]. [[Boris Tadić]] je postao predsednik Demokratske stranke, a Vojislav Koštunica je postao novi premijer Srbije. Đinđić je bio oženjen [[Ružica Đinđić|Ružicom]] i imao je dvoje dece. Njegova kćerka Jovana je rođena [[1990]]. godine, a njegov sin Luka je rođen [[1993]]. godine. Njegovu svečanu povorku i sahranu [[15. mart]]a [[2003]]. pratili su mnogi stanovnici Srbije, kao i strane delegacije. [[Aleksandar Simović]], koji je među drugima optužen za zagovor na ubistvo Đinđića, uhapšen je [[23. novembar|23. novembra]] [[2006.]] u Beogradu. === Obeležavanje godišnjice === Godišnjica ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića obeležava se svakog 12. marta sa više različitih događaja. Članovi porodice i najviši funkcioneri Demokratske stranke polažu cveće i vence na grob ubijenog premijera u [[Aleji zaslužnih]] na Novom groblju u Beogradu. Ministri iz nekadašnje vlade Zorana Đinđića, vlade [[Zoran Živković (političar)|Zorana Živkovića]] kao i aktuelne vlade u odvojenim terminima odaju poštu polaganjem venaca na spomen-ploču u dvorištu zgrade Vlade Srbije. U organizaciji [[Liberalno-demokratska partija (Srbija)|Liberalno-demokratske partije]] svakog 12. marta održava se “Šetnja za Zorana” u kojoj nekoliko hiljada građana šetnjom do mesta gde je Đinđić ubijen u dvorištu Vlade Srbije, a potom ka Novom groblju gde u Aleji velikana pokojnom premijeru još jednom odaju poštu polaganjem cveća i paljenjem sveća. Fond “Dr Zoran Đinđić” obeležava godišnjicu organizovanjem takmičenja u besedništvu pod nazivom “Besede u Zoranovu čast” u kojem mladi ljudi unapređuju veštine besedništva promovišući vrednosti za koje se zalagao Zoran Đinđić. Godišnjica Đinđićeve smrti obeležava se i u mnogim gradovima Srbije, u Kosovskoj Mitrovici, Čačku, Smederevu, kao i mestu njegovog rođenja - Prokuplju. == Povezano == * [[Atentat na Zorana Đinđića]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == # [http://www.fond-djindjic.org/ Fond "Dr Zoran Đinđić"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402115331/http://www.fond-djindjic.org/ |date=2015-04-02 }} # [http://www.zorandjindjic.org/ Dr Zoran Đinđić] # [http://www.ako-srbija-stane.co.sr/ Akcija "AKO SRBIJA STANE"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101109055123/http://www.ako-srbija-stane.co.sr/ |date=2010-11-09 }} # [http://kapiraj.org/ KAPIRAJ KOPIRAJ] # [http://www.praschl.net/102.0.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100404045409/http://www.praschl.net/102.0.html |date=2010-04-04 }} Život Zorana Đinđića # [http://www.pescanik.info/content/view/6510/171/ Atentat – hronologija], Peščanik, 10. 3. 2011. {{Lifetime|1952|2003|Đinđić, Zoran}} {{Predsednici Vlade Republike Srbije}} {{Gradonačelnici Beograda}} {{Commonscat|Zoran Đinđić}} [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Žrtve atentata]] [[Kategorija:Biografije, Bosanski Šamac]] [[Kategorija:Premijeri Srbije]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] 0uvyaplmonkvcmpej3nqi6tkql9ev57 0 2563 42715631 42691149 2026-11-01T14:49:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715631 wikitext text/x-wiki {{redirect|Galileo}} {{Infokutija naučnik |ime = Galileo Galilei |slika = Justus Sustermans - Portrait of Galileo Galilei, 1636.jpg|200px |opis = Portet Galilea Galileja; autor: [[Giusto Sustermans]] |datum_rođenja= {{birth date|1564|2|15|df=y}}<ref name="McTutor">{{cite web |last=O'Connor|first=J. J.|coauthors=Robertson, E. F. |url=http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Galileo.html |publisher=[[University of St Andrews]], Scotland |work=The MacTutor History of Mathematics archive |title=Galileo Galilei|accessdate=2007-07-24}}</ref> |mjesto_rođenja = [[Pisa]],<ref name="McTutor"/> [[Vojvodstvo Toskana]], Italija |prebivalište = [[Veliko Vojvodstvo Toskana]], Italija |nacionalnost = Italijan (Toskanac) |datum_smrti = {{death date and age|df=yes|1642|1|8|1564|2|15}}<ref name="McTutor"/> |mjesto_smrti = [[Arcetri]],<ref name="McTutor"/> [[Veliko Vojvodstvo Toskana]], Italija |polje = astronomija, fizika i matematika |radne_institucije = [[Univerzitet u Pisi]]<br />[[Univerzitet u Padovi]] |alma_mater = Univerzitet u Pisi |akademski_savjetnici = [[Ostilio Ricci]]<ref>F. Vinci, ''Ostilio Ricci da Fermo, Maestro di Galileo Galilei'', Fermo, 1929.</ref> |znameniti_studenti = [[Benedetto Castelli]]<br />[[Mario Guiducci]]<br />[[Vincenzo Viviani]]<ref>[http://genealogy.math.ndsu.nodak.edu.id.php?id=134975 NODAK.edu]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |poznat_po = [[kinematika]]<br />[[analtička dinamika|dinamika]]<br />[[teleskopska opservaciona astronomija]]<br />[[heliocentrizam]] |religija = [[katolička crkva|rimokatolik]] |potpis = Galileo Galilei Signature 2.svg |fusnote = Otac mu je bio muzičar [[Vincenzo Galilei]]. Galilejeve ljubavnica [[Marina Gamba]] (1570&nbsp;– 21 August 1612?) rodila mu je dvije kćeri ([[Maria Celeste]] (Virginia, 1600–1634) i Livia (1601–1659), koje su obje postale redovnice) i sina po imenu [[Vincenzo Gamba|Vincenzo]] (1606–1649), [[lauta|lautist]].<!-- Gamba later married Giovanni Bartoluzzi. --><!-- V. [[Marina Gamba]]: Marina Bartoluzzi izgleda nije bila Marina Gamba, nego dadilja [[Vincenzo Gamba|Vincenza Gambe]]'s nanny. --> }} [[File:Galileo facing the Roman Inquisition.jpg|thumb|220px]] Galileo Galilej, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei ([[Pisa]], [[15. veljače]] [[1564]]. – [[Arcetri]], [[8. siječnja]] [[1642.]]), bio je [[Talijani|talijanski]] [[matematika|matematičar]], [[fizičar]], [[astronomija|astronom]] i [[filozofija|filozof]]. U okviru [[znanstvena revolucija|znanstvene revolucije]] odigrao je značajnu ulogu u razvoju [[povijest znanosti|moderne znanosti]]. Unaprijedio je [[teleskop|teleskopski instrumentarij]] i sustavno promatrao nebo, što je za posljedicu imalo otkriće i analizu [[Jupiter|Jupiterovih satelita]], [[Sunčeve pjege|Sunčevih pjega]], [[Mjesec|Mjesečevih kratera]] i [[Mliječna staza|Mliječne staze]]. Drugi veliki Galilejev doprinos je pozitivan nastavak istraživanja [[Nikola Kopernik|Kopernikovog]] [[heliocentrični sustav|heliocentričnog sustava]], naročito otkrićem [[Venera|Venerinih]] mijena.<ref>Faktopedija, Borovac, I. (ur.), Mozaik knjiga, 2004., str. 32.; usporedi s http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24853 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160503201817/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24853 |date=2016-05-03 }}</ref> Istraživao je također [[Newtonovi zakoni gibanja|zakonitosti gibanja tijela]], [[Gravitacija|zakon gravitacije]] i začeo ideju [[Povijest teorije relativnosti|principa relativnosti]]. Zbog napretka u [[znanstvena metoda|metodologiji znanstvenog eksperimenta]] i empirijski utemeljenog povezivanja astronomije i kozmologije, Galileja se dogovorno naziva ''ocem moderne astronomije'',<ref>{{Cite journal|title = A Short History of Science to the Nineteenth Century|first = Charles|last = Singer|year = 1941|publisher = Clarendon Press|url = http://www.google.com/books?id=mPIgAAAAMAAJ&pgis=1|page =str. 217.}}</ref> ''ocem moderne fizike'',<ref name="Einstein">Weidhorn, M, ''The Person of the Millennium: The Unique Impact of Galileo on World History'', iUniverse, 2005., str. 155.</ref> ''ocem znanosti''<ref name="Einstein" /> i ''ocem moderne znanosti''.<ref>Finocchiaro, Maurice A, "Book Review—The Person of the Millennium: The Unique Impact of Galileo on World History", ''The Historian'' 69 (3), 2007., str. 601.–602.</ref> Izumom dalekozora započelo je plodno razdoblje Galileijevih astronomskih istraživanja i došla jedno za drugim značajna otkrića: [[Mliječna staza]] pokazala se kao golem skup [[zvijezda]] slaba sjaja; [[Mjesec|Mjesečeva]] površina pokazala se izbrazdanom dolinama i brjegovima; oko [[Jupiter]]a kruže četiri satelita ([[Galilejanski mjeseci]]); [[Venera]] pokazuje mijene kao i Mjesec ([[Venerine mijene]]); na [[Sunce|Sunčevoj]] površini vide se pjege ([[Sunčeve pjege]]). Veličina Galileijeva nije u njegovu [[izum]]u, iako se može smatrati najvećim [[optika|optikom]] svojega doba, nego u tome što je dalekozor usmjerio prema [[Nebeska sfera|nebu]]. Prva svoja astronomska otkrića objavio je 1610. u djelu ''Vjesnik zviježđa'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Siderius nuncius''). Zalaganje za [[Kopernikov sustav]], kao jedini točan i istinit, dovelo je Galileija u sukob s crkvenim naučavanjem, pa mu je odlukom [[Inkvizicija|Inkvizicije]] 1616. bilo zabranjeno naučavanje da se [[Zemlja]] giba oko Sunca i da je ono središte svijeta. Iako je obećao da će odustati od svojeg uvjerenja, nije mogao, potaknut otkrićima do kojih je došao, odustati od znanstvene istine, pa je u svojem djelu ''Dijalog o dvama glavnim svjetskim sustavima, ptolemejskom i kopernikanskom…'' ([[Talijanski jezik|tal]]. ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo, tolemaico e copernicano…'', [[Firenca]], 1632.) izložio heliocentrični sustav. To je djelo [[Katoličanstvo|Crkva]] odmah ocijenila kao [[Krivovjerje|heretičko]]. Dosljednost Galileijeva da iznosi i brani znanstvenu istinu izazvala je oštru reakciju. U [[Rim]]u, u prostorijama Inkvizicije, održan je proces protiv Galileija (1633.), koji je tada bio u sedamdesetoj godini života. U progonstvu, lišen slobode i odvojen od svijeta, pod stalnim nadzorom Inkvizicije, dovršio je svoje najveće djelo o mehanici započeto još u padovanskom razdoblju ''Razgovori i matematički prikazi dvaju novih znanja u mehanici'' (tal. ''Discorsi e dimonstrazioni matematiche intorno a due nuove scienze'', [[Leiden]], 1638.), kojim je udario temelje [[Klasična mehanika|klasičnoj mehanici]]. U njem je izložio zakone [[slobodni pad|slobodnoga pada]], uveo pojam [[ubrzanje|ubrzanja]], obradio gibanje niz [[kosina|kosinu]], [[vodoravni hitac]] i tako dalje. Tim djelom uveo je Galilei eksperimentalnu metodu istraživanja i matematičko formuliranje eksperimentom utvrđenih zakonitosti te time položio temelje modernoj [[fizika|fizici]]. Nakon smrti crkvene vlasti nisu dopustile da mu se podigne nadgrobni spomenik. Tek 1737. položen je u zajednički grob sa svojim učenikom V. Vivianijem i tada mu je podignut nadgrobni spomenik, a 16. travnja 1757. skinuta je zabrana s Galileijevih djela, u kojima on zastupa načelo pomičnosti Zemlje, nasuprot geocentričkomu sustavu, koji je branila Crkva. Prvo kompletno izdanje Galileijevih djela izdano je u Firenci (od 1842. do 1856.) u 16 svezaka.<ref>'''Galilei, Galileo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21093] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170703173329/http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=21093 |date=2017-07-03 }} "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Iako [[Rimokatolička crkva|rimokatolik]] i pionir [[Papinska akademija znanosti|Papinske akademije znanosti]] (''Accademia dei Lincei''),<ref name="Vinko">Vinković, K, "Nedemokratski obračun s papom. La Sapienza popustila manjini. Ukupan broj profesora i predavača na Sveučilištu La Sapienza je 4500, peticiju je potpisalo njih 68.", ''[[Hrvatsko slovo]]'', 25. siječnja 2008., str. 29.</ref> a u mladosti sklon ideji zaređenja, Galileo je inzistiranjem na heliocentričnom sustavu kao ispravnoj astronomskoj teoriji ušao u polemične sukobe s Crkvom i drugim astronomima zbog njihove tadašnje sklonosti [[Geocentrični sustav|klasičnom geocentričnom sustavu]], odnosno izostanku dokaza za [[Paralaksa|paralaksu zvijezda]], ali i [[Tycho Brahe|Braheovom sustavu]] istraživača koji je vlastitim pronalascima konkurirao Galilejevim.<ref>Pantin, I, "New Philosophy and Old Prejudices: Aspects of the Reception of Copernicanism in a Divided Europe", ''Stud. Hist. Phil. Sci.'' 30, 2005., str. 237.–262.</ref> Pod sumnjom za [[hereza|herezu]] i optužbom za pokušaj potkopavanja [[Aristotel|aristotelijanske filozofije prirode]] i [[Biblija|Biblije]], [[Rimska inkvizicija]] je [[1615.]] godine istražila Galilejev slučaj, potom po zaključku zabranila Galileju da promiče heliocentrični sustav, a njegova istraživanja uvrstila je u popis zabranjenih djela.<ref>Sharratt, M, ''Galileo: Decisive Innovator'', Cambridge University Press, 1995., str. 127.-131., McMullin, E, "The Church's Ban on Copernicanism, 1616", u McMullin, E. (ur.), ''The Church and Galileo'', Notre Dame, 2005., str. 150.-190.</ref> Nakon ''bestseller'' djela iz [[1632.]] godine ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo'',<ref>{{cite news | url=http://v1.theglobeandmail.com/servlet/story/RTGAM.20080829.w50booksdialogue/BNStory/DAVA+SOBEL | work=The Globe and Mail | first=Dava | last=Sobel | title=Galileo's Dialogue | access-date=2015-02-06 | archivedate=2017-02-28 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20170228165632/http://v1.theglobeandmail.com/servlet/story/RTGAM.20080829.w50booksdialogue/BNStory/DAVA+SOBEL | deadurl=yes }}</ref> u kojem u obliku dijaloga između učenika i učitelja uspoređuje ptolomejski i kopernikanski sustav i implicitno napada [[Urban VIII.|Papu Urbana VIII.]], protiv Galileja je pokrenut proces koji je doveo do kućnog pritvora,<ref name="Vinko" /><ref>Finocchiaro, Maurice A, ''Galileo on the world systems: a new abridged translation and guide'', University of California Press, 1997., str. 47.; Hilliam, R, ''Galileo Galilei: Father of modern science'', The Rosen Publishing Group, 2005, str. 96;</ref> gdje [[1638.]] dovršava ''Discorsi e dimostrazioni matematiche, intorno à due nuove scienze'', subverzivno djelo u romanističkom dijalogu, koje kasnije postaje temeljem [[kinematika|kinematike]].<ref>Plotnitsky, A; Reed, D, "Discourse, Mathematics, Demonstration, and Science in Galileo's Discourses Concerning Two New Sciences". ''Configurations'' 9 (1), 2001, str. 37.–64.</ref> Godine [[1992.]] [[Papa Ivan Pavao II.]] službeno je ustanovio pogrešku Rimske inkvizicije, zatražio oprost i tom prilikom pozvao druge na dijalog znanosti i vjere po uzoru na Galilea.<ref>http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/speeches/1992/october/documents/hf_jp-ii_spe_19921031_accademia-scienze_it.html; usporedi s ''L'Osservatore Romano'', N. 44 (1264), 4. studenog 1992.</ref> == Biografija == === Obrazovanje (1564. – 1589.) === Galileo Galilei je rođen u gradu [[Pisa|Pisi]] u [[Italija|Italiji]] kao prvo od šestero djece [[Vincenzo Galilei|Vincenza Galileia]], poznatog svirača [[lutnja|lutnje]] i teoretičara [[Glazba|glazbe]], i dobrostojeće Giulie Ammannati. U dobi od osam godina obitelj se seli u [[Firenca|Firencu]] i na dvije godine ostavlja Galileja kod [[Muzio Tebaldi|Muzija Tebaldija]], koji mu je omogućio školovanje u Pisi nakon neuspjele prijave za toskansku školu.<ref>Aliotta, A, Carbonara, C, ''Galilei'', Fratelli Bocca Editori, 1949., str. 36.</ref>. Dvije godine kasnije sastaje se s obitelji i nastavlja učenje najprije pod ocem Vincenzom i tutorom [[Jacopo Borghini|Jacopom Borghinijem]], a potom izvan Firence u samostanu [[Santa Maria di Vallombrosa]] do četrnaeste godine.<ref>http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Galileo.html</ref> Slijedeći oca, Galileo je za rane dobi poučen sviranju i [[Teorija glazbe|glazbenoj teoriji]], što je vjerojatno bio jedan od izvora matematičko-eksperimentalističkog pristupa istraživanjima i skepticizma.<ref>Gribbin, J, ''The Fellowship: Gilbert, Bacon, Harvey, Wren, Newton and the Story of the Scientific Revolution'', The Overlook Press, 2008., str. 26.</ref> Učenje u samostanu navelo ga je na ozbiljno razmatranje svećenstva, ali je na nagovor oca [[1580.]] otišao studirati [[Medicina|medicinu]] na sveučilištu u Pisi. Motiv su bili čast i financijska sigurnost, ali se Galileo ponio za matematikom i tri je godine kasnije napustio medicinu, da bi [[1585.]] došao i do svog prvog matematičkog otkrića: [[Njihalo|izokronizma njihala]]. Nakon studija medicine privatno poučava u Firenci i [[Siena|Sieni]], potom od [[1589.]] na sveučilištu u Pisi. === Sveučilište u Pisi (1589. – 1592.) === Galilejev prijatelj i kolega [[Guidobaldo Del Monte]], omogućio mu je napredak u karijeri preporukom kardinalu [[Francesco Maria Del Monte|Francescu Mariji Del Monte]], koji je potom preusmjerio preporuku toskanskom vojvodi [[Fredinand I de' Medici|Ferdinandu I de' Medici]]. Galileo je preuzeo katedru matematike u Pisi. Spis ''De motu antiquiora'' je rezultat Galilejevih istraživanja koja su postupno počela pobijati [[Aristotel]]ovu prirodnu filozofiju. Galileo nije imao sasvim jasne dokaze, ali je sve više slutio neispravnost stare teorije. U tom je razdoblju razvijao praktična rješenja za fizikalno-matematičke probleme poput instrumenta za precizno određivanje gravitacije hidrostatskih tijela.<ref>Clarelli, F, ''Relatività ristretta'', Alpha Test, 2010.</ref> Općenito, Galileo je zarana morao sudjelovati u financiranju obitelji i mlađeg brata, a nakon smrti oca i udaje sestara, pao je u dugove, što ga je opterećivalo. Manjak novca je vjerojatno bio jedan od motiva za bavljenje izumima koji bi se mogli prodati. Galileo je time stekao vrijedno znanje i kasnije ga primijenio u razvoju svojih astronomijskih proučavanja. Nakon isteka ugovora u Pisi, Guidobaldo Del Monte preporučio ga je [[Sveučilište u Padovi|sveučilištu u Padovi]] za preuzimanje prazne katedre matematike.<ref>Vidljivo iz pisma Guidobalda Del Montea, 21. veljače 1591.</ref> === Sveučilište u Padovi (1592. – 1610.) === [[Padova]], dio religijski tolerantnije [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], bilo je mjesto Galilejeva rasta zanimanja za [[fizika|fizikom]] i [[astronomija|astronomijom]], a s time i daljnjeg otklona od aristotelijanske filozofije. Galileo je proširio svoja predavanja na fiziku i astronomiju. Dva tadašnja člana mletačkog senata na kojem je sudjelovao, plemića [[Giovanfrancesco Saredo|Giovanfrancesca Sareda]] i teologa, matematičara i astronoma [[Paolo Sarpi|Paola Sarpija]] iskoristio je za dijaloške likove u ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo''. Spis ''Trattato di meccaniche'', izvorno objavljen [[1634.]] u [[Pariz]]u, potvrđuje njegov rad na [[mehanika|mehanici]], [[kinematika|kinematici]] i primijenjenoj znanosti. S [[Marcantonio Mazzoleni|Marcantonijom Mazzolenijem]] održavao je praktičku radionicu gdje je razvijao i prodavao instrumentarije, ponajviše za vojsku. Godine [[1604.]] astronom [[Ilario Altobeli]] primijetio je [[supernova|supernovu]], kasnije poznatu kao [[Keplerova supernova]], o čemu je Galileo bio obaviješten. Kroz studije i predavanja, Galileo je otkriće supernove smatrao novim dokazom protiv Aristotelove teorije nepromjenjivog neba.<ref>Wilson, F, ''History of Science: Galileo and the Rise of Mechanism'', 1996., dostupno na: https://web.archive.org/web/20070617145754/http://www.rit.edu/~flwstv/galileo.html (pristupljeno 12. veljače 2014.)</ref> Pod pseudonimom ''Cecco Ronchetti'' objavio je ''Dialogo de Checo Ronchitti da Bruzene in Perpuosito de la stella Nuova'' kao način obrane od kriticizma koji je uslijedio.<ref>Biblioteka autorstva dostupna na http://id.loc.gov/authorities/names/n2010012987.html</ref> Nadalje, Galilei je pojavu fenomena supernove i pomutnju među pukom unovčio stvaranjem vlastite astrološke karte,<ref>Favaro, A, "Galileo astrologo secondo i documenti editi e inediti", u ''Mente a Cuore'' 4, 1881., str. 1.-10.</ref> što je između ostaloga rezultiralo i tužbom, potom ugušenom intervencijom Senata Mletačke republike, da ne dospije do Rimske inkvizicije.<ref>Poppi, Guiseppe A, ''La Repubblica'', 25. lipanj 1992.</ref> Galileo, međutim, nije imao dovoljno čvrste dokaze za [[Heliocentrični sustav|heliocentrizam]], iako je bio siguran u njega, a kvalitetnije dokaze nije mogao steći bez unaprjeđenja instrumentarija, što je, uz suradnju drugih, potrajalo do [[1609]]. Predstavio je novi teleskop Mletačkoj vlasti i dobio odobrenje za istraživanja. Između [[1609.]] i [[1610.]] postigao je važne rezultate po kojima je danas poznat: otkriće velikih [[Jupiter|Jupiterovih satelita]], analiza [[Mjesec|Mjesečevih kratera]] i [[Mliječna staza|Mliječne staze]]. === Firenca (1610. – 1614.) === Galileo je astronomska otkrića iz [[1609.]] objavio u Firenci u spisu ''Sidereus Nuncius''. S odobrenjem istraživanja nastali su i problemi. [[Antonio Magnini]] prvi je porekao Galilejeve pronalaske Jupiterovih satelita nakon korištenja Galilejeva teleskopa. Kasnije, međutim, kada mijenja mišljenje, utječe i na poznatog astronoma [[Christoph Clavius|Christopha Claviusa]]. Skeptičan je bio i [[Johannes Kepler]] sve dok unaprjeđenjem teleskopa nije provjerio Galileveje tvrdnje, nakon čega [[1611.]] izdaje spis u kojem potvrđuje Galilejev rad. Galileo je usporedno počeo objavljivati istraživanja o [[Sunce|Sunčevim pjegama]], suprotstavljajući se [[Christoph Scheiner|Christophu Schneineru]] koji je tvrdio da pjege nisu na Suncu, nego oko njega ([[1612.]] Scheiner je o svojim razmatranjima objavio spis). Galileo odlazi u Rim predstaviti svoje pronalaske pred [[Pavao V.|Papu Pavla V.]], gdje je časno primljen. Međutim, Galileo nije bio svjestan da je, usporedno s njegovim djelovanjem, Crkva pokrenula istragu.<ref name=Gey>Geymonat, L, ''Galileo Galilei'', Torino Einaudi, 1983, str. 63.</ref> Iste godine, otkrivanjem mijena [[Venera|Venere]] i [[Merkur]]a, Galileo je utvrdio nužnost [[heliocentrični sustav|heliocentričnog sustava]].<ref>Iovine, F, ''Galilei e la Nuova Scienza'', La Nuova Italia, 1987, str. 2.</ref> Između [[1612.]] i [[1615.]] Galileo je napisao četiri poznata [[Kopernikanska pisma]] u kojima širi i brani postulat heliocentričnog sustava, a koje je adresirao ocu [[Benedetto Castelli|Benedettu Castelliju]], plemiću [[Pietro Dina|Pietru Diniju]] i Velikoj vojvotkinji [[Kristina od Lorrainea|Christini od Lorrainea]]. Krajem [[1614.]], dominikanac [[Tommaso Caccini]] pred Papom izlaže kolektivnu optužbu protiv probranih matematičara, među njima i protiv Galilea, zbog poticanja kopernikanske ideje koja se suprotstavlja [[Biblija|Bibliji]]. Tužbi za zanemarivanje geocentričnog sustava prilaže upitne navode o Galilejevom osporavanju supstancijalnosti Boga.<ref>Pagano, Sergio M, ''I documenti del processo di Galileo Galilei'', Ex aedibus Academicis, 1984, str. 82.</ref> Time je započela nova era Galilejeva života. === Sukob s Crkvom (1614. – 1632.) === Tijekom istrage, teolog [[Paolo Antonio Foscarini]] napisao je tekst o mogućnostima podudarnosti heliocentričnog sustava i Biblije kao podršku astronomskim istraživanjima.<ref>Foscarini, Paolo A, ''Lettera sopra l'opinione de' Pittagorici, e del Copernico, della mobilità della Terra e stabilità del Sole, e del nuovo Pittagorico sistema del mondo'', Lazaro Scoriggio, 1615, str. 7.</ref> Međutim, kardinal [[Robert Bellarmino]], inače član inkvizicije i tijekom suđenja [[Giordano Bruno|Giordanu Bruni]], reagirao je objavom da u slučaju sumnje treba podržavati Bibliju, što je bilo uobičajeno stajalište tadašnje rimokatoličke [[Europa|Europe]]. Jedna od posljedica bilo je privremeno zatvaranje Foscarinija i zabrana njegova pisma. U međuvremenu je Galileo došao u [[Rim]] braniti svoj stav. Godine [[1616.]] na Papin zahtjev o očitovanju problema heliocentrizma, teolozi donose konsenzus o heliocentričnom sustavu kao apsurdnom i heretičnom. Potom, na zahtjev Pape po odluci konsenzusa, kardinal Bellarmino osobno Galileju predaje zahtjev o odricanju stava o heliocentrizmu i prekidu takvog istraživanja. Postoji mogućnost da su informacije u dokumentu koje su se koristile sve do [[1933.]] krivotvorili [[dominikanci]] i teolozi na štetu Galileja.<ref>Piergiorgio, O, ''Hai vinto, Galileo'', Mondadori, 2009.</ref> Galileo je uživao povlastice između krugova suđenja, što se nastavilo sve do kraja njegova života, zbog čega je porastao pritisak vanjskih teoloških krugova i time politički narušilo Galilejeve mogućnosti. Godine [[1618.]] tri su [[komet]]a prošla pored [[Zemlja|Zemlje]]. [[Orasio Grassi]] istražio je fenomen i donio zaključak o točnosti [[Tycho Brahe|Tychova]] sustava, protiv heliocentrizma. Galilei je preko učenika Marija Guiduccija uzvratio u obranu heliocentrizma, na što je Grassi reagirao napadom na kopernikanizam. Galileo je potom nastavio istraživanje heliocentrizma i, ponovno u maskirnoj romanističkoj formi, objavio [[1623.]] ''Il Saggiatore'', na odobrenje [[Papinska akademija znanosti|Papinske akademije znanosti]], u kojoj općenito poništava Grassijeva istraživanja, iako iz pogrešne hipoteze (da su [[komet]]i bili iluzija), ali utvrđuje potrebu nadogradnje instrumenata i razvitka eksperimentalne metode, uz ostale detalje mehanike i primijenjene znanosti. === Sukob s Crkvom (1632. – 1634.) === Nedugo poslije, papinsku stolicu preuzima [[Urban VIII.|Pape Urbana VIII.]], inače sklon Galileju. Godine [[1624.]] Galileo je u [[Rim]]u pred Papom pokušao skinuti zabranu istraživanja heliocentrizma, što mu nije pošlo za rukom. Stoga je započeo pisati djelo kojim će razmatrati odnos geocentričnih i heliocentričnih sustava bez unošenja vlastitih stajališta, a koje će biti objavljena [[1632.]] kao ''Dialogo Sopra i due massimi sistemi del mondo''. Unatoč općem priznanju djela, proširila se vijest o zabrani knjige na zahtjev Pape, zapravo [[inkvizicija|inkvizicije]]. Galileo se [[1633.]] ponovo pojavio pred Papom. Ispostavilo se da su istragu ponovo pokrenuli [[dominikanci]], koje je ovoga puta predstavljao [[Vincenzo Maculano]], a koji je u rukama imao navodni spisak o Bellarminijevoj odluci o Galilejevoj zabrani i odricanju heliocentrizma. Postoji opravdana sumnja da je dokument bio krivotvoren. Bellarmini je Galileju dostavio jedan od dokumenata koji odbacuje heliocentrični sustav, ali ne i službenu zabranu govora i rada, sukladno prethodnom dogovoru kojeg su dominikanci ignorirali. Galileo je, zbog vlastitih izmjena kopernikanskog sustava, držao obranu pozivanjem na suprotstavljanje Koperniku<ref name="Nazi">Favaro, A. (ur.), ''Le Opere di Galileo Galilei, Edizione Nazionale'', Barbera, XIX, str. 336-342.</ref>, da bi u narednim suđenjima naglašenije osporavao heliocentrizam<ref>Ibid. str. 342-343.</ref> i na konačnom suđenju, nakon inkvizitorove prijetnje kaznenim metodama u slučaju laži, zaključio da podržava [[ptolomejev sustav|ptolomejski sustav]], kao što uvijek jest.<ref>Ibid. str. 361.</ref> Idući dan, [[22. lipnja]], [[kardinal]] i inkvizicija zabranili su Galilejevo djelo o dva sustava i osudili ga na kućni pritvor u [[Firenca|Firenci]] uz obavezno recitiranje [[psalam]]a. Zbog naklonosti mnogih ljudi unutar i izvan Crkve, Galileo nije doživio nikakav konkretan oblik mučenja ili poniženja ni tijekom suđenja, niti nakon njega.<ref name="Vinko" /><ref>Ibid str. 402.</ref> === Posljednje godine (1633. – 1642.) === [[Datoteka:Galileos tomb.jpg|mini|250px|Grobnica u bazilici Santa Croce]] U kućnom pritvoru, kojeg je plaćala Crkva, bez zabrane posjećivanja obitelji i službenika ili pismene komunikacije, Galileo je neometano nastavio istraživanje i pisanje, što mu je omogućilo relativno normalan život.<ref name="Vinko" /><ref>Ibid str. 393.</ref> Iz pisama je vidljivo da je prezirao situaciju u kojoj se nalazi, odnosno da se nikada nije doista odrekao svojih stajališta. Uzimajući rečeno u obzir, u rekonstrukciji sukoba Galilea i Crkve [[Giuseppe Baretti]] tvrdio je da je Galileo po presudi rekao "''Eppur si muove!''" ("Ipak se kreće!", op. a.). Poznata izjava prije je stvar [[legenda|legende]], nego li istine, no svakako nedokaziva. Godine [[1638.]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] je objavio veliki traktat ''Discorsi e dimostrazioni matematiche intorno a due nuove scienze attinenti la mecanica e i moti locali'', ''opus magnum'' svojih matematičko-fizikalnih istraživanja posljednjih 30 godina, također u obliku razgovora tijekom četiri dana, koje redom razrađuju mehaniku materijala, kohezivnost, dinamiku (zakona kretanja) i [[balistika|balistiku]]. U razvoju metodologije poslužio se [[Aristotel]]ovim, [[Arhimed]]ovim i [[Platon]]ovim rješenjima.<ref>Wallace, Willam A, "Galileo and Reasoning Ex Suppositione: The Methodology of the Two New Sciences", ''PSA: Proceedings of the Biennial Meeting of the Philosophy of Science Association'', Springer, 1974, str. 90.</ref> Zbog dosega tog djela nazvan je ocem moderne znanosti. Nakon [[1630.]] Galilejev vid počeo je ubrzano slabiti, a pred smrt je oslijepio. Nije, međutim, bio usamljen, nego okružen vrlo bliskim osobama. [[Ferdinand II. de Medici]] namjeravao ga je pokopati u [[bazilika Santa Croce|bazilici Santa Croce]], pored grobnice oca i predaka, te mu u čast podići mramorni [[mauzolej]].<ref>Shea, William R, Artigas, M, ''Galileo in Rome: The Rise and Fall of a Troublesome Genius'', Oxford University Press, 2003., str. 199.; usporedi sa Sobel, D, ''Galileo's Daughter'', Fourth Estate, str. 378.</ref> Crkva se međutim protivila, držeći da takvo što nije moguće jer je Galileo optužen za [[hereza|herezu]].<ref>Shea, William R, Artigas, M, ''Galileo in Rome: The Rise and Fall of a Troublesome Genius'', Oxford University Press, 2003., str. 199. i Sobel, D, ''Galileo's Daughter'', Fourth Estate, str. 378.; usporedi s Favaro, A. (ur.), ''Le Opere di Galileo Galilei, Edizione Nazionale'', Barbera, XIX, str. 378.-380. i Sharratt, M, ''Galileo: Decisive Innovator'', Cambridge University Press, 1994., str. 207.</ref> Konsenzus je postignut pokapanjem u maloj prostoriji pored unutarnje kapelice.<ref>Shea, William R, Artigas, M, ''Galileo in Rome: The Rise and Fall of a Troublesome Genius'', Oxford University Press, 2003., str. 199.; usporedi sa Sobel, D, ''Galileo's Daughter'', Fourth Estate, str. 380.</ref> Preseljen je na prvotno zamišljenu lokaciju [[1737.]], nakon što mu je podignut spomenik.<ref>Ibid. str. 200. usporedi s ibid. str. 380.-384.</ref> === Popis glavnih događaja === [[Datoteka:Galileo_Galilei01.jpg|mini|250px|Kip postavljen u Firenci]] * [[1543.]] – [[Nikola Kopernik]] objavljuje ''De revolutionibus orbium coelestium'' u kojem prikazuje ideju [[heliocentrizam|heliocentrizma]]. * [[1564.]] – Galilejevo rođenje u [[Pisa|Pisi]], [[Italija]]. * [[1573.]] – [[Tycho Brahe]] objavljuje ''[[De nova stella]]'', djelo u kojem pobija [[aristotel]]ijansku teoriju nepromjenjivog svemira (nebesa) iznad [[Mjesec]]a. * [[1576.]] – [[Giuseppe Moletti]], Galilejev prethodnik katedre matematike na [[sveučilište u Padovi|sveučilištu u Padovi]], izvještava o fenomenu [[gravitacija|gravitacije]]: neovisno o materijalu, tijela istog oblika padaju jednakom brzinom. * [[1581.]] – Galileo započinje studij medicine u [[Pisa|Pisi]]. * [[1582.]] – [[Ostilio Ricci]] održava predavanja iz matematike koje Galileo posjećuje, a koja utječu na smjer njegova studija. Mijenja stajalište o studiju medicine i posvećuje se fizici, matematici i astronomiji. * [[1585.]] – Galileo napušta [[Sveučilište u Pisi]] i počinje raditi kao privatni učitelj. * [[1586.]] – Nadopunjujući [[Arhimed]]ove zamisli svojima, Galileo osmišljava [[Hidrostatska ravnoteža|hidrostatsku ravnotežu]]. * [[1588.]] – [[Tycho Brahe]] objavljuje rad o [[komet]]ima koji utvrđuje [[Tycho Brahe|Tychov sustav]]. * [[1589.]] – Galileo se zapošljava na katedri matematike na Sveučilištu u Pisi. * [[1590.]] – Galileo djelomično dovršava neobjavljen rad o gibanju ''De Motu''. * [[1592.]] – Galileo se zapošljava na katedri matematike na Sveučilištu u Padovi * [[1593.]] – Galileo osmišljava [[termometar]]. Ovisi o [[tlak]]u i [[temperatura|temperaturi]]. * [[1595.]] – Galileo unaprjeđuje [[balistika|balističku geometriju]] i vojni [[kompas]]. * [[1597.]] – Galileo piše pismo [[Johannes Kepler|Kepleru]] u kojem podržava [[kopernikov sustav]]. * [[1600.]] – Galileu se rađa prvo izvanbračno dijete, Virginia. Objavljuje ''Le Meccaniche''. [[William Gilbert]] objavljuje ''On the Magnet and Magnetic Bodies, and on That Great Magnet the Earth''. Dokazi i argumenti podupiru kopernikanski sustav. * [[1600.]] – [[Rimska inkvizicija]] osuđuje [[Giordano Bruno|Giordana Bruna]] za [[hereza|herezu]]. Bruno je osporavao [[Sveto trojstvo]] i [[Pretvorba|Pretvorbu]], podržavao [[panteizam]] i pluralitet svjetova. Osuđen je na [[smrtna kazna|smrtnu kaznu]] spaljivanjem na lomači. Član suda bio je [[Robert Belarmino]], kasnije član suda u slučaju Galileo. * [[1601.]] – Galileu se rađa drugo izvanbračno dijete, Livia. * [[1604.]] – Galileo računa položaj [[Keplerova supernova|Keplerove supernove]], podupire [[heliocentrični sustav]]. * [[1606.]] – Galileu se rađa treće izvanbračno dijete, Vincenzo. * [[1606.]] – Galileo objavljuje uputstava za upotrebu [[kompas]]a. * [[1608.]] – [[Hans Lippershey]] osmišljava [[teleskop refraktor]]. * [[1609.]] – Na temelju opisa Lippersheyeva rada, Galileo osmišljava i nadograđuje vlastiti [[teleskop]]. [[Johannes Kepler|Kepler]] objavljuje ''Astronomia nova'' u kojem se nalaze prva dva [[Keplerovi zakoni|Keplerova zakona]]. Pokazuje da je kopernikanski model točniji od ptolomejskog. [[Thomas Harriot]] radi nacrt [[Mjesec|Mjesečeve]] površine četiri mjeseca prije Galilejeva mjerenja. * [[1610.]] – Galileo objavljuje ''Sidereus Nuncius'', bilježi Mjesečevu površinu i četiri velika [[Jupiter]]ova satelita (mjeseca). Također prvi detaljnije proučava površinu [[Mars]]a. [[Martin Horky]] objavljuje ''Brevissima Peregrinatio Contra Nuncium Sidereum'', traktat koji se protivi heliocentričnom sustavu. [[Johannes Kepler]] traži od Galileja primjerak teleskopa i [[leća]], ali Galileo tvrdi da ima samo jedan i nema vremena napraviti novi.<ref>Ferris, T, ''Coming of Age in the Milky Way'', William Morrow & Company, 1988., str. 95.</ref> * [[1610.]] – Galileo stječe doživotno mjesto na katedri za matematiku na Sveučilištu u Padovi, odnosno kao matematičar i filozof za [[Cosmio II.|Cosmija II.]], velikog vojvode od Toskane. * [[1611.]] – Galileo otkriva [[Venera|Venerine mijene]]. Susreće se s Papom. Postaje član [[Papinska akademija znanosti|Papinske akademije znanosti]]. * [[1611.]] – [[David Fabricius]] objavljuje ''Narration on Spots Observed on the Sun and their Apparent Rotation with the Sun'' netom prije [[Christoph Scheiner|Christopha Scheinera]] i Galileja. * [[1612.]] – Galileo predlaže upotrebu pozicija [[Jupiter|Jupiterovih mjeseca]] za pomorsko izračunavanje zemljopisne dužine. Iako je prijedlog nepraktičan, nagrađen je za njega. * [[1612.]] ili [[1613.]] – [[Francesco Sizzi]] otkriva godišnje promjene [[Sunce|Sunčevih pjega]]. Galileo piše pismo o [[Sunce|Sunčevim pjegama]]. * [[1616]] – Galileo prima službenu opomenu Crkve, da ne smije govoriti o heliocentričnom sustavu, niti ga istraživati. Crkva Kopernikovo djelo ''De revolutionibus orbium coelestium'' stavlja na listu zabranjenih djela. * [[1616.]] – Galileo piše ''Raspravu o valovima'', diskurs između Galilea i Keplera. * [[1617.]] – Galileo se seli u grad Bellosguardo, zapadno od [[Firenca|Firence]], gdje su zaređene njegove dvije kćeri. Proučava zvjezdu [[Mizar (zvijezda)|Mizar]] u zviježđu [[Veliki medvjed|Velikog medvjeda]]. * [[1619.]] – [[Johannes Kepler|Kepler]] objavljuje ''Harmonices Mundi'', u kojem opisuje treći [[Keplerovi zakoni|Keplerov zakon]]. * [[1619.]] – Gallieo objavljuje ''Discorso delle comete''. * [[1621.]] – Maffeo Barberini, Galilejev poklonik, postaje Papa [[Urban VIII.]]. * [[1623.]] – Galileo objavljuje ''Il Saggiatore''. * [[1624.]] – Galileo posjećuje Papu i izlaže svoje radove, gdje je rad prihvaćen i odobren, te unaprijeđuje [[mikroskop]]. * [[1625.]]– Objavljuju se ilustracije [[kukac]]a promatranih Galilejevim mikroskopom. * [[1630.]] – Galileo dovršava ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo'', cenzura Crkve odobrava objavljivanje djela. * [[1632.]] – Galileo objavljuje ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo'', a [[dominikanci]] ponovno tuže Galilea. [[Rimska inkvizicija]] pokreće istragu. * [[1633.]] – Galileo se odriče heliocentričnog sustava. Rimska inkvizicija osuđuje Galileja zbog hereze na kućni protiv s ograničenom društvenom komunikacijom. Crkva stavlja ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo'' na popis zabranjenih djela. Zabrana Galilejevih djela ukinuta je [[1718.]].<ref>Heilbron, John L, "Censorship of Astronomy in Italy after Galileo", u McMullin, E. (ur.), ''The Church and Galileo'', Notre Damme Press, 2005, str. 299.</ref> * [[1638.]] – Galileo objavljuje ''Discorsi e Dimostrazioni Matematiche, intorno a due nuove scienze''. * [[1642.]] – Galileo umire u [[Arcetri]]ju, [[Italija]]. == Znanstveni rad == === Znanstvena metoda === Umjesto [[Aristotel]]ove kvalitativne metode i filozofijskog opisivanja [[Svemir]]a, Galileo se u unaprjeđivanju spoznaje služio [[matematika|matematičkim]] jezikom i provodio je [[eksperiment]]e temeljene na prirodnim zakonima. Najbolji primjer razlike između rezultata dva principa vidljiv je u mišljenju o [[Mjesec]]u i [[zvijezda]]ma. [[Aristotel]] i njegovi nasljednici smatrali su da su nebeska tijela savršeno sferična i glatka na površini, dok su Galileo i njegovi suvremenici ustanovili obratno isključivo eksperimentima i izračunima, odnosno otkrićima.<ref>Osim u službenim spisima razlika mišljenja i zaključaka je vidljiva, primjerice, iz Galilejevih pisama.</ref> Galileo je u svojim razmatranjima također postavio danas raširen zahtjev neprestanog traženja uzroka. Tako je konceptualna filozofijska analiza fenomena kroz jezik preseljena u materijalističku analizu fenomena kroz eksperimente. Projekt [[CERN]] suvremeni je primjer takvog zahtjeva.<ref>Primjeri vidljivi iz Galilejevih pisama Marku Welseru.</ref> Galileo je metodu eksperimenata naslijedio od oca glazbenog teoretičara, pionira matematičkog eksperimentiranja, nasljednika [[Pitagorejska škola|pitagorejskog]] poimanja.<ref>Cohen, H. F, ''Quantifying Music: The Science of Music'', Springer, 1984., str. 78.–84.</ref> Općenito, Galileo pripada [[René Descartes|kartezijanskoj]] tradiciji shvaćanja [[Svemir]]a kao geometrijski izračunljivog i matematičkim jezikom izrazivog u obliku prirodnih zakona (u ''Il Saggiatore'' piše o matematici kao jeziku na kojem je napisana knjiga prirode).<ref>Drake, S, ''Discoveries and Opinion of Galileo'', Doubleday&Company, 1957., str. 237.-238.</ref> Galileo je, nadalje, mijenjao mišljenje ovisno o promjenama u rezultatima, te pogodovao odvajanju znanosti od [[filozofija|filozofije]] i [[religija|religije]]. Standardizirao je uvjete eksperimentiranja i služio se metodom nezavisnih istraživanja, što predstavlja induktivan pristup rješavanju problema. Apstraktna [[matematika]] ostvaruje se u prirodnim fenomenima, a prirodni fenomeni prestaju biti dogmatizirani: dva temeljna aspekta [[znanstvena metoda|znanstvene metode]] čine osjetilno (empirijsko) iskustvo i eksperiment. Svezom osjetilnog iskustva i eksperimenta Galileo i suvremenici opovrgnuli su Aristotelovu metodu, odnosno aristotelijansku praksu prisutnu do tada. Dakako, povezivanje matematike i prirodne filozofije tada je značilo raspravu širokih razmjera, koja do danas nije sasvim razriješena.<ref>Brendel, E, "Intuition Pumps and the Proper Use of Thought Experiments", ''Dialectica'', vol. 58, br. 1, 2004, str. 89.-108.</ref><ref>Rodolfo Mondolfo, "Il pensiero di Galileo e i suoi rapporti con l’ antichità e con il Rinascimento", ''Figure e idee della filosofia del Rinascimento'', La Nuova Italia, 1963.-1970., str. 118.</ref><ref>Mach, E, ''On Thought Experiment'', dostupno na: http://www.tufts.edu/~skrimsky/PDF/On%20Thought%20Experiments.PDF</ref><ref>Gower, Barry, ''Scientific method'', str. 21-39, dostupno na: http://philo.abhinav.ac.in/Epistemology/Gower_ScientificMethod.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150319031503/http://philo.abhinav.ac.in/Epistemology/Gower_ScientificMethod.pdf |date=2015-03-19 }}</ref> === Instrumentarij === [[Datoteka: Galileo's_geometrical_and_military_compass_in_Putnam_Gallery%2C_2009-11-24.jpg|mini|lijevo|230px||Galilejev geometrijski kompas izvorno konstruiran za potrebe vojske.]] [[Datoteka: Galileo_Thermometer.jpg|mini|90px|Galilejev termometar.]] [[Datoteka: Galileo_telescope_replica.jpg|mini|lijevo|230px||Replika najstarijeg poznatog Galilejeva teleskopa.]] Galileo je bio [[izumitelj]]. Na osmišljavanje i nadogradnju alata i instrumenata poticala ga je potreba za točnijim mjerenjima i zaradom novca: * Između [[1595.]] i [[1598.]] razvio je geometrijski vojni [[kompas]] temeljen na prethodnim [[izum]]ima [[Niccolo Tartaglia|Niccole Tartaglije]] i [[Guidobaldo Del Monte|Guidobaldoa Del Montea]]. Bio je pogodan za [[topništvo|topnike]] i mjeritelje, te konstrukcije i mjerenja poligona. * [[1593.]] razvija [[termometar]] ovisan o [[tlak]]u i [[temperatura|temperaturi]]. Zrak se širio ili sužavao i time kuglicu na vodi pomicao gore ili dolje uz mjernu skalu. * [[1609.]] Galilejev najznačajniji rad je nadogradnja [[teleskop]]a (mehanizma, [[leća]], mikrometra), izvorno. Zahvaljujući tome omogućio je točnija promatranja i bolja mjerenja, te od sebe učinio pionira promatranja [[planet]]a, npr. [[Mars]]a. Godine [[1610.]] poslužio se [[mikroskop]]om da bi analizirao kukce. Najkasnije do [[1624.]] Galileo se služio mikroskopom. Ilustracije mikroskopskim pronalazaka objavljenje [[1625.]] smatraju se prvim zabilježenim promatranjima pomoću mikroskopa. * Galileo je izradio poseban [[astrolab]] za mjerenje kutova (''giovilabio'') i [[helioskop]] s projekcijom na papir da izbjegne oštećenje oka. * Galileo je izradio [[njihalo]] za mjerenje intervala. U zadnjoj je godini života ponudio mehanizam za mjerenje vremena, ali je drugačiji oblik postao univerzalni dio mehanizma sata. * [[1612.]] nakon opservacije [[Jupiter]]a predložio je za kriterij univerzalnog sata orbitalna gibanja [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterovih satelita]]. Metodu je uspješno upotrijebio [[1681.]] [[Giovanni Domenico Cassini]] i koristila se za promatranje zemljine površine. === Padajuće tijelo === [[Datoteka: Velocity_vs_time_graph.svg|mini|250px|Dijagram gibanja.]] Još u [[6. stoljeće|6. stoljeću]] [[John Filipponio]] osporavao je [[Aristotel]]ovu teoriju dvostrukog gibanja. S obzirom na supstancijalnost, Aristotel je utvrdio gibanje materije prema dolje, ako su im osnova [[voda]] i [[zemlja]], odnosno prema gore, ako su im osnova [[vatra]] i [[zrak]], kao i kozmičku podjelu na sublunarno i supralunarno područje, u kojem vladaju različiti zakoni. Tek je Galileo eksperimentalnim istraživanjima mogao dati pouzdan temelj drugoj teoriji, koju je u suštini zasnovao na [[Arhimed]]ovim zakonima.<ref>Opširnije dostupno na: http://fromdeathtolife.org/cphil/mech1.html</ref (posljednji pristup 15. veljače 2014.)</ref> Da bi nadišao Aristotelovu tvrdnju, morao je osmisliti način mjerenja tijela u prostoru i vremenu. To je dovelo do uspostave klasičnog dijagrama [[ubrzanje|ubrzanja]], odnosno omjera [[brzina|brzine]] i [[vrijeme|vremena]].<ref>Forinash, G, Rumsey, W, Lang, C, "Galileo's Mathematical Language of Nature", ''Science and Education'' 9, 2000., str. 449.-456.</ref> Uspoređujući mjerenja gibanja na Zemlji i na nebu, Galileo je shvatio da se radi o jedinstvenim prirodnim zakonima. Na temelju toga nastavio je pronalaziti mehaničke i [[kinematika|kinematičke]] zakone. Galileu se pripisuje eksperiment u kojem s vrha Sveučilišta u Pisi baca dva tijela različite težine i ustanovljuje istovjetnost brzine. Ako se eksperiment i jest dogodio, što je upitno, prethodno njemu (i njime utjecano) učinio je to [[Simon Stevin]] s Delft tornja [[1586.]].<ref>Više na: http://www.juliantrubin.com/bigten/galileofallingbodies.html (posljednji pristup 15. veljače 2014.)</ref> Dokaz je pobio Aristotelovu tvrdnju o bržem padu težeg tijela. Galileo je promatrajući eksperimente s [[kosina|kosinom]] ustanovio (naslutio) [[Newtonovi zakoni gibanja|zakon inercije]] kojeg kasnije Newton ugrađuje u temeljni zakon gibanja. Time je osporio Aristotelovu tvrdnju o prirodno usporavajućem tijelu. Nadalje, mjereći pad tijela pod različitim kutom kosine ustanovio je brzinu [[Gravitacija|gravitacije]] od 9,82&nbsp;m/s². Promatrajući usporedne padove, Galileo je ustanovio zakon očuvanja mehaničke energije, ali pojam energije tada još nije bio razvijen. === Njihalo i hidrostatska ravnoteža === Godine [[1583.]] Galileo je ustanovio izokronizam [[njihalo|njihala]] niskih oscilacija. Ustanovio je da vrijeme oscilacije nepovezano s [[amplituda|amplitudom]], a da je ono ovisno o duljini niti na kojoj se njišući objekt nalazi: <math>T = 2 \pi \sqrt \frac {l}{g}</math> <ref>Dostupno na: http://galileo.rice.edu/sci/instruments/pendulum.html (posljednji pristup: 14. veljače 2014.)</ref> Godine [[1586.]] Galileo je dovršio formulu za hidrostatsku ravnotežu [[Arhimed]]ova principa, a rad objavio pod naslovom ''La Bilancetta''. Omogućuje određenje [[Specifična težina|specifične težine]] s obzirom na [[voda|vodu]]. U djelu se mogu pronaći tablične vrijednosti za 30 različitih materijala, a njihove vrijednosti usporedive su sa suvremenim rezultatima.<ref>Više dostupno na: http://www.fisicamente.net/FISICA_1/index-1835.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130514080423/http://www.fisicamente.net/FISICA_1/index-1835.htm |date=2013-05-14 }} (posljednji pristup: 15. veljače 2014.)</ref> === Astronomija === [[Datoteka: Galileo manuscript.png|mini|250px|Galilejeve bilješke o kretanjima Jupiterovih satelita.]] Slijedeći opise [[Hans Lippershey|Hansa Lippersheya]], Galileo je konstruirao [[teleskop]] s povećanjem od tri puta, a do kraja svog života uspio je postići i povećanje od trideset puta. Godine [[1609.]] venecijanskom [[dužd]]u je prvi put prikazao mogućnosti teleskopa. Nakon toga, počeo je na njima i zarađivati prodajom primjeraka. Svoja je prva istraživanja objavio u djelu ''Sidereus Nuncius''. Godine [[1604.]] Na temelju [[Keplerova supernova|Keplerove supernove]] Galileo je promatranjem uočio nepostojanost diurnalne [[Paralaksa|Paralakse]], što ga je navelo zaključiti da se radi o dalekoj zvijezdi. Ako je Keplerova supernova daleka zvijezda, to potvrđuje da Aristotelova teorija nepromjenjivih nebesa ne stoji. Galileo je za to bio žestoko napadnut te ušao u nekoliko pismenih polemika. Godine [[1610.]] Galileo je uočio [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterove satelite]], koje je najprije držao nepomičnima, da bi daljnjim dnevnim promatranjem uočio promjenjivost položaja, odnosno kruženje oko Jupitera. Nazvao ih je Medicejskim zvijezdama.<ref>Schratt, 1994., str. 7.</ref> Kasnije su, u čast Galileu, preimenovane u ''Galilejevi sateliti''. Galilejevo otkriće nebeskih tijela koja kruže oko Jupitera srušile su Aristotelovu tezu o Zemlji kao tijelu oko kojeg kruže ''sva'' nebeska tijela, što je izazvalo novi val osporavanja.<ref>Linton, Christopher M, ''From Eudoxus to Einstein—A History of Mathematical Astronomy'', Cambridge University Press, 2004., str. 98., 205. i Drake, S, ''Galileo At Work'', Chicago University Press, 1978., str. 157.-168.</ref> Nakon što je njegova promatranja potvrdio [[Christopher Clavius]], Galileo je u [[Rim]]u [[1611.]] dočekan sa svim počastima. Iste godine, promatrao je [[Mars]], [[Saturn]], [[Venera|Veneru]] i [[Neptun]]. Na temelju uočavanja mijena [[Venera|Venere]] potvrdio je [[heliocentrični sustav]] koji je predvidio [[Nikola Kopernik|Kopernik]]. Nakon objave Galilejevih istraživanja, mnogi astronomi onog vremena okrenuli su se helio-geocentričnim teorijama poput one [[Tycho Brahe|Tycha Braha]], a koje su nastojale potvrditi Galilejeva istraživanja s temeljnom premisom geocentričnosti.<ref>Thoren, Victor E, ''Tycho Brahe'', Taton / Wilson, 1989., str. 8. i Hoskin, M. (ur.), ''The Cambridge Concise History of Astronomy'', Cambridge University Press, 1999., str. 117.</ref> Galileo je prvi uočio [[Saturn]]ove prstene, ali nije bio siguran što su i nije ih ustanovio kao prstene. [[Neptun]] nije imao prilike dugo promatrati. Pronašao je relativne udaljenosti, ali nije shvatio da se radi o planetu.<ref>Drake, S; Kowal, C. T. , "Galileo's Sighting of Neptune". ''Scientific American'' 243 (6): 1980., str. 74.–81.</ref> * Istraživanjem [[Sunce|Sunčevih pjega]] dodatno je otežalo održanje Aristotelove teorije nepromjenjivih nebesa. Galileo, [[Francesco Sizzi]] i drugi tijekom [[1612.]] i [[1613.]] ustanovili su promjenjivost pjega, što je tim više potvrdilo apsurdnost geocentričnog i geoheliocentričnog sustava. * Manje poznata činjenica je da je Galileo je bio učen [[umjetnost]]i, a posebno je bio zainteresiran za tehniku [[chiaroscuro]]. Poznavanje efekta chiaroscura omogućila mu je da prilikom promatranja [[Mjesec]]a zaključi da sjenoviti prijelazi imaju [[topografija|topografska]] određenja, pa je započeo i izračune visina i dubina [[krater]]a. Bilo je to snažan argument protiv Aristotelove teorije savršeno oblikovanih nebeskih tijela glatke površine. * Galileo je ustanovio da ono što se tada ljudima činilo kao skup oblaka, je zapravo bila [[Mliječna staza]], zbir [[zvijezda]] toliko zgusnut da je nalikovao oblaku. Nakon studija o pjegama ustanovio je da su i zvijezde i planeti oblog oblika. Galileo je u izračunima veličina zvijezda pogriješio, ali su njegovi proračuni bili znatno manji i realniji od tuđih, a time je uklonio neke teorije o veličinama zvijezda, poput Brahove o apsurdnosti veličina zvijezda kojoj se ne bi uočavala godišnja paralaksa.<ref>Finocchiaro, Maurice A, ''The Galileo Affair: A Documentary History'', University of California Press, 1989., str. 167.–176., Galilei, G, ''Dialogue Concerning the Two Chief World Systems'', University of California Press, 1953. (1632.), str. 359.-360. i Ondra, L, "A New View of Mizar", ''Sky & Telescope'' vol. 108 br. 4, 2004., str. 74.–75.</ref> === Objavljena djela === * [[1644.]] ''La bilancetta'' * [[1599.]] ''Le mecaniche '' * [[1606.]] ''Le operazioni del compasso geometrico et militare'' * [[1610.]] ''Sidereus Nuncius'' * [[1612.]] ''Discorso intorno alle cose che stanno in su l'acqua'' * [[1613.]] ''Istoria e dimostrazioni intorno alle macchie solari e loro accidenti'' * [[1614.]] ''Lettera al Padre Benedetto Castelli'' * [[1615.]] ''Lettera a Madama Cristina di Lorena'' * [[1615.]] ''Discorso sopra il flusso e il reflusso del mare'' * [[1619.]] ''Il Discorso delle Comete'' * [[1623.]] ''Il Saggiatore'' * [[1632.]] ''Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo'' * [[1638.]] ''Discorsi e dimostrazioni matematiche intorno a due nuove scienze attenenti alla meccanica e i movimenti locali'' * [[1640.]] ''Lettera al principe Leopoldo di Toscana (sopra il candore lunare) '' * [[1656.]] ''Trattato della sfera'' * [[2009.]] ''Capitolo Contro il portar la toga'' == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Galileo Galilei}} ;Galilejeva djela * [http://www.mpiwg-berlin.mpg.de/Galileo_Prototype/MAIN.HTM Prikaz Galilejevih bilješki o gibanju (MS. 72)], pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://echo.mpiwg-berlin.mpg.de/content/scientific_revolution/galileo Prijevod Galilejevog djela iz 1590.''De Motu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091128183313/http://echo.mpiwg-berlin.mpg.de/content/scientific_revolution/galileo/ |date=2009-11-28 }}, pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://www.intratext.com/Catalogo/Autori/AUT158.HTM Radovi Galilea Galileija], pristupljeno 16. veljače 2014. * Galilei, Galileo. [http://www.rarebookroom.org/Control/galgal/index.html ''Le Operazioni del Compasso Geometrico et Militare''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229003143/http://www.rarebookroom.org/Control/galgal/index.html |date=2008-12-29 }} djelo iz 1610. Rim, skenirano prvo izdanje. Pristupljeno 16. veljače 2014. * Galilei, Galileo. [http://www.rarebookroom.org/Control/galsol/index.html ''Istoria e Dimostrazioni Intorno Alle Macchie Solar''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229003148/http://www.rarebookroom.org/Control/galsol/index.html |date=2008-12-29 }} djelo iz 1613., Rim, skenirano prvo izdanje. Pristupljeno 16. veljače 2014. * Knjižnica Linda Hall predstavlja kopiju [http://contentdm.lindahall.org/u?/classics,5292 prvog izdanja djela ''Sidereus Nuncius Magna''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191209103144/http://contentdm.lindahall.org/u%3F/classics,5292 |date=2019-12-09 }} i [http://contentdm.lindahall.org/u?/classics,426 piratsko izdanje iz iste godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191209103145/http://contentdm.lindahall.org/u%3F/classics,426 |date=2019-12-09 }}, digitalizirano. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://hdl.loc.gov/loc.rbc/general.67904.1 ''Sidereus Nuncius''] iz zbirke Kongresne knjižnice. Pristupljeno 16. veljače 2014. ;O Galileju * [http://beinecke.library.yale.edu/exhibitions/starrymessenger/ Starry Messenger: Observing the Heavens in the Age of Galileo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100614033450/http://beinecke.library.yale.edu/exhibitions/starrymessenger/ |date=2010-06-14 }}, izložba u [http://www.library.yale.edu/beinecke/index.html Beineckeova knjižnica rijetkih knjiga i rukopisa na sveučilištu Yale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118113045/http://www.library.yale.edu/beinecke/index.html |date=2012-01-18 }}. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://www.museogalileo.it/en/index.html Galilejev muzej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140702052237/http://www.museogalileo.it/en/index.html |date=2014-07-02 }}, Firenca, italija. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [https://web.archive.org/web/20150708072723/http://genealogy.math.ndsu.nodak.edu/id.php?id=134975 Genealogija Galilejevih učenika], pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/PictDisplay/Galileo.html Porteti Galileija], pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://galileo.rice.edu/ Projekt Galileo] na sveučilištu Rice. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://www.pbs.org/400years/ Dokumentarni film PBS-a: ''400 godina teleskopa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200530051811/https://www.pbs.org/retired-site/ |date=2020-05-30 }}. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://www.youtube.com/watch?v=5C5_dOEyAfk&feature=related Pero i čekić padaju na Mjesecu], pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://www.nytimes.com/2013/01/19/opinion/galileo-the-starry-messenger.html članak o Galileiju i New York Timesu 18. siječnja 2013).] ;Životopis * [http://www.pbs.org/wgbh/nova/galileo/ PBS Nova Online: ''Galileo's Battle for the Heavens'', biografija. ]. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://plato.stanford.edu/entries/galileo/ Stanfordska enciklopedija filozofije o Galileju]. Pristupljeno 16. veljače 2014. ;Galileo i Crkva * [http://www.thomasaquinas.edu/news/recent_events/Decaen-Galileo.html ''Galileo Galilei, Scriptural Exegete, and the Church of Rome, Advocate of Science''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110608054230/http://www.thomasaquinas.edu/news/recent_events/Decaen-Galileo.html |date=2011-06-08 }}, ([http://www.thomasaquinas.edu/news/recent_events/Galileo%20Galilei-Scripture%20Exegete.mp3 audio zapis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110503184715/http://www.thomasaquinas.edu/news/recent_events/Galileo%20Galilei-Scripture%20Exegete.mp3 |date=2011-05-03 }}), autora Dr. Christophera Decaena. Pristupljeno 16. veljače 2014. * "[http://www.traditioninaction.org/History/A_003_Galileo.html The End of the Myth of Galileo Galilei]" autora Atile Sinkea Guimarãesa. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [http://blog.oup.com/2011/01/galileo/ Galileo i Crkva], članak Johan Heilbrona. Pristupljeno 16. veljače 2014. * [https://web.archive.org/web/20071209222631/http://www.catholic.net/rcc/Periodicals/Issues/GalileoAffair.html Slučaj Galileo na catholic.net], pristupljeno 16. veljače 2014. {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1564|1642|Galilei, Galileo}} [[Kategorija:Italijanski astronomi]] [[Kategorija:Italijanski fizičari]] [[Kategorija:Mikroskopičari]] [[Kategorija:Osobe optužene za jeres]] [[Kategorija:Biografije, Padova]] 8s0jfdnuyf23it9caz9fx6c480m2q82 0 2964 42715572 42670062 2026-11-01T12:24:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715572 wikitext text/x-wiki {{other uses|Francuska Republika}} {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Francuska Republika | ime = | izvorno_ime = République française | ime_genitiv = Francuske | status = | zastava = Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Armoiries république française.svg | alt_coat = | tip_simbola = Grb | geslo = ''[[Liberté, égalité, fraternité]]'' | geslo_prijevod = Sloboda, jednakost, bratstvo | državna_himna = [[La Marseillaise]] | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = France (orthographic projection).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = | slika_karte2 = | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Pariz]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = [[Pariz]] | tip_najvećeg_naselja = najveći grad | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[francuski jezik]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = | etničke_grupe = | etničke_grupe_godina = | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = [[Unitarna država|Unitarna]] [[polupredsjednički sustav|polupredsjednička]] [[republika|ustavna republika]] | vođa_titula1 = [[Predsjednik Francuske|Predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Emmanuel Macron]] | vođa_titula2 = [[Premijer Francuske|Premijer]] | vođa_ime2 = [[Sébastien Lecornu]] | vođa_titula3 = | vođa_ime3 = | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = [[Francuski parlament|Parlament]] | gornji_dom = [[Senat (Francuska)|Senat]] | donji_dom = [[Narodna skupština (Francuska)|Narodna skupština]] | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = {{nowrap|[[Franačka|Franačko Kraljevstvo]]<br /><small>(ujedinio ga [[Klodvig I|Klodvig]])</small>}} | uspostava_datum1 = [[486.]] | uspostava_događaj2 = [[Verdunski sporazum]] | uspostava_datum2 = [[kolovoz]] [[843.]] | uspostava_događaj3 = {{nowrap|[[Kraljevina Francuska]]}} | uspostava_datum3 = [[987.]] | uspostava_događaj4 = [[Prva Francuska Republika|Prva Republika]] | uspostava_datum4 = [[22. rujna]] [[1792.]] | uspostava_događaj5 = [[Ustav Francuske|Aktualni ustav]]<br /><small>([[Peta Francuska Republika|Peta Republika]])</small> | uspostava_datum5 = {{nowrap|[[4. listopada]] [[1958.]]}} | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 640,679 | površina_oznaka = Ukupno | površina_fusnota = | površina_rang = 43 | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 66,616,416 | stanovništvo_proc_godina = [[2014.]] | stanovništvo_proc_rang = 19 | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = 116 | stanovništvo_gustina_rang = 89 | broj_članica = | GDP_PPP = $2.333 trilijuna | GDP_PPP_rang = 9 | GDP_PPP_godina = [[2014.]] | GDP_PPP_per_capita = $36,453 | GDP_PPP_per_capita_rang = 24 | GDP_nominal = $2.863 trilijuna | GDP_nominal_rang = 5 | GDP_nominal_godina = [[2014.]] | GDP_nominal_per_capita = $44,730 | GDP_nominal_per_capita_rang = 20 | Gini = 32.7 | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = 2008 | Gini_promjena = | HDI = 0.893 | HDI_ref = | HDI_rang = 20 | HDI_godina = 2013 | HDI_promjena = increase | valuta = [[euro]] | valuta_kod = EUR | vremenska_zona = [[CET]] | utc_nadom = +1 | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_nadom_DST = +2 | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = dd/mm/gggg | pozivni_broj = +33 | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = [[.fr]] | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Francuska''' ([[francuski jezik|francuski]]: ''France''), službeno '''Francuska Republika''' (francuski: ''République française''), država je u [[Zapadna Evropa|zapadnoj Evropi]] koja uključuje i nekoliko [[Francuski prekomorski departmani i teritorije|prekomorskih departmana i teritorija]]. [[Metropolitanska Francuska]], što je termin koji se koristi za francuski teritorij u [[Europa|Europi]], proteže se, na relaciji sjever-jug, od [[Sredozemno more|Mediterana]] do [[Engleski kanal|La Manchea]] i [[Sjeverno more|Sjevernog mora]], odnosno, na relaciji istok-zapad, od [[Rajna|Rajne]] do [[Atlantik]]a. Francuska je jedna od samo tri zemlje (uz [[Maroko]] i [[Španjolska|Španjolsku]]), koja ima i atlantsku i mediteransku obalu. Zbog svog oblika, za Francusku se često koristi naziv ''l’Hexagone'' ([[srpskohrvatski]]: [[heksagon]]). Po površini, Francuska je najveća zemlja Zapadne Europe i [[EU|Europske unije]], dok je na europskoj razini ukupno treća. S gotovo 67,000,000 stanovnika, Francuska je druga najmnogoljudnija zemlja [[EU|Europske unije]]. Francuska je [[Unitarna država|unitarna]] [[polupredsjednički sustav|polupredsjednička]] [[republika|ustavna republika]] sa središtem u [[Pariz]]u, koji je najveći grad te kulturno i prometno središte zemlje. Aktualni [[Ustav Francuske|Ustav]], usvojen [[4. listopada]] [[1958.]], definira državu kao sekularnu i demokratsku, uz suverenitet koji proizlazi iz naroda. Nacionalni ideali izneseni su u slavnoj ''[[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina|Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina]]'', jednom od najranijih dokumenata o [[ljudska prava|ljudskim pravima]], koja je donesena [[26. kolovoza]] [[1789.]], u jeku [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Francuska je bila dominantna svjetska i europska sila još od [[Kasni srednji vijek|kasnog srednjeg vijeka]], a najveći utjecaj imala je u periodu od druge polovice [[19. stoljeće|XIX.]] do sredine [[20. stoljeće|XX. vijeka]], kada je posjedovala [[Francuski kolonijalni imperij|drugi najveći kolonijalni imperij]] u svijetu, iza onog [[Britanski Imperij|britanskog]].<ref>{{cite book|editor=Hargreaves, Alan G.|title=Memory, Empire, and Postcolonialism: Legacies of French Colonialism|publisher=Lexington Books|year=2005|isbn=9780739108215|page=1|url=http://books.google.com/books?id=UX8aeX_Lbi4C&pg=PA1}}</ref> Tokom svoje [[Historija Francuske|duge i bogate povijesti]], Francuska je izrodila cijeli niz uglednih i utjecajnih umjetnika, znanstvenika i mislioca tako da i danas ostaje jedan od globalnih kulturnih centara. Francuska je četvrta u svijetu po broju spomenika na [[Svjetska baština|UNESCO-voj listi svjetske baštine]], a godišnje privlači oko 83,000,000 stranih turista - više nego ijedna druga zemlja u svijetu.<ref name="tourism.stat">{{cite web |publisher= United Nations World Tourism Organization |url=http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/unwto_highlights13_en_lr.pdf |title=UNWTO Highlights |accessdate=11 September 2013|format=PDF}}</ref> Francuska zadržava status globalne velesile, vršeći snažan kulturni, ekonomski, vojni i politički utjecaj kako u Europi tako i u svijetu.<ref>{{cite web |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590309/Great_Powers.html |title=Great Powers – Encarta. MSN. 2008 |publisher=Webcitation.org |date= |accessdate=22 June 2012 |archive-date=2009-10-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091031190936/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761590309/Great_Powers.html |dead-url=yes }}</ref> Francuska ima peti najveći vojni budžet u svijetu,<ref name="SIPRI Yearbook 2014">{{cite web|url=http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=476 |title=http://books.sipri.org/product_info?c_product_id=476 |publisher=Sipri.org |date= |accessdate=20 April 2014}}</ref> treća je po broju [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]<ref>{{cite web |url=http://www.fas.org/programs/ssp/nukes/nuclearweapons/nukestatus.html |title=Status of World Nuclear Forces |publisher=Federation of American Scientists - Fas.org |quote=France has around 290 active warheads |date=26 May 2013 |accessdate=9 August 2013 |archive-date=2018-12-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181226010349/https://fas.org/ }}</ref> i druga po broju diplomatskih misija.<ref>{{cite web|url=http://www.diplomatie.gouv.fr/en/ministry_158/embassies-and-consulates_2052/bilateral-embassies_1580.html |title=France-Diplomatie |publisher=Diplomatie.gouv.fr |accessdate=16 July 2011}}</ref> Zahvaljujući svojim prekomorskim posjedima, Francuska uživa drugi najveći [[Eksluzivna ekonomska zona|gospodarski pojas]] u svijetu.<ref name=spiegel-EEZ>{{cite web|url=http://www.spiegel.de/international/world/water-water-everywhere-france-eyes-massive-expansion-of-its-oceans-a-551807.html |title=Water, Water Everywhere: France Eyes Massive Expansion of its Oceans |publisher=Spiegel.de |accessdate=18 January 2014}}</ref> Francuska je razvijena zemlja i peta svjetska ekonomija po [[Nominalni BDP|nominalnom BDP-u]], odnosno sedma po [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]].<ref name="data.worldbank.org">{{cite web|url=http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.PP.CD?order=wbapi_data_value_2012+wbapi_data_value+wbapi_data_value-last&sort=desc |title=GDP, PPP (current international $) &#124; Data &#124; Table |publisher=Data.worldbank.org |date=1943-09-02 |accessdate=2014-01-13}}</ref> Što se tiče situacije po pojedinim domaćinstvima, Francuska je najbogatija zemlja u Europi i četvrta u svijetu.<ref>[http://thewisebuck.com/wp-content/uploads/2010/10/credit_suisse_global_wealth_report1.pdf Credit Suisse 2010's Global Wealth Report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110427015348/http://thewisebuck.com/wp-content/uploads/2010/10/credit_suisse_global_wealth_report1.pdf |date=2011-04-27 }} "In euro and USD terms, the total wealth of French households is very sizeable. Although it has just 1% of the world's adults, France ranks fourth among nations in aggregate household wealth – behind China and just ahead of Germany. Europe as a whole accounts for 35% of the individuals in the global top 1%, but France itself contributes a quarter of the European contingent."</ref> Ima istocnu geografsku širinu i severnu geografsku dužinu.I nalazi se u severnom umerenom toplotnom pojasu. Francuski građani uživaju visoki životni standard dok se zemlja nalazi na samom vrhu na poljima obrazovanja, zdravstvene skrbi, očekivanog trajanja života, građanskih sloboda i razvoja.<ref>{{cite web|url=http://www.who.int/whr/2000/media_centre/press_release/en/ |title=World Health Organization Assesses the World's Health Systems |publisher=Who.int |date=8 December 2010 |accessdate=16 July 2011}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2006/WPP2006_Highlights_rev.pdf |title=World Population Prospects – The 2006 Revision |format=PDF |accessdate=27 April 2010|publisher=UN}}</ref> Francuska je jedna od zemalja osnivačica [[UN|Ujedinjenih nacija]] te drži jedno od stalnih mjesta u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeću sigurnosti]]. Francuska je, također, članica brojnih međunarodnih organizacija, poput [[Frankofonija|OIF]]-a, [[G8]], [[G20]], [[NATO]]-a, [[OECD]]-a, [[WTO]]-a i [[Latinska unija|Latinske unije]]. Francuska je i jedna od osnivačica i vodećih zemalja [[EU|Europske unije]]. == Etimologija == Naziv "Francuska" direktno je deriviran iz [[latinski|latinskog]] izraza ''[[Francia]]'', što u prijevodu znači "država [[Franci|Franaka]]".<ref>{{cite web |url=http://www.discoverfrance.net/France/History/DF_history.shtml |title=History of France |publisher=Discoverfrance.net |accessdate=17 July 2011 |archive-date=2011-08-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110824051936/http://www.discoverfrance.net/France/History/DF_history.shtml }}</ref> Postoje brojne teorije o porijeklu naziva "Franci", a jedna od njih pretpostavlja da je naziv deriviran iz [[protogermanski jezik|protogermanskog]] izraza ''frankon'', koji se prevodi kao ''koplje'', što je relevantno jer se franačka sjekira nazivala [[francisca]].<ref>{{cite book |last2=Blair |first2=Claude |last1=Tarassuk |first1=Leonid |url=http://books.google.com/?id=UJbyPwAACAAJ |year=1982 |title=The Complete Encyclopedia of Arms and Weapons: the most comprehensive reference work ever published on arms and armor from prehistoric times to the present with over 1,250 illustrations |page=186 |publisher=[[Simon & Schuster]] |isbn=0-671-42257-X |accessdate=5 July 2011}}</ref> Prema teoriji [[češka|češkog]] povjesničara [[David Solomon Ganz|Davida Solomoan Ganza]], naziv je potekao od Francija (u nominativu Franci ili Francio), jednog od [[germani|germanskih]] kraljeva plemena [[Sikambri]] koji je vladao oko [[61. pne.]], a čiji se dominion protezao na područja zapadno od [[Rajna|Rajne]], od [[Strasbourg]]a do [[Belgija|Belgije]].<ref>David Solomon Ganz, ''Tzemach David'', part 2, Warsaw 1859, p. 9b (Hebrew); Polish name of book: ''Cemahc Dawid''; cf. J.M. Wallace-Hadrill, ''Fredegar and the History of France'', University of Manchester, n.d. pp. 536-538</ref> Ova je država eksplicitno spomenuta u [[Julije Cezar|Cezarovom]] djelu ''[[Commentarii de bello Gallico]]'', dok je Francio spomenut u [[Pseudofredgarova kronika|Fredgarovoj kronici]]. == Historija == {{glavni članak|Historija Francuske}} === Prahistorija === [[Datoteka:Lascaux painting.jpg|thumb|left|thumb|250px|Slikarije na zidovima spilje [[Lascaux]], oko 12000. pne.]] Prvi stanovnici Francuske bili su plodni umjetnici. Prije više od 20.000 godina realističnim slikama [[životinje|životinja]] ukrašavali su spilje u [[Lascaux]]u i drugdje. Rezbarili su oblike životinjskih glava iz [[kosti]], [[rog]]ova i [[kamen]]a. Početak pisane povijesti današnjeg teritorija Francuske nastupa pojavom [[Gali|Gala]] na njenom teritoriju. Ako bismo uzeli u obzir prvobitno ime ovog naroda, oni bi se danas u povjesnim knjigama zvali [[Kelti]]ma jer ih je [[Grčka|grčki]] [[historija|povjesničar]] još [[517]]. godine prije nove ere tako imenovao. S druge strane [[Antički Rim|Rimljani]] su im dali ime Gali, tako da je samo radi imena ovaj negdašnji veliki narod sada podijeljen na one koji su živjeli u današnjoj Francuskoj i one koji su živjeli na britanskim otocima. Danas zvuči gotovo nevjerojatno da se taj narod bez ikakve centralne uprave i puteva uspio proširiti preko cijele [[Evropa|Europe]] od [[Škotska|Škotske]] do [[Turska|Turske]] gdje jedna pokrajina dobiva ime Galatia zbog velikog broja naseljenih Gala. === Antika === {{main|Galija (rimska provincija)}} Između [[58. pne.|58.]] i [[51. pne.]] rimska vojska predvođena [[Julije Cezar|Julijem Cezarom]] zauzela je Francusku. Nova provincija [[Galija (rimska provincija)|Gallija]] bila je jedna od najbogatijih u carstvu. Cvjetala je trgovina, a Rimljani su gradili mnoge ceste i mostove. Uveli su i uzgoj vinove loze. Prošlo je bilo više od dva i pol stoljeća do trenutka kada su se Rimljani ohrabrili stupiti na teritorij naroda koji im je opljačkao prijestolnicu [[390]]. prije nove ere, ali kada su prvi put tamo stupili više nisu otišli. Konačno osvajanje Francuske početo [[121]]. prije nove ere završava tek [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]] sedamdeset godina kasnije. Tijekom više od pet stoljeća Rimske vlasti [[Galija (rimska provincija)|Galija]] je bila romanizirana, ali nikad potpuno vjerna [[Rimsko Carstvo|Rimu]]. === Franačka === {{main|Franačka}} [[Datoteka:Charlemagne Notre Dame.jpg|thumb|320px|[[Karlo Veliki]] bio je, neupitno, najmoćniji evropski vladar svoga vremena. Njegova vladarska sposobnost omogućila je ekspanziju franačkog teritorija, a odnosi s crkvom donijeli su mu brojne privilegije. Karlo Veliki je, s druge strane, bio i jedan od rijetkih kulturno osviještenih vladara svoga doba, iako sam nije znao čitati ni pisati.]] [[Germani|Germanska]] plemena izvršila su značajan utjecaj na stvaranje francuske države. [[Franci]], jedno od tih plemena, svoje središte imali su u tadašnjoj sjevernoj [[Galija|Galiji]], ali će pod vladavinom [[Klodvig I|Klodviga I.]] steći većinu okolnih kraljevstava. Klodvig je bio zaslužan za ujedinjenje Franaka i osnivanje Franačke Kraljevine, koja će pod vladavinom dinastije [[Merovinzi|Merovinga]], biti najdominantnija europska država u ranom srednjem vijeku. Krajem [[5. stoljeće|V. vijeka]], Klodvig uspostavlja čvrste odnose s Katoličkom crkvom, a njegovim krštenjem [[498.]] godine, Franačka je iz [[izborna monarhija|izborne]] i [[sekularizam|sekularne]] pretvorena u [[nasljedna monarhija|nasljednu]] monarhiju čiji su kraljevi vladali s [[Božansko pravo kraljeva|božanskim pravom]]. Središte države bilo je u [[Pariz]]u. Vladavina Merovinga bila je višestoljetna, a svoj postepeni krah doživljava u prvoj polovici [[8. stoljeće|VIII. vijeka]], kada merovinški vladari gube moć u odnosu na svoje dvorske namjesnike, [[majordom]]e. Jedan od tih majordoma, [[Karlo Martel]], bio je zaslužan za zaustavljanje [[Arapi|arapskog]] pohoda preko [[Pirineji|Pirineja]] kada ih je porazio [[Bitka kod Poitiersa|kod Poitiersa]] [[732.]] godine. Iskoristivši svoj tadašnji utjecaj, Karlo Martel je došao na prijestolje i započeo novu fazu u razvoju franačke države. Njegov sin, [[Pipin Mali]], smatra se ocem [[Karolinzi|karolinške dinastije]], a svoj je ugled izgradio preko pomoći Katoličkoj crkvi u sukobu s [[Langobardi]]ma. Uspješni vojni pohodi omogućili su mu da Katoličkoj crkvi [[756.]] godine preda osvojene teritorije, što je postala jezgra srednjovjekovne [[Papinska Država|Papinske Države]]. Zauzvrat, rimski papa je dao svoj blagoslov Pipinu kao kralju. Pipina su nasljedili njegovi sinovi, [[Karlo Veliki|Karlo]] i [[Karloman]], no potonji je ubrzo umro pod sumnjivim okolnostima tako da je kao samostalni vladar ostao [[Karlo Veliki]]. Karlo Veliki će svojim uspješnim vojnim pohodima i tijesnim vezama s Papinskom Državom izgraditi neupitni autoriet koji će ga učiniti najmoćnijim europskim vladarom svoga perioda. Njegova ideja o "ognju i maču" donijela je Franačkoj masovnu teritorijalnu ekspanziju, a njegov protekcionizam prema crkvi brojne povlastice. Dana [[25. prosinca]] [[800.]] godine, papa [[Lav III (papa)|Lav III.]] proglasio je Karla [[car]]em, čime je osnovano [[Franačko Carstvo]]. Karlov sin, [[Luj I Pobožni|Ludovik I. Pobožni]] nije se pokazao jednako sposobnim te je nakon njegove smrti došlo do [[feudalna anarahija|feudalne anarhije]] koja će [[843.]] godine, potpisivanjem [[Verdunski sporazum|Verdunskog sporazuma]], kulminirati trodiobom velike franačke države. Na teritoriju tadašnje [[Zapadna Franačka|Zapadne Franačke]] postepeno će nastajati jezgra buduće francuske države, koja će biti formirana [[987.]] godine, kada je [[Hugo Capet]] postao francuski kralj. === Razvijeni i kasni srednji vijek === Nasljednici [[Hugo Capet|Huga Capeta]] - dinastije [[Capet]], [[Valois]] i [[Bourbon]] - izmjenjivale su se na vlasti i postepeno doprinosile širenju teritorija i konsolidaciji moći [[Kraljevina Francuska|Kraljevine Francuske]]. Nova država službeno je proglašena [[1190.]] godine od strane [[Filip II., kralj Francuske|Philippea II. Augustea]]. Utjecaj Francuske, ipak, počeo je još tokom [[11. stoljeće|XI. vijeka]], čemu svjedoči i izbor Gerberta d'Aurillaca za [[papa|papu]] Katoličke crkve. Papa [[Silvestar II (papa)|Silvestar II.]] bio je, tako, prvi papa francuskog porijekla. Francuska je imala znakovitu ulogu i tokom [[Križarski ratovi|Križarskih ratova]], no najznačajnija zbivanja bila tokom [[13. stoljeće|XIII. vijeka]] ipak su bile teritorijalne ekspanzije. Francuska u ovom periodu još uvijek ima oblik [[feudalizam|feudalne]] države. Kada [[1328.]] godine [[Karlo IV., kralj Francuske|Charles IV. Lijepi]] umire bez muških nasljednika, a [[salijsko pravo]] nije dozvoljavalo da prijestolje nasljedi žena, na prijestolje je došla nova dinastija, ona [[Valois]]a, čiji je predstavnik, inače Charlesov rođak, postao novi kralj po imenu [[Filip IV., kralj Francuske|Philippe IV. Lijepi]]. Pod njegovom vladavinom, Francuska je postala centralizirana država, formirano je narodno predstavništvo, a zemlja će ubrzo ostvariti vrhunac svoje srednjovjekovne moći. [[Datoteka:Joan of arc miniature graded.jpg|thumb|left|220px|Iako simbol francuskog junaštva u [[Stogodišnji rat|Stogodišnjem ratu]], [[Ivana Orleanska]] je svoj život okončala kao [[hereza|heretik]] te je, u konačnici, spaljena na lomači u [[Rouen]]u.]] Ipak, [[14. stoljeće|XIV. vijek]] je bio izrazito turbulentan za Francusku, ponajviše zbog zategnutih odnosa s [[Engleska|Engleskom]]. Naime, engleski kralj [[Edvard III.|Edward III.]], koji je bio pretendent na francusko prijestolje, izazvao je Philippea IV. te je [[1337.]] godine, u jeku prvog velikog vala [[Kuga|Crne smrti]], započeo rat s Francuskom koji će u historiji ostati zapamćen kao [[Stogodišnji rat]]. U prvom godinama rata, Englezi su imali velikog uspjeha te su osvojili dobar dio francuskih posjeda na kontinentu, no kako su ratne godine odmicale, uz pomoć karizmatičnih vođa poput [[Ivana Orleanska|Ivane Orleanske]], Francuzi su uspjeli preoteti gotovo sve engleske kontinentalne posjede i [[1453.]] godine odnijeti konačnu pobjedu. Uspješno vođenje rata i kaos izazvan Crnom smrću ojačao je autoritet kralja u Francuskoj, što će biti uvertira za razvoj [[apsolutizam|apsolutizma]] u narednim vijekovima. Francuski utjecaj bio je vidljiv i kroz djelovanje Katoličke crkve. Naime, francuska je političkim igrama uspjela, [[1305.]] godine, preseliti sjedište rimskog pape iz [[Rim]]a u [[Avignon]]. [[Avinjonsko papinstvo]] trajalo je kroz gotovo cijeli XIV. vijek, do [[1378.]] godine, a njegovim je završetkom ''de facto'' započeo novi raskol unutar crkve, ovoga puta između katolika i protestanata. === Renesansa, apsolutizam i prosvjetiteljstvo === Dolazak [[renesansa|renesanse]] u Francuskoj obilježio je vladavinu [[François I od Francuske|Françoisa I. Valoisa]], koji u povijesti ostaje zapamčen kao veliki društevni reformator. Dok će njegova vanjska politika uglavnom biti obilježena vojnim neuspjesima protiv znatno moćnijeg [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V. Habsburga]] tokom iscrpljujućih [[Talijanski ratovi|Talijanskih ratova]], te neuspjelim savezništvom s [[Henrik VIII.|Henryjem VIII. Tudorom]], odnosno uspješnim savezništvom sa [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmanom Veličanstvenom]], François I. je donio cijeli niz kulturnih i društvenih reformi koje su Francusku uskladile sa suvremenim tekovinama europskih renesansnih kretanja. [[Protestantizam]] je postajao sve dominantniji, a umjetnost je cvjetala. Istovremeno, Francuska započinje sa svojim prvim valom kolonizacije, za kojeg glavne zasluge pripadaju uspješnim ekspedicijama [[Jacques Cartier|Jacquesa Cartiera]], kojim je na teritoriju [[Novi svijet|Novog svijeta]] stvorena [[Nova Francuska]]. Rastući sukob između protestantizma i katolicizma u Europi imao je poseban odjek u Francuskoj, tako da su interni vjerski sukobi obilježili ostatak vladavine dinastije [[Valois]]. Najznačajniji utjecaj na [[hugenoti|hugenote]], francuske protestante, izvršen je preko učenja [[Jean Calvin|Jeana Calvina]], koji je već ranije zbog svojih učenja protjeran iz [[Švicarska|Švicarske]]. Ti su vjerski sukobi udaljili Francusku s globalne scene, s obzirom da nije bilo prostora za simultano balansiranje unutrašnje i vanjske politike. Dolazak [[Henrik IV., kralj Francuske|Henrija IV.]] na vlast u Francuskoj donio je cijeli niz pozitivnih promjena. Naime, njegovim dolaskom na vlast dokončana je vladavina dinastije Valois, koju su zamijenili dugovječni [[Bourbon]]ci, a kako je sam kralj bio protestant, bilo je logično da će doći do vidnih pomaka na polju vjerske tolerancije. [[Nanteski edikt|Nanteskim ediktom]] iz [[1598.]] godine, Henri IV. dozvolio je protestantima slobodu vjeroispovjesti, što je bila nužna reakcija na krvavu [[Bartolomejska noć|Bartolomejsku noć]] [[1572.]] godine, tokom koje je došlo do krvavog masakra francuskih protestanata. Smrću Henrija IV. od ruke [[atentator]]a [[1610.]] godine, na prijestolje je došao [[Louis XIII. Bourbon]], čija će glavna preokupacija biti uspostavljanje vanjskopolitičke ravnoteže. Zajedno sa svojim prvim ministrom, [[Kardinal Richelieu|kardinalom Richelieuom]], zaslužnim i za osnivanje [[Francuska akademija|Francuske akademije]], Louis XIII. je uspješno vodio [[Tridesetogodišnji rat]] i uspio osujetiti dominaciju [[Habsburg]]ovaca. [[Datoteka:Louis XIV of France.jpg|thumb|220px|[[Luj XIV.|Louis XIV. Bourbon]] obilježio je francusku, ali i europsku politiku tokom svoje 72 godine neosporive vladavine Francuskom.]] Smrću Loisa XIII., na vlast je došao najdugovječniji francuski vladar, [[Luj XIV.|Louis XIV. Bourbon]], koji će u 72 godine vladavine postati jedan od najznačajnijih europskih vladara. Uz pomoć svog prvog ministra, [[Jules Mazarin|kardinala Mazarina]], Louis XIV. je uspješno dokončao Tridesetogodišnji rat i [[Westfalski mir|Westfalskim mirom]] [[1648.]] godine uspostavio balans moći na europskom kontinentu. Daljnji vanjskopolitički potezi bili su usmjereni prema uspješnoj kolonizaciji [[Karibi|Kariba]], [[Louisiana|Louisiane]] i [[Senegal]]a, čime je uspješno nastavljena politika kralja Françoisa I. S druge strane, unutrašnja politika Louisa XIV. dovest će do ideološkog oblikovanja onoga što će postati čvrsti, centralizirani dvorski [[apsolutizam]]. Louis XIV. je svu moć centrirao u vlastitim rukama, postavši tako apsolutni vladar cjelokupne države. Njegova vlastita izjava, "''L'État, c'est moi''" ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Država, to sam ja'') postala je sinonim za cijeli jedan vladarski sustav koji će obilježiti europski kontinentalni monarhizam sve do pojave [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskih]] ideja. S druge strane, raskošni apsolutizam uzeo je svoj danak tako da su pretjerane dvorske investicije (poput gradnje [[Versailles]]a) gotovo u potpunosti ispraznile državnu blagajnu. Njegov nasljednik, [[Luj XV., kralj Francuske|Louis XV. Bourbon]], nije pokazao jednaku razinu političke odlučnosti, dok je na polju unutrašnje politike nastavio primjenu pretjeranog trošenja koja je ruinirala državnu blagajnu i bacila zemlju u financijsku krizu. Kardinalnim neuspjehom u [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]] te u događajima koji će uslijediti, Francuska će izgubiti gotovo sve svoje dotadašnje kolonije. Sredina [[18. stoljeće|XVIII. vijeka]] donijela je rađanje novih ideja, zasnovanih na racionalnom upravljanju države i demokratskim idealima. [[Prosvjetiteljstvo]] je bio filozofsko-umjetnički pokret koji je izvršio drastičan utjecaj na političko-društvenu svijest francuskog naroda, dok je u nekim drugim europskim zemljama imao odjeka i među samim vladarima, izrodivši [[prosvijećeni apsolutizam]]. Pod utjecajem [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseauovih]] ideja o [[društveni ugovor|društvenom ugovoru]], [[Montesquieu]]ove ideje o [[trodioba vlasti|trodiobi vlasti]], [[Voltaire]]ovih kritika državne vlasti te [[Denis Diderot|Diderotovog]] pokreta koji je izrodio ''[[Enciklopedija|Enciklopediju]]'', Francuska drušvena svijest ući će u novu etapu koja će izroditi ideje koje će direktno utjecati na [[Francuska revolucija|Francusku revoluciju]] [[1789.]] godine. === Revolucija i Francusko carstvo === {{main|Francuska revolucija|Napoleonski ratovi}} [[Datoteka:Prise de la Bastille.jpg|thumb|left|320px|[[Pad Bastille]] imao je naglašen simbolički karakter među revolucionarima, s obzirom da se zloglasni zatvor smatrao simbolom apsolutističke tiranije i političkih progona. Ipak, na dan pada u zatvoru je bilo tek sedam zatvorenika, od kojih nijedan politički, tako da je, ultimativno, simbolika događaja bila promašena.]] Krajem [[18. stoljeće|XVIII. vijeka]], Francuska je bila u ozbiljnim problemima. Indolentna rastrošnost [[apsolutizam|apsolutističkih]] vladara i nedodirljivi kult nepogrešivosti [[Burbonci|Bourbonaca]] doveo je do kulminacije nezadovoljstva među narodom, koji jest imao brojčanu nadmoć, ali ne i mogućnost da ju realizira. Naime, sustav glasovanja u skupštini išao je u korist prvom i drugom staležu, dok je treći stalež, iako brojčano nadmoćniji, bio u manjini. [[Luj XVI|Louis XVI.]] je od svog oca naslijedio zemlju u jako lošem stanju, što se ponajviše odražavalo na financijskom planu, gdje su porezne reforme ministara [[Jacques Necker|Neckera]] i [[Anne-Marie Turgot|Turgota]] doživjele krah. Neuspjele financijske reforme i očigledna diskriminacija trećeg staleža kulminirale su nezadovoljstvom i organiziranjem naroda koje je [[14. srpnja]] [[1789.]] godine dovelo do [[Pad Bastille|upada u zatvor Bastille]], simbol apsolutističke opresije. Tim je događajem započela [[Francuska revolucija]], koja će u kratkom periodu dovesti do svrgavanja Bourbonaca ([[Luj XVI|kralj]] i [[Marija Antoaneta|kraljica]] su pogubljeni) i uspostave [[Prva Francuska Republika|Prve Republike]]. Iako zasnovana na plemenitim idealima, revolucija će ubrzo, što je bio rezultat internih političkih konflikata (posebice između [[žirondinci|žirondinaca]] i [[jakobinci]]), "jesti vlastitu djecu" pa će tako doći do eliminacije brojnih revolucionarnih vođa. Kao pobjednik tih internih sukoba izašao je [[Maximilien Robespierre]], čiji će [[Komitet javnoga spasa]] postati krvava strahovlada i utjelovljenje eliminacije političkih oponenata. Tokom deset godina revolucije, Francuska je pokazala brojne probleme u praktičnoj realizaciji revolucionarnih ideja, koje je, tada još uvijek, monarhistička Europa vidjela kao prijetnju vlastitim poretcima. Stabilizaciju nije donio ni kratkotrajni [[Direktorij (Francuska)|Direktorij]], a tek će se pojavom generala Bonapartea situacija u Francuskoj donekle stabilizirati. [[Datoteka:Jacques Louis David - Bonaparte franchissant le Grand Saint-Bernard, 20 mai 1800 - Google Art Project.jpg|thumb|220px|[[Napoleon Bonaparte]] je od mnogih viđen kao spasitelj revolucionarnih ideala i utjelovljenje pobjede istih nad apsolutističkom tiranijom. Međutim, u samo nekoliko godina, Napoleon se transformirao u onog vladara protiv kakvih se načelno borio po dolasku na vlast. Iz istog je razloga [[Ludwig van Beethoven]] prekrižio posvetu Napoleonu sa svoje [[Simfonija br. 3 (Beethoven)|''Eroice'']].]] Nakon uspješnog vojnog udara, najmlađi general u francuskoj vojsci, [[Napoleon Bonaparte]], godine [[1799.]] dolazi na vlast i uspostavlja [[Konzulat]]. Napoleonova čvrsta ruka donijela je određenu stabilizaciju u Francuskoj, a mladog generala ispunjenog revolucionarnim idealima mnogi su vidjeli kao konačnog spasitelja revolucionarnih ideala. Ipak, Napoleon je ubrzo počeo preuzimati sve veće ovlasti te se [[1804.]] godine samovoljno proglasio carem, čime je utemeljeno [[Prvo Francusko Carstvo|Prvo Carstvo]]. Napoleonova megalomanija do izražaja je došla preko njegovog ambicioznog plana [[Napoleonski ratovi|osvajanja Europe]]. Iako je u svojim pohodima bio prilično uspješan, Napoleon je doživio konačni krah u [[Rusko Carstvo|Rusiji]], gdje se, nakon poraza [[Bitka kod Borodina|kod Borodina]], njegova vojska pokazala nespremnom za zimske uvjete u Rusiji. Napoleon je konačno dotučen na povratku u Francusku, [[Bitka kod Leipziga|kod Leipziga]], čime je njegova vladavina došla do svog efektivnog kraja. Napoleon je ubrzo izgnan na [[Elba|Elbu]], no nastavio je djelovati iza kulisa te je ubrzo orkestrirao svoj povratak na vlast. Njegova "Stodnevna vladavina" kulminirala je konačnim [[Bitka kod Waterlooa|porazom kod Waterlooa]], [[18. lipnja]] [[1815.]] godine, gdje su ga zajedničkim snagama porazili britanski [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|vojvoda od Wellingtona]] i pruski zapovjednik [[Gebhard von Blücher]]. Napoleon je ponovno izgnan, ovoga puta na otok [[Sveta Helena|Svetu Helenu]], gdje je i umro [[1821.]] godine. Iako se na vlasti zadržao razmjerno kratko u odnosu na neke vladare, Napoleonov utjecaj na francusku povijest je zapravo vitalan. Napoleon je bio veliki reformator, a najznačajnija ostavština njegovih etatističko-juridičkih reformi svakako je epohalni ''[[Code civil]]'' iz [[1804.]] godine, prvi moderni [[građanski zakonik]]. Njegova reforma prava nije stala samo na tome, a posebno valja istaknuti ''[[Code d’instruction criminelle]]'' iz [[1808.]] godine, jedan od prvih modernih zakona o kaznenom postupku, kojim je u praksu uveden [[kazneni postupak|mješoviti kazneni postupak]], na kojemu se temelji kazneno procesno pravo kontinentalne Europe. Uz praktične reforme, Napoleon je izvršio i snažan utjecaj na svijest o pogibeljnosti autokratske vlasti koja će biti osnova cijelog niza revolucionarnih pokreta u Francuskoj tokom narednih godina. === Period nemira === [[Datoteka:Révolution de 1830 - Combat devant l'hôtel de ville - 28.07.1830.jpg|thumb|left|250px|Slikar Jean Victor Schnetz prikazao je sukob ispred pariške gradske vijećnice, jednog od brojnih sukoba tokom [[Julska revolucija|Julske revolucije]].]] Konačni Napoleonov krah i zaključci reakcionarskog [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] doveli su do ponovne uspostave kraljevine u Francuskoj i [[Burbonska restauracija|restauracije dinastije Bourbon]]. Načelu države tako se našao [[Louis XVIII. Bourbon]], a država je ideološki vraćena u predrevolucionarno razdoblje krutog monarhizma. Ipak, posljedice revolucije su se osjetile, makar u svijestu francuskih građana, tako da se vrlo brzo pojavio novi otpor monarhističkoj tiraniji, koji je kulminirao novom revolucijom za vladavine [[Karlo X., kralj Francuske|Charlesa X.]], brata Louisa XVIII. Naime, Charles X. je želio vratiti apsolutizam u svom izvorom obliku i gotovo u cijelosti dokinuti politički utjecaj demokratskih institucija i predstavničkih tijela. Bijesan zbog takve politike, narod je ponovo ustao te je [[1830.]] godine izbila [[Julska revolucija]] koja je dovela do svrgavanja Charlesa X., ali ne i kraha monarhije. Na čelo države došao je [[Louis-Philippe I.]] iz pobočne loze [[Bourbon]]aca, a revolucija je ugašena. Direktna posljedica Julske revolucije bilo je i osamostaljivanje [[Belgija|Belgije]], koja je dotad bila dio Nizozemske, a kojoj je Francuska pomogla u [[Belgijska revolucija|borbi za nezavisnost]]. Ipak, narod u Francuskoj i dalje nije bio u potpunosti zadovoljan, unatoč znatno liberalnijem pristupu novoga kralja. [[Julska Monarhija]] bila je obilježena vladavinom atipičnom za jednog konzervativnog monarha, kojega su nazivali "Kralj-građanin" zbog enormne potpore [[buržoazija|buržoazije]] koju je uživao, no ipak ne po mjeri naroda. Iako Louis-Philippe nije trošio raskošno kao i svojih prethodnici te iako njegova konzervativna vladavina doista nije bila toliko konzervativna, nauspjeh na vanjskoj politici, financijski problemi i pogoršanje uvjeta života radničke klase doveli su do novog vala nezadovoljstva. U jeku [[Proljeće naroda|Proljeća naroda]] [[1848.]] godine, u Francuskoj je izbila nova revolucija kojom je Louis-Philippe bio prisiljen [[abdikacija|abdicirati]] s vlasti. Nakon njegove abdikacije održani su, prvi put u Francuskoj, izbori za [[predsjednik]]a republike, na kojima su kandidati bili favorizirani [[Louis-Eugène Cavaignac]] i [[Napoleon III|Louis Bonaparte]], Napoleonov nećak. Louis Bonaparte pobijedio je na izborima i tako postao prvi predsjednik Francuske, koja tim činom ulazi u period [[Druga Francuska Republika|Druge Republike]]. [[Datoteka:BismarckundNapoleonIII.jpg|320px|thumb|[[Napoleon III.]] <small>(lijevo)</small> u razgovoru s [[Otto von Bismarck|Ottom von Bismarckom]] <small>(desno)</small> nakon što njegova zarobljivanja tokom [[Bitka kod Sedana (1870)|bitke kod Sedana]]. Poraz kod [[Sedan]]a bio je konačni krah Napoleona III., čija je odluka da ratuje s Pruskom dočekana s izrazito negativnim reakcijama.]] Nova republika trajala je tek četiri godine, kada je Louis Bonaparte proglasio [[Drugo Francusko Carstvo|Drugo Carstvo]], a sebe carem po imenu [[Napoleon III.]], a sve to nakon uspjelog državnog udara [[1851.]] godine i referenduma na kojemu je dobio gotovo jednoglasn podršku za svoje državne reforme. Kao car, Napoleon III. je proveo cijeli val modernizacije na polju unutrašnje politike, dok mu je vanjska politika bila obilježena pokušajima da Francusku vrati na poziciju svjetske velesile. Tu je imao dvojakog uspjeha, formiravši blisko partnerstvo s [[UK|Britanijom]] i novoujedinjenom [[Kraljevina Italija|Kraljevinom Italjiom]], ali istovremeno doživjevši debakl u [[Meksiko|Meksiku]] i u odnosima s [[Pruska|Pruskom]]. Napoleon III. nije bio zagovornik [[Unifikacija Njemačke (1871)|unifikacije Njemačke]] i nije bila tajna kako se protivio pokušajima kancelara [[Otto von Bismarck|Bismarcka]]. Godine [[1870.]], Napoleon III., bez saveznika i s inferiornom vojskom, ulazi u [[Francusko-pruski rat|rat s Pruskom]] gdje doživljava težak poraz, posebice nakon [[Bitka kod Sedana (1870)|kraha kod Sedana]]. Po završetku rata, Napoleon III. je pobjegao u Britaniju, a [[Otto von Bismarck]] je [[18. siječnja]] [[1871.]] godine, usred palače [[Versailles]], proglasio osnivanje ujedinjenog [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]], što će biti velik udarac na francuski nacionalni ponos. Krajem [[1870.]] godine, kada je poraz od Pruske već bio evidentan, [[Léon Gambetta]] je proglasio ukidanje Drugog Carstva i formiranje [[Treća Francuska Republika|Treće Republike]], čiji je prvi predsjednik postao [[Adolphe Thiers]]. Suočena s potpunim poslijeratnim kaosom, nestabilnošću političkih instutucija, krahom nacionalnog morala, ali i socijalnim nemirima, Treća Republika našla se u velikim problemima, koje je dodatno pojačavala činjenica da država nije imala [[ustav]] koji bi formirao temeljno ustrojstvo države. Skupina [[komunizam|komunistički]] orijentiranih prosvjednika [[1871.]] godine proglasila je [[Pariška komuna|Parišku komunu]], prvu državnu tvorevinu zasnovan na [[Karl Marx|Marxovim]] idejama. Dvomjesečna komuna, koju je predvodio [[Louis Auguste Blanqui]], nije naišla na odobravanje središnje vlasti tako da je Thiers naredio njezino krvavo gušenje, koje se konačno dogodilo u svibnju [[1871.]] godine. [[Ustav Francuske (1875)|Ustav]] je konačno donesen [[1875.]] godine, nakon čega je Treća Republika ušla u stabilizacijski period koji će konsolidirati središnju državnu vlast u narednim godinama. Doista, stabilizacija je imala odjeka i omogućila je značajan unutrašnjopolitički prosperitet, posebice na polju kulture, pa se razdoblje od [[1871.]] do [[1914.]] godine u Francuskoj povijesti naziva ''[[Belle Époque]]''. [[Francuski kolonijalni imperij]] u [[Novi svijet|Novom svijetu]] izgubljen je još tokom i nakon [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]] tako da je Francuska bila kolonijalno inferiorna početkom XIX. vijeka. Ipak, počevši od [[1830.]] pa nadalje, Francuska je preusmjerila svoje kolonijalne pretenzije na jug i istok te je uspjela obnoviti svoj kolonijalni imperij posjedima na sjeveru i zapadu [[Afrika|Afrike]], na [[Madagaskar]]u, u [[Indokina|Indokini]] i u [[Polinezija|Polineziji]]. Neke od tih kolonija vodit će oštre oslobodilačke ratove u XX. vijeku. === Suvremena historija === [[Datoteka:J accuse.jpg|thumb|left|220px|[[Dreyfusova afera]] imala je enorman utjecaj na francusku svakodnevnicu te do danas ostaje jedan od najkontroverznijih događaja u povijesti Francuske, ali i kaznenog prava. Medijska popraćenost bila je enormna, a potakla je angažman brojnih intelektualaca i kulturnih djelatnika, među kojima je bio i slavni pisac [[Émile Zola]], koji je u [[1898.]] godine u časopisu ''[[L’Aurore]]'' objavio svoje slavno pismo ''[[J’accuse...!]]''.]] Početak [[20. stoljeće|XX. vijeka]] Francuska dočekuje kao [[Treća Francuska Republika|Treća Republika]] poljuljana unutarnjim nemirima zbog zloglasne [[Dreyfusova afera|Dreyfusove afere]]. Kada je već bilo izvjesno da će Europa ući u ratni sukob, Francuska se svrstala na stranu država [[Antanta|Antante]], zajedno s [[UK|Ujedinjenim Kraljevstvom]] i [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]]. Zajedno s Britancima, Francuska je činila osovinu otpora [[Njemačko Carstvo|Njemačkom Carstvu]] u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] te je bila jedna od najzaslužnijih za konačnu pobjedu Antante. Posebno se ističe velika francuska pobjeda [[Bitka za Verdun|kod Verduna]] [[1916.]] godine koja, iako je odnijela enormne žrtve na obje strane, danas ostaje jedna od prekretnica rata i osnova onoga što će u međuratnom periodu postati [[Maginotova linija]]. Njemačka kapitulacija potpisana je upravo u francuskim [[Ardeni]]ma [[11. studenog]] [[1918.]] godine, a [[Pariška mirovna konferencija 1919|poslijeratna mirovna konferencija]] održana je u [[Pariz]]u, gdje je Francusku predstavljao [[Georges Clemenceau]]. [[Versajski sporazum]] donio je Francuskoj kontrolu nad rudama bogatim [[Saarland]]om, a na simboličkoj je razini označio njezin položaj globalne sile i dominaciju nad Njemačkom, svojevrsnu osvetu za proglađenje Njemačkog Carstva u [[Versailles]]u [[1871.]] godine. Međuratni period u Francuskoj obilježen je brojnim političkim turbulencijama i pretjerano čestim izmjenama vlada. Naime, vlade u Francuskoj su prosječno trajale oko godinu dana, a kao najsnažnije stranke isprofilirale su se [[Radikalna stranka (Francuska)|radikali]] i konzervativni demokrati, uz povremena uplitanja socijalističkih stranaka. Ključne političke figure bili su višestruki premijer i predsjednik, [[Raymond Poincaré]], te njegov politički oponent, socijalist [[Aristide Briand]]. Briand je izrazito značajan i na globalnoj razini zbog potpisivanja [[Briand-Kelloggov pakt|Briand-Kelloggovog pakta]], prvog međunarodnog dokumenta koji je izričito zabranjivao rat. Održavanje svjetskog mira i politički ''status quo'' svakako su bili u političkom interesu Francuske u tom periodu s obzirom na žrtve koje je Francuska pretrpjela u Prvom svjetskom ratu, ali i ugleda kojeg je u danom trenutku uživala na globalnoj sceni. Stoga, nije nimalo čudno što se francuska konzervativna struja tokom 30-ih godina priklonila [[UK|Britaniji]] u [[politika popuštanja|politici popuštanja]] u odnosu na rastuću opasnost [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] u [[Treći Reich|Trećem Reichu]]. Francuski premijer [[Édouard Daladier]] bio je jedan od supotpisnika kontroverznog [[Münchenski sporazum|Münchenskog sporazuma]] kojima su Reichu predani [[Sudeti]]. [[Datoteka:De Gaulle-OWI.jpg|thumb|220px|[[Charles de Gaulle]] se profilirao još kao mladi zapovjednik tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a dana se, unatoč brojnim kontroverzama tokom njegove vladavine, smatra najutjecajnijom lišnošću moderne francuske politike.]] Kada je [[1. rujna]] [[1939.]] godine Hitler započeo [[Drugi svjetski rat]], Francuska i Britanija bile su prve zemlje koje su objavile rat njemačkom diktatoru. Francuzi su se osjećali prilično sigurnima zbog dobro fortificirane [[Maginotova linija|Maginotove linije]], no Hitler ih je iznenadio napadom preko [[Belgija|Belgije]] tako da su Francuzi, ''de facto'', njemački napad dočekali naspremni. Nakon sramotne [[Bitka kod Dunkerquea|evakuacije kod Dunkerquea]], Hitlerova [[Bitka za Francusku|invazija Francuske]] bila je brza i efikasna tako da je Francuska pala u nešto više od mjesec dana. Sjever zemlje potpao je pod direktnu njemačku upravu, dok je u južnom dijelu uspostavljena kolaboracionistička [[Višijevska Francuska]], čije su glavne figure bili maršal [[Philippe Pétain]] i [[Pierre Laval]]. Višijevska Francuska dosljedno je provodila Hitlerovu politiku [[Holokaust]]a tako da je velik broj francuskih [[Židovi|Židova]] stradao tokom Drugog svjetskog rata. Na području njemačke okupacije djelovao je [[Francuski pokret otpora|pokret otpora]], pod nazivom [[Slobodna Francuska]], a u čijem su radu sudjelovali i brojni intelektualci i mislioci, poput [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paula Sartrea]] i [[Albert Camus|Alberta Camusa]]. Kao čelnik pokreta otpora isprofilirao se mladi general [[Charles de Gaulle]], koji će ubrzo postati jedna od ključnih figura francuske politike. Oslobođenje Francuske uslijedilo je nakon uspješne [[Operacija Overlord|Operacije Overlord]], a kompletirano je slavodobitnim ulaskom francuskih trupa u oslobođeni Pariz. Nakon njemačke kapitulacije [[8. svibnja]] [[1945.]], Francuska se ponovo našla u poziciji pobjednika te je bila jedna od predvodnica poslijeratnih mirovnih pregovora. Poslijeratnu obnovu Francuske, koja se našla u ozbiljnoj političkoj krizi, predvodio je upravo de Gaulle, koji je postao dominantna ličnost francuske politike. Nakon što je prvo predvodio poslijeratnu Provizionalnu vladu, a onda kao premijer dokončao [[Četvrta Francuska Republika|Četvrtu Republiku]], de Gaulle je [[1959.]] godine postao prvi predsjednik aktualne [[Peta Francuska Republika|Pete Republike]]. Njegovo čvrsto političko vodstvo zacementiralo je ideologiju [[golizam|golističkog]] pokreta, koji će desetljećima biti dominantna politička struja u Francuskoj. Nakon neuspjelog referenduma o reformi državnih tijela, de Gaulle se [[1968.]] godine povukao s mjesta predsjednika i otišao u mirovinu, ali njegova je ostavština bila enormna. Novu drastičnu promjenu na francuskoj političkoj sceni donio je socijalist [[François Mitterrand]], čiji je izbor [[1981.]] godine bio prvi izbor nekog socijalista za predsjednika od [[1957.]] godine. Mitterrandovo predsjedništvo bilo je obilježeno brojnim kontroverzama, a na čelu države, nakon 14 godina, zamijenio ga je golist [[Jacques Chirac]] koji je bio predsjednik države od 1995. do 2007. On je odbio sudjelovati u [[Rat u Iraku|inavziji Iraka]]. 2003., Francuska je bila središte iznimno teškog [[Toplotni udar u Europi 2003.|toplotnog udara širom Europe]].<ref>{{cite web| author=BBC News| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3150097.stm| title=French heat deaths 'up to 3,000'| date=14.8. 2003}}</ref> Sveukupno je u Francuskoj umrlo 15.000 osoba tog ljeta.<ref>{{Cite journal| title=Excess mortality related to the August 2003 heat wave in France| year=2006| issn=1432-1246| doi=10.1007/s00420-006-0089-4| publisher=Springer| author=A. Fouillet, G. Rey, F. Laurent, G. Pavillon, S. Bellec, C. Guihenneuc-Jouyaux, J. Clavel, E. Jougla, Denis Hémon}}</ref> Suvremena Francuska danas igra značajnu ulogu na globalnoj sceni, a posebice unutar [[EU|Europske unije]] i [[UN|Ujedinjenih nacija]], gdje je jedna od stalnih članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti]]. == Geografija == {{main|Geografija Francuske}} [[Datoteka:France cities.png|thumb|250px|Fizička mapa Francuske s najvećim gradskim centrima.]] Francuska se u cijelosti nalazi u zapadnoj Europi. Na sjeveroistoku graniči s [[Belgija|Belgijom]] i [[Luksemburg]]om, s [[Nemačka|Njemačkom]] i [[Švajcarska|Švicarskom]] na istoku, na jugoistoku s [[Monako]]m i [[Italija|Italijom]] te sa [[Španija|Španjolskom]] i [[Andora|Andorom]] na jugu. Sjeverne i zapadne obale Francuske izlaze na [[Atlantski ocean]] (odnosno [[Biskajski zaljev]] i kanal [[La Manche]]), a južne na [[Sredozemno more]] ([[Lionski zaljev]] i [[Ligursko more]]). U sastavu Francuske je i otok [[Korzika]] u Sredozemnom moru te više od 20 [[Francuski prekomorski departmani i teritorije|prekomorskih departmana i zavisnih teritorija]]. === Reljef === [[Datoteka:Usson JPG01.jpg|thumb|220px|Selo u Centralnom masivu u podnožju ugaslog [[vulkan]]a.]] U Francuskoj postoje reznovrsni oblici reljefa. Na jugu, Francuska je od [[Pirinejski poluotok|Pirinejskog poluostrva]] odvojena planinskim lancem [[Pirineji|Pirineja]], dok se na jugoistoku zemlje nalaze [[Alpe]], koje čine prirodnu granicu sa [[Švicarska|Švicarskom]] i [[Italija|Italijom]]. [[Mont Blanc]], visok 4,807 m, najviši je vrh [[EU|Europske unije]],<ref>Mont Blanc je, prema određenom broju geografa, najviši vrh Europe općenito. Ipak, gorje [[Kavkaz]] sadrži cijeli niz vrhova koji su viši od Mont Blanca, no kako se Kavkaz može svrstati i u [[Azija|Aziju]], ne postoji jasan konsenzus oko najvišeg vrha europskog kontinenta.</ref> koji se nalazi na granici s Italijom. Rijeke su na ovom području stvorile duboke doline, a [[ledenjak|glečeri]] koji su ih ispunjavali tokom ledenog doba su ih dodatno proširili i produbili. Za razliku od Alpa, Pirineji u ledenom dobu nisu bili toliko podložni [[glacijacija|glacijaciji]], pa tu nema velikih glečera, jezera i dolina koji su karakteristični za Alpe. Zbog visine Pirineja, putevi između Španjolske i Francuske su vrlo ograničeni. Alpe se prema sjeveru nastavljaju na [[Jura (planine)|gorje Jura]] koje su granica prema [[Švajcarska|Švicarskoj]]. U centralnom dijelu Francuske nalazi se [[Centralni masiv]], valovita visoravan visoka prosečno od 800 do 1,000 metara, s koje se mjestimično uzdižu vrhovi ugašenih [[vulkan]]a visine do 1,900 m. Doline rijeka [[Rhone]] i [[Saône]] odvajaju ove gromadne planine od Alpa. Druga grupa starih [[gromadne planine|gromadnih planina]] su [[Vogezi]], čija visina ide do 1,200 m. Dolina [[Rajna|Rajne]] dijeli Vogeze od [[Schwarzwald]]a u Njemačkoj. Ostatak Francuske čine nizine. Na sjeveru se nalazi [[Pariški bazen]], u kojem se nalazi privredno i populacijsko središte Francuske. Parišku kotlinu okružuju Armorikanski masiv, Centralni masiv, Vogezi i [[Ardeni]]. Oko [[Pariz]]a postoji sistem koncentričnih grebena, koji razdvajaju uske ravnice. Na jugozapadu, u podnožju Pirineja, nalazi se [[Akvitanska nizina]], koja se široko otvara prema moru. Akvitanska nizina je ravnica sa plodnim zemljištem. === Klima === Klimatske prilike u Francuskoj su vrlo raznovrsne. Za zapad i sjever države svojstvena je [[oceanska klima]], koja je najviše izražena u [[Bretanja|Bretanji]]. Prosječna srpanjska temperatura je oko 16&nbsp;°C, a siječanjska oko 7&nbsp;°C. Temperaturne razlike se povećavaju prema istoku, uz više vedrih i hladnih zimskih dana, ali su i ljeta prilično vedra i vruća, s malo padavina, koja su ravnomjerno raspoređena u svim godišnjim dobima. Planinski krajevi imaju oštriju klimu s dugim, snježnim zimama. Južno od Alpa, klima je izrazito [[mediteranska klima|sredozemna]]. {{-}} <gallery mode="packed"> File:Aiguille1.jpg|Brdoviti predijeli [[Normandija|Normandije]], blizu [[Étretat]]a File:Lavender field.jpg|[[Sredozemno more|Mediteranska]] vegetacija ([[lavanda]]) i [[Provansa|Provansi]] File:Beauce 3.jpg|Poljane regije [[Beauce]] File:Aiguille du Dru 3.jpg|[[Alpska klima]] u [[Francuske Alpe|Alpama]] File:Verdon Trescaire.jpg|[[Kanjon Verdon]] u Provansi File:Weinberg Cote de Nuits.jpg |[[Vinograd]]i u regiji [[Côte de Nuits]], [[Burgundija]] File:Lac Vert de Fontanalbe.jpg|[[Alpska klima]] u [[Nacionalni park Mercantour|Nacionalnom parku Mercantour]] File:Bora Bora - Mt Otemanu.jpg|[[Tropska klima]] na otoku [[Bora Bora]] ([[Francuska Polinezija]]) File:Pointe du van.jpg|[[Pointe du Van]], zapadna [[Bretanja]] File:PassesBassin.JPG|[[Oceanska klima]] i pješčane plaže [[Zaljev Arcachon|zaljeva Arcachon]] File:Piana Dardo dans les Calanche.jpg|Polusuha klima na [[Korzika|Korziki]] </gallery> === Vode === [[Datoteka:VillequierSeine.JPG|thumb|Donji tok rijeke [[Seine]]|220px]] Rijeke Francuske pripadaju dvama slivovima - onom [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] i onom [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Većina njih izvire iz Centralnog masiva, Alpa ili Pirineja. Najduže rijeke su: * [[Seine]] (775&nbsp;km) – ravničarska rijeka koja ima široko razgranat sliv s velikim pritokama [[Marne (rijeka)|Marne]] i [[Oise]]. Protječe kroz [[Pariz]], a ulijeva se u [[La Manche]]. * [[Garonne]] (575&nbsp;km) – ima izvor u španjolskom dijelu Pirineja, protječe kroz [[Toulouse]] i [[Bordeaux]], a pri ušću u Atlantski ocean obrazuje široki [[estuarij]] rijeke [[Gironde (rijeka)|Gironde]]. Glavne pritoke su [[Tarn (rijeka)|Tarn]], [[Lot]] i [[Dordogne (rijeka)|Dordogne]]. * [[Rhône]] (812&nbsp;km) – najplovnija rijeka Francuske, izvire u švicarskim Alpima iz [[Ledenjak Rhône|ledenjaka Rhône]] i protječe kroz [[Ženevsko jezero]]. Kod [[Lyon]]a prima rijeku [[Saône]], a druge veće pritoke su [[Durance]] i [[Isère]]. Utječe u [[Sredozemno more]] u delti [[Camargue]], u kojoj se nalazi najniža točka Francuske od -2 m. * [[Loire]] (1,020&nbsp;km) – najduža rijeka Francuske, izvire u Centralnom masivu. Prima više pritoka, od kojih su najpoznatije [[Allier]], [[Cher (rijeka)|Cher]], [[Indre]] i [[Vienne (rijeka)|Vienne]]. Najveće jezero je [[jezero Léman|Léman]] (drugo ime: [[Ženevsko jezero]], 582&nbsp;km²), kojeg Francuska dijeli sa Švicarskom. == Politika == [[Datoteka:Declaration of Human Rights.jpg|thumb|[[Deklaracija o pravima čoveka i građanina]] iz [[1789]].]] Francuska je [[Unitarna država|unitarna]] [[polupredsjednički sustav|polupredsjednička]] republika s dugogodišnjom demokratskom tradicijom.<ref>{{cite web |url=http://www.democracyweb.org/limits/france.php |title=Comparative studies in Freedom – France |publisher=Democracy Web |date= |accessdate=30 September 2013 |archivedate=2015-03-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150321022455/http://www.democracyweb.org/limits/france.php |deadurl=yes }}</ref> [[Ustav Francuske|Ustav Pete Republike]] je usvojen na referendumu [[28. rujna]] [[1958.]] godine.<ref>[http://www.oecd.org/home/0,3305,en_2649_201185_1_1_1_1_1,00.html France: Fifth Republic] – [http://flagspot.net/flags/index.html Flags of the World]</ref> Novi ustav značajno je ojačao izvršnu vlast u odnosu na onu legislativnu. Egzekutiva je bicefalna: [[Lista predsjednika Francuske|Predsjednik Republike]] (trenutno [[Emmanuel Macron]]), koji je šef države i bira se direktono na izborima na mandat od 5 godina (prethodno 7 godina),<ref>{{fr icon}} [http://www.ladocumentationfrancaise.fr/dossiers/quinquennat/chronologie.shtml Le quinquennat : le référendum du 24 Septembre 2000]</ref> i [[Vlada Francuske|Vlada]], na čijem je čelu premijer kojeg imenuje predsjednik. Aktualni premijer je [[Sébastien Lecornu]]. [[Francuski parlament|Parlament]] je dvodoman i sastoji se od [[Narodna skupština (Francuska)|Narodne skupštine]], koja ima 577 neposredno biranih zastupnika, i posredno izabranog [[Senat (Francuska)|Senata]], koji ima 348 zastupnika.<ref>[https://web.archive.org/web/20081205055025/http://www.assemblee-nationale.fr/english/synthetic_files/file_4.asp The National Assembly and the Senate – General Characteristics of the Parliament]. Official Site of the French National Assembly</ref> Zastupnici Narodne skupštine predstavljaju jedinice lokalne samouprave te se izabiru na mandat od 5 godina.<ref>[https://web.archive.org/web/20110704054719/http://www.assemblee-nationale.fr/english/election.asp#election Election of deputies]. Official Site of the National Assembly</ref> Skupština ima pravo raspustiti Vladu, što znači da sastav Vlade i osoba mandatara ovisi o tome koja stranka drži većinu u Narodnoj skupštini. Zastupnike u Senatu bira izborni kolegij na mandat od 6 godina (ranije 9 godina), s tim da se, od rujna [[2008.]], svake tri godine bira polovica zastupnika.<ref>[https://web.archive.org/web/20110615001205/http://www.senat.fr/lng/en/election_senateurs.html The senatorial elections]. Official Site of the Senate</ref> Zakonodavne ovlasti Senata uvelike su ograničene i u slučaju neslaganja među dva doma, prednost uvijek ima Narodna skupština.<ref>{{fr icon}} [http://www.politique.net/2007081801-le-role-du-senat.htm Le role du Sénat]</ref> Vlada ima velik utjecaj na određivanje dnevnog reda Parlamenta. Politiku Francuske odlikuju dva suprotstavljenja bloka: lijevi blok okupljen oko [[Socijalistička partija (Francuska)|Socijalističke partije]] i desni, prethodno okupljen oko stranke [[Okupljanje za republiku]], a danas oko njenog nasljednika, [[Unija za narodni pokret|Unije za narodni pokret]].<ref>{{fr icon}} {{cite book |title=La France vers le bipartisme ? : La présidentialisation du PS et de l'UMP|last=Grunberg |first=Gérard |year=2007 |isbn=2-7246-1010-5|url=http://www.pressesdesciencespo.fr/fr/livre/?GCOI=27246100617740}}</ref> === Administrativna podjela === Francuska je do [[2016.]] godine podjeljena na 27 [[regioni Francuske|regija]], koje su dalje podijeljene na 101 [[departmani Francuske|departman]]. Dvadesetdvije regije nalazile su se u kontinentalnoj Francuskoj ([[Metropolitanska Francuska]]), koja obuhvaća i otok [[Korzika|Korziku]]. Preostalih pet regija bilo je izvan Europe; to su [[Gvadalupa|Guadeloupe]], [[Martinik|Martinique]], [[Francuska Gvajana]], [[Mayotte]] i [[Réunion]]. [[Francuske prekomorske teritorije|Francuski prekomorski teritoriji]] organizacijski nisu dio ovog sustama, uglavnom nisu dio [[Evropska unija|Europske unije]] i u njima samo djelomično važe francuski zakoni. Ipak, [[2016.]] godine je provedena opsežna administrativna reforma preko koje je broj regija smanjen s 27 na 18. Pet prekomorskih regija zadržalo je svoj status, međutim 22 kontinentalne su spojene tako da je njihov broj smanjen na 13. Ispod donosimo novu regionalnu podjelu, dok je stara dostupna u [[Regioni Francuske|posebnom članku]]. Broj departmana je ostao isti. ==== Metropolitanska Francuska ==== {{small|'''Napomena:''' ''Regije su nakon formiranja dobile privremene nazive koji su, zapravo, bili složenice nastale od naziva spojenih, prijašnjih regija. Regionalni parlamenti imali su dužnost donijeti odluku o novim nazivima regija, koju je kasnije potvrđivalo Državno vijeće.''}} {| class="wikitable" style="font-size:90%;" width="100%" |- ! Regija ! Departmani ! Središte |- | [[Grand Est]] | [[Ardennes]] • [[Aube (departman)|Aube]] • [[Bas-Rhin (departman)|Bas-Rhin]] • [[Haute-Marne]] • [[Haut-Rhin]] • [[Marne]] • [[Meurthe-et-Moselle]] • [[Meuse]] • [[Moselle]] • [[Vosges]] | '''[[Strasbourg]]''' |- | [[Nova Akvitanija]] | [[Charente]] • [[Charente-Maritime]] • [[Corrèze (departman)|Corrèze]] • [[Creuse (departman)|Creuse]] • [[Deux-Sèvres]] • [[Dordogne]] • [[Gironde]] • [[Haute-Vienne]] • [[Landes (departman)|Landes]] • [[Lot-et-Garonne]] • [[Pyrénées-Atlantiques]] • [[Vienne]] | '''[[Bordeaux]]''' |- | [[Auvergne-Rhône-Alpes]] | [[Ain]] • [[Allier (departman)|Allier]] • [[Ardèche]] • [[Cantal]] • [[Drôme (departman)|Drôme]] • [[Haute-Loire]] • [[Haute-Savoie]] • [[Isère (departman)|Isère]] • [[Loire (departman)|Loire]] • [[Puy-de-Dôme]] • [[Rhône (departman)|Rhône]] • [[Savoie]] | '''[[Lyon]]''' |- | [[Bourgogne-Franche-Comté]] | [[Côte-d'Or]] • [[Doubs (departman)|Doubs]] • [[Haute-Saône]] • [[Jura (departman)|Jura]] • [[Nièvre]] • [[Saône-et-Loire]] • [[Territoire de Belfort]] • [[Yonne (departman)|Yonne]] | '''[[Dijon]]''' |- | [[Bretanja|Bretagne]] | [[Côtes-d'Armor]] • [[Finistère]] • [[Ille-et-Vilaine]] • [[Morbihan]] | '''[[Rennes]]''' |- | [[Centre-Val de Loire]] | [[Cher (departman)|Cher]] • [[Eure-et-Loir]] • [[Indre (departman)|Indre]] • [[Indre-et-Loire]] • [[Loir-et-Cher]] • [[Loiret]] | '''[[Orléans]]''' |- | [[Korzika|Corse]] | [[Haute-Corse]] • [[Corse-du-Sud]] | '''[[Ajaccio]]''' |- | [[Île-de-France]] | [[Essonne (departman)|Essonne]] • [[Hauts-de-Seine]] • [[Pariz]] • [[Seine-Saint-Denis]] • [[Seine-et-Marne]] • [[Val-de-Marne]] • [[Val-d'Oise]] • [[Yvelines]] | '''[[Pariz]]''' |- | [[Occitanie]] | [[Ariège]] • [[Aude (departman)|Aude]] • [[Aveyron]] • [[Gard (departman)|Gard]] • [[Gers]] • [[Haute-Garonne]] • [[Hautes-Pyrénées]] • [[Hérault (departman)|Hérault]] • [[Lot (departman)|Lot]] • [[Lozère]] • [[Pyrénées-Orientales]] • [[Tarn]] • [[Tarn-et-Garonne]] | '''[[Toulouse]]''' |- | [[Hauts-de-France]] | [[Aisne (departman)|Aisne]] • [[Nord (departman)|Nord]] • [[Oise (departman)|Oise]] • [[Pas-de-Calais]] • [[Somme (departman)|Somme]] | '''[[Lille]]''' |- | [[Normandie (regija)|Normandie]] | [[Calvados]] • [[Eure (departman)|Eure]] • [[Manche]] • [[Orne]] • [[Seine-Maritime]] | '''[[Rouen]]''' |- | [[Pays de la Loire]] | [[Loire-Atlantique]] • [[Maine-et-Loire]] • [[Mayenne (departman)|Mayenne]] • [[Sarthe]] • [[Vendée]] | '''[[Nantes]]''' |- | [[Provence-Alpes-Côte d'Azur]] | [[Alpes-de-Haute-Provence]] • [[Hautes-Alpes]] • [[Alpes-Maritimes]] • [[Bouches-du-Rhône]] • [[Var (departman)|Var]] • [[Vaucluse]] | '''[[Nice]]''' |} ==== Prekomorske regije ==== {| class="wikitable" style="font-size:90%;" |- ! Ime ! Ustavni status ! Središte |- | {{Flag|Francuska Gvajana|local}} | Prekomorska regija (''régions d'outre-mer'') i istovremeno prekomorski departman (''département d'outre-mer'' ili DOM) ! [[Cayenne]] |- | {{Flag|Guadeloupe|local}} | Prekomorska regija (''régions d'outre-mer'') i istovremeno prekomorski departman (''département d'outre-mer'' ili DOM) ! [[Basse-Terre]] |- | {{Flag|Martinique|local}} | Prekomorska regija (''régions d'outre-mer'') i istovremeno prekomorski departman (''département d'outre-mer'' ili DOM) ! [[Fort-de-France]] |- | {{Flag|Mayotte|local}} | Prekomorska regija (''régions d'outre-mer'') i istovremeno prekomorski departman (''département d'outre-mer'' ili DOM) ! [[Mamoudzou]] |- | {{Flag|Réunion|local}} | Prekomorska regija (''régions d'outre-mer'') i istovremeno prekomorski departman (''département d'outre-mer'' ili DOM) ! [[Saint-Denis, Réunion|Saint-Denis]] |} ==== Prekomorski teritoriji i kolektiviteti ==== {| class="wikitable" style="font-size:90%;" |- ! Ime ! Ustavni status ! Središte |- | {{Flag|Clipperton}} | Privatno vlasništvo države kojim direktno upravlja [[Ministar za prekomorsku Francusku|Vlada]] ! ''Nenastanjen'' |- | {{Flag|Francuska Polinezija}} | Određena kao prekomorska zemlja (''pays d'outre-mer'' ili POM), što je identično sa statusom prekomorskog kolektiviteta. ! [[Papeete]] |- | {{Flag|Francuski južni i antarktički teritoriji}} | Prekomorski teritorij (''territoire d'outre-mer'' ili TOM) ! [[Port-aux-Français]] |- | {{Flag|Nova Kaledonija|local}} | Kolektivitet ''[[sui generis]]'' ! [[Nouméa]] |- | {{Flag|Saint Barthélemy|local}} | Prekomorski kolektivitet (''collectivité d'outre-mer'' ili COM) ! [[Gustavia, Saint Barthélemy|Gustavia]] |- | {{Flag|Saint Martin}} | Prekomorski kolektivitet (''collectivité d'outre-mer'' ili COM) ! [[Marigot, Saint Martin|Marigot]] |- | {{Flag|Saint Pierre i Miquelon|local}} | Prekomorski kolektivitet (''collectivité d'outre-mer'' ili COM). Još uvijek se naziva ''collectivité territoriale''. ! [[Saint-Pierre, Saint Pierre and Miquelon|Saint-Pierre]] |- | {{Flag|Wallis i Futuna|local}} | Prekomorski kolektivitet (''collectivité d'outre-mer'' ili COM). Još uvijek se naziva ''territoire''. ! [[Mata-Utu]] |} == Stanovništvo == {{main|Popis gradova u Francuskoj}} S procijenjenih 66,000,000 stanovnika u srpnju [[2013.]] godine, Francuska je 21. najmnogoljudnija zemlja u svijetu te treća u [[Europa|Europi]]. Iako su [[Francuzi]] povijesno [[Kelti|keltskog]], [[Latini|latinskog]], [[Germani|germanskog]] i [[Akvitanci|akvitanskog]] porijekla, danas su oni blend cijelog niza etničkih skupina, što je posljedica masovne imigracije u modernom dobu. Godine [[2004.]], provedena studija procijenila je kako je 51,000,000 Francuza bijele rase (85%), 6,000,000 su bili iz [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]] (10%), 2,000,000 su bili crne rase (3.5%), a 1,000,000 su bili iz [[Azija|Azije]] (1.5%).<ref>[[Yazid Sabeg]] et Laurence Méhaignerie, [http://www.conventioncitoyenne.com/documents/oubliesdelegalite.pdf Les oubliés de l'égalité des chances] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130421134210/http://www.conventioncitoyenne.com/documents/oubliesdelegalite.pdf |date=2013-04-21 }}, [[Institut Montaigne]], January 2004</ref><ref>{{cite news|url=http://www.economist.com/node/13377324 |title=France's ethnic minorities: To count or not to count |publisher=The Economist |date=26 March 2009 |accessdate=25 April 2013}}</ref> Prema zakonu iz [[1789.]] godine, a kojeg afirmira i ustav iz [[1958.]], državi je zabranjeno skupljati podatke o porijeku i etnicitetu francuskih građana, mada danas postoje nedržavne agencije koje skupljaju te podatke.<ref>[http://teo_english.site.ined.fr/ "TRAJECTORIES AND ORIGINS" Survey on population diversity in France] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111202054910/http://teo_english.site.ined.fr/ |date=2011-12-02 }}, Insee 2008</ref><ref name="Oppenheimer">{{cite journal |last=Oppenheimer |first=David B. |year=2008| title=Why France needs to collect data on racial identity...in a French way |journal=Hastings International and Comparative Law Review |volume=31 |issue=2 |pages=735–752 |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1236362}}</ref> Francuska je danas jedno od imigracijskih središta svijeta, prihvaćajući oko 200,000 leglnih imigranata godišnje.<ref>[http://www.ined.fr/fr/pop_chiffres/france/flux_immigration/depuis_1994/ Statistiques détaillées sur les flux d'immigration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120523053018/http://www.ined.fr/fr/pop_chiffres/france/flux_immigration/depuis_1994/ |date=2012-05-23 }}, Ined, 2011</ref> Također, ona je vodeća zapadnoeuropska zemlja po broju zahtjeva za [[azil]].<ref name="UNHCR">{{cite web |publisher=[[UNHCR]] |year=2006 |url=http://www.unhcr.org/publ/PUBL/4492677f0.pdf |title=UNHCR Global Report 2005: Western Europe |accessdate=14 December 2006 |format=PDF}}</ref> Iako [[Europska unija]] omogućava slobodan protok ljudi, Francuska je usvojila mjere kojima ograničava imigraciju iz [[Istočna Europa|Istočne Europe]], a imigracijska politika je danas jedno od najspornijih pitanja francuske politike. Francuska je visoko urbanizirana zemlja. Njezini najveći gradovi, ako se gleda cijelo metropolitansko područje, su [[Pariz]] (12,292,900), [[Lyon]] (2,182,482), [[Marseille]] (1,721,031), [[Toulouse]] (1,250,251), [[Lille]] (1,159,547), [[Bordeaux]] (1,140,668), [[Nice]] (1,003,947), [[Nantes]] (884,275) i [[Strasbourg]] (763,739). [[Ruralni egzodus]] je bio jedan od najvećih političkih problema u Francuskoj kroz gotovo cijeli [[20. stoljeće|XX. vijek]]. ;Najveći gradovi u Francuskoj {{Najveći gradovi u Francuskoj}} === Etničke grupe === {{bar box |title=Stanovnici Metropolitanske Francuske (INSEE, 2010.)<ref>[http://www.insee.fr/fr/themes/tableau.asp?reg_id=0&ref_id=NATTEF02131 Part des populations étrangères et immigrées en 2010]</ref> |titlebar=#ddd |float=right |bars= {{bar percent|[[Francuzi]]|Red|89.7}} {{bar percent|Francuzi (naturalizirani)|Blue|4.4}} {{bar percent|Stranci|MediumAquamarine|5.9}} {{bar percent|Imigranti|Black|8.6}} }} Moderni etnički Francuzi mahom su potomci [[Kelti|Kelta]], [[Iberi|Ibera]], [[Ligurci|Ligura]], [[Italski narodi|Itala]] (uključujući i [[Rimljani|Rimljane]]) i [[Grci|Grka]] iz južne Francuske,<ref>Éric Gailledrat, ''Les Ibères de l'Èbre à l'Hérault (VIe-IVe s. avant J.-C.)'', Lattes, Sociétés de la Protohistoire et de l'Antiquité en France Méditerranéenne, Monographies d'Archéologie Méditerranéenne – 1, 1997</ref><ref>Dominique Garcia: ''Entre Ibères et Ligures. Lodévois et moyenne vallée de l'Hérault protohistoriques''. Paris, CNRS éd., 1993; ''Les Ibères dans le midi de la France''. L'Archéologue, n°32, 1997, pp. 38–40</ref> kasnije pomiješani s [[Germani|germanskim narodima]] koji su područje Francuske naselili nakon pada [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], poput [[Franci|Franaka]], [[Burgundi|Burgunda]], [[Alemani|Alemana]] i [[Goti|Gota]],<ref>[http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?ParagraphID=ekw History Of France<!-- Bot generated title -->]</ref> malim brojem [[Mauri|Maura]] i [[Saraceni|Saracena]] na jugu<ref>"Les Gaulois figurent seulement parmi d'autres dans la multitude de couches de peuplement fort divers (Ligures, Ibères, Latins, Francs et Alamans, Nordiques, Sarrasins...) qui aboutissent à la population du pays à un moment donné ", [[:fr:Jean-Louis Brunaux|Jean-Louis Brunaux]], ''Nos ancêtres les Gaulois'', éd. Seuil, 2008, p. 261</ref><ref>"Notre Midi a sa pinte de sang sarrasin", [[Fernand Braudel]], ''L'identité de la France – Les Hommes et les Choses (1986)'', Flammarion, 1990, p. 215</ref><ref>"Les premiers musulmans arrivèrent en France à la suite de l'occupation de l'Espagne par les Maures, il y a plus d'un millénaire, et s'installèrent dans les environs de Toulouse – et jusqu'en Bourgogne. À Narbonne, les traces d'une mosquée datant du VIIIe siècle sont le témoignage de l'ancienneté de ce passé. Lors de la célèbre, et en partie mythologique, bataille de Poitiers en 732, dont les historiens reconsidèrent aujourd'hui l'importance, Charles Martel aurait stoppé la progression des envahisseurs arabes. Des réfugiés musulmans qui fuyaient la Reconquista espagnole, et plus tard l'Inquisition, firent souche en Languedoc-Roussillon et dans le Pays basque français, ainsi que dans le Béarn", [[:fr:Justin Vaïsse|Justin Vaïsse]], ''Intégrer l'Islam'', Odile Jacob, 2007, pp. 32–33</ref><ref>" Les Sarrasins gardèrent longtemps sur les côtes de la Provence, à la Garde-Freinet, un solide point d'appui et de là purent faire des incursions dans une partie de la France. Au huitième siècle, lors de l'invasion des Berbères dit Arabes, ceux-ci avaient pénétré jusque dans la vallée de la Loire : on parle même de leur venue dans la région orientale de la France, à Luxeuil, dans les Vosges et devant Metz. [...] les observations des anthropologistes ne permettent pas de douter que nombre de familles françaises dans les bassins de la Garonne et du Rhône ne soient issus des envahisseurs musulmans, Berbères modifiés par leur croisement avec les Espagnols, les Arabes et les noirs d'Afrique.", [[Élisée Reclus]], ''Nouvelle géographie universelle: la terre et les hommes, Élisée Reclus'', éd. Hachette, 1881, t. 2, chap. 1-Vue d'ensemble – Le milieu et la race, Ançêtres de Français, p. 45-46</ref><ref>"L'élément sémitique, juif et arabe, était fort en Languedoc. Narbonne avait été longtemps la capitale des Sarrasins en France. (...) Ces nobles du Midi étaient des gens d'esprit qui savaient bien la plupart que penser de leur noblesse. Il n'y en avait guère qui, en remontant un peu, ne rencontrassent dans leur généalogie quelque grand-mère sarrasine ou juive.", [[Jules Michelet]], ''Histoire de France'', éd. Chamerot, 1861, t. 2, p. 335</ref><ref>"Bien que le séjour des Arabes en France n'ait été constitué que par une série de courtes invasions, ils ont laissé des traces profondes de leur passage dans la langue, et [...] ils en ont laissé également dans le sang. [...] L'ethnologie nous en fournit la preuve, en retrouvant, après tant de siècles, des descendants des Arabes sur plusieurs parties de notre sol. Dans le département de la Creuse, dans les Hautes-Alpes, et notamment dans plusieurs localités situées autour de Montmaure (montagne des Maures), dans le canton de Baignes (Charente), de même que dans certains villages des Landes, du Roussillon, du Languedoc, du Béarn, les descendants des Arabes sont facilement reconnaissables.", [[Gustave Le Bon]], ''La Civilisation des Arabes (1884)'', La Fontaine au Roy, 1990, p. 237</ref><ref>"Il est certain que, de nos jours, on peut encore trouver en France des descendants des Sarrasins, notamment dans toute la région du sud de la Loire, dans les monts d'Auvergne, en Guyenne, en Languedoc et en Provence, voire même en Bourgogne.", [[René Martial]], ''La Race française (1934)'', Mercure de France, 1934, p. 101-102</ref> te [[Skandinavci|Skandinavaca]] i [[Vikinzi|Vikinga]] koji su, miješajući se s lokalnim stanovništvom, postali [[Normani]] te su se u [[9. stoljeće|IX. vijeku]] nastanili na područje [[Normandija|Normandije]].<ref>[http://www.jerseyheritagetrust.org/edu/resources/pdf/normans.pdf The normans] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090326114613/http://www.jerseyheritagetrust.org/edu/resources/pdf/normans.pdf |date=2009-03-26 }} Jersey heritage trust</ref><ref>[http://www.the-orb.net/orb_done/dudo/dudindex.html Dudo of St. Quentin's Gesta Normannorum, English translation] How normans conquered the future Normandy, got established and allied with western Frankish by inter-marriage with Kings Rollo and William</ref> Danas je u Francuskoj zabranjeno, barem za državu, prikupljati podatke o etničkom porijeklu građana,<ref name="Oppenheimer"/> što je tradicija koja datira još od [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Iako je u novijoj povijesti bilo pokušaja da se ta praksa dokine, ''[[Conseil Constitutionnel]]'' je u studenom [[2007.]] taj prijedlog proglasio neustavnim.<ref name="Oppenheimer"/> S druge strane, zabrana ne vrijedi za privatne agencije, koje i danas skupljaju podatke o etničkom porijeklu francuskih građana.<ref>[http://plus.lefigaro.fr/note/how-does-france-count-its-muslim-population-20110407-435643 How does France count its Muslim population?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171010074044/http://plus.lefigaro.fr/note/how-does-france-count-its-muslim-population-20110407-435643 |date=2017-10-10 }}, [[Le Figaro]], April 2011</ref> Što se tiče europskih naroda u Francuskoj, najbrojniji su građani oni [[Talijani|talijanskog]] porijekla, kojih ima oko 5,000,000 (8% stanovništva).<ref>[http://books.google.com/books?id=BLo2RqGdv_wC&pg=PA143&lpg=PA143&dq=5+million+italians+in+france&source=web&ots=FS8QNMYmoq&sig=dDwUB09FSWcdigHxd0PeG5L94vc#PPA143,M1 The Cambridge survey of world migration – Google Books<!-- Bot generated title -->]</ref> Među ostale brojnije narode spadaju [[Španjolci]], [[Portugalci]], [[Poljaci]] i [[Grci]]. Posljedica suvremene imigracije je brojka od pet do šest milijuna stanovnika iz [[Magreb|zemalja Magreba]]<ref>"Les personnes d'origine maghrébine y sont également au nombre de 5 à 6 millions ; 3,5 millions ont la nationalité française (dont 500 000 harkis)", [[Robert Castel]], ''La discrimination négative'', Paris, La République des idées/Seuil, 2007</ref> te oko 200,000 [[Turci|Turaka]]. Tokom 50-ih godina, velik broj [[Židovi|Židova]] došao je u Francusku, mahom iz [[Sjeverna Afrika|Sjeverne Afrike]], a nešto manje s [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Ljudi crne rase dolaze podjednako iz francuskih prekomorskih teritorija ([[Francuska Gvajana]], [[Guadeloupe]], [[Martinique]], [[Réunion]] i bivša kolonija [[Haiti]]) kao i iz subsaharske [[Afrika|Afrike]] ([[Obala Bjelokosti]], [[Mali]], [[Senegal]]). Francuska danas ima najveći broj stanovnika crne rase u Europi. === Religija === {{Main|Religija u Francuskoj}} {{bar box |title=Religijski sastav stanovništva<br>temeljem izjašnjavanja (Ipsos MORI, 2011.)<ref name="IpsosMORI2011">''[http://www.fgi-tbff.org/sites/default/files/elfinder/FGIImages/Research/fromresearchtopolicy/ipsos_mori_briefing_pack.pdf Views on globalisation and faith] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130117013643/http://www.fgi-tbff.org/sites/default/files/elfinder/FGIImages/Research/fromresearchtopolicy/ipsos_mori_briefing_pack.pdf |date=2013-01-17 }}''. [[Ipsos MORI]], 5 July 2011.</ref> |titlebar=#ddd |float=right |bars= {{bar percent|[[Kršćanstvo]]|DodgerBlue|45}} {{bar percent|[[Islam]]|MediumSeaGreen|3}} {{bar percent|[[Budizam]]|Gold|1}} {{bar percent|Ostale religije|YellowGreen|6}} {{bar percent|[[Ateizam]]/Areligioznost|Gray|35}} {{bar percent|Nisu se izjasnili|DarkGray|10}} }} Prema ustavu, Francuska je [[sekularizam|sekularna]] država sa zagarantiranom [[sloboda vjeroispovijesti|slobodom vjeroispovijesti]]. Sekularizacija u Francuskoj usko je vezana uz princip znan kao ''[[laïcité]]'', temeljem kojeg dolazi do striktne odvojenosti Crkve od države (i ''vice versa''), a javnost je potpuno sekularizirana. ''Laïcité'' ima svoje korijene u [[Zakon o odvajanju crkava od države iz 1905 (Francuska)|Zakonu o odvajanju crkava od države]] od [[9. prosinca]] [[1905.]] godine, kojim je službeno uspostavljena sekularna država. Iako je državi zabranjeno prikupljati podatke o vjeroispovijesti građana, privatne kompanije imaju to pravo tako da se ankete o religijskom sastavu stanovništva provode kako bi se stekao uvid u isti. Temeljem ankete iz [[2011.]] godine, najveći broj Francuza je [[krššćanstvo|kršćanske]] vjeroispovijesti, među kojima je najviše [[rimokatolicizam|rimokatolika]]. Kršćanstvo je dugo godina bila dominantna religija u Francuskoj, no [[Francuska revolucija]] dovela je do drastičnog opadanja utjecaja kršćanske vjere na stanovništvo, što se osjeća i danas. Temeljem ankete iz [[2007.]], samo 5% stanovništva redovito odlazi u crkvu. Čak 35% stanovništva izjasnilo se kao [[ateizam|ateisti]], [[agnosticizam|agnostici]] ili areligiozni, a njih oko 10% se odbilo izjasniti. [[Islam|Muslimana]] ima oko 3%, [[Budizam|budista]] oko 1%, a ostalih religija ukupno 6%. Židovska zajednica u Francuskoj broji oko 600,000 članova te je, prema podacima Svjetskog židovskog kongresa najveća u Europi. == Jezik == {{main|Jezici Francuske}} [[File:New-Map-Francophone World.svg|thumb|350px|Mapa [[Francuski jezik|frankofonih]] zemalja: {{legend|#0c5eb1|materinji jezik}} {{legend|#0080ff|jezik u upravi}} {{legend|#9fceff|drugi ili neslužbeni jezik}} {{legend|#00ff00|frankofone manjine}}]] Temeljem članka 2. [[Ustav Francuske (1958)|Ustava]], službeni jezik u Francuskoj je [[francuski]],<ref>{{fr icon}} [https://web.archive.org/web/20110604145028/http://www.legifrance.gouv.fr/html/constitution/constitution2.htm#titre2 La Constitution- La Constitution du 4 Octobre 1958] – Légifrance</ref> [[romanski jezici|romanski jezik]] izveden iz [[latinski|latinskog]]. Od [[1635.]], ''[[Académie française]]'' je najviši državni autoritet za francuski jezik, mada njezine odluke i preporuke nisu obligatorne. Iako je francuski jezik službeni i obvezan u upravi i javnoj komunikaciji, država ne propisuje jezik za individualne i privatne publikacije. Uz francuski, u Francuskoj se govori još 77 manjinskih jezika, 8 u [[Metropolitanska Francuska|Metropolitanskoj Francuskoj]] i 69 u prekomorskim teritorijima. Od [[17. stoljeće|XVII.]] do sredine [[20. stoljeće|XX. vijeka]], francuski jezik je služio kao dominantni jezik međunarodnih odnosa kao i ''[[lingua franca]]'' za europske intelektualce.<ref name=exception>Joffre Agnes [http://www.franceinlondon.com/en-Article-335-Is-the-French-obsession-with-cultural-exception-declining-Culture--london-language.html ls the French obsession with "cultural exception" declining?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111017023619/http://www.franceinlondon.com/en-Article-335-Is-the-French-obsession-with-cultural-exception-declining-Culture--london-language.html |date=2011-10-17 }}. France in London. 5 October 2008</ref> Dominantnu poziciju u novijoj povijesti preuzeo je [[engleski]], što je direktna posljedica uspona [[SAD|Sjedinjenih Država]].<ref>{{cite web|url=http://www.diplomacy.edu/language/Translation/default.htm |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110719183516/http://www.diplomacy.edu/language/Translation/default.htm |archivedate=19 July 2011 |title=Language and Diplomacy – Translation and Interpretation |publisher=Diplomacy.edu |accessdate=10 September 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.legallanguage.com/legal-articles/language-of-diplomacy/ |title=Why Is French Considered the Language of Diplomacy? |publisher=Legallanguage.com |accessdate=23 January 2011}}</ref> Ironično, francuski dugo godina nije bio dominantan jezik u samoj Francuskoj, gdje su mnogi stanovnici govorili regionalnim jezicima poput [[alzaški jezik|alzaškog]], [[bretonski jezik|bretonskog]] ili [[okcitanski jezik|okcitanskog]]. Danas se ti jezici mogu učiti u školi kao drugi jezici, ali je njihova službena upotreba zabranjena. Proces frankofonizacije Francuske trajao je stoljećima, a rezultat je obrazovnih reformi, urbanizacije i razvoja masovne komunikacije i završen je tek u XX. vijeku. Posljedica francuskih kolonijalnih ambicija od XVII. do XX. stoljeća bilo je uvođenje francuskog jezika u [[Amerike]], [[Afrika|Afriku]], [[Polinezija|Polineziju]], [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnu Aziju]] i [[Karibi|Karibe]]. Francuski danas zauzima drugi mjesto po broju učenika u Europi, iza [[engleski|engleskog]],<ref>{{cite web |url=http://www.intstudy.com/articles/practicalfrench.htm |title=The International Education Site |publisher=Intstudy.com |accessdate=23 January 2011 |archivedate=2011-02-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110227075911/http://www.intstudy.com/articles/practicalfrench.htm |deadurl=yes }}</ref> a u određenim dijelovima svijeta, primarno Africi, još uvijek služi kao ''lingua franca''. S druge strane, u nekim je kolonijalnim područjima, primatno Jugoistočnoj Aziji, francuski gotovo umro. Pretpostavka je da francuski jezik danas govori između 300<ref>{{cite web|url=http://about-france.com/french/french-language.htm |title=French: one of the world's main languages |publisher=About-france.com |accessdate=21 July 2011}}</ref> i 500<ref>{{fr icon}} [http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/francophonie/francophonie.htm Qu'est-ce que la Francophonie ?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110623113030/http://www.tlfq.ulaval.ca/axl/francophonie/francophonie.htm |date=2011-06-23 }} – [[Organisation internationale de la Francophonie]]</ref> milijuna ljudi, bilo kao materinji, bilo kao drugi jezik. == Gospodarstvo == Francuska ima jednu od najrazvijenijih ekonomija na svijetu. Članica je grupe [[G8]], koja okuplja osam ekonomski najrazvijenijih zemalja svijeta. Po visini bruto društvenog proizvoda, mjerenog prema kupovnoj moći, na devetom je mjestu u svijetu, i na trećem među zemljama [[Europska unija|Europske unije]]. Godine [[1999.]], Francuska je zajedno s jedanaest zemalja Europske monetarne unije uvela [[euro]], čime je u potpunosti zamijenila [[francuski franak|franak]] kao sredstvo plaćanja.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/hi/english/static/in_depth/business/2001/euro_cash/history/ |title=History of the Euro |publisher=BBC News |accessdate=30 October 2010}}</ref> [[File:Golfech NPP cropped.jpg|thumb|left|320px|Francuska proizvodi 75% električne energije u nuklearnim elektranama, po čemu je na prvom mjestu na svijetu.<ref name="energy profile">{{Cite news | last = EnerPub | title = France: Energy profile | work = Spero News | accessdate = 25 August 2007 | date = 8 June 2007 | url = http://www.speroforum.com/site/article.asp?idarticle=9839&t=France%3A+Energy+profile | archivedate = 2007-10-04 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20071004212408/http://www.speroforum.com/site/article.asp?idarticle=9839&t=France%3A+Energy+profile | deadurl = yes }}</ref>]] Francuska ima mješovitu privredu koju karakterizira veoma razvijen privatni sektor<ref>{{fr icon}} {{cite web|url=http://www.insee.fr/fr/themes/tableau.asp?reg_id=0&ref_id=NATTEF09203|title=Entreprises selon le nombre de salariés et l'activité|publisher=[[INSEE]]|date=July 2008}}</ref><ref>{{fr icon}} {{cite web|url=http://www.insee.fr/fr/themes/tableau.asp?reg_id=0&ref_id=NATTEF9303|title=Entreprises publiques selon l'activité économique|publisher=INSEE|date=March 2009}}</ref> i jaka javna poduzeća kao i [[državni intervencionizam]]. Vlada ima velik utjecaj u najvažnijim infrastrukturnim poduzećima. Ima većinsko vlasništvo nad željeznicama, elektroprivredom, najvećim avioprijevozničkim i telekomunikacijskim poduzećima. Početkom devedesetih godina XX. vijeka, država je počela smanjivati svoje udjele u ovim kompanijama. Vlada Francuske polako privatizira državni sektor i prodaje svoj udio u kompanijama [[France Télécom]], [[Air France]], kao i u bankama, osiguravajućim društvima, i u obrambenoj industriji. U Francuskoj se nalazi središte najvećeg svjetskog proizvođača aviona – [[Airbus]]a. Također, Francuska ima i svoj [[kozmodrom]], ''[[Centre Spatial Guyanais]]'', koji je smješten u [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]]. Prema podacima [[WTO|Svjetske trgovinske organizacije]] (WTO) za [[2008.]] godinu, Francuska je bila šesti izvoznik i četvrti uvoznik robâ.<ref>{{cite web|url=http://www.wto.org/english/res_e/statis_e/its2008_e/its2008_e.pdf |title=International Trade Statistics 2008|page=12|year=2009|publisher=[[World Trade Organization]] (WTO)|accessdate=5 July 2011}}</ref> Godine [[2008.]] Francuska je sa 118 milijardi dolara bila treća među zemljama OECD-a po obujmu stranih direktnih investicija, iza [[Luksemburg]]a (gdje su direktne strane investicije uglavnom predstavljale novčane transfere bankama koje se tamo nalaze) i [[SAD|Sjedinjenih Država]] (316 milijardi), a ispred [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] (96,9 milijardi), [[Njemačka|Njemačke]] (25 milijardi) i [[Japan]]a (24 milijarde).<ref name=FDI>{{cite web|url=http://www.unctad.org/sections/dite_dir/docs/wir09_fs_fr_en.pdf|publisher=[[United Nations Conference on Trade and Development]] (UNCTAD)|format=PDF|work=World Investment Report 2009|title=Country fact sheet: France|accessdate=7 October 2010|archive-date=2010-07-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20100704045547/http://www.unctad.org/sections/dite_dir/docs/wir09_fs_fr_en.pdf|dead-url=yes}}</ref><ref name=FDI2>{{cite web|url=http://www.unctad.org/sections/dite_dir/docs/wir09_fs_jp_en.pdf|publisher=UNCTAD|format=PDF|work=World Investment Report 2009|title=Country fact sheet: Japan|accessdate=7 October 2010|archivedate=2010-07-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100704045522/http://www.unctad.org/sections/dite_dir/docs/wir09_fs_jp_en.pdf|deadurl=yes}}</ref> Iste godine, francuska poduzeća su investirala 220 milijardi dolara u inozemstvu, što je Francusku svrstalo na drugo mjesto najvećih investitora među članicama OECD-a, iza [[SAD|Sjedinjenih Država]] (311 milijardi), a ispred [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] (111 milijardi), [[Japan]]a (128 milijardi) i [[Njemačka|Njemačke]] (157 milijardi).<ref name=FDI/><ref name=FDI2/> [[File:Palais Brongniart Paris.jpg|thumb|320px|Stara zgrada [[Pariška burza|Pariške burze]] završena je [[1826.]] godine.]] Financijske usluge, bankarstvo i sektor osiguranja su važni dijelovi francuskog gospodarstva. [[Pariška burza]] je stara ustanova, koju je [[1724.]] osnovao [[Luj XV|Louis XV. Bourbon]].<ref>{{fr icon}} [http://www.gralon.net/articles/economie-et-finance/bourse/article-la-bourse-de-paris---une-institution-depuis-1724-981.htm La Bourse de Paris : une institution depuis 1724]</ref> Godine [[2000.]] pariška, amsterdamska i briselska burza su se udružile i osnovale [[Euronext]].<ref name = banque>{{cite web |author=Embassy of France |url=http://www.ambafrance-us.org/spip.php?article511 |title=Embassy of France in Washington: Economy of France |publisher=Ambafrance-us.org |accessdate=16 July 2011 |archive-date=2011-10-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111009235442/http://ambafrance-us.org/spip.php?article511 }}</ref> Euronext se [[2007.]] spojio s [[Njujorška burza|Njujorškom burzom]] radi stvaranja najveće svjetske burze - [[NYSE Euronext]].<ref name = banque/> [[Euronext Pariz]], francuski ogranak NYSE Euronext grupe, po obujmu trgovanja je druga burza u Europi, poslije [[Londonska burza|londonske]]. Francuska poduzeća imaju vodeće pozicije u oblastima osiguranja i bankarstva: [[AXA]] je najveća osiguravajuća kuća na svijetu, dok su [[BNP Paribas]] i [[Crédit Agricole]] u [[2010.]] godini, po visini uloga, bile prva i šesta banka na svijetu,<ref>{{cite web|url=http://www.doughroller.net/banking/largest-banks-in-the-world/ |title=The 10 Largest Banks in the World |publisher=Doughroller.net |date=15 June 2010 |accessdate=16 July 2011}}</ref> a [[Société Générale]] je 2009. bila osma na svijetu. Među zemljama G8, Francuska ima najmanju emisiju [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]], zahvaljujući velikim ulaganjima u nuklearnu energiju.<ref>{{cite web|url=http://unstats.un.org/unsd/environment/air_co2_emissions.htm |title=Greenhouse Gas Emissions|publisher=United Nations|date=August 2009|work=Environmental Indicators}}</ref> Kao rezultat velikog ulaganja u nuklearnu energiju, najveći dio električne energije u Francuskoj proizvodi 59 nuklearnih reaktora.<ref>{{cite web |url=http://www.world-nuclear.org/info/Facts-and-Figures/Nuclear-generation-by-country/#.UkrawYakrOM |title=Nuclear shares of electricity generation |publisher=World-nuclear.org |date= |accessdate=1 October 2013 |archive-date=2013-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131001103413/http://world-nuclear.org/info/Facts-and-Figures/Nuclear-generation-by-country/#.UkrawYakrOM |dead-url=yes }}</ref> Sve ovo onemogućava proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. === Poljoprivreda === Francuska je tokom svoje povijesti bila veliki proizvođač [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda.<ref name = agriculture>[http://www.nationsencyclopedia.com/economies/Europe/France-AGRICULTURE.html France – Agriculture] – Encyclopedia of the Nations</ref> Veliki dijelovi plodne zemlje, primjena suvremene tehnologije i subvencije Europske unije doprinijeli su da Francuska postane vodeći proizvođač i izvoznik poljoprivrednih proizvoda u Europi<ref>{{cite web|url=http://www.diplomatie.gouv.fr/en/france_159/economy_6815/overview-of-the-french-economy_6831/key-figures-of-the-french-economy_1402.html#sommaire_1|publisher=[[Minister of Foreign Affairs (France)|French Ministry of Foreign and European Affairs]]|title=Key figures of the French economy|quote=France is the world’s fifth largest exporter of goods (mainly durables). The country ranks fourth in services and third in agriculture (especially in cereals and the agri-food sector). It is the leading producer and exporter of farm products in Europe.|access-date=2014-07-23|archive-date=2010-01-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20100114024542/http://www.diplomatie.gouv.fr/en/france_159/economy_6815/overview-of-the-french-economy_6831/key-figures-of-the-french-economy_1402.html#sommaire_1|dead-url=yes}}</ref> (što čini 20% poljoprivredne proizvodnje u EU<ref name="ministère">[http://agriculture.gouv.fr/IMG/pdf/panorama_agriculture_ed2008EN.pdf A panorama of the agriculture and agri-food industries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100921021111/http://agriculture.gouv.fr/IMG/pdf/panorama_agriculture_ed2008EN.pdf |date=2010-09-21 }} – Ministère de l'Alimentation, de l'Agriculture et de la Pêche</ref>) i treći je izvoznik poljoprivrednih proizvoda u svijetu.<ref>{{fr icon}} [http://agriculture.gouv.fr/un-ministere-au-service-de-votre Un ministère au service de votre alimentation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100806180615/http://agriculture.gouv.fr/un-ministere-au-service-de-votre |date=2010-08-06 }} – Ministère de l'Alimentation, de l'Agriculture et de la Pêche</ref> [[File:Carcassonne-vignes-2.jpg|thumb|left|320px|[[Vinograd]]i u blizini [[Carcassonne]]a]] [[Pšenica]], perad, mliječni proizvodi, govedina, i svinjetina, kao i svjetski poznati prehrambeni proizvodi su najvažniji francuski izvozni proizvodi u oblasti poljoprivrede. [[Šampanjac]] i [[bordo (vino)|bordo]] su važni izvozni proizvodi, poznati širom svijeta. Subvencije za poljoprivredu Europske unije Francuskoj se smanjuju posljednjih godina, a 2007. su iznosile oko osam milijardi eura.<ref>{{cite web|url= http://ec.europa.eu/agriculture/fin/directaid/2007/annex1_en.pdf|title=Financial year 2007|work=Distribution of direct aid to farmers |format=PDF |publisher=[[European Commission]]|date=22 April 2009|accessdate=7 October 2010}}</ref> Iste godine, Francuska je prodala poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 33,4 milijarde eura.<ref>{{fr icon}} [http://panorama-iaa.alimentation.gouv.fr/ Les enjeux des industries agroalimentaires françaises] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111229143438/http://panorama-iaa.alimentation.gouv.fr/ |date=2011-12-29 }} – Panorama des Industries Agroalimentaires</ref> Poljoprivreda je prema tome važan dio francuske privrede: 3,8% aktivnog stanovništva je zaposleno u poljoprivredi, dok je u 2005. prehrambena industrija činila 4,2% BDP-a.<ref name="ministère"/> === Rudarstvo i industrija === Francuska leži na velikim rudnim bogatstvima od koji se značajno ističu nalazišta [[ugljen]]a, [[željezo|željeza]], [[boksit]]a, [[uranij]]a, [[kamena sol|kamene soli]], [[cink]]a, [[nafta|nafte]] i prirodnog plina. Industrija je najrazvijenija u [[Pariški bazen|Pariškom bazenu]], a naročito crna i obojena metalurgija, prehrambena, tekstilna, automobilska, avionska, industrija gume i strojna industrija. Također se ističu kemijska i elektronska industrija, kao i rafiniranje nafte. Francuska je europski rekorder u proizvodnji i distribuciji električne energije iz nuklearnih elektrana. Oko 78% potreba države za energijom zadovoljava 59 nuklearnih elektrana, po čemu je druga u svijetu, iza [[SAD|Sjedinjenih Država]]. S druge strane, Francuska troši samo 40% energije proizvedene u nuklearnim elektranama, a ostatak izvozi, zarađujući godišnje milijarde dolara, po čemu su svjetski rekorderi. Ona je druga u Europi po proizvodnji [[vino|vina]]. === Promet === {{main|Saobraćaj u Francuskoj}} [[Datoteka:TGV Duplex.jpg|thumb|250px|[[TŽV|TGV]] vlak u južnoj Francuskoj]] Francuska je jedna od najvećih i najznačajnijih zemalja u [[Evropa|Europi]]. Ona izlazi na niz veoma važnih mora i proteže se kroz niz veoma važnih oblasti ([[Atlantik]], [[La Manche]], [[Sredozemno more|Sredozemlje]], [[alpe|oblast Alpa]], doline [[Rajna|Rajne]] i [[Rhône]]), pa je mnogi smatraju "ključnom zemljom zapadne Europe". Francuska je, također, visokorazvijena zemlja, što sve zajedno čini njenu prometnu mrežu gustom, visoko razvijenom i sigurnom. Francuska ima razvijen cestovni, željeznički, zračni i pomorski promet. Najveći saobraćajni čvor zemlje i jedan od najvećih u [[Evropa|Europi]] je glavni grad - [[Pariz]]. Po podacima iz [[2008.]] godine, ukupna dužina [[željeznica|željezničke mreže]] u Francuskoj je 29,473&nbsp;km. Ovo se odnosi na pruge standardnog kolosijeka. Pored toga, u zemlji postoji i 99&nbsp;km pruga uskog kolosijeka (1,000mm). Francuska željeznica je izrazito razvijena. Gradska željeznica je prisutna u svim većim francuskim gradovima. [[Metro]] sistem je prisutan u najvećim gradovima. Za razliku od drugih zemalja, vlakovi se kreću lijevom stranom (izuzev u [[Lionski metro|Lionskom metrou]]). Pariz ima najrazvijenu metro mrežu sa 16 linija. Ukupna dužina voznih cesta u Francuskoj iznosi oko 1,027,183&nbsp;km. Uprava nad autocestama je u rukama privatnih poduzeća, ali pod nadzorom državnih organa. Cestovna mreža je visoko razvijena, ali po gustoći zaostaje za nekim europskim zemljama, poput [[Njemačka|Njemačke]]. Putna mreža nižeg ranga također je visoko kvalitetna. Državne autoceste se uglavnom poklapaju s [[Evropski koridori|europskim prometnim koridorima]]. Pored [[Pariz]]a, velika cestovna čvorišta su i [[Marseille]], [[Lyon]], [[Lille]], [[Bordeaux]], [[Strasbourg]] i [[Le Mans]]. Na prilazima velikim gradovima, autoceste često imaju i po 3 trake u jednom smjeru. U pogledu pomorskog prometa, ističu se sljedeće luke – [[Marseille]], [[Le Havre]], [[Dunkerque]], [[Rouen]], [[Nantes]] i [[Bordeaux]]. Najveća luka je u Marseilleu, koja ima i globalni značaj. Luka [[Le Havre]] je glavna luka grada Pariza i nalazi na ušću [[Seine]] u [[La Manche]]. Sve važne luke su se razvile na ušćima velikih rijeka. Unutrašnji pomorski promet Francuske je veoma razvijen. Dužina putova (plovnih rijeka i kanala) je 8,500&nbsp;km. Iako okosnicu čine rijeke Francuske, poput [[Loire]], [[Gironde (rijeka)|Gironde]], [[Rhône]], [[Seine]], na državnu mrežu naslanjaju i granični plovni putevi ([[Rajna]], [[Meuse]]) više okolnih zemalja ([[Belgija]], [[Njemačka]]). U državi postoji devet međunarodnih [[aerodrom]]a, a najveći su [[Zračna luka Orly|Orly]] i [[Zračna luka Charles de Gaulle|Charles de Gaulle]] u Parizu. Državna aviokompanija je [[Air France]]. === Turizam === [[Datoteka:Nice-night-view-with-blurred-cars 1200x900.jpg|thumb|[[Nice]] na [[Azurna obala|Azurnoj obali]]|220px]] Francuska je jedna od najposjećenijih država na svijetu. Sa 81,9 milijuna stranih turista 2007. godine, Francuska je ispred [[Španija|Španjolske]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]]. U Francuskoj se nalaze gradovi od velikog kulturnog značaja (od kojih je najznačajniji [[Pariz]]), morska i planinska ljetovališta te ruralne oblasti u kojima ljudi mogu uživati u prirodi i miru. Osim ovog vida turizma, gradić [[Lourdes]] ugosti više milijuna vjerskih turista svake godine. Najpopularnije turističke znamenitosti Francuske (prema podacima iz 2003. godine) su: [[Eiffelov toranj]] (6.2 milijuna), [[Louvre]] (5.7 milijuna), [[Versailles]] (2.8 milijuna), [[Musée d'Orsay]] (2.1 milijuna), [[Arc de Triomphe u Parizu|Arc de Triomphe]] (1.2 milijuna), [[Centre Pompidou]] (1.2 milijuna), [[Mont Saint-Michel]] (1 milijun), [[Château de Chambord]] (711,000), [[Sainte-Chapelle]] (683,000), [[Château du Haut-Kœnigsbourg]] (549,000), [[Puy de Dôme]] (500,000), [[Musée Picasso]] (441,000), [[Carcassonne]] (362,000).<ref>{{cite web|url=http://www2.culture.gouv.fr/deps/mini_chiff_03/fr/musee.htm|title=Musées et Monuments historiques|access-date=2010-10-18|archive-date=2007-12-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20071224180811/http://www2.culture.gouv.fr/deps/mini_chiff_03/fr/musee.htm}}</ref> == Kultura i umjetnost == {{main|Francuska kultura}} === Nacionalni simboli === [[Datoteka:MariannedeTheodoreDoriot.JPG|thumb|220px|[[Bista]] [[Marianne]] u [[Senat (Francuska)|francuskom Senatu]], koju je od [[bronca|bronce]] izradio [[Théodore Doriot]].]] Francuska posjeduje cijeli niz nacionalnih simbola, koji se obično smatraju temeljima francuske republikanske tradicije. Na službenoj državnoj razini, simboli [[Peta Francuska Republika|Pete Republike]] su [[Zastava Francuske|zastava (''Tricolore'')]], [[Marseljeza|nacionalna himna]] i [[Sloboda, jednakost, bratstvo|nacionalni moto]]. S druge strane, postoji cijeli niz neslužbenih nacionalnih simbola, među koje spadaju [[Marianne]], djevojka koja se smatra [[alegorija|alegorijom]] francuske države, [[Veliki pečat Francuske]], ordeni [[Legija časti|Legije časti]] i ''[[Ordre national du Mérite]]'', [[frigijska kapa]], [[galski pijetao]], [[vepar]], [[fasces]], simbol "RF" i [[14. srpnja]], dan [[Pad Bastille|pada Bastille]], koji se u Francuskoj slavi kao državni praznik. === Književnost === {{main|Francuska književnost}} U povijesti svjetske književnosti, Francuska zauzima jedno od najznačajnijih mjesta. Nakon što je u razdoblju [[klasicizam|klasicizma]] prekinuta dominacija [[Talijanska književnost|talijanske]] i [[španjolska književnost|španjolske književnosti]], kulutrna središta postepeno su se selila na sjever tako da je Francuska dobila priliku za plodan i utjecajan književni razvoj. Tokom godina moderne povijesti, Francuska je izvršila nekoliko pionirskih zahvata na polju teorije književnosti te je zaslužna za globalni utjecaj koji je formirao brojne književnike, ali i književne pokrete. Francuska književnost započinje u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]], negdje oko [[6. stoljeće|VI. vijeka]]. Iz tog razdoblja, dva najznačajnija uratka su nacionalni ep ''[[La Chanson de Roland]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] ''Pjesan o Rolandu'') te [[poema]] ''[[Roman de la Rose]]'' (sh. ''Roman o ruži''), jedan od prvih primjera ljubavne poeme. Krajem srednjeg vijeka i tokom [[renesansa|renesanse]], u Francuskoj se razvija cijeli niz različitih trendova, poput pjesničke skupine ''[[La Pléiade]]'', no tek su [[François Rabelais]], sa svojim satiričnim romanima, i [[Michel de Montaigne]], "otac [[esej]]a", ostavili značajniji trag na globalnoj sceni. Gotovo identična situacija bila je i u [[barok]]u. Kako se dolaskom [[klasicizam|klasicizma]] "središte moći" postepeno seli na sjever, Francuska je počela preuzimati primat na kulutrnoj sceni. U ovom razdoblju dolazi do plodnog procvata [[drama|drame]], koja postaje dominantni književnoumjetnički izričaj. Veliki tragičari, [[Pierre Corneille]] i [[Jean Racine]], su u svojim djelima prilično dosljedno slijedili ideale antičke tragedije, ali su ih unaprijedili i razvili ono što će postati klasicistička drama. Paralelno s njima djeluje i veliki [[Molière]], vrsni poznavatelj teatra čije su mu drame donijele status najvećeg komediografa svog vremena. [[Prosvjetiteljstvo]], koje se direktno nastavilo na klasicizam, donijelo je puno plodniju znanstvenu, nego književnoumjetničku produkciju, no neki od velikih prosvjetitelja ipak su ostavili traga i na polju lijepe književnosti. [[Voltaire]] je tako majstorski demonstrirao svoje umijeće kritike i satire u romanu ''[[Candide]]'', [[Jean-Jacques Rousseau]] je u svojoj ''[[La nouvelle Héloïse|Juliji]]'' udario temelje [[romantizam|romantizmu]], dok je [[Denis Diderot]] u svom romanu ''[[Jacques le fataliste et son maître]]'' (sh. ''Fatalisti Jacques i njegov gospodar'') diskutirao o nekim aktualnim filozofskim pitanjima. Isti taj Diderot zaslužan je za kreiranje [[građanska drama|građanske drame]], koja se pojavila kao novi smjer u razvoju drame, a bila je antipod tada još uvijek popularnoj [[komedija|komediji]], koju je u tom periodu obilježio kontroverzni [[Figaro (lik)|Figaro]] [[Pierre Augustin Caron de Beaumarchais|Pierrea de Beaumarchaisa]]. [[Datoteka:Victor Hugo.jpg|thumb|left|220px|[[Victor Hugo]] je svakako bio najdominantija ličnost svoje epohe i autor čiji je utjecaj na francusku i svjetsku književnost gotovo nemjerljiv.]] [[Romantizam]] je donio radikalan raskid s formom i umjerenošću klasicističke baštine te je unio određeni emocionalni nemir na francusku kulturnu scenu. Radovi [[François-René de Chateaubriand|Françoisa de Chateaubrianda]] i [[Alphonse de Lamartine|Alphonsea de Lamartinea]] neće biti tek umjetičke majstorije, već i snažni katalizatori u turbulentnom razdoblju francuske povijesti. Veliki [[Victor Hugo]] će biti aktivno angažiran u mijenjanju društvene svijesti u svojim djelima, a njegovi ''[[Les Misérables]]'' (sh. ''Jadnici'') danas se smatraju prijelaznim djelom iz romantizma u [[realizam]]. Konačni raskid s romantičarskim emocijama učinit će [[Stendhal]] sa svojim romanom ''[[Le rouge et le noir]]'' (sh. ''Crveno i crno''), dok će realističku estetiku do vrhunca dovesti [[Honoré de Balzac]] (u formi kritičkog realizma) i [[Gustave Flaubert]] (u formi psihološkog realizma). Direktan nastavak realizma bio je [[naturalizam]], čija se umjetnička estetika temeljila na još realističnijem prikazu stvarnosti, bez ikakvih uljepšavanja ili izostavljanja. Njezin idejni začetnik bio je [[Hippolyte Taine]], a glavni književni predstavnik [[Émile Zola]]. Dolazak [[modernizam|modernizma]] u Francuskoj obilježava revitalizacija pjesništva i pluralizam individualnih stilova. Povratak mitovima i estetici [[Antika|Antike]] donose ''[[Parnasovci]]'', dok će radikalniji zaokret prema suvremenoj književnosti napraviti [[simbolizam|simbolisti]]. Turbulentni životi [[Paul Verlaine|Paula Verlainea]] i [[Arthur Rimbaud|Arthura Rimbauda]] bit će evidentni kroz njihovu poeziju, dok će se kao najveće pjesničko ime svoje generacije u Francuskoj i svijetu isprofilirati [[Charles Baudelaire]], sa svojim zbirkama ''[[Les Fleurs du mal]]'' (sh. ''Cvjetovi zla'') i ''[[Le Spleen de Paris]]'' (sh. ''Spleen Pariza''). Prijelaz u [[20. stoljeće|XX. stoljeće]] donosi inovativnu [[estetika|estetiku]] [[Henri Bergson|Henrija Bergsona]], koja će svoje utjelovljenje doživjeti u nostalgičnim djelima [[Marcel Proust|Marcela Prousta]]. Ipak, Francuska se brzo uključila [[avangarda|avangardne]] trendove s početka XX. vijeka te je čak zaslužna za formiranje [[nadrealizam|nadrealističkog]] i [[dadaizam|dadaističkog]] pokreta. [[Datoteka:Sartre closeup.jpg|thumb|220px|[[Jean-Paul Sartre]] je bio angažiran mislilac svoga doba, a njegova se ''[[Mučnina (roman)|Mučnina]]'' smatra vrhuncem egzistencijalističke književnosti.]] U plodnom međuratnom razdoblju, Francuska književnost ponovo se vraća romanu i epskom izričaju. Tako [[André Gide]] u svojim djelima preispituje određene narativne tehnike, što će imati značajnog utjecaja na poratnu književnost, dok će [[Louis-Ferdinand Céline]] u svom ''[[Voyage au bout de la nuit]]'' (sh. ''Putovanje onkraj noći'') dati vrlo oštar osvrt na [[Prvi svjetski rat]]. Prijelazni period između avangarde i kasnog modernizma vidljiv je u djelima [[Jean Cocteau|Jeana Cocteaua]]. Konačno, 30-ih godina u Francuskoj formira se snažan krug filozofski orijentiranih autora koji u svojim djelima iznose idejne temelje [[teorija apsurda|filozofije apsurda]] i [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]]. Dok će prvu do savršenstva dovesti [[Albert Camus]], potonju će u svojim djelima jednako tako uspješno razraditi [[André Malraux]] i [[Jean-Paul Sartre]]. Poseban doprinos francuske književnosti je i [[teatar apsurda]] koji, iako svoje tragove ima već u radovima [[Alfred Jarry|Alfreda Jarryja]] s početka XX. vijeka, svoj vrhunac doživljava u radovima [[Samuel Beckett|Samuela Becketta]] i [[Eugène Ionesco|Eugènea Ionesca]]. Postmodernu i suvremenu francusku književnost obilježavaju imena poput [[Marguerite Duras]], te kontroverzni autori [[Frédéric Beigbeder]] i [[Michel Houellebecq]]. === Likovna umjetnost === {{main|Francuska umjetnost}} [[Datoteka:Eiffel Tower from north Avenue de New York, Aug 2010.jpg|thumb|left|220px|[[Eiffelov toranj]] - jedan od simbola suvremene Francuske i jedno od najpoznatijih dijela francuske umjetnosti.]] Umjetnička djelatnost na području Francuske prisutna je još od prapovijesnih doba. Brojne prapovijesne civilizacije ostavile su trag i na polju umjetnosti, a posebno se ističu slike pronađene u špiljama [[Lascaux]], [[Cro-Magnon]] i [[La Madelaine]]. Kulture metalnog doba, kao i [[Kelti]], također su ostavili trag na umjetničkoj produkciji svoga vremena, mada se kod potonjih primarno radilo o predmetima praktične uporabe. U razdoblju [[Antika|Antike]], [[Stari Rim|rimski]] osvajači izgrađivali su brojne građevine na osvojenim područjima koje su prisutne još i danas i predstavljaju posebne spomenike starorimske kulture na francuskom tlu. Početak autonomne francuske umjetnosti može se datirati u razdoblje [[predromanika|predromanike]], kada dolazi do međusobnog ispreplitanja [[merovinška umjetnost|merovinške]] i [[karolinška umjetnost|karolinške umjetnosti]]. Dominantna umjetnička grana je [[arhitektura]], a najznačajnije građevine su one [[crkva|crkvene]], koje su često dosezale nezamislivu kompleksnost, poput [[Opatija Cluny|opatije Cluny]]. Identična produkcija nastavila se i tokom [[romanika|romanike]] i [[gotika|gotike]], kada nastaju neke od najpoznatijih građevina na francuskom tlu, poput [[Katedrala u Chartresu|katedrale u Chartresu]] te istoimenih [[katedrala Notre-Dame u Parizu]] i [[Katedrala Notre-Dame u Reimsu|Reimsu]]. Kasna gotika donosi i pojavu prve slikarske produkcije, čiji su glavni predstavnici [[braća Limbourg]]. [[Renesansa]] u Francuskoj još uvijek demonstrira dominaciju arhitekture, koja je najevidentnija po velikom broju [[dvorac]]a koji nastaju u tom razdoblju, a od kojih su svakako najpoznatiji [[Dvorac Fontainebleau|Fontainebleau]] i [[Louvre]]. Slikarska produkcija je postojana, ali bez značajnih imena. [[Barok]] donosi pravi preporod u francuskoj umjetnosti - taj raskošni stil omogućio je daljnji razvoj ionako bogate arhitektonske produkcije, a slikarstvo se konačno afirmiralo kao dominantna grana. [[Dvorac Versailles]], na kojeg je [[Louis XIV.]] potrošio bogatstvo, danas predstavlja jedan od simbola Francuske, a izgrađen je upravo u ovom razdoblju. Afirmacija slikarstva započela je s luminističkim slikama [[Georges de la Tour|Georgesa de la Toura]], a dalje se razvijala kroz antikom inspirirana platna [[Nicolas Poussin|Nicolasa Poussina]]. [[Rokoko]], nazivan i "stil Louisa XV.", bio je prvi autohtoni francuski stil koji se dalje proširio Europom, a manifestirao se kroz daljnju arhitektonsku produkciju, ponajviše palača i dvorova, te utjecajnu slikarsku djelatnost [[Antoine Watteau|Antoinea Watteaua]], [[Jean-Honoré Fragonard|Jean-Honoréa Fragonarda]] i [[Jean Baptiste Siméon Chardin|Jeana Baptistea Siméona Chardina]]. [[Neoklasicizam]] je imao velikog odjeka u Francuskoj te je inspirirao cijeli niz autora iz svih umjetničkih grana. Vrhunac neoklasicističke arhitekture je groblje [[Panthéon]] u [[Pariz]]u, dok su slikarstvo obilježili [[Jacques-Louis David]] i [[Jean Auguste Dominique Ingres]]. Za [[Napoleon]]ove vladavine razvio se i poseban podstil - [[ampir]]. Prijelaz iz neoklasicizma u ostale građanske stilove, primarno [[romantizam]], a onda i [[realizam]], obilježio je [[Théodore Géricault]], čija su kasnoklasicistička platna najavljivala buduće stilove. [[Historicizam]] je imao značajnog odjeka u arhitekturi, a eklatantan primjer [[pseudoarhitektura|pseudoarhitekture]] toga doba (koja se s vremenom oblikovala kao gotovo trajna odlika historicističkih stilova) je [[Palais Garnier]] u [[Pariz]]u. [[Eugène Delacroix]] je obilježio francuski [[romantizam]] kao njegov najznačajniji predstavnik, a njegova slavna slika ''[[Sloboda predvodi narod]]'' je danas jedan od najprepoznatljivijih simbola Francuske u svijetu. Raskid s bogatim ''pathosom'' romantičarskog izražaja donijeli su realisti, čiji je najznačajniji predstavnik bio [[Gustave Courbet]]. Sukladno kritičarskom duhu realizma, tadašnje umjetničke struje bile su plodno tlo za djelovanje ilustratora, primarno karikaturista, tako da značajan trag u tom periodu ostavljaju i [[Honoré Daumier]] i [[Gustave Doré]]. Početak XIX. vijeka u Francuskoj donio je i formiranje jedne sasvim nove umjetničke grane - [[fotografija|fotografije]]. Naime, izumitelj [[Nicéphore Niépce]] je oko [[1822.]] godine izumio tehniku [[heliografija|heliografije]], koja je bila direktna preteča suvremenog fotografskog bilježenja događaja. Najstarija sačuvana heliografija, ona iz [[1825.]] godine, bila je poticaj kemičaru [[Louis Daguerre|Louisu Daguerreu]] da krajem 1830-ih godina razvije tu tehniku i izumi [[dagerotipija|dagerotipije]], koje će dugo godina biti izrazito popularne među umjetnicima. U drugoj polovici XIX. vijeka, [[Félix Nadar]] je iskoristio sve poznate tehnike toga doba kako bi izradio cijelu seriju fotografija koje se smatraju pionirskim doprinosom toj grani umjetnosti. Francuska je umjetnost vrlo brz prigrlila moderne ideje te je već krajem XIX. vijeka došlo do formiranja avangardnih ideja. Svojim ''[[Doručak na travi|Doručkom na travi]]'' iz [[1863.]] godine, [[Édouard Manet]] će započeti sa stilom kojeg će umjetnički etablirati [[Claude Monet|Monetova]] ''[[Impresija, izlazak sunca]]'' iz [[1872.]] godine, a po kojoj će cijeli stil dobiti ime [[impresionizam]]. Iako je umjetnička estetika impresije koja progovara iz slike i ostavlja trajni trag na gledatelju kao subjektu i recipijentu te umjetnikove estetičke vizije naišla na žustre reakcije kritike, već spomenuti Manet i Monet, ali i [[Pierre-Auguste Renoir|Renoir]] i [[Edgar Degas|Degas]], postat će među najutjecajnijim i najcjenjenijim francuskim umjetnicima. Iako je [[postimpresionizam]] bio uvelike autonoman u svom izričaju, stilizacije [[poentilizam|pointilista]] ([[Georges Seurat]], [[Paul Signac]]), [[Paul Cézanne|Paula Cézannea]] i [[Paul Gauguin|Paula Gauguina]] nisu se mogle toliko udaljiti od izvorne umjetničke vizije impresionista. Prikazi boemskog života svoga vremena obilježili su platna [[Henri Toulouse-Lautrec|Henrija Toulouse-Lautreca]], koji se smatra tvorcem [[plakat]]a, ali i pretečom [[ekspresionizam|ekspresionističkog]] izričaja. Najznačajniji trag na polju kiparstva ostavio je [[Auguste Rodin]]. Francusku umjetnost na početku XX. vijeka obilježio je [[art nouveau]], koji će biti samo jedan od brojnih varijanti [[secesija|secesijsksih]] stilova, a donio je prilično elegantan prijelaz iz modernizma na kaotičnu avangardu. Već [[1889.]] godine, inženjer [[Gustave Eiffel]] izgradio je svoj [[Eiffelov toranj|globalno poznati toranj]] koji će biti početak novih strujanja u poimanju arhitektonskog dizajna. [[Pariz]] ubrzo postaje umjetnički centar cijelog zapadnog svijeta tako da se može reći kako su brojni umjetnički stilovi ili nastali ili svoj vrhunac doživjeli upravo u Parizu. [[Fovizam|Fovisti]], koje predvodi [[Henri Matisse]], te [[Kubizam|kubisti]] [[Georges Braque]] i [[Fernand Léger]] obilježili su prvu fazu razvoja avangardne umjetnosti, dok će [[dadaizam|dadaisti]] poput [[Marcel Duchamp|Marcela Duchampa]] ili [[nadrealizam|nadrealisti]] poput [[Yves Tanguy|Yvesa Tanguyja]] obilježiti njegovu drugu fazu. Ekspresionistički izričaj njegovao je [[Chaim Soutine]], dok će nostalgična platna [[Marc Chagall|Marca Chagalla]] balansirati između nadrealizma i primitivizma. U Francuskoj u tom periodu djeluju i brojni strani umjetnici, koji su tako indirektno izvršili utjecaj i ostavili traga i na francuskoj umjetnosti. Nove umjetničke tendencije u arhitekturi stvara, ali i dosljedno realizira [[Le Corbusier]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[apstraktna umjetnost|apstrakcija]] postaje dominantan izričaj, a francuska se umjetnost postepeno približava [[konceptualna umjetnost|konceptualizmu]] i [[postmodernizam|postmodernizmu]]. Tako tokom 50-ih godina nastaje [[informel]], izrazito apstraktan stil koji je pokušao raskinuti sa svim dotadašnjim tendencijama u apstraktnom slikarstvu i umjetnosti predočiti jednu simplificiranu, a opet umjetnički originalnu i kompleksnu viziju. Iz informela su nastali i brojni drugi utjecajni stilovi, poput [[lirska apstrakcija|lirske apstrakcije]], [[tašizam|tašizma]] i ''[[art brut]]a'', svi koji su bili karakterističkni upravo za Francusku. Posebno znakovit bio je i rad [[Victor Vasarely|Victora Vasarelyja]], kojeg se danas smatra ocem [[op-art]]a. Francuska je zemlja bogata muzejima i umjetničkim galerijama u kojima se nalaze neka od globalnoj najpoznatijih i najvažniji djela likovne umjetnosti. Muzej [[Louvre]] tako je danas jedan od najpoznatijih svjetskih muzeja, a osim umjetnički interesantnog eksterijera, obiluje eksponatima koji predstavljaju svojevrsnu kroniku razvoja likovne umjetnosti od njezinih početaka pa do današnjih dana. [[Centar Georges Pompidou]] je sam po sebi remek-djelo moderne arhitekture, a danas je jedan od najpoznatijih svjetskih centara moderne umjetnosti. U blizini Centra nalazi se i slavna ''[[Fontana Stravinskog]]'', djelo švicarskog kipara [[Jean Tinguely|Jeana Tinguelyja]]. Impresivnu zbirku impresionista i postimpresionista sadrži [[muzej d'Orsay]], dok [[muzej Unterlinden]], kao i Louvre, sadrži bogatu zbirku iz svih razdoblja. U Parizu se još nalaze i [[Musée Picasso]], [[Musée Gustave-Moreau]], [[Musée Jean-Jacques Henner]] i [[Musée Rodin]]. ;Galerija <gallery mode="packed-hover" heights="180"> Datoteka:Nicolas Poussin 052.jpg|[[Nicolas Poussin]]: ''[[Et in Arcadia ego]]'' ([[1637.]] - [[1638.]]), ulje na platnu, 87 × 120&nbsp;cm Datoteka:WatteauPierrot.jpg|[[Antoine Watteau]]: ''[[Pierrot (Watteau)|Pierrot (Gilles)]]'' ([[1717.]] - [[1719.]]), ulje na platnu, 184 × 149&nbsp;cm Datoteka:Fragonard - swing.jpg|[[Jean-Honoré Fragonard]]: ''[[Ljuljačka (Fragonard)|Ljuljačka]]'' ([[1767.]] - [[1768.]]), ulje na platnu, 81 × 64&nbsp;cm Datoteka:Napoleon4.jpg|[[Jacques-Louis David]]: ''[[Napoleon prelazi Alpe]]'' ([[1801.]], ulje na platnu, 261&nbsp;cm × 221&nbsp;cm Datoteka:Jean Auguste Dominique Ingres, La Grande Odalisque, 1814.jpg|[[Jean Auguste Dominique Ingres]]: ''[[Velika Odaliska]]'' ([[1814.]]), ulje na platnu, 88.9&nbsp;cm × 162.56&nbsp;cm Datoteka:JEAN LOUIS THÉODORE GÉRICAULT - La Balsa de la Medusa (Museo del Louvre, 1818-19).jpg|[[Théodore Géricault]]: ''[[Meduzin splav]]'' ([[1818.]] - [[1819.]]), ulje na platnu, 491&nbsp;cm × 716&nbsp;cm Datoteka:La Liberté guidant le peuple - Eugène Delacroix - Musée du Louvre Peintures RF 129 - après restauration 2024.jpg|[[Eugène Delacroix]]: ''[[Sloboda predvodi narod]]'' ([[1830.]]), ulje na platnu, 260&nbsp;cm × 325&nbsp;cm Datoteka:Gustave Courbet - A Burial at Ornans - Google Art Project 2.jpg|[[Gustave Courbet]]: ''[[Pogreb u Ornansu]]'' ([[1849.]] - [[1850.]]), ulje na platnu, 315&nbsp;cm × 660&nbsp;cm Datoteka:Edouard Manet - Luncheon on the Grass - Google Art Project.jpg|[[Édouard Manet]]: ''[[Doručak na travi]]'' ([[1862.]] - [[1863.]]), ulje na platnu, 208&nbsp;cm × 265.5&nbsp;cm Datoteka:Claude Monet, Impression, soleil levant.jpg|[[Claude Monet]]: ''[[Impresija, izlazak sunca]]'' ([[1872.]]), ulje na platnu, 48&nbsp;cm × 63&nbsp;cm Datoteka:Zvijezda.jpg|[[Edgar Degas]]: ''[[Zvijezda (Degas)|Zvijezda]]'' ([[1876.]] - [[1877.]]), monotipija izvedena pastelom, 58 × 42&nbsp;cm Datoteka:Renoir - The Two Sisters, On the Terrace.jpg|[[Pierre-Auguste Renoir]]: ''[[Dvije sestre]]'' ([[1881.]]), ulje na platnu, 100.5&nbsp;cm × 81&nbsp;cm Datoteka:A Sunday on La Grande Jatte, Georges Seurat, 1884.png|[[Georges Seurat]]: ''[[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]]'' ([[1884.]] - [[1886.]]), ulje na platnu, 207.6 × 308&nbsp;cm Datoteka:Gauguin Il Cristo giallo.jpg|[[Paul Gauguin]]: ''[[Žuti krist]]'' ([[1889.]]), ulje na platnu, 92.1 × 73&nbsp;cm Datoteka:Lautrec at the moulin rouge 1892.jpg|[[Henri de Toulouse-Lautrec]]: ''[[U Moulin Rougeu]]'' ([[1892.]] - [[1895.]]), ulje na platnu, 123&nbsp;cm × 140&nbsp;cm Datoteka:Paul Cézanne, Pyramid of Skulls, c. 1901.jpg|[[Paul Cézanne]]: ''[[Piramida od lubanja]]'' ([[1901.]]), ulje na platnu, 37&nbsp;cm × 45.5&nbsp;cm Datoteka:Braque - Hommage J. S. Bachu.jpg|[[Georges Braque]]: ''[[Hommage J.S. Bachu]]'' ([[1912.]]), ulje na platnu, 54 × 73&nbsp;cm Datoteka:Marcel Duchamp.jpg|[[Marcel Duchamp]]: ''[[Fontana (Duchamp)|Fontana]]'' ([[1916.]] - [[1917.]]) </gallery> === Muzika === {{main|Francuska muzika}} Francuska ima dugu i bogatu muzičku tradiciju. Kroz ranije faze razvoja glazbe, francuski su kompozitori ostavili velik trag na razvoju [[klasična muzika|klasične glazbe]], dok je u suvremenom razdoblju Francuska ponudila nekoliko značajnih imena popularne glazbe. [[Datoteka:Maurice Ravel 1925.jpg|220px|thumb|left|[[Maurice Ravel]] postao je, zahvaljujući svom senzibilnom ''[[Boléro|Boléru]]'', jedan od najpoznatijih i najvažnijih kompozitora u historiji klasične glazbe. Njegova izvorna ideja prvo je smatrana ludom i nije dobro prihvaćena, ali je s vremenom postala jedna od najpoznatijih skladbi u historiji.]] Francuska klasična glazba dugo je bila u sjeni one [[Italija|talijanske]] i [[Njemačka|njemačke]]. Naime, iako je francuski [[barok]] ponudio imena poput [[Jean-Baptiste Lully|Jeana-Baptistea Lullyja]], jednog od pionira [[opera|opere]], ili [[Marc-Antoine Charpentier|Marca-Antoinea Charpentiera]], preludij čijeg je ''[[Te Deum (Charpentier)|Te Deuma]]'' jedno od najprepoznatljivijih skladbi današnjice, dvorska glazba poticana na raskošnom dvoru [[Louis XIV|Louisa XIV.]] nije se uspjela nametnuti u odnosu na onu svojih susjeda. Izvjesni renome postigao je i [[Jean-Philippe Rameau]], jedan od kompozitora kasnog baroka, dok je [[François Couperin]] bio glavni predstavnik [[rokoko]]a u Francuskoj. [[Klasicizam]] je donio konačni kraj dominacije talijanske glazbe, no u Francuskoj nije imao značajnog odjeka. Francuska se na sceni klasične glazbe u cijelosti etablira u razdoblju [[romantizam|romantizma]], kada se estetski duh tog pokreta masovno širi cijelom Europom. Svakako najveće ime francuskog romantizma je [[Hector Berlioz]], koji je jednako doprinio i na polju kompozicije, ali i glazbene teorije. Iako rodom [[Poljaci|Poljak]], život i djelo [[Frédéric Chopin|Frédérica Chopina]], virtuoza na [[klavir]]u, obilježila je upravo Francuska. [[Charles-François Gounod]] ostao je zapamćen po svojoj religioznoj glazbi i operi ''[[Faust (opera)|Faust]]'', dok će se na polju opere istaknuti još i [[Georges Bizet]] (''[[Carmen (opera)|Carmen]]'') i [[Jules Massenet]]. [[Jacques Offenbach]] ostat će upamćen po svom djelu ''[[Orfej u podzemlju]]'', koje se danas smatra prvom [[opereta|operetom]] ikada skladanom. Francuski kasni romantizam dao je dva upečatljiva imena, ono [[Camille Saint-Saëns|Camillea Saint-Saënsa]] te ono [[Gabriel Fauré|Gabriela Fauréa]]. Potonji će izvršiti snažan utjecaj na moderne tendencije u francuskoj glazbi tako da će se impresionisti [[Claude Debussy]] i [[Maurice Ravel]] uvelike pozivati na njegov rad. [[Érik Satie]] se smatra začetnikom [[modernizam|modernističke]] glazbe, koja će u Francuskoj imati značajnih sljedbenika. Grupacija ''[[Les Six]]'', koju su sačinjavali [[Germaine Tailleferre]], [[Darius Milhaud]], [[Arthur Honegger]], [[Louis Durey]], [[Francis Poulenc]] i [[Georges Auric]], odlučila je raskinuti s tradicijom kasnog romantizma i impresionizma te se priključiti modernim strujanjima u glazbi, a dio autora koketirao je i s novonastalim [[jazz]]om. Francuska je izvršila i znakovit utjecaj na [[avangarda|avangardnu]] i postmodernu klasičnu glazbu, prvo preko [[Pierre Schaeffer|Pierrea Schaeffera]], čija se ''[[musique concrète]]'' smatra početkom eksperimentalne klasične glazbe, a onda i preko [[Olivier Messiaen|Oliviera Messiaena]] i [[Pierre Boulez|Pierrea Bouleza]], čija je [[serijalizam|serijalna]] tehnika bila jedan od najutjecajnijih pokreta svog doba. [[Datoteka:Gainsbourgb.jpg|frame|[[Serge Gainsbourg]] se danas smatra jednim od globalno najutjecajnijih popularnih glazbenika.]] Klima u francuskoj kulturi u XX. stolječu omogućila je brzo prodor popularnih žanrova, poput [[jazz]]a, [[rock]]a i [[pop]]a. Vrlo brzo, formirat će se specifičan glazbeni žanr, poznat kao [[Šansona|''chanson française'']], koji će predstavljati senzibilan glazbeni izričaj, svojevrsnu pjesničku autobiografiju uz kritički komentar društvene situacije. Najznačajniji interpretatori šansona bili su [[Édith Piaf]] i [[Charles Aznavour]]. [[Serge Gainsbourg]] bio je posebna figura unutar francuske popularne glazbe, osebujni esteta i [[boemština|boem]] čija će glazba izvršiti utjecaj na niz žanrova, poput [[francuski pop|popa]], [[jazz]]a i [[new wave|novog vala]]. Gainsbourgov specifičan glas i snažni tekstovi napravili su od njega jednog od najutjecajnijih francuskih popularnih glazbenika. Gainsbourgov utjecaj bio je posebno značajan za razvoj i popularizaciju [[yé-yé]] žanra, specifičnog izričaja francuske pop glazbe kojega je, osim Gainsbourga, obilježila i [[France Gall]]. Iako je [[rock]] bio popularan, francuska glazba ponudila je razmjerno malo rock izvođača u odnosu na anglofone zemlje. Francuski umjetnici ostavili su i značajan trag na polju [[elektronska muzika|elektronske glazbe]], ponudivši nekoliko pionirskih autora tom žanru. [[Jean-Michel Jarre]] je već tokom 70-ih godina etablirao žanr i ostvario međunarodnu karijeru, dok je [[David Guetta]] tokom 2000-ih postao jedan od najpopularnijih svjetskih glazbenika. Globalnu slavu i popularnost tokom 2000-ih godina dostižu i elektronski dueti [[Daft Punk]] i [[Air (francuski bend)|Air]], potonji koji je surađivao i na nekoliko [[soundtrack]]ova filmske glazbe. === Kinematografija === {{main|Francuska kinematografija}} [[Datoteka:Fratelli Lumiere.jpg|220px|thumb|left|[[Braća Lumière|Auguste i Louis Lumière]] zaslužni su za patentiranje [[kinematograf]]a, prvog uređaja koji je omogućio snimanje filmova. Svojih epohalnim izumom omogućili su razvoj nove umjetničke grane koja se ubrzo pretvorila u globalno popularnu industriju.]] Francuska i [[film]] imaju dugu povijest i tradiciju, a francuska kinematografija spada među najcjenjenije nacionalne kinematografije u svijetu. Povijest filma započinje upravo u Francuskoj, [[1895.]] godine, kada su braća [[Braća Lumière|Auguste i Louis Lumière]] u jednom pariškom salonu javnosti prezentirali svoj film ''[[La Sortie des usines Lumière à Lyon]]''. Koristeći svoj netom patentirani [[kinematograf]], braća Lumière su te iste večeri javnosti prezentirali još 9 kratkometražnih filmova i tako stekli status otaca filmske umjetnosti. Neposredno nakon, enormnu popularnost stiče i [[Georges Méliès]], plodni režiser iz ranog razdoblja, čiji je [[SF|znanstvenofantastični]] film ''[[Le Voyage dans la Lune]]'' stekao gotovo kultnu popularnost među filmofilima. Među rane uspješnice francuskog filma spada i nijemi serijal ''[[Les Vampires]]'' (sniman od [[1915.]] do [[1916.]]), pomalo groteskni krimi serijal [[Louis Feuillade|Louisa Feuilladea]] vrlo specifičnog estetičkog izraza, a koji je proslavio glumicu [[Musidora|Musidoru]] i od nje učinio jednu od prvih zvijezda francuskog filma. Francuska kinematografija doživljava velik procvat u međuratnom razdoblju, prvo s [[Francuska impresionistička kinematografija|impresionistima]] (pokret koji se još naziva i prva avangarda), a onda i preko autora koji će direktno utjecati na globalno popularni [[Francuski novi val|novi val]]. Jedan od prvih impersionističkih filmova bio je ''[[La Dixième Symphonie]]'' [[Abel Gance|Abela Gancea]] iz [[1918.]] godine. Upravo će Gance biti jedan od najprominentnijih autora impersionističke kinematografije, a proslavit će se radovima poput ''[[J'accuse (film, 1919)|J'accuse]]'', ''[[La Roue]]'' i, posebno, filmom ''[[Napoléon (film, 1927)|Napoléon]]''. Iako je filmom ''[[Nana (film, 1926)|Nana]]'' doprinio impresionističkoj kinematografiji, [[Jean Renoir]] će se proslaviti filmovima ''[[Velika iluzija|La Grande Illusion]]'' i ''[[La Règle du jeu]]'', koje kritičari danas svrstavaju među najbolje filmove ikada snimljene. Upravo će Renoir u svojim radovima stvoriti stil koji će snažno utjecati na novi val. Značajnu popularnost, čak i izvan granica Francuske, u ovom periodu ostvaruje [[René Clair]], koji uspjeh ostvaruje filmom ''[[Sous les toits de Paris]]'', a svjetsku slavu ostvaruje filmom ''[[And Then There Were None (film, 1945)|And Then There Were None]]'', koji je prva ekranizacija [[Ten Little Niggers|istoimenog romana]] [[Agatha Christie|Agathe Christie]]. Iako je uspjeh počeo ostvarivati kasnih 30-ih, [[Marcel Carné]] se u povijest kinematografije upisao [[1945.]] godine, trosatnim filmom ''[[Les Enfants du paradis]]'', koji je u cijelosti sniman tokom [[Treći Reich|nacističke]] okupacije Francuske, a danas se ubraja među najbolja ostvarenja filmske umjetnosti uopće. {{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=Jean-Luc Godard at Berkeley, 1968 (2).jpg|image2=François Truffaut (1965).jpg|width1=190|width2=220|footer=[[Jean-Luc Godard]] (lijevo) i [[François Truffaut]] (desno) činili su okosnicu ''[[Francuski novi val|Nouvelle Vaguea]]'', a njihovi filmovi se redovito ubrajaju među najbolja ostvarenja u povijesti filma.}} Globalnu ekspanziju i ugled, francuska kinematografija postiže u razdoblju nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Već tokom 50-ih godina, ''[[Francuski novi val|La Nouvelle Vague]]'' (odnosno, "Novi val") postaje dominantan izričaj francuske kinematografije, stilski specifičan i karakterističan upravo za tu zemlju, a brojni autori tog perioda započeli su kao teoretičari filma i kritičari u utjecajnom filmskom časopisu ''[[Cahiers du cinéma]]''. Dva najznačajnija imena ''Nouvelle Vaguea'' bili su [[Jean-Luc Godard]] i [[François Truffaut]]. Godard će u svojim filmovima pokazati ekstenzivno poznavanje povijesti filma, a njegovi filmovi često će biti obilježeni [[egzistencijalizam|egzistencijalističkim]] i [[marksizam|marksističkim]] motivima. Uspjeh Godard ostvaruje svojim prvim dugometražnim filmom, ''[[À bout de souffle]]'' ([[1960.]]), s [[Jean-Paul Belmondo|Jean-Paulom Belmondoom]] u glavnoj ulozi. Belmondo se ubrzo isprofilirao kao jedan od najboljih glumaca ''Nouvelle Vaguea'', a s Godardom je još surađivao i na uspješnom filmu ''[[Pierrot le fou]]''. [[Anna Karina]] imala je glavnu ulogu u Godardovim ''[[Bande à part]]'' i ''[[Vivre sa vie]]'', dok će [[Brigitte Bardot]] imati glavnu ulogu u filmu ''[[Le Mépris]]''. Radi se o, mahom, globalno popularnim francuskim glumcima i glumicama koji će sloviti za najveća glumačka imena svog vremena. Trauffaut je uspjeh također stekao svojim prvim dugometražnim filmom, ''[[Les quatre cents coups]]'', koji će postati jedan od definirajućih filmova ''Nouvelle Vaguea''. Globalnu popularnost, Trauffaut će ostvariti svojim kasnijim radovima: ''[[Jules et Jim]]'' (s [[Jeanne Moreau]] u glavnoj ulozi), ''[[Baisers volés]]'' (s [[Claude Jade]], koja je kasnije surađivala i s [[Alfred Hitchcock|Hitchcockom]]), ''[[Američka noć (film)|La Nuit américaine]]'' (sa [[Jacqueline Bisset]] u glavnoj ulozi), ''[[L'Histoire d'Adèle H.]]'' (koji je proslavio tada dvadesetogodišnju [[Isabelle Adjani]] i od nje učinio globalnu zvijezdu) i ''[[Le Dernier Métro]]'' (s [[Catherine Deneuve]] i [[Gérard Depardieu|Gérardom Depardieuom]] u glavnim ulogama). Trauffautovi filmovi spadaju u moderne klasike, a ''[[Američka noć (film)|La Nuit américaine]]'' je [[1974.]] nagrađena i [[Oscar]]om i [[BAFTA]]-om. [[Datoteka:Brigitte Bardot - 1962.jpg|thumb|left|220px|[[Brigitte Bardot]] je bila jedna od najpopularnijih francuskih i svjetskih glumica svoga doba, a osim zbog rada na platnu, bila je poznata i zbog svoje ljepote.]] Francuska kinematografija razvija se i paralelno s ''Nouvelle Vagueom'', uključujući i [[minimalizam|minimalističke]] filmove [[Robert Bresson|Roberta Bressona]] te uspješne trilere [[Henri-Georges Clouzot|Henrija-Georgesa Clouzota]], čiji se filmovi ''[[Le salaire de la peur]]'' i ''[[Les Diaboliques]]'' smatraju među najuspješnijim trilerima iz 50-ih godina, a koji su postavili temelj bogatoj tradiciji kvalitetnih francuskih trilera. Značajan naslov je i ''[[La Cage aux Folles]]'', koji će dugo godina biti jedan od najuspješnijih francuskih filmova u anglofonim zemljama. Osim već spomenutih, poznata glumačka imena koja se afirmiraju i globalnu popularnost ostvaruju u ovom periodu su [[Yves Montand]], [[Alain Delon]], [[Romy Schneider]], [[Simone Signoret]], [[Jacques Tati]] i [[Jean Gabin]]. ''Nouvelle Vague'' je tokom 80-ih godina zamijenio ''[[Cinéma du look]]'', a čije će se stilske odrednice afirmirati kroz filmove ''[[Diva (film, 1981)|Diva]]'' [[Jean-Jacques Beineix|Jean-Jacquesa Beineixa]] i ''[[The Big Blue]]'' [[Luc Besson|Luca Bessona]]. Značajan uradak iz ovog perioda bio je debitantski film [[Bruno Nuytten|Bruna Nuyttena]] ''[[Camille Claudel (film)|Camille Claudel]]'', u kojem su glavne uloge imali [[Gérard Depardieu]] i [[Isabelle Adjani]]. Tokom 90-ih godina, francuska kinematografija postepeno se otvara i dolazi do sve značajnije međunarodne eksponiranosti francuskih filmova. Film ''[[Cyrano de Bergerac (film, 1990)|Cyrano de Bergerac]]'' s [[Gérard Depardieu|Gérardom Depardieuom]] bio je uspjeh na blagajnama, a [[Luc Besson]] će tokom ranih 90-ih ostvariti globalnu popularnost filmovima ''[[Nikita (film)|Nikita]]'', ''[[Léon]]'' i ''[[The Fifth Element]]''. ''Nikita'' i ''Léon'' proslavili su [[Jean Reno|Jeana Renoa]], jednog od najpopularnijih i najboljih francuskih glumaca, koji će veliku popularnost ostvariti kao Pierre Niemans u filmovima ''[[Les Rivières Pourpres]]'' i ''[[Les Rivières pourpres II: Les anges de l'apocalypse]]''. Triler ''[[La Haine]]'' [[Mathieu Kassovitz|Mathieua Kassovitza]] donio je velike pohvale redatelju, ali i glavnom glumcu, [[Vincent Cassel|Vincentu Casselu]], kojemu je to bila velika uloga i početak uspješne karijere. [[Juliette Binoche]] se tokom 90-ih godina afirmirala u francuskom filmu, a kasnije je ostvarila i globalnu karijeru poznatu po teškim karakternim ulogama u dramskim filmovima. Sličan put imala je i [[Julie Delpy]]. [[Datoteka:Marion Cotillard (July 2009) 1 cropped.jpg|thumb|220px|Nakon uspjeha u filmu ''[[La Vie en Rose (film)|La Vie en Rose]]'', [[Marion Cotillard]] je postala jedna od najpopularnijih francuskih glumica te je ostvarila uloge u nekoliko uspješnih stranih filmova.]] Francuski kinematografiju s početka XXI. vijeka obilježio je film ''[[Amélie]]'' [[Jean-Pierre Jeunet|Jean-Pierrea Jeuneta]], nostalgična i senzibilna ljubavna priča s [[Audrey Tautou]] i [[Mathieu Kassovitz|Mathieuom Kassovitzom]] u glavnim ulogama. ''[[Amélie]]'' je ostvario enorman uspjeh u Francuskoj, ali i u svijetu, osvojivši nekoliko nagrada i nominacija, pokupivši pri tom pohvale od brojnih kritičara. Uloga [[Édith Piaf]] u uspješnom filmu ''[[La Vie en Rose (film)|La Vie en Rose]]'' ([[2007.]]) donijela je [[Oscar]]a glavnoj glumici, [[Marion Cotillard]], te ujedno označila početak njezine međunarodne karijere i uspjeha. Identičnu priču imao je i [[Jean Dujardin]], koji je nagrađen Oscarom za glavnu ulogu u filmu ''[[The Artist]]'' iz [[2011.]] godine. Uspješnu mađunarodnu karijeru ostvario je i [[Mathieu Amalric]], koji je glumio u nekoliko uspješnih američkih filmova. Značajan doprinos francuskoj kinematografiji dali su i brojni strani redatelji, koji su iz različitih razloga djelovali i živjeli u Francuskoj. Globalno najpopularniji i najpoznatiji svakako je [[Poljaci|Poljak]] [[Roman Polanski]], koji, doduše, nije toliko poznat po svojim radovima na francuskom jeziku, koliko po onima na engleskom, ali se dobar dio njegova opusa svrstava među francusku kinematografiju. Još jedan Poljak, [[Krzysztof Kieślowski]], ostavio je trajan trag na francuskoj kinematografiji svojom trilogijom ''[[Trois couleurs (trilogija)|Trois couleurs]]'', koja je danas postala jedno od esencijalnih štiva za ljubitelje filma. Rus [[Anatole Litvak]] snimio je nekoliko globalno uspješnih filmova, dok će [[Austrijanci|Austrijanac]] [[Michael Haneke]] postati jedan od najcjenjenijih suvremenih režisera. Posebno značajan doprinos ostavio je i [[Grci|Grk]] [[Costa-Gavras]], čiji se triler ''[[Z (film, 1969)|Z]]'' smatra jednim od najkvalitetnijih ostvarenja svog žanra. Filmovi ''Z'', ''Amour'' (Haneke) i ''Rouge'' čine okosnicu karijere [[Jean-Louis Trintignant|Jean-Louisa Trintignanta]], dok je Kieślowski u svojim filmovima omogućio uspjeh tada mladoj glumici [[Irène Jacob]]. === Znanost === [[Datoteka:Pierre Curie (1859-1906) and Marie Sklodowska Curie (1867-1934), c. 1903 (4405627519).jpg|left|thumb|220px|Bračni par [[Marie Curie|Marie]] i [[Pierre Curie]] svakako su, globalno, najpoznatiji francuski znanstvenici. Nakon što je Pierre prerano poginuo u prometnoj nesreći, Marie je dio istraživanja morala odraditi sama. Postala je prva žena dobitnica Nobelove nagrade ([[1903.]]) i prva osoba koja je dobila dvije nagrade, i to u dvije različite kategorije ([[fizika]] i [[kemija]]).]] Francuski doprinos globalnoj znanosti je svakako enorman. Kao jedna od najrazvijenijih zemalja kroz povijest, Francuska je imala sve materijalne preduvjete za plodan razvoj svih znanstvenih disciplina, još od najranijih vremena. Francuski znanstvenici ostavili su traga na gotovo svim znanstvenim granama, a zaslužni su kako za brojne inovacije (što one tehničke, što one teorijske prirode), tako i za cijeli niz relevantnih otkrića. Na polju [[kemija|kemije]], prvo znakovito ime je ono [[Antoine Lavoisier|Antoinea Lavoisiera]], slavnog kemičara iz [[18. stoljeće|XVIII. vijeka]] čiji je pristup toj znanosti doveo do drastične modernizacije u shvaćanju suvremene kemije. "Otac moderne kemije", kako ga često nazivaju, Lavoisier je zaslužan za "otkriće" [[kisik]]a, kao i za oblikovanje [[zakon o očuvanju mase|zakona o očuvanju mase]], jednog od elementarnih principa u razumijevanju kemijskih reakcija. Kroz [[19. stoljeće|XIX. vijek]], profesor na [[Sorbonne]]i, [[Henri Moissan]], uspio je izolirati elementarni [[fluor]] zbog čega mu je uručena [[Nobelova nagrada za kemiju]]. Najznačajnija imena francuske kemije svakako su bračni par [[Marie Curie|Marie]] i [[Pierre Curie]]. Njih su dvoje, zajedno s fizičarem [[Antoine Henri Becquerel|Becquerelom]], zaslužni za otkriće [[radioaktivnost]]i, dok je bračni par samostalno otkrio elemente [[radij]] i [[polonij]]. Njihova kćerka, [[Irène Joliot-Curie]], zajedno sa suprugom [[Frédéric Joliot-Curie|Frédéricom]], nastavila je rad svojih roditelja na polju nuklearnih reakcija. Svi navedeni su nagrađeni Nobelovim nagradama. Francuski fizičari imali su velik utjecaj na razvoj te znanosti još od početaka moderne fizike. Već je [[Blaise Pascal]] u [[17. stoljeće|XVII. vijeku]] doprinio shvaćanju pojma [[tlak]]a u fizici, a sljedećih nekoliko desetljeća, [[Charles-Augustin de Coulomb]] i [[André Marie Ampére]] će izvršiti velik utjecaj na razumijevanje fenomena [[električna energija|struje]]. Enciklopedist [[Jean d'Alembert]] zaslužan je za formulu koja se danas koristi za rješavanje [[valna jednadžba|valne (ili d'Alembertove) jednadžbe]]. [[Léon Foucault]] je preko svog [[Foucaultovo njihalo|njihala]] uspješno demonstrirao [[rotacija|rotaciju]] [[Zemlja|Zemlje]], dok je [[Gaspard-Gustave Coriolis]] zaslužan za otkriće [[Coriolisov efekt|rotacijskih sila među tijelima]]. Suvremenu francusku fiziku svakako su obilježili grof [[Louis de Broglie]] i [[Paul Dirac]], obojica nobelovci. Dok je prvi zaslužan za razjašnjenje dualne, valno-čestične prirode materije, Diracov doprinos koncentrirao sa na poimanje [[antimaterija|antimaterije]] i razjašnjenja nekih fenomena povezanih s antičesticama. Iako možda poznatiji po svojim filozofskim radovima, [[René Descartes]] je [[matematika|matematiku]] zadužio svojim [[Kartezijanski sustav|koordinatnim sustavom]], koji i danas čini osnovicu izučavanja osnovnih matematičkih disciplina. Descartesov suvremenik bio je [[Pierre de Fermat]], veliki matematičar koji je kreirao praoblik [[diferencijalni račun|diferencijalnog računa]] i izvršio velik doprinos na polju [[teorija brojeva|teorije brojeva]]. Enciklopedist i prosvjetitelj [[Pierre-Simon Laplace]] dao je sustavan doprinos ovoj znanosti, dok je veliki matematičar [[Augustin Louis Cauchy]] iza sebe ostavio neke pionirske radove s područja [[matematička analiza|matematičke analize]]. Konačno, [[Henri Poincaré]] će ostati upamćen u povijesti svjetske matematike kao posljednji univerzalist - osoba koja je podjednako doprinijela na svim područjima svoje znanosti. Francuska znanost ostavila je i traga na polju [[biologija|biologije]] i [[medicina|medicine]], gdje se svakako ističu radovi botaničara [[Jean-Baptiste Lamarck|Jean-Baptistea Lamarcka]], jednog od preteča [[teorija evolucije|Darwinove teotrije evolucije]] te [[Louis Pasteur|Louisa Pasteura]], koji je zaslužan za otkriće uzročnika [[antraks]]a i proizvodnju cjepiva protiv [[bjesnoća|bjesnoće]]. === Sport === {{main|Sport u Francuskoj}} Sport je izrazito važna stavka francuskog kulturnog života. Među najpopularnijim sportovima u Francuskoj danas su [[nogomet]], [[košarka]] i [[tenis]]. Moderna povijest sporta u Francuskoj usko je povezana uz [[Olimpijske igre|moderne Olimpijske igre]]. Naime, francuski plemić [[Pierre de Coubertin]] je krajem [[19. stoljeće|XIX. vijeka]] predložio obnavljanje Olimpijskih igara. Nakon što je [[Atena]] bila domaćin [[Olimpijada 1896|prvih igara]] [[1896.]] godine, [[Pariz]] je četiri godine kasnije dobio domaćinstvo [[Olimpijada 1900|drugih igara]], a jedno je vrijeme bio prvo središte [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnog olimpijskog odbora]], prije nego se ovaj preseluo u [[Lausanne]]. Francuska je bila domaćin Olimpijade u još četiri navrata - ljetne [[Olimpijada 1924|Olimpijske igre 1924.]] u [[Pariz]]u te [[zimske Olimpijske igre]] u [[Chamonix]]u ([[1924.]]), [[Grenoble]]u ([[1968.]]) i [[Albertville]]u ([[1992.]]). [[File:P1070029 - voyages provence.jpg|320px|thumb|[[Zinedine Zidane]] je tokom godina postao jedan od najcjenjenijih i najboljih igrača u povijesti [[nogomet]]a.]] [[Nogomet u Francuskoj]] je sport s dugogodišnjom tradicijom. [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska reprezentacija]] sudjelovala je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1930|prvom Svjetskom prvenstvu]] u [[Urugvaj]]u, a domaćini istog natjecanja bili su [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] i [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] godine. Svjetski prvaci bili su [[1998.]] i [[2018.]] godine, a drugo mjesto osvojili su [[2006.]] godine na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006|prvenstvu u Njemačkoj]]. Francuska je bila domaćin [[UEFA Euro 1960|prvog UEFA Eura]] [[1960.]] godine, a kasnije su bili domaćini [[UEFA Euro 1984|1984.]] i [[UEFA Euro 2016|2016.]] godine. Prvaci su bili u dva navrata, [[UEFA Euro 1984|1984.]] i [[UEFA Euro 2000|2000.]] godine. Najvažnije nacionalno klupsko natjecanje je [[Ligue 1]], a najveći stadion [[Stade de France]] u [[Saint-Denis]]u. Francuska je tokom godina svijetu ponudila neke od najboljih svjetskih igrača, među kojima su svjetski prvak i doprvak [[Zinedine Zidane]], europski prvak i kasniji predsjednik [[UEFA]]-e [[Michel Platini]], rekorder po broju golova postignutih na jednom [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskom prvenstvu]] [[Just Fontaine]], prvi nogometaš kojemu je uručena ''[[Légion d'honneur]]'' [[Raymond Kopa]] te najbolji strijelac francuske reprezentacije u historiji [[Thierry Henry]]. [[Košarkaška reprezentacija Francuske]] ostvarivala je solidne rezultate kroz povijest, ali je svoj prvi naslov osvojila tek na [[EuroBasket 2013|EuroBasketu 2013.]] godine, nakon što je ranije osvajala dva europska i olimpijska srebra. Ženska reprezentacija ima dva europska zlata i jedno olimpijsko srebro. Ukupno 18 francuskih državljanina igralo je u [[NBA]] ligi, a među njima su najpoznatiji [[Pape Sy]], [[Tony Parker]], [[Joakim Noah]], [[Boris Diaw]] i [[Nicolas Batum]]. [[File:Défilé médaillés français JO 2012 3.jpg|thumb|320px|Osvajanjem zlata u [[London]]u [[2012.]] godine, [[rukometna reprezentacija Francuske]] i službeno je postala najbolja generacija u povijesti rukometa.]] [[Rukomet u Francuskoj]] je s godinama postao jedan od najpopularnijih sportova, pogotovo otkako je [[rukometna reprezentacija Francuske]] nakon [[2001.]] godine postala svjetska velesila. Francuska je bila domaćin svjetskih prvenstava ukupno tri puta ([[1970.]], [[2001.]], [[2017.]]), a svjetski prvak ukupno četiri ([[1995.]], [[2001.]], [[2009.]], [[2011.]]). Jedina su momčad u povijesti koja je obranila zlatno na Olimpijskim igrama ([[2008.]], [[2012.]]), a svemu tome prirodali su i tri europska zlata ([[2006.]], [[2010.]], [[2014.]]). Obranom olimpijskog zlata [[2012.]] godine, francuska rukometna reprezentacija postala je najbolja generacija u povijesti tog sporta, ostvarivši uspjehe kao nijedna reprezentacija dotada. Ukupno šest francuskih rukometaša izabrano je za [[IHF-ov igrač godine|Igrača godine]] - [[Jackson Richardson]], [[Stéphane Stoecklin]], [[Bertrand Gille]], [[Thierry Omeyer]], [[Nikola Karabatić]] i [[Daniel Narcisse]] - te jedna rukometašica - [[Allison Pineau]]. Francuska je i jedno od [[tenis]]kih centara svijeta. Postoji cijeli niz turnira iz [[ATP]] i [[WTA]] serije koji se redovito održavaju u Francuskoj, a jedan od četiri [[Grand Slam]] turnira, [[Roland Garros]], igra se u [[Pariz]]u. Među najpoznatijim francuskim tenisačima su [[Richard Gasquet]], [[Gaël Monfils]], [[Jo-Wilfried Tsonga]], [[Gilles Simon]], [[Yannick Noah]], [[Guy Forget]], [[Henri Leconte]], [[Amélie Mauresmo]], [[Mary Pierce]] i [[Marion Bartoli]]. Od ostalih sportova, poseban značaj za Francusku ima [[biciklizam]], posebice zbog najpoznatije svjetske utrke - ''[[Tour de France]]a''. Francuska je i relativno uspješna u [[ragbi]]ju, a dala je i nekoliko znakovitih [[atletika|atletičara]] i [[plivanje|plivača]], među kojima su i brojni olimpijski prvaci i svjetski rekorderi. == Školstvo == {{main|Školstvo u Francuskoj}} [[File:Place Sorbonne.JPG|220px|thumb|left|[[Pariz|Pariška]] [[Sorbonne]] danas uživa najveći ugled u svijetu od svih francuskih sveučilišta te se česti koristi kao sinonim za kvalitetno sveučilište.]] Iako je [[Napoleon Bonaparte]] [[1802.]] godine stvorio ''[[lycée]]'',<ref>{{cite web|url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/352505/lycee |title=Lycée |publisher=Britannica.com |accessdate=22 July 2011}}</ref> ocem modernog francuskog školstva smatra se [[Jules Ferry]], koji je [[1882.]] godine u Francusku uveo slobodno i sekularno školstvo obvezno do 13. godine<ref>{{fr icon}} [https://web.archive.org/web/20110605080546/http://www.assemblee-nationale.fr/site-jeunes/laicite/fiche-dates/fiche-1881-1882/fiche.pdf 1881–1882 : Lois Ferry École publique gratuite, laïque et obligatoire]. Assemblé Nationale</ref> (danas je ono obvezno do 16. godine<ref>{{fr icon}} [http://www.senat.fr/rap/l97-504/l97-5041.html II. L'évolution du contenu de l'obligation scolaire]. Sénat.fr</ref>). Danas, francuski obrazovni sustav je centraliziran te se sastoji od tri stupnja - osnovno školsto, srednje školstvo i visoko školstvo. Temeljem [[OECD]]-a, francuski obrazovni sustav zuzima 25. mjesto u svijetu, ne odudarajući previše ni pozitivno ni negativno od OECD-ovog prosjeka.<ref>{{cite web|url=http://www.oecd.org/dataoecd/42/8/39700724.pdf |title=Range of rank on the PISA 2006 science scale |format=PDF |accessdate=22 July 2011}}</ref> Osnovno i srednje školstvo je većinski javno i pod upravom [[Ministarstvo nacionalnog obrazovanja (Francuska)|Ministarstva nacionalnog obrazovanja]]. Visoko školstvo u Francuskoj podijeljeno je između javnih sveučilišta i prestižnih i izrazito selektivnih ''[[Grandes écoles]]'', poput [[Science Po Paris]] (politologija), [[HEC Paris]] (ekonomija) ili [[Polytechnique]] i [[École nationale supérieure des mines de Paris]] (inženjering). Iako su ''[[Grandes écoles]]'' često kritizirane zbog svog [[elitizam|elitizma]],<ref name="gécoles">{{fr icon}} [http://www.lefigaro.fr/formation/2010/01/08/01015-20100108ARTFIG00525-les-grandes-ecoles-dans-la-tourmente-.php Les grandes écoles dans la tourmente] – [[Le Figaro]]</ref> one i danas produciraju neke od najvećih stručnjaka u Francuskoj. == Mediji == {{main|Telekomunikacije u Francuskoj}} U usporedbi s drugim razvijenim zemljama, Francuzi razmjerno malo čitaju novine, što je posljedica velike popularnosti vizualnih medija. Najprodavanije dnevne novine su ''[[Le Monde]]'' i ''[[Le Figaro]]'', s oko 300,000 prodanih primjeraka, ali i ''[[L'Équipe]]'', koji je specijaliziran za sportske teme.<ref>{{fr icon}} OJD, "Observatoire de la Presse", [http://observatoire.ojd.com/report/visu/obs/20/do/GP_PQN/ Presse Quotidienne Nationale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100507013851/http://observatoire.ojd.com/report/visu/obs/20/do/GP_PQN/ |date=2010-05-07 }}</ref> Tokom posljednjih godina, besplatne dnevne tiskovine, poput novina ''[[Metro (novine)|Metro]]'', '' [[20 Minutes]]'' i ''[[Direct Plus]]'', postale su izrazito popularne, s oko 650,000 dnevno distribuiranih primjeraka.<ref>{{fr icon}} OJD, [http://www.ojd.com/pgi/section/ Presse Gratuite d'Information] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101204123544/http://www.ojd.com/pgi/section |date=2010-12-04 }}. November 2011</ref> Ipak, najširu cirkulaciju ima regionalni dnevnik ''[[Ouest France]]'', s oko 750,000 primjeraka, a i ostalih 50 regionalnih novina također imaju visok tiraž.<ref>{{fr icon}} Observatoire de la Presse, [http://observatoire.ojd.com/report/visu/obs/20/do/GP_PQRD/ Presse Quotidienne Régionale et Départementale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100507014206/http://observatoire.ojd.com/report/visu/obs/20/do/GP_PQRD/ |date=2010-05-07 }}</ref><ref>{{fr icon}} OJD, "Bureau Presse Payante Grand Public", [http://www.ojd.com/chiffres/section/PPGP/print?submitted=1&section=PPGP&famille=2&thema=&search=&go=Lancer+la+recherche Presse Quotidienne Régionale et Départementale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110425131947/http://www.ojd.com/chiffres/section/PPGP/print?submitted=1&section=PPGP&famille=2&thema=&search=&go=Lancer+la+recherche |date=2011-04-25 }}</ref> Sektor tjednika izrazito je diferenciran, s oko 400 specijaliziranih tjednika koji se izdaju diljem zemlje.<ref>{{fr icon}} Observatoire de la Presse, [http://observatoire.ojd.com/report/visu/obs/20/do/GP_PMAG/ Presse Magazine – Synthèse] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100929204536/http://observatoire.ojd.com/report/visu/obs/20/do/GP_PMAG |date=2010-09-29 }}</ref> Najutjecajniji novinski magazini su ljevičarski ''[[Le Nouvel Observateur]]'', centristički ''[[L'Express]]'' i desničarski ''[[Le Point]]'', svaki s preko 400,000 primjeraka.<ref>{{fr icon}} Observatoire de la Presse, [http://observatoire.ojd.com/report/visu/obs/20/do/GP_NEWS/ Presse News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100929204512/http://observatoire.ojd.com/report/visu/obs/20/do/GP_NEWS |date=2010-09-29 }}</ref> Ipak, najprodavaniji tjednici su ženski časopisi, poput ''[[Marie Claire]]'' i ''[[ELLE]]'', koji imaju i svoja međunarodna izdanja. Među utjecajne tjednike spadaju i istraživački i satirički ''[[Le Canard Enchaîné]]'' i ''[[Charlie Hebdo]], kao i ''[[Paris Match]]''. Kao i većina razvijenih zemalja, Francuska se tokom posljednjih godina suočila s krizom tiskanih medija, što je tokom godina rezultiralo brojnim državnim subvencijama.<ref>''[[The Daily Telegraph|The Telegraph]]'', [http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/3125110/Nicolas-Sarkozy-French-media-faces-death-without-reform.html Nicolas Sarkozy: French media faces 'death' without reform] 2 October 2008</ref><ref>French government portal, [http://www.gouvernement.fr/gouvernement/lancement-des-etats-generaux-de-la-presse Lancement des états généraux de la presse] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100625023755/http://www.gouvernement.fr/gouvernement/lancement-des-etats-generaux-de-la-presse |date=2010-06-25 }} 2 October 2008 [Launching of General State of written media]</ref><ref>{{cite news|author=Angelique Chrisafis in Paris |url=http://www.guardian.co.uk/media/2009/jan/23/sarkozy-pledges-state-aid-to-newspapers |title=Sarkozy pledges €600m to newspapers |publisher=Guardian |date= 23 January 2009|accessdate=21 June 2012 |location=London}}</ref>'' Godine [[1974.]], nakon niza godina centraliziranog državnog monopola nad radiom i televizijom, vladina agencija [[ORTF]] podijeljena je u nekoliko nacionalnih institucija, mada su tri tada postojeća televizijska kanala i četiri radio stanice<ref>Radio France, "L'entreprise", [https://web.archive.org/web/20110722004341/http://www.radiofrance.fr/lentreprise/reperes/statuts/ Repères]. Landmarks of Radio France company</ref><ref name=mediapol>{{fr icon}} Vie Publique, [http://www.vie-publique.fr/politiques-publiques/politique-audiovisuel/chronologie/ Chronologie de la politique de l’audiovisuel] 20 August 2004 [Chronology of policy for audiovisual]</ref> ostali pod državnom kontrolom. Država je tek [[1981.]] godine dozvolila slobodno emitiranje, čime je konačno dokinut državni monopol nad telekomunikacijama. Četiri danas postojeća televizijska kanala nalaze se pod upravom državnog konzorcija [[France Télévisions]], dok javna grupacija [[Radio France]] upravlja s pet postojećih radijskih stanica. Među ovim javnim medijima su [[Radio France Internationale]], koji emitira vijesti na francuskom diljem svijete, te francusko-njemačko program [[TV5 Monde]]. Godine [[2006.]], vlada je stvorila globalni program [[France 24]] specijaliziran za vijesti. Najgledaniji televizijski kanali su već dugo postojeći [[TF1]] (privatiziran [[1987.]] godine), [[France 2]] i [[France 3]]. == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Francuske prekomorske teritorije]] * [[Regioni Francuske]] * [[Departmani Francuske]] == Vanjske veze == {{Commonscat|France}} * [http://www.elysee.fr Elizejska palača] - službena stranica predsjednika * [http://www.premier-ministre.gouv.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030327021241/http://www.premier-ministre.gouv.fr/ |date=2003-03-27 }} - službena stranica vlade * [http://www.assemblee-nat.fr Assemblée Nationale] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050314084200/http://www.assemblee-nat.fr/ |date=2005-03-14 }} - francuski parlament * [http://www.senat.fr Sénat] - francuski senat * [http://www.service-public.fr Državna administracija] - poveznice na razne ustanove * [http://meteo.7.growiktionary.org/ Vremenska prognoza za Francusku] {{Europa}} {{države EU}} {{G8}} {{Frankofonija}} {{Latinska unija}} {{Regije Francuske}} {{Svjetska baština u Francuskoj}} {{Izabran}} [[Kategorija:Francuska| ]] [[Kategorija:Države u Evropi]] fwh9jaw5wrws64jatqq07nowlfuot6t 0 3200 42715804 42693587 2026-11-02T06:13:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715804 wikitext text/x-wiki {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = John_F._Kennedy,_Nikita_Khruchchev_1961.jpg | caption1 = Američki predsjednik [[John F. Kennedy]] i sovjetski vođa [[Nikita Hruščov]] na samitu u [[Beč]]u, [[4. lipnja]] [[1961.]] godine. | image2 = Berlin_Wall_1979_02.jpg | caption2 = Fotografija [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] pred [[Brandenburška vrata|Brandenburškim vratima]]. Zid je izgrađen [[1961.]] godine kako bi spriječio bijeg stanovnika [[DDR|Istočne Njemačke]] i zaustavio potencijalno katastrofalne ekonomske migracije. Zid je bio simbol Hladnoga rata i njegovo rušenje [[1989.]] je najavilo njegov kraj. | image3 = Jawaharlal Nehru, Nasser and Tito at the Conference of Non-Aligned Nations held in Belgrade.jpg | caption3 = [[Pokret nesvrstanih]], čije su glavne ličnosti dugo godina bili [[Gamal Abdel Nasser]], [[Josip Broz Tito]] i [[Džavaharlal Nehru]], predstavljao je "treći put" u periodu snažnih blokovskih podjela. | image4 = Redwing_Dakota.jpg | caption4 = Tokom Hladnog rata, [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] su provele oko 1,054 službenih [[Testiranje nuklearnog oružja|nuklearnih testova]], između [[1945.]] i [[1992.]] godine. [[Sovjetski Savez]] ih je službeno proveo oko 715, u periodu od [[1949.]] do [[1990.]] godine. | image5 = Sputnik_asm.jpg | caption5 = Sovjetski Savez je [[4. listopada]] [[1957.]] godine u [[Zemlja (planet)|Zemljinu]] orbitu lansirao prvi svjetski [[umjetni satelit]]: ''[[Sputnjik 1]]''. }} '''Hladni rat''' je naziv za period vojnih i političkih tenzija nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] između zemalja [[Istočni blok|Istočnog]] ([[Sovjetski Savez]] i njegovi saveznici) i [[Zapadni blok|Zapadnog bloka]] ([[Sjedinjene Države]], [[NATO]] i ostali saveznici). Historičari danas nisu potpuno složni oko točnog trajanja Hladnog rata, mada se kao početak najčešće uzimaju [[1945.]] ili [[1947.]] godina (kada je donesena [[Trumanova doktrina]] o ograničavanju sovjetskog ekspanzionizma), a kao kraj [[1991.]] godina, kada se [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspao]] [[Sovjetski Savez]]. Termin "hladni" se koristi zato što dvije sukobljene strane nikada nisu povele oružani sukob velikih razmjera, međutim su (in)direktno sudjelovale u cijeloj seriji manjih i većih regionalnih sukoba, koji se nazivaju [[Rat preko posrednika|surogat ratovima]]. Hladni rat je formalno dokinuo savezništvo protiv [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], tako da su [[Sovjetski Savez]] i [[Sjedinjene Države]] postale dvije sukobljene velesile s dijametralno suprotnim političkim i ekonomskim načelima. Sovjetski Savez je bio [[marksizam-lenjinizam|marksističko-lenjinistička]], jednopartijska država na čelu s [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističkom partijom]] i prisutnom tajnom policijom, a koju je u prvim godinama vodio diktator ([[Staljin]]), a kasnije mala skupina političkih moćnika ([[Politbiro]]). Sve do posljednjih godina Hladnoga rata, partija je u Sovjetskom Savezu kontrolirala gotovo sve aspekte javnog života, uključujući medije, vojsku, gospodarstvo i organizacije. Uz to je izvršavala indirektnu kontrolu u ostalim zemljama Istočnog bloka i uvelike financirala komunističke partije diljem svijeta; ponekad joj je konkurencija bila [[NR Kina]], a posebice nakon [[Kinesko-sovjetski raskol|Kinesko-sovjetskog raskola]] iz [[1960-e|60-ih]] godina. Opozicija sustavu bio je Zapadni blok, kojeg su dominantno sačinjavale [[kapitalizam|kapitalističke]] zemlje s razvijenom [[demokracija|demokracijom]], slobodnim medijima i nezavisnim organizacijama. S godinama se isprofilirala i treća strana, [[Pokret nesvrstanih]], kojoj su pripadale neutralne zemlje čiji je cilj bilo održavanje dobrih odnosa s obama stranama. Iako se dvije velesile nikada nisu direktno sukobile, bile su izrazito dobro naoružane i spremne za mogući, totalni nuklearni svjetski rat. Postojale su nuklearne strategije čiji je cilj bilo obeshrabrivanje suprotne strane od napada, s obzirom da je postojala prijetnja da će napadač, u slučaju nuklearnog napada, biti potpuno uništen; ta je strategija poznata kao [[osigurano uzajamno uništenje]]. Osim preko [[utrka u nuklearnom naoružanju|ekstenzivnog razvoja nuklearnog oružja]] i jačanja vojnih snaga, dvije sukobljene strane su težnju za dominacijom izražavale kroz razne surogat sukobe diljem svijeta, [[psihološko ratovanje]], kampanje masovne propagande i [[špijunaža|špijunažu]], rivalstvo u sportu i tehnološkim natjecanjima poput [[svemirska utrka|svemirske utrke]]. [[Hladni rat (1947–1953)|Prva faza Hladnog rata]] započela je u prve dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata [[1945.]] godine. Sovjetski Savez je konsolidirao svoj utjecaj u zemljama Istočnog bloka, dok su Sjedinjene Države započele globalnu politiku [[Zadržavanje|zadržavanja]] kako bi osporili sovjetsku moć, davale su vojnu i financijsku pomoć europskim zemljama (primjerice, podrška antikomunistima u [[Grčki građanski rat|Grčkom građanskom ratu]]) te su formirale [[NATO]] savez. [[Berlinska blokada]] (1948–49) je bila prva velika kriza Hladnoga rata. Pobjedom komunista u [[Kineski građanski rat|Kineskom građanskom ratu]] i izbijanjem [[Korejski rat|Korejskog rata]] (1950–53), sukob se proširio. Sovjetski Savez i Sjedinjene Države su se natjecale oko dominacije u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] te u zemljama [[Afrika|Afrike]] i [[Azija|Azije]] koje su prolazile kroz proces [[dekolonizacija|dekolonizacije]]. Sovjeti su, u međuvremenu, tenkovima ugušili [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarsku revoluciju]] iz [[1956.]] godine. Širenje i eskalacija sukoba doveli su do novih kriznih situacija diljem svijeta, poput [[Sueska kriza|Sueske krize]] ([[1956.]]), [[Berlinska kriza 1961.|Berlinske krize]] ([[1961.]]) i [[Kubanska raketna kriza|Kubanske raketne krize]] ([[1962.]]). Nakon potonje, Hladni rat je ušao u [[Hladni rat (1962–1979)|novu fazu]] u kojoj je svijet vidio [[Kinesko-sovjetski raskol]], koji je zakomplicirao odnose u komunističkom svijetu, ali i sve veću autonomiju američkih saveznika, poput [[Francuska|Francuske]]. Sovjeti su [[1968.]] godine, ponovno tenkovima, ugušili [[Praško proljeće]], pokušaj liberalizacije komunizma u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], dok je od Amerike podržavani [[Južni Vijetnam]] teško poražen u [[Vijetnamski rat|Vijetnamskom ratu]] (1955–75), što je bio fijasko koji je zahtijevao promjenu politike u Sjedinjenim Državama. Do [[1970-e|70-ih]] godina, obje su strane pokazale interes za prilagodbe s ciljem stvaranja stabilnijeg i predvidljivijeg međunarodnog sustava, što je dovelo do primjene politike [[detant]]a, [[Pregovori o ograničenju strateškog naoružanja|pregovora o ograničenju strateškog naoružanja]] (SALT) i [[Nixonov posjet Kini 1972.|ostvaranje odnosa]] između Sjedinjenih Država i NR Kine s ciljem kontriranja Sovjetskom Savezu. Početkom [[Sovjetsko-afganistanski rat|Sovjetsko-afganistanskog rata]] [[1979.]] godine, politika detanta je krahirala. [[Hladni rat (1979–1985)|Rane 80-e]] dovele su do nove eskalacije odnosa tokom koje su Sovjeti oborili [[Korean Air Lines let 007|KAL-ov let 007]], a NATO organzirao vojne vježbe [[Able Archer 83]] ([[1983.]]). Sjedinjene Države su pojačale [[Reaganova doktrina|diplomatski, vojni i ekonomski pritisak]] na Sovjetski Savez i to u periodu kada je komunistička velesila već patila od [[Period stagnacije|ekonomske stagnacije]]. [[Hladni rat (1985–1991)|Sredinom 80-ih]], novopostavljeni sovjetski vođa, [[Mihail Gorbačov]], predstavio je liberalne reforme znane kao ''[[glasnost]]'' i ''[[perestrojka]]'' te zaključio sovjetski rat u [[Afganistan]]u. Istovremeno, diljem [[Istočna Europa|Istočne Europe]] dolazi do pojačanih zahtjeva za autonomijom, posebice u [[Poljska|Poljskoj]]. Gorbačov je, s druge strane, odbio slati [[Crvena armija|Crvenu armiju]] u zemlje [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]], kao što je Sovjetski Savez radio u prošlosti. Posljedica toga bio je [[Jesen naroda|val revolucija]] u kojima su mirno svrgnuti komunistički sistemi u Istočnoj Europi; jedini izuzetak bila je [[Rumunjska revolucija]]. Komunistička partija Sovjetskog Saveza je ubrzo izgubila političku moć te je ubrzo i zabranjena nakon [[Augustovski puč|neuspjelog puča]] u kolovozu [[1991.]] godine. Sve to dovelo je do formalnog [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] u prosincu [[1991.]] godine, što je izazvalo domino efekt i dovelo do pada komunizma u zemljama poput [[Mongolija|Mongolije]], [[Kambodža|Kambodže]] i [[Južni Jemen|Južnog Jemena]]. Hladni rat i sva događanja iz tog perioda ostavili su neizbrisivu ostavštinu. Na njega se često referiralo u [[Kultura tokom Hladnog rata|popularnoj kulturi]], posebice u špijunski orijentiranim djelima (poput globalno popularnog serijala o tajnom agentu [[James Bond|Jamesu Bondu]]) i onima koja su tematizirala nuklearno ratovanje. == Nastanak termina == {{main|Hladni rat (termin)}} {{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=George Orwell press photo.jpg|image2=Bernardbaruch.jpg|width1=191|width2=205|footer=I dok je pisac [[George Orwell]] (lijevo) zaslužan za opći termin "hladni rat", američki politički savjetnik [[Bernard Baruch]] (desno) prvi je primijenio taj termin u kontekstu u kojem se koristi danas.}} Po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[engleska|engleski]] pisac [[George Orwell]], koji se proslavio antiutopijskim romanom ''[[Nineteen Eighty-Four|1984.]]'' i satiričnim romanom ''[[Animal Farm|Životinjska farma]]'', u svom eseju "You and the Atomic Bomb" ([[srpskohrvatski|sh.]] "Vi i atomska bomba"), objavljenom [[19. listopada]] [[1945.]] godine u ''[[Tribune (časopis)|Tribuneu]]'', koristi termin ''hladni rat'' u općem smislu. Razmišljajući o svijetu koji živi u sjeni prijetnje od nuklearnog rata, Orwell se referirao na ideju o polariziranom svijetu američkog teoretičara [[James Burnham|Jamesa Burnhama]], pišući: {{izdvojeni citat|Gledajući na svijet u cjelini, smjer u kojem idemo desetljećima ne vodi prema anarhiji, nego prema ponovnom nametanju ropstva.... Teorija Jamesa Burnhama je bila jako aktualna, ali samo mali broj ljudi je dosad razmatrao njezine ideološke implikacije — to jest, kakav bi pogled na svijet, kakva uvjerenja i kakva društvena struktura bi vjerojatno prevladali u državi koja bi u startu bila neosvojiva i u permanentnom stanju "'''hladnog rata'''" sa svojim susjedima.|[[George Orwell]], "You and the Atomic Bomb"<ref>Orwell, "[http://orwell.ru/library/articles/ABomb/english/e_abomb You and the Atomic Bomb]", ''Tribune'', 19. listopada 1945.</ref>}} Dana [[10. ožujka]] [[1946.]], Orwell je u ''The Observeru'' napisao: "''nakon moskovske konferencije prošlog prosinca, Rusija je započela voditi 'hladni rat' protiv Britanije i Britanskog Imperija''".<ref>Orwell, George, ''The Observer'', 10. 3. 1946.</ref> Prvo korištenje ovog termina s ciljem opisivanja specifičnog, poslijeratnog geopolitičkog sukoba između [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] i [[SAD|Sjedinjenih Država]] dogodilo se [[16. travnja]] [[1947.]] godine u govoru [[Bernard Baruch|Bernarda Barucha]], utjecajnog savjetnika [[Demokratska stranka (SAD)|demokratskih]] predsjednika.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=54}}</ref> U govori, kojeg je napisao novinar [[Herbert Bayard Swope]],<ref>{{cite news|first=William|last=Safire|authorlink=William Safire|url=http://www.nytimes.com/2006/10/01/opinion/01iht-edsafire.2988871.html|title=Islamofascism Anyone?|work=The New York Times|date=1 October 2006}}</ref> Baruch govori: "''Nemojmo se zavaravati: nalazimo se usred hladnog rata''".<ref>{{cite web|author1=History.com Staff|title=This Day on History - April 16, 1947: Bernard Baruch coins the term “Cold War”|url=http://www.history.com/this-day-in-history/bernard-baruch-coins-the-term-cold-war|publisher=A+E Networks|accessdate=23. 8. 2016|date=2009}}</ref> [[Kolumna|Kolumnist]] [[Walter Lippmann]] je popularizirao termin svojom knjigom, ''The Cold War''; kada je [[1947.]] godine upitan za izvor termina, Lippman je rekao da ga je preuzeo iz francuskog termina, ''la guerre froide'', koji je nastao tokom [[1930-e|30-ih]] godina.<ref>[[Strobe Talbott]], ''The Great Experiment: The Story of Ancient Empires, Modern States, and the Quest for a Global Nation'' (2009) p.441 n.3; Lippmann's own book is {{cite book|url=https://books.google.com/?id=Ydc3AAAAIAAJ&q=walter+lippmann+cold+war&dq=walter+lippmann+cold+war|author=Lippmann, Walter|title=The Cold War|publisher=Harper|year=1947}}</ref> == Pozadina == {{main|Korijeni Hladnog rata}} [[File:Wladiwostok Parade 1918.jpg|280px|thumb|left|Savezničke trupe u [[Vladivostok]]u u kolovozu [[1918.]] godine, tokom [[Saveznička intervencija u Ruskom građanskom ratu|savezničke intervencije]] u [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]].]] Postoji nesloga među historičarima oko točnog početka Hladnog rata. I dok većina njih tvrdi da je isti započeo u periodu neposredno nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], određena skupina tvrdi kako je isti započeo još [[1917.]] godine, kada su [[boljševici]] u [[Oktobarska revolucija|Oktobarskoj revoluciji]] preuzeli vlast u [[Rusija|Rusiji]].<ref name="Gaddis"/> Vođa revolucije, [[Vladimir Lenjin]], izjavio je kako je novonastali [[Sovjetski Savez]] okružen "neprijateljskim, kapitalističkim okruženjem", a diplomaciju je smatrao oružjem koje bi Sovjetski Savez trebao koristiti da bi stvarao podjele među svojim neprijateljima, što je započelo s osnivanjem [[Komunistička internacionala|Kominterne]], koja je pozivala na revolucije diljem svijeta.<ref name="Palmieri34">{{Harvnb|Palmieri|1989|p=62}}</ref> Njegov nasljednik, [[Josif Staljin]], smatrao je Sovjetski Savez "socijalističkim otokom", tvrdeći da se on mora pobrinuti da se "postojeće kapitalističko okruženje zamijeni socijalističkim okruženjem".<ref name="tucker46">{{Harvnb|Tucker|1992|p=46}}</ref> Brojni događaji prije izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] demonstrirali su veliku količinu uzajamnog nepovjerenja između Zapda i Sovjetskog Saveza, a to se nije odnosilo samo na ideološku opoziciju koju je [[komunizam]] predstavljao u odnosu na [[kapitalizam]].<ref name = "Halliday">{{Harvnb|Halliday|2001|p=2e}}</ref> Primjeri toga su podrška Zapada antisovjetskim [[Bijela armija|bjelogardejcima]] u [[Ruski građanski rat|Ruskom građanskom ratu]],<ref name = "Gaddis">{{Harvnb|Gaddis|1990|p=57}}</ref> sovjetsko financiranje [[Opći štrajk u Ujedinjenom Kraljevstvu 1926.|britanskog općeg štrajka]] iz [[1926.]] godine, što je dovelo do britanskog raskida odnosa sa Sovjetima,<ref name="tucker74">{{Harvnb|Tucker|1992|p=74}}</ref> pa Staljinova objava iz [[1927.]] godine kako mirna koegzistencija s kapitalističkim silama "odlazi u prošlost",<ref name="tucker75">{{Harvnb|Tucker|1992|p=75}}</ref> urotničke optužbe iznesene tokom montiranog [[Šahtijski proces|Šahtijskog procesa]] iz [[1928.]] godine o navodnom britansko-francuskom planiranom puču,<ref name="tucker98">{{Harvnb|Tucker|1992|p=98}}</ref> odbijanje Sjedinjenih Država da priznaju Sovjetski Savez sve do [[1933.]] godine<ref name = "Lafeber 1993">{{Harvnb|LaFeber|1993|pp=194–197}}</ref> te [[Staljinizam|staljinistički]] organizirani montirani [[Moskovski procesi]] tokom [[Velika čistka|Velike čistke]], tokom kojih su izronile optužbe o špijunaži od strane Britanije, Francuske, Japana i Trećeg Reicha.<ref>{{cite book |author=Tim Tzouliadis| title=The Forsaken |year=2008|url=https://archive.org/details/forsakenamerican00tzou|publisher=The Penguin Press |isbn=978-1-59420-168-4}}</ref> Međutim, i Sovjetski Savez i Sjedinjene Države su se u međuratnom periodu uglavnom držali [[izolacionizam|izolacionističke]] politike.<ref>Heller, str. 19. "No, do [[1924.]] godine, Sovjetski Savez, sada pod vodstvom Josifa Staljina, napušta ovu politiku kako bi promovirao svjetsku revoluciju. Iscrpljena ratovima kako protiv unutarnjih, tako i vanjskih neprijatelja, sovjetska se vlada odlučila u bliskoj budućnosti koncentrirati na vlastitu ekonomsku obnovu i razvoj.&nbsp;(...) Sjedinjene Države su također bile izolacionistički nastrojene u međuratnom periodu."</ref> U kolovozu [[1939.]] godine, Sovjetski Savez i [[Treći Reich]] potpisuju zloglasni [[pakt Ribbentrop-Molotov]] o višegodišnjem, međusobnom nenapadanju, ali i o podjeli interesnih sfera na istoku Europe. Međutim, kada su Nijemci u lipnju [[1941.]] godine [[Operacija Barbarossa|napali Sovjetski Savez]], a [[Japan]] u prosincu iste godine [[Napad na Pearl Harbor|bombardirao luku Pearl Harbor]], Sovjetski Savez se pridružio [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]] i tako je nastao savez međusobne koristi. Britanija će ubrzo potpisati sporazum o formalnom formiranju saveza, dok će Sjedinjene Države dati neformalnu suglasnost. Tokom samog rata, Sjedinjene Države će pomagati i Britaniji i Sovjetima kroz svoj svoj [[Zakon o zajmu i najmu|program zajma i najma]].<ref>George C. Herring Jr., ''Aid to Russia, 1941–1946: Strategy, Diplomacy, the Origins of the Cold War'' (Columbia University Press, 1973).</ref> Ipak, Staljin je cijelo vrijeme bio sumnjičav, vjerujući kako su se Britanija i Amerika urotile kako bi prepustile njima većinski teret borbe protiv [[Adolf Hitler|Hitlera]] u Europi. Prema ovoj teoriji, zapadni saveznici su namjerno odugovlačili s otvaranjem drugog protunjemačkog fronta kako bi uskočili u posljednjem trenutku i imali presudan utjecaj u mirovnim sporazumima. Upravo je zbog toga, još za vrijeme rata, postojala snažno, mada latentno nepovjerenje između Saveznika.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|pp=151–153}}</ref> == Kraj Drugog svjetskog rata (1945–47) == === Ratne konferencije o poslijeratnoj Europi === {{main|Teheranska konferencija|Konferencija u Jalti}} [[File:Yalta Conference 1945 Churchill, Stalin, Roosevelt.jpg|320px|thumb|"Velika trojka" na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]]: [[Winston Churchill]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]), [[Franklin Delano Roosevelt]] ([[SAD]]) i [[Josif Staljin]] ([[SSSR]]).]] Saveznici se nisu mogli usuglasiti oko toga kako kako će izgladati poslijeratna [[Europa]] te gdje će se i kako povlačiti granice.<ref name="Gaddis13-23">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=13–23}}</ref> S druge strane, sve su strane dijelile slična mišljenja oko uspostave i održavanja poslijeratne sigurnosti.<ref name="Gaddis13-23" /> Zapadni saveznici su priželjkivali sigurnosni sustav koji je uključivao uspostavu demokratskih sustava na što većem području te bi dozvoljavao zemljama da mirno riješe međusobne sporove kroz međunarodne organizacije.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=156}}</ref> S druge strane, Sovjeti su htjeli dominirati unutarnjom politikom susjednih zemalja.<ref name="Gaddis13-23" /><ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=176}}</ref> Još za vrijeme rata, Staljin je formirao posebne kampove za obuku za komuniste iz različitih zemalja kako bi oni kasnije mogli uspostaviti tajnu policiju lojalnu [[Moskva|Moskvi]] čim [[Crvena armija]] preuzme kontrolu. Sovjetski agenti su ubzro preuzeli kontrolu nad medijima, a posebice radiom; ubrzo je došlo do maltretiranja i zabrane djelovanja svim građanskim institucijama, od omladinskih organizacija do škola, preko crkava pa sve do političke opozicije.<ref>[[Max Frankel]], "Stalin's Shadow," [http://www.nytimes.com/2012/11/25/books/review/iron-curtain-by-anne-applebaum.html?pagewanted=all&_r=0 ''New York Times'', 21. studenog 2012.], u kritici knjige Anne Applebaum, ''Iron Curtain: The Crushing of Eastern Europe, 1944–1956'' (2012), vidi uvod, tekst nakon reference 26 te poglavlja 3, 7, 8 i 9</ref> Staljin je također priželjkivao nastavak mira s Britanijom i Sjedinjenim Državama, nadajući se kako će se moći posvetiti internoj rekonstrukciji i ekonomskom rastu.<ref>Heller, str. 27. "Iz sovjetske perspektive, poslijeratni period mira i obnove bio je neprocjenjivo važan. Stoga, nastavak suradnje i mirnih odnosa s ratnim saveznicima, Sjedinjenim Državama i Velikom Britanijom, bio je izrazito poželjan."</ref> Zapadni saveznici su, pak, također bili podijeljeni oko svojih vizija poslijeratne Europe. [[Franklin Delano Roosevelt|Rooseveltovi]] ciljevi – vojna pobjeda u Europi i Aziji, realizacija globalne američke ekonomske nadmoći nad [[Britanski Imperij|Britanskim Imperijem]] i stvaranje svjetske mirovne organizacije – bili su globalniji od onih [[Winston Churchill|Churchillovih]], koji su se bazirali na uspostavu kontrole nad [[Mediteran]]om, opstanak Britanskog Imperija te nezavisnost srednjo- i istočnoeuropskih država, koje bi figurirale kao [[tampon država|tampon zona]] između Sovjeta i Britanije.<ref Name=Plokhy>{{Harvnb|Plokhy|2010|p=}}</ref> [[File:Map-Germany-1945.svg|220px|left|thumb|Poslijeratne [[Saveznička okupacija Njemačke|okupacijske zone u Njemačkoj]].]] Iz američke perspektive, Staljin se činio kao potencijalni saveznik u ostvarivanju njihovih ciljeva, dok su ga Britanci smatrali najvećom prijetnjom ostvarivanju svojih. Kako su Sovjeti već bili okupirali dobar dio srednje i istočne Europe, Staljin je imao ključnu prednost, što je dovelo do situacije da se Britanci i Amerikanci natječu za ostvarivanje prednosti. Razlike između Roosevelta i Churchilla dovele su do serije pojedinačnih sporazuma sa Sovjetima. Tako je, u listopadu [[1944.]] godine, Churchill otputovao u Moskvu i dogovorio podjelu [[Balkan]]a na interesne sfere, dok je u [[Jalta|Jalti]] Roosevelt potpisao identičan sporazum sa Staljinom po pitanju Azije te je odbio podržati Churchilla po pitanju [[Poljska|Poljske]] i reparacija.<ref Name=Plokhy/> Daljnji pregovori među Saveznicima o poslijeratnoj ravnoteži moći u Europi nastavljeni su na [[Konferencija u Jalti|konferenciji u Jalti]] u veljači [[1945.]], međutim Churchill, Roosevelt i Staljin ponovno nisu uspjeli postići čvrsti konsenzus oko situacije u poslijeratnoj Europi.<ref name="Gaddis21">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=21}}</ref> U travnju [[1945.]], Roosevelt umire, a nasljeđuje ga [[Harry S. Truman]], dotadašnji potpredsjednik, koji nije vjerovao Staljinu te je odlučio potražiti savjet [[The Wise Men|elitne skupine]] vanjskopolitičkih intelektualaca. Konačno pronašavši čvrstog saveznika, Churchill je zajedno s Trumanom oštro prigovarao, između ostalog, sovjetskoj odluci da podrži [[Poljski komitet narodnog oslobođenja|Lublinsku vladu]] ispred [[Poljska vlada u egzilu|Poljske vlade u egzilu]] u [[London]]u, koja je već ranije prekinula sve odnose sa Sovjetima.<ref>{{Harvnb|Zubok|1996|p=94}}</ref> Nakon savezničke [[Kraj Drugog svjetskog rata u Europi|pobjede u Europi]], Sovjetski Savez je faktički izvršio okupaciju cijele srednje i istočne Europe,<ref name="Gaddis21" /> dok su snažne zapadne snage ostale stacionirane u zapadnoj Europi. U [[Saveznička okupacija Njemačke|od saveznika okupiranoj Njemačkoj]], četiri velesile ([[Francuska]], [[Sjedinjene Države]], [[Sovjetski Savez]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) uspostavile su okupacijske zone i dogovorile labavu podjelu vlasti na četiri dijela.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=22}}</ref> [[Konferencija Ujedinjenih nacija o međunarodnoj organizaciji|Savezička konferencija u San Franciscu]] iz [[1945.]] godine dovela je do formiranja međunarodne organizacije [[UN|Ujedinjenih nacija]], zadužene za svjetski mir, međutim [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti]] je ubrzo ostalo bez realnog utjecaja zbog prava članica na korištenje veta.<ref>{{Harvnb|Bourantonis|1996|p=130}}</ref> Sve je to, dakako, dovelo do toga da Ujedinjene nacije u jednom periodu postanu tek neaktivni forum za razmjenu polemičke retorike, na kojeg su Sovjeti gledali isključivo kao na propagandnu tribinu.<ref>{{Harvnb|Garthoff|1994|p=401}}</ref> === Potsdamska konferencija i kapitulacija Japana === {{main|Potsdamska konferencija|Kapitulacija Japana}} [[File:Clement Attlee, Harry S. Truman, and Joseph Stalin at the Potsdam Conference, July 1945, USA C-1860 (26246410746).jpg|thumb|280px|Posljednji sastav "Velike trojke" na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]]: [[Clement Attlee]] ([[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]), [[Harry S. Truman]] ([[SAD]]) i [[Josif Staljin]] ([[SSSR]]). Sovjetski lider je bio jedini član "Velike trojke" koji je kontinuirano sudjelovao na svim konferencijama.]] Velika trojka ponovno se sastala u srpnju [[1945.]] godine, nakon njemačke kapitulacije, u [[Potsdam]]u; Truman i Staljin su ostali za cijelog trajanja konferencije, dok je Churchilla usred iste zamijenio [[Clement Attlee]], koji je u međuvremenu postao novi britanski premijer. Na toj su se konferenciji konačno iskristalizirale ozbiljne razlike u gledištima oko budućnosti Njemačke te ostatka srednje i istočne Europe.<ref name = "Byrd">{{cite encyclopedia|author=Byrd, Peter|editor1=McLean, Iain |editor2=McMillan, Alistair |encyclopedia=The concise Oxford dictionary of politics|title=Cold War (entire chapter)|url=https://books.google.com/?id=xLbEHQAACAAJ|accessdate=16. 6. 2008|year=2003|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-280276-3|ref=harv}}</ref> Uz sve to, rastući animozitet među sudionicima i ratoborni tonovi poslužili su kao dokaz njihovih međusobnih sumnji u neprijateljske namjere onih drugih i povod za još snažnije zauzimanje svojih stavova.<ref>Alan Wood, p. 62</ref> Na ovoj je konferenciji Truman informirao Staljina kako Sjedinjene Države posjeduju [[atomska bomba|novo, moćno oružje]].<ref name="Gaddis25" /> Staljin je, doduše, itekako bio svjestan da Amerikanci rade atomsku bombu te je, kako je i sovjetski program bio u punom pogonu, mirno reagirao na te vijesti. Čak je rekao da je zadovoljan tim vijestima te kako se nada da će bomba biti upotrebljena protiv [[Japan]]a.<ref name="Gaddis25">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=25–26}}</ref> Tjedan dana nakon konferencije, Sjedinjene Države su [[Atomsko bombardiranje Hiroshime i Nagasakija|bacile atomsku bombu]] na japanske gradove [[Hiroshima|Hiroshimu]] i [[Nagasaki]]; Japan je ubrzo kapitulirao. Nedugo nakon bombardiranja, Staljin se žalio američkim dužnosnicima jer je Truman Sovjetima ponudio malo realnog utjecaja u [[Okupacija Japana|okupiranom Japanu]].<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=28}}</ref> === Nastanak Istočnog bloka === {{main|Istočni blok}} [[File:EasternBloc BorderChange38-48.svg|left|thumb|Poslijeratne promjene u Europi i formiranje Istočnog bloka, odnosno prikaz ''[[Željezna zavjesa|željezne zavjese]]''.]] Još za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Sovjetski Savez je postavio temelje za nastanak [[Istočni blok|Istočnog bloka]] tako što je izvršio invaziju, a onda i aneksiju nekoliko nezavisnih država (ili dijelova istih) u formi [[Sovjetske socijalističke republike|sovjetskih socijalističkih republika]]; sve je to bilo u skladu s kontroverznim [[Pakt Ribbentrop-Molotov|paktom Ribbentrop-Molotov]]. Među navedene države spadaju [[Poljska]] (koja je postala dio [[Sovjetska okupacija poljskih zemalja (1939–1941)|dvaju SSR-ova]]),<ref name="stalinswars43">{{Harvnb|Roberts|2006|p=43}}</ref> [[Latvija]] (koja je postala [[Latvijska SSR]]),<ref name="wettig20">{{Harvnb|Wettig|2008|p=21}}</ref><ref name="senn">[[Alfred E. Senn|Senn, Alfred Erich]], ''Lithuania 1940 : revolution from above'', Amsterdam, New York, Rodopi, 2007 {{ISBN|978-90-420-2225-6}}</ref> [[Litva]] (koja je postala [[Litvanska SSR]]),<ref name="wettig20"/><ref name="senn"/> [[Estonija]] (koja je postala [[Estonska SSR]]),<ref name="wettig20"/><ref name="senn"/> dio istočne [[Finska|Finske]] (koji je postao [[Karelo-Finska SSR]]) te istočna [[Rumunjska]] (koja je postala [[Moldavska SSR]]).<ref name="stalinswars55">{{Harvnb|Roberts|2006|p=55}}</ref><ref name="shirer794">{{Harvnb|Shirer|1990|p=794}}</ref> Srednjo- i istočnoeuropske države oslobođene od [[Nacizam|nacista]] i okupirane od strane sovjetskih trupa kasnije su pretvorene u [[satelitska država|satelitske države]],<ref name = "Schmitz" /> poput [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]],<ref name="wettig96">{{Harvnb|Wettig|2008|pp=96–100}}</ref> [[Narodna Republika Poljska|Narodne Republike Poljske]], [[Narodna Republika Bugarska|Narodne Republike Bugarske]], [[Narodna Republika Mađarska|Mađarske Narodne Republike]],<ref name="dijk">van Dijk, Ruud, ''Encyclopedia of the Cold War, Volume 1'', p. 200. Taylor & Francis, 2008. {{ISBN|0-415-97515-8}}</ref> [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|Čehoslovačke Socijalističke Republike]],<ref>{{Harvnb|Grenville|2005|pp=370–71}}</ref> [[Narodna Republika Rumunjska|Narodne Republike Rumunjske]] i [[Narodna Republika Albanija|Narodne Republike Albanije]].<ref name="cook17">{{Harvnb|Cook|2001|p=17}}</ref> Prosovjetski režimi koji su se razvili u ovim zemljama nisu sami replicirali sovjetsko [[planska ekonomija|komandno gospodarstvo]], već su usvojile i brutalne metode koje su primjenjivali Staljin i njegova tajna policija kako bi ugušili stvarne i potencijalne protivnike.<ref name="roht83">{{Harvnb|Roht-Arriaza|1995|p=83}}</ref> U Aziji, [[Crvena armija]] je pregazila [[Mandžurija|Mandžuriju]] u posljednjem mjesecu rata, a ubrzo je i preuzela dobar dio [[Koreja|Koreje]], sjeverno od 38. paralele.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=40}}</ref> U sklopu konsolidacije Staljinove moći u Istočnom bloku, [[NKVD]], pod vodstvom [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]], nadzirao je osnivanje prosovjetske tajne policije u zemljama Bloka, a čiji je cilj bilo gušenje antikomunističke opozicije.<ref name="Gaddis 2005, p. 34"/> Kada bi se u zemljama Bloka pojavio ikakav trag mogućeg zahtjeva za većom autonomijom, Staljin se s tim osobama obračunavao kao i sa svojim predratnim oponentima: bili bi uklonjeni s vlasti, bilo bi im suđeno, a nakon čega bi bili zatvoreni ili, pak, pogubljeni;<ref name="Gaddis 2005, p. 100">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=100}}</ref> najeklatantniji primjer ovoga je bugarski vođa [[Georgij Dimitrov]]. U ovom je periodu ponovno izabrani britanski premijer, [[Winston Churchill]], imao bojazan kako Sovjetski Savez, a sve zbog velikog broja sovjetskih trupa stacioniranih diljem Europe nakon rata i percepcije o nepouzdanosti Josifa Staljina, predstavlja ozbiljnu opasnost [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]].<ref name="Telegraph">Fenton, Ben.{{cite web|url=http://webarchiveproject.org/26299/ |title="The secret strategy to launch attack on Red Army" |accessdate=12. 4. 2016|deadurl=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080528222149/http://webarchiveproject.org/26299/ |archivedate=28. 5. 2008}}, telegraph.co.uk, 1. 10. 1998. Pristupljeno 23. 7. 2008.</ref> === Pripreme za "novi rat" === {{main|Članak X|Željezna zavjesa|Govor nade}} [[File:Čížov (Zaisa) - preserved part of Iron curtain.JPG|280px|thumb|Sačuvani ostaci ''[[željezna zavjesa|željezne zavjese]]'' na teritoriju današnje [[češka|Češke]].]] U jeku rastućih tenzija, u veljači [[1946.]] godine, zamjenik [[SAD|američkog]] ambasadora u [[Moskva|Moskvi]], [[George F. Kennan]], poslao je iz sovjetskog glavnog grada "[[Članak X|Dugi telegram]]" u kojem je oštro kritizirao sovjetsku politiku i odbacio svaku mogućnost [[mirna koegzistencija|mirne koegzistencije]], smatrajući kako su odnosi sa Sovjetskim Savezom "nesumnjivo najveći izazov s kojim se naša diplomacija ikad suočila i vjerojatno najveći s kojim će se ikada suočiti". Izvještaj o tobožnjoj prijetnju koju je sovjetski komunizam predstavljao američkom načinu života poslužio je Sjedinjenim Državama da jasno artikuliraju svoj snažno izraženi animozitet prema Sovjetima te je bio osnova za cjelokupnu američku politiku prema Sovjetskom Savezu za trajanja Hladnog rata.<ref>{{Harvnb|Schecter|2003|pp=152–154}}</ref> U rujnu iste godine, Sovjeti su naručili vlastitu inačicu telegtama, [[Nikolaj Vasiljevič Novikov|Novikovljev]] telegram, tobože poslan od strane tadašnjeg sovjetskog ambasadora u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], a zapravo naručen i "koautoriziran" od strane [[Vjačeslav Molotov|Vjačeslava Molotova]], sovjetskog ministra vanjskih poslova. U istom tonu kao i onaj Kennanov, Novikovljev telegram je iznosio teške i prenapuhane optužbe protiv Sjedinjenih Država, optužujući ih da su monopolistički kapitalisti koji vojnom silom žele izazvati novi rat i ostvariti dominaciju u svijetu.<ref>{{Harvnb|Kydd|2005|p=107}}</ref> Dana [[6. rujna]] [[1946.]] godine, američki [[Državni tajnik SAD|državni tajnik]] [[James F. Byrnes]] je u [[Stuttgart]]u održao [[Govor nade|poznati govor]] u kojemu je javno obznanio da Sjedinjene Države odustaju od ranije predloženog [[Morgenthauov plan|Morgenthauovog plana]] (o podjeli i deindustrijalizaciji poslijeratne Njemačke) i upozorio Sovjete da Amerika namjerava zadržavi vojnu prisusnost na tlu Europe do daljnjega.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=30}}</ref> Da se ovdje radilo o jednom od prvih javnih napada i jednoj od prvih otvorenih eskalacija u odnosima Zapada i Istoka, potvrdio je i sam Byrnes mjesec dana kasnije, kada je rekao: "''Suština našeg programa bila je pridobiti njemački narod... bila je to bitka nas i Rusa za umove...''".<ref>{{cite web|url=http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html|title=Southern Partnership: James F. Byrnes, Lucius D. Clay and Germany, 1945–1947|first=Curtis F|last=Morgan|accessdate=9. 6. 2008|publisher=James F. Byrnes Institute|archive-date=2008-07-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20080705193541/http://www.daz.org/enJamesFByrnes.html|dead-url=yes}}</ref> Vraćajući se natrag, samo par tjedana nakon Kennanovog telegrama, britanski premijer Churchill, inače jedan od najžešćih oponenata Sovjetskog Saveza, na sveučilištu u gradu [[Fulton, Missouri|Fultonu]], [[Missouri]], održao je svoj slavni govor "[[Mišićje mira]]", u kojem je prvi put upotrijebio termin ''[[željezna zavjesa]]'', koji će u narednim godinama postati jedan od najvažnijih političkih fenomena Hladnog rata.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=94}}</ref> U tom je govoru Churchill pozvao na angloameričku alijansu protiv Sovjeta, koje je optužio da su uspostavili "željeznu zavjesu" od "[[Szczecin]]a na [[Baltik]]u do [[Trst]]a na [[Jadran]]u". U periodu kada su posljedice Drugog svjetskog rata bile itekako prisutne u društvenoj svijesti, ovo su bili sve otvorenije naznake novog sukoba globalne prirode.<ref name = "Schmitz">{{cite encyclopedia|author=Schmitz, David F.|authorlink=David F. Schmitz|editor=Whiteclay Chambers, John|encyclopedia=The Oxford Companion to American Military History|title=Cold War (1945–91): Causes [entire chapter]|url=https://books.google.com/books?id=xtMKHgAACAAJ&dq=The+Oxford+Companion+to+American+Military+History|accessdate=16. 6. 2008|year=1999|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-507198-0|ref=harv}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.winstonchurchill.org/i4a/pages/index.cfm?pageid=711 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071015163941/http://winstonchurchill.org/i4a/pages/index.cfm?pageid=711 |archivedate=15 October 2007 |title=Churchill and&nbsp;... Politics: The True Meaning of the Iron Curtain Speech |author=Harriman, Pamela C. |authorlink=Pamela Harriman |accessdate=22. 6. 2008 |publisher=Winston Churchill Centre |date=Winter 1987–1988 |deadurl=yes |df=dmy }}</ref> == Početna faza Hladnog rata (1947–53) == {{main|Hladni rat (1947–1953)}} === Informbiro i raskol Tito–Staljin === {{main|Informbiro|Raskol Tito-Staljin}} {{multiple image | header = | header_align = center<!-- left/right/ --> | header_background = #CCCCFF |align=right |direction=horizontal |image2=Josip Broz Tito 1949.jpg |caption2=[[Josip Broz Tito]], vođa [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], bio je jedini čelnik iz Istočnog bloka koji se otvoreno i uspješno suprpostavio Staljinovom pokušaju realizacije potpune dominacije. |width2=143 |image1= JStalin Secretary general CCCP 1942.jpg |caption1=[[Josif Staljin]], vođa [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], proglasio je Tita i Jugoslaviju izdajnicima komunističkih ideala nakon raskola [[1948.]] godine, što je dovelo do potpunog zahlađenja odnosa između dvaju komunističkih sila. |width1=141 }} U rujnu [[1947.]] godine, pod utjecajem [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], u [[Poljska|Poljskoj]] dolazi do osnivanja [[Informbiro]]a, međunarodne organizacije zadužene za koordinaciju rada komunističkih i radničkih partija, čije je sjedište bilo u [[Beograd]]u. Ta nasljednica [[Kominterna|Kominterne]], čija je funkcija trebala biti koordinacija rada komunističkih partija, pretvorila se u platformu preko koje je Sovjetski Savez provodio ortodoksnost u međunarodnom komunističkom pokretu i jačao kontrolu nad svojim satelitima u Istočnom bloku.<ref name="Gaddis32" /> Ipak, cjelokupna ideja Informbiroa doživjela je gotovo sramotni udarac kada se [[SFRJ|jugoslavenski]] vođa [[Josip Broz Tito]] suprostavio Staljinovom pokušaju uspostave dominacije, što je dovelo do toga da je [[SFR Jugoslavija]] isključena iz Informbiroa [[1948.]] godine;<ref>{{Harvnb|Carabott|Sfikas|2004|p=66}}</ref> sjedište je tada preseljeno u [[Bukurešt]]. Potez kojeg su Sovjeti tumačili kao nelojalnost Jugoslavije komunističkim idealima, a u Jugoslaviji kao Titovo hrabro pokazivanje nacionlnog ponosa i suprostavljanje Staljinovoj hegemoniji, doveo je do drastičnog pogoršanja odnosa između dvaju komunističkih zemalja i približavanja Jugoslavije ideji nesvrstanosti. U pozadini priče svakako je stajao i konflikt između Jugoslavije i [[NR Bugarska|Bugarske]] oko utjecaja na Balkanu, a koji je Staljinu bio smetnja u realizaciji potpune dominacije nad Istočnim blokom;<ref>Jeronim Perović, "The Tito–Stalin Split: A Reassessment in Light of New Evidence." ''Journal of Cold War Studies'' (proljeće 2007.) 9#2 str. 32-63</ref><ref name="books.google.com">{{cite book|title=Outcast Europe: The Balkans, 1789-1989, from the Ottomans to Milošević|author=Gallagher, T.|date=2001|publisher=Routledge|isbn=9780415270892|url=https://books.google.co.uk/books?id=Tu2W_Pz_jjwC&pg=PA181|page=181|accessdate=13. 9. 2015}}</ref> u siječnju [[1948.]], prije [[raskol Tito-Staljin|raskola između Tita i Staljina]], Tito je bio pozvan u [[Moskva|Moskvu]] zajedno s [[Georgij Dimitrov|Georgijem Dimitrovim]], bugarskim vođom, međutim odbio je poziv i poslao [[Edvard Kardelj|Edvarda Kardelja]]. U međuvremenu je došlo do prekida odnosa, a Georgij Dimitrov je [[1949.]] godine naglo umro u [[Moskva|Moskvi]] pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima.<ref name="books.google.com"/><ref name="google">{{cite book|title=The History of Bulgaria|author=Chary, F.B.|date=2011|publisher=ABC-CLIO|isbn=9780313384479|url=https://books.google.co.uk/books?id=ME2wkYh-qAUC&pg=PA131|page=131|accessdate=13. 9. 2015}}</ref> Period rezolucije Informbiroa obilježit će jugoslavensku politiku u godinama nakon raskola [[1948.]], ali i balans snaga u Istočnom bloku, odnosno jačanje Jugoslavije kao nezavisne komunističke sile, što će kasnije biti potvrđeno kroz njezinu značajnu ulogu u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]]. Odnosi sa Sovjetskim Savezom obnovljeni su [[1955.]] godine u jeku procesa [[destaljnizacija|destaljinizacije]], a godinu dana kasnije je Informbiro i službeno raspušten. === Zadržavanje i Trumanova doktrina === {{main|Zadržavanje|Trumanova doktrina}} [[File:Special Message to Congress on Greece and Turkey The Truman Doctrine.jpg|thumb|250px|left|Predsjednik [[Harry S. Truman]] se [[12. ožujka]] [[1947.]] godine obratio [[Kongres SAD|Kongresu]] s pozivom na dodjeljivanje financijske pomoći grčkim monarhistima i predstavio [[Trumanova doktrina|svoju doktrinu]] o zaustavljanju širenja komunizma.]] Istovremeno dok je Staljin jačao svoju vlast u [[Europa|Europi]], savjetnici [[Predsjednik SAD|američkog predsjednika]] [[Harry S. Truman|Harryja S. Trumana]] su ga, još tokom [[1947.]] godine, instruirali da poduzme konkretne korake protiv sovjetske ekspanzije, navodeći Staljinove tobožnje pokušaje (u jeku poslijeratnog kraha i konfuzije) da podrije Sjedinjene Države stvaranjem rivalstava među kapitalističkim silama, što bi moglo dovesti do novog rata.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=27}}</ref> Posebna žarišna točka u tom periodu bila je [[Grčka]], gdje se vodio žestoki [[Grčki građanski rat|građanski rat]] između prozapadnih monarhista, podržavanih od strane Sjedinjenih Država i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], i komunističkih pobunjenika, podržavanih od strane Sovjeta. U veljači [[1947.]], britanska je vlada objavila kako ne može više financijski pomagati monarhistima u građanskom ratu, što je dalo značajnu prednost komunistima. Američka reakcija na ovakav tijek događaja bila je politika [[Zadržavanje|zadržavanja]],<ref name="Gaddis28">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=28–29}}</ref> čiji je glavni cilj bio zaustavljanje širenja komunizma. U ožujku iste godine, Truman je održao govor u kojemu je pozvao na dodjelu ukupno [[Američki dolar|$]]400,000,000 ratne pomoći Grcima te je predstavio [[Trumanova doktrina|Trumanovu doktrinu]], koja je grčki rat predstavila kao sukob između slobodnih ljudi i totalitarnih režima.<ref name="Gaddis28" /> Iako je pobunjenicima u tom periodu pomagala i [[Josip Broz Tito|Titova]] [[SFRJ|Jugoslavija]],<ref name="Lafeber 1993" /> američka politika je optužila jedino i isključivo Sovjete da su se urotili protiv grčkih monarhista s ciljem [[Domino teorija|ekspanzije]] svog utjecaja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=38}}</ref> Trumanova doktrina je označila prekretnicu u američkoj politici, a za posljedicu je imala ujedinjenje [[Republikanska stranka (SAD)|republikanaca]] i [[Demokratska stranka (SAD)|demokrata]] s ciljem vođenja zajedničke, dvostranačke obrambene i vanjske politike usmjerene na zadržavanje i [[Teorija odvraćanja|odvraćanje]], koja je doduše oslabila za vrijeme [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]], ali je ultimativno izdržala i nakon istog.<ref>{{Harvnb|Hahn|1993|p=6}}</ref><ref>{{Harvnb|Higgs|2006|p=137}}</ref> Umjerenjaci i konzervativci u Europi, kao i socijaldemokrati, pružili su praktički bezuvjetnu podršku zapadnom savezu,<ref>{{Harvnb|Moschonas|Elliott|2002|p=21}}</ref> dok su [[eurokomunizam|europski]] i [[Američki komunizam|američki]] komunisti, financirani od strane [[KGB]]-a i sudionici njegovih obvještajnih operacija, podržavali [[Moskva|Moskvu]], iako su se [[disidenti]] počeli pojavljivati već oko [[1956.]] godine.<ref>{{cite book| last=Andrew| first=Christopher | authorlink=Christopher Andrew (historičar)|author2=Mitrohin, Vasilij |title=The Sword and the Shield: The Mitrokhin Archive and the Secret History of the KGB| url=https://archive.org/details/swordshieldmitro0000andr_q5i4|publisher=[[Basic Books]]| year=2000|page=[https://archive.org/details/swordshieldmitro0000andr_q5i4/page/276 276]| authorlink2=Vasilij Mitrohin}}</ref> U kasnijim periodima, politika konsenzusa je naišla na kritike [[Opozicija američkoj intervenciji u Vijetnamskom ratu|oponenata američke intervencije u Vijetnamu]], [[Kampanja za nuklearno razoružanje|Kampanje za nuklearno razoružanje]] i [[Antinuklearni pokret|antinuklearnog pokreta]].<ref>{{Harvnb|Crocker|Hampson|Aall|2007|p=55}}</ref> === Marshallov plan i puč u Čehoslovačkoj === {{main|Marshallov plan|Zapadni blok|Čehoslovački puč 1948.}} [[File:Marshall Plan.png|250px|thumb|Mapa koja prikazuje odnos sredstava dodijeljenih pojedinim europskim zemljama u sklopu [[Marshallov plan|Marshallovog plana]].]] Ekonomska pitanja bila su izrazito bitna u početnoj fazi Hladnoga rata. Još početkom [[1947.]] godine, [[UK|Britanija]], [[Francuska]] i [[Sjedinjene Države]] pokušale su postići dogovor sa [[SSSR|Sovjetskim Savezom]] oko plana za ekonomski samodostatnu [[Njemačka|Njemačku]], koji bi uključivao i detaljnu papirologiju o industrijskim postrojenjima, dobrima i infrastrukturu već uklonjenoj od strane Sovjeta.<ref name="miller16">{{Harvnb|Miller|2000|p=16}}</ref> Plan je, naravno, propao. U lipnju iste godine, a sukladno ranije donesenoj [[Trumanova doktrina|Trumanovoj doktrini]], Sjedinjene Države su izglasale [[Marshallov plan]], plan financijske pomoći za sve europske zemlje koje su bile voljne sudjelovati, uključujući i Sovjetski Savez.<ref name="miller16"/> Idejni začetnik i tvorac plana bio je general [[George Marshall]], Trumanov [[Državni tajnik SAD|državni tajnik]], kojemu će [[1953.]] godine zbog tih napora biti uručena [[Nobelova nagrada za mir]]. Ovaj će program kasnije dovesti do osnivanja [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]] (OECD). Glavni cilj Marshallovog plana bila je obnova demokratskih i ekonomskih sustava u Europi, ali i borba protiv presumiranih prijetnji balansu moći na kontinentu, poput komunističkih partija koje su kroz revolucije ili izbore dolazile na vlast u europskim državama.<ref>{{Harvnb|Gaddis|1990|p=186}}</ref> Plan je također navodio da europski prosperitet ovisi o ekonomskom oporavku Njemačke.<ref>{{cite news|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html|title=Pas de Pagaille!|work=[[Time (časopis)|Time]]|date=28. 7. 1947|accessdate=2. 5. 2008|archive-date=2013-08-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20130828025646/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,887417,00.html|dead-url=yes}}</ref> Mjesec dana kasnije, Truman je potpisao [[Zakon o nacionalnoj sigurnosti (1947.)|Zakon o nacionalnoj sigurnosti]], osnovajući tako [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvo obrane]], [[CIA]]-ju i [[Vijeće za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Američkih Država|Vijeće za nacionalnu sigurnost]]. Ove će agencije i organizacije postati temeljma birokracija američke politike za vrijeme Hladnog rata.<ref name="Karabell" >{{Harvnb|Karabell|1999|p=916}}</ref> {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Gottwald & Stalin.jpg|image2=Demise ministru.jpg|width=250|caption1=Portreti [[Klement Gottwald|Klementa Gottwalda]], čelnika čehoslovačkih komunista, i [[Josif Staljin|Josifa Staljina]], na sastanku [[Komunistička partija Čehoslovačke|KP Čehoslovačke]] iz [[1947.]] godine. Njih su dvojica bili ključne osobe u provedbi i realizaciji [[Čehoslovački puč 1948.|državnog udara 1948.]] godine.|caption2=Ostavka nekomunističkih ministara u vladi Klementa Gottwalda u veljači [[1948.]] bio je jedan od ključnih događaja u padu demokratskog sustava u Čehoslovačkoj i uspostavi potpune komunističke kontrole.}} Sovjeti su, ipak, bili spektični; Staljin je vjerovao da bi ekonomska integracija sa Zapadom omogućila zemljama [[Istočni blok|Istočnog bloka]] da izmaknu sovjetskoj kontroli te da Sjedinjene Države pokušavaju kupiti prozapadni balans moći na kontinentu.<ref name="Gaddis32">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=32}}</ref> Zbog toga je, dakle, spriječio zemlje Istočnog bloka da primaju ikakvu pomoć u sklopu Marshallovog plana.<ref name="Gaddis32" /> Naravno, ubrzo je došlo do razvoja sovjetske alternative američkom planu, koja je uključivala sovjetske subvencije i trgovinu sa srednjom i istočnom Europom, a koja je dobila naziv [[Molotovljev plan]], po Staljinovom ministru vanjskih poslova, mada je nakon institucionalizacije u siječnju [[1949.]] godine dobila naziv [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć]] (SEV).<ref name="Lafeber 1993" /> Također, Staljin se izrazito bojao ekonomski obnovljene Njemačke; njegova vizija poslijeratne Europe uključivala je Njemačku koja ni na koji način ne može biti prijetnja Sovjetskom Savezu.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=105–106}}</ref> Početak [[1948.]] godine donio je prvu značajnu političku promjenu na europskom tlu. Naime, nakon niza izvještaja o jačanju "reakcionarskih elemenata", u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], dotad jedinoj zemlji Istočnog bloka kojoj su Sovjeti dozvolili očuvanje demokratskih institucija,<ref name="wettig86">{{Harvnb|Wettig|2008|p=86}}</ref><ref>{{Harvnb|Patterson|1997|p=132}}</ref> domaći komunisti potpomognuti sovjetskim operativcima izvode [[Čehoslovački puč 1948.|državni udar]], svrgavaju demokratsku vladu [[Edvard Beneš|Edvarda Beneša]] i uspostavljaju [[Čehoslovačka Socijalistička Republika|komunističku vlast]] u zemlji, na čelu s [[Klement Gottwald|Klementom Gottwaldom]]. Javna brutalnost samoga puča, žrtva koje je bio i ugledni diplomat i političar [[Jan Masaryk]], koji je u ožujku iste godine umro pod sumnjivim okolnostima, šokirala je Zapad kao nijedan događaj do tada, izazvala kratkotraji val panike i razuvjerila čak i one malobrojne oponente Marshallovog plana o njegovoj nužnosti.<ref name="miller19">{{Harvnb|Miller|2000|p=19}}</ref> Politika Trumanove doktrina i Marshallovog plana dovela je do slanja milijardi dolara ekonomske i vojne pomoći zemljama Zapadne Europe, ali i [[Grčka|Grčkoj]] i [[Turska|Turskoj]] te [[Skandinavija|Skandinaviji]], koje su također bile obuhvaćene planom. Uz američku podršku, Grci će u narednoj godini [[Grčki građanski rat|poraziti komunističke pobunjenike]] u građanskom ratu.<ref name="Karabell" /> U [[Italija|Italiji]], [[Kršćanska demokracija (Italija)|Kršćanska demokracija]] [[Alcide De Gasperi|Alcidea De Gasperija]] uspjela je poraziti iznimno snažnu komunističko-socijalističku koaliciju na [[Opći izbori u Italiji 1948.|općim izborima 1948.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=162}}</ref> Istovremeno, dolazi do naglašenog porasta špijunaže, [[Emigracija i bjegovi iz Istočnog bloka|bjegova iz Istočnog bloka]] i diplomatskih incidenata.<ref>{{Harvnb|Cowley|1996|p=157}}</ref> === Berlinska blokada i podjela Njemačke === {{Main|Berlinska blokada}} [[File:C-54 landing at Tempelhof.jpg|250px|thumb|Stanovnici [[Berlin]]a promatraju slijetanje američkog aviona [[Douglas C-54 Skymaster]] na [[Aerodrom Berlin-Tempelhof|aerodrom Tempelhof]] u jeku [[Berlinska blokada|blokade]].]] {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = Flag of Germany.svg | caption1 = Prozapadna [[Zapadna Njemačka]] nastala je ujedinjenjem zapadnih okupacijskih zona, a bila je temeljena na demokratskom sustavu, višestranačju i slobodnim izborima te je bila nosioc ekonomske obnove poslijeratne Njemačke. Središte je bilo u [[Bonn]]u. | image2 = Flag of East Germany.svg | caption2 = Prosovjetska [[Istočna Njemačka]] nastala je na području sovjetske okupacijske zone i bila je jednopartijska, socijalistička država pod sovjetskom kontrolom. Iako je [[SED]] formalno kontrolirala situaciju, ovisnost o [[Moskva|Moskvi]] bila je gotovo potpuna. Središte je bilo u [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]]. }} Kao što je bilo i za očekivati, [[Saveznička okupacija Njemačke|okupirana Njemačka]] se pokazala kao posebno opasna žarišna točka. Tenzije su eskalirale kada su, [[1. siječnja]] [[1947.]] godine, Britanija i Sjedinjene Države ujedinile svoje okupacijske zone u "[[Bizona|Bizonu]]", odnosno jedinstvenu zonu sastavljenu od dvaju prijašnjih, a koja će u travnju [[1949.]] postati "Trizona", kada je i francuska zona pripojena ovim dvjema.<ref name="miller13">{{Harvnb|Miller|2000|p=13}}</ref> U sklopu plana za ekonomsku obnovu Njemačke, početkom [[1948.]] godine, predstavnici nekolicine zapadnoeuropskih vlada i Sjedinjenih Država su objavili kako planiraju objediniti zapadne okupacijske zone u jedinstveni, savezni sistem.<ref name="miller18">{{Harvnb|Miller|2000|p=18}}</ref> Uz to, a sve sukladno [[Marshallov plan|Marshallovom planu]], započeli su proces reindustrijalizacije i obnove njemačke ekonomije, uključujući i uvođenje nove [[Njemačka marka|njemačke marke]], koja bi zamijenila staru, od Sovjeta devalviranu [[reichsmarka|reichsmarku]].<ref name="miller31">{{Harvnb|Miller|2000|p=31}}</ref> Ne gubeći vremena, Staljin je već [[24. lipnja]] [[1948.]] godine uveo [[Berlinska blokada|Berlinsku blokadu]], jednu od prvih velikih kriza Hladnoga rata, a koja je onemogućila dotok hrane, materijala i potrepština u [[Zapadni Berlin]] sve do [[12. svibnja]] [[1949.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=33}}</ref> Ta je odluka izazvala promptnu reakciju zapadnih saveznika, među kojima su bili [[Sjedinjene Države]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Kanada]], [[Australija]], [[Novi Zeland]] i drugi, koji su ubrzo započeli masivni "berlinski zračni most", koji je omogućio opskrbu Zapadnog Berlina.<ref>{{Harvnb|Miller|2000|pp=65–70}}</ref> Sovjeti su započeli agresivnu propagandnu kampanju protiv takve politike. Komunisti iz [[Istočni Berlin|Istočnog Berlina]] su ponovno pokušali opstruirati općinske izbore (kao što su uradili [[1946.]] godine),<ref name="miller13"/> koji su održani [[5. prosinca]] [[1948.]] godine uz izlaznost od 86.3% i uvjerljivu pobjedu nekomunističkih kandidata.<ref>[[Henry Ashby Turner|Turner, Henry Ashby]], ''The Two Germanies Since 1945: East and West'', Yale University Press, 1987., {{ISBN|0-300-03865-8}}, str. 29</ref> Ti su izbori efektivno podijelili grad na istočni i zapadni dio. Oko 300,000 stanovnika Berlina je prosvjedovalo i zahtijevalo nastavak provedbe "zračnog mosta",<ref>Fritsch-Bournazel, Renata, ''Confronting the German Question: Germans on the East-West Divide'', Berg Publishers, 1990., {{ISBN|0-85496-684-6}}, str. 143</ref> a američki pilot [[Gail Halvorsen]] je pokrenuo [[Operacija Vittles|Operaciju ''Vittles'']], koja je uključivala transport slatkiša za njemačku djecu.<ref name="miller26">{{Harvnb|Miller|2000|p=26}}</ref> U svibnju [[1949.]] godine, Staljin se konačno povukao i prekinuo blokadu.<ref name="Gaddis 2005, p. 34">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=34}}</ref><ref>{{Harvnb|Miller|2000|pp=180–81}}</ref> Takav rasplet događaja omogućio je Zapadu da provede ranije najavljeni plan, tako da je [[23. svibnja]] [[1949.]] godine formalno osnovana [[Savezna Republika Njemačka]] (Zapadna Njemačka), koja je nastala ujedinjenjem triju zapadnih okupacijskih zona i bila je izgrađena na demokratskim načelima; prvi kancelar postao je [[Konrad Adenauer]], dok je prvi predsjednik bio [[Theodor Heuss]]. Niti pola godine kasnije, kao reakciju na potez Zapada, Staljin je na teritoriju sovjetske okupacijske zone osnovao [[Istočna Njemačka|Njemačku Demokratsku Republiku]] (Istočna Njemačka), prosovjetsku, jednopartijsku [[Socijalistička država|socijalističku državu]]; prvi čelnik Istočne Njemačke bio je [[Wilhelm Pieck]], a prvi šef vlade [[Otto Grotewohl]]. Tako je, nakon prve velike krize i već ranije najavljenih poteza od strane velikih sila, poslijeratna Njemačka i formalno podijeljena između Zapadnog i Istočnog bloka. Međutim, to je bio samo početak krize na tom području. Doduše, Staljin je [[1952.]] godine [[Staljinova nota|opetovano predlagao plan za unifikaciju Zapadne i Istočne Njemačke u jednu državu]] s demokratski izabranom vladom i pod nadzorom [[UN|Ujedinjenih naroda]], ali samo pod uvjetom da nova Njemačka ne bude član nijednog zapadnog vojnog saveza. Iako je sovjetski vođa poslao ukupno četiri note, Zapad ih je sve odbio, a neki historičari danas sumnjaju u iskrenost samog prijedloga.<ref>Van Dijk, Rudd. [http://www.wilsoncenter.org/sites/default/files/ACFB54.pdf The 1952 Stalin Note Debate: Myth or Missed Opportunity for German Reunification?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190502194421/http://www.wilsoncenter.org/sites/default/files/ACFB54.pdf |date=2019-05-02 }} Woodrow Wilson International Center for Scholars. Cold War International History Project, Radni materijal 14. 5. 1996.</ref> === Počeci NATO-a i Radio Slobodna Europa === {{main|NATO|Radio Slobodna Europa|Mediji i propaganda u Istočnom bloku}} {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Truman signing North Atlantic Treaty.jpg|image2=Flag of NATO.svg|width=250|caption1=Predsjednik [[Harry S. Truman]] potpisuje [[Sjevernoatlantski ugovor]], kojim je osnovan i danas postojeći [[NATO]] savez, a koji je služio kao glavna obrambena uzdanica Zapada.|caption2=Zastava [[NATO]] pakta, koji danas predstavlja najznačajniji vojni savez na svijetu.}} Dana [[4. travnja]] [[1949.]] godine, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Sjedinjene Države]], [[Kanada]] i još osam zapadnih sila potpisale su [[Sjevernoatlantski ugovor]], kojim je osnovana [[Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora]] (NATO).<ref name="Gaddis 2005, p. 34"/> U kolovozu iste godine, [[Sovjetski Savez]] detonirao je [[RDS-1|svoju prvu nuklearnu bombu]] nedaleko od [[Semej|Semipalatinska]], u tadašnjoj [[Kazaška SSR|Kazaškoj SSR]].<ref name="Lafeber 1993" /> Detonacija je iznenadila Zapad, koji nije očekivao tako brz razvoj sovjetskog nuklearnog oružja (Amerikanci su predviđali da takvo što neće biti do [[1953.]], a Britanci čak do [[1954.]]),<ref name="aldrich199807">{{cite journal | title=British Intelligence and the Anglo-American 'Special Relationship' during the Cold War | url=https://archive.org/details/sim_review-of-international-studies_1998-07_24_3/page/331 | last=Aldrich|first= Richard J. | journal=Review of International Studies |date=srpanj 1998 | volume=24 | issue=3 | pages=331–351 | jstor=20097530 | doi=10.1017/S0260210598003313 | issn=0260-2105}}</ref> tako da je predsjednik Truman u rujnu objavio kako postoje čvrsti dokazi o tome da su Sovjeti testirali nuklearno oružje;<ref name="Truman">{{cite web |url=http://www.trumanlibrary.org/chron/49chron2.htm |title=The Truman Administration During 1949: A Chronology |editor-first=Raymond H. |editor-last=Geselbracht |location=Harry S. Truman Library |accessdate=13. 8. 2016 |archive-date=2010-06-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100626220210/http://www.trumanlibrary.org/chron/49chron2.htm |dead-url=yes }}</ref> ova je izjava vrlo vjerojatno iznenadila Sovjete, koji su planirali dada pokus ostane tajan, a za posljedicu je imala pojačan pritisak za što brži završetak [[hidrogenska bomba|hidrogenske bombe]] i na Zapadu i na Istoku.<ref name="Truman" /> Sve se ovo, zanimljivo, događalo u jeku podjele Njemačke na Zapadnu i Istočnu, tako da je bilo evidentno da tenzije između dvaju sila ubrzano rastu.<ref name="Byrd" /><ref name="miller18"/><ref name="turner23">{{Harvnb|Turner|1987|p=23}}</ref><ref>Heike Bungert, "A New Perspective on French-American Relations during the Occupation of Germany, 1945–1948: Behind-the-Scenes Diplomatic Bargaining and the Zonal Merger." ''Diplomatic History'' (1994) 18#3 str: 333–352.</ref> Propagandna kampanja se u ovom periodu također zahuktavala. Situacija na [[Istočni blok|Istočnom bloku]] je bila takva da su [[Mediji i propaganda u Istočnom bloku|mediji zapravo bili organ države, potpuno ovisni o odlukama i informacijama koje su stizale iz vladajućih komunističkih partija]]. Radijske i televizijske organizacije bile su u vlasništvu države, dok su političke grupacije, a najčešće su to bile lokalne komunističke partije, kontrolirale tisak.<ref name="oneil15">{{cite book|last=O'Neil|first=Patrick|title=Post-communism and the Media in Eastern Europe|publisher=Routledge|year=1997|isbn=0-7146-4765-9|pages=15–25}}</ref> Sovjetska propaganda koristila je [[marksizam]] kako bi napadala [[kapitalizam]], pozivajući se na eksploataciju radnika i ratnohuškački imperijalizam kao inherentne odlike tog sustava.<ref>James Wood, str. 111</ref> S druge strane, najznačajniju, inicijalnu, zapadnu propagandu forsirali su [[BBC]] i ''[[Glas Amerike]]'' za područje središnje i istočne Europe,<ref>{{Harvnb|Puddington|2003|p=131}}</ref> međutim [[1949.]] godine došlo je do osnivanja [[Radio Slobodna Europa|Radija Slobodna Europa/Radija Sloboda]], propagandne medijske organizacije čiji je jedini cilj bilo mirno rušenje komunizma u Istočnom bloku.<ref name="Puddington9" /> Radio Slobodna Europa je ovaj cilj želio ostvariti tako što je bio surogat radio stanica, odnosno alternativa partijski i državno dominiranim medijima.<ref name="Puddington9">{{Harvnb|Puddington|2003|p=9}}</ref> Bio je to projekt nekih od najznačajnijih arhitekata rane američke hladnoratovske politike, posebice onih koji su vjerovali kako će Hladni rat na koncu postati politički, ne vojni sukob, poput [[George F. Kennan|Georgea F. Kennana]] i [[John Foster Dulles|Johna Fostera Dullesa]].<ref name="Puddington7">{{Harvnb|Puddington|2003|p=7}}</ref> Američki političari, među kojima su bili i Kennan i Dulles, uviđali su da je Hladni rat u svojoj biti sukob ideja.<ref name=Puddington7 /> Sjedinjene Države su, kroz djelovanje [[CIA]]-je, financirale cijelu seriju propagandnih projekata kako bi se borili protiv simpatija koje su različiti intelektualci u Europi i Trećem svijetu imali prema komunizmu.<ref>{{Harvnb|Puddington|2003|p=10}}</ref> CIA je također pokrenula i tajnu, domaću propagandnu akciju znanu kao [[Križarski pohod za slobodu]].<ref>{{cite book|last=Cummings|first=Richard H.|title=Radio Free Europe's "Crusade for freedom": Rallying Americans behind Cold War Broadcasting, 1950–1960|year=2010|publisher=McFarland & Co|location=Jefferson, N.C.|isbn=978-0-7864-4410-6|url=https://books.google.com/books?id=BO78hXsRebkC}}</ref> Početkom 50-ih godina, Sjedinjene Države su radile na ponovnom naoružanju Zapadne Njemačke te su, [[1955.]] godine, osigurale njezino primanje u [[NATO]].<ref name="Byrd" /> U svibnju [[1953.]] godine, [[Lavrentij Berija|Berija]], koji je tada imao visoku funkciju u vladi, ponovno je predlagao unifikaciju Njemačke u neutralnu državu, sukladno ranijoj [[Staljinova nota|Staljinovoj noti]], a sve kako bi spriječio neizbježno pristupanje Zapadne Njemačke NATO paktu.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=105}}</ref> === Kineski građanski rat i SEATO === {{main|Kineski građanski rat|Kineska revolucija (1949)|SEATO}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=1945 Mao and Chiang.jpg|image2=1949 Mao and Stalin.jpg|width=250|caption2=Iako su [[Mao Zedong|Mao]] (lijevo) i [[Chiang Kai-shek]] (desno) bili saveznici u [[Drugi kinesko-japanski rat|ratu protiv Japana]] (gornja slika), prvi je nakon pobjede u [[Kineski građanski rat|građanskom ratu]] ekspresno pristao na ponudu o savezništvu koja je stigla iz [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] (donja slika).}} U isto vrijeme kada se Europa suočavala sa sve izraženijom blokovskom podjelom, krajnji istok [[Azija|Azije]] je postao novo krizno žarište. Iako su tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] sklopili savezništvo kako bi porazili [[Japan]], [[Mao Zedong]] i [[Chiang Kai-shek]] su još [[1946.]] godine nastavili [[Kineski građanski rat|građanski rat]], koji je bio započeo još [[1927.]] godine,<ref name="Nanchang">{{cite book |title = China at War: An Encyclopedia |year = 2012 |page = 295 |url = https://books.google.com/books?id=jhPyvsdymU8C&pg=PA295#v=onepage&q&f=false}}</ref> uz prekid [[1936.]] godine zbog rata s Japanom.<ref>{{cite web |url = http://www.britannica.com/EBchecked/topic/111803/China |title = China |publisher = Encyclopædia Britannica, Inc. |work = Encyclopædia Britannica |date = 15 November 2012}}</ref> Kada je sukob nastavljen nakon rata, radilo se o otvorenom konfliktu Maovih [[Komunistička partija Kine|komunista]] i Chiangovih [[Koumintang|nacionalista]] za prevlast na teritoriju [[Kina|Kine]]. Godine [[1949.]], Maova [[Narodnooslobodilačka armija Kine|Narodnooslobodilačka armija]] nanijela je odlučujuće poraze od Sjedinjenih Država podržavanoj vladi [[Kuomintang]]a te promptno, [[1. listopada]] [[1949.]] godine, proglasila osnivanje [[NR Kina|Narodne Republike Kine]]; shvativši značaj ovog poteza, [[Sovjetski Savez]] je brzo reagirao i sklopio savez s novom komunističkom državom.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=39}}</ref> Prema norveškom historičaru [[Odd Arne Westad|Oddu Arneu Westadu]], komunisti su pobijedili u građanskom ratu zato što su napravili manje vojnih pogrešaka od nacionalista i zato što je Chiang u svojoj potrazi za snažnom, centraliziranom upravom antagonizirao previše interesnih grupacija u Kini. Uz to, nacionalisti su pretrpjeli znatno više štete tokom [[Drugi kinesko-japanski rat|rata s Japanom]]. S druge strane, komunisti su vješto manipulirali različitim društvenim skupinama, poput seljaka, govoreći im točno ono što su oni htjeli čuti i skrivajući se iza fasade [[Kineski nacionalizam|kineskog nacionalizma]].<ref>{{Harvnb|Westad|2012|p=291}}</ref> Nakon vojnih poraza, Chiang i njegova vlada povlače se na otok [[Tajvan (otok)|Tajvan]], gdje uspostavljaju [[Republika Kina|Republiku Kinu]]. Suočena s [[Kineska revolucija (1949)|komunističkom revolucijom u Kini]] i [[Sovjetski atomski projekt|prekidom monopola nad atomskim oružjem]] tokom [[1949.]] godine, Trumanova administracija je započela brzu ekspanziju svoje politike [[Zadržavanje|zadržavanja]].<ref name="Lafeber 1993" /> U tajnom dokumentu iz [[1950.]] godine, znanom kao [[NSC-68]],<ref name="Gaddis 2005, p. 164">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=164}}</ref> Vijeće za nacionalnu sigurnost je predložilo dodatno jačanje prozapadnih savezništava i učetverostručenje troškova obrane.<ref name="Lafeber 1993" /> Sjedinjene Države su tako, početkom 50-ih godina, započele s agresivnom primjenom politike zadržavanja na zemlje [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]], s ciljem borbe protiv revolucionarnih pokreta, najčešće vođenih od strane komunističkih partija koje je financirao Sovjetski Savez, koji su se borili protiv obnove europskih kolonijalnih imperija diljem svijeta.<ref name="Gaddis 2005, p. 212">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=212}}</ref> Istovremeno, Sjedinjene Države su formalizirale seriju sporazuma s [[Japan]]om, [[Australija|Australijom]], [[Novi Zeland|Novim Zelandom]], [[Tajland]]om i [[Filipini]]ma (među kojima se posebno ističu [[ANZUS]] iz [[1951.]] i [[SEATO]] iz [[1954.]]), koji su Amerikancima garantirali dugoročno korištenje brojnih vojnih baza.<ref name="Byrd" /> Zbog serije sporazuma nastalih u ovom periodu, isti se često naziva "[[paktomanija]]". === Korejski rat === {{main|Korejski rat}} [[File:Korean war 1950-1953.gif|thumb|left|Teritorijalne promjene za vrijeme [[Korejski rat|Korejskog rata]] u periodu od [[1950.]] godine do primirja [[1953.]] godine. Kao što je vidljivo, rana faza rata donijela je brojne teritorijalne promjene, dok tokom [[1951.]] godine nije došlo do stabilizacije.<br />{{bullet}}<span style="color:#d45444;">Snage Sjeverne Koreje i saveznika</span><br />{{bullet}}<span style="color:#4cd444">Snage Južne Koreje i Ujedinjenih nacija</span>]] Posljednja velika kriza u prvoj fazi Hladnog rata, a koja je ujedno bila direktna posljedica američke politike zadržavanja, bilo je izbijanje [[Korejski rat|Korejskog rata]] [[1950.]] godine. Naime, nakon pobjede nad [[Japan]]om i završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], na teritoriju [[Korejski poluotok|Korejskog poluotoka]] uspostavljena je [[Narodna Republika Koreja]], privremena uprava u kojoj su se za prevlast borili [[Sovjetski Savez]] i [[Sjedinjene Države]]. S obzirom na takav razvoj situacije, [[Ujedinjeni narodi]] su predložili podjelu uprave nad poluotokom na sovjetski sjever i američki jug, s granicom na [[38. paralela (sjever)|38. paraleli]]. Nakon uspostave privremenih vlada na podijeljenom poluotoku, godine [[1948.]] godine došlo je do proglašenja samostalnih država; [[Kim Il-sung]] je na sjeveru zemlje proglasio [[Sjeverna Koreja|Demokratsku Narodnu Republiku Koreju]] (Sjeverna Koreja), komunističku državu s izgrađenim [[kult ličnosti|kultom ličnosti]] oko "vječnog vođe", dok je na jugu poluotoka proglašena [[Južna Koreja|Republika Koreja]] (Južna Koreja), demokratska republika pod američkom zaštitom. No, za razliku od podjele Njemačke, [[podjela Koreje]] nije prošla bez posljedica. Niti dvije godine kasnije, Kimova [[Korejska narodna armija]] izvršila je [[Operacija Pokpoong|invaziju na Južnu Koreju]], posljedica koje je bio početak [[Korejski rat|Korejskog rata]].<ref name="Stokesbury1990">{{cite book |title=A Short History of the Korean War|url=https://archive.org/details/shorthistoryofko00unse|last=Stokesbury |first=James L|year=1990|publisher=Harper Perennial |location=New York|isbn=0-688-09513-5|page=[https://archive.org/details/shorthistoryofko00unse/page/14 14]}}</ref> Idejni začetnik invazije bio je glavni Kimov saveznik, [[Josif Staljin]], koji je "isplanirao, pripremio i inicirao" istu,<ref>[[David Dallin]], ''Soviet Foreign Policy After Stalin'' (J. B. Lippincott, 1961), str. 60.</ref> izradivši "detaljne [ratne] planove", koji su preneseni u [[Pjongjang]].<ref>Douglas J. Macdonald, "Communist Bloc Expansion in the Early Cold War," ''International Security'', zima 1995–6, str. 180.</ref><ref>John Lewis Gaddis, ''We Know Now: Rethinking Cold War History'' (Oxford University Press, 1997), str. 71.</ref><ref>Sergej N. Gončarov, John W. Lewis i Xue Litai, ''Uncertain Partners: Stalin, Mao and the Korean War'' (Stanford University Press, 1993),str. 213</ref><ref>William Stueck, ''The Korean War: An International History'' (Princeton University Press, 1995), str. 69.</ref> No, na Staljinovo iznenađenje,<ref name="Lafeber 1993" /> [[Ujedinjeni narodi]] su otvoreno podržali obranu Južne Koreje, iako su Sovjeti u tom periodu bojkotirali sjednice zato što je [[Tajvan]], namjesto [[NR Kina|NR Kine]], imao stalno mjesto u Vijeću.<ref>{{Harvnb|Malkasian|2001|p=16}}</ref> Ubrzo je došlo do formiranja [[Komanda Ujedinjenih nacija|zajedničke komande]] u kojoj su sudjelovali časnici iz [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], [[Turska|Turske]], [[Kanada|Kanade]], [[Kolumbija|Kolumbije]], [[Australija|Australije]], [[Francuska|Francuske]], [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], [[Filipini|Filipina]], [[Nizozemska|Nizozemske]], [[Belgija|Belgije]] i [[novi Zeland|Novog Zelanda]], a sve s ciljem zaustavljanja sjevernokorejske invazije.<ref>[[T. R. Fehrenbach|Fehrenbach, T. R.]], ''This Kind of War: The Classic Korean War History'', Brasseys, 2001, {{ISBN|1-57488-334-8}}, str. 305</ref> Na čelu zajedničke komande bio je proslavljeni američki general, [[Douglas MacArthur]]. Iako su do kraja ljeta [[1950.]] godine Kimove trupe rapidno osvojile gotovo cijeli poluotok, uključujući i [[Seoul]], poraz [[Bitka za Incheon|kod Incheona]] u rujnu iste godine označio je kraj sjevernokorejske dominacije i početak povlačenja (u jednom su trenutku i snage Ujedinjenih nacija imale kontrolu nad gotovo cijelim poluotokom). Sjeverna Koreja je, uz snažnu [[NR Kina|kinesku]] i pozadinsku [[SSSR|sovjetsku]] podršku, uspijevala donekle parirati Ujedinjenim nacijama do [[1952.]] godine, međutim ratnovanje je uzelo svoj danak i dvije azijske zemlje su već do kraja iste godine bile spremne okončati rat, međutim Staljin je inzistirao da se borbe nastave;<ref name = "Byrd" /> u međuvremenu je među snagama UN-a došlo do ozbiljnog raskola između generala MacArthura i predsjednika Trumana oko načina vođenja sukoba (MacArthur je predlagao žestoki napad na Kinu, što je Truman odbio, plašeći se da bi to moglo dovesti do otvorenog koflikta sa Sovjetima; Truman je kasnije čak tvrdio da je MacArthur predlagao korištenje nuklearnog oružja, što je ovaj kasnije demantirao), što je dovelo do toga da je Truman razriješio MacArthura s mjesta vrhovnog komandanta zajedničke komande. Situacija je ubrzo došla do mrtve točke, koja je potrajala sve do Staljinove smrti [[1953.]] godine, nakon koje su se planovi o prekidu vatre počeli ozbiljnije razmatrati.<ref name = "Byrd" /> Dana [[27. srpnja]] [[1953.]] godine, u selu [[P'anmunjŏm]]u, potpisan je [[Korejski sporazum o primirju|sporazum o prekidu vatre]], koji je faktički dokinuo Korejski rat, iako dvije strane nikada nisu formalno potpisale mirovni sporazum. Iako kratkotrajan i bez jasnih direktnih posljedica, Korejski sukob imao je dalekosežan utjecaj. Što se tiče Zapada, sukob je direktno utjecao na [[NATO]] da krene s razvijanjem vojne infrastrukture.<ref>{{Harvnb|Isby|Kamps|1985|pp=13–14}}</ref> Snažne podjele bile su i u javnosti na Zapadu, posebice u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], gdje je dobar dio javnosti bio protiv konflikta, bojeći se eskalacije rata s komunističkom Kinom te možebitnog nuklearnog rata. Britanski političari su se, stoga, zalagali za brzo razrješenje sukoba i ponovno ujedinjenje Koreje pod kontrolom Ujedinjenih nacija, uz odlazak svih stranih trupa s poluotoka.<ref>{{Cite book|last=Cotton|first=James|title=The Korean war in history|publisher=Manchester University Press ND|year=1989|page=[https://archive.org/details/koreanwarinhisto0000unse/page/100 100]|url=https://archive.org/details/koreanwarinhisto0000unse|id=|isbn=0-7190-2984-8}}</ref> Ovakva situacija imala je negativne posljedice na [[Odnosi Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država|angloameričke odnose]]. S druge strane, Istok se našao u vrlo zanimljivoj situaciji s obzirom da je pred sam kraj rata umro Staljin, što je bio početak znakovitih promjena u politici Sovjetskog Saveza, ali i odnosima Istoka i Zapada. [[File:Kim Il Sung Portrait-3.jpg|thumb|250px|Sjevernokorejski diktator [[Kim Il-sung]] je zaslužan za nastanak i razvoj suvremene Sjeverne Koreje. Vođena njegovom ideologijom, ''[[Juche]]'', Sjeverna Koreja je danas najzatvorenija zemlja svijeta, a na njezinom čelu su i dalje Kimovi potomci.]] Što se same Koreje tiče, ona je nakon sporazuma o primirju ostala podijeljena na sjever i jug, uz granicu na 38. paraleli; uspostavljena je i posebna [[Korejska demilitarizirana zona|demilitarizirana zona]]. Sjevernom Korejom vladao je diktator [[Kim Il-sung]], koji je izgradio snažan [[kult ličnosti]] i osigurao da njegovi potomci nastavljaju voditi državu po dinastičkom sistemu i uz neograničenu moć;<ref>[[Don Oberdorfer|Oberdorfer, Don]], ''The Two Koreas: A Contemporary History'', Basic Books, 2001, {{ISBN|0-465-05162-6}}, str.&nbsp;10–11</ref><ref>[[No Kum-sok|No, Kum-Sok]] i J. Roger Osterholm, ''A MiG-15 to Freedom: Memoir of the Wartime North Korean Defector who First Delivered the Secret Fighter Jet to the Americans in 1953'', McFarland, 1996, {{ISBN|0-7864-0210-5}}</ref> držeći se Kimove ideologije, ''[[Juche]]'', Sjeverna Koreja je u prvim godinama Hladnog rata doživjela snažan gospodarski rast te je bila daleko ispred ratom opustošenog i gospodarski nerazvijenog juga, međutim zatvorenost prema svijetu i politika autarkije dovele su do gospodarske stagnacije u kasnijim desetljećima, posljedice koje će se osjećati godinama kasnije. S druge strane, na čelu [[Prva Korejska Republika|prve republike]] na jugu našao se [[I Seungman]], predsjednik koji je uživao veliku podršku Sjedinjenih Država i čiji je režim, iako autoritativan, bio znatno manje brutalan nego onaj na sjeveru, ali obojan korupcijom, koja će biti glavno razlog za njegovo svrgavanje [[1960.]] godine.<ref>{{cite book |last=Hastings |first=Max | authorlink = Max Hastings|title=The Korean War |publisher=Simon & Schuster |year=1988 |location=New York |pages=89–90 |url=https://books.google.com/books?id=wvOMegzEi3AC |isbn=0-671-66834-X}}</ref> Nakon tog incidenta, Južna Koreja je u roku od godine dana potpala pod vojnu diktaturu koja je, uz brojne promjene na vlasti i političku nestabilnost, opstala sve do kraja [[1980-e|80-ih]] godina, kada je u zemlju vraćeno višestranačje. == Kriza i eskalacija (1953–62) == {{main|Hladni rat (1953–1962)}} === Hruščov, Eisenhower i destaljinizacija === {{main|Destaljinizacija}} Godina [[1953.]] bila je prva značajna prekretnica u tijeku Hladnog rata, početak njegove druge faze, a sve zbog promjene u dinamici odnosa dvaju blokova izazvane promjenama na čelnim pozicijama u dvama velesilama.<ref name=autogenerated1>Karabell, str. 916</ref> Naime, u siječnju iste godine, [[Republikanska stranka (SAD)|republikanski]] kandidat i bivši general, [[Dwight D. Eisenhower]], zamijenio je Trumana na mjestu [[Predsjednik SAD|predsjednika Sjedinjenih Država]], što je dovelo do promjene u političkom pristupu Hladnom ratu. Naime, proračun za obranu se u posljednjih 18 mjeseci Trumanove administracije učetverostručio, što je Eisenhower smatrao pretjeranim te je želio smanjiti troškove obrane za jednu trećinu, a da pritom nastavi učinkovito voditi svoju zemlju u Hladnom ratu.<ref name="Lafeber 1993" /> [[File:Bundesarchiv Bild 183-B0628-0015-035, Nikita S. Chruschtschow.jpg|thumb|left|250px|Izašavši kao pobjednik u borbi za Staljinova nasljednika, [[Nikita Hruščov]] je napravio vrlo snažan, ali raznovrstan zaokret u sovjetskoj politici. Njegovi će potezi uvelike utjecati na razvoj politike Istočnog bloka, ali i na odnos sa Sjedinjenim Državama.]] S druge strane, u ožujku iste godine od posljedica teškog [[moždani udar|moždanog udara]] umire sovjetski vođa, [[Josif Staljin]]. Ovaj je događaj ostavio dubok trag na odnose unutar Istočnog bloka, ali i na sovjetsku političku scenu, koja se suočila s novom bitkom za vlast. Iako je Staljina nakratko naslijedio [[Georgij Maljenkov]], na koncu je u borbi za vlast pobijedio [[Nikita Hruščov]], koji je postupku eliminirao Maljenkova, [[Vjačeslav Molotov|Molotova]] i uspješno organizirao montirani proces i pogubljenje [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]]. I iako se očekivalo da će Hruščov nastaviti sa Staljinovom politikom, dana [[25. veljače]] [[1956.]] godine, novokonsolidirani sovjetski vođa je iznenadio delegate na 20. kongresu [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|KP Sovjetskog Saveza]] održavši "tajni govor", u kojemu je [[O kultu ličnosti i njegovim posljedicama|popisao i denuncirao Staljinove zločine]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=107}}</ref> Bilo je to prvi put u sovjetskoj povijesti da je neki visoki partijski dužnosnik javno nazvao Staljina zločincem i osudio ga zbog toga, a što je naznačilo promjenu u smjeru sovjetske politike. Hruščov je inicirao dugotrajni i kompleksni proces [[destaljinizacija|destaljinizacije]], tvrdeći da je jedini način da se Sovjetski Savez reformira i napreduje tako da prizna i odrekne se pogrešaka učinjenih u prošlosti.<ref name = "Karabell" /> Ovakva je politika imala odraza na odnose kako u Istočnom bloku, tako i prema Zapadu. Zaokret u sovjetskoj politici bio je prilično evidentan. Tako je Hruščov [[18. studenog]] [[1956.]] godine, prilikom obraćanja zapadnim ambasadorima tokom domjenka u poljskoj ambasadi u [[Moskva|Moskvi]], izrekao svoju slavnu rečenicu, kojom je šokirao sve prisutne: "''Sviđalo se to vama ili na, povijest je na našoj strani. Pokopat ćemo vas!''"<ref>"[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867329,00.html We Will Bury You!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130824033318/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,867329,00.html |date=2013-08-24 }}", ''[[Time (časopis)|Time]]'', 26. studenog 1956. Pristupljeno: 26. lipnja 2008.</ref> Kasnije je tvrdio kako nije referirao na nuklearni rat, već na povijesno predodređenu pobjedu komunizma nad kapitalizmom.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=84}}</ref> Istovremeno, Hruščov je rehabilitirao antistaljinističke političke zatvorenike, objavljivao romane [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicima]] i drugih, tada, kontroverznih pisaca i obnavljao odnose sa [[SFRJ|SFR Jugoslavijom]], dok su tokom iste godine sovjetski tenkovi krvavo gušili [[Mađarska revolucija 1956.|antikomunistički ustanak u Mađarskoj]], a Hruščov [[Hruščovljevo lupanje cipelom|lupao cipelom]] u znak protesta na sastanku [[UN|Ujedinjenih nacija]] [[1960.]] godine. Tokom [[1961.]] godine, Hruščov je izjavio da će, iako su Sjedinjene Države trenutno ispred Sovjetskog Saveza, manjak stanova biti eliminiran, konzumeristička dobra postati suvišna i da će, kroz dva desetljeća, "izgradnja komunističkog društva" u Sovjetskom Savezu biti gotova "u glavnini".<ref>{{Harvnb|Tompson|1997|pp=237–239}}</ref> Kao odgovor na promjenu politike na Istoku, Eisenhowerov državni tajnik, [[John Foster Dulles]], inicirao je politiku "[[Novi pogled (politika)|Novog pogleda]]" na Trumanovo zadržavanje, smatrajući kako se Sjedinjene Države moraju više oslanjati na nuklearno oružje u konfrontaciji s neprijateljima.<ref name="Karabell" /> Dulles je predstavio i doktrinu "masovne osvete", prijeteći agresivnim američkim odgovorom na eventualnu sovjetsku agresiju. Nuklearna superiornost u tom trenutku omogućila je, primjerice, Eisenhoweru da lako riješi probleme oko sovjetske intervencije tokom [[Sueska kriza|Sueske krize]] [[1956.]] godine.<ref name="Lafeber 1993" /> Američki planovi za nuklearni rat krajem 50-ih godina uključivali su "sistemsko uništenje" čak 1,200 urbanih središta u Istočnom bloku i Kini, uključujući [[Moskva|Moskvu]], [[Istočni Berlin]] i [[Peking]], a glavni cilj napada bilo bi civilno stanovništvo.<ref>Eric Bradner (23. prosinca 2015.). [http://www.cnn.com/2015/12/23/politics/cold-war-u-s-nuclear-target-list/ Newly released documents reveal U.S. Cold War nuclear target list]. ''CNN.'' Pristupljeno: 27. prosinca 2015. Vidi i: [http://nsarchive.gwu.edu/nukevault/ebb538-Cold-War-Nuclear-Target-List-Declassified-First-Ever/ U.S. Cold War Nuclear Target Lists Declassified for First Time]. [[National Security Archive]]. 22. prosinca 2015.</ref> === Varšavski pakt i Mađarska revolucija === {{main|Varšavski pakt|Poznanjski jun|Poljski oktobar|Mađarska revolucija 1956.}} [[File:Warsaw Pact Logo.svg|220px|thumb|Nakon što je [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|NSR Albanija]] napustila pakt [[1968.]], njezina je zastava uklonjena sa službenog grba te organizacije, čije je geslo bilo "Savez mira i socijalizma".]] Iako je Staljinova smrt [[1953.]] godine uvelike smanjila tenzije, situacija u [[Europa|Europi]] je i dalje bila vrlo napeta i zapravo se radilo o vrlo neugodnom primirju,<ref name="Palmowski">{{Harvnb|Palmowski|year=2004}}</ref> što se iskristaliziralo [[1955.]] godine. Naime, iako je [[Sovjetski Savez]] već do [[1949.]] godine bio sklopio pojedinačne sporazume o međusobnoj pomoći sa svim zemljama Istočnog bloka,<ref>Feldbrugge, str. 818</ref> te je godine došlo do sklapanja multilateralnog Sporazuma o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći između osam zemalja Istočnog bloka ([[Albanija]] će [[1968.]] godine formalno napustiti pakt); sporazum će u povijest ući kao [[Varšavski pakt]].<ref name="Byrd" /> Varšavski pakt figurirao je, zapravo, kao alternativa [[NATO]] paktu, a nastao je kao posljedica odbijanja prijedloga za reunifikaciju Njemačke te ponovnog naoružavanja i primanja [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] u NATO; iako je formalno imao puno širi kontekst, Varšavski pakt je faktički djelovao, primarno, kao vojni savez. Zbog činjenice da je Sovjetski Savez već imao pojedinačne sporazume sa svim članicama pakta, Zapad je njegovo sklapanje smatrao suvišnim.<ref>The Warsaw Pact Reconsidered: International Relations in Eastern Europe, 1955–1969, Laurien Crump Routledge, str. 17, 11.02.2015</ref> No, tokom naredne godine, unatoč promjeni politike, Istočni blok je doživio snažan udarac, za kojeg su mnogi kasniji komentatori tvrdili da je napravio nepopravljivu štetu. Prvo je u lipnju [[1956.]] godine došlo do [[Poznanjski jun|nasilnog radničkog ustanka]] u [[Poljska|poljskom]] [[Poznań]]u, u kojem su ustanici tražili bolje uvjete za radnike u državi koja je i tri godine nakon njegove smrti, još uvijek provodila [[staljinizam|staljinističku]] politiku pod [[Bolesław Bierut|Bolesławom Bierutom]] i [[Edward Ochab|Edwardom Ochabom]], koji je tokom svog kratkotrajnog mandata odobrio nasilno gušenje ustanka u kojemu je stradao velik broj ljudi.<ref name="Paczkowski">{{pl icon}} [[Andrzej Paczkowski]], ''Pół wieku dziejów Polski'', Wydawnictwo Naukowe PWN, Warszawa 2005, {{ISBN|83-01-14487-4}}, str. 203</ref><ref name="Z perspektywy">{{pl icon}} [http://www.tnpolonia.com/poznan56.html ''"Z perspektywy historyka i w świetle dokumentów…"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160506121817/http://www.tnpolonia.com/poznan56.html |date=2016-05-06 }}'' – dr. Łukasz Jastrząb, intervju</ref> Ipak, bilo je evidentno kako je u Poljskoj proces poststaljinističkog "otapanja" bio u tijeku i kako su promjene neizbježne. [[Władysław Gomułka]] se ubrzo isprofilirao kao umjerenjak koji je uspješno ispregovarao sa Hruščovim brojne povlastice za Poljsku, iskoristivši situaciju u kojoj se Sovjetski Savez nalazio (destaljinizacija i opća osuda Staljina kao vođe) kako bi uveo brojne liberalne reforme u Poljskoj. Međutim, iako je staljinizam u Poljskoj došao do svog kraja, a [[Poljski oktobar|Gomułkine reforme]] su imale značajnog utjecaja, početkom 60-ih je upravo Gomułka zaustavio liberalizaciju i provodio znatno konzervativniju politiku, mada i dalje blažu od one svojih prethodnika. Međutim, Poljska nije bila tako znakovito krizno žarište, kao što je bila [[Mađarska]]. {{multiple image|align=left| perrow = 2/1/2 |total_width=350 | image1 = 1956 a budapesti Sztálin-szobor elgurult feje fortepan 93004.jpg |width1=8320|height1=5886 | image2 = II. János Pál pápa (Köztársaság) tér, a pártház ostromakor kivégzett védő holtteste. Fortepan 24462.jpg |width2=4674 |height2=2974 | image3 = II. János Pál pápa (Köztársaság) tér a Vay Ádám utca felől a Népszínház utca felé nézve. Fortepan 23577 cropped.jpg |width3=3600|height3=2700 | image4 = Károlyi kert, szemben a Magyar utca - Henszlmann Imre utca sarok. Fortepan 23592.jpg|width4=5433|height4=3724 | image5 = Szent István körút a Falk Miksa (Néphadsereg) utca felől a Honvéd utca felé nézve. A szovjet csapatok ideiglenes kivonulása 1956. október 31-én. Fortepan 24787.jpg|width5=4570|height5=3146 | footer = [[Mađarska revolucija 1956.]] ostavila je velik trag u Istočnom bloku i pokazala do kojih granica su velesile bile spremne ići kako bi sačuvale svoj politički utjecaj. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br>{{bullet}} Ostatak [[Spomenik Staljinu (Budimpešta)|srušenog, devetmetarskog spomenika Staljinu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]];<br>{{bullet}} Ubijeni stražar ispred središta Komunističke partije;<br>{{bullet}} Službene zastave mađarskih revolucionara na gradskim ulicama; iste su napravljene tako da je iz sredine izrezan komunistički grb;<br>{{bullet}} Grob poginuloj žrtvi revolucije u parku Karlovi vrtovi;<br>{{bullet}} Sovjetski [[T-34]] tenkovi na ulicama Budimpešte.}} }} Nakon rata, [[Mađarska]] je postala [[Mađarska Narodna Republika|komunistička zemlja]]<ref>{{Cite journal| title = 1949. évi XX. törvény. A Magyar Népköztársaság Alkotmánya.| trans-title = | journal = Magyar Közlöny| publisher = Állami Lapkiadó Nemzeti Vállalat | location = Budimpešta| volume = 4 | issue = 174 | page = 1361| language = mađarski| date = 20. 8. 1949}}</ref><ref>{{Cite journal| title = 1989. évi XXXI. törvény az Alkotmány módosításáról| journal = Magyar Közlöny| publisher = Pallas Lap- és Könyvkiadó Vállalat | location = Budimpešta| volume = 44 | issue = 74 | page = 1219| language = mađarski| date = 23. 10. 1989}}</ref> na čelu s [[Mátyás Rákosi|Mátyásom Rákosijem]], koji je bio zloglasni diktator, lojalan staljinist i advokat sovjetske politike.<ref name="Rao, B. V. 2006">Rao, B. V. (2006), ''History of Modern Europe Ad 1789-2002: A.D. 1789-2002'', Sterling Publishers Pvt. Ltd.</ref><ref>[http://www.britannica.com/eb/article-34819 Hungary :: The Revolution of 1956 – Britannica Online Encyclopedia<!-- Bot generated title -->]</ref><ref>{{cite news| url=https://www.theguardian.com/obituaries/story/0,,1960064,00.html | work=The Guardian | location=London | title=Gyorgy Litvan | date=30. 11. 2006 | accessdate=12. 5. 2010 | first=George | last=Gomori}}</ref> Međutim, po uzoru na svog mentora (čijim se "najboljim učenikom" sam prozvao), Rákosi je provodio represivnu politiku koja je Mađarsku dovela u ozbiljne probleme, kako društvene<ref>Johanna Granville, [https://www.academia.edu/23951275/The_First_Domino_International_Decision_making_during_the_Hungarian_Revolution_of_1956 ''The First Domino: International Decision Making During the Hungarian Crisis of 1956"''], Texas A & M University Press, 2004. {{ISBN|1-58544-298-4}}.</ref> tako i ekonomske,<ref name="Pető-Szakács 1985">Pető-Szakács: A hazai gazdaság négy évtizedének története 1945–1985. I. köt. Budapest, 1985, KJK</ref> a situacija se, dakako, pogoršala nakon [[Informbiro|rezolucije Informbiroa]] i [[Raskol Tito-Staljin|raskola između Tita i Staljina]]. Međutim, nakon što je Staljin umro, a Hruščov započeo s provođenjem destaljinizacije, Rákosi se ubrzo našao u nemilosti novog sovjetskog vodstva te je bio prisiljen podnijeti ostavku (službeno je napustio zemlju "zbog medicinskih razloga"); naslijedio ga je njegov zamjenik, [[Ernő Gerő]], koji je kratko vladao zemljom (tek par mjeseci) u periodu znanom kao Gerőv interregnum. Ponukani poljskim primjerom, Mađari su također htjeli uvesti liberalne reforme u dotadašnji staljinistički sistem i situacija je ubrzo eskalirala krajem listopada [[1956.]] godine, kada je došlo do [[Mađarska revolucija 1956.|revolucionarnog ustanka]].<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/4/newsid_2739000/2739039.stm|title=Soviet troops overrun Hungary|publisher=BBC News|date=4 November 1956|accessdate=11. 6. 2008}}</ref> Nedugo nakon prvih ispaljenih hitaca i znamenitog [[Spomenik Staljinu (Budimpešta)|rušenja devetmetarskog spomenika Staljinu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]], situacija je eskalirala i ubrzo je došlo do pada vlade<ref>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Chapter II.F, para 65 (str. 22) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> - Gerő i premijer [[András Hegedüs|Hegedüs]] pobjegli su u Sovjetski Savez, a na čelo države došli su reformist i jedan od vođa revolucije, [[Imre Nagy]], kao premijer, i [[János Kádár]], kao [[Mađarska socijalistička radnička partija|partijski]] čelnik.<ref>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Glava XII.B, para 565 (str. 174) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> Ponukana narodnim zahtijevanjima,<ref>Video: [http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html Revolt in Hungary] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }} {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }} Narator: [[Walter Cronkite]], producent: CBS (1956) – Fond 306, Audiovizualni materijali vezani uz Mađarsku revoluciju 1956., OSA Archivum, Budimpešta, Mađarska, ID: HU OSA 306-0-1:40 {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20071117094223/http://files.osa.ceu.hu/holdings/selection/rip/4/av/1956-44.html |date=17. 11. 2007 }}</ref> nova mađarska vlast je raspustila tajnu policiju, izrazila kako namjerava napustiti Varšavski pakt i ponovno organizirati slobodne izbore; unatoč odobravanju poljskih liberalnih reformi, Moskva nije bila spremna pristati na ovakve zahtjeve, koji su faktički značili dokidanje sovjetskog utjecaja u toj zemlji i bili su neupitno revolucionarni u povijestnom kontekstu. Nakon što je Nagyjeva vlada izgubila podršku Moskve, [[Sovjetska armija]] je u kratkom periodu izvršila vojnu invaziju na Mađarsku<ref name=troops>UN General Assembly ''Special Committee on the Problem of Hungary'' (1957) {{cite web|url= http://mek.oszk.hu/01200/01274/01274.pdf |title=Chapter IV. E (Logistical deployment of new Soviet troops), para 181 (str. 56) }}&nbsp;{{small|(1.47&nbsp;MB)}}</ref> i tako izazvala oštru kritiku međunarodne zajednice, ali bez konkretnih poteza.<ref>{{cite journal | author = Csaba Békés | title = The Hungarian Question on the UN Agenda: Secret Negotiations by the Western Great Powers 26 October–4 November 1956. (British Foreign Office Documents) | journal = Hungarian Quarterly | date = proljeće 2000 | url = http://www.rev.hu/portal/page/portal/rev/tanulmanyok/1956/hungquest | accessdate = 7. 12. 2008 | archive-date = 2011-07-16 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110716155414/http://www.rev.hu/portal/page/portal/rev/tanulmanyok/1956/hungquest }}</ref> U jeku progona revolucionara, tisuće Mađara je uhapšeno, zatvoreno i deportirano u Sovjetski Savez,<ref>{{cite web |title=Report by Soviet Deputy Interior Minister M. N. Holodkov to Interior Minister N. P. Dudorov (15. 11. 1956) |work=The 1956 Hungarian Revolution, A History in Documents |publisher=George Washington University: The National Security Archive |date=4. 11. 2002 |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB76/doc8.pdf |format=PDF |accessdate =2. 9. 2006}}</ref> a oko 200,000 Mađara je tokom općeg kaosa napustilo zemlju;<ref name="Cseresneyes">{{cite journal |last=Cseresnyés |first=Ferenc |title=The '56 Exodus to Austria |journal=The Hungarian Quarterly |volume=XL |issue=154 |pages=86–101 |publisher=Society of the Hungarian Quarterly |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041127172402/http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |url=http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |archivedate=27. 11. 2004 |date=ljeto 1999 |accessdate=9. 10. 2006 |ref=harv |archive-date=2004-11-27 |access-date=2017-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041127172402/http://www.hungarianquarterly.com/no154/086.html |url-status=dead }}</ref> Nagy i ostali revolucionarni vođe su, nakon tajnih i montiranih procesa, osuđeni za izdaju i pogubljeni u narednom periodu.<ref name="BBCJune16">[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/16/ "Na današnji dan - 16. lipnja 1989.: Mađarska organizirala ponovni pogreb za palog heroja, Imru Nagyja"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090425235008/http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/16/ |date=2009-04-25 }} British Broadcasting Corporation (BBC) izvještava o pogrebu Imrea Nagyja s punim počastima. Preuzeto: 13. listopada 2006.</ref> Revolucija je, tako, krvavo ugušena [[10. studenog]], nakon manje od mjesec dana, a na čelu zemlje ostao je Kádár, čiji će "[[gulaš komunizam]]" u naredim desetljećima ipak donijeti značajna poboljšanja, posebice na ekonomskom planu. {{multiple image|align=right| perrow = 2 |total_width=350 | image1 = Rákosi 1962. augusztus 21.jpg |width1=1956|height1=2430 | image2 = Gerő Ernő 1955.jpg |width2=1281 |height2=1536 | image3 = János Kádár 1962.jpg |width3=1380|height3=1908 | image4 = Nagy Imre igazolványkép.jpg|width4=479|height4=581 | footer = Ključne ličnosti [[Mađarska revolucija 1956.|Mađarske revolucije 1956.]], u smjeru kazaljke na satu: [[Mátyás Rákosi]], staljinistički diktator Mađarske smijenjen od strane Moskve; [[Ernő Gerő]], čelnik Mađarske tokom kratkog interregnuma; [[Imre Nagy]], mađarski premijer i jedan od vođa revolucije; i [[János Kádár]], postrevolucionarni čelnik Mađarske i reformator tamošnjeg komunizma. }} Mađarska revolucija i posljedična sovjetska vojna intervencija izazvala je značajne ideološke podjele među europskim komunistima, posebice na Zapadu, gdje su komunističke partije naglo gubile na članstvu jer su mnogi zapadni komunisti smatrali kako su Sovjeti brutalnom vojnom intervencijom izdali svoje ideale;<ref name=Lendvai196>{{cite book|last=Lendvai|first=Paul|authorlink=Paul Lendvai|title=One Day that Shook the Communist World: The 1956 Hungarian Uprising and Its Legacy|url=https://archive.org/details/onedaythatshookc0000lend|publisher=Princeton University Press|year=2008|page=[https://archive.org/details/onedaythatshookc0000lend/page/196 196]|isbn=0-691-13282-8}}</ref> značajni istupi dogodili su se u [[Italija|Italiji]], [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Francuska|Francuskoj]], gdje su i [[Albert Camus]] (u otvorenom pismu, nakon kojega je raskinuo s komunizmom) i [[Jean-Paul Sartre]] (u posebnom članku, iako je i dalje ostao predani komunist)<ref>Sartre, Jean-Paul (1956), [http://www.humanite.presse.fr/journal/2005-06-21/2005-06-21-809020 L'intellectuel et les communistes français {{fr icon}}] Le Web de l'Humanite, 21. lipnja 2005. Preuzeto: 24. listopada 2006.</ref> oštro kritizirali intervenciju. Zapadne komunističke partije se nikada nisu oporavile od ovog udarca i nikada nisu povratile svoje članove, što je bio proces kojeg su već tada uočili različiti komentatori, među kojima je bio i jugoslavenski komunist i kasniji disident, [[Milovan Đilas]], koji je rekao: "''Rana koju je Mađarska revolucija nanijela komunizmu nikada neće moći potpuno zacijeliti.''"<ref name=Lendvai196/> Konsolidacija Hruščovljeve i Eisenhowerove vlasti u njihovim zemljama dovela je do nešto izraženijeg i otvorenijeg ideološkog sukoba krajem 50-ih i početkom 60-ih godina. U periodu od [[1957.]] do [[1961.]], Hruščov je nekoliko puta zaprijetio Americi nuklearnim uništenjem, pozivajući se na superiornost sovjetskih raketa i tvrdeći da bi one mogle potpuno izbrisati bilo koji europski ili američki grad. Međutim, isti taj Hruščov je otvoreno odbacio Staljinovu ideju o neizbježnosti rata i smatrao kako je "[[mirna koegzistencija]]" moguća i nužna.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=70}}</ref> Ovakav stav je uvelike promijenio staljinističku ideju o klasnoj borbi koja dovodi do neizbježnog sukoba u kojem komunizam pobjeđuje u globalnom ratu; sada, mirna koegzistencija bi dozvolila kapitalizmu da se sam uruši,<ref>{{Harvnb|Perlmutter|1997|p=145}}</ref> ali i dala Sovjetima vremena da se vojno ojačaju.<ref>{{Harvnb|Njolstad|2004|p=136}}</ref> Takva ideologija vladala je na Istoku sve do [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]], čija je nova politika uvidjela kako je mirna koegzistencija kraj sam po sebi, a ne samo oblik klasne borbe.<ref>Breslauer, str. 72</ref> S druge strane, američka ideološka propaganda temeljila se na isticanju uspjeha liberalnog kapitalizma i jačanje američke pozicije u vanjskoj politici.<ref>Joshel, str. 128</ref> Ipak, kao što se dogodilo i na Istoku, čak je i ta politika postepeno popuštala do kraja 60-ih godina tako da je "borba za ljudske umove", o kojoj je [[John F. Kennedy|Kennedy]] govorio još [[1961.]], izmađu dvaju suprostavljenih sustava uglavnom bila završila, a Hladni rat je zapravo postao bojno polje geopolitičkih interesa, a ne ideologija.<ref>Rycroft, str. 7</ref> Najžešća opozicija ovakvom raspletu u američkoj politici bio je [[makartizam]] (znan i kao "Druga crvena pošast"), a koji je svoj vrhunac imao u prvoj polovici 50-ih godina. Radilo se zapravo o praksi "lova na vještice", odnosno snažnom antikomunističkom sentimentu koji se odražavao na različite aspekte i stvarao nezdrav animozitet među Amerikancima prema komunistima; njezin glavni proponent, po kojemu je i dobila ime, bio je republikanski senator iz [[Wisconsin]]a, [[Joseph McCarthy]]. Makartizam se ogledao kroz korištenje različitih taktika, ali mahom se radilo o demagoškim i propagandnim tehnikama te zastrašivanjem nepostojećim neprijateljima, ali i lažnim optuživanjima, osuđivanjem bez dokaza i sličnim tehnikama, čiji je krajnji cilj bilo stvaranje lažne slike o nepostojećoj komunističkoj prijetnji američkom načinu života.<ref name="authentichistory">{{cite web|title=The Cold War Home Front: McCarthyism|url=http://www.authentichistory.com/1946-1960/4-cwhomefront/1-mccarthyism/|website=AuthenticHistory.com|publisher=AuthenticHistory.com|accessdate=21. 5. 2016|ref=authentichistory}}</ref> Jedna od direktnih posljedica makartističke politike bio je i naglašeni progon (navodnih) simpatizera komunista u američkoj zabavnoj industriji te stvaranje zloglasne [[Holivudska crna lista|Holivudske crne liste]]. === Berlinski ultimatum i europske integracije === {{main|Berlinski ultimatum|U-2 incident iz 1960.|Europske integrcije}} [[File:Francis Gary Powers U2 at Moscow.jpg|thumb|320px|left|Kraj 50-ih godina donio je osjetno poboljšanje odnosa između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. U srpnju [[1959.]] godine, potpredsjednik [[Richard Nixon|Nixon]] posjetio je Sovjetski Savez, a u rujnu iste godine, [[Nikita Hruščov]] posjetio je Sjedinjene Države, uz dogovoreni uzvratni posjet predsjednika [[Dwight Eisenhower|Eisenhowera]] Moskvi sljedeće godine. Ipak, sav napredak pao je u vodu nakon [[U-2 incident iz 1960.|incidenta s obaranjem američkog špijunskog aviona]] [[1960.]] iznad Sovjetskog Saveza, što je bio sramotan incident za Sjedinjene Države koji je osjetno pogoršao odnose. Na slici vidimo dijelove olupine oborenog aviona, izložene u [[Moskva|Moskvi]].]] U studenom [[1958.]], Njemačka je ponovno postala krizno žarište kada je Hruščov Zapadu dao [[ultimatum]] da u roku od šest mjeseci uklone svoje trupe iz okupacijskih sektora [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]] ili će pristupna i komunikacijska prava na zapadni dio predati u ruke [[DDR|Istočnoj Njemačkoj]], što je značilo da će Zapad moći pristupiti gradu samo ako istočnonjemačke vlasti to dozvole. Ultimatum je bio posljedica Hruščovljeve želje da [[Berlin]] pretvori u jedinstveni, nezavisni i demilitarizirani "slobodni grad"; Hruščov je, ranije, [[Mao Zedong]]u rekao kako je "''Berlin muda Zapada. Svaki put kada poželim da Zapad vrišti, samo stisnem Berlin''".<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=71}}</ref> [[NATO]] je sredinom prosinca formalno odbio ultimatum,<ref name=":0">{{Cite web|url=http://www.globalsecurity.org/military/ops/berlin.htm|title=Berlin Crisis|last=|first=|date=|website=GlobalSecurity.org|publisher=|accessdate=23. 9. 2016}}</ref> a Hruščov ga je formalno povukao u svibnju [[1959.]] godine, pristavši na zajedničku konferenciju četiriju sila o njemačkom pitanju u [[Ženeva|Ženevi]].<ref>Glees, str. 126–27</ref> Pregovori su tekli dobro i u rujnu iste godine, a nakon što je u srpnju [[Potpredsjednik SAD|američki potpredsjednik]] [[Richard Nixon]] posjetio [[Moskva|Moskvu]] (tokom posjeta se održala i slavna [[kuhinjska debata]], u kojoj su Nixon i Hruščov, usred montirane kuhinje na [[Američka nacionalna izložba|Američkoj izložbi]], žustro raspravljali o pogodnostima komunizma u odnosu na kapitalizam i ''vice versa''),{{sfn|UPI 1959 Year in Review}}{{sfn|Whitman|1971}} Hruščov je s obitelji (što je bilo neuobičajeno u to doba){{sfn|Taubman|2003|pp=421–22}} posjetio [[Sjedinjene Države]] i susreo se s Eisenhowerom, s kojim je imao vrlo iskren razgovor; iako je Hruščov posjetio cijelu seriju američkih gradova,{{sfn|Carlson|2009|p=63}} zanimljiva je anegdota kako mu je odlazak u [[Disneyland]] zabranjen iz sigurnosnih razloga, što je sovjetskog vođu jako naljutilo.{{sfn|Carlson|2009|pp=155–59}} Dvojica čelnika su otvoreno razgovarali o razoružanju i njemačkom problemu, zaključivši kako ultimatumi i sukobi nisu prihvatljivo rješenje.<ref name=":0" />{{sfn|Carlson|2009|pp=226–27}} Pregovori su za posljedicu imali planirani [[Pariz|pariški]] samit između Eisenhowera, Hruščova, [[Charles de Gaulle|de Gaullea]] i [[Harold Macmillan|Macmillana]], zakazan za svibanj [[1960.]] godine,<ref name="BBC 'On this Day' May 17th">{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/17/newsid_2512000/2512335.stm |title=1960: East-West summit in tatters after spy plane row |deadurl=no |accessdate=22. 5. 2013 |work=BBC News |date=17. 5. 1960}}</ref><ref name="Walter Cronkite: History Lessons">{{cite web |url=http://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=4653988 |title=Loss of Spy Plane Sabotaged 1960 Summit |deadurl=no |accessdate=22. 5. 2013}}</ref> međutim isti je propao i prije početka zbog [[U-2 incident iz 1960.|incidenta s obaranjem američkog špijunskog aviona U-2]] nedaleko od [[Sverdlovsk]]a, u sovjetskom zračnom prostoru.<ref>{{citation | url = http://vpk-news.ru/articles/8590 | title = Загадка первомая 1960 года – часть I | trans-title = Zagonetka Prvog maja 1960. – Dio I. | first = Boris | last = Samojlov | work = Военно-промышленный курьер (VPK) | language = ruski | issue = 4 (421) | date = 1. 2. 2012 | access-date = 21. 5. 2013 | archive-date = 2020-07-25 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200725025600/https://vpk-news.ru/articles/8590 | dead-url = yes }}</ref> [[CIA]]-jin pilot, [[Francis Gary Powers]], prelijetao je nad sovjetskim teritorijem kako s ciljem [[zračno izviđanje|izrade tajnih fotografija]], ali je oboren i uhapšen od strane Sovjeta. Iako su Amerikanci isprva planirali prikriti pravu namjenu Powersova leta, kasnije su morali priznati istinu, što je dovelo do otkazivanja samita i velike sramote za Sjedinjene Države,<ref name="us news">{{cite news |title= Presidential Lies and Deceptions |last= Walsh |first= Kenneth T. |date=6. 6. 2008 |publisher=US News and World Report |url=http://www.usnews.com/articles/news/politics/2008/06/06/presidential-lies-and-deceptions.html}}</ref> ali i osjetnog pogoršanja sovjetsko-američkih odnosa. Powers je osuđen na tri godine zatvora i sedam godina teškog rada zbog špijunaže, ali je na kraju pušten već [[1962.]] godine, nakon što su obje strane uspješno ispregovarale razmjenu zatvorenika, koja se odvila u [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]]; Sovjeti su, u zamjenu za Powersa, dobili svog špijuna, [[Rudolf Abel|Rudolfa Abela]], u pregovorima koje je vodio odvjetnik [[James B. Donovan]].<ref name="Russian officer">{{cite web|last=Orlov |first=Alexander |url=https://www.cia.gov/csi/studies/winter98_99/art02.html |title=The U-2 Program: A Russian Officer Remembers |accessdate=8. 1. 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060713154414/http://www.cia.gov/csi/studies/winter98_99/art02.html |archivedate=13. 7. 2006 |deadurl=no |df=dmy }}</ref> [[File:EC-EU-enlargement animation.gif|thumb|280px|Interaktivni prikaz širenja i razvoja [[Europske integracije|europskih integracija]] od početaka tokom 50-ih godina pa sve do suvremenog doba.]] Još jedan važan fenomen iz 50-ih godina bile su i [[europske integracije]], koje su zapravo bile direktan nusprodukt Hladnoga rata i proces kojeg su Truman i Eisenhower snažno promovirali, dok su kasniji američki čelnici izražavali određenu dozu skepse, bojeći se da bi ujedinjena Europa postala toliko snažan politički faktor da bi mogla voditi samostalnu politiku prema Sovjetima, nezavisnu od Amerike.<ref>Cameron, str. 156</ref> Ideja o integraciji započela je [[1951.]] godine, kada je [[Pariški ugovor (1951)|Pariškim ugovorom]] formulirano osnivanje [[Evropska zajednica za ugljen i čelik|Europske zajednice za ugljen i čelik]], koja je isprva brojila tek šest članica ([[Belgija]], [[Francuska]], [[Italija]], [[Luksemburg]], [[Nizozemska]] i [[Zapadna Njemačka]]) i bila je gospodarskog karaktera. [[Rimski ugovori]] iz [[1957.]] godine doveli su do osnivanja [[Evropska ekonomska zajednica|Europske ekonomske zajednice]] i [[Euratom]]a, što se smatra formalnim početkom kasnije [[EU|Europske unije]]. Iako isprva gospodarskog karaktera, različite europske organizacije dobivat će i na političkom, ali i mirotvornom značaju u kasnijim godinama Hladnog rata, posebice kada su započeli valovi proširenja prema ostalim zemljama Zapadne Europe. === Treći svijet === {{main|Dekolonizacija|Narodnooslobodilački ratovi|Državni udar u Iranu 1953.|Državni udar u Gvatemali 1954.|Kongoanska kriza|Operacija Cóndor}} Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], brojne zemlje [[Treći svijet|Trećeg svijeta]] bile su zahvaćene valom [[dekolonizacija|dekolonizacije]], što je u narednim godinama i desetljećima dovelo do kraha velikih kolonijalnih imperija, ali i rastućim brojem nacionalističkih pokreta, koji su za cilj imali veću nezavisnost pojedinih zemalja od velikih sila. Ove su pojavnosti bile posebno evidentne u [[Afrika|Africi]] (gdje se dekolonizacija odvijala u valovima kroz nekoliko desetljeća), [[Azija|Aziji]] (posebice [[Indokina|Indokini]] i srednjoj Aziji) te [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] (uz nešto izraženije pojave u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]]).<ref name="Karabell" /> Promatrajući te procese, dvije velike sile nastojale su ili ojačati ili zaštititi svoje interese u tim interesnim zonama.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=121–124}}</ref> additionally, the Soviets saw continuing losses by imperial powers as presaging the eventual victory of their ideology.<ref name="Edelheit, p. 382">Edelheit, p. 382</ref> S jedne strane, [[Sjedinjene Države]] su nacionalističke i dekolonizacijske pokrete automatski percipirale kao komuniste, ili pak komunističke simpatizere, neovisno o stvarnom stanju, dok su, s druge strane, [[SSSR|Sovjeti]] na te pokrete gledali kao na krah kapitalističke politike i dokaz pobjede komunizma, želeći to iskoristiti kako bi pojačali svoj utjecaj;<ref name="Edelheit, p. 382"/> obje strane su prodavale oružje po Trećem svijetu kako bi ostvarili jači utjecaj.<ref>{{cite book |last1=Towle |first1=Philip |title=The Oxford History of Modern War |url=https://archive.org/details/oxfordhistoryofm00town |chapter=Cold War |editors=Charles Townshend |publisher=Oxford University Press |year=2000 |location=New York, USA |page=[https://archive.org/details/oxfordhistoryofm00town/page/160 160] |isbn=0-19-285373-2}}</ref> Ipak, ostaje činjenica da je realnost u velikom broju slučajeva bila potpuno drugačija i da su mnogi pokreti bili potpuno nezavisni od dvaju velikih ideoloških blokova, tako da su intervencije potonjih dovele do cijele serije kriznih situacija u daljnjem tijeku Hladnoga rata. {{multiple image|align=left| perrow = 2/1/2 |total_width=350 | image1 = Declaration of State of Israel 1948.jpg|width1=1280|height1=870 | image2 = Indonesia declaration of independence 17 August 1945.jpg|width2=1600|height2=1066 | image3 = Victory in Battle of Dien Bien Phu.jpg|width3=405|height3=305 | image4 = Gandhi and Nehru 1942.jpg|width4=1200|height4=1276 | image5 = Mossadegh Trial 28 Amordad 1332.jpg|width5=232|height5=262 | footer = [[Azija]] je tokom cijelog Hladnog rata bilo jednog od glavnih kriznih žarišta i jedna od najvažnijih lokacija na kojima su dvije blokovsle velesile demonstrirale silu. Uz to, na tlu azijskog kontinenta odvijali su se događaji koji će uvelike utjecati na kasnije događaje u Hladnom ratu. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br> {{bullet}} [[David Ben Gurion]], prvi premijer [[Izrael]]a, objavljuje [[Deklaracija o nezavisnosti Izraela|Izraelsku deklaraciju nezavisnosti]] u [[Tel Aviv]]u, [[14. svibnja]] [[1948.]] godine;<br> {{bullet}} [[Sukarno]] u pratnji [[Mohammad Hatta|Mohammada Hatte]] objavljuje [[Deklaracija o nezavisnosti Indonezije|nezavisnost Indonezije]] u [[Jakarta|Jakarti]], [[17. kolovoza]] [[1945.]] godine;<br> {{bullet}} Borci [[Việt Minh]]a polažu svoju zastavu na osvojeno središte francuskih trupa nakon pobjede u [[Bitka za Điện Biên Phủ|bitci za Điện Biên Phủ]];<br> {{bullet}} [[Džavaharlal Nehru]] i [[Mahatma Gandhi]] su bili glavni proponenti za nezavisnost [[Indija|Indije]] te su utjecali na njezinu, ali i svjetsku politiku u ranim fazama Hladnog rata;<br> {{bullet}} Svrgnuti [[iran]]ski premijer [[Mohamed Mosadek]] tokom suđenja na kojemu ga je [[Muhamed-Reza Pahlavi|Pahlavijev]] režim osudio prvo na zatvor, a onda i na doživotni kućni pritvor.}} }} Val dekolonizacije prvo je zahvatio [[Azija|Aziju]], još pred kraj 40-ih godina, i to specifično [[Britanski Imperij|britanske kolonije]], uz izuzetak [[Nizozemske Istočne Indije|Nizozemskih Istočnih Indija]] [[1949.]] godine. Pod utjecajem [[Mahatma Gandhi|Gandhijevog]] aktivizma i sukladno ranijim dogovorima s [[London]]om, [[Britanska Indija|Britanski Radž]] se tokom [[1947.]] godine raspao, pri čemu su, isprva u formi [[dominion]]a, a kasnije i kao nezavisne zemlje, nastale [[Indija]], [[Pakistan]] i [[Burma]]. Indija će pod vodstvom [[Džavaharlal Nehru|Džavaharlala Nehrua]] ubrzo nastaviti s provođenjem gandijevske politike, nakon što je ovoga u [[atentat]]u [[1948.]] godine ubio [[Nathuram Godse]], te će postati jedan od vodećih aktera u Trećem svijetu, posebice nakon Nehruova približavanja [[Josip Broz Tito|Titu]] i [[Gamal Abdel Nasser|Nasseru]] te formiranja [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Tokom [[1948.]], [[Britanski mandat nad Palestinom|mandatna Palestina]] je rasformirana, a na njenom je mjestu uspostavljen [[Izrael]], što će biti glavni okidač za još uvijek aktualni [[Arapsko-izraelski sukob]], dok će iste godine kolonijalna vlast na [[Šri Lanka|Cejlonu]] također biti ukinuta. [[Nizozemske Istočne Indije]] rasformirane su [[1949.]] godine, iako su nacionalistički vođe [[Mohammad Hatta]] i [[Sukarno]] još [[1945.]] godine proglasili nezavisnost [[Indonezija|Indonezije]]. Na čelu s generalom Sukarnom, Indonezija je započela s provođenjem politike nesvrstanih te je bila jedna od inicijatora osnivanja [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]; [[Bandunška konferencija]] iz [[1955.]] godine danas se smatra ključnim okidačem za nastanak tog pokreta, koji se zalagao za "treći put" i odbijao blokovsko svrstavanje.<ref name="Karabell" /><ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=126}}</ref> Osim Sukarna i već spomenutih Tita, Nassera i Nehrua, važnu ulogu imao je i [[Gana|ganski]] predsjednik [[Kwame Nkrumah]]. Iako je Pokret nesvrstanih po broju članica daleko premašivao oba bloka zajedno, njihov realni utjecaj na krojenje hladnoratovske politike bio je vrlo malen. Istovremeno dok su se ti temelji postavljali, Sukarnova politika nesvrstanosti naišla je na ozbiljne prijetnje unutar same Indonezije. Naime, [[1956.]] godine, dio regionalnih vlastodržaca je podigao ustanak, tražeći potpunu autonomiju od [[Jakarta|Jakarte]]. Nakon što su pokušaji mirenja propali, Sukarno je poduzeo poteze kako bi uklonio pobunjenike s pozicije. Ipak, u veljači [[1958.]] godine, disidentski vojni zapovjednici sa [[Sumatra|Sumatre]] (Ahmad Hussein) i [[Sulawesi]]ja (Ventje Sumual) proglasili su [[Revolucionarna vlada Republike Indonezije|Revolucionarnu vladu Republike Indonezije]], koja je za cilj imala svrgnuti legitimnu vladu u Jakarti. Pobunjenicima su se ubrzo pridružili i neki civilni vođe iz stranke [[Masyumi (politička stranka)|Masyumi]], među kojima je bio i [[Sjafruddin Prawiranegara]], koji su se oštro protivili rastućem utjecaju [[Komunistička partija Indonezije|KP Indonezije]]. S obzirom na antikomunistički karakter pobune, [[Sjedinjene Države]] su vidjele priliku te su, preko [[CIA]]-je, koja je igrala važnu ulogu u zakulisnim operacijama tokom Hladnog rata, slale oružuje pobunjenicima, mada je ta praksa zaključena već u travnju [[1958.]] godine, kada je američki pilot [[Allen Lawrence Pope]] oboren u bombardiranju [[Ambon, Indonezija|Ambona]], koji je bio pod vladinom kontrolom. Vlada je odgovorila tako što je pokrenula zračne i pomorske napade na pobunjeničke baze u [[Padang]]u i [[Manado|Manadu]]. Pobuna je efektivno ugušena do kraja [[1958.]] godine, a formalna predaja posljednjih pobunjenika dogodila se u kolovozu [[1961.]] godine.<ref>{{cite book|last=Roadnight |first=Andrew |title=United States Policy towards Indonesia in the Truman and Eisenhower Years |publisher=Palgrave Macmillan|year=2002 |location=New York |pages=|url=|isbn=0-333-79315-3}}</ref> Azija se pokazala kao izrazito krizno žarište u ovom periodu, mahom zato što su različite nacionalističke i nesvrstane grupacije bile trn u oku Zapadu. Sjedinjene Države su u ovom slučajevima često računale na pomoć CIA-je, koja je pokretala različite operacije s ciljem pružanja podrške njima sklonim grupacijama u zemljama Trećeg svijeta.<ref name="Karabell" /> Jedan od prvih takvih slučaja bio je [[Iran]], gdje je u travnju [[1951.]] godine za premijera postavljen demokratski izabrani kandidat [[Muhamed Mosadek]]. Mosadek je bio strogi zagovornik politike nesvrstanosti i proveo je cijelu seriju društveno-političkih reformi koje su modernizirale Iran i unaprijedile standard građana. Ipak, kada je, kao strogi protivnik bilo kakvog stranog utjecaja na iransku politiku, Mosadek nacionalizirao [[Anglo-perzijska naftna kompanija|Anglo-iransku naftnu kompaniju]] i odbio dozvoliti Britancima kontrolu nad iranskom naftom,<ref name="Milani Shah">{{cite book|last=Milani|first=Abbas|title=The Shah|url=https://books.google.com/books/about/The_Shah.html?id=8V1UhqWhKRwC|isbn=9780230115620|date=2011-01-04}}</ref> došlo je do ozbiljnog sukoba s [[UK|Britanijom]], koji je ubrzo eskalirao.<ref>Mary Ann Heiss u knjizi ''Mohammad Mosaddeq and the 1953 Coup in Iran'', str. 178–200</ref> Nedugo nakon što je [[Winston Churchill]] predsjedniku Eisenhoweru rekao da se Mosadek "ozbiljno okreće prema komunizmu",<ref>[[Mark J. Gasiorowski]] i Malcolm Byrne ''Mohammad Mosaddegh and the 1953 Coup in Iran'', Syracuse University Press, svibanj 2004. {{ISBN|0-8156-3018-2}}, p. 125.</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran521120.pdf|format=PDF|title=United States policy regarding the current situation in Iran|publisher=George Washington University|date=20. 11. 1952|author=James S. Lay, Jr.|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv}} Izjava o prijedlogu Vijeća za nacionalnu sigurnost</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran530320.pdf|format=PDF|title=First Progress Report on Paragraph 5-1 of NSC 136/1, "U.S. Policy Regarding the Current Situation in Iran"|publisher=George Washington University|date=20. 3. 1953|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv|author1=Walter B. Smith|authorlink1=Walter Bedell Smith}}</ref><ref>{{cite journal|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB126/iran530300.pdf|publisher=George Washington University|title=Measures which the United States Government Might Take in Support of a Successor Government to Mosaddegh|date=1953|format=PDF|accessdate=7. 11. 2007|ref=harv}}</ref> CIA je pokrenula [[Operacija Ajax|Operaciju ''Ajax'']] (u Britaniji znanu kao Operacija ''Boot''),<ref>''CLANDESTINE SERVICE HISTORY: OVERTHROW OF PREMIER MOSSADEQ OF IRAN'', ožujak 1954: str. iii.</ref><ref name="CN-IC-01">{{cite book|title=Ends of British Imperialism: The Scramble for Empire, Suez, and Decolonization|year=2007|publisher=I.B.Tauris|isbn=9781845113476|pages=775 of 1082|url=https://books.google.com/books?id=NQnpQNKeKKAC&pg=PA775&lpg=PA775}}</ref><ref name="FP 2013">{{Cite journal|title=CIA Admits It Was Behind Iran's Coup |first=Malcolm|last=Bryne |date=18. 8. 2013|journal=Foreign Policy |url=https://foreignpolicy.com/articles/2013/08/18/cia_admits_it_was_behind_irans_coup}}</ref><ref>CIA-jina povijest Iranskog puča iz 1953. sastoji se od sljedećih dokumenata: bilješke historičara, uvoda, dugog izvještaja što ga je napisao Dr. Donald N. Wilber i, u svojstvu dodataka, pet dokumenata o planiranju koje je priložio. Objavio ''New York Times'', 18. lipnja 2000. https://www.nytimes.com/library/world/mideast/041600iran-cia-index.html</ref> čiji je glavni cilj bilo svrgavanje Mosadeka i uspostava prozapadne vlasti. Pažljivo orkestrirani državni udar zaključen je nakon pet dana i to uspješnim svrgavanjem Mosadeka u kolovozu [[1953.]] godine, nakon čega je [[šah (titula)|šah]] [[Muhamed-Reza Pahlavi]] preuzeo potpunu kontrolu u državi i imenovao generala [[Fazlollah Zahedi|Fazlollaha Zahedija]] novim premijerom.<ref name="Afkhami2009">{{cite book|author=Gholam Reza Afkhami|title=The Life and Times of the Shah|url=https://books.google.com/books?id=pTVSPmyvtkAC&pg=PA161|date=12 January 2009|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-94216-5|page=161}}</ref><ref>{{cite book |last=Watson |first=Cynthia A. |title=U.S. National Security: A Reference Handbook |publisher=ABL-CLIO |year=2002 |location=Santa Barbara, California |page=118 |url=https://books.google.com/books?id=Nj2monE0y4cC |id=|isbn=978-1-57607-598-2}}</ref><ref>{{cite book|last=Parsa|first=Misagh|year=1989|title=Social Origins of the Iranian Revolution|url=https://archive.org/details/socialoriginsofi0000pars|publisher=Rutgers University Press|isbn=9780230115620|page=[https://archive.org/details/socialoriginsofi0000pars/page/160 160]}}</ref><ref>{{cite book|last=Samad|first=Yunas|last2=Sen|first2=Kasturi|year=2007|title=Islam in the European Union: Transnationalism, Youth and the War on Terror|url=https://archive.org/details/isbn_9780195472516|publisher=Oxford University Press|isbn=0195472519|page=[https://archive.org/details/isbn_9780195472516/page/86 86]}}</ref> Pahlavi je, kao prozapadni vladar,<ref>''U.S. foreign policy in perspective: clients, enemies and empire''. David Sylvan, Stephen Majeski, str. 121.</ref> ojačao ulogu monarha u odnosu na parlament i ojačao antikomunistički sentiment, što je ubrzo dovelo do zabrane djelovanja [[Tudeh (politička stranka)|stranke ''Tudeh'']] i progananja disidenata od strane [[SAVAK]]-a, šahove obavještajne i sigurnosne službe, formirane [[1957.]] godine. Ovaj događaj imao je dalekosežne političke posljedice i izazvao je oštre podjele među iranskim pukom, koje će u narednim desetljećima dovesti do nove krize. Posljednje krizno žarište na ovom kontinentu bila je [[Indokina]], gdje se još od [[1946.]] godine vodio [[Prvi indokineski rat|rat za nezavisnost]] nekoliko zemalja od dotadašnjeg kolonizatora, [[Francuska|Francuske]]. Iako su u sukobu sudjelovali i pobunjenici iz [[Laos]]a te [[Kambodža|Kambodže]], [[vijetnam]]ski [[Việt Minh]] je bio glavna okosnica u protufrancuskom ratu. I dok su [[Sjedinjene Države]] podržavale svog zapadnog saveznika, indokineski pobunjenici su uživali podršku [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. Više od sedam godina gerliskog ratovanja i odlučujuća pobjeda [[Việt Minh]]a [[Bitka za Điện Biên Phủ|u bitci za Điện Biên Phủ]] [[1954.]] godine, prisilili su Francusku da pristane na pregovore o odricanju kontrole nad Indokinom. Mirovni sporazum potpisan je na [[Ženevska konferencija (1954.)|Ženevskoj konferenciji]] tokom iste godine, a osim formiranja [[Laos]]a i [[Kambodža|Kambodže]], [[Vijetnam]] je službeno lišen francuske kolonijalne uprave, mada je ostao podijeljen na [[Sjeverni Vijetnam|prosovjetski sjever]] i [[Južni Vijetnam|proamerički jug]] i to po [[17. paralela (sjever)|17. paraleli]]. Azija se pokazala kao strateški izrazito važno područje u početnoj fazi Hladnoga rata. I dok je Eisenhower sve do [[1961.]] godine slao financijsku pomoć Južnom Vijetnamu kako bi ojačao prozapadni režim i destabilizirao komunistički utjecaj,<ref name="Lafeber 1993"/> Hruščov je odlučio ojačati veze s nesvrstanim zemljama, posebice [[Indija|Indijom]].<ref name = "Lafeber 1993" /> {{multiple image|align=right| perrow = 4 |total_width=450 | image1 = Kwame Nkrumah 1961-03-08.jpg|width1=269|height1=349 | image2 = Anefo 910-9740 De Congolese2.jpg|width2=304|height2=440 | image3 = Stevan Kragujevic, Gamal Abdel Naser u Beogradu, 1962.jpg|width3=2155|height3=2818 | image4 = Ahmed Sékou Touré usgov-83-08641.jpg|width4=1588|height4=1846 | image5 = Léopold Senghor, Pic, 5.jpg|width5=2394|height5=3600 | image6 = Houphouet-Boigny.jpg|width6=209|height6=323 | image7 = Léon M'ba 1964.jpg|width7=1228|height7=1712 | image8 = Kenneth David Kaunda detail DF-SC-84-01864.jpg|width8=1090|height8=1200 | image9 = Julius Nyerere cropped.jpg|width9=307|height9=461 | image10 = Jomo Kenyatta 1966-06-15.jpg|width10=610|height10=760 | image11 = Sylvanus Olympio.jpg|width11=444|height11=516 | image12 = Habib Bourguiba portrait4.jpg|width12=340|height12=514 | footer = Najznačajnije ličnosti prve faze [[Dekolonizacija Afrike|dekolonizacije Afrike]] i njezine rane hladnoratovske povijesti. S lijeva na desno, po redovima:{{small|<br>[[Kwame Nkrumah]] ([[Gana|GAN]]), [[Patrice Lumumba]] ([[DR Kongo|KON]]), [[Gamal Abdel Nasser]] ([[Egipat|EGI]]), [[Ahmed Sékou Touré]] ([[Gvineja|GVI]]), [[Léopold Sédar Senghor]] ([[Senegal|SEN]]), [[Félix Houphouët-Boigny]] ([[Obala Bjelokosti|CIV]]), [[Léon M'ba]] ([[Gabon|GAB]]), [[Kenneth Kaunda]] ([[Zambija|ZAM]]), [[Julius Nyerere]] ([[Tanzanija|TAN]]), [[Jomo Kenyatta]] ([[Kenija|KEN]]), [[Sylvanus Olympio]] ([[Togo|TOG]]) i [[Habib Bourguiba]] ([[Tunis|TUN]]). }} }} [[Afrika]] je tokom [[Dekolonizacija Afrike|procesa dekolonizacije]] pokazala brojne specifičnosti, što zbog činjenice da je bila gotovo cijela podijeljena između velikog broja kolonijalnih sila (do [[1945.]] godine, tek je malen broj afričkih zemalja uživao samostalnost), što zbog činjenice da je proces stjecanja nezavisnosti bio dugotrajan i prilično turbulentan, tako da su neke zemlje morale prolaziti faze značajne političke nestabilnosti prije nego su konsolidirale situaciju. Do sredine 60-ih, velik broj afričkih zemalja stekao je nezavisnot, mada su mnoge prošle kroz nekoliko prijelaznih državnih uređenja prije nego su uspostavile stabilne režime, mada je čak i unutar takvih sustava politički kaos, izazvan čestim državnim udarima, bio gotovo svakodnevnica. Tako su, primjerice, [[Libija]] i [[Tunis]] prethodno prošle kroz kratkotrajno monarhijsko uređenje prije nego je došlo do uspostave republike, dok se slična situacija dogodila i u [[Egipat|Egiptu]], gdje su vojni časnici, predvođeni [[Muhammad Naguib|Naguibom]] i [[Gamal Abdel Nasser|Nasserom]], u [[Egipatska revolucija iz 1952.|revoluciji 1952.]] godine svrgnuli monarhiju (koja je postojala od [[1952.]] godine) i formirali republiku. Egipat će ubrzo postati jedna od predvodnica Pokreta nesvrstanih, a značajan utjecaj u pokretu imat će i [[Gana]] (koja je do [[1957.]] bila [[Zlatna Obala (britanska kolonija)|Zlatna Obala]]). Iako su krize u afričkoj politici bile uglavnom internog karaktera, barem u ranom razdoblju, [[Kongoanska kriza]] iz [[1960.]] godine imala je globalne razdoblje i čak je potaknula američku intervenciju. Naime, [[Belgija]] je [[1960.]] godine raspustila [[Belgijski Kongo|dotadašnju koloniju]], na čijem je mjestu formirana [[Kongo-Léopoldville|Republika Kongo]]. Prvi predsjednik nove države bio je proamerički političar [[Joseph Kasa-Vubu]], dok je premijer postao [[Patrice Lumumba]]. Nakon što je Belgija podržala [[secesionizam|secesioniste]] iz [[Država Katanga|Katange]] i [[Južni Kasaï|Južnog Kasaïja]], koje su predvodili [[Moïse Tshombe]] i [[Albert Kalonji]], došlo je do ozbiljne političke krize. Lumumba je upitio apel Sjedinjenim Državama i [[UN|Ujedinjenim nacijama]] za pomoć, a kada je odbijen, okrenuo se [[SSSR|Sovjetskom Savezu]]. Taj potez doveo je do raskola s Kasom-Vubuom i do još veće eskalacije ionako ozbiljne krize. U jeku međusobnih optužbi između premijera i predsjednika,<ref name="Schraeder 1994, 57">{{cite book |last=Schraeder |first=Peter J. |title=United States Foreign Policy Toward Africa: Incrementalism, Crisis, and Change |publisher=Cambridge University Press |year=1994 |location=Cambridge |page=57 |url=https://books.google.com/books?id=goKxyUia-7UC |id=|isbn=978-0-521-46677-6}}</ref> [[CIA]] je tajno intervenirala i pružila podršku pukovniku [[Joseph-Désiré Mobutu|Josephu-Désiréu Mobutuu]], koji je uz pomoć vojske preuzeo vlast u Kongu kao vojni diktator prozapadne afilijacije;<ref name="Schraeder 1994, 57"/> Lumumba je, u međuvremenu, bio uhapšen i strijeljan od strane pobunjenika u Katangi. Sjedinjene Države su posebno promatrale situaciju u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]], mahom zbog blizine tih zemalja njihovom teritoriju. Kada je početkom 50-ih godina [[Jacobo Árbenz Guzmán]] izabran za novog predsjednika [[Gvatemala|Gvatemale]], Sjedinjene Države su pomno pratile kapitalistički orijentiranu, reformsku politiku novog predsjednika. Ipak, kada se Árbenz Guzmán sukobio s američkom kompanijom [[United Fruit Company]] oko nacionalizacije, potonja je započela značajno lobiranje protiv njega,{{sfn|Schlesinger|Kinzer|1999|pp=72–77}}{{sfn|Schlesinger|Kinzer|1999|pp=90–97}} što je, konsekventno, dovelo do američke intervencije; dakako da je cjelokupna politička atmosfera Hladnoga rata kao i strah da su gvatemalsku vlast infiltrirali komunisti,{{sfn|Gaddis|1997|p=177}} doprinijela ovakvom raspletu, ali kriza s UFC-om je svakako bila okidač. Slično kao i u Iranu godinu ranije, [[CIA]] je [[1954.]] godine pokrenula [[Državni udar u Gvatemali 1954.|Operaciju ''PBSUCCESS'']], tokom koje je, u samo deset dana, Árbenz Guzmán svrgnut s vlasti,<ref>Stone, ''The Atlantic and Its Enemies'' (2010) str. 199, 256</ref> a na čelo zemlje je došla proamerička [[vojna hunta]] na čijem je čelu bio [[Carlos Castillo Armas]]. Castillo Armas je zaustavio zemljišnu reformu koju je inicirao njegov prethodnik, denacionalizirao [[United Fruit Company]], organizirao [[Nacionalni odbor za borbu protiv komunizma]] i donio [[Preventivni kazneni zakon protiv komunizma]], sve to na direktan zahtjev Sjedinjenih Država.<ref>{{cite book |last=Bulmer-Thomas |first=Victor | authorlink = Victor Bulmer-Thomas |title=The Political Economy of Central America since 1920 |publisher=Cambridge University Press |year=1987 |location=Cambridge |page=142 |url=https://books.google.com/books?id=zHE5AAAAIAAJ |isbn=978-0-521-34284-1}}</ref> Ostale zemlje Centralne Amerike nisu bila, barem globalno gledajući, krizna žarišta; dio njih je bio izložen stalnim političkim turbulencijama i čestim smjenama vlasti ([[Salvador]], [[Honduras]], [[Panama]]), [[obitelj Somoza]] je držala apsolutnu vlast u [[Nikaragva|Nikaragvi]] uz američku podršku, [[Britanski Honduras|Belize]] je i dalje bio pod britanskom upravom, a jedino je [[Kostarika]], pod [[José Figueres Ferrer|Joséom Figueresom Ferrerom]], ostvarila nekakav značajniji gospodarski i politički napredak. Svakako, sve su ove zemlje mahom provodile ili bile u skladu s američkom politikom, tako da značajnijih intervencija nije bilo. S druge strane, uvjerljiva pobjeda [[Cheddi Jagan|Cheddija Jagana]] i njegove [[Narodna progresivna stranka (Gvajana)|Narodne progresivne stranke]] (PPP) na kolonijalnim izborima u [[Britanska Gvajana|Britanskoj Gvajani]] posramila je kolonijalnu vlast u [[London]]u, koja je istoga ubrzo prisilila na ostavku, odbijajući priznati ustav još uvijek nezavisne zemlje.<ref name="Rose 2002, 167">{{cite book |last=Rose |first=Euclid A. |title=Dependency and Socialism in the Modern Caribbean: Superpower Intervention in Guyana, Jamaica, and Grenada, 1970–1985 |publisher=Lexington Books |year=2002 |location=Lanham |page=57 |url=https://books.google.com/books?id=KkPb3-krfQgC |isbn=978-0-7391-0448-4}}</ref> Kruna je na Jagana gledala kao na prosovjetskog komunista, što nije bila potpuna istina, te je ubrzo orkestrirala krah u PPP-u kako bi oslabila Jagana,<ref name="Mars & Young 2004, xviii">Mars, Perry & Alma H. Young (2004). [https://books.google.com/books?id=F4lJBFU-k1wC ''Caribbean Labor and Politics: Legacies of Cheddi Jagan and Michael Manley'']. Detroit: Wayne State University Press. str. xviii. {{ISBN|978-0-8143-3211-5}}.</ref> međutim ovaj je nanovo pobijedio na izborima [[1957.]] i [[1961.]] godine; službeni London je u to vrijeme ublažio svoj stav prema Jaganu, međutim na američki je zahtjev odlučio odgoditi priznanje nezavisnosti [[Gvajana|Gvajane]] do trenutka u kojem bi se pronašla umjerenija alternativa Jaganu.<ref>{{cite book |last=Palmer |first=Colin A. |title=Cheddi Jagan and the Politics of Power: British Guiana's Struggle for Independence |publisher=University of North Carolina Press |year=2010 |location=Chapel Hill |pages=247–248 |url=https://books.google.com/books?id=NHd1sxVg4XwC |isbn=978-0-8078-3416-9}}</ref> [[Južna Amerika]] je u ovom periodu bila, slično kao i većina Centralne, mala prijetnja za američku politiku, s tim da će se to u narednim desetljećima značajno promijeniti. === Kinesko–sovjetski raskol === {{main|Kinesko-sovjetski raskol}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Mao Tsé-toung, portrait en buste, assis, faisant face à Nikita Khrouchtchev, pendant la visite du chef russe 1958 à Pékin.jpg|image2=Sino-Soviet split (1980).png|width=320|caption1=Nekadašnji saveznici, [[Mao Zedong]] i [[Nikita Hruščov]] su se oštro sukobili oko nacionalnih interesa i ideoloških postavki, što je do [[1961.]] godine potpuno uništilo odnose njihovih zemalja. Mao je Hruščova nazvao "površnim skorojevićem", na što mu je ovaj uzvratio nazvavši ga "luđakom na tronu".|caption2=Jedna od glavnih posljedica raskola bila je i pojačana borba dvaju sila za prevlast u komunističkom svijetu, u kojoj su Sovjeti ipak bili osjetno uspješniji: {{small|{{legend|#dd0000|Sovjetski Savez i prosovjetske komunističke države}} {{legend|#FCC200|NR Kina i prokineske komunističke države}} {{legend|#000000|Neutralne komunističke države ([[Sjeverna Koreja]] i [[SFR Jugoslavija]])}} {{legend|#e0e0e0|Nekomunističke države}}}}}} Iako je [[Nikita Hruščov|Hruščovljev]] raskid sa [[Staljinizam|staljinizmom]] načelno bio dobar potez, taj događaj iz [[1956.]] godine imao je ozbiljne posljedice po sovjetske odnose s [[Mao Zedong|Maovom]] [[Kina|NR Kinom]]; Sovjetski Savez i NR Kina su u to vrijeme bile dvije najveće komunističke zemlje na svijetu. Sam raskol započeo je u trenutku kada je Mao otvoreno stao u Staljinovu obranu, suprostavivši se tako Hruščovu i njegovom procesu destaljinizacije. Kineski vođa je optužio sovjetskog kolegu da je izgubio svoj revolucionarni duh te ga je nazvao površnim skorojevićem,<ref name="Gaddis142" /> na što je ovaj Maoa opisao kao "luđaka na tronu",<ref>{{cite book|last=Kempe|first=Frederick|authorlink=Frederick Kempe |title=Berlin 1961|url=https://archive.org/details/berlin1961kenned0000kemp|year=2011|publisher=Penguin Group (USA)|isbn=0-399-15729-8|page=[https://archive.org/details/berlin1961kenned0000kemp/page/42 42]}}</ref> mahom se referirajući na njegov proratni stav prema Zapadnom bloku. Sam [[Kinesko-sovjetski raskol|raskol]] bio je posljedica dvaju velikih faktora, a to su bili nacionalni interesi obaju zemalja, ali i njihove različite interpretacije [[komunizam|komunističke ideologije]]. Ovo potonje se najbolje manifestiralo kroz doktrinu [[mirna koegzistencija|mirne koegzistencije]]; dok je Maova Kina, po uzoru na Staljina, imala proratni stav prema Zapadu, odbijajući mirnu egzistenciju kao revizionizam,<ref name="World History 2000. p. 769">''Chambers Dictionary of World History'', B.P. Lenman, T. Anderson editors, Chambers: Edinburgh:2000. str. 769.</ref> jedna od osnovnih postavki Hruščovljeve vlasti bila je upravo ta doktrina. Razlike su s vremenom postajale sve očitije tako da je do [[1961.]] godine, kada je raskol bio potpun, postalo jasno da se dvije zemlje ideološki ne mogu približiti; [[Komunistička partija Kine]] je Sovjete tada nazvala "revizionističkim izdajicama".<ref name="World History 2000. p. 769"/> Hruščov je u narednom periodu pokušao poboljšati odnose, međutim svaki njegov pokušaj je tvrdoglavo i bez razmišljanja odbijen od strane Kineza.<ref name="Gaddis142">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=142}}</ref> Takav rasplet doveo je do oštrog propagandnog rata između dvaju sila,<ref>Lüthi, str. 273–276</ref> ali i zaoštrene borbe za globalnu prevlast unutar komunističkog svijeta,<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=140–142}}</ref> u kojoj su Sovjeti ipak ostvarivali značajnu prednost. Također, raskol je za posljedicu imao zbližavanje Kine i Sjedinjenih Država tokom [[1970e|70-ih]] godina, a odnosi između Kine i Sovjeta su ostali loši sve do samoga kraja Hladnog rata. Historičar Lorenz M. Lüthi je situaciju opisao na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Kinesko-sovjetski raskol je bio jedan od ključnih događaja Hladnoga rata, jednako važan kao i izgradnja Berlinskog zida, Kubanska raketna kriza, drugi Vijetnamski rat i približavanje Kine i Sjedinjenih Država. Raskol je pomogao u određivanju generalnih okvira Drugog Hladnog rata, a posebno je utjecao na tijek drugog Vijetnamskog rata.|[[Lorenz M. Lüthi]], ''[[The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World]]''<ref>{{cite book|author=Lorenz M. Lüthi|title=The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World|url=https://books.google.com/books?id=dl4TRDxqexMC|year=2010|publisher=Princeton UP|page=1|isbn=1400837626}}</ref>}} === Svemirska utrka === {{main|Svemirska utrka}} Kao što je već rečeno, Hladni rat nije bio samo ideološko-političko-vojni sukob - bio je to sukob za prevlast u svim aspektima života, sukob dvaju velesila oko toga čiji će ''[[modus vivendi]]'' postati dominantan. Osim [[Utrka u nuklearnom naoružanju|utrke u nuklearnom naoružanju]],<ref name = "Byrd" /><ref>Lackey, str. 49</ref> dvije sile su se u početnoj fazi natjecale i u [[svemirska utrka|svemirskoj utrci]], koja je zapravo bila demonstracija sile dvaju blokova po pitanju letova u i istraživanja [[svemir]]a. {{multiple image|align=left| perrow = 2 |total_width=300 | image1 = Yuri Gagarin in Sweden, 1964 (cropped).jpg|width1=895|height1=1178 | image2 = German Titov.JPG|width2=728|height2=1000 | image4 = RIAN archive 612748 Valentina Tereshkova.jpg|width4=1014|height4=1024 | image3 = Aleksey Leonov ASTP - cropped.jpg|width3=2635|height3=3288 | footer = Pioniri sovjetskog svemirskog programa, u smjeru kazaljke na satu: [[Jurij Gagarin]], prvi čovjek u svemiru; [[German Titov]], drugi kozmonaut u svemiru; [[Valentina Tereškova]], prva žena u svemiru; i [[Aleksej Leonov]], prvi čovjek koji je hodao svemirom. }} Svemirska utrka formalno je započela [[2. kolovoza]] [[1955.]] godine, kada je Sovjetski Savez reagirao na američku objavu o slanju umjetnog satelita u svemir, koja je stigla četiri dana ranije, vlastitom objavom kako i oni namjeravaju lansirati umjetni satelit "u bliskoj budućnosti". Kako se ispostavilo, Sovjeti su bili brži u realizaciji svojih planova te su [[4. listopada]] [[1957.]] godine s [[Bajkonur|kozmodroma Bajkonur]] lansirali u svemir umjetni satelit ''[[Sputnjik 1]]'',<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/4/newsid_2685000/2685115.stm|title=Sputnik satellite blasts into space|publisher=BBC News|date=4. 10. 1957|accessdate=11. 6. 2008}}</ref> što je bio šok za Sjedinjene Države i doveo je do naglog ubrzanja svemirske utrke;<ref name="test">[http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/2010/4/2010_4_88.shtml Walter A. McDougall]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} "Shooting the Moon," ''American Heritage'', Winter 2010.</ref><ref>Swenson, ''et al'', str. 71.</ref> ovaj događaj izazvao je i svojevrsnu [[Sputnjikova kriza|krizu i paniku]] u Sjedinjenim Državama zbog činjenice da su Sovjeti uspjeli u lansiranju umjetnog satelita, dok Amerikanci nisu (jedna od posljedica krize bilo je i osnivanje [[NASA]]-e).<ref name=":2">{{Cite web|url=http://www.astro.uiuc.edu/department/history.shtml |title=Some History of the Department of Astronomy|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070504130814/http://www.astro.uiuc.edu/department/history.shtml|archivedate=4. 5. 2007|website=University of Illinois at Urbana-Champaign}}</ref> Sovjeti su, doduše, bili generalno uspješniji u inicijalnoj fazi ove utrke. Nakon uspješnog slanja životinja u svemir, među kojima su naznačaniji psi [[Lajka]] te [[Belka i Strelka]], Sovjetski Savez je [[12. travnja]] [[1961.]] godine u letjelici ''[[Vostok 1]]'' u svemir poslao [[Jurij Gagarin|Jurija Gagarina]], koji je tako postao prvi čovjek u svemiru, što je bio novi šok za Amerikance.<ref name="HallGagarin">Hall (2001), str. 149–157</ref> Amerikanci su u međuvremenu uspjeli poslati [[Alan Shepard|Alana Sheparda]]<ref>Schefter (1999), str. 138–143</ref> i [[Gus Grissom|Gusa Grissoma]] u prvi suborbitalni let, međutim taj događaj nije imao velikog odjeka; već u kolovozu iste godine, [[German Titov]] je postao drugi Sovjet u svemiru. Tokom [[1963.]], Sovjetski Savez je u svemir poslao i prvu ženu, [[Valentina Terješkova|Valentinu Terješkovu]],<ref name="Hall194-218">Hall (2001), str. 194–218</ref> a početkom [[1965.]] godine i [[Aleksej Leonov|Alekseja Leonova]], koji je napustio kapsulu letjelice ''[[Voshod 2]]'' i 12 minuta šetao svemirom.<ref name="NYT650319">{{cite news| title = Russian Floats in Space for 10 Minutes; Leaves Orbiting Craft With a Lifeline; Moscow Says Moon Trip Is 'Target Now'| first = Henry| last = Tanner| url = https://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/big/0318.html?scp=2&sq=Voskhod%202&st=cse| newspaper = [[The New York Times]]| location = New York| date = 19. 3. 1965| page = 1}}</ref> {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = Apollo 11.jpg | caption1 = Posada [[Apollo 11|Apolla 11]], s lijeva na desno: [[Neil Armstrong]], [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] i [[Edwin Aldrin]]. | image2 = Buzz Aldrin and the U.S. flag on the Moon - GPN-2001-000012.jpg | caption2 = [[Edwin Aldrin|"Buzz" Aldrin]] i [[zastava SAD|američka zastava]] na [[Mjesec]]u, [[1969.]] godine. Fotografiju je izradio [[Neil Armstrong]]. }} Ipak, unatoč ranim sovjetskim uspjesima, vrhunac svemirske utrke uslijedio je [[20. srpnja]] [[1969.]] godine, kada su Amerikanci u [[Apollo 11|Apollu 11]] poslali prve ljude na [[Mjesec]]. Još nakon Gagarinova odlaska u svemir, američki predsjednik [[John F. Kennedy|Kennedy]] je svemursku utrku "preusmjerio" prema Mjesecu te je ubrzo uspio dobiti podršku za [[Apollo program|program Apollo]]; Kennedy je, ranije, čak predložio i zajednički sovjetsko-američki svemirski program, što je Hruščov bio inicijalno odbio.<ref name="spacedaily">{{cite web|last=Sietzen|first=Frank|title=Soviets Planned to Accept JFK's Joint Lunar Mission Offer|url=http://www.spacedaily.com/news/russia-97h.html|work="SpaceCast News Service" Washington DC -|date=2. 10. 1997|accessdate=1. 2. 2011|archive-date=2015-11-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20151105101720/http://www.spacedaily.com/news/russia-97h.html|url-status=dead}}</ref> Tokom [[1967.]] godine, velik broj zemalja potpisao je [[Sporazum o svemiru]] u okviru djelovanja [[UN|Ujedinjenih nacija]], kojim su definirana prava i obveze zemelja po pitanju svemira i njegova istraživanja. Iako Kennedy nije dočekao aktivniji razvoj lunarnog programa, krajem 60-ih su i Sovjeti i Amerikanci aktivno radili na programu slijetanja na Mjesec; sovjetski program je u jednoj fazi upao u ozbiljne probleme, što Amerikanci nisu znali.<ref name="Cadbury318-19">Cadbury (2006), str. 318–319</ref> Nakon nekoliko probnih letova i misija, letjelica [[Apollo 11]] je konačno trebala sletjeti na mjesec, što se i dogodilo [[20. srpnja]] [[1969.]] godine. Posadu Apolla 11 sačinjavali su [[Neil Armstrong]], [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] i [[Edwin Aldrin|Edwin "Buzz" Aldrin]], koji su tako u povijesnom trenutku postali prvi ljudi na [[Mjesec]]u.<ref>Chaikin (1994), str. 138</ref> Misija Apolla 11, koju je astronaut [[Frank Borman]] kasnije nazvao "samo još jednom bitkom Hladnog rata",<ref>{{cite web|title=To Boldly Go|author=Klesius, Michael|work=Air & Space|url=https://www.smithsonianmag.com/air-space-magazine/to-boldly-go-133005480/|accessdate=5. 11. 2022.|date=19. 12. 2008}}</ref> bila je uspjeh, međutim, kako se ispostavilo, i vrhunac svemirske utrke. S jedne strane, Amerikanci su odnijeli pobjedu u ovoj utrci i ostvarili svoj cilj,<ref>Schefter (1999), str. 288</ref> što je praktički dokinulo potrebu za daljnjim, revolucionarnim potezima, čega je [[NASA]] bila itekako svjesna;<ref>Hepplewhite, str. 186</ref> s druge strane, Sovjeti su bili svjesni svog poraza te su se odlučili koncentrirati na svemirske postaje. No, unatoč daljnjim napretcima u istraživanju svemira, sama svemirska utrka je nakon američkog slijetana na Mjesec ''da facto'' završila. === Kubanska revolucija i Zaljev svinja === {{main|Kubanska revolucija|Invazija u Zaljevu svinja}} [[File:CheyFidel.jpg|220px|thumb|left|[[Che Guevara]] i [[Fidel Castro]] na fotografiji [[Alberto Korda|Alberta Korde]] iz [[1961.]] godine. Njih su dvojica bili ključne ličnosti [[Kubanska revolucija|Kubanske revolucije]], njezini idejni začetnici i glavni realizatori, ali i vrlo bliski prijatelji i suradnici.]] Iako su Sjedinjene Države bile mahom uspješne u "tjeranju" komunizma od svoje interesne zone, krajem 50-ih godina, [[Kuba]] se pokazala kao žarište koje je komunizam dovelo, praktički, pred njihova vrata. Naime, Kubom je u tom periodu vladao [[Fulgencio Batista]], vojni diktator čija je vladavina postajala sve nepopularnija u narodu, mahom zbog njegovih veza s organiziranim kriminalom i dopuštanja Amerikancima da dominiraju kubanskim tržištem. Iako je [[Komunistička partija Kube]] inicijalno podržavala Batistu, [[Fidel Castro]], tada mladi odvjetnik i aktivist, već je [[1952.]] godine pokrenuo peticiju za njegovu smjenu; kada je shvatio da se Batista neće moći ukloniti legalnim sredstvima, Castro se odlučio za drugi put. Zajedno s bratom [[Raúl Castro|Raúlom]], Castro je organizirao revolucionarni ''[[Movimiento 26 de Julio]]'', koji je u srpnju [[1953.]] godine izveo iznenadni [[Kasarne Moncada|napad na kasarne Moncada]], koji je, doduše, završio neuspjehom, ali je potaknuo revolucionare na reorganizaciju pokreta u [[Meksiko|Meksiku]]. Uz braću Castro, pokret su predvodili ugledni revolucionar [[Che Guevara]] te [[Camilo Cienfuegos]]; nakon reorganizacije, pokret se odlučio za [[gerila|gerilsko ratovanje]], što se, na koncu, pokazalo uspješnim. Nakon nekoliko godina gerilskog ratovanja, tokom kojih je [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhowerova]] administracija odbijala slati oružje Kubi, Batistina vlast postepeno je slabila i nakon kraha njegove velike ofenzive, Castro i revolucionari su krenuli u direktni napad i tokom [[1959.]] godine uspješno oborili Batistu s vlasti, uspostavivši tako komunistički režim vrlo blizu američkog teritorija.<ref>{{cite book |last=Blumberg |first=Arnold |title=Great Leaders, Great Tyrants?: Contemporary Views of World Rulers Who Made History |publisher=Greenwood Press |year=1995 |location=Westport, Connecticut |url=https://books.google.com/books?id=nofUu5tvJ18C |isbn=978-0-313-28751-0 |pages=23–24}}</ref> Iako su Amerikanci još neko vrijeme održavali diplomatske odnose s Castrovom Kubom, Eisenhower je namjerno napustio [[Washington, D.C.|Washington]] kako bi izbjegao susret s Castrom u travnju, tako da se ovaj sastao s potpredsjednikom [[Richard Nixon|Nixonom]].<ref>{{Cite book |last=Lechuga Hevia |first=Carlos |title=Cuba and the Missile Crisis |publisher=Ocean Press |year=2001 |location=Melbourne, Australia |page=142 |url=https://books.google.com/books?id=aKLrYxcDg2wC |isbn=978-1-876175-34-4}}</ref> Već u ožujku [[1960.]] godine, Castro je započeo pregovore o kupnji oružja sa zemljama Istočnog bloka.<ref>{{Harvnb|Dominguez|1989|p=22}}</ref> Castrovi potezi zabrinuli su Eisenhowera, koji je ubrzo, preko [[CIA]]-je, započeo s izradom plana za njegovo svrgavanje; netom prije napuštanja [[Bijela kuća|Bijele kuće]] u siječnju [[1961.]] godine, Eisenhower je prekinuo diplomatske odnose s Kubom. CIA je nastavila s izradom plana, a u travnju iste godine, novoizabrani predsjednik, [[John F. Kennedy]], odobrio je realizaciju plana, koji se zapravo sastojao od vojne [[Invazija u Zaljevu svinja|invazije u Zaljevu svinja]], koja je za cilj imala svrgavanje Castra, uz dodatnu pomoć kubanskih antirevolucionara. Unatoč inicijalnom uspjehu, jer invazija je iznenadila Kubance, američke snage su ubrzo ostale bez planirane podrške jer je Kennedy odustao od zračne potpore kada je svijet saznao za invaziju;<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-13066561 |title=Archived copy |accessdate=17. 5. 2016|deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160213152510/http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-13066561 |archivedate=13 February 2016 |df=dmy }}</ref> pod Castrovim vodstvom, kubanske snage su bez većih problema odbile invaziju, što je bio veliki neuspjeh za Amerikance. Ova pobjeda dodatno je učvrstila Castrovu poziciju i od njega učinila narodnog heroja, ali je bila i veliki udarac i nova javna sramota za Sjedinjene Države.<ref name="Smith 1998, 95">{{cite book |last=Smith |first=Joseph |title=The Cold War 1945–1991 |publisher=Blackwell |year=1998 |location=Oxford |page=95 |url=https://books.google.com/books?id=FnnF9NKMJdkC |isbn=978-0-631-19138-4}}</ref> Nakon ovoga, Castro je osjetno ojačao odnose sa Sovjetskim Savezom, koji se obvezao na dodatnu pomoć njegovu režimu,<ref name="Smith 1998, 95"/> na što Amerikanci nisu gledali blagonaklono. Iako se tako činilo, Kuba nije prestala biti krizno žrtište i ubrzo će upravo ona biti okosnica jedne od najvećih hladnoratovskih kriza. === Berlinska kriza iz 1961. === {{main|Berlinska kriza (1961.)|Berlinski zid|Emigracija i dezerterstvo iz Istočnog bloka}} {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Berlin Wall 1961-11-20.jpg|image2=East Berlin Death Strip seen from Axel Springer Building 1984.jpg|width=230|caption1=Fotografija izgradnje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], [[20. studenog]] [[1961.]] godine.|caption2=Fotografija Berlinskog zida iz [[1984.]] godine, koja prikazuje "pojas smrti", koji je onemogućavao prijelaz preko zida.}} Kao što je rečeno, [[Berlinska blokada]] i podjela Njemačke na [[Zapadna Njemačka|Zapadnu]] i [[Istočna Njemačka|Istočnu]] te [[Berlinski ultimatum]] iz [[1958.]] godine bili su tek uvod u u veliku krizu koja je taj grad i tu podijeljenu državu zahvatila tokom [[1961.]] godine; ipak, to je bila posljednja velika politička kriza koja je zadesila to područje i koja se, generalno, ticala poslijeratne sudbine podijeljene Njemačke. Nova kriza bila je vezana uz [[emigracija|emigraciju]], a bila je direktna posljedica proširenja [[Emigracija i dezerterstvo iz Istočnog bloka|restriktivne sovjetske emigracijske politike]] na ostale zemlje Istočnog bloka tokom ranih 50-ih godina.<ref name="dowty114">{{Harvnb|Dowty|1989|p=114}}</ref> Kako je [[Istočna Njemačka]] bila pod izrazito snažnim sovjetskim utjecajem zbog svoje specifične pozicije i situacije, ta se politika posebno odrazila na kontrolu kretanja ljudi iz [[Istočni Berlin|Istočnog]] u [[Zapadni Berlin]], odnosno iz Istočne u Zapadnu Njemačku. Ipak, upravo je Berlin bio krizna točka, odnosno "rupa" kroz koju je stotine tisuća stanovnika Istočne Njemačke godišnje bježalo s Istoka na Zapad, a sve zbog činjenice da su čak četiri strane vojske nadzirale kretanja u gradu.<ref name="harrison99">{{Harvnb|Harrison|2003|p=99}}</ref> Nakon što je Hruščov dao i povukao ultimatum, a kriza s avionom U-2 otkazala sastanak svjetskih vođa u [[Pariz]]u, Hruščov je u lipnju [[1961.]] godine na samitu u [[Beč]]u dao novi [[ultimatum]] [[John F. Kennedy|Kennedyju]],<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=114}}</ref> koji se, za razliku od svoga prethodnika, ipak ogradio od bilo kakvog konflikta; istovremeno, Istočna Njemačka prolazila je kroz masivni "[[odljev mozgova]]" i do [[1961.]] godine, gotovo je 20% stanovnika Istočne Njemačke emigriralo na Zapad.<ref name="dowty122">{{Harvnb|Dowty|1989|p=122}}</ref> Nakon što je ultimatum odbijen, vlasti Istočne Njemačke, na čijem je čelu bio [[Walter Ulbricht]], započele su s postavljanjem visoke bodljikave žice duž granice Istočnog i Zapadnog Berlina, što je bio samo preludij za izgradnju [[zid]]a. Iako su se radovi, kao i sakupljanje građevinskog materijala, odvijali u relativnoj tajnosti, većina tamošnjih stanovnika bila je svjesna tih zbivanja. Tokom lipnja [[1961.]] godine, Ulbricht je na međunarodnoj novinskoj konferenciji izjavio: "''Niemand hat die Absicht, eine Mauer zu errichten!''" ([[srpskohrvatski]]: "''Nitko nema namjeru graditi nikakav zid!"''); bio je to prvi put da se termin "zid" koristio u kontekstu ograđivanja i izoliranja Istočnog Berlina od ostatka grada. Nekoliko mjeseci kasnije, točnije [[12. kolovoza]] [[1961.]] godine, na vrtnoj zabavi čelnika Istočne Njemačke, Ulbricht je potpisao dokument kojim je odobrio izgradnju zida; do sljedećeg jutra, granica za Zapadni Berlin je zatvorena, a započela je izgradnja [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].<ref name="pearson75">{{Harvnb|Pearson|1998|p=75}}</ref> Zid je u potpunosti ogradio Istočni Berlin i onemogućio normalan tranzit prema Zapadu, a između zida i stambenih kuća je ostavljen visoko osigurani "pojas smrti", gdje su istočnonjemački stražari strogo pazili na moguće dezertere. Kako je ova odluka direktno kršila ranije dogovore između velikih sila, Zapad nije blagonaklono gledao na ovaj potez, posebice jer je onemogućio slobodan tranzit kroz grada. Situacija je umalo eskalirala u listipadu [[1961.]] godine, kada su istočnonjemački granični časnici zaustavili američkog generala, koji je išao u teatar, na slavnom [[Checkpoint Charlie]]ju te su mu onemogućili prolazak. Amerikanci su tada uperili svoje tenkove prema Istočnom Berlinu, na što su Sovjeti uzvratili istom mjerom. Ipak, do izmjene vatre nije došlo i tenkovi su se ubrzo povukli. === Kubanska raketna kriza i Hruščovljev pad === {{main|Kubanski projekt|Kubanska raketna kriza}} [[File:U2 Image of Cuban Missile Crisis.jpg|thumb|left|270px|Zračna fotografija američkog [[U-2]] špijunskog aviona iz [[1962.]] godine, koja prikazuje sovjetske rakete na [[Kuba|Kubi]], što je bio okidač za [[Kubanska raketna kriza|raketnu krizu]].]] Nakon neuspjeha u [[Zaljev svinja|Zaljevu svinja]], Sjedinjene Države su nastavile svoje pokušaje da svrgnu [[Fidel Castro|Castra]] s vlasti na [[Kuba|Kubi]]. Kennedyjeva administracija je koristila različite metode, ovoga puta mahom subverzivne, kako bi ostvarila svoj cilj, a najviše nade se polagalo u tajni vladin plan, nazvan [[Kubanski projekt]] (ili [[Operacija Mongoose]]), kojeg je uz odobrenje predsjednika od [[1961.]] godine vodila i organizirala [[CIA]]. Ultimativni cilj ove operacije bilo je, dakle, svrgavanje Castra, međutim preko serije tajnih operacija i poticanja Castrovih protivnika na pobunu, za razliku od ranijeg pokušaja vojne invazije; američka vojna intervencija nije, doduše, bila isključena, ali samo u slučaju realne potrebe - ona više nije bila u primarnom fokusu. U veljači [[1962.]], [[Nikita Hruščov]], koji je u međuvremenu učvrstio odnose s Castrom, saznao je za ovaj američki plan kao i za još jedan od strane Kennedyja organizirani [[Pokušaji atentata na Fidela Castra|pokušaj atentata na Castra]] (navodno ih je bilo ukupno 638).<ref name="Zubok 1994, 158-159">Zubok, Vladislav M. (1994). "Unwrapping the Enigma: What Was Behind the Soviet Challenge in the 1960s?". In Diane B. Kunz (Ed.), ''[https://books.google.com/books?id=SiVTA31wrzEC The Diplomacy of the Crucial Decade: American Foreign Relations During the 1960s]''. New York: Columbia University Press. str.&nbsp;158–159. {{ISBN|978-0-231-08177-1}}.</ref><ref name=nydaily>Brown, Stephen Rex (26. studenog 2016.) [http://www.nydailynews.com/news/world/fidel-castro-survived-600-assassination-attempts-article-1.2888111 Fidel Castro survived over 600 assassination attempts, Cuban spy chief said]. ''NY Daily News''</ref><ref>Escalante Font, Fabián (2006). ''Executive Action: 634 Ways to Kill Fidel Castro''. Melbourne: Ocean Press. {{ISBN|1920888721}}.</ref> Svjesni rastućeg američkog utjecaja, kao i pretpostavljene američke prednosti u [[Utrka u nuklearnom naoružanju|utrci u nuklearnom naoružanju]], Sovjeti su izradili tajni plan, [[Operacija Andir|Operaciju Anadir]], kako bi uspostavili balans.<ref name="Zubok 1994, 158-159"/> Cilj plana bilo je slanje sovjetskih nuklearnih raketa na Kubu bez američkog znanja, međutim Sovjeti su bili informirani da Castro neće tako lako pristati na takav rasplet.<ref>{{cite web|last=Aleksejev|first=Aleksandar |title=Intervju |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB400/docs/Interview%20with%20Alekseev.pdf|accessdate=30. 3. 2013}}</ref> Nakon sastanka sa sovjetskim nuklearnim stručnjacima, Castro je na koncu ipak pristao na primanje nuklearnog oružja<ref name="gwu">{{cite web|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB393/ |title=The Soviet Cuban Missile Crisis: Castro, Mikoyan, Kennedy, Khruschev, and the Missiles of November |publisher=The national security archive |date=2012-10-10}}</ref> i konkretan plan s Hruščovim dogovoren je u svibnju [[1962.]] godine. Iako su sovjeti uspjeli transportirati dio oružja do Kube, Amerikanci su ubrzo saznali za taj plan te su hitro obavijestili Kennedyja, koji je razmatrao nekoliko mogućih solucija - od potpune pasivnosti, preko vojne invazije, do blokade otoka;<ref>{{cite book |last=Allison |first=Graham T.| authorlink=Graham T. Allison |author2=Zelikow, Philip D.| title=[[Essence of Decision|Essence of Decision: Explaining the Cuban Missile Crisis]] |publisher=Addison Wesley Longman |location=New York| pages=[https://archive.org/details/essenceofdecisio00alli_0/page/111 111]–116 |isbn=978-0-321-01349-1 |year=1999|edition=2.|origyear=1971}}</ref> na kraju se odlučio za potonju, uz slanje ultimatuma Sovjetima. {{Multiple image|direction=horizontal|align=right|image1=John F. Kennedy, White House photo portrait, looking up.jpg|image2=Fidel Castro 1950s.jpg|image3=Nikita Khrouchtchev NASA.jpg|width1=180|width2=155|width3=147|footer=Glavni akteri [[Kubanska raketna kriza|Kubanske raketne krize]], s lijeva na desno: [[John F. Kennedy]], predsjednik Sjedinjenih Država; [[Fidel Castro]], vođa Kube; i [[Nikita Hruščov]], vođa Sovjetskog Saveza. I dok će Kennedyju popularnost nakon krize osjetno porasti, Hruščov će u mirnom puču biti uklonjen s vlasti; Castro se i nakon krize, prilično zaštićen, zadržao na vlasti na Kubi, čiji su se odnosi sa Sovjetskim Savezom osjetno pogoršali.}} [[Kubanska raketna kriza]] postala je tako, do tada, najveća kriza Hladnoga rata i prvi otvoreni sukob s prijetnjom vojne eskalacije između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza. S obzirom da su u pitanju bile nuklearne sile, prijetnja je bila itekako velika, a svijet je bio bliže [[nuklearni rat|nuklearnom ratu]] nego ikada u svojoj povijesti.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=82}}</ref> Iako nitko nije povlačio konkretne poteze, obje strane bile su spremne na rat do uništenja, a Castro je čak, kasnije, priznao: "''Ja bih pristao na korištenje nuklearnog oružja... ionako smo uzeli zdravo za gotovo da će se ovo pretvoriti u nuklearni rat i da ćemo mi potpuno nestati.''"<ref>James G. Blight (2002), ''Cuba on the Brink: Castro, the Missile Crisis, and the Soviet Collapse'', Rowman & Littlefield, str. 252.</ref> Ipak, ni Hruščov ni Kennedy nisu bili apsolutno voljni pokrenuti takav sukob tako da su se, u jeku napetosti i neizvjesnosti, odvijali tajni pregovori u kojima je Hruščov Kennedyju ponudio potpuno povlačenje sovjetskih brodova, uz uvjet da se Amerikanci obvežu da neće izvršiti vojnu invaziju na Kubu, niti će podržati ikakvu invaziju od strane druge zemlje;<ref name=chrono28sep26oct>{{cite web|title=Chronology 1: September 28, 1962 to October 26, 1962|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/nsa/cuba_mis_cri/620928_621025%20Chronology%201.pdf|work=The Cuban Missile Crisis, 1962|publisher=The National Security Archive|accessdate=9. 4. 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Department of State Telegram Transmitting Letter From Chairman Khrushchev to President Kennedy|url=http://microsites.jfklibrary.org/cmc/oct26/doc4.html|work=The Cuban Missile Crisis, October 1962|publisher=John F. Kennedy Presidential Library and Museum|accessdate=9. 4. 2011|date=26. 10. 1962}}</ref> uz to, tajno je dogovoreno da će Amerikanci ukloniti svoje oružje iz [[Italija|Italije]] i [[Turska|Turske]], ako Sovjeti uklone svoje iz Kube. Svjesni kako je to jedini način da izbjegnu potpunu katastrofu, vođe su pristali na ovaj dogovor i kriza je, tako, prekinuta, uz potpuno poštivanje javnih i tajnih stipulacija samog dogovora.<ref>{{cite book |last=Jones |first=Howard |title=Crucible of Power: A History of American Foreign Relations from 1945 |publisher=Rowman & Littlefield |year=2009 |location=Lanham |page=122 |url=https://books.google.com/books?id=WwEu5Yv9KiUC |isbn=978-0-7425-6454-1}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/nsa/cuba_mis_cri/moment.htm|title=Anatomy of a Controversy:Anatoly F. Dobrynin's Meeting With Robert F. Kennedy, Saturday, 27 October 1962|date=1995|issue=5|author=Jim Hershberg|accessdate=29. 5. 2012}}</ref> Kubanska raketna kriza ostavila je velikog traga na buduća zbivanja. U kontekstu utrke u nuklearom naoružanju, kriza je izrodila prve napore za ograničavanje nuklearnog naoružanja i poboljšanje međunarodnih odnosa,<ref name="Palmowski" /> iako je prvi takav sporazum, [[Antarktički sporazum]], stupio na snagu još [[1961.]] godine.<ref>Odbor Nacionalno vijeća za istraživanje o antarktičkoj politici i nauci, str. 33</ref> Uz to, raketna kriza je dovela do uspostave [[Linija Moskva–Washington|direktne telefonske linije između Moskve i Washingtona]] (tzv. "crveni telefon"), s ciljem bržeg rješavanja eventualnih sporova kroz direktnu komunikaciju dvaju svjetskih vođa.<ref name=Stone>{{cite news |last1=Stone |first1=Webster |date=1988-09-18 |title=Moscow's Still Holding |url=https://www.nytimes.com/1988/09/18/magazine/moscow-s-still-holding.html?pagewanted=all&pagewanted=print |newspaper=[[New York Times]] |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171017094019/http://www.nytimes.com/1988/09/18/magazine/moscow-s-still-holding.html?pagewanted=all&pagewanted=print |archivedate=2017-10-17 |accessdate=28. 10. 2014 |dead-url=yes }}</ref> Kriza je, također, imala snažnog utjecaja i na sudbinu Kennedyja i Hruščova, čija je "humanost" ultimativno dovela do mirnog rješavanja krize.{{sfn|Kenney|2000|p=189}} I dok je Kennedyju popularnost rekordno porasla,{{sfn|Reeves|1993|p=425}} uz mišljenje kako su se Sjedinjene Države postavile čvrsto i hrabro riješile situaciju, Hruščov je bio na izlaznim vratima. Naime, Sjedinjene Države su bile "pobjednice" u ovoj krizi, pokazavši čvrstu volju i nespremnost na popuštanje zahtjevima s Istoka, što je bio ideološki ''boost'' koji je Zapadu bio itekako koristan; s druge strane, novi Hruščovljev "poraz" je od strane [[Politbiro]]a i službene Moskve gledan kao međunarodna sramota neviđenih razmjera i situacija u kojoj su se Sovjeti kukavički povukli iz problema kojeg su sami zakuhali (naravno, treba istaknuti kako je uklanjanje raketa iz Turske i Italije, pri čemu je Hruščov pokazao veliku smjelost, ostalo tajno čak i za Politbiro). Uz to, Castro je na ovakav rasplet gledao kao na sovjetsku izdaju, što je dovelo do osjetnog pogoršanja sovjetsko-kubanskih odnosa u narednom periodu, unatoč činjenici da je Hruščov isposlovao i osigurao zaštitu Kube od invazije Zapada. Kada se ovomu doda i sramota kojoj je Hruščov bio izložen nakon odobrenja izgradnje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] (kojeg se smatralo javnom sramotom cijelog komunizma),<ref name="Gaddis119" /> bilo je jasno da je njegovoj karijeri na čelu Sovjetskog Saveza došao kraj. Optužen za oholost i nesposobnost, uništavanje sovjetske poljoprivrede i dovođenje svijeta na rub nuklearnog rata,<ref name="Gaddis119" /> Hruščov je smijenjen u listopadu [[1964.]] godine u mirnom puču kojega je organizirao njegov nasljednik, [[Leonid Brežnjev]].{{sfn|Taubman|2003|p=615}}{{sfn|Taubman|2003|p=617}} Nakon što se vratio u Moskvu s putovanja, Hruščov je informiran o smjeni te je zamoljen da se ne opire, što je ovaj i prihvatio, osiguravši si tako, barem, mirno umirovljenje<ref name="Gaddis119">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=119–120}}</ref> dok su pučisti na čelu s Brežnjevom preuzeli vlast. == Sukobi u periodu detanta (1962–79) == {{main|Hladni rat (1962–1979)}} Tokom [[1960e|60-ih]] i [[1970e|70-ih]], sudionici Hladnoga rata nastojali su izgraditi novi, kompliciraniji sustav međunarodnih odnosa u kojem svijet više ne bi bio podijeljen na dva očito suprostavljena bloka.<ref name = "Karabell" /> Od kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Zapadna Europa]] i [[Japan]] su se brzo oporavili od ratne destrukcije te su tokom 50-ih i 60-ih godina ostvarili značajan ekonomski rast ([[BDP]] ''per capita'' im se čak približio onom američkom), dok su gospodarstva zemalja Istočnog Bloka stagnirala.<ref name="Karabell" /><ref name="hardt16">{{Harvnb|Hardt|Kaufman|1995|p=16}}</ref> Zbog [[Naftna kriza iz 1973.|naftne krize iz 1973.]] godine, ali i rastućeg utjecaja različitih organizacija Trećeg svijeta poput [[OPEC]]-a i [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]], slabije zemlje uspjele su se izboriti za svoju nezavisnost te su se u velikom broju slučajeva pokazale potpuno otpore na pritiske s obaju strana.<ref name="Gaddis 2005, p. 212"/> U međuvremenu, službena [[Moskva]] morala se okrenuti prema domaćoj politici, mahom zbog duboko ukorijenjenih problema u sovjetskom gospodarstvu.<ref name = "Karabell" /> U ovom su periodu sovjetski vođe, poput [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] i [[Aleksej Kosigin|Alekseja Kosigina]], prihvatili ideju [[detant]]a.<ref name = "Karabell" /> === Francuska napušta NATO === [[File:Bundesarchiv B 145 Bild-F010324-0002, Flughafen Köln-Bonn, Adenauer, de Gaulle-cropped.jpg|thumb|220px|left|Želeći veći utjecaj Francuske unutar [[NATO]] saveza, [[Charles de Gaulle]] se otvoreno usprotivio Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Shvativši da dvije sile neće popustiti njegovi zahtjevima, de Gaulle je izazvao krizu tako što je povukao sve francuske trupe iz NATO-a i potjerao strane trupe s francuskog tla.]] Iako se tako nije činilo, [[NATO]] je vrlo rano u svojoj historiji suočio s ozbiljnom krizom, čiji je uzrok bila [[Francuska]].<ref>Garret Martin, "The 1967 withdrawal from NATO – a cornerstone of de Gaulle's grand strategy?" ''[[Journal of Transatlantic Studies]]'' (2011) 9#3 str. 232–243. {{doi|10.1080/14794012.2011.593819}}</ref> Naime, [[Charles de Gaulle]] se, otkako je [[1958.]] godine bio na čelu Francuske (prvo kao premijer, a onda i kao predsjednik), oštro protivio [[SAD|američkoj]] dominaciji u sklopu saveza, ali i onome što je on percipirao kao poseban odnos između Sjedinjenih Država i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]]; uz to, de Gaulle se oštro protivio da francusku vojsku i nuklearno oružje prepusti na upravljanje NATO-u. Dana [[17. rujna]] [[1958.]], de Gaulle je poslao memorandum američkom predsjedniku [[Dwight D. Eisenhower|Eisenhoweru]] i britanskom premijeru [[Harold Macmillan|Macmillanu]], tražeći osnivanje tripartitnog direktorija u kojem bi Francuska bila jednaka sa Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim Kraljevstvom, ali i širenje NATO-va djelovanja na geografske zone od francuskog interesa, primarno [[Francuski Alžir]], gdje je Francuska još od [[1954.]] godine bila suočena sa [[Alžirski rat|sukobom]] protiv alžirskih pobunjenika, koji su se borili za nezavisnost.<ref name=deGuaulle>{{cite book|last=Menon |first=Anand | authorlink = Anand Menon |title=France, NATO, and the limits of independence, 1981–97: the politics of ambivalence |publisher=Palgrave Macmillan|year=2000 |page=[https://archive.org/details/francenatolimits0000amen/page/10 11] |url=https://archive.org/details/francenatolimits0000amen|id=|isbn=0-312-22931-3}}</ref> Nezadovoljan odgovorom, de Gaulle je započeo na formiranju obrambenih snaga bez sudjelovanja NATO-a; naime, francuski predsjednik je želio, u slučaju da [[Istočna Njemačka]] napadne [[Zapadna Njemačka|Zapadnu]], imati prostor da sklopi samostalni mirovni sporazum s Istočnim blokom i izbjegne sudjelovanje u velikom ratu između NATO-a i Varšavskog pakta.<ref>{{cite news |url=http://www.cbsnews.com/2100-215_162-3334439.html |title=Not Enough NATO In Afghanistan |publisher=[[CBS News]] |date=22. 9. 2009 |accessdate=4. 9. 2013 |first=Alan |last=Dowd}}</ref> U veljači [[1959.]], de Gaulle je povukao francusku mediteransku flotu iz NATO-ve komande, a kasnije je zabranio stacioniranje stranog nuklearnog oružja na francuskom tlu. Iako je Francuska pokazala solidarnost tokom [[Kubanska raketna kriza|raketne krize]] [[1962.]] godine, de Gaulle je nastavio s izgradnjom nezavisne vojske tako što je i atlantsku te kanalsku flotu povukao iz NATO-ve kontrole.{{sfn|van der Eyden|2003|pp=104–106}} Cijela situacija svoj je vrhunac dosegla [[1966.]] godine, kada je de Gaulle u potpunosti povukao francuske trupe iz NATO-a i potjerao sve strane trupe s francuskog teritorija.<ref>Crawley str. 431</ref> Francuska je, doduše, ostala članica NATO-a i ostala je pri odluci o zajedničkoj obrani u slučaju napada Varšavskog pakta, međutim povlačenje francuskih trupa bio je velik udarac za Zapad i za NATO te jedna od većih kriza u odnosima među zemljama Zapadnog bloka; Francuska je u potpunosti obnovila svoje članstvo tek [[2009.]] godine. === Invazija Čehoslovačke === {{main|Praško proljeće|Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku}} {{multiple image | align = right | direction = vertical | width = 250 | image1 = IICCR G539 Ceausescu Dubcek Svoboda.jpg | caption1 = [[Alexander Dubček]] (lijevo) i [[Ludvík Svoboda]] (u sredini) bili su glavni vođe i inicijatori reformskog pokreta znanog kao [[Praško proljeće]], koji je Čehoslovačkoj i svijetu trebao predstaviti "[[socijalizam s ljudskim licem]]". Na fotografiji iz kolovoza [[1968.]] je i rumunjski diktator [[Nicolae Ceaușescu]] (desno), koji je tokom istog mjeseca [[Ceaușescuov govor od 21. augusta 1968.|oštro osudio invaziju]]. | image2 = 10 Soviet Invasion of Czechoslovakia - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg | caption2 = Nenasilni otpor [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|vojnoj invaziji iz 1968.]] godine bio je masovan, dok su ispadi nasilja bili sporadični i izrazito rijetki. Na slici su prikazani čehoslovački pobunjenici kako vijore [[Zastava Čehoslovačke|državnu zastavu]] na ulici, pored gorućeg sovjetskog tenka. }} Nakon [[Mađarska|Mađarske]] [[1956.]] godine, [[Čehoslovačka]] je tokom [[1968.]] godine postala novo krizno žarište unutar [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Sve je započelo u siječnju te godine, kada je na čelo Čehoslovačke došao [[Alexander Dubček]], slovački komunist koji je, uz podršku predsjednika [[Ludvík Svoboda|Ludvíka Svobode]], za cilj imao provesti brojne reforme s ciljem liberalizacije [[komunizam|komunističkog]] sustava u Čehoslovačkoj i davanja većih prava njezinim građanima; cijela ideja postala je poznata kao "[[socijalizam s ljudskim licem]]".<ref>{{cite web|publisher=Library of Congress|url=http://www.country-studies.com/czech-republic/the-prague-spring,-1968.html|title=The Prague Spring, 1968|accessdate=5. 1. 2008|archive-date=2017-04-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20170428201613/http://country-studies.com/czech-republic/the-prague-spring,-1968.html|url-status=dead}}</ref> Njegov paket reformi, "[[Akcijski plan (1968.)|Akcijski plan]]", bio je početak događaja znanog kao [[Praško proljeće]], a koji je snažno utjecao na čehoslovačku svakodnevnicu. Dubček je uvelike ojačao [[sloboda medija|slobodu medija]], [[sloboda govora|slobodu govora]] i [[sloboda kretanja|slobodu kretanja]]. Uz to, provedene su i brojne upravne i gospodarske reforme, razgovaralo se o uvođenju višestranačja, ograničavanju djelovanja tajne policije,<ref>Ello (ur.), Paul (travanj 1968.). Kontrolni komitet Komunističke partije Čehoslovačke, "Akcijski plan Komunističke partije Čehoslovačke (Prag, travanj 1968.)", navedeno u djelu ''Dubcek's Blueprint for Freedom: His original documents leading to the invasion of Czechoslovakia.'' William Kimber & Co. 1968, str. 32, 54</ref><ref>{{cite web |last=Von Geldern |first=James |last2=Siegelbaum |first2=Lewis|publisher=Soviethistory.org|title=The Soviet-led Intervention in Czechoslovakia|url=http://soviethistory.org/index.php?action=L2&SubjectID=1968czechoslovakia&Year=1968|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090817200255/http://soviethistory.org/index.php?action=L2&SubjectID=1968czechoslovakia&Year=1968|archivedate=2009-08-17|accessdate=7. 3. 2008}}</ref> a čak i o mogućem povlačenju iz [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]].<ref name="Gaddis 2005, p. 150">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=150}}</ref> Naravno, vlast u Moskvi, predvođena [[Leonid Brežnjev|Brežnjevom]], nije blagonaklono gledala na ovaj val liberalizacije, smatrajući kako je isti potencijalno opasan za cjelokupni komunistički sustav. Ubrzo su započeli pregovori između Čehoslovačke i ostalih zemalja Varšavskog pakta, koji su se ultimativno pokazali neuspješnima, što je značilo da je Sovjetski Savez morao pripremiti alternativni plan. Pred kraj kolovoza [[1968.]] godine, kao odgovor na Praško proljeće, Sovjetski Savez i druge zemlje Varšavskog pakta izvršavaju [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|vojnu invaziju Čehoslovačke]]; oko 250,000 trupa je inicijalno krenulo prema Čehoslovačkoj. Sovjete su podržale [[Narodna Republika Poljska|Poljska]], [[Narodna Republika Bugarska|Bugarska]] i [[Narodna Republika Mađarska|Mađarska]], dok se [[Istočna Njemačka]] povukla u posljednji trenutak; s druge strane, Čehoslovačkoj su podršku pružile [[SFR Jugoslavija]], [[Socijalistička Republika Rumunjska|Rumunjska]] (vidi [[Ceaușescuov govor od 21. augusta 1968.|Ceaușescuov govor iz 1968.]]) te [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Albanija]], koja je u znak protesta čak i napustila Varšavski pakt te godine. Invaziju su osudile i zapadne komunističke partije te [[NR Kina|Kina]].<ref name="Gaddis 2005, p. 154">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=154}}</ref> Vojno nadmoćniji, Varšavski pakt je bio očiti pobjednik u ovom konfliktu, međutim vojna invazija je imala mnogo dalekosežnije posljedice kako u Čehoslovačkoj, tako i izvan nje. S jedne strane, u Čehoslovačkoj je potaknut val emigracije koji je na svom vrhuncu obuhvatio gotovo 300,000 ljudi,<ref>{{cite web |last=Čulík|first=Jan|authorlink=Jan Čulík |title=Den, kdy tanky zlikvidovaly české sny Pražského jara| url=http://www.britskelisty.cz/9808/19980821h.html| publisher=Britské Listy| accessdate=23. 1. 2008}}</ref> među kojima je bio i slavni pisac, [[Milan Kundera]], čije je djelo ''[[Nepodnošljiva lakoća postojanja]]'' inspirirano ovim događanjima. Uz to, došlo je i do enormnog vala nenasilnih protesta u Čehoslovačkoj, koji se ogledao kroz različite diverzantske aktivnosti (poput prebojavanja ili mijenjanja prometnih znakova) i kršenja pravila; nasilje je bilo tek sporadično i iznimno rijetko, a bilo je i nekoliko istaknutih slučajeva protestnog samospaljivanja, među kojima je najpoznatiji primjer [[Jan Palach|Jana Palacha]] iz [[1969.]] godine. Invazija je formalno okončana tek u travnju [[1969.]] godine, što je bilo osjetno više nego što su Sovjeti planirali. Dubček je smijenjen, a zemlja je ušla u period "[[Normalizacija (Čehoslovačka)|normalizacije]]", a što je zapravo bilo poništavanje svih Dubčekovih reformi i ponovna uspostava komunističke stege u Čehoslovačkoj; njegov nasljednik, [[Gustáv Husák]], osobno je predvodio postupak poništavanja reformi svog prethodnika. Unatoč neuspjelom pokušaju liberalizacije i činjenici da je Čehoslovačka sve do [[1989.]] godine ostala pod sovjetskom kontrolom, Praško proljeće je imalo velik utjecaj na daljnji rasplet događaja u komunističkom svijetu. === Brežnjevljeva doktrina === {{main|Brežnjevljeva doktrina}} [[File:Soviet Leader Leonid Brezhnev - Flickr - The Central Intelligence Agency.jpg|230px|thumb|left|[[Leonid Brežnjev]] je svojom [[Brežnjevljeva doktrina|doktrinom]] omogućio direktnu ugrozu suvereniteta drugih socijalističkih zemalja, međutim, kako se kasnije ispostavilo, izuzev čehoslovačkog slučaja, doktrina više neće biti direktno korištena.]] Dana [[26. rujna]] [[1968.]] godine, u sovjetskom časopisu ''[[Pravda (časopis)|Pravda]]'' izašao je članak naslova "Suverenitet i međunarodne obveze socijalističkih zemalja", u kojem je javnosti prvi put prezentirana politika koja će ubrzo dobiti naziv [[Brežnjevljeva doktrina]]. U svom govoru na 5. kongresu [[Poljska ujedinjena radnička partija|Poljske ujedinjene radničke partije]] u studenom iste godine, Brežnjev je osobno prezentirao svoju doktrinu, kazavši:<ref name="Gaddis 2005, p. 150"/> {{izdvojeni citat|Kada sile koje su neprijateljski orijentirane prema socijalizmu pokušaju okrenuti razvoj neke socijalističke zemlje prema kapitalizmu, to postaje problem ne samo te zemlje, već zajednički problem i briga svih socijalističkih zemalja.|[[Leonid Brežnjev]], [[13. studenog]] [[1968.]] godine}} Doktrina se suštinski sastojala od načela da [[Sovjetski Savez]] (formalno [[Varšavski pakt]]) ima pravo ugroziti [[suverenitet]] bilo koje socijalističke zemlje u kojoj je socijalizam ugrožen. Svoje korijene imala je u neuspjehu socijalističkih zemalja poput [[Narodna Republika Poljska|Poljske]], [[Narodna Republika Mađarska|Mađarske]] i [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], koje su se suočavale s ozbiljnim siromaštvom i padom životnog standarda u odnosu na Zapad,<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=153}}</ref> međutim glavni okidač njezinog donošenja bila je [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku|invazija Čehoslovačke]] nekoliko mjeseci ranije, koju je ova doktrina retroaktivno opravdavala. Poučen [[Mađarska revolucija 1956.|mađarskim incidentom]] i [[Praško proljeće|Praškim proljećem]], Brežnjev je shvatio da je nužna promjena u odnosu na politiku njegova prethodnika,<ref>{{Cite book|title=The Rise and Fall of the Brezhnev Doctrine in Soviet Foreign Policy|url=https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim|last=Ouimet|first=Matthew J.|publisher=The University of North Carolina Press|year=2003|isbn=0-8078-2740-1|location=Chapel Hill and London|pages=[https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim/page/60 60]–61}}</ref> a uz to si je i, barem fiktivno i nominalno, dao legitimitet za već provedenu, nelegitimnu vojnu invaziju suverene zemlje. Unatoč načelnoj snazi, Brežnjevljeva doktrina nije pretjerano zaživjela u praksi i njezina najdirektnija primjena ostala je upravo invazija Čehoslovačke, zbog koje je i donesena. Kasnije je korištena i kao opravdavanje za uplitanje u politiku [[Afganistan]]a tokom 70-ih godina, ali i za indirektne pritiske prema Poljskoj početkom 80-ih godina.<ref>{{Cite book|title=The Rise and Fall of the Brezhnev Doctrine in Soviet Foreign Policy|url=https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim|last=Ouimet|first=Matthew J.|publisher=The University of North Carolina Press|year=2003|isbn=0-8078-2740-1|location=Chapel Hill and London|pages=[https://archive.org/details/risefallofbrezhn0000ouim/page/88 88]–97}}</ref> Politika je službeno napuštena [[1989.]] godine, kada je [[Mihail Gorbačov]] odbio upotrijebiti vojsku kako bi spriječio slobodne izbore u Poljskoj,<ref>Hunt 2009, str. 945</ref> a naslijedila ju je "[[Sinatrina doktrina]]" (aluzija na pjesmu "[[My Way]]"), koja je socijalističkim zemljama omogućavala da same izaberu svoj put.<ref>LAT, "'Sinatra Doctrine' at Work in Warsaw Pact, Soviet Says", ''[[Los Angeles Times]]'', 1989-10-25.</ref> === Eskalacije u Trećem svijetu === {{main|Dominikanski građanski rat|Vijetnamski rat|Državni udar u Čileu 1973.|Državni udar u Argentini 1976.|Šestodnevni rat|Jomkipurski rat|Ogadenski rat|Angolski građanski rat|Indonezijska invazija Istočnog Timora|Paradoks stabilnosti i nestabilnosti}} [[File:Johnson Kosygin Glassboro Meeting.jpg|thumb|250px|I dok su i [[Sovjetski Savez]] ([[Brežnjevljeva doktrina]]) i [[Sjedinjene Države]] ([[Johnsonova doktrina]]) provodili vlastite hegemonističke politike u svojim interesnim zonama, [[Aleksej Kosigin]], sovjetski premijer, i [[Lyndon B. Johnson]], američki predsjednik, [[Sastanak u Glassborou|sastali]] su se u [[Glassboro, New Jersey|Glassborou]], [[New Jersey|NJ]], kako bi raspravljali o sovjetsko-američkim odnosima.]] Kao što je već ranije rečeno, [[Treći svijet]] je tokom kasnijeg perioda Hladnog rata postao još veće krizno žarište, ali i bojno polje na kojemu su nove administracije dvaju velesila demonstrirale svoju moć. Početkom 60-ih godina, [[Leonid Brežnjev]] je u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] još uvijek konsolidirao svoju moć, dok je [[atentat na Johna F. Kennedyja]] iz [[1963.]] godine donio neočekivanu promjenu vlasti u [[SAD|Sjedinjenim Državama]]; iako je Kennedyjev nasljednik, [[Lyndon B. Johnson]], uživao snažnu podršku u jeku krize izazvane atentatom, demonstracija američke sile u zemljama Trećeg svijeta bila je imperativ za jačanje Johnsonove političke pozicije. S druge strane, Sovjetski Savez i Sjedinjene Države, s obzirom da su oboje posjedovali [[nuklearno oružje]] (ali i poučeni [[Kubanska raketna kriza|ranijom krizom]]), nisu bile sklone direktnom sukobu, tako da su svoju dominaciju i moć demonstrirale kroz indirektne sukobe, pri čemu se Treći svijet pokazao kao idalno bojno polje; ova politička doktrina poznata je kao [[paradoks stabilnosti i nestabilnosti]]. [[File:Humanitarian G.I.'s. Firefight where G.I. pushes little kid under jeep for protection, Santo Domingo, May 5., 1965 - NARA - 541806 (cropped).jpg|thumb|left|220px|Američka intervencija na [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]] bila je preventivna radnja s ciljem sprečavanja ponovljenog kubanskog scenarija, ali i demonstracija sile. Na fotografiji, američki vojnici guraju dominikanskog dječaka pod džip kako bi ga zaštitili od pucnjave u [[Santo Domingo|Santo Domingu]] tokom [[1965.]] godine.]] Prva "meta" američke politike bila je, ovoga puta, [[Latinska Amerika]], posebice [[Južna Amerika|Južna]], što je bila promjena u odnosu na preokupaciju [[Centralna Amerika|centralnoameričkim]] političkim krizama tokom 50-ih godina. Početkom ožujka [[1964.]] godine, američki diplomat specijaliziran za Latinsku Ameriku, [[Thomas C. Mann]], održao je tajni govor pred visokim dužnosnicima u kojem je iznio okrive američke politike prema tom području, smatrajući kako Sjedinjene Države trebaju, prije svega, zaštititi svoje ekonomske i političke interese te pružiti podrušku čak i diktatorima koji su bili njihovi simpatizeri, a intervenirati samo u slučaju dolaska komunista na vlast u nekoj od zemalja. Nedugo nakon što je govor procurio i bio objavljen u ''[[New York Times]]u'', isti je nazvan "[[Mannova doktrina|Mannovom doktrinom]]".<ref name="LaFeberGoodNeighbor">Walter LaFeber, "Thomas C. Mann and the Devolution of Latin American Policy: From the Good Neighbor to Military Intervention". In ''Behind the Throne: Servants of Power to Imperial Presidents, 1898–1968'', ur. Thomas J. McCormick i Walter LaFeber. University of Wisconsin Press, 1993. {{ISBN|0-299-13740-6}}</ref> Prva primjena te politike uslijedila je nedugo nakon tajnoga sastanka, kada je Johnsonova administracija podržala [[Državni udar u Brazilu 1964.|desničarske pučiste u Brazilu]], koje su predvodili kasniji diktatori [[Humberto Castelo Branco]] i [[Artur da Costa e Silva]], prilikom svrgavanja ljevičarskog predsjednika [[João Goulart|Joãa Goularta]],<ref name=LaFeberGoodNeighbor /> a nedugo nakon toga i tokom intervencije na [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Karipska država je, nakon [[atentat]]a na diktatora [[Rafael Trujillo|Rafaela Trujilla]], ušla u period izrazite političke nestabilnosti, koju su obilježili konstantni sukobi među različitim frakcijama. Nakon što je konstitucionalistička frakcija [[1963.]] uspjela u dovođenju [[Juan Bosch|Juana Boscha]] na vlast, u zemlji je došlo do iniciranja brojnih socijaldemokratskih reformi, koje nisu bile po volji konzervativnim lojalistima, ali ni Sjedinjenim Državama. Bosch je svrgnut nakon samo nekoliko mjeseci, a konzervativci su na čelo zemlje postavili pravnika [[Donald Reid Cabral|Donalda Reida Cabrala]]. Nedugo nakon tog događaja, u travnju [[1965.]] godine, u zemlji je izbio [[Dominikanski građanski rat|građanski rat]] između lojalista i konstitucionalista; krajem travnja, Sjedinjene Države su poslale oko 22,000 svojih vojnika u pomoć lojalistima, navodeći opasnost od moguće reprize [[Kubanska revolucija|kubanske revolucije]] i uspostave nove komunističke vlasti na njima bliskom teritoriju.<ref name = "Lafeber 1993" /> Trupe su poslane s ciljem izvršavanja jednogodišnje invazije zemlje, u sklopu [[Operacija Power Pack|Operacije ''Power Pack'']], ali i uspješnog eliminiranja socijalističke prijetnje. U rujnu je na čelo zemlje, kao privremeni predsjednik, postavljen [[Héctor García-Godoy]], koji je tokom naredne godine prepustio vlast izabranom predsjedniku, konzervativcu [[Joaquín Balaguer|Joaquínu Balagueru]]; bivši predsjednik [[Juan Bosch]], koji nije vodio nikakvu kampanju, bio je drugi kandidat.<ref name="Itzigsohn 2000, 41-42">{{cite book |last=Itzigsohn |first=José |title=Developing Poverty: The State, Labor Market Deregulation, and the Informal Economy in Costa Rica and the Dominican Republic |publisher=Penn State University Press |year=2000 |location=University Park, Pennsylvania |pages=41–42 |url=https://books.google.com/books?id=b7Jo9GtxMEcC |isbn=978-0-271-02028-0}}</ref> Uspostava konzervativne diktature bila je još jedan uspjeh za Amerikance, ali je za posljedicu imala nasilne progone i maltretiranje Boschovih pristaša na tlu Dominikanske Republike.<ref name="Itzigsohn 2000, 41-42"/> Sjedinjene Države su ovom periodu pokazale izrazito strog stav prema Latinskoj Americi, iniciran "Mannovom doktrinom", a u potpunosti definiran kroz [[Johnsonova doktrina|Johnsonovu doktrinu]], koja je javnosti prezentirana s ciljem opravdavanja američke intervencije na Dominikanskoj Republici (u tom je kontekstu ona figurirala, za američku interesnu zonu, isto kao i [[Brežnjevljeva doktrina]] za komunistički svijet). Istovremeno, u [[Indonezija|Indoneziji]], ranijem kriznom žarištu, situacija je ponovno eskalirala kada je [[Sukarno]]va [[Vođena demokracija u Indoneziji|vođena demokracija]] naišla na ozbiljne probleme, posebice zbog Sukarovnih navodnih simpatija prema komunizmu. Nakon što je [[Pokret 30. septembra|Pokret 30. rujna]] tokom [[1965.]] godine izveo bijedno neuspješni pokušaj [[državni udar|puča]], general [[Suharto]] je, pod izlikom obračuna s pučistima, započeo masovnu kampanju progona komunista i komunističkih simpatizera tokom [[1965.]] i [[1966.]] godine, tokom koje je [[Indonezijski genocid|pobijeno između nekoliko stotina tisuća i par milijuna ljudi]].<ref name="Farid 2007">Farid, Hilmar (2007). "Mass Killings and Capitalist Expansion, 1965–1966". In Kuan-Hsing Chen & Chua Beng Huat (Ed.), ''[The Inter-Asia Cultural Studies Reader]''. London: Routledge. pp. 207–222. {{ISBN|0-415-43134-4}}.</ref> Suharto je iskoristio trenutak i tokom [[1967.]] godine uspio ukloniti Sukarna s vlasti, samo da bi tokom sljedeće godine formalno prisegnuo kao njegov nasljednik. Indonezija je tako ušla u [[Tranzicija prema Novom poretku|tranzicijski period]] prema "[[Novi poredak (Indonezija)|Novom poretku]]", koji će biti obilježen Suhartovom tridesetjednogodišnjom vladavinom. {{multiple image|align=right| perrow = 2/2 |total_width=420 | image1 = Bruce Crandall's UH-1D.jpg |width1=800|height1=557 | image2 = US-Huey-helicopter-spraying-Agent-Orange-in-Vietnam.jpg |width2=850|height2=579 | image3 = My Lai massacre.jpg |width3=714|height3=486 | image4 = CH-53 landing at Defense Attaché Office compound, Operation Frequent Wind.jpg|width4=616|height4=431 | footer = [[Vijetnamski rat]] je bio jedan od najvažijih vojnih sukoba Hladnoga rata i, kako se ispostavilo, velika sramota za [[SAD|Sjedinjene Države]]. Slike iz rata, u smjeru kazaljke na satu:{{small|<br>{{bullet}} Američke trupe tokom važne [[Bitka za la Drang|bitke za la Drang]];<br>{{bullet}} Američki helikopter posipa [[Agent Orange]] tokom Vijetnamskog rata;<br>{{bullet}} Američki vojnici pružaju zaštitu svojim helikopterima tokom [[Pad Saigona|evakuacije iz Saigona]];<br>{{bullet}} Ubijeni vijetnamski civili nakon zvjerskog [[Masakr u Mỹ Laiju|masakra u Mỹ Laiju]].}} }} Šezdesete u Aziji su bile obilježene i novom eskalacijom u [[Vijetnamski rat|vijetnamskom sukobu]], koja je [[1963.]] godine kulminirala [[Zajedničko ratovanje u Južnom Vijetnamu|povećanom američkom intervencijom]] na strani politički nestabilnog [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]], gdje je [[CIA]] krajem [[1963.]] godine pomogla u organiziranju [[Državni udar u Južnom Vijetnamu 1963.|puča]] u kojemu je [[Hapšenje i ubojstvo Ngôa Đìnha Diệma|svrgnut i ubijen]] južnovijetnamski predsjednik, [[Ngô Đình Diệm]]. Iako formalno samo saveznici Južnog Vijetnama u borbi protiv [[Hồ Chí Minh]]ovog [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] i pobunjeničkog [[Việt Cộng]]a na jugu, Amerikanci su ''de facto'' vodili ovaj rat, smatrajući to demonstracijom svoje sile i nastavkom zadržavanja širenja komunizma u svijetu. Ipak, unatoč nekoliko značajnijih operacija i borbi ([[Bitka za la Drang|la Drang]], [[operacija Cedar Falls|''Cedar Falls'']], [[Operacija Junction City|''Junction City'']], [[Bitka za Đắk Tô|Đắk Tô]]), primjeni [[Agent Orange|toksičnog herbicida]] (kako bi stali na kraj gerilskim metodama Vijetnamaca) i ratnim zločinima ([[Masakr u Mỹ Laiju|Mỹ Lai]]), Amerikanci nisu uspijevali ostvariti nikakvu značajniju prednost u ratu tako da su i Johnsonova i, kasnije, [[Richard Nixon|Nixonova]] administracija bili suočeni sa činjenicom sramotnog neuspjeha, ali i sve većom opozicijom u samim Sjedinjenim Državama. Godine [[1973.]], sjevernovijetnamski ministar vanjskih poslova, [[Lê Đức Thọ]], američki državni tajnik, [[Henry Kissinger]], i južnovijetnamski predsjednik, [[Nguyễn Văn Thiệu]], u [[Pariz]]u potpisuju [[Pariški mirovni sporazum|mirovni sporazum]] s kojim je [[Vijetnamski rat]] trebao biti okončan, međutim ratovanje je i dalje nastavljeno. Istovremeno, Nixon se [[1974.]] godine suočio s [[Afera Watergate|aferom Watergate]], koja je dovela do njegove ostavke, dok je njegov nasljednik, [[Gerald Ford]], imao ozbiljnih problema s demokratskim [[Kongres SAD|Kongresom]], koji se oštro protivio ratu. Sjedinjene Države su bile u sve većim problemima, a Sjeverni Vijetnam je sve više napredovao; sve je kulminiralo u travnju [[1975.]] godine, kada su komunističke snage [[Pad Saigona|oslobodile Saigon]],<ref>{{cite web|url=http://www.latimes.com/opinion/op-ed/la-oe-lam-vietnam-liberation-defeat-day-20150430-story.html|title=Is it Liberation Day or Defeat Day in Saigon?|author=Los Angeles Times|date=29 April 2015|work=latimes.com|accessdate=13. 2. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.foreignaffairs.com/reviews/capsule-review/1976-10-01/giai-phong-fall-and-liberation-saigon|title=Giai Phong! The Fall and Liberation of Saigon|work=Foreign Affairs|accessdate=13. 2. 2016}}</ref> glavni grad Južnog Vijetnama, tokom čega su Amerikanci izvršili masovnu evakuaciju svojih trupa u sklopu [[Operacija Frequent Wind|Operacije ''Frequent Wind'']].<ref>Dunham i Quinlan, str. 202.</ref> Sjeverni i Južni Vijetnam su se ubrzo ujedinili u jedinstvenu, [[Vijetnam|socijalističku državu]], a Sjedinjene Države su izvrgnute ruglu i sramoti zbog činjenice da su, kao supersila, pretrpjele sramotan poraz od strane jedne od najsiromašnijih zemalja svijeta.<ref name="Lafeber 1993" /> Poraz u Vijetnamu je, prema mnogima, bio najveći udarac američkoj hladnoratovskoj vanjskoj politici. [[File:Bridge Crossing.jpg|thumb|270px|left|[[Egipat]]ske trupe prelaze [[Sueski kanal]] tokom [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] [[1973.]] godine. [[Izrael]] je od [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] [[1967.]] godine pod okupacijom držao [[Sinaj]] i [[Golanska visoravan|Golansku visoravan]], oko kojih se vodio Jomkipurski rat. Iako je vojnu pobjedu odnio Izrael, obje strane su ostvarile političke beneficije, a ultimativna posljedica rata bio je [[sporazum iz Camp Davida]] iz [[1978.]] godine, kojeg su sklopili [[Jimmy Carter]], [[Anwar Sadat]] i [[Menahem Begin]], a doveo je do normalizacije odnosa između Egipta i Izraela.]] U istom periodu kada su Sjedinjene Države pojačale svoju prisutnost u Vijetnamu, [[Bliski istok]] je ponovo postao problematičan. Iako je [[Sueska kriza]] iz [[1956.]] prošla bez većih direktnih posljedica, rastući val arapskog nacionalizma, mahom pod [[Gamal Abdel Nasser|Nasserovim]] utjecajem, te novi sukobi arapskih zemalja s [[Izrael]]om, ponovno su potakli veći interes za tu regiju. [[Sovjetski Savez]] je u tom periodu slao enormnu vojnu i ekonomsku pomoć [[Egipat|Egiptu]] te je, unatoč nevoljkosti, osjećao obvezu da pomogne saveznicima tokom [[Šestodnevni rat|Šestodnevnog rata]] i [[Rat iscrpljivanja|Rata iscrpljivanja]] protiv prozapadnog [[Izrael]]a.<ref>Stone, p. 230</ref> Nasserov utjecaj i prosovjetske afilijacije dovele su, doduše, do nenasilnog konflikta između prozapadnih arapskih zemalja ([[Saudijska Arabija]], [[Libanon]], [[Jordan]], [[Sjeverni Jemen]], ...) i onih prosovjetskih ([[Egipat]], [[Južni Jemen]], [[Irak]], [[Alžir]], ...), znanog kao [[Arapski Hladni rat]], a koji je postepeno jenjavao nakon Nasserove smrti [[1970.]] godine; dobar primjer ovoga bila je podjela na [[Jemen]]a na [[Sjeverni Jemen|Sjeverni]] i [[Južni Jemen|Južni]], koja, unatoč samoj podjeli, nije funkcionirala ni približno rigorozno kao u [[Njemačka|Njemačkoj]] ili [[Koreja|Koreji]]. Sovjeti su, za vrijeme Nasserova mandata, uspjeli sklopiti sporazume s brojnim arapskim zemljama, poput [[Alžir]]a i [[Irak]]a;<ref name="Grenville & Wasserstein 1987, 701"/> iračko priklanjanje Sovjetima (u pitanju je bio petnaestogodišnji sporazum o prijateljstvu i suradnji) bilo je izrazito problematično za Amerikance, toliko da je historičar [[Charles R. H. Tripp]] rekao da je sporazum poremetio "od strane Amerike sponzorirani sigurnosni sustav uspostavljen u sklopu Hladnog rata na Bliskom istoku. Činilo se da je svaki neprijatelj režima u [[Bagdad]]u potencijalni saveznik Sjedinjenih Država".<ref name="Tripp">{{cite book|authorlink=Charles R. H. Tripp|last=Tripp|first=Charles R. H.|title=A History of Iraq |url=https://archive.org/details/historyofiraq0000trip_l9l3|publisher=[[Cambridge University Press]]|year=2002|isbn=978-0-521-87823-4|pp=xii, 211-214}}</ref> Sjedinjene Države su, kasnije, u tajnosti financijski pomagale [[Kurdi|kurdskom]] vođi [[Mustafa Barzani|Mustafi Barzaniju]] tokom [[Drugi iračko-kurdski rat|Drugog iračkog-kurdskog rata]], koji je zaključen iračkom pobjedom i doveo je do prisilnog premještanja stotina tisuća kurdskih civila.<ref name="Tripp" /> Međutim, kada je Nassera u Egiptu naslijedio [[Anwar Sadat]], činilo se kako je dotad najjači sovjetski saveznik na Bliskom istoku promijenio svoju politiku.<ref name="Grenville & Wasserstein 1987, 701">[[John Grenville|Grenville, J.A.S.]] i [[Bernard Wasserstein]] (1987). ''[https://books.google.com/books?id=RYyyAAAAIAAJ Treaties of the Twentieth Century: A History and Guide with Texts]'', Dio 2. London i New York: Methuen. {{ISBN|978-0-416-38080-4}}.</ref> Kada je [[1973.]] godine izbio [[Jomkipurski rat]], glasine o mogućoj sovjetskoj intervenciji na strani Egipta dovele su do masovne mobilizacije u Sjedinjenim Državama, koja nije htjela izgubiti ovako strateški važnog saveznika, a koja je gotovo zaprijetila postojećem [[detant]]u;<ref>Kumaraswamy, p. 127</ref> Jomkipurski rat je, na koncu, vođen bez direktnog uplitanja velikih sila. Značajan sovjetski utjecaj u ovom periodu bilo je i potpomaganje [[Palestina|Palestini]] u borbi protiv Izraela, mahom kroz pružanja podrške [[Jaser Arafat|Jaseru Arafatu]] i njegovom [[PLO]]-u.<ref>Friedman, p. 330</ref> Val dekolonizacije u [[Afrika|Africi]] nastavio se i u ovom periodu, s tim da se u zemljama koje su već ranije stekle nezavisnost političke turbulencije bile česte. Posebice u [[Zapadna Afrika|Zapadnoj Africi]], gdje je korupcija već bila poharala državne institucije, došlo je do serije uzastopnih vojnih udara u [[Gana|Gani]] i [[Burkina Faso|Burkini Faso]], dok su brojne druge afričke zemlje bile zahvaćene krvavim [[građanski rat|građanskim ratovima]]. Tako se od [[1967.]] do [[1970.]] godine u [[Nigerija|Nigeriji]] vodio [[Nigerijski građanski rat|građanski rat]] između države i samoproglašene, nepriznate [[Biafra|Republike Biafre]], koju je vodio vojni časnik [[C. Odumegwu Ojukwu]]. Istovremeno, britanska uprava u [[Rodezija|Rodeziji]] se raspadala u jeku vala dekolonizacije, međutim, dok je [[Sjeverna Rodezija]] bez većih poteškoća izvršila tranziciju prema nezavisnoj [[Zambiji]],<ref>Akt o nezavisnosti Zambije, 1964 (c. 65)</ref> situacija u [[Južna Rodezija|Južnoj Rodeziji]] bila je uvelike problematičnija, mahom zbog [[Rodezijski građanski rat|internog vojnog sukoba]] između kontroverznog premijera [[Ian Smith|Iana Smitha]] i nacionalističkih pobunjenika predvođenih [[Robert Mugabe|Robertom Mugabeom]] i [[Joshua Nkomo|Joshuom Nkomom]]; rat se uz desetke tisuća mrtvih protezao sve do [[1979.]], nakon čega je ukinuta nikad priznata vladavina bjelačke manjine u Rodeziji, koja je ubrzo nakon toga izvršila tranziciju prema nezavisnom [[Zimbabve]]u. Šezdesete godine dovele su i do uspješnog zaključenja [[Alžirski rat|borbe za nezavisnost]] u [[Alžir]]u ([[1962.]]), ali i nezavisnost [[Tanganjika|Tanganjike]] i [[Narodna Republika Zanzibar|Zanzibara]], koje će se [[1964.]] godine ujediniti u [[Tanzanija|Tanzaniju]], čiji će prvi predsjednik postati [[Julius Nyerere]].<ref>{{Cite web|url=http://www.wipo.int/wipolex/en/details.jsp?id=11127|title=United Republic of Tanzania; Union of Tanganyika and Zanzibar act, 1964|last=|first=|date=|website=|publisher=|access-date=}}</ref> Krajem [[1960e|60-ih]] godina, vojska u [[Somalija|Somaliji]], predvođena bivšim policajcem [[Siad Barre|Siadom Barreom]], izvela je državni udar i preuzela vlast u zemlji, koja je nakon toga reformirana kao [[Demokratska Republika Somalija]], socijalistička diktatura kojoj je bezuvjetnu podršku obećao [[Sovjetski Savez]]. {{multiple image|align=right| perrow = 1/4 |total_width=400 | image1 = Photograph of Secretary of State Henry A. Kissinger Using the Telephone in Deputy National Security Advisor Brent... - NARA - 186804.tif |width1=3000|height1=1973 | image2 = Juan Maria Bordaberry.jpg|width2=284|height2=320 | image3 = Salvador Allende Gossens-.jpg |width3=325|height3=421 | image4 = Augusto Pinochet foto oficial.jpg|width4=509|height4=708 | image5 = Jorge Rafael Videla 1976.PNG|width5=318|height5=419 | footer = Američki [[Državni tajnik SAD|Državni tajnik]] [[Henry Kissinger]] bio je glavni ideolog američke vanjske politike tokom velikog dijela Hladnoga rata i gotovo sve američke vojne intervencije u stranim zemljama bile su isplaniranje od strane njega, posebice one u Južnoj Americi. U donjem redu, s lijeva na desno, su: urugvajski predsjednik i pučist [[Juan María Bordaberry]]; svrgnuti, demokratski izabrani predsjednik Čilea, [[Salvador Allende]]; kasniji čileanski diktator, [[Augusto Pinochet]]; i argentinski diktator [[Jorge Rafael Videla]]. }} S dolaskom 70-ih godina, diljem Trećeg svijeta otvorila su se nova krizna žarišta. U [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] je došlo do sve intenzivnije primjene tajne [[Operacija Cóndor|Operacije ''Cóndor'']], koja je aktivirana još [[1968.]] godine, a službeno je pokrenuta [[1975.]] godine. Radilo se, zapravo, o seriji incidenata državnog terora te represije i ubojstava političkih oponenata i komunističkih simpatizera u južnoameričkim zemljama, koje su dobivale tajnu pomoć od [[SAD|Sjedinjenih Država]].<ref name="Industrial Repression">{{cite book|last1=McSherry|first1=J. Patrice|author-link1= J. Patrice McSherry|editor1=Esparza, Marcia |editor2=Henry R. Huttenbach|editor3=Daniel Feierstein|title=State Violence and Genocide in Latin America: The Cold War Years (Critical Terrorism Studies)|chapter=Chapter 5: "Industrial repression" and Operation Condor in Latin America |page=[https://books.google.com/books?id=acGNAgAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA107#v=onepage&q&f=false 107]|publisher=[[Routledge]]|year=2011|isbn=0415664578|url=https://www.routledge.com/State-Violence-and-Genocide-in-Latin-America-The-Cold-War-Years/Esparza-Huttenbach-Feierstein/p/book/9780415496377}}</ref><ref name="Greg Grandin">[[Greg Grandin]] (2011). ''[http://www.press.uchicago.edu/ucp/books/book/chicago/L/bo11643711.html The Last Colonial Massacre: Latin America in the Cold War].'' [[University of Chicago Press]]. [https://books.google.com/books?id=6FivSpNY2fkC&lpg=PP1&pg=PA75#v=onepage&q&f=false str. 75]. {{ISBN|9780226306902}}</ref><ref name="p. 223">Walter L. Hixson (2009). ''[http://yalepress.yale.edu/book.asp?isbn=9780300119121 The Myth of American Diplomacy: National Identity and U.S. Foreign Policy].'' [[Yale University Press]]. [https://books.google.com/books?id=DNId6HxkzQwC&lpg=PP1&pg=PA223#v=onepage&q&f=false str. 223]. {{ISBN|0300151314}}</ref> Mozak operacije bio je [[Henry Kissinger]],<ref>[[Greg Grandin]]. ''[https://books.google.com/books?id=a0hsCgAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA151#v=onepage&q&f=false Kissinger's Shadow: The Long Reach of America's Most Controversial Statesman]'' Metropolitan Books, 2015. str. 151. {{ISBN|1627794492}}</ref> a ista je naišla na snažnu podršku u [[Argentina|Argentini]], [[Brazil]]u, [[Bolivija|Boliviji]], [[Čile]]u, [[Paragvaj]]u i [[Urugvaj]]u. Suštinski, operacija se sastojala od američke podrške desničarskim vojnim diktaturama i pučevima, organiziranim s ciljem svrgavanja ili eliminacije ljevičarskih grupacija te uspostavom njima prijateljskih režima u zemljama koje su geopolitički bile izrazito važne.<ref>[http://www.clarin.com/suplementos/especiales/2006/03/24/l-01164353.htm "Los secretos de la guerra sucia continental de la dictadura" (The secrets of the continental dirty war of the dictators)], ''Clarin'', 24. ožujka 2006. {{es icon}}</ref> Tokom 70-ih su se dogodila tri značajna puča tokom kojih je ovakva politika bila prilično evidentna. U lipnju [[1973.]] godine, izabrani predsjednik [[Urugvaj]]a, [[Juan María Bordaberry]], usred značajne krize i gerilske aktivnosti ljevičarskih radikala [[Tupamaros]]a, uz pomoć vojske izvodi [[Državni udar u Urugvaju 1973.|državni udar]] i uvodi diktaturu. Iako je puč službeno izveden zbog suočavanja s Tupamarosima, novoformirana [[Građansko-vojna diktatura u Urugvaju|građansko-vojna diktatura]] nastavila je vladati zemljom sve do sredine 80-ih godina i to uz američku podršku;<ref name=estado>{{Cite book |last = Lessa |first = Alfonso |title = Estado de guerra - de la gestación del golpe del 73 a la caída de Bordaberry |year = 1996 |publisher = Editorial Fin de Siglo}}</ref> Bordaberry je svrgnut [[1976.]], a nakon nekoliko mjeseci [[Alberto Demicheli|Demichelijeve]] vlasti, državu je preuzeo diktator [[Aparicio Méndez]], koji je bio jedan od glavnih "operativaca" Operacije ''Cóndor''. U rujnu [[1973.]], u [[Čile]]u dolazi do sličnog incidenta kada vojska predvođena [[Augusto Pinochet|Augustom Pinochetom]], koji je također postao jedan od predvodnika Operacije ''Cóndor'', u [[Državni udar u Čileu 1973.|puču]] svrgava demokratski izabranog predsjednika, socijalista [[Salvador Allende|Salvadora Allendea]];<ref>[http://www.csmonitor.com/2006/1211/p00s01-woam.html "Controversial legacy of former Chilean dictator Augusto Pinochet ...Gen. Augusto Pinochet, who overthrew Chile's democratically elected Communist government in a 1973 coup ..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516194106/http://www.csmonitor.com/2006/1211/p00s01-woam.html |date=2008-05-16 }}, ''The Christian Science Monitor'', 11. prosinca 2006.</ref><ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,907929,00.html "CHILE: The Bloody End of a Marxist Dream"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080925065855/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,907929,00.html |date=2008-09-25 }}, ''Time Magazine'', Citat: "....Allendeov pad je imao implikacije koje su sezale daleko izvan granica Čilea. On je bio prvi direktno izabrani marksistički čelnik u Latinskoj Americi..."</ref> Allende je [[1970.]] postao prvi demokratski izabrani predsjednik socijalističkog uvjerenja u Latinskoj Americi,<ref name="BBC Allende Profile 2003">{{cite news |title=Profile of Salvador Allende |date=2003-09-08|publisher=BBC |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/3089846.stm |accessdate=25. 1. 2011}}</ref> što je Sjedinjenim Državama bila direktna prijetnja. Kada je Allendeova politika počela ugrožavati američke interese, Nixon je pružio podršku Pinochetu i pučistima,<ref>{{cite web|url=http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB8/nsaebb8i.htm|title=Chile and the United States: Declassified Documents Relating to the Military Coup, September 11, 1973|author=Peter Kornbluh}}</ref><ref name="NSA-2000-9-19">{{cite web|author=Peter Kornbluh|url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/news/20000919/|title=CIA Acknowledges Ties to Pinochet's Repression: Report to Congress Reveals U.S. Accountability in Chile|work=Chile Documentation Project|publisher=National Security Archive|date=2000-09-19|access-date=2006-11-26| archiveurl= https://web.archive.org/web/20061128142216/http://www.gwu.edu/~nsarchiv/news/20000919/| archivedate= 2006-11-28<!--DASHBot-->| deadurl= no}}</ref><ref name="Winn 2010 239–275">{{cite encyclopedia|last=Winn|first=Peter|editor-first=Greg & Gilbert|editor-last=Grandin & Joseph|editor-link=|encyclopedia=|title=A Century of Revolution|language=|edition=|date=|year=2010|publisher=Duke University Press|volume=|location=|isbn=|pages=239–275}}</ref> koji su u jednodnevnom puču svrgnuli predsjednika i uspostavili vojnu diktaturu; Allende se tokom puča ubio,<ref>{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/news/obituaries/hortensia-bussi-de-allende-widow-of-salvador-allende-who-helped-lead-opposition-to-chiles-military-dictatorship-1710766.html|work=The Independent|location=London|title=Hortensia Bussi De Allende: Widow of Salvador Allende who helped lead opposition to Chile's military dictatorship|first=Phil|last=Davison|date=2009-06-20|accessdate=20. 4. 2010}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/theguardian/2009/sep/12/from-the-guardian-archive|work=The Guardian |location=London |title=From the archive: Allende 'dead' as generals seize power|first=Richard|last= Gott|date=12. 9. 2009|accessdate=20. 4. 2010}}</ref> mada njegova smrt i dalje ostaje kontroverzna tema. Pinochet je, uz pomoć [[Vojna hunta u Čileu (1973.)|vojne hunte]], vladao Čileom kao [[Vojna diktatura u Čileu (1973–1990)|diktator]] sve do [[1990.]] godine,<ref>[[Peter Kornbluh]] (11. 9. 2013). ''[[The Pinochet File: A Declassified Dossier on Atrocity and Accountability]]''. [[The New Press]]. {{ISBN|1595589120}} [https://books.google.com/books?id=WHYRBAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PR9#v=onepage&q&f=false str. ix]</ref><ref>Monte Reel i J.Y. Smith (11. prosinca 2006). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/12/10/AR2006121000302.html A Chilean Dictator's Dark Legacy]. ''[[The Washington Post]].'' Pristupljeno 20. ožujka 2015.</ref> prilikom čega se krvavo obračunavao s opozicijom i uvelike gušio ljudska prava. Posljednji značajni incident dogodio se [[1976.]] godine u [[Argentina|Argentini]], kada je vojni časnik [[Jorge Rafael Videla]], uz američku podršku, u [[Državni udar u Argentini 1976.|puču]] svrgnuo [[Isabel Perón]] i uspostavio vojnu diktaturu, što je bio obrazac koji se identično odvijao u svim incidentima. Isabel Perón, prva žena koja je postala predsjednica neke države, vladala je Argentinom od [[1974.]] godine, nakon smrti svog supruga, [[Juan Perón|Juana Peróna]], koji je obilježio argentinsku politiku nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, za razliku od ranijih slučajeva, politička represija pod Isabel Perón je bila stvarnost u Argentini i prije samoga puča, tako da se ovdje nije radilo o ideološki uvjetovanom puču, već o ilegalnom modusu smjene vlasti; Sjedinjene Države su se tek naknadno uključile kao podrška, dok je sam puč bio organiziran i planiran interno.<ref>{{cite web |url=http://www.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/NSAEBB185/19760216%20Military%20Take%20Cognizance%20of%20Human%20Rights%20Issue%2000009FF0.pdf |date=1976-02-16 |title=Military Take Cognizance of Human Rights Issue |work=[[National Security Archive]]}}</ref> Videlina vojna hunta započela je "[[Proces nacionalne reorganizacije]]", što je bio službeni naziv diktature koja je provodila snažnu represiju u narednim godinama, sve do svog pada [[1983.]] godine, kada su organizirani demokratski izbori na kojima je pobijedio [[Raúl Alfonsín]]. Argentina je bila specifična i po tome što se u njoj od [[1974.]] godine pa sve do pada diktature vodio [[Prljavi rat]], odnosno organizirani državni terorizam koji se ogledao kroz snažnu represiju, eliminaciju političkih oponenata te organizirane nestanke i ubojstva argentinskih stanovnika. {{Multiple image|direction=vertical|align=left|image1=Thảm sát.jpg|image2=Skulls from the killing fields.jpg|width=250|caption1=Serija fotografija koja prikazuje žrtve [[Masakr u Ba Chúcu|masakra u Ba Chúcu]], [[18. travnja]] [[1978.]] godine. [[Pol Pot]]ovi [[Crveni Kmeri]] činili su zvjerske zločine prema pripadnicima vlastitog naroda i počinili jedan od najzloglasnijih [[genocid]]a u suvremenoj historiji.|caption2=Lubanje žrtava Pol Potova režima pronađene na "[[Kambodžanska polja smrti|poljima smrti]]". Ovi zločini bili su tema kritički hvaljenog i višestruko nagrađivanog filma [[The Killing Fields (film)|''Polja smrti'']] iz [[1984.]], sa [[Sam Waterston|Samom Waterstonom]] u glavnoj ulozi.}} Uz još uvijek aktivne ratove u [[Vijetnamski rat|Vijetnamu]] i [[Laoški građanski rat|Laosu]], Azija se krajem 60-ih i kroz dobar dio 70-ih suočila s dvama novim konfliktima, koji su imali značajnijeg odjeka i u svijetu. Prvi od njih bio je u [[Kambodža|Kambodži]], gdje se od [[1967.]] godine vodio žestoki [[Kambodžanski građanski rat|građanski rat]], između državnih vlasti i pobunjeničke, komunističke gerile, [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]]. Situacija je eskalirala kada je u ožujku [[1970.]] godine parlament s vlasti uklonio [[Norodom Sihanouk|Norodoma Sihanouka]], nakon čega si je proamerički premijer [[Lon Nol]] dao izvanredne ovlasti i uveo diktaturu. [[Državni udar u Kambodži 1970.|Državnim udarom]] je ukinuta dotadađnja monarhija, a formirana je [[Kmerska Republika]], koja je nastavila voditi građanski rat protiv komunističke gerile. Tokom iste godine, snage [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] okupirale su dio vojnih baza u Kambodži, što je doprinijelo eskalaciji nasilja; dokumenti otkriveni u sovjetskim arhivima otkrili su kako je okupacija zapravo bila posljedica dogovora između Sjevernog Vijetnama i Crvenih Kmera, kojeg je ispregovarao [[Nuon Chea]].<ref>Dmitry Mosyakov, "The Khmer Rouge and the Vietnamese Communists: A History of Their Relations as Told in the Soviet Archives," u Susan E. Cook (ur.), ''Genocide in Cambodia and Rwanda'' (Yaleov Program studija genocida, monografija br. 1, 2004), str. 54ff. Dostupno na: www.yale.edu/gsp/publications/Mosyakov.doc "U travnju i svibnju 1970., velik broj sjevernovijetnamskih snaga ušao je u Kambodžu zbog poziva za pomoć kojeg je Vijetnamu uputio ne Pol Pot, već njegov zamjenik, Nuon Chea. Nguyễn Cơ Thạch se prisjeća: 'Nuon Chea je tražio pomoć i mi smo oslobodili pet kambodžanskih provincija u deset dana.'"</ref> Amerikanci i Južni Vijetnam su odgovorili [[Operacija Menu|bombardiranjem]] [[Kambodžanska kampanja|kopnenom invazijom]], međutim ostaje upitno koliki je bio doseg tih napada.<ref>[[David P. Chandler|Chandler, David]] 2000, ''Brother Number One: A Political Biography of Pol Pot'', Revised Edition, Chiang Mai, Thailand: Silkworm Books, str.&nbsp;96–7.</ref> Sve u svemu, Crveni Kmeri su postepeno napredovali te su, nakon pada [[Phnom Penh]]a u travnju [[1975.]] godine, u siječnju [[1976.]] godine proglasili osnivanje [[Demokratska Kampučija|Demokratske Kampučije]], komunističke diktature na čijem je čelu bio [[Pol Pot]]. Nakon dolaska na vlast, Pol Pot je započeo brutalnu kampanju tokom koje je na [[Kambodžanska polja smrti|poljima smrti]] pobijeno između jednog i tri milijuna stanovnika zemlje, koja je imala otprilike 8,000,000 ljudi;<ref name="Heuveline, Patrick 2001">Heuveline, Patrick (2001). "The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia." U Forced Migration and Mortality, Holly E. Reed i Charles B. Keely (ur.) Washington, D.C.: National Academy Press. Heuveline sugerira brojku od 1.17–3.42 milijuna žrtava.</ref><ref name="Marek Sliwinski 1995">Marek Sliwinski, Le Génocide Khmer Rouge: Une Analyse Démographique (L'Harmattan, 1995).</ref><ref name="Banister, Judith 1993">Banister, Judith i Paige Johnson (1993). "After the Nightmare: The Population of Cambodia." U Genocide and Democracy in Cambodia: The Khmer Rouge, the United Nations and the International Community, Ben Kiernan (ur.). New Haven, Conn.: Yale University Southeast Asia Studies.</ref> velik broj stanovnika je, također, pobjegao ili je bio protjeran. Radilo se tu o zvjerskom [[genocid]]u nad vlastitim narodom, kojega je sociolog [[Martin Shaw (sociolog)|Martin Shaw]] nazvao "najjasnijim genocidom Hladnoga rata".<ref>''Theory of the Global State: Globality as Unfinished Revolution'', [[Martin Shaw (sociolog)|Martin Shaw]], [[Cambridge University Press]], 2000, str. 141, {{ISBN|978-0-521-59730-2}}</ref> Otpor Pol Potovom režimu je rastao i već je tokom [[1977.]] godine došlo do [[vijetnam]]ske invazije zemlje, koja je ubrzo prerasla u [[Kambodžansko-vijetnamski rat|novi rat]]; Vijetnam je imao podršku prebjega Crvenih Kmera, ali i prosovjetskog [[Ujedinjeni narodni front za spas Kampučije|Ujedinjenog narodnog fronta za spas Kampučije]], što ga je predvodio [[Heng Samrin]]. Iako je rat doveo do svrgavanja Pol Pota i njegovog režima, novoformirana zemlja će se boriti s međunarodnim priznanjem izvan sovjetske sfere utjecaja, unatoč činjenici da se Zapad oštro bunio protiv Pol Pota i njegovog zvjerskog režima, te će biti opstruirana od strane gerilaca smještenih uz granicu s [[Tajland]]om. Nakon uklanjanja Crvenih Kmera, nacionalna obnova Kambodže bit će iznimno teška, a Vijetnam će ubrzo biti izložen [[Kinesko-vijetnamski rat|kineskom napadu]], koji će biti zaključen tokom nekoliko mjeseci [[1979.]] godine.<ref name="MSloc">[http://journals.cambridge.org/action/displayFulltext?type=1&fid=86522&jid=SEA&volumeId=32&issueId=02&aid=86521&bodyId=&membershipNumber=&societyETOCSession= Slocomb M. "The K5 Gamble: National Defence and Nation Building under the People's Republic of Kampuchea." ''Journal of Southeast Asian Studies,'' 2001;32(02):195–210]</ref><ref name="hu-huong">hu-Huong, Nguyen (1992). Khmer Viet Relations and the Third Indochina Conflict. Jefferson: McFarland. {{ISBN|978-0-89950-717-0}}, str. 139-140</ref> Drugi veći incident zbio se [[1975.]] godine, kada je [[Suharto]]va [[Indonezija]] izvršila [[Indonezijska invazija Istočnog Timora|invaziju]] na [[Istočni Timor]]. Službeno pravdajući invaziju antikolonijalizmom, radilo se zapravo o vojnoj intervenciji protiv ljevičarske stranke [[FRETILIN]]-a, koja je pobijedila na izborima i čiji je čelnik, [[Francisco Xavier do Amaral]], postao predsjednik. Brojčano jača indonezijska vojska nije imala značajnijih problema i ubrzo je [[Indonezijska okupacija Istočnog Timora|okupirala Istočni Timor]], pripojivši ga svom teritoriju. {{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Angola 1978.jpg|image2=Bundesarchiv Bild 183-1983-0303-423, Berlin, Margot Honecker, Samora Moises Machel.jpg|width=220|footer=Čelnici novonastalih socijalističkih republika, [[Angola|Angole]] i [[Mozambik]]a, uvelike su ovisili o stranim savezništvima u komunističkom svijetu, što je bio ključan faktor u njihovoj borbi protiv pobunjenika u dvama građanskim ratovima. Na slici gore, angolski predsjednik [[Agostinho Neto]] sastaje se s poljskim predstavnicima, dok je na slici dolje mozambikanski predsjednik [[Samora Machel]] u društvu [[Margot Honecker]], suruge [[DDR|istočnonjemačkog]] čelnika [[Erich Honecker|Ericha Honeckera]].}} Događaji na Istočnom Timoru bili su usko povezani s tadašnjim događanjima u [[Portugal]]u, koja će imati i značajan utjecaj na [[Afrika|Afriku]]. Naime, [[Portugal]] je [[1974.]] godine pogodila [[Revolucija karanfila]], kojom je svrgnuta diktatorska ''[[Estado Novo]]'', čiji je vođa od [[1932.]] do [[1968.]] godine bio diktator [[António de Oliveira Salazar]]; državu su u vrijeme revolucije vodili premijer [[Marcelo Caetano]] i predsjednik [[Américo Tomás]]. Međutim, svrgavanje diktatorskog režima u Portugalu bilo je izrazito važno i za dotadašnje kolonije, s obzirom da je je nova vlast u Portugalu dokinula [[Portugalski kolonijalni rat|kolonijalni rat]], koji se vodio još od [[1961.]] godine, i priznala nezavisnost tadašnjih kolonija. Iako je tim procesom bio zahvaćen i [[Istočni Timor]], on je imao puno većeg odjeka u [[Afrika|Africi]], gdje su tri nove zemlje ovim procesom stekle nezavisnost. Situacija je najblaža bila u [[Gvineja-Bisao|Gvineji-Bisao]], dotadašnjoj [[Portugalska Gvineja|Portugalskoj Gvineji]], koja je još [[1973.]] godine jednoglasno proglasila nezavisnost, priznatu naredne godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20130208105230/http://diplomaticandconsular.com/index.php?option=com_content&view=article&id=377&catid=123&Itemid=29&act=cp Ambasada Republike Gvineje-Bisau – Profil države]. Diplomaticandconsular.com (12. travnja 2012.). Pristupljeno 22. lipnja 2013.</ref> Na čelo države došao je [[Luís Cabral]], koji je, međutim svrgnut u puču [[1980.]] godine, čiji je predvodnik bio [[João Bernardo Vieira]]; upravo će Vieira imati najznačajniju ulogu u razvoju politike Gvineje-Bisao u narednom periodu. S druge strane, situacija u [[Portugalska Zapadna Afrika|Portugalskoj Zapadnoj Africi]] i [[Portugalski Mozambik|Portugalskom Mozambiku]] bila je osjetno ozbiljnija. Naime, i [[Angolski rat za nezavisnost|Angola]] i [[Mozambikanski rat za nezavisnost|Mozambik]] su mnogo prije nezavisnosti vodile svoje ratove za nezavisnost. Kada je ta nezavisnost konačno priznata, došlo je do internog sukoba koji je i u [[Angolski građanski rat|Angoli]] i u [[Mozambikanski građanski rat|Mozambiku]] rezultirao krvavim i višegodišnjim građanskim ratovima. No, dok je u [[Mozambik]]u, gdje je uspostavljena prosovjetska [[Narodna Republika Mozambik|socijalistička republika]], [[FRELIMO]] samostalno predvodio borbu protiv kolonijalnog imperija, pa je bilo i očekivano da će taj pokret, kojega je predvodio [[Samora Machel]], preuzeti vlast, u [[Angola|Angoli]] su kasnije zaraćene strane zajednički vodile borbu protiv Portugala; na koncu je komunistička [[MPLA]], koju je predvodio [[Agostinho Neto]], preuzela kontrolu u državi i također uspostavila prosovjetsku [[Narodna Republika Angola|socijalističku republiku]], što je izazvalo revolt isključenih grupacija; dvije novoproglašene socijalističke republike bile su izrazito bliske.<ref>[http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-648.html Angola: Komunističke države]</ref> Ti građanski ratovi vodili su se kroz dug vremenski period, uključivali su intervencije stranih sila (značajnu participaciju u imala je [[apartheid]]ska [[Južnoafrička Republika|Južna Afrika]], ali i Kuba u Angoli)<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> nanijele su velik udarac novonastalim državama, a njihova rezolucija uslijedila je tek po završetku Hladnoga rata. Širenje socijalizma po Africi nastavilo se tokom 70-ih godina, kada je radikalna vojna skupina [[Derg]] u državnom udaru [[1974.]] godine [[Etiopsko Carstvo|dokinula monarhiju]] i uspostavila vojno-socijalističku vladu, koju je od [[1977.]] do [[1987.]] godine vodio [[Mengistu Haile Mariam]].<ref name="Erlich 2008, 84-86">{{cite book |last=Erlich |first=Reese | authorlink= Reese Erlich|title=Dateline Havana: The Real Story of U.S. Policy and the Future of Cuba |publisher=PoliPoint Press |year=2008 |location=Sausalito, California |pages=84–86 |url=https://books.google.com/books?id=7q3ibcq_vxQC |isbn=978-0-9815769-7-8}}</ref> Dotadašnji car, [[Haile Selassie]], svrgnut je s vlasti te je nedugo zatim i preminuo.<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> Privremena vojna vlada socijalističke Etiopije izgradila je dobre odnose sa [[Kuba|Kubom]] i [[SSSR|Sovjetskim Savezom]],<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> ali ne i sa susjednom [[Somalija|Somalijom]], koja je također uživala sovjetsku podršku. Kada je [[1977.]] godine između Somalije i Etiopije izbio [[Ogadenski rat]], Sovjeti i Kuba su povukli potporu Barreu i stali uz Derg;<ref name="Erlich 2008, 84-86"/> Barre se tada okrenuo [[Safari klub]]u, skupini proameričkih obavještajnih službi iz arapskih zemalja, za pomoć oko oružja.<ref>Bronson, ''Thicker than Oil'' (2006), str. 134. "Potaknute Saudijskom Arabijom, članice Safari kluba pistupile su somalskom predsjedniku Siadu Barreu i ponudile da će mu poslati potrebno oružje ako on prestane primati rusku pomoć. Barre je pristao. Egipat je tada Somaliji prodao svoje neželjeno sovjetsko oružje u vrijednosti $75,000,000, s tim da je isplatu obavila Saudijska Arabija."</ref><ref>Miglietta, ''American Alliance Policy'' (2002), str. 78. "Američka vojna dobra osigurali su Egipat i Iran, koji su poslali viškove iz svojih skladišta. Govori se da su američki M-48 tenkovi prodani Iranu poslani u Somaliju preko Omana."</ref> Ipak, podrška koju je i dobio nije bila dovoljna, tako da je Derg nakon manje od godinu dana borbe odnio pobjedu i zadržao upravu nad [[Ogaden|spornom regijom]]. Derg je nastavio vladati Etiopijom do usvajanja ustava [[1987.]] godine, kada je formirana kratkotrajna [[Narodna Demokratska Republika Etiopija|NDR Etiopija]], koja je [[1991.]] godine zahvaćena oštrim [[Etiopski građanski rat|građanskim ratom]], koji će dovesti do pada socijalističkog režima. Bili su ovo posljednji, veliki incidenti u Trećem svijetu tokom Hladnoga rata. I dok će se situacije na većini kontinenata u narednom periodu smirivati, neka krizna žarišta, poput [[Afrika|Afrike]] i [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], zadržat će to svojstvo i u narednom periodu, a neka čak i nakon završetka Hladnoga rata. === Zbližavanje Kine i Sjedinjenih Država === {{main|Nixonov posjet Kini 1972.}} [[File:President_Nixon_meets_with_China%27s_Communist_Party_Leader,_Mao_Tse-_Tung,_02-29-1972_-_NARA_-_194759.tif|thumb|left|250px|[[Mao Zedong]] i američki predsjednik [[Richard Nixon]], tokom posjeta potonjeg NR Kini.]] Vrhunac [[Kinesko-sovjetski raskol|kinesko-sovjetskog raskola]] zbio se tokom [[1969.]] godine, kada je došlo do [[Kinesko-sovjetski granični sukob|sedmomjesečnog oružanog sukoba na granici]] dvaju zemalja; sukob, doduše, nije bio velikih razmjera i završio je [[Status quo ante bellum|bez ikakvih teritorijalnih promjena]], s tim da je formalno zaključen tek [[2004.]] godine, kada su Kina i [[Rusija]] sklopile granični sporazum. Međutim, američki predsjednik [[Richard Nixon]] je odlučio iskoristiti zategnute odnose i sukob među komunističkim silama kako bi balans moći okrenuo u korist Zapada;<ref>[[Robert Dallek|Dallek, Robert]] (2007), p. 144.</ref> Kinezi su, s druge strane, također željeli poboljšati odnose sa Sjedinjenim Državama kako bi ostvarili premoć nad Sovjetskim Savezom. U srpnju [[1971.]], Kissinger je, tokom puta u [[Pakistan]], tajno posjetio [[Peking]] i dogovorio posjet američkog predsjednika Nixona, koji se službeno dogodio u veljači [[1972.]] godine.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=149–152}}</ref> Nixon je tokom sedam dana posjetio nekoliko kineskih gradova i [[Kineski zid]], a sastao se i s [[Mao Zedong]]om i [[Zhou Enlai]]jem. U vrijeme kada je Nixon posjetio Kinu, Sovjeti su bili izjednačeni sa Sjedinjenim Državama u nuklearnoj utrci, a [[Vijetnamski rat]] je bio toliki problem da je uvelike umanjio američki utjecaj u Trećem svijetu i pogoršao odnose sa zapadnim saveznicima,<ref>Buchanan, pp. 168–169</ref> što ilustrira koliko je ovaj posjet bio značajan za američku vanjsku politiku. Mao i Nixon su raspravljali o brojnim pitanjima, među kojima će biti i status [[Tajvan]]a (Amerikanci će do [[1979.]] godine nastaviti priznavati Tajvan, međutim po uspostavi punih diplomatskih odnosa s NR Kinom, Tajvan je izgubio američku podršku), a jedna od najvažnijih posljedica susreta bio je [[šangajski communiqué]], koji će služiti kao temelj svih kasnijih vanjskopolitičkih odnosa Kine i Sjedinjenih Država. === Nixon, Brežnjev i detant === {{main|Detant|Ostpolitik|Pregovori o ograničenju strateškog naoružanja|Vladivostoški sastanak o kontroli oružja|Helsinški dogovor|OSCE}} [[File:Bundesarchiv B 145 Bild-F031406-0017, Erfurt, Treffen Willy Brandt mit Willi Stoph.jpg|thumb|250px|Susret [[Willy Brandt|Willyja Brandta]] i [[Willi Stoph|Willija Stopha]] u [[Erfurt]]u [[1970.]] godine bio je prvi susret čelnika Zapadne i Istočne Njemačke od podjele, a bio je prekretnica u provođenju Brandtove "[[Ostpolitik]]", koja je dovela do normalizacije odnosa između Istoka i Zapada.]] Nakon svog posjeta Kini, Nixon se sastao s brojnim sovjetskim dužnosnicima, među kojima je bio i [[Leonid Brežnjev]], u [[Moskva|Moskvi]].<ref name="bbc-nb">{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/may/22/newsid_4373000/4373149.stm|title=President Nixon arrives in Moscow|publisher=BBC News|date=22. 5. 1972|accessdate=10. 6. 2008}}</ref> Sastanci su, zapravo, bili [[pregovori o ograničenju strateškog naoružanja]], koji su rezultirali dvama značajnim sporazumima o ograničavanju naoružanja: [[SALT I]], što je bio prvi detaljni sporazuom o ograničavanju potpisan između dvaju velesila, i [[ABM sporazum|ABM]], koji je zabranio izradu sustava dizajniranih za presretanje nadolazećih projektila. Cilj ovih sporazuma bilo je ograničavanje izrade skupih antibalističkih projektila i nuklearnog oružja.<ref name="Karabell" /> Nixon i Brežnjev su nakon sastanaka proglasili novi period "mirne koegzistencije" i uspostavili revolucionarnu politiku [[detant]]a između dvaju velesila. Brežnjev je, u međuvremenu, nastojao oživjeti sovjetsku ekonomiju, koja je bila u značajnim problemima zbog velikih vojnih izdataka. U periodu od [[1972.]] do [[1974.]], dvije velesile su dogovorile bolju ekonomsku suradnju,<ref name="Lafeber 1993" /> uključujući i sporazume o pojačanoj trgovini. Nakon tih značajnih susreta, detant je zamijenio dotadašnju neprijateljsku politiku dvaju zemalja i omogućio da dvije zemlje zajednički opstaju.<ref>Robert S. Litwak, ''Détente and the Nixon doctrine: American foreign policy and the pursuit of stability, 1969-1976'' (Cambridge UP, 1986).</ref> Ovi događaji su se savršeno poklopili s kancelarskim mandatom [[Willy Brandt|Willyja Brandta]] u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]], čija je "[[Ostpolitik]]" dovela do normalizacije odonsa u podijeljenoj Njemačkoj;<ref name="Gaddis 2005, p. 154"/> Brandt se [[1970.]] godine u [[Erfurt]]u bio susreo s istočnonjemačkim kolegom, [[Willi Stoph|Willijem Stophom]], što je bio prvi službeni susret čelnika Zapadne i Istočne Njemačke. Europa je, prativši razvoj događanja u svijetu, također radila na vlastitoj stabilizaciji, tako da je u ovom periodu postignut [[Helsinški dogovor]] ([[1975.]]), koji je za posljedicu imao formiranje [[OSCE]]-ja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=188}}</ref> === Pogoršanje odnosa krajem 70-ih === {{main|Iranska revolucija|Nikaragvanska revolucija}} [[File:Imam Khomeini in Mehrabad.jpg|250px|thumb|Povratak [[Ruholah Homeini|imama Homeinija]] u [[Iran]] nakon 14 godina dogodio se usred [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] u kojoj je svrgnuta dinastija Pahlavi i nakon koje je došlo do uspostave republike.]] Iako se činilo da je [[detant]] doveo do značajnog poboljšanja u odnosima između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, situacija je bila daleko od idealne. Tokom 70-ih godina, [[KGB]] je pod vodstvom [[Jurij Andropov|Jurija Andropova]] nastavljao s progonom istaknutih sovjetskih intelektualaca koji su bili kritični prema režimu, a među kojima su bili i nobelovci [[Aleksandar Solženjicin]] i [[Andrej Saharov]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=186}}</ref> Također, a sve unatoč detantu, dvije velesile nastavile su međusobnu konfrontaciju kroz konflikte u Trećem svijetu, kao što je ranije rečeno, a što je najevidentnije bilo na primjerima [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], [[Čile]]a, [[Etiopija|Etiopije]] i [[Angola|Angole]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=178}}</ref> Iako je predsjednik [[Jimmy Carter]] [[1979.]] godine potpisivanjem sporazuma [[SALT II]] nastojao nametnuti nova ograničenja,<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/june/18/newsid_4508000/4508409.stm|title=Leaders agree arms reduction treaty|publisher=BBC News|date=18. 6. 2008|accessdate=10. 6. 2008}}</ref> njegov je trud uvelike umanjem zbog brojnih kriznih situacija u toku te godine. Najveća od njih dogodila se u [[Iran]]u, kada je proamerički režim [[Šah (titula)|šaha]] [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhameda-Reze Pahlavija]] svrgnut u [[Iranska revolucija|Iranskoj revoluciji]] koju je predvodio konzervativni [[Ruholah Homeini]]; nakon revolucije došlo je do uspostave [[Iran|islamske republike]], čiji su odnosi sa Sjedinjenim Državama u startu bili vrlo napeti. Istovremeno, [[KGB]] je pružio značajnu pomoć ljevičarskim [[Sandinistički front nacionalnog oslobođenja|sandinistima]] u [[Nikaragva|Nikaragvi]],<ref>[[Christopher Andrew (historičar)|Christopher Andrew]] i [[Vasilij Mitrohin]], ''The KGB and the World: The Mitrokhin Archive II'' (Penguin, 2006), str. 41, 120–1.</ref> što je dovelo do rušenja proameričkog diktatora [[Anastasio Somoza Debayle|Anastasija Somoze]] u toj zemlji i dolaska na vlast prosovjetske vojne hunte, na čijem je čelu bio [[Daniel Ortega]]; situacija u Nikaragvi se, doduše, nije smirila i ostala je turbulentna i tokom narednih godina. Posljednji veći incident desio se u prosincu [[1979.]], kada je Carter oštro reagirao na početak [[Afgansko-sovjetski rat|sovjetske intervencije u Afganistanu]] te godine.<ref name="Lafeber 1993" /> == "Drugi Hladni rat" (1979–85) == {{main|Hladni rat (1979–1985)}} Termin "Drugi Hladni rat" odnosi se na nagli rast hladnoratovskih tenzija i sukoba koji je zabilježen krajem 70-ih i početkom 80-ih godina. Tenzije između dvaju velesila naglo su porasle, a obje su strane postale naglašeno militarističke.<ref name="Halliday" /> Profesor historije [[John Patrick Diggins]] rekao je: "''Reagan je učinio sve kako bi vodio drugi Hladni rat, podržavajući pritom kontraustanke u Trećem svijetu.''";<ref>{{cite book|author=John P. Diggins|authorlink=John Patrick Diggins|title=Ronald Reagan: Fate, Freedom, And the Making of History|url=https://books.google.com/books?id=N-bQtjYcy0AC&pg=PA267|year=2007|publisher=W. W. Norton |page=267|isbn=978-0-393-06022-5}}</ref> akademik [[Michael Cox (akademik)|Michael Cox]] je također rekao: "''Intenzitet ovog 'drugog' Hladnog rata bio je toliko jak, koliko je njegovo trajanje bilo kratko.''"<ref>{{cite book|author=Michael Cox|authorlink=Michael Cox (academic)|title=Beyond the Cold War: Superpowers at the Crossroads|url=https://books.google.com/books?id=cUsOYWpQZbAC&pg=PR18|year=1990|publisher=University Press of America|page=18|isbn=978-0-8191-7865-7}}</ref> === Sovjetski rat u Afganistanu === {{main|Sukob u Afganistanu|Afganistansko-sovjetski rat}} [[File:SovietafghanwarTanksHelicopters.jpg|thumb|left|250px|Sovjetski [[helikopter]]i u borbi protiv kopnenih snaga [[mudžahedini|mudžahedina]] tokom [[1984.]] godine.]] Ono što je za [[Sjedinjene Države]] bio [[Vijetnam]], to će krajem 70-ih i tokom 80-ih godina [[Afganistan]] biti za [[Sovjetski Savez]]. Za razliku od susjednih zemalja, [[Afganistan]] sve do kraja 70-ih nije bio toliko značajan u hladnoratovskim odnosima snaga, međutim, kada je [[1978.]] godine u [[Saur revolucija|Saur revoluciji]], [[Narodna demokratska stranka Afganistana]] preuzela vlast u toj zemlji i uspostavila [[Demokratska Republika Afganistan|sovjetski satelitski režim]], situacija se drastično pogoršala. Samo nekoliko mjeseci nakon revolucije, protivnici komunističkog režima podigli su ustanak na istoku zemlje, koji se ubrzo pretvorio u [[Sukob u Afganistanu|iscrpljujući građanski rat]] kojeg su pobunjeni [[mudžahedini]] vodili protiv vladinih snaga diljem Afganistana. Afganistan se tako, u samo nekoliko mjeseci, pretvorio u bojno polje koje je neplanski poslužilo kao još jedan [[surogat rat]] između dvaju velesila; Sovjeti su poslali tisuće vojnih savjetnika članovima vlade DR Afganistana,<ref name="hussain">{{Harvnb|Hussain|2005|pp=108–109}}</ref> dok su mudžahedini dobili vojnu obuku i oružje iz [[Pakistan]]a i [[Kina|Kine]],<ref>{{Harvnb|Starr|2004|pp=157–158}}</ref><ref name=Warren>{{Harvnb|Warren|1992}}</ref> ali i milijarde dolara te oružje od [[SAD|Sjedinjenih Država]], [[UK|Ujedinejnog Kraljevstva]] i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]].<ref name=Warren/> Problem je bio dodatno pogoršan internim sukobom u vladi DR Afganistana između dominantnog [[Halk (partija)|Halk]]a i umjerenog [[Parčam]]a, koji je rezultirao smjenom Parčamovih ministara i hapešnjem stranci lojalnih časnika pod izgovorom o postojanju lažnog plana za državni udar. Do sredine [[1979.]] godine, Sjedinjene Države su aktivirale tajni plan pružanja pomoći mudžahedinima.<ref>{{Harvnb|Meher|2004|pp=68–69, 94}}</ref> [[File:1980 USSR stamp Olympic mascot.jpg|220px|thumb|Medvjedić [[Miša (maskota)|Miša]] bio je maskota [[Olimpijada 1980|Olimpiskih igara 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]], prvih [[Olimpijada|igara]] održanih u nekoj socijalističkoj zemlji. Igre su, osim po tome, ostale upamćene i po bojkotu zapadnih zemalja, kojega je inicirao [[Jimmy Carter]] kao reakciju na [[Afganistansko-sovjetski rat|sovjetsku intervenciju u Afganistanu]].]] U rujnu [[1979.]] godine, halkist [[Nur Muhammad Taraki]], tadašnji čelnik DR Afganistana, ubijen je u atentatu organiziranom od strane stranačkog kolege [[Hafizullah Amin|Hafizullaha Amina]], koji je preuzeo vlast u zemlji. Međutim, nakon što nije uspio pridobiti povjerenje Moskve, sam Amin je ubijen u atentatu već u prosincu iste godine, nakon čega je uspostavljena parčamistička vlada na čelu s [[Babrak Karmal|Babrakom Karmalom]]; od strane Sovjeta formirana vlada uključivala je članove obavju sukobljenih frakcija. Sovjeti su ubrzo poslali i svoje trupe u državu kako bi pomogli u stabilizaciji Karmalovog režima, međutim bili su uvjereni kako će oni morati odraživati tek manjinu vojnih operacija. Međutim, direktna posljedica toga bila je da se Sovjetski Savez direktno umiješao u sukob koji je dotad bio nacionalnog karaktera.<ref>{{Harvnb|Kalinovsky|2011|pp=25–28}}</ref> I dok su Sovjeti neuspješno ratovali u Afganistanu, gdje će na koncu doživjeti sramotu ravnoj onoj američkoj u Vijetnamu, Sjedinjene Države su odlučile reagirati. [[Jimmy Carter]] je na sovjetsku intervenciju reagirao povlačenjem sporazuma [[SALT II]] iz [[Senat SAD|Senata]], nametanjem embarga na izvoz žita i tehnologije u Sovjetski Savez te traženjem osjetnog povećanja vojnog budžeta; sovjetsku intervenciju opisao je kao "najozbiljniju prijetnju miru nakon Drugog svjetskog rata".<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=211}}</ref> Ovakva politika imala je za posljedicu i [[Bojkot Olimpijade 1980.|bojkot]] [[Olimpijada 1980|Olimpijskih igara 1980.]] u [[Moskva|Moskvi]] od strane velikog broja zapadnih zemalja, a što je, zauzvrat, dovelo [[Bojkot Olimpijade 1984.|bojkota]] [[Olimpijada 1984|Olimpijskih igara 1984.]] u [[Los Angeles]]u od strane većine zemalja Varšavskog pakta. === Reagan i Thatcherova === {{main|Reaganova doktrina|Tačerizam}} U siječnju [[1977.]] godine, bivši guverner [[Kalifornija|Kalifornije]] i neuspjeli kandidat na [[Republikanska stranka (SAD)|republinskim predizborima]] tokom [[1976.]] godine, [[Ronald Reagan]], dao je svoje mišljenje o Hladnom ratu u razgovoru s kolegom [[Richard V. Allen|Richardom V. Allenom]], rekavši: "''Moja ideja o američkoj politici prema Sovjetskom Savezu je jednostavna, neki bi rekli i pojednostavljena. Radi se o ovome: Mi pobjeđujemo, a oni gube. Što kažete na to?''"<ref>{{cite web|last=Allen |first=Richard V.| authorlink = Richard V. Allen |url=http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/7398 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110501052925/http://www.hoover.org/publications/hoover-digest/article/7398 |archivedate=2011-05-01 |title=The Man Who Won the Cold War |publisher=Hoover.org |accessdate=3. 11. 2011}}</ref> Tri godine kasnije, Reagan je uvjerljivo pobijedio [[Jimmy Carter|Jimmyja Cartera]] na izborima i postao novi [[predsjednik SAD|predsjednik Sjedinjenih Država]], uz obećanje da će povećati vojni budžet i suprostaviti se Sovjetima bilo gdje. Godinu dana ranije, nakon što je laburističkoj vladi [[James Callaghan|Jamesa Callaghana]] izglasano nepovjerenje, konzervativci su pobijedili na izborima u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], a na čelo vlade je prvi put došla žena, "Željezna lady" [[Margaret Thatcher]]. Ideološki bliski, Reagan i Thatcherova su brzo našli zajednički jezik te su javno odbacili Sovjetski Savez i njegovu ideologiju. Reagan je Sovjetski Savez nazvao "[[Carstvo zla|carstvom zla]]" i predvidio da će komunizam završiti na "[[smetlište historije|smetlištu historije]]".<ref name="Gaddis 2005, p. 197">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=197}}</ref> [[File:Thatcher Reagan Camp David sofa 1984.jpg|thumb|left|300px|[[Ronald Reagan]] i [[Margaret Thatcher]], ovdje na sastanku u [[Camp David]]u tokom [[1984.]] godine, formirali su snažnu antikomunističku politiku tokom 80-ih godina, koja je dovela do novog zaoštravanja odnosa sa Sovjetskim Savezom.]] Do [[1985.]] godine, Reaganov antikomunistički stav se formirao u politiku koja je postala poznata kao [[Reaganova doktrina]], koja je, uz još uvijek aktualno zadržavanje, bila usmjerena prema još snažnijem rušenju postojećih komunističkih sustava.<ref name="Graebner, Burns & Siracusa 2008, 76">Graebner, Norman A., Richard Dean Burns i Joseph M. Siracusa (2008). ''[https://books.google.com/books?id=r71u_AgE7iYC Reagan, Bush, Gorbachev: Revisiting the End of the Cold War].'' Westport, Connecticut: Greenwood Press. str. 76. {{ISBN|978-0-313-35241-6}}.</ref> Osim što je nastavio s Carterovom politikom pružanja pomoći islamskim protivnicima Sovjetskog Saveza i komunističke DR Afganistan, Reagan je preko [[CIA]]-je istu proširio i na podržananje islamističkih pokreta u [[Sovjetska Središnja Azija|sovjetskoj Središnjoj Aziji]].<ref name="Singh 1995, 130">Singh, Bilveer (1995). "Jemaah Islamiyah". U Wilson John & Swati Parashar (ur.) ''[https://books.google.com/books?id=cAE-bxSXayMC Terrorism in Southeast Asia: Implications for South Asia]''. Singapore and Delhi: ORF-Pearson-Longman. str. 130. {{ISBN|978-81-297-0998-1}}.</ref> Uz to, CIA je pružila podrušku antikomunistima u Pakistanu da treniraju muslimane diljem svijeta kako bi se borili u [[džihad]]u protiv Sovjetskog Saveza.<ref name="Singh 1995, 130"/> === Poljska ''Solidarnost'' i izvanredno stanje === {{main|Solidarnost (sindikat)|Izvanredno stanje u Poljskoj|Sovjetska reakcija na krizu u Poljskoj (1980–1981)}} U listopadu [[1978.]] godine, kardinali su nakon preuranjene smrti [[Ivan Pavao I.|Albina Lucianija]], za novog [[Papa|papu]] izabrali Poljaka Karola Wojtyłu, koji je uzeo ime [[Ivan Pavao II.]]; bio je to prvi ikad izabrani slavenski papa, a njegova će moralna doktrina poslužiti kao temelj za [[antikomunizam|antikomunistički]], religiozni i nacionalistički pokret u Poljskoj, koji će značajan zamah dobiti nakon papina posjeta rodnoj zemlji u lipnju [[1979.]] godine. [[File:Solidarity August 1980 gate of Gdańsk Shipyard.jpg|thumb|220px|Sindikalist [[Lech Wałęsa]], predvodnik [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnosti]], drži govor tokom štrajka radnika u [[Brodogradilište u Gdańsku|Lenjinovom brodogradilištu]] u [[Gdańsk]]u, kolovoz [[1980.]] godine. Ovaj će štrajk imati dalekosežne posljedice za Poljsku u narednim godinama.]] [[Narodna Republika Poljska]] je u tom periodu prolazila kroz značajnu krizu, čiji su uzroci osim političke bili i ekonomske prirode - krah nacionalnog gospodarstva, stagniranje plaća i povećanje cijena hrane. Najveći bunt zbog ovakve situacije dolazio je, interesantno, iz redova radničkog pokreta i ilegalnih sindikata. Nakon serije prosvjeda [[1976.]] godine, situacija se donekle smirila do [[1980.]], kada je sindikalna aktivistica [[Anna Walentynowicz]] dobila otkaz u [[Brodogradilište u Gdańsku|Lenjinovom brodogradilištu]] u [[Gdańsk]]u zbog sudjelovanja u radu ilegalnog sindikata, samo pet mjeseci prije umirovljenja. Takva odluka potaknula je reakciju radnika, koji su ubrzo organizirali štrajk. Nakon pregovora i potpisivanja [[Dogovor iz Gdańska|dogovora s vlastima]], štrajk je prekinut, a u Poljskoj se pojavio novi, veliki sindikat [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnost]], koji je formalno registriran u studenom iste godine.<ref name="Encyclopedia">{{pl icon}} [http://encyklopedia.pwn.pl/haslo/3977446/solidarnosc.html Solidarność, wielopłaszczyznowy ruch na rzecz demokratyzacji i głębokich reform ustrojowych PRL] Preuzeto 7. lipnja 2011.</ref> Na čelu pokreta bio je inženjer [[Lech Wałęsa]], a svoje ideološke osnove, a ujedno i naziv, isti je izvlačio iz papine enciklike ''[[Sollicitudo rei socialis]]'', koja se bavila [[solidarnost (katolička teologija)|solidarnošću]] kao teološkim konceptom. Djelovanje Solidarnosti nastavilo se i izvan radničke sfere, tako da je sindikat ubrzo organizirao snažan antisovjetski pokret koji je prijetio stabilnosti tadašnjeg komunističkog režima. General [[Wojciech Jaruzelski]] i [[Vojno vijeće narodnog spasa]] uveli su [[Izvanredno stanje u Poljskoj|izvanredno stanje]] kako bi pokušali ugušiti političku opoziciju, tokom koje je tisuće ljudi uhapšeno, a oko stotinjak i ubijeno. [[CIA]] je pružala podršku sindikalistima, dok je Reagan Poljskoj nametnuo sankcije nakon uvođenja izvanrednog stanja.<ref name="Gaddis219" /> Dok se Poljska borila s opozicijom unutar zemlje, u [[Moskva|Moskvi]] je formirana posebna komisija s ciljem donošenja odluke o reakciji na poljsku krizu; komisiju su sačinjavali ideolog [[Mihail Suslov]], šef [[KGB]]-a, [[Jurij Andropov]], ministar vanjskih poslova, [[Andrej Gromiko]], i ministar obrane, [[Dmitrij Ustinov]]. Prisjetivši se krize iz [[1970.]] godine u istoj zemlji, ali i razmatrajući potencijalne sankcije koje bi uništile sovjetsko gospodarstvo, komisija je, a posebno Suslov, bila nevoljka intervenirati u Poljskoj;<ref name="Gaddis219">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=219–222}}</ref> s druge strane, istočnonjemački i čehoslovački čelnici, [[Erich Honecker]] i [[Gustáv Husák]], bili su proponenti vojne intervencije, pri čemu su imali podršku već ostarjelog [[Leonid Brežnjev|Brežnjeva]], tako da je za prosinac [[1980.]] godine organizirana zajednička vojna akcija, Sojuz-80, koja je trebala u Poljskoj učiniti isto što su Sovjeti ranije učinili u Mađarskoj i Čehoslovačkoj.<ref name="mastny">[[Vojtech Mastny]]. [http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACFB35.PDF The Soviet Non-Invasion of Poland in 1980/81 and the End of the Cold War] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620223330/http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACFB35.PDF |date=2010-06-20 }}, Radni dokument br. 23, [[Cold War International History Project]], Washington, D.C., rujan 1998., objavljeno i u časopisu ''[[Europe-Asia Studies]]'', vol. 51, br. 2 (ožujak 1999), str. 189–211.</ref> Akcija, ipak, nikada nije aktivirana jer su Sovjeti odlučili podržati Jaruzelskog u uvođenju izvanrednog stanja, što je bio prvi put u historiji Hladnog rata da Sovjetski Savez nije vojno intervenirao pri direktnoj ugrozi jednog od svojih satelitskih režima;<ref name="mastny"/><ref name="kramer">[http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACF56F.PDF Soviet deliberations during the Polish Crisis, 1980–1981] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100620225230/http://wilsoncenter.org/topics/pubs/ACF56F.PDF |date=2010-06-20 }}. Uredio, preveo i uvod napisao Mark Kramer. Posebni radni dokument br. 1, [[Cold War International History Project]], Washington, D.C., travanj 1999.</ref> bio je to efektivni kraj [[Brežnjevljeva doktrina|Brežnjevljeve doktrine]].<ref>Wilfried Lotth, "Moscow, Prague and Warsaw: Overcoming the Brezhnev Doctrine", ''[[Cold War History (časopis)|Cold War History]]'' 1, br. 2 (2001): 103–118.</ref> [[File:00595309(Andropov&Jaruzelski).jpeg|thumb|left|300px|[[Jurij Andropov]] (lijevo) i [[Wojciech Jaruzelski]] (desno) na sastanku [[1982.]] godine. Ne želeći vojno intervenirati, sovjetske vlasti su pružile svesrdnu podršku generalu Jaruzelskom i poduprle njegovu odluku o uvođenju [[Izvanredno stanje u Poljskoj|izvanrednog stanja]] u [[Poljska|Poljskoj]].]] I dok je Brežnjevljev nasljednik, [[Jurij Andropov]], pružio podršku Jaruzelskom, izvanredno stanje u Poljskoj ukinuto je već [[1983.]] godine, mada dobar dio političkih zatvorenika nije bio pušten sve do opće amnestije tri godine kasnije. === Vojni i ekonomski problemi u Sovjetskom Savezu i Sjedinjenim Državama === {{main|Period stagnacije|Strateška obrambena inicijativa}} Tokom godina Hladnoga rata, Moskva je izgradila vojsku koja je crpila gotovo 25% sovjetskog [[Bruto društveni proizvod|BDP]]-a i to nauštrb konzumerističkih dobara i investicija u civilnim sektorima.<ref name="LaFeber 2002, p. 332">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=332}}</ref> Sovjetsko trošenje na [[utrka u naoružanju|utrku u naoružanju]] i ostale hladnoratovske obveze je i uzrokovalo i pogoršalo duboko ukorijenjene strukturalne probleme u sovjetskom sustavu,<ref>{{cite book |last1=Towle |first1=Philip |title=The Oxford History of Modern War |page=159}}</ref> koji su doveli do najmanje jednog desetljeća [[Period stagnacije|ekonomske stagnacije]] tokom kasnih Brežnjevljevih godina. [[File:U.S. girl Samantha Smith in Artek cropped.jpg|thumb|220px|Američka osnovnoškolka [[Samantha Smith]] poslala je [[1982.]] godine pismo novom sovjetskom vođi, [[Jurij Andropov|Juriju Andropovu]], u kojem je izrazila svoj strah od nuklearnog rata. Andropov joj je odgovorio, naglašavajući kako nijedan čovjek u Sovjetskom Savezu ne želi rat i kako oni čine sve kako bi se izbjegao taj scenarij, te ju je čak i pozvao u Sovjetski Savez; posjet je realiziran sljedeće godine.]] Sovjetska ulaganja u obrambeni sektor nisu bila uvjetovana vojnom nužnošću, već interesima [[Nomenklatura (komunizam)|masivne državne i partijske birokracije]], koja je ovisila o tom sektoru zbog vlastitih ciljeva i privilegija.<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=335}}</ref> [[Oružane snage Sovjetskog Saveza]] su postale vodeće u svijetu u po broju i tipovima oružja koje su posjedovale, broju trupa i po čistoj veličini svoje vojno-industrijske infrastrukture.<ref name="Odom">{{Harvnb|Odom|2000|p=1}}</ref> Ipak, te su kvantitativne prednosti često bile samo krinka koja je skrivala ona područja u kojima su vojske Istočnog bloka osjetno zaostajale za Zapadom.<ref>{{Harvnb|LaFeber|2002|p=340}}</ref> Do početka 80-ih godina, Sovjetski Savez je izgradio vojsku i arsenal koji je nadmašivao onaj Sjedinjenih Država. Ubrzo nakon sovjetske invazije [[Afganistan]]a, predsjednik Carter je započeo na masivno jačanje američke vojske. Taj se proces dodatno pojačao tokom Reaganove administracije, kada je su vojni troškovi sa 5.3% BDP-a iz [[1981.]] godine skočili na 6.5% tokom [[1986.]] godine,<ref>{{cite book|editor1-last=Carliner|editor1-first=Geoffrey |editor2-last=Alesina |editor2-first=Alberto |title=Politics and Economics in the Eighties |url=https://archive.org/details/politicseconomic0000unse_i4h7|publisher=University of Chicago Press |year=1991 |page=[https://archive.org/details/politicseconomic0000unse_i4h7/page/6 6] |isbn=0-226-01281-6}}</ref> što je bilo najveće mirnodopsko jačanje vojske u američkoj historiji.<ref>{{cite news|work=The Boston Globe|publisher=Boston.com|accessdate=28. 5. 2014|date=29. 3. 2006|title=Caspar W. Weinberger, 88; Architect of Massive Pentagon Buildup|url=http://www.boston.com/news/globe/obituaries/articles/2006/03/29/caspar_w_weinberger_88_architect_of_massive_pentagon_buildup/|author=[[Mark Feeney|Feeney, Mark]]|archive-date=2014-05-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20140529051659/http://www.boston.com/news/globe/obituaries/articles/2006/03/29/caspar_w_weinberger_88_architect_of_massive_pentagon_buildup/|url-status=dead}}</ref> Tenzije su ponovno narasle početkom 80-ih, kada je Reagan obnovio od strane Cartera otkazani [[B-1 Lancer]] program, proizveo [[LGM-118 Peacekeeper]] rakete,<ref>{{cite web|url=https://fas.org/nuke/guide/usa/icbm/lgm-118.htm|title=LGM-118A Peacekeeper|accessdate=10. 4. 2007|date=15. 8. 2000|publisher=Federation of American Scientists|archive-date=2007-04-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20070415175256/http://www.fas.org/nuke/guide/usa/icbm/lgm-118.htm}}</ref> postavio američke projektile u Europi i najavio eksperimentalnu [[Strateško obrambena inicijativa|strateško obrambenu inicijativu]], koju su mediji nazvali "''Star Wars''", obrambeni program koji je za cilj imao uništavanje projektila usred leta.<ref name="ShieldSpace?">Lakoff, str. 263</ref> Potaknut pozadinskim poratsom tenzija na relaciji Sjedinjene Države-Sovjetski Savez, ali i postavljanjem sovjetskih [[SS-20 Saber|RSD-10]] balističkih projektila usmjerenih prema Zapadnoj Europi, [[NATO]] je na Carterov poticaj odlučio rasporediti [[MGM-31 Pershing]] rakete po Europi, ponajviše Zapadnoj Njemačkoj.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=202}}</ref> Taj čin bi značio da je NATO imao rakete koje su u manje od 10 minuta mogle pogoditi Moskvu.<ref>Garthoff, str. 88</ref> Nakon što je Reagan jačao vojsku, Sovjeti nisu odgovorili na isti način zbog velikih troškova koji su,<ref>{{cite news|url= https://www.theatlantic.com/past/politics/foreign/reagrus.htm|title=Reagan and the Russians|date=1994|work=The Atlantic|author=[[Richard Ned Lebow|Lebow, Richard Ned]] i [[Janice Gross Stein]]|accessdate=28. 5. 2010}}</ref> zajedno s neučinkovitom [[Plansko gospodarstvo|planskom ekonomijom]] i [[Kolektivizacija u Sovjetskom Savezu|kolektiviziranom poljoprivredom]], bili prevelik teret za sovjetsku ekonomiju.<ref name="Gaidar, Yegor"/> Istovremeno je [[Saudijska Arabija]] povećala proizvodnju nafte,<ref>{{cite web|url=http://www.iet.ru/files/persona/gaidar/un_en.htm|title=Public Expectations and Trust towards the Government: Post-Revolution Stabilization and its Discontents|accessdate=15. 3. 2008|author=Gaidar, Yegor|authorlink=Yegor Gaidar |publisher=The Institute for the Economy in Transition}}</ref> iako su i druge zemlje, koje nisu bile članice [[OPEC]]-a, učinile isto.<ref name="EIA">"[http://www.eia.doe.gov/emeu/international/contents.html Službene energetske statistike Sjedinjenih Država]", EIA&nbsp;— IEDA. Preuzeto 4. srpnja 2008.</ref> Ovi događaji doveli su do [[Naftna kriza 1980-ih|naftne krize]] koja je uvelike pogodila Sovjetski Savez, čiji je najunosniji izvozni proizvod bila upravo nafta.<ref name="LaFeber 2002, p. 332"/><ref name="Gaidar, Yegor"/> Problemi s komandnim gospodarstvom,<ref name="hardt1">{{Harvnb|Hardt|Kaufman|1995|p=1}}</ref> krah cijena nafte i veliki vojni troškovi doveli su do velike stagnacije u sovjetskoj ekonomiji.<ref name="Gaidar, Yegor">Gaidar 2007, str. 190–205</ref> Dana [[1. rujna]] [[1983.]] godine, Sovjetski Savez je srušio [[Korean Air Lines let 007]], [[Boeing 747]] s 269 ljudi, među kojima je bio i kongresnik [[Larry McDonald]], nakon što je ovaj ušao u sovjetski zračni prostor nedaleko od zapadne obale [[Sahalin]]a, u blizini [[Moneron (otok)|otoka Monerona]]; Reagan je ovaj čin opisao kao "masakr", a uzrokovao je novo pogoršavanje odnosa i još jednu veliku hladnoratovsku krizu. Incident je za posljedicu imao i porast antisovjetskog sentimenta, što je Reaganu omogućilo sticanje velike podrške za jačanje vojske, što je politika koja je ostala na snazi sve do kasnijih sporazuma između Reagana i [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]].<ref name="DoernerFive">{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926169-5,00.html |title=Atrocity in the skies |work=Time |date=12. 9. 1983 |accessdate=8. 6. 2008 |first1=Strobe |last1=Talbott |first2=Jerry |last2=Hannifin |first3=Ed |last3=Magnuson |first4=William R. |last4=Doerner |first5=Joseph J. |last5=Kane |archive-date=2013-05-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130521063516/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,926169-5,00.html |dead-url=yes }}</ref> U studenom [[1983.]] godine, [[NATO]] je organizirao vojnu vježbu [[Able Archer 83]], realnu situaciju koordiniranog nuklearnog napada, koja je bila gotovo jednako opasna kao i [[Kubanska raketna kriza]], a sovjetsko se vodstvo bojalo kako bi nuklearni napad mogao biti neizbježan.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=228}}</ref> S druge strane, Reagan je imao problem pridobiti podršku javnosti za strane intervencije, s obzirom na skepsu koja je vladala još od [[Vijetnamski rat|Vijetnama]].<ref name="LaFeber323">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=323}}</ref> Kako bi ipak djelovali, Reagan i njegova administracija su naglašeno koristili brze i jeftine operacije kako bi intervenirale u stranim zemljama.<ref name="LaFeber323" /> Tokom 80-ih godina, Reaganova administracija je intervenirala u [[Libanonski građanski rat|Libanonskom građanskom ratu]], [[Operacija Urgent Fury|izvršila invaziju]] [[Grenada|Grenade]] (u kojoj je svrgnula od strane [[Kuba|Kube]] podržavanog [[Hudson Austin|Hudsona Austina]], koji je formirao vojnu vlast nakon ubojstva premijera [[Maurice Bishop|Mauricea Bishopa]]), [[Operacija El Dorado Canyon|bombardirala]] [[Libija|Libiju]] (pri čemu je došlo do ozbiljnih problema s [[Muammar Gaddafi|Gaddafijem]]) i pružila podršku centralnoameričkim [[Contras|kontrašima]], antikomunističkim revolucionarima koji su htjeli svrhnuti prosovjetsku [[sandinisti]]čku vlast u [[Nikaragva|Nikaragvi]].<ref name="Gaddis 2005, p. 212"/> I dok je javnost podržala intervencije na Grenadi i u Libiji, pružanje podrške kontrašima bilo je [[Iran-Kontra afera|izrazito kontroverzno]].<ref name="Reagan">{{cite book|author=Reagan, Ronald|editor=[[Eric Foner|Foner, Eric]] |editor2=[[John A. Garraty|Garraty, John Arthur]]|title=The Reader's companion to American history|url=https://books.google.com/?id=KrWDw-_devcC|accessdate=16. 6. 2008|year=1991|publisher=Houghton Mifflin Books|isbn=0-395-51372-3}}</ref> Sovjeti su, istovremeno, trpjeli velike troškove zbog vlastitih intervencija. Iako je Brežnjev bio uvjeren da će [[Afgansko-sovjetski rat|intervencija u Afganistanu]] biti kratka, muslimanski gerilci, koji su uživali veliku stranu podršku, pružali su žestoki otpor invaziji.<ref name="LaFeber314">{{Harvnb|LaFeber|2002|p=314}}</ref> Moskva je u Afganistan poslala gotovo 100,000 trupa kako bi podržale satelitski režim u [[Kabul]]u, što je dovelo do toga da je sukob u medijima prozvan "sovjetskim Vijetnamom".<ref name="LaFeber314" /> == Posljednje godine (1985–91) == {{main|Hladni rat (1985–1991)}} === Gorbačovljeve reforme === {{main|Glasnost|Perestrojka}} [[File:RIAN archive 850809 General Secretary of the CPSU CC M. Gorbachev (crop).jpg|250px|thumb|left|[[Mihail Gorbačov]] je po dolasku na vlast [[1985.]] godine započeo seriju reformi koje će uvelike modernizirati [[Sovjetski Savez]], ali ultimetivno dovesti do njegova kraha. ''[[Perestrojka]]'' je reformirala sovjetsko gospodarstvo, dok je ''[[glasnost]]'' povećala slobodu medija i transparentnost rada državnih institucija.]] Nakon što je [[1984.]], nakon samo dvije godine na vlasti, preminuo [[Jurij Andropov]], a [[1985.]] godine i [[Konstantin Černjenko]], koji je vlast obnašao nešto više od godine dana, na čelo [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] došao ja, za njihove kriterije, prilično mladi [[Mihail Gorbačov]], koji je u vrijeme preuzimanja čelne pozicije imao nešto više od 50 godina.<ref name="Gaddis 2005, p. 197"/> Gorbačova je po dolasku na vlast dočekala stagnirajuća ekonomija i drastičan pad prihoda u stranim valutama, što je bila direktna posljedica kraha cijene nafte u svijetu.<ref name="LaFeber331" /> Shvativši težinu situacije koja je započela još za vrijeme Brežnjeva, Gorbačov je odlučio istražiti ju kako bi mogao provesti mjere koje bi oživjele propadajuće gospodarstvo Sovjetskog Saveza.<ref name="LaFeber331">{{Harvnb|LaFeber|2002|pp=331–333}}</ref> Inicijalne mjere, poput one o suzbijanju [[alkoholizam|alkoholizma]], pokazale su se prilično neefikasnima, dapače, gotovo devastirajućima, što je dovelo do zaključka da su potrebne dublje, strukturalne promjene kako bi se oživjelo sovjetsko gospodarstvo. U lipnju [[1987.]] godine, Mihail Gorbačov je najavio ''[[perestrojka|perestrojku]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] restrukturiranje), paket ekonomskih reformi koji je za cilj imao provođenje temeljitih promjena u sovjetskom gospodarstvu.<ref name="Gaddis231">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=231–233}}</ref> ''Perestrojka'' je dovela do olakšica u sustavu [[Proizvodna kvota|proizvodnih kvota]], omogućila je privatno vlasništvo nad gospodarskim subjektima te otvorila put stranim investicijama. Krajnji rezultat ovih mjera trebalo je biti preusmjeravanje državnih resursa s velikih hladnoratovskih vojnih troškova na produktivnija područja u civilnom sektoru.<ref name="Gaddis231" /> Međutim, ''perestrojka'' je bila samo dio značajnih reformi koje je Gorbačov inicirao. Naime, unatoč izvornoj skepsi Zapada, novi sovjetski vođa je istinski bio posvećen rješavanju sovjetskih gospodarskih problema, pri čemu je utkra u naoružanju sa Zapadom uvelike zanemarena.<ref name="Palmowski" /><ref name="LaFeber2002">{{Harvnb|LaFeber|2002|pp=300–340}}</ref> Isto vremeno kada i ''perestrojku'', Gorbačov je predstavio i ''[[glasnost]]'' ([[srpskohrvatski|sh.]] otvorenost), politiku koja je povećala slobodu medija i transparentnost rada državnih institucija;<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=7}}</ref> osim zbog same reformske ideje, ''glasnost'' je djelomično bila motivirana i Gorbačovljevom željom da se izbori protiv stranačke opozicije njegovim reformama. Glavni cilj ''glasnosti'' bilo je smanjivanje korumpiranosti vrha [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije]] i kontrola nad zloporabom moći od strane [[Centralni komitet Komunističke partije Sovjetskog Saveza|Centralnog komiteta]].<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=33}}</ref> Uz to, ''glasnost'' je dovela i do veće otvorenosti sovjetskih građana prema Zapadu, posebice [[SAD|Sjedinjenim Državama]], što je dodatno ubrzalo novoobnovljeni [[detant]] između dvaju sila.<ref>{{Harvnb|Gibbs|1999|p=61}}</ref> === Zatopljenje odnosa === {{main|Sastanak u Reykjavíku|INF sporazum|START I|Sporazum o konačnom dogovoru po pitanju Njemačke}} {{multiple image|align=right| perrow = 2 |total_width=400 | image1 = Reagan Gorbachev negotiate outside Reykjavik Summit.jpg|width1=750|height1=518 | image2 = ReaganBerlinWall.jpg|width2=2846|height2=2009 | image3 = Thefalloftheberlinwall1989.JPG|width3=661|height3=498 | image4 = George Bush and Mikhail Gorbachev sign the START 1991.jpg|width4=600|height4=399 | image5 = Tiananmen 1989.jpg|width5=1600|height5=1039 | image6 = RIAN archive 644460 First stage in the Soviet troop withdrawal from Afghanistan.jpg|width6=1024|height6=674 | footer = Unatoč kratkom vremenskom periodu, druga polovica 80-ih bila je prepuna događanja koja će imati presudan značaj za okončanje Hladnog rata. S lijeva na desno, prema redovima:{{small|<br>{{bullet}} Iako je sam po sebi bio neuspjeh, [[Sastanak u Reykjavíku|sastanak]] između [[Ronald Reagan|Reagana]] i [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] u kući [[Höfði]] u [[Reykjavík]]u imat će značajan utjecaj na kasnije susrete;<br>{{bullet}} Govorom "[[Srušite ovaj zid!]]" iz [[1987.]] godine, Reagan je izvršio dodatni pritisak na Gorbačova da prihvati ideju o [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciji Njemačke]];<br>{{bullet}} Njemački narod okuplja se na [[Berlinski zid|Berlinskom zidu]], nekoliko dana prije njegova rušenja;<br>{{bullet}} Iako je njegova izrada trajala gotovo 10 godina, [[START I]] pokazao se kao izrazito važan sporazum u pogledu daljnjeg ograničavanja naoružanja;<br>{{bullet}} Kinez privremeno blokira put tenkovima, koji su dan ranije prisilno uklonili [[Protesti na trgu Tiananmen|prosvjednike s trga Tiananmen]], u jednoj od najikonskijih fotografija ovog događaja.;<br>{{bullet}} Sovjetske trupe [[Sovjetsko povlačenje iz Afganistana|napuštaju Afganistan]] tokom [[1989.]] godine, nakon višegodišnjeg rata koji je gotovo uništio sovjetsku ekonomiju.}} }} Kao odgovor na političke i vojne koncesije što ih je [[Kremlj]] uradio nakon dolaska Gorbačova na vlast, Reagan je pristao ponovo pokrenuti razgovore o ekonomskim pitanjima, kao i o usporavanju utrke u naoružanju.<ref name="Gaddis229">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=229–230}}</ref> Prvi sastanak dvojice čelnika održan je [[1985.]] godine u [[Ženeva|Ženevi]], u [[Švicarska|Švicarskoj]].<ref name="Gaddis229" /> U jednoj fazi sastanka, njih su se dvojica, u pratnji prevoditelja, neformalno dogovorili kako će smanjiti svoje nuklearne arsenale za čak 50%.<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/november/21/newsid_2549000/2549897.stm 1985: "Superpowers aim for 'safer world'"], BBC News, 21. studenog 1985. Preuzeto 4. srpnja 2008.</ref> [[Sastanak u Reykjavíku|Drugi sastanak]] dogodio se u listopadu [[1986.]] godine u [[Reykjavík]]u, na [[Island]]u. Razgovori su tekli iznimno dobro sve dok se kao tema nije otvorila Reaganova [[strateška obrambena inicijativa]], čije je ukidanje Gorbačov zahtijevao; Reagan je odbio.<ref>{{cite news|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=940DE0DA1F3BF93AA15756C0A96E948260|title=Toward the Summit; Previous Reagan-Gorbachev Summits|work=The New York Times|accessdate=21. 6. 2008|date=29. 5. 1988}}</ref> Sastanak je propao, međutim nova runda razgovora tokom [[1987.]] dovela je do velikog napretka u vidu potpisivanja [[INF sporazum]]a. INF je propisivao uklanjanje svih zemljanih nuklearnih balističkih i krstarećih projektila s dometom između 500 i 5,500 kilometara, kao i njihove infrastrukture.<ref name="fas">{{cite web|url=https://fas.org/nuke/control/inf/index.html|title=Intermediate-Range Nuclear Forces|accessdate=21. 6. 2008|publisher=Federation of American Scientists|archive-date=2008-07-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20080724134840/http://www.fas.org/nuke/control/inf/index.html|url-status=dead}}</ref> Tenzije između Istoka i Zapada su naglo padale od sredine prema kraju 80-ih godina, a kulminirale su posljednjim susretom u [[Moskva|Moskvi]] [[1989.]] godine, gdje su Gorbačov i [[George H.W. Bush]], Reaganov nasljednik, potpisali [[START I]] sporazum o ograničavanju naoružanja.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=255}}</ref> Sovjeti su tokom naredne godine shvatili da subvencije za naftu i troškovi održavanja velikog broja trupa predstavljaju crne rupe za sovjetsku ekonomiju.<ref name="Shearman76"/> Uz to, sigurnosne prednosti održavanja tampon zone u Europi postale su irelevantne tako da je Moskva [[Sinatrina doktrina|službeno objavila]] kako nema namjeru petljati se u unutarnje odnose svojih saveznika u Centralnoj i Istočnoj Europi.<ref name="Gaddis248">{{Harvnb|Gaddis|2005|p=248}}</ref> Tokom [[1989.]], [[Sovjetsko povlačenje iz Afganistana|sovjetske trupe povukle su se iz Afganistana]],<ref name="Gaddis 2005, pp. 235–236">{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=235–236}}</ref> a Gorbačov je ubrzo [[Sporazum o konačnom dogovoru po pitanju Njemačke|pristao]] i na [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciju Njemačke]],<ref name="Shearman76">{{Harvnb|Shearman|1995|p=76}}</ref> shvativši kako bi išta drugo dovelo do scenarija sličnog onom na [[Protesti na trgu Tiananmen|trgu Tiananmen]] u [[NR Kina|Kini]],<ref>{{Harvnb|Shearman|1995|p=74}}</ref> gdje su studentski prosvjedi pretvoreni u masakr od strane države. Iako je reunifikacija Njemačke još i ranije postajala sve aktualnija tema, pritisak se u jeku poboljšanih odnosa dodatno povećao nakon Reaganovog govore u [[Berlin]]u tokom [[1987.]] godine, gdje je pozvao Gorbačova da "[[Srušute ovaj zid!|sruši [ovaj] zid]]". Rušenje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], koje je označilo simboličnu reunifikaciju, dogodilo se tokom [[1989.]] godine, a nakon istoga je Gorbačovljeva ideja o "[[Zajednički europski dom|zajedničkom europskom domu]]" postala sve aktualnijom.<ref>{{cite web|url=http://www.ena.lu/?doc=11160 |title=Address given by Mikhail Gorbachev to the Council of Europe |publisher=[[European NAvigator|Centre Virtuel de la Connaissance sur l'Europe]] |date=6. 7. 1989 |accessdate=11. 2. 2007 |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070927220033/http://www.ena.lu/?doc=11160 |archivedate=2007-09-27 }}</ref> Dana [[3. prosinca]] [[1989.]], Gorbačov i Bush su na [[Sastanak na Malti|malteškom sastanku]] službeno objavili kako je Hladni rat završen,<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/december/3/newsid_4119000/4119950.stm Malta summit ends Cold War], BBC News, 3. prosinca 1989. Preuzeto 11. lipnja 2008.</ref> mada je njegov faktički kraj uslijedio par godina kasnije. Dvije sile su tokom naredne godine bili saveznice u [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]].<ref>Goodby, str. 26</ref> === Jesen naroda === {{main|Jesen naroda}} Kao što je rečeno, krajem 80-ih godina, [[Sovjetski Savez]] je, u jeku zatopljenja hladnoratovskih odnosa, osjetno promijenio politiku prema zemljama [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Isti je zbog toga bio na rubu propasti, a komunistički čelnici Centralne i Istočne Europe su bez sovjetske vojne podrške počeli gubiti na snazi.<ref name="Gaddis 2005, pp. 235–236"/> Nije to, dakako, bilo ništa novo, s obzirom da je opozicija postojala još od početka Hladnoga rata, međutim sada su okolnosti bile tako posložene da je rušenje komunizma u tim zemljama bila izgledna budućnost. Tzv. [[grassroots inicijative|''grassroots'' inicijative]], poput [[Solidarnost (sindikat)|Solidarnosti]] u [[Poljska|Poljskoj]], počele su dobivati na snazi u svojim matičnim zemljama. [[File:Proclamation of the Republic of Hungary.jpg|thumb|left|220px|Iako je komunistička vlast u [[Narodna Republika Mađarska|Mađarskoj]] bila jedna od najrigoroznijih u Varšavskom paktu, tranzicija prema demokraciji u toj zemlji izvedena je brzo i nenasilno, uz rehabilitaciju svih sudionika [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije iz 1956.]] godine.]] Komunističke vlasti u [[Mađarska Narodna Republika|Mađarskoj]] i [[Narodna Republika Poljska|Poljskoj]] bile su prve koje su dogovorile organiziranje slobodnih izbora. Pod pritiskom Solidarnosti, komunističke vlasti u Poljskoj su početkom [[1989.]] godine organizirale [[Poljski razgovori za okruglim stolom|seriju formalnih razgovora]] s opozicijskim strankama, koji su dovele do organiziranja [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1989.|prvih višestranačkih i djelomično slobodnih izbora]] u toj zemlji od dolaska komunista na vlast. Iako su komunisti [[Wojciech Jaruzelski|Jaruzelskog]] osvojili tijesnu većinu, Solidarnost je ta koja je uspjela sastaviti koaliciju i organizirati vladu, na čijem je čelu bio [[Tadeusz Mazowiecki]]. [[Ugovorni Sejm]] je u prosincu iste godine formalno promijenio ustav i vratio [[demokracija|demokraciju]] u zemlji, što je bila priprema za predsjedničke (naime, na čelu demokratske Poljske je, formalno, još uvijek bio Jaruzelski) i parlamentarne izbore. Nakon što je krajem [[1990.]] godine [[Lech Wałęsa]] postao prvi predsjednik postkomunističke Poljske,<ref name = "PWN_historia">{{Citation | language = pl | contribution-url = http://encyklopedia.pwn.pl/haslo.php?id=4575043 | contribution = Polska. Historia | title = [[Internetowa encyklopedia PWN]] | trans-title = PWN Internet Encyklopedia | accessdate = 11. 7. 2005 | archive-date = 2006-10-01 | archive-url = https://web.archive.org/web/20061001084717/http://encyklopedia.pwn.pl/haslo.php?id=4575043 | dead-url = yes }}.</ref> sljedeće godine organizirani su [[Parlamentarni izbori u Poljskoj 1991.|prvi potpuno slobodni parlamentarni izbori]], na kojima je sudjelovalo više od stotinu stranaka; formirana je koalicijska vlada na čijem je čelu bio [[Jan Olszewski]]. Poljska je tako uspješno izvršila tranziciju prema demokraciji, a sljedeća zemlja bila je Mađarska. Iako su Mađari uspjeli ostvariti određeni gospodarski napredak i ograničene političke slobode, stvarne promjene dogodile su se tek nakon što je [[János Kádár]] uklonjen s vlasti.<ref>{{cite news| url=https://www.nytimes.com/1988/05/23/world/hungarian-party-replaces-kadar-with-his-premier.html?scp=135&sq=Hungary&st=nyt&gwh=E283E53C9144CEB5DC839A7740A35E80 | work=The New York Times | first=Henry | last=Kamm | title=Hungarian Party replace Kadar with his premier | date= 1988-05-23}}</ref> Novi generalni sekretar postao je [[Károly Grósz]], a ubrzo nakon njega je za premijera imenovan [[Miklós Németh]]. Parlament je ubrzo izglasao "demokratski paket" zakona, koji su uvelike modernizirali zemlju,<ref>{{cite news| url = https://www.nytimes.com/1989/01/12/world/hungary-eases-dissent-curbs.html?scp=432&sq=Hungary&st=nyt&gwh=92733275AEC8E1D4866E0147173B702E | work=The New York Times | title=Hungary Eases Dissent Curbs | date=1989-01-12}}</ref> a došlo je i do rehabilitacije sudionika [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije 1956.]], među njima i [[Imre Nagy|Imrea Nagyja]].<ref>{{cite news | url=https://www.nytimes.com/1989/01/29/world/hungary-in-turnabout-declares-56-rebellion-a-popular-uprising.html?scp=461&sq=Hungary&st=nyt&gwh=4FAE12DBE2835A0221C2EB3EBE50910D | work=The New York Times | title=Hungary, in Turnabout, Declares '56 Rebellion a Popular Uprising | date= 1989-01-29}}</ref><ref>{{cite news| url=https://www.nytimes.com/1989/06/01/world/hungarian-party-assails-nagy-s-execution.html?scp=654&sq=Hungary&st=nyt&gwh=AB4FDDAFE5F0111C9B81EEA7B377A93F | work=The New York Times | title = Hungarian Party Assails Nagy's Execution | date=1989-06-01}}</ref><ref>{{cite news| url = https://www.nytimes.com/1989/06/17/world/hungarian-who-led-56-revolt-is-buried-as-a-hero.html?scp=678&sq=Hungary&st=nyt&gwh=1CA5680B13F144C9AD6C2CA30484B16C | work=The New York Times | first=Henry | last=Kamm | title=Hungarian Who Led '56 Revolt Is Buried as a Hero | date=1989-06-17}}</ref> Po uzoru na Poljsku, komunističke vlasti su ubrzo organizirale [[Mađarski pregovori za okruglim stolom|pregovore s opozicijom]], koji su doveli do [[Parlamentarni izbori u Mađarskoj 1990.|slobodnih izbora]] o užujku [[1990.]] godine, na kojima je za premijera izabran [[József Antall]]. Tranzicija prema demokraciji je tako izvedena prilično mirno, a do ljeta [[1991.]] godine, posljednje sovjetske trupe, koje su tamo boravile od kraja Drugog svjetskog rata, napustile su zemlju. [[File:Prague November89 - Wenceslas Monument.jpg|thumb|350px|Prosvjednici na [[Prag|praškom]] trgu [[Václavské náměstí]] tokom [[Baršunasta revolucija|Baršunaste revolucije]] [[1989.]] godine. Mirni [[raspad Čehoslovačke]] ostat će zabilježen u hladnoratovskoj historiji kao jedan od najbenignijih primjera rušenja nekog komunističkog sustava u Europi.]] Druga skupina zemalja obuhvaća [[Istočna Njemačka|Istočnu Njemačku]] i [[ČSSR|Čehoslovačku]], gdje su masovni narodni prosvjedi svrgnuli komunističku garnituru. Nakon što je Mađarska, u jeku demokratizacije, uklonila bodljikave žice sa svoje granice, došlo je do nastanka velike rupe u "[[Željezna zavjesa|željeznoj zavjesi]]", što je potaknulo novi val emigracije iz Istočne Njemačke i Čehoslovačke.<ref>{{Citation | last = Stokes | first = G | title = The Walls Came Tumbling Down | page = 131 | publisher = [[Oxford University Press]] | year = 1993}}.</ref> Uz to, u Istočnoj Njemačkoj je [[4. rujna]] [[1989.]] godine došlo do prvog u nizu [[Montagsdemonstrationen|masovnih prosvjeda]] koji su se održavali svakog ponedjeljka, a započeli su [[Leipzig]]u, odakle su se spontano širili prema ostalim gradovima. Broj prosvjednika je s vremenom rastao, na što je [[Erich Honecker]] reagirao zakulisnom mobilizacijom koja je najavljivala masakr poput onog na Tiananmenu u Kini.<ref name = "Pritchard">{{cite book|title=Reconstructing education: East German schools and universities after unification| first = Rosalind MO | last = Pritchard|page =10}}</ref><ref>{{cite book|title=History of Germany, 1918–2000: the divided nation| first =Mary | last = Fulbrook|page = 256}}</ref> Odgovor države odgođen je nakon Gorbačovljeva posjeta Honeckeru, međutim istočnonjemački vođa je odbio popustiti te je čekao, nadajući se da će Moskva intervenirati sukladno odredbama Varšavskog pakta. Kada je u Moskvi došlo do službene [[Sinatrina doktrina|promjene politike]], SED je smijenio Honeckera i postavio [[Egon Krenz|Egona Krenza]] na čelnu poziciju; ipak, prosvjedi nisu jenjavali. U međuvremenu je došlo do rušenja Berlinskog zida i bilo je očito kako će "[[Die Wende|Preokret]]", odnosno [[Mirna revolucija]], biti uspješna. Krajem [[1989.]], [[Willi Stoph]] i njegova vlada podnose ostavku, a na novi premijer postaje umjerenjak [[Hans Modrow]]. Ubrzo dolazi do razgovora s opozicijom po uzoru na one u Poljskoj i Mađarskoj, a sve je kulminiralo višestranačkim izborima na kojima su komunisti doživjeli težak poraz. Izabrani premijer, [[Lothar de Maizière]], ubrzo je postavio platformu za [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciju Istoka i Zapada]], što je formalizirano krajem [[1990.]] godine. Slična situacija odvijala se i u Čehoslovačkoj, gdje je iskra koja je potaknula masovne prosvjede bilo policijsko gušenje mirnog studentskog prosvjeda u studenom [[1989.]] godine. Narod se okupljao u narednim danima, a sve je kulminiralo kada se u [[Prag]]u skupilo čak 800,000 ljudi.<ref>{{Citation | url = http://www.denik.cz/z_domova/demonstrace-na-letne-pred-25-lety-urychlily-kapitulaci-komunistu-20141123.html | title = Demonstrace na letne pred 25 lety urychlily kapitulaci komunistu | language = cs| place = [[Czhec|CZ]] | newspaper = Denik}}.</ref> Cjelokupni vrh Komunističke partije podnio je ostavku, a ubrzo je partija, potaknuta događanjima u ostalim komunističkim zemljama, objavila kako će ukinuti jednopartijski sustav i odreći se vlasti u zemlji; predsjednik [[Gustáv Husák]] imenovao je većinski nekomunističku vladu, nakon čega je podnio ostavku. Na čelo zemlje došli su [[Alexander Dubček]], kao predsjednik parlamenta, te [[Václav Havel]], kao predsjednik, a u lipnju [[1990.]] godine je došlo i do organiziranja demokratskih izbora. Iako će [[raspad Čehoslovačke|raskid]] biti formaliziran tek [[1993.]] godine, [[Baršunasta revolucija]] je, isto kao i ona mirna u Istočnoj Njemačkoj, nenasilno dovela do pada komunističkog sustava u toj zemlji. [[File:Nicolae Ceaușescu.jpg|thumb|left|220px|Vladajući zemljom kao diktator od [[1965.]] godine, [[Nicolae Ceaușescu]] je osiromašio Rumunjsku i uništio njezino gospodarstvo, odnijevši tako indirektno velik broj ljudskih života. Nakon hapšenja, suđeno mu je za genocid i sabotažu rumunjske ekonomije, nakon čega ga je strjeljački vod i pogubio. Bio je to jedini slučaj da je komunistički čelnik pogubljen prilikom rušenja sistema.]] Posljednju skupinu bivših sovjetskih saveznica u kojima je došlo do kraha komunizma čine [[Narodna Republika Bugarska|Bugarska]] i [[Socijalistička Republika Rumunjska|Rumunjska]], gdje je rušenje komunizma izazvalo najviše poteškoća. U Bugarskoj je još od [[1954.]] godine na čelu zemlje bio [[Todor Živkov]], neosporivi komunistički vođa i konzervativac koji se oštro protivio Gorbačovljevim reformama u Sovjetskom Savezu. Kada su krajem [[1989.]] godine u [[Sofija|Sofiji]] izbili prosvjedi, Živkov je naredio njihovo gušenje, samo da bi ga Politbiro nakon toga smijenio u potezu koji je dobio odobrenje iz Moskve. Na čelo zemlje došao je osjetno liberalniji [[Petar Mladenov]], koji je proveo seriju reformi koje su oslabile komunističku stegu u zemlji. To je dovelo do nove serije prosvjeda koji su za cilj imali potpuno ukidanje komunističkog režima. Mladenov je ubrzo pristao na ustupke i nakon što su održani razgovoru po uzoru na poljski model, u lipnju [[1990.]] godine održani su parlamentarni izbori, na kojima su pobijedili [[Bugarska socijalistička partija|socijalisti]] (formalno nasljednici [[Bugarska komunistička partija|komunističke partije]]). Ipak, socijalistička vlada nije se dugo zadržala tako da su već tokom [[1991.]] godine održani novi izbori, na kojima je pobijedio [[Savez demokratskih sila]]; NR Bugarska je, u međuvremenu, službeno raspuštena u studenom [[1990.]] godine. Najveća kriza tokom Jeseni naroda zbila se u Rumunjskoj, koja je bila jedina zemlja u kojoj je komunistički režim svrgnut u [[Rumunjska revolucija|nasilnoj revoluciji]].<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=247}}</ref> [[Nicolae Ceauşescu]], koji je zemljom vladao od [[1965.]] godine, u studenom [[1989.]] godine izabran je na novi, petogodišnji mandat čelnika [[Rumunjska komunitička partija|komunističke partije]], što je bio znak da se rumunjski diktator planira snažno oduprijeti valu antikomunizma koji je zahvatio Europu. Međutim, dok je on boravio na službenom posjetu [[Iran]]u, došlo je do masovnih demonstracija. Po svom povratku, Ceauşescu je pokušao organizirati skup podrške, međutim dogodilo se da da je izviždan od strane okupljene mase. Iako je vojska isprva podržala državni vrh i krenula na prosvjednike, kontroverzna smrt ministra obrane [[Vasile Milea|Vasilea Milee]] dovela je do toga da se vojska pridružila prosvjednicima.<ref>{{cite book|last =Cornel|first =Ban|title=Sovereign Debt, Austerity, and Regime Change: The Case of Nicolae Ceausescu’s Romania|date= studeni 2012|publisher= East European Politics & Societies|page=34|url= http://0-web.a.ebscohost.com.libraries.colorado.edu/ehost/detail/detail?sid=b54ec8d0-8831-43ba-93d1-3f55b98fb916%40sessionmgr4002&vid=0&hid=4112&bdata=JnNpdGU9ZWhvc3QtbGl2ZQ%3d%3d#db=aph&AN=83866105 |accessdate=23. 2. 2015}}</ref> Nakon što su tenkovi i narod došli do prostorija Centralnog komiteta, Ceauşescu i njegova supruga [[Elena Ceauşescu|Elena]] pobjegli su iz [[Bukurešt]]a u helikopteru, samo da bi nekoliko dana kasnije bili uhapšeni kao bjegunci. Ceauşescuovi su izvedeni pred prijeki vojni sud i osuđeni na smrt te pogubljeni [[25. prosinca]] [[1989.]] godine; bio je to posljednji čin jedine nasilne revolucije tokom Jeseni naroda. Na čelo zemlje je privremeno došao [[Front narodnog spasa (Rumunjska)|Front narodnog spasa]] na čelu s [[Ion Iliescu|Ionom Iliescuom]], a ubrzo su organizirani i slobodni izbori, na kojima je FNS odnio uvjerljivu pobjedu. Rumunjska revolucija odnijela je ukupno 1,104 života. Osim zemlje Varšavskog pakta, [[Jesen naroda]] zahvatila je i [[SFR Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]] te [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Albaniju]]. [[Raspad Jugoslavije]] pokazao se kao izrazito problematičan proces tokom kojeg je došlo do nekoliko žestokih oružanih sukoba, dok je u Albaniji tranzicija iz komunizma prema demokraciji izvršena uz poneke probleme; nakon smrti [[Enver Hoxha|Envera Hohxe]] [[1985.]] godine, njegov nasljednik [[Ramiz Alia]] postepeno je uvodio reforme te je u ožujku [[1991.]] godine organizirao demokratske izbore, na kojima su komunisti pobijedili, samo da bi u ožujku [[1992.]] godine bili smijenjeni na sljedećim izborima, kada je i kompletirana tranzicija prema demokraciji. === "Baltički put" === {{main|Raspjevana revolucija|Baltički put}} [[File:BaltskýŘetěz.jpg|300px|thumb|Dio "[[Baltički put|Baltičkog puta]]", preko 600 kilometara dugog ljudskog lanca koji je povezivao sve tri baltičke zemlje tokom [[1989.]] godine. Bio je ovo najdirektniji oblik nenasilnog prosvjeda u tim zemljama, a nevoljkost Moskve da reagira omogućit će baltičkim zemljama da u kratkom periodu realiziraju svoju nezavisnost.]] Kao što je bilo i za očekivati, Gorbačovljeve reforme imale su velik odjek na liberalizaciju komunističkih sustava i njihovo eventualno rušenje u zemljama Varšavskog pakta, međutim ''glasnost'' je snažno utjecala i na sovjetsku unutarnju politiku, oslabivši veze koje su držale sovjetske republike zajedno.<ref name="Gaddis248" /> Sloboda medija koja je došla s ''glasnosti'' omogućila je otvaranje "nacionalnih pitanja" diljem Sovjetskog Saveza, a ista su dovela, i tu u jeku kada je [[raspad Sovjetskog Saveza]] bio praktički izvjestan, toga da se Moskva morala odreći monopola na centraliziranu vlast kojega je držala više od sedamdeset godina.<ref>{{Harvnb|Sakwa|1999|p=460}}</ref> "Nacionalna pitanja" najprije su se odrazila u [[Baltičke zemlje|baltičkim zemljama]],<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=253}}</ref> koje su kroz "[[Raspjevana revolucija|Raspjevanu revoliciju]]" isticale svoje zahtjeve.<ref>{{cite book | last=Thomson | first=Clare | title=The Singing Revolution: A Political Journey through the Baltic States | location=London | publisher=Joseph | year=1992 | isbn=0-7181-3459-1 }}</ref><ref>{{cite journal | last=Ginkel | first=John |date=rujan 2002 | title=Identity Construction in Latvia's "Singing Revolution": Why inter-ethnic conflict failed to occur | url=https://archive.org/details/sim_nationalities-papers_2002-09_30_3/page/403 | journal=Nationalities Papers | volume=30| issue=3| pages=403–433 | doi=10.1080/0090599022000011697}}</ref> Termin je tokom [[1988.]] godine skovao [[Estonija|estonski]] umjetnik i aktivist [[Heinz Valk]], koji ga je iskoristio kako bi opisao masovna, raspjevana okupljanja koja su se još od [[1987.]] godine događala u [[Tallinn]]u.<ref>[https://books.google.com/books?id=nI73PdnqQlcC&pg ''Between Utopia and Disillusionment''', autor Henri Vogt; str. 26] {{ISBN|1-57181-895-2}}</ref> Fenomen se menifesitrao i u [[Latvija|Latviji]] i [[Litva|Litvi]], a na repertoaru bi mahom bile protesne i domoljubne pjesme. Radilo se, zapravo, o formi nenasilnog protesta, a koji će kulminirati [[1989.]] godine sastavljanjem "[[Baltički put|Baltičkog puta]]" [[23. kolovoza]] te godine. "Baltički put" bio je zapravo 675.5 [[kilometar]]a dug ljudski lanac koji se protezao kroz sve tri baltičke zemlje, a bio je prvi direktni i jasni, ali i dalje nenasilni, oblik protesta za nezavisnost tih zemalja. Iako je službena Moskva reagirala snažnom retorikom,<ref name=drei>{{cite book | title=Latvia in Transition |first=Juris |last=Dreifelds |url=https://books.google.com/?id=0d9svpuxozkC&pg=PA34#v=onepage&f=false | publisher=Cambridge University Press |year=1996 |pages=34–35 | isbn=0-521-55537-X}}</ref> nikakvi konkretni potezi nisu poduzeti, iako se liberalnost "Sinatrine doktrine" nije direktno primjenjivala na same sovjetske republike (Moskva je i dalje željela zadržati cjelovitost Sovjetskog Saveza); iskoristivši ovaj prosvjed, nevoljkost Moskve da reagira i revolucionarni val koji je zahvatio cijelu Europu, baltičke zemlje će u samo nekoliko mjeseci nakon "Baltičkog puta" započeti s realizacijom svoje nezavisnosti, što će biti i formalni početak raspada Sovjetskog Saveza. === Raspad Sovjetskog Saveza === {{Main|Januarska događanja|Barikade (Latvija)|Augustovski puč|Raspad Sovjetskog Saveza|Zajednica nezavisnih država}} [[File:Boris Yeltsin 22 August 1991-1.jpg|thumb|320px|left|Čelnik [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]] i kasniji prvi predsjednik [[Rusija|Ruske Federacije]], [[Boris Jeljcin]], slavi pobjedu demokracije na samom kraju [[Augustovski puč|Kolovoškog puča]]. Taj će puč biti udarac od kojega se [[Sovjetski Savez]] neće oporaviti.]] I dok se Gorbačovljeva "[[Sinatrina doktrina]]" bez problema primjenjivala u zemljama Varšavskog pakta, popustljiv stav se nije odnosio i na sovjetske republike, unatoč nenasilnim prosvjedima diljem [[Baltičke zemlje|Baltika]], gdje su tri sovjetske republike već započele s poduzimanjem konkretnih poteza prema nezavisnosti. U [[Litva|Litvi]] je početkom siječnja [[1990.]] godine došlo do [[Januarska događanja|incidenta]], kada je sovjetska vojska po Gorbačovljevom naređenju vojno intervenirala u [[Vilnius]]u kako bi ugušila prosvjednike, pri čemu je 14 civila ubijeno, a njih 702 ozlijeđeno.<ref name=bbc-onthisday>{{cite web|title=On This Day 13 January, 1991: Bloodshed at Lithuanian TV station|publisher=[[BBC News]]|url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/january/13/newsid_4059000/4059959.stm|accessdate=13. 9. 2011}}</ref> Shvativši da bi ih mogla očekivati ista sudbina, ljudi su u [[Latvija|Latviji]] započeli s izgradnjom [[Barikade (Latvija)|barikada]] u glavnim gradskim središtima s ciljem sprječavanja sovjetske vojne intervencije; sovjetska vojska je na koncu intervenirala tokom druge polovice siječnja, pri čemu je ubijeno šestero ljudi. Ovi incidenti su uvelike umanjili sovjetski ugled na međunarodnoj sceni, a američki predsjednik [[George H.W. Bush|Bush]] je čak neformalno zaprijetio zamrzavanjem ekonomskih odnosa ukoliko se nasilje nastavi.<ref>Goldgeier, str. 27</ref> Situacija se nije smirivala, a nakon još jednog oružanog incidenta u [[Litva|Litvi]] tokom srpnja [[1991.]] godine, kriza u Sovjetskom Savezu dosegla je svoj vrhunac kada je skupina konzervativnih reformirsta [[19. kolovoza]] iste godine [[Augustovski puč|pokušala preuzeti kontrolu nad državom]] od Gorbačova, koji je ranije najavio reforme s ciljem decentralizacije državne vlasti. Gorbačov je zadržan u kućnom pritvotu na [[Krim]]u, a pučisti su nastojali preuzeti vlast i spriječiti reforme. Iako je dio naroda podržao puč, kritična masa bila je protiv i ubrzo je došlo do masovnih demonstracija; građani [[Moskva|Moskve]] su izašli pred tenkove, a među predvodnicima je bio tadašnji čelnik [[Ruska SFSR|Ruske SFSR]], [[Boris Jeljcin]]. Loše organiziran i suočen s izostankom podrške naroda, puč je ultimativno krahirao nakon samo tri dana; Gorbačov je vraćen na vlast, mada s osjetno manje moći nego ranije, a Sovjetski Savez je pretrpio, kako se ispostavilo, udarac od kojega se nije mogao oporaviti. [[File:USSR Map timeline.gif|300px|thumb|Interaktivna mapa s prikazom najvažnijih događaja tokom [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]].]] Samo nekoliko dana nakon puča, Gorbačov je raspustio Centralni komitet, a pet dana kasnije, Vrhovni sovjet je suspendirao svu aktivnost na sovjetskom teritoriju, što je značio efektivni kraj komunističke vlasti u zemlji. [[Raspad Sovjetskog Saveza]] odvijao se enormnom brzinom, pri čemu je od kolovoza do prosinca [[1991.]] godine čak deset zemalja proglasilo nezavisnost; Gorbačov je ostao bez efektivne vlasti izvan Moskve, a čak je i tu bio suočen s otporom u liku Borisa Jeljcina, koji je započeo preuzimanje vlasti u Rusiji. Dana [[21. prosinca]] [[1991.]] godine, kreirana je [[Zajednica nezavisnih država]], formalno nasljednica Sovjetskog Saveza, mada faktički, prema riječima ruskih dužnosnika, samo sredstvo koje je imalo "dozvoliti civilizirani razvod" među sovjetskim republikama; ZND je imala formu labave [[konfederacija|konfederacije]].<ref>[http://rferl.org/featuresarticle/2006/12/14b6b499-9eb2-4dee-b96c-784ec918969a.html Soviet Leaders Recall 'Inevitable' Breakup Of Soviet Union] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080615120212/http://rferl.org/featuresarticle/2006/12/14b6b499-9eb2-4dee-b96c-784ec918969a.html |date=2008-06-15 }}, [[Radio Slobodna Europa]], 8. prosinca 2006. Preuzeto 20. svibnja 2008.</ref> Samo nekoliko dana kasnije, [[26. prosinca]], [[Sovjetski Savez]] je i formalno raspušten.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|pp=256–257}}</ref> Američki predsjednik Bush tom je prilikom izjavio: "''Najveća stvar koja se dogodila u svijetu za mog života, za naših života, je ova: milošću Božjom, Amerika je pobijedila u Hladnom ratu.''"<ref>Navedeno u djelu: Stephen E., Ambrose & Douglas G., Brinkley, ''Rise to Globalism: American Foreign Policy since 1938'', (New York: Penguin Books, 1997), str XVI.</ref> == Posljedice == {{main|Posljedice Hladnog rata|Zamrznuti sukob|Postsovjetske države|Postsovjetski sukobi|Jugoslavenski ratovi}} [[File:Spetsnaz troopers during the 1992 Tajik war.jpg|320px|thumb|left|Vojnici [[Specnaz]]a tokom [[Tadžikistanski građanski rat|Tadžikistanskog građanskog rata]] [[1992.]] godine. Građanski rat u Tadžikistanu bio je samo jedan od brojnih sukoba u postsovjetskim državama.]] Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]], novonastala [[Ruska Federacija]] je drastično smanjila troškove vojske, a restrukturiranje ekonomije dovelo je do toga da su milijuni ljudi izgubili svoje poslove.<ref name="Aslund">Åslund, str. 49</ref> Kapitalističke reforme kroz koje je gospodarstvo prolazilo rezultirale su, tokom ranih 90-ih, snažnom [[recesija|recesijom]], čije su se posljedice u Rusiji osjetile jače nego one [[Velika depresija|Velike depresije]] u [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i [[Weimarska Republika|Njemačkoj]].<ref name="Nolan">Nolan, str. 17–18</ref> Unatoč formalnom i faktičkom završetku, Hladni rat i danas ima snažan utjecaj na međunarodne odnose. Nakon njegovoga završetka, [[Sjedinjene Države]] su dugo godina držale monopol na svjetskoj političkoj sceni kao jedina preostala [[velesila]],<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1217752.stm "Country profile: United States of America"]. [[BBC News]]. Preuzeto 11. ožujka 2007.</ref><ref>Nye, str. 157</ref><ref>{{Harvnb|Blum|2006|p=87}}</ref> mada se tokom godina koje su uslijedile postepeno uspostavljao balans. Sjedinjene Države su iskoristile krah Istočnoga bloka i sklopile vojna savezništva s čak 50 zemalja te stacionirale čak 526,000 svojih vojnika diljem svijeta.<ref name=Frontline>{{cite web |title=U.S. Military Deployment 1969 to the present |publisher=[[PBS]] |date=2004-10-26 | url = http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/pentagon/maps/5.html |accessdate=30. 11. 2010}}</ref> S druge strane, zemlje Istočnoga bloka su, većinom, mnogo teže podnijele krah komunističkog sustava i velik dio njih je prošao kroz tranzicijski period koji je ostavio velikog traga na gospodarstvu, ali i političkim sustavima. [[Postsovjetske države]] se nisu uspjele potpuno distancirati od hladnoratovskog etatizma, tako da su mnoge od njih tek formalno razvile [[demokracija|demokratske]] sustave, u kojima je faktičku vlast izvršavala jedna osoba (''p.e.'' [[Aleksandar Lukašenko]] u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Islam Karimov]] u [[Uzbekistan]]u), a dio njih je prošao i kroz interne sukobe kako bi se posthladnoratovska vlast uopće konsolidirala; ovdje se posebno ističu [[Tadžikistan]] (gdje se pet godina vodio [[Tadžikistanski građanski rat|građanski rat]]), [[Gruzija]] (koja je također prošla kroz [[Gruzijski građanski rat|građanski rat]], ali i granične konflikte) te [[Rusija]] (gdje je centralna vlast u dva navrata ratovala protiv pobunjenika u [[Čečenija|Čečeniji]]). Značajne posljedice dogodile su se i na području [[SFRJ|bivše SFR Jugoslavije]], gdje su se također vodili [[Jugoslavenski ratovi|brojni konflikti]]. Iako se dvije hladnoratovske velesile nikada nisu direktno sukobile, Hladni rat je odnio na milijune žrtava, što profesionalnih vojnika, što civilnih žrtava koje su stradale kroz brojne [[surogat rat]]ove, pri čemu se posebno ističe jugoistočna Azija.<ref>{{Harvnb|Gaddis|2005|p=266}}</ref> Doduše, većina surogat ratova i sličnih lokalnih sukoba je završena zajedno s Hladnim ratom; nakon završetka globalnog sukoba, broj lokalnih, međudržavnih i etničkih sukoba je drastično opao.<ref name="Marshall">Monty G. Marshall i Ted Gurr, {{cite web |url=http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |archivedate=2008-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624210152/http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |title=Peace and Conflict |deadurl=yes |accessdate=1. 6. 2016 }}, Center for Systemic Peace (2006). Preuzeto 14. lipnja 2008. {{cite web |url=http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |archivedate=2008-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624210152/http://www.systemicpeace.org/PC2005.pdf |title=Peace and Conflict |deadurl=yes |accessdate=1. 6. 2016}}</ref> Ipak, u konačnici, posljedice Hladnoga rata nisu još uvijek u potpunosti izbrisane, što nije niti lako postići, mahom zato što su mnoge tenzije nastale kao sredstva hladnoratovskih sukoba u zemljama Trećeg svijeta i danas aktualne. Što se europskih zemalja tiče, uz spomenutu tranziciju u brojnim zemljama na istoku kontinenta, zemlje centralne Europe su prelaskom na kapitalizam doživjele značajan ekonomski uspon; s druge strane, neke zemlje Trećeg svijeta, poput [[Afganistan]]a, toliko su destabilizirane tokom Hladnog rata i to kao kolateralne žrtve, da se u njima razvila [[propala država]].<ref name="Halliday" /> === Popularna kultura === {{main|Kultura tokom Hladnog rata}} {{multiple image | direction=vertical | width=220 | header= | image1=Dr. Strangelove - Group Captain Lionel Mandrake.png|caption1={{center|Satnik Mandrake}} | image2=Dr. Strangelove - President Merkin Muffley.png|caption2={{center|Predsjednik Merkin Muffley}} | image3=Dr. Strangelove.png|caption3={{center|Dr. Strangelove}} ---- [[Peter Sellers]] je u Kubrickovom filmu ''[[Dr. Strangelove]]'' tumačio čak tri različita lika, što je ostalo zabilježeno u historiji kinematografije, isto kao i sam film, koji ostaje jedan od najupečatljivijih hladnoratovskih filmova, poznat i po tome što je bio prekretnica u karijeri [[Stanley Kubrick|Stanleyja Kubricka]]. }} Iako u sjeni političkih konflikata i naglašene propagande, [[kultura tokom Hladnog rata]] manifestirala se kroz sva umjetnička područja i zaslužna je za nastanak nekih od najznačajnijih popkulturnih fenomena suvremenog doba. Iako je pluralitet tema bio izražen, dvije najdominantnije bile su [[nuklearni rat]] i [[špijunaža]]. Špijunaža je bila posebno česta tema u književnosti; romani i priče [[Ian Fleming|Iana Fleminga]] o slavnom tajnom agentu [[James Bond|Jamesu Bondu]] često su, kao negativce, sadržavali sovjetske agente (mada to nije preneseno i na filmsko platno, gdje su isti uglavnom bili sporedni negativci), dok se temom špijunaže ekstenzivno bavio i britanski pisac [[John le Carré]], posebice u romanu ''[[The Spy Who Came in from the Cold]]'', ali i u romanima o [[George Smiley|Georgeu Smileyju]] i njegovom sovjetskom rivalu, [[Karla (lik)|Karli]]; sovjetski pandan Jamesu Bondu bio je agent [[Stierlitz]], koji se pojavljivao u djelima [[Julijan Semjonov|Julijana Semjonova]]. Značajan književni trag u sklopu hladnoratovske tematike ostavili su i [[Kurt Vonnegut]], [[Frederick Forsyth]] i [[Tom Clancy]], adaptacije čijih se djela (''p.e.'' ''[[The Hunt for Red October (film)|Lov na Crveni oktobar]]'') koriste u sklopu kurikuluma na fakultetima, na kolegijima u kojima se uči o Hladnom ratu.<ref>{{cite journal |url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/15512169.2013.835561 |title=Movies to the Rescue: Keeping the Cold War Relevant for Twenty-First-Century Students |author=Gokcek, Gigi & Howard, Alison |journal=Journal of Political Science Education |year=2013 |volume=9 |issue=4 |page=436 |doi=10.1080/15512169.2013.835561|last2=Howard}}</ref> S obzirom na to da je u ovom periodu došlo do masovnog širenja filmske i televizijske kulture, nije neobično da su audiovizualni materijali bili jedna od okosnica hladnoratovske kulture.<ref>Anthony Shaw i Denise Youngblood, ''Cinematic Cold War: The American and Soviet struggle for hearts and minds'' (University Press of Kansas, 2010), poglavlje 1.</ref> Međutim, osim očito propagandnih uradaka s obaju strana, brojni su filmovi tematizirali različite hladnoratovske teme, pristupajući im pri tom na raznovrsne načine, od didaktičke serioznosti pa do očite satire. [[Stanley Kubrick|Kubrickov]] ''[[Dr. Strangelove or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb|Dr. Strangelove]]'', koji satirizira hladnoratovske odnose i strah od nuklearnog rata, ostao je jedan od najupečatljivijih filmova iz ovog perioda, slično kao i ''[[The Third Man]]'' [[Carol Reed|Carola Reeda]], kultni ''[[film noir]]'' koji tematizira hladnoratovsku problematiku. Surogat ratovi prikazani su kroz kultrne ratne filmove ''[[Full Metal Jacket]]'' Stanleyja Kubricka i ''[[Apocalypse Now]]'' [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]], dok jedna od najpoznatijih komedija o ovoj tematici ostaje film ''[[The Russians Are Coming, the Russians Are Coming]]''. Hladni rat kao propagandno sredstvo korišten je u filmu ''[[Rocky IV]]'', gdje se [[Rocky Balboa|naslovni junak]] bori protiv iznimno snažnog sovjetskog boksača, [[Ivan Drago|Ivana Drage]]. Tema je bila prisutna i u brojnim televizijskim serijama, među kojima su ''[[The A-Team]]'', ''[[Danger Man]]'', ''[[MacGyver]]'' i ''[[The Man from U.N.C.L.E.]]'' == Historiografija == {{main|Historiografija Hladnog rata}} Čim je termin "Hladni rat" stekao popularnost kako bi se opisale poslijeratne tenzije između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, interpretacija njegovih korijena i tijeka bila je izvor žustre debate među historičarima, politolozima i novinarima.<ref name="Nashel">{{cite encyclopedia|author=Nashel, Jonathan|editor=Whiteclay Chambers, John|encyclopedia=The Oxford Companion to American Military History|title=Cold War (1945–91): Changing Interpretations (cijelo poglavlje)|url=https://books.google.com/books?id=xtMKHgAACAAJ&dq=The+Oxford+Companion+to+American+Military+History|accessdate=16. 6. 2008|year=1999|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-507198-0|ref=harv}}</ref> Konkretno, historičari su se žustro sukobljavali oko toga tko je zapravo kriv za krah odnosa između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza nakon Drugog svjetskog rata te oko toga da li je konflikt između dvije velesile bio neminovan, ili se mogao izbjeći.<ref name="Brinkley">Brinkley, str. 798–799</ref> Nesuglasice su postojale i oko same definicije Hladnoga rata, izvora samog konflikta te kako raspetljati šablone akcija i reakcija između dvaju strana.<ref name="Halliday" /> Iako su objašnjenja o uzrocima sukoba u akademskim raspravama izrazito kompleksna i raznovrsna, postoji nekoliko jasno određenih idejnih struja po tom pitanju. Historičari uglavnom govore o tri glavne struje u pristupu Hladnom ratu: "ortodoksnim" izvještajima, "revizionizmu" i "postrevizionizmu".<ref name="Calhoun">{{cite book|author=Calhoun, Craig|authorlink=Craig Calhoun|title=Cold War|url=https://books.google.com/books?id=SvSZHgAACAAJ&dq=Dictionary+of+the+Social+Sciences|work=Dictionary of the Social Sciences|year=2002|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-512371-9|ref=harv}}</ref> "Ortodoksna" struja uzroke konflikta vidi u Sovjetskom Savezu i njegovoj daljnjoj ekspanziji po Europi.<ref name="Calhoun" /> "Revizionisti" veći teret krivnje za izbijanje sukoba prebacuju na Sjedinjene Države, optužujući ih za pokušaj izoliranja i sukobljavanja sa Sovjetima još i prije kraja Drugog svjetskog rata.<ref name="Calhoun" /> "Postervizionisti" u svom pristupu nastoje pronaći balans.<ref name="Calhoun" /> Većina historiografije o Hladnom ratu kombinira dvije, čak i sve tri, navedene struje.<ref name="Byrd" /> == Povezano == {{main|Pregled Hladnog rata}} {{div col|colwidth=25em}} * [[Američka špijunaža u Sovjetskom Savezu]] * [[Cold War (TV serija)|''Cold War'' (TV serija)]] * [[Dunavska konferencija iz 1948.]] * [[Ekonomska ekspanzija nakon Drugog svjetskog rata]] * [[Hladni rat II]] * [[Kronologija događaja Hladnog rata]] * [[Kultura tokom Hladnog rata]] * [[Makartizam]] * [[Osigurano uzajamno uništenje]] * [[SFR Jugoslavija u Hladnom ratu]] * [[Sovjetska špijunaža u Sjedinjenim Državama]] * [[Sovjetski Imperij]] * [[Spisak članaka povezanih uz Sovjetski Savez]] * [[Spisak susreta između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza]] * [[Treći svjetski rat]] {{div col end}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite book| last=Applebaum| first=Anne| authorlink=Anne Applebaum| title=Iron Curtain: The Crushing of Eastern Europe, 1944–1956| url=https://archive.org/details/ironcurtaincrush00appl_0| publisher=Doubleday| year=2012| isbn=0-385-51569-3}} * Bronson, Rachel. ''Thicker than Oil: Oil:America's Uneasy Partnership with Saudi Arabia''. Oxford University Press, 2006. {{ISBN|978-0-19-516743-6}} * {{Cite book |last= Cadbury |first= Deborah |title= Space Race: The Epic Battle Between America and the Soviet Union for Dominance of Space |url= https://archive.org/details/spaceraceepicbat00cadb |year= 2006 |publisher= Harper Collins Publishers |location= New York |isbn= 978-0-06-084553-7 }} * ''The Cambridge History of the Cold War'' (3 toma, 2010) [http://universitypublishingonline.org/cambridge/histories/subject_title_list.jsf?subjectCode=15&heading=Warfare&tSort=title+closed&aSort=author+default_list&ySort=year+default_list online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160820160141/http://universitypublishingonline.org/cambridge/histories/subject_title_list.jsf?subjectCode=15&heading=Warfare&tSort=title+closed&aSort=author+default_list&ySort=year+default_list |date=2016-08-20 }} * {{cite book| last = Carlson| first = Peter| year = 2009| title = [[K Blows Top]]: A Cold War Comic Interlude Starring Nikita Khrushchev, America's Most Unlikely Tourist| publisher = PublicAffairs| isbn = 978-1-58648-497-2}} * {{Cite book|last= Chaikin|first= Andrew|title= A Man on the Moon: The Triumphant Story of the Apollo Space Program|url= https://archive.org/details/manonmoonvoyages00chai|year= 1994|publisher= [[Penguin Books]]|location= New York|isbn= 0140272011}} * Davis, Simon i Smith, Joseph, ''The A to Z of the Cold War'' (Scarecrow, 2005), enciklopedija fokusirana na vojne aspekte * {{cite book| last=Dominguez| first=Jorge I.| authorlink=Jorge I. Domínguez| title=To Make a World Safe for Revolution: Cuba's Foreign Policy| url=https://archive.org/details/tomakeworldsafef0000domi| publisher=Harvard University Press| year=1989| isbn=978-0-674-89325-2}} *{{cite book |last=Dunham |first=George R. |last2=Quinlan |first2=David A. |title=U.S. Marines in Vietnam: The Bitter End, 1973–1975 |url=https://archive.org/details/usmarinesinvietn00geor |publisher=History and Museums Division, Headquarters, U.S. Marine Corps |year=1990 }} * {{cite book|title=Russian Image on the Western Screen: Trends, Stereotypes, Myths, Illusions|last=Fedorov|first=Aleksandar|year=2011|publisher=Lambert Academic Publishing, |isbn=978-3-8433-9330-0}} * Frankel, Benjamin, ''The Cold War 1945-1991. Vol. 2, Leaders and other important figures in the Soviet Union, Eastern Europe, China, and the Third World'' (1992), 379 stranica biografija * {{cite book| last=Friedman| first=Norman| authorlink=Norman Friedman| title=The Fifty-Year War: Conflict and Strategy in the Cold War| url=https://archive.org/details/fiftyyearwarconf0000frie| publisher=Naval Institute Press| year=2007| isbn=1-59114-287-3}} * {{cite book|title=Russia, the Soviet Union and the United States. An Interpretative History|url=https://archive.org/details/russiasovietunio00gadd|last=Gaddis|first=John Lewis|authorlink=John Lewis Gaddis|year=1990|publisher=McGraw-Hill|isbn=0-07-557258-3|ref=harv}} * {{cite book|title=We Now Know: Rethinking Cold War History|url=https://archive.org/details/wenowknowrethink0000gadd|author=Gaddis, John Lewis|year=1997|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-878070-2}} * {{cite book|title=The Cold War: A New History|url=https://archive.org/details/coldwarnewhistor00gadd|last=Gaddis|first=John Lewis|year=2005|publisher=Penguin Press|isbn=1-59420-062-9|ref=harv}} * {{cite book|last=Garthoff|first=Raymond|authorlink=Raymond L. Garthoff|title=Détente and Confrontation: American-Soviet Relations from Nixon to Reagan|url=https://archive.org/details/detenteconfronta0000gart|year=1994|publisher=Brookings Institution Press|isbn=0-8157-3041-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Gilbert|first=Martin|title=Routledge Atlas of Russian History|url=https://archive.org/details/routledgeatlasof0000gilb_g3j0|year=2007|publisher=Routledge|isbn=978-0-415-39483-3|ref=harv}} * {{cite book|title= The Rocket Men: Vostok & Voskhod, The First Soviet Manned Spaceflights|last= Hall|first= Rex|author2= David J. Shayler|year= 2001|publisher= [[Springer Science+Business Media|Springer–Praxis Books]]|location= New York|isbn= 1-85233-391-X|url= https://books.google.com/?id=zndYLKa26wAC&printsec=frontcover&dq=isbn=185233391X&cd=1#v=onepage&q}} * [[Fred Halliday|Halliday, Fred]], ''The Making of the Second Cold War'' (1983, Verso, London). * Haslam, Jonathan, ''Russia's Cold War: From the October Revolution to the Fall of the Wall'' (Yale University Press; 2011) 512 str. * Heller, Henry (2006), ''The Cold War and the New Imperialism: A Global History, 1945–2005.'' New York: Monthly Review Press. {{ISBN|1-58367-139-0}} * {{cite book |title= The Space Shuttle Decision: NASA's Search for a Reusable Space Vehicle |last= Hepplewhite |first= T.A. |edition= |year= 1999 |publisher= NASA |location= Washington, DC |isbn= |url= http://history.nasa.gov/SP-4221/sp4221.htm }} * [[David E. Hoffman|Hoffman, David E.]] ''[[The Dead Hand: The Untold Story of the Cold War Arms Race and Its Dangerous Legacy]]'' (2010) * House, Jonathan, ''A Military History of the Cold War, 1944–1962'' (2012) * Hunt, Lynn, "The Making of the West: Peoples and Cultures." Bedford/St. Martin's, Boston i London. 2009. * Immerman, Richard H. i Goode, Petra (ur.), ''The Oxford Handbook of the Cold War'' (2013) [https://www.amazon.com/dp/0199236968/ izvadak] * Judge, Edward H., ''The Cold War: A Global History With Documents'' (2012) * {{cite book| last=Kalinovski| first=Artemij M.| title=A Long Goodbye: The Soviet Withdrawal from Afghanistan| url=https://archive.org/details/longgoodbyesovie0000kali| publisher=Harvard University Press| year=2011| isbn=978-0-674-05866-8}} * {{cite book| last = Kenney| first = Charles| year = 2000| title = John F. Kennedy: The Presidential Portfolio| url = https://archive.org/details/johnfkennedypre00kenn| publisher = PublicAffairs| isbn = 978-1-891620-36-2| ref = harv}} * {{cite book|last=Kinsella|first=Warren|authorlink=Warren Kinsella|title=Unholy Alliances|url=https://archive.org/details/unholyalliancest0000kins|publisher=Lester Publishing|year=1992|isbn=1895555248|ref=harv}} * {{cite book|last=LaFeber|first=Walter|authorlink=Walter LaFeber|title=America, Russia, and the Cold War, 1945–1992|url=https://archive.org/details/americarussiacol0000lafe_u5l4|publisher=McGraw-Hill|year=1993|isbn=0-07-035853-2|ref=harv}} * {{cite book|last=LaFeber|first=Walter|title=America, Russia, and the Cold War, 1945–2002|url=https://archive.org/details/americarussiacol0000lafe_v6a4|publisher=McGraw-Hill|year=2002|isbn=0-07-284903-7|ref=harv}} * {{cite book|last=Leffler|first=Melvyn|authorlink=Melvyn P. Leffler|title=A Preponderance of Power: National Security, the Truman Administration, and the Cold War|url=https://archive.org/details/preponderanceofp0000leff|publisher=Stanford University Press|year=1992|isbn=0-8047-2218-8|ref=harv}} * Leffler, Melvyn P. i [[Odd Arne Westad|Westad, Odd Arne]] (ur.), ''The Cambridge History of the Cold War'' (3 toma, 2010) 2,000 str.; zbirka eseja * {{cite book|last=Lewkowicz|first=Nicolas|title=The German Question and the International Order, 1943–48|url=https://archive.org/details/germanquestionin0000lewk|publisher=Palgrave Macmillan|year=2010|isbn=978-0-230-24812-0|ref=harv}} * {{cite book|author=[[Geir Lundestad|Lundestad, Geir]]|title=East, West, North, South: Major Developments in International Politics since 1945|year=2005|publisher=Oxford University Press|isbn=1-4129-0748-9}} * {{cite book| last=Lüthi| first=Lorenz M.| title=The Sino-Soviet Split: Cold War in the Communist World|publisher=Princeton University Press| year=2008|isbn=0-691-13590-8}} * {{cite book|last=Malkasian|first=Carter|title=The Korean War: Essential Histories|url=https://archive.org/details/koreanwar0000malk|publisher=Osprey Publishing|year=2001|isbn=1-84176-282-2|ref=harv}} * [[Vojtech Mastny|Mastny, Vojtech]]. ''The Cold War and Soviet Insecurity: The Stalin Years'' (1996) [http://quod.lib.umich.edu/cgi/t/text/text-idx?c=acls;cc=acls;view=toc;idno=heb00281.0001.001 online izdanje] * {{cite book|last=McMahon|first=Robert|authorlink=Robert J. McMahon|title=The Cold War: A Very Short Introduction|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-280178-3|year=2003}} * {{cite book| last=Meher| first=Jagmohan| title=America's Afghanistan War: The Success that Failed|publisher=Gyan Books| year=2004|isbn=81-7835-262-1}} * Miglietta, John P., ''American Alliance Policy in the Middle East, 1945–1992: Iran, Israel, and Saudi Arabia''. Lanham, MD: Lexington Books, 2002. {{ISBN|978-0-7391-0304-3}} * {{cite book|last=Miller|first=Roger Gene|title=To Save a City: The Berlin Airlift, 1948–1949|url=https://archive.org/details/tosavecityberlin0000mill_b0n4|publisher=Texas A&M University Press|year=2000|isbn=0-89096-967-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Njølstad|first=Olav| authorlink=Olav Njølstad |title=The Last Decade of the Cold War|publisher=Routledge| year=2004|isbn=0-7146-8371-X|ref=harv}} * {{cite book|last=Nolan|first=Peter|authorlink=Peter Nolan|title=China's Rise, Russia's Fall|url=https://archive.org/details/chinasriserussia0000nola|year=1995|publisher=St. Martin's Press|isbn=0-312-12714-6}} * {{cite book|last=Pearson|first=Raymond|title=The Rise and Fall of the Soviet Empire|url=https://archive.org/details/risefallofsoviet0000pear|publisher=Macmillan|year=1998|isbn=0-312-17407-1|ref=harv}} * {{cite book| last=Porter| first=Bruce| author2=Karsh, Efraim| title=The USSR in Third World Conflicts: Soviet Arms and Diplomacy in Local Wars| url=https://archive.org/details/ussrinthirdworld0000port_d7u1| publisher=Cambridge University Press| year=1984| isbn=0-521-31064-4}} * {{cite book|last=Puddington|first=Arch| title=Broadcasting Freedom: The Cold War Triumph of Radio Free Europe and Radio Liberty|publisher=University Press of Kentucky|year=2003|isbn=0-8131-9045-2|ref=harv}} * {{cite book| last = Reeves| first = Richard| authorlink = Richard Reeves (američki pisac)| year = 1993| title = President Kennedy: Profile of Power| url = https://archive.org/details/presidentkennedy00reev_0| publisher = Simon & Schuster| location = New York| isbn = 978-0-671-64879-4| ref = harv}} * {{cite book|last=Roberts|first=Geoffrey|authorlink=Geoffrey Roberts|title=Stalin's Wars: From World War to Cold War, 1939–1953|url=https://archive.org/details/stalinswarsfromw0000robe|publisher=Yale University Press|year=2006|isbn=0-300-11204-1|ref=harv}} * {{cite book |title= The Race: The uncensored story of how America beat Russia to the Moon |last= Schefter |first= James |year= 1999 |publisher= [[Doubleday (izdavačka kuća)|Doubleday]] |location= New York |isbn= 0-385-49253-7 |url= https://books.google.com/?id=Y7m6edRkG2EC&dq=isbn%3A0385492537 }} * {{cite book|ref=harv|last1=Schlesinger|first1=Stephen|last2=Kinzer|first2=Stephen|author2-link=Stephen Kinzer|title=Bitter Fruit: The Story of the American Coup in Guatemala|url=https://archive.org/details/bitterfruitstory0000schl|year=1999|publisher=David Rockefeller Center series on Latin American studies, Harvard University|isbn=978-0-674-01930-0}} * {{cite book|last=Service|first=Robert|authorlink=Robert Service|title=The End of the Cold War: 1985-1991|url=https://archive.org/details/endofcoldwar19850000serv|publisher=Macmillan|year=2015|isbn=978-1-61039-499-4|ref=harv}} * {{cite book|last=Starr|first=S. Frederick|authorlink=S. Frederick Starr|title=Xinjiang: China's Muslim Borderland|url=https://archive.org/details/xinjiangchinasmu0000unse|publisher=M E Sharpe Inc|year=2004|isbn=0765613182|ref=harv}} * {{cite book|last=Stone|first=Norman|authorlink=Norman Stone|title=The Atlantic and Its Enemies: A History of the Cold War|url=https://archive.org/details/atlanticitsenemi0000ston_z5m0|publisher=Basic Books Press|year=2010|isbn=0-465-02043-7}} * {{Cite book |last1=Swenson |first1=Loyd S. |authorlink1= |last2=Grimwood |first2=James M. |last3=Alexander |first3=Charles C. |year=1966 |title=This New Ocean: A History of Project Mercury |url=https://archive.org/details/thisnewoceanhist0000swen |location=Washington, DC |publisher=National Aeronautics and Space Administration |isbn= |oclc=569889 }} * {{cite book|last=Taubman|first=William|authorlink=William Taubman|title=[[Khrushchev: The Man and His Era]]|year=2003|publisher=W. W. Norton & Company|isbn=0-393-32484-2|ref=harv|editor-link=Khrushchev: The Man and His Era}}; Pulitzerova nagrada * [[Spencer C. Tucker|Tucker, Spencer]] (ur.), ''Encyclopedia of the Cold War: A Political, Social, and Military History'' (5 tomova, 2008.) * {{citation| publisher = United Press International| year = 1959| title = 1959 Year in Review; Nixon visits Russia| url = http://www.upi.com/Audio/Year_in_Review/Events-of-1959/Nixon-visits-Russia/12295509433704-7/| accessdate = 31. 12. 2011| ref = {{sfnRef|UPI 1959 Year in Review}}}} * {{cite book |last= van der Eyden |first= Ton |title= Public management of society: rediscovering French institutional engineering in the European context |volume= 1 |publisher= IOS Press |year= 2003 |isbn= 1-58603-291-7 |url= https://books.google.com/books?id=QJyHlwgWnGQC&pg=PA104 |ref= harv }} * [[Martin Walker (novinar)|Walker, Martin]], ''The Cold War: A History'' (1995), britanska perspektiva * {{cite book|last=Westad|first=Odd Arne|title=Restless Empire: China and the World Since 1750|url=https://archive.org/details/restlessempirech0000west|publisher=Basic Books|year=2012|isbn=0-4650-2936-1|ref=harv}} * {{cite book|last=Wettig|first=Gerhard|title=Stalin and the Cold War in Europe|publisher=Rowman & Littlefield|year=2008|isbn=0-7425-5542-9|ref=harv}} * {{cite book| last = Whitman| first = Alden| title = Khrushchev's human dimensions brought him to power and to his downfall| periodical = The New York Times| date = 12. 9. 1971| url = http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F30B1FF7355B137A93C0A81782D85F458785F9| accessdate = 25. 9. 2009}} * {{cite book|author=Wilson, James Graham|title=The Triumph of Improvisation: Gorbachev's Adaptability, Reagan's Engagement, and the End of the Cold War|url=http://www.cornellpress.cornell.edu/book/?GCOI=80140100037580|location=Ithaca|publisher=Cornell University Press|year=2014|isbn=0801452295|archive-url=https://web.archive.org/web/20131104010917/http://www.cornellpress.cornell.edu/book/?GCOI=80140100037580|archive-date=2013-11-04|access-date=2017-01-09|url-status=dead}} * {{cite book|last=Zubok|first=Vladislav|author2=Pleshakov, Constantine|title=Inside the Kremlin's Cold War: From Stalin to Khrushchev|url=https://archive.org/details/insidekremlinsco00zubo|publisher=Harvard University Press|year=1996|isbn=0-674-45531-2|ref=harv}} * Zubok, Vladislav M., ''A Failed Empire: The Soviet Union in the Cold War from Stalin to Gorbachev'' (2008.) === Historiografija i memoari === * Hopkins, Michael F. "Continuing Debate and New Approaches in Cold War History," ''Historical Journal'', prosinac 2007., vol. 50, br. 4, str. 913–934, * Isaac, Joel, and Duncan Bell (ur.) ''Uncertain Empire: American History and the Idea of the Cold War'' (2012) * Johnston, Gordon. "Revisiting the cultural Cold War," ''Social History,'' kolovoz 2010., vol. 35, br. 3, str. 290–307 * Kirkendall, Andrew J. [https://networks.h-net.org/system/files/contributed-files/e119.pdf "Cold War Latin America: The State of the Field"], ''H-Diplo Essay No. 119: An H-Diplo State of the Field Essay'' (studeni 2014.) * Nuti, Leopoldo, et al., (ur.) ''Europe and the End of the Cold War: A Reappraisal'' (2012) * Wiener, Jon. ''How We Forgot the Cold War: A Historical Journey across America'' (2012) === Primarni izvori === * {{cite book| author=[[Christopher Andrew (historičar)|Andrew, Christopher]]| author2=Mitrohin, Vasilij| authorlink2=Vasilij Mitrohin| title=The Sword and the Shield: The Mitrokhin Archive and the Secret History of the KGB| url=https://archive.org/details/swordshieldmitro0000andr_q5i4| publisher=Basic Books| year=2000| isbn=0-585-41828-4}} * {{cite book|author=Cardona, Luis|title= Cold War KFA|publisher=Routledge|year=2007|ref=harv}} * {{cite book|last=Dobrinin|first=Anatolij|authorlink=Anatolij Dobrinin|title=In Confidence: Moscow's Ambassador to Six Cold War Presidents|url=https://archive.org/details/inconfidencemosc0000dobr_d2k5|publisher=University of Washington Press|year=2001|isbn=0-295-98081-8|ref=harv}} * [[Jussi Hanhimäki|Hanhimäki, Jussi]] i Odd Arne Westad (ur.) ''The Cold War: A History in Documents and Eyewitness Accounts'' (Oxford University Press, 2003). {{ISBN|0-19-927280-8}}. * {{cite book|author=Sakwa, Richard|authorlink=Richard Sakwa|title=The Rise and Fall of the Soviet Union, 1917–1991|url=https://archive.org/details/risefallofsoviet0000sakw|publisher=Routledge|year=1999|isbn=0-415-12290-2|ref=harv}} * [http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/Forums.aspx?f=2009 "Predsjedništvo u nuklearnom dobu"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130618021017/http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/Forums.aspx?f=2009 |date=2013-06-18 }}, konferencija i forum na [[Predsjednikčka biblioteka i muzej Johna F. Kennedyja|JFK Library]], Boston, 12. listopada 2009. Četiri panela: "Utrka u izradi bombe i odluka o njezinom korištenju", "Kubanska raketna kriza i prvi sporazum o zabrani nuklearnog testiranja", "Hladni rat i utrka u nuklearnom naoružanju" i "Nuklearno oružje, terorizam i predsjetništvo". ([https://web.archive.org/web/20130117035929/http://www.jfklibrary.org/Events-and-Awards/~/media/assets/Education%20and%20Public%20Programs/Forum%20Transcripts/Cold%20War%20and%20Nuclear%20Arms%20Race.pdf transkript panela "Hladni rat i utrka u nuklearnom naoružanju"]) {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Cold War}} ;Arhivi * [https://web.archive.org/web/20081222065026/http://www.cybertrn.demon.co.uk/ Arhiv materijala britanske civilne zaštite] * [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552679 Posthladnoratovska svjetska ekonomija] na projektu [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552494 Dean Peter Krogh Foreign Affairs Digital Archives] * [http://www.conelrad.com/ CONELRAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200729202943/http://www.conelrad.com/ |date=2020-07-29 }} * [http://www.cbc.ca/archives/categories/war-conflict/cold-war/cold-war-culture-the-nuclear-fear-of-the-1950s-and-1960s/topic---cold-war-culture-the-nuclear-fear-of-the-1950s-and-1960s.html CBC Digital Archives{{spaced ndash}}Kultura Hladnog rata: Nuklearni strah 1950ih i 1960ih] * [http://www.wilsoncenter.org/program/cold-war-international-history-project CWIHP] * [https://web.archive.org/web/20080918203432/http://coldwarfiles.org/ ''The Cold War Files''] * [http://eisenhower.archives.gov/research/online_documents/aerial_intelligence.html Online dostupni dokumenti o zračnoj špijunaži tokom Hladnog rata, Predsjednička biblioteka Dwighta D. Eisenhowera] * [https://web.archive.org/web/20210224091229/https://persuasivemaps.library.cornell.edu/browse-subject Izabrati vrijednost "Communism & Cold War" za pregledavanje mapa u periodu 1933-1982 na projektu Persuasive Cartography, The PJ Mode Collection], [[Cornell University Library]] ;Bibliografije * [http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=issues/Arms+Race Anotirana bibliografija za utrku u naoružanju na projektu Alsos Digital Library] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060203121815/http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=issues%2FArms+Race |date=2006-02-03 }} ;Vijesti * [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/themes/world_politics/cold_war/default.stm Video i audio reportaže iz perioda Hladnog rata] ;Edukativni izvori * [https://web.archive.org/web/20080503183113/http://www.nps.gov/history/nr/twhp/wwwlps/lessons/128mimi/ ''Minuteman Missile National Historic Site: Protecting a Legacy of the Cold War'', plan predavanja u sklopu projekta National Park Service Teaching with Historic Places (TwHP)] * [http://www2.gwu.edu/~nsarchiv/NSAEBB/ ''Electronic Briefing Books''] u Arhivi nacionalne sigurnosti, Univerzitet Georgea Washintgona {{Hladni rat}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} [[Kategorija:Hladni rat| ]] [[Kategorija:20. vijek]] [[Kategorija:Najnovije doba]] [[Kategorija:Ratovi]] 494nyoax4asyqytkhx3ut9g7w9voc23 0 3339 42715627 42658490 2026-11-01T14:32:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715627 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:NGC 4414 (NASA-med).jpg|thumb|right|300px|[[NGC 4414]], tipična spiralna galaktika u [[konstelacija|konstelaciji]] [[Berenikina kosa|Berenikinoj kosi]] ima prečnik od 55.000&nbsp;[[svjetlosna godina|svetlosnih godina]] i od Zemlje je udaljena približno 60 miliona svetlosnih godina.]] '''Galaksija''' (grč. ''γαλαξίας'': Mlečna staza) ili '''galaktika''' (od [[grčki jezik|grč.]] ''κύκλος γαλακτικός'': mlečni krug), gravitacijom vezan sistem sastavljen od [[zvijezda|zvezda]], [[zvjezdani ostaci|zvezdanih ostataka]], [[međuzvjezdana tvar|međuzvezdanog gasa]] i [[kosmička prašina|prašine]] te [[tamna materija|tamne materije]].<ref name="sparkegallagher2000"/><ref name=nasa060812/> Galaksije se po veličini dele na one najmanje (patuljaste) koje sadrže oko 10 miliona zvezda do enormno velikih koje sadrže i do bilion(10¹²) zvezda. Pretpostavlja se da u vidljivom delu univerzuma postoji preko stotinu milijardi (10¹¹) galaksija.<ref name=science250_4980_539/><ref name="apj624_2"/> Galaksije se mogu grupisati na osnovu njihove vizuelne morfologije, uključujući [[eliptička galaksija|eliptičke]],<ref name=uf030616/> [[Spiralna galaksija|spiralne]], i [[Nepravilna galaksija|iregularne]].<ref name="IRatlas"/> Za mnoge galaksije se smatra da imaju [[Crna rupa|crne rupe]] u svom [[aktivni galaktički nukleus|aktivnom centru]]. Centralna crna rupa Mlečnog puta, poznata kao [[Sagitarius A*]], ima masu koja je četiri miliona puta veća od Sunca.<ref name="smbh"/> Većina galaksija u prečniku ima od hiljadu pa do stotinu hiljada parseka (par desetina hiljada pa do par stotina hiljada svetlosnih godina). Galaksije su jedna od druge često udaljene više miliona parseka (ili megaparseka).<ref name=camb_lss/> Galaksije su međusobno povezane gravitacijom i kao takve čine skup ili galaktičko jato, koja zajedno mogu formirati i superjato. Pretpostavlja se da 90% materije u galaksiji čini takozvana tamna materija. Podaci prikupljeni posmatranjem govore da većina galaksija sadrži barem po jednu supermasivnu crnu rupu u svom centru. Vrlo je verovatno da naša galaksija, [[Mliječna staza|Mlečni put]] poseduje jedan takav objekat. == Poreklo reči == Reč „galaksija“ potiče od grčke reči „galaksijas“ („''γαλαξίας''“) odnosno „kiklos galaktikos“ i u prevodu znači „mlečni krug“ jer takav izgled imaju pojedine galaksije kada su posmatrane pod vedrim nebom. Kada je [[Vilijam Heršel]] napisao katalog o objektima u dubokom svemiru upotrebio je naziv „spiralne nebule“ misleći prevashodno na galaksije poput [[Andromeda M31|Andromede M31]]. Kasnije, kada se utvrdila prava udaljenost ovih objekata, galaksije su nazivane i „masivne konglomeracije zvezda“ ili „kosmička ostrva“. Ipak, uzevši u obzir da reč „kosmos“ predstavlja celinu svega postojećeg, naziv je odbačen, tako da su masivni gravitacijom vezani skupovi zvezda postali poznati kao galaksije. == Nomenklatura == Desetine hiljada galaksija je popisano. Samo mali broj njih ima dobro poznata imena, kao što su [[Messier 31|galakcija Andromeda]], [[Magelanski oblaci]], [[Messier 51|galaksija Vrtlog]] i [[galaksija Sombrero]]. Astronomi koriste indentifikatore iz određenih kataloga, kao što su [[Messierov katalog|Mesijeov katalog]], NGC ([[Novi opšti katalog]]), IC ([[Novi opšti katalog|Indeksni katalog]]), CGCG ([[Katalog galaksija i klastera galaksija]]), MCG ([[Morfološki katalog galaksija]]) i UGC ([[Upsalski opšti katalog]] galaksija). Sve dobro poznate galaksije se javljaju u jednom ili više kataloga, mada su svakom od njih pod različitim brojem. Na primer, [[Messier 109]], spiralni sistem koji je pod brojem 109 u Mesijevom katalogu, takođe ima kodove NCG3992, UGC6937, CGCG 269-023, MCG +09-20-044 i PGC 37617. U nauci je uobičajeno da se dodele imena većini izučavanih predmeta, čak i onim najmanjim, te su belgijski astrofizičar [[Gerard Bodifee|Gerard Bodifi]] i klasičar Majkl Berger su počeli novi katalog ([[Gerard Bodifee|CNG - katalog imenovanih galaksija]])<ref>{{Cite web|url=http://www.bodifee.be/acms/acmsdata/document/9/184_CNG%20catalogue.pdf|title=CNG-Catalogue of Named Galaxies |author=Bodifée G. & Berger M.|date=2010|accessdate=January 17, 2014}}</ref> u kome su hiljadi dobro poznatih galaksija data smislena, opisna imena na Latinskom (ili latinizovanom Grčkom)<ref>{{cite web |title=Contemporary Latin |url=http://www.isnare.com/encyclopedia/Contemporary_Latin#In_science |accessdate=January 22, 2014 |archivedate=2014-02-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140202094308/http://www.isnare.com/encyclopedia/Contemporary_Latin#In_science |deadurl=yes }}</ref> u skladu sa binomijalnom nomenklaturom koja se koristi u drugim naukama, kao što su biologija, anatomija, [[paleontologija]] i u drugim poljima astronomije, kao što je geografija Marsa. Jedan od argumenata u podršci tog posla je da ti impresivni objekti zaslužuju bolji tretman od neinspirativnih kodova. Na primer, Bodifee i Berger predlažu neformalno, opisno ime ''{{lang|la|Callimorphus Ursae Majoris}}'' za dobro formiranu galaksiju ''Messier 109'' u ''Ursa Majoru''. == Tipovi galaksija == {{poseban članak|Morfološka klasifikacija galaksija}} [[Datoteka:Hubble sequence photo.png|mini|340px|Tipovi galaksija po Hablovoj klasifikaciji. ‘E’ označava eliptičnu galaksiju; ‘S’ spiralnu galaksiju, ‘SB’ predstavlja krakovitu spiralnu galaksiju]] Galaksije se dele na tri glavna tipa: eliptične, spiralne, i neregularne. Uzevši u obzir da se Hablova klasifikacija bazira isključivo na [[Morfološka klasifikacija galaksija|vizuelnom morfološkom tipu]], to znači da postoje neke bitne karakteristike i osobine po kojima se pojedine galaksije razlikuju, a pripadaju istoj grupi-tipu. Primer su formacije zvezda, ili aktivnosti u centru. === Eliptične galaksije === Po Hablovoj klasifikaciji eliptične galaksije dele se na sedam klasa u zavisnosti od nivoa eliptičnosti: E0 gotovo sferičnog oblika, do E7 elipsastog oblika. Ovakve galaksije sadrže relativno malu količinu međuzvezdane materije. Takođe je utvrđeno da je formiranje novih zvezda retka pojava u ovakvim galaksijama. To znači da takvim sistemima dominiraju stare zvezde koje orbitiraju oko lokalnog centra gravitacije u proizvoljnom pravcu. To im daje veliku sličnost sa globularnim jatima. Najveće galaksije su u većini slučajeva gigantske eliptične galaksije. Veruje se da je većina eliptičnih galaksija formirano nakon kolizije i spajanja više galaksija u jednu. Kada se uporedi sa spiralnom, veličina takve jedne galaksije je enormna. Takve galaksije se obično mogu naći u centru galaktičkog jata. === Spiralne galaksije === {{poseban članak|Spiralna galaksija}} Spiralne galaksije se sastoje od rotirajućeg diska koji sačinjavaju zvezde i međuzvezdanih gasova, dok se pri centru nalazi skupina starijih zvezda. Po Hablovoj klasifikaciji spiralne galaksije nose oznaku ‘S’, propraćenu sa još tri slovne oznake (a,b,c) u zavisnosti od toga kom podskupu galaksija pripada, i određuju veličinu kraka i jezgra galaksije. „Sa“-galaksije ima slabo razvijene i definisane krake dok je jezgro relativno masivno. Dok na drugom kraju imamo „Sc“-galaksije sa velikim i definisanim kracima i otvorenim malim jezgrom. === Patuljaste galaksije === {{poseban članak|Patuljasta galaksija}} == Istorijski pregled == Historijski, galaksije su dijeljene prema njihovom prividnom izgledu (što se često naziva vizuelnom morfologijom). Čest oblik je eliptična galaksija, sa vitkim eliptičnim profilom. Spiralne galaksije su gomile u obliku diskova sa zakrivljenim, prahovitim kracima. Galaksije nepravilnih i neobičnih oblika poznate su pod nazivom neobičnih galaksija i tipično proizlaze iz raskida izazvanih gravitacijskim privlačenjima susjednih galaksija. Takva međudjelovanja bliskih galaksija, koja na kraju mogu prerastati u stapanja galaksija, mogu potaknuti epizode znatno pojačanog stvaranja zvijezda i proizvesti ono što se naziva starburst galaksijom. Male galaksije koje ne posjeduju povezanu strukturu također se nazivaju nepravilnim galaksijama. U vidljivom svemiru vjerovatno ima više od 100 milijardi (10¹¹) galaksija. Prečnici većine galaksija kreću se između 1000 i 100.000 [[parsek]]a i obično ih međusobno razdvajaju milioni parseka (ili megaparseci). Međugalaktički prostor (prostor između galaksija) ispunjen je razrijeđenim gasom, čija je gustoća manja od jednog atoma po kubnom metru. Velika većina galaksija organizirana je u hijerarhijskim društvima koja se nazivaju skupovima, koji se opet, dalje, mogu združivati u superskupove. Te veće strukture općenito se raspoređuju u plohe i niti koje se prostiru nepreglednim svemirskim prazninama. Iako još uvijek nedovoljno shvaćena, tamna materija, čini se, učestvuje sa 90% u masi većine galaksija. Posmatranja ukazuju na to, da bi u središtima većine, ako ne i svih galaksija, mogle postojati supermasivne [[crna rupa|crne rupe]]. Pretpostavlja se da bi one mogle biti osnovnim uzrokom aktivnih galaktičkih jezgara pronađenih u središtima nekih galaksija. Čini se da galaksija Mliječni put u svojoj jezgri udomljuje najmanje jedan takav objekt. === Mlečni put === {{Main|Mlečni put}} [[Grčka filozofija|Grčki]] filozov [[Demokrit]] (450–370 BC) je predložio da se svetla traka na noćnom nebu poznata kao Mlečni put verovatno sastoji od udaljenih zvezda.<ref name="Plutarch">{{cite book | title=The Complete Works Volume 3: Essays and Miscellanies | publisher=Echo Library | author=Plutarch | authorlink= | date=2006 | location=Chapter 3 | pages=66 | isbn=978-1-4068-3224-2}}</ref> [[Aristotel]] (384–322 BC), je međutim verovao da je Mlečni put uzrokovan „ignicijom vatrenog izdisanja pojedinih zvezda koje su velike, brojne i blizo jedna drugoj“ i da do „ignicije dolazi u gornjem delu [[atmosfera|atmosfere]], u [[Sublunarna sfera|regiji sveta koja je u kontaktu sa nebeskim kretanjima]].“<ref name=Montada> {{cite web | last1=Montada |first1=J. P. | date=September 28, 2007 | title=Ibn Bajja | work= Stanford Encyclopedia of Philosophy | url=http://plato.stanford.edu/entries/ibn-bajja | accessdate=July 11, 2008 }}</ref> [[Neoplatonizam|Neoplatonski]] filozof [[Olimpiodorus Mlađi]] ({{circa|495}}–570 p.n.e.) je bio kritičan u po tom pitanju, tvrdeći da ako je Mlečni put [[Sublunarna sfera|sublunaran]] (lociran između Zemlje i Sunca) on bi trebalo da izgleda različito u različitim vremenima i mestima na Zemlji, i da bi trebalo da ima [[paralaksa (astronomija)|paralaksu]], koju on nema. Po njegovom mišljenu, Mlečni put je nebesko telo.<ref name=heidarzadeh23/> Prema Mohani Mohamedu, [[Islamska astronomija|arapski]] astronom [[Alhazen]] (965–1037) je bio prvi da pokuša da posmatra i izmeri paralaksu Mlečnog puta,<ref name=mohamed/> i on je utvrdio da pošto Mlečni put nema paralakse, on mora biti udaljen od Zemlje, te da ne može da bude deo atmosfere.<ref> {{cite web | last1=Bouali |first1=H.-E. | last2=Zghal |first2=M. | last3=Lakhdar |first3=Z. B. | date=2005 | title=Popularisation of Optical Phenomena: Establishing the First Ibn Al-Haytham Workshop on Photography | publisher=The Education and Training in Optics and Photonics Conference | url=http://spie.org/etop/ETOP2005_080.pdf | accessdate=July 8, 2008 }}</ref> [[Perzijanci|Persijski]] astronom [[Abu-Rajhan Biruni|al-Bīrūnī]] (973–1048) je predložio da je galaksija Mlečni put „kolekcija bezbrojnih fragmenata poput maglovitih zvezda.“<ref>{{MacTutor Biography|id=Al-Biruni|title=Abu Rayhan Muhammad ibn Ahmad al-Biruni}}</ref><ref name=al_biruni/> [[Al-Andalus|Andaluzijski]] astronom [[Ibn Bajjah]] ("Avempace", {{abbr|d.|died}} 1138) je predložio da se Mlečni put sastoji od mnogih zvezda koje su skoro u dodiru jedna s drugom, te da stoga izgledaju kao su neprekidne usled [[refrakcija|refrakcionog]] efekta sublunarnog materijala,<ref name=Montada/><ref name="heidarzadeh25"/> navodeći svoja opažanja [[Konjunkcija (astronomija)|konjunkcije]] Jupitera i Marsa kao evidenciju da do toga dolazi kad su dva objekta blizo jedan drugom.<ref name=Montada/> U 14. veku, astronom sirijskog porekla [[Ibn Qayyim]] je predložio da je galaksija Mlečni put sastoji od „bezbroj sitnih zvezda grupisanih zajedno u sferi fiksirane zveze“.<ref name=Livingston> {{cite journal |last1=Livingston |first1=J. W. |date=1971 |title=Ibn Qayyim al-Jawziyyah: A Fourteenth Century Defense against Astrological Divination and Alchemical Transmutation |journal= Journal of the American Oriental Society |volume=91 |issue=1 |pages=96–103 [99] |doi=10.2307/600445 |jstor=600445 |issn=0003-0279 }}</ref> [[Datoteka:Herschel-Galaxy.png|thumb|Oblik Mlečnog puta koji je [[William Herschel]] izveo 1785. na osnovu prebrajanja zvezda; prepostavljalo se da je solarni sistem blizo centra.]] Stvarni dokaz da se Mlečni put sastoji od mnogih zvezda postao je dostupan 1610, nakon što je italijanski astronom [[Galileo Galilei]] koristio [[optički teleskop|teleskop]] u izučavanju Mlečnog puta i pri tom otkrio da se on sastoji od ogromnog broja nerazgovetnih zvezda.<ref>Galileo Galilei, ''Sidereus Nuncius'' (Venice, (Italy): Thomas Baglioni, 1610), [https://archive.org/stream/Sidereusnuncius00Gali#page/n37/mode/2up pages 15 and 16.]<br /> English translation: Galileo Galilei with Edward Stafford Carlos, trans., ''The Sidereal Messenger'' (London, England: Rivingtons, 1880), [https://archive.org/stream/siderealmessenge80gali#page/42/mode/2up/ pages 42 and 43.]</ref><ref> {{cite web |last1=O'Connor |first1=J. J. |last2=Robertson |first2=E. F. |date=November 2002 |title=Galileo Galilei |url=http://www-gap.dcs.st-and.ac.uk/~history/Biographies/Galileo.html |publisher= University of St. Andrews |accessdate=January 8, 2007 }}</ref> Godine 1750. engleski astronom [[Thomas Wright (astronom)|Tomas Rajt]], u svojoj ''originnoj teoriji ili novoj hipotezi svemira'' je (korektno) spekulisao da Mlečni put može da bude rotirajuće telo sa velikim brojem zvezda koje su držane zajedno [[gravitacija|gravitacionim silama]], poput solarnog sistema, mada na daleko većoj skali. Rezultirajući disk od zvezda se može videti kao traka na nebu iz perspektive unutar diska.<ref>Thomas Wright, ''An Original Theory or New Hypothesis of the Universe'' … (London, England: H. Chapelle, 1750). [http://books.google.com/books?id=80VZAAAAcAAJ&pg=PA48#v=onepage&q&f=false From p.48:] " … the stars are not infinitely dispersed and distributed in a promiscuous manner throughout all the mundane space, without order or design, … this phænomenon [is] no other than a certain effect arising from the observer's situation, … To a spectator placed in an indefinite space, … it [i.e., the Milky Way (''Via Lactea'')] [is] a vast ring of stars … "<br /> [http://books.google.com/books?id=80VZAAAAcAAJ&pg=PA73#v=onepage&q&f=false On page 73], Wright called the Milky Way the ''Vortex Magnus'' (the great whirlpool) and estimated its diameter at 8.64×10¹² miles (13.9×10¹² km).</ref><ref name="our_galaxy"/> U jednoj raspravi iz 1755, [[Immanuel Kant]] je razradio Rajtovu ideju o strukturi Mlečnog puta.<ref>Immanuel Kant, [http://books.google.com/books?id=nCcaAQAAMAAJ&pg=PP9#v=onepage&q&f=false ''Allgemeine Naturgeschichte und Theorie des Himmels'' …] [Universal Natural History and Theory of the Heavens … ], (Koenigsberg and Leipzig, (Germany): Johann Friederich Petersen, 1755).<br />Available in English translation by Ian Johnston at: [http://records.viu.ca/~johnstoi/kant/kant2e.htm Vancouver Island University, British Columbia, Canada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140829071546/http://records.viu.ca/~johnstoi/kant/kant2e.htm |date=2014-08-29 }}</ref> Prvi projekat koji je opisao oblik Mlečnog puta i poziciju [[Sunce|Sunca]] u njemu je poduzeo [[William Herschel]] 1785. godine putem prebrojavanja zvezda u različitim regionima neba. On je proizveo dijagram oblika galaksije sa [[Galaktocentrizam|solarnim sistemom blizu centra]].<ref>William Herschel (1785) "On the Construction of the Heavens," ''Philosophical Transactions of the Royal Society of London'', '''75''' : 213-266. Herschel's diagram of the galaxy appears immediately after the article's last page. See: * [http://books.google.com/books?id=IU9FAAAAcAAJ&pg=PA213#v=onepage&q&f=false Google Books] * [http://rstl.royalsocietypublishing.org/content/75/213.full.pdf+html The Royal Society of London]</ref><ref name=paul1993/> Koristeći rafiniraniji pristup, [[Jacobus Kapteyn|Kapteyn]] je 1920. proizveo sliku male elipsoidne galaksije (dijametra od oko 15&nbsp;kiloparseca) sa Suncem blizo centra. [[Harlow Shapley]] je koristio drugačiji metod, koji je bio baziran na katalogiranju [[Kuglasti skup|globularnih klastera]], što je dovelo do formiranja radikalno drugačije slike: pljosnatog diska sa dijametrom od oko 70&nbsp;kiloparseca i Suncem daleko dalje od centra.<ref name="our_galaxy" /> Obe analize su propustile da uzmu u obzir [[extinction (astronomy)|apsorpciju svetlosti]] u [[kosmička prašina|interstelarnoj prašini]] prisutnoj u [[galaktička rava|galaktičkoj ravni]], te je nakon što je [[Robert Julius Trumpler]] kvantifikovao taj efekat 1930. godine studirajući [[otvoreni kluster|otvorene klastere]], sadadašnja slika naše galaksije domaćina formirana.<ref> {{cite journal |last1=Trimble |first1=V. |date=1999 |title=Robert Trumpler and the (Non)transparency of Space |journal= Bulletin of the American Astronomical Society |volume=31 |issue=31 |pages=1479 |bibcode=1999AAS...195.7409T }}</ref> [[Datoteka:Milky Way Arch.jpg|thumb|center|600px|Mozaik [[Sočivo ribljeg oka|ribljeg oka]] Mlečnog puta zasvođen pod visokom nagibom preko noćnog neba. Snimljen je napravljen u Čileu]] === Razlikovanje od drugih nebula === Nekoliko galaksija izvan Mlečnog puta je vidljivo golim okom na noćnom nebu. U [[10. vek]]u, Persijski astronom [[Al-Sufi]] je napravio najraniju zapisanu identifikaciju [[Messier 31|galaksije Andromeda]], opisujući je kao „mali oblak“.<ref name="NSOG"/> Godine 964. Al-Sufi je identifikovao [[Veliki Magelanov oblak]] u svojoj ''[[Knjiga fiksnih zvijezda|Knjizi fiksnih zvezda]]''; tu galaksiju su Europljani uočili tek tokom [[Ferdinand Magellan|Magelanovog]] putovanja u 16. veku.<ref name="obspm"> {{cite web |title=Abd-al-Rahman Al Sufi (December 7, 903&nbsp;– May 25, 986 A.D.) |url=http://messier.obspm.fr/xtra/Bios/alsufi.html |publisher=Observatoire de Paris |accessdate=April 19, 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070416144810/http://messier.obspm.fr/xtra/Bios/alsufi.html |archive-date=2007-04-16 |url-status=dead }}</ref><ref name="obspm2"> {{cite web |title=The Large Magellanic Cloud, LMC |url=http://messier.obspm.fr/xtra/ngc/lmc.html |publisher=Observatoire de Paris |accessdate=April 19, 2007 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170622160536/http://messier.obspm.fr/xtra/ngc/lmc.html |archive-date=2017-06-22 |url-status=dead }}</ref> Galaksiju Andromeda je nezavisno dokumentovao [[Simon Marius|Simon Marij]] 1612. godine.<ref name="NSOG"/> Godine 1750, [[Thomas Wright (astronom)|Tomas Rajt]] je (korektno) spekulisao da je Mlečni put spljošteni zvezdani disk, i da su neke od [[maglica|maglina]] vidljivih na noćnom nebu verovatno odvojene od Mlečnog puta.<ref name="our_galaxy">{{cite web |last1=Evans |first1=J. C. |date=November 24, 1998 |title=Our Galaxy |url=http://physics.gmu.edu/~jevans/astr103/CourseNotes/ECText/ch20_txt.htm |publisher=George Mason University |accessdate=January 4, 2007 |archivedate=2012-06-30 |archiveurl=https://archive.today/20120630/http://physics.gmu.edu/~jevans/astr103/CourseNotes/ECText/ch20_txt.htm |deadurl=yes }}</ref><ref>See text quoted from Wright's ''An original theory or new hypothesis of the Universe'' in {{Cite book |last1=Dyson |first1=F. |date=1979 |title=Disturbing the Universe |url=https://archive.org/details/disturbinguniver0000dyso_x9c5 |page=[https://archive.org/details/disturbinguniver0000dyso_x9c5/page/245 245] |publisher= Pan Books |isbn=0-330-26324-2 }}</ref> Godine 1755, [[Immanuel Kant]] je koristio termin „ostrvski svemir“ da opište te daleke maglice. [[Datoteka:Pic iroberts1.jpg|thumb|left|Fotografija "Velike magline Andromeda" iz 1899, kasnije identifikovane kao [[Messier 31|galaksija Andromeda]]]] Pri kraju 18. veka, [[Charles Messier|Šarl Mesje]] je pripremio [[Messierov katalog|katalog]] sa 109 najsvetlijih nebeskih objekata koji izgledaju kao nebule. Subsekventno, William Herschel je napravio katalog sa 5.000 maglina.<ref name="our_galaxy" /> Godine 1845. je [[William Parsons Rosse|Lord Rosse]] konstruisao novi teleskop s kojim je mogao da uoči razlike između eliptičkih i spiralnih maglina. On je takođe uspeo da razazna pojedinačne tačke izvora za neke kod tih maglina, potvrđujući Kantovu raniju pretpostavku.<ref>[http://parsonstown.info/people/william-rosse "Parsonstown | The genius of the Parsons family | William Rosse"]. ''parsonstown.info''.</ref> Godine 1912, [[Vesto Slipher|Vesto Slajfer]] je izvršio spektrografska izučavanja najsvetlijih spiralnih nebula radi određivanje njihove kompozicije. Slifer je otkrio da spiralne magline imaju visok crveni pomeraj, iz čega proizilazi da se one udaljavaju od Mlečnog puta brzinom koja nadmašuje [[Brzina oslobađanja|brzinu oslobađanja]] Mlečnog puta. Iz toga proizilazi da one nisu gravitaciono vezane za Mlečni put, i da je malo verovatno da su deo naše galaksije.<ref> {{cite journal |last1=Slipher |first1=V. M. |date=1913 |title=The radial velocity of the Andromeda Nebula |journal=Lowell Observatory Bulletin |volume=1 |pages=56–57 |bibcode=1913LowOB...2...56S }}</ref><ref> {{cite journal |last1=Slipher |first1=V. M. |date=1915 |title=Spectrographic Observations of Nebulae |url=https://archive.org/details/sim_popular-astronomy_1915-01_23_1/page/21 |journal= Popular Astronomy |volume=23 |pages=21–24 |bibcode=1915PA.....23...21S }}</ref> Godine 1917, [[Heber Doust Curtis|Heber Kurtis]] je posmatrao novu [[SN 1885A|S Andromedae]] unutar „Velike [[Andromeda (zviježđe)|Andromedine]] nebule“ (kao što je galaksija Andromeda, [[Messierov katalog|Mesijeov object]] [[galaksija Andromeda|M31]], bila tada poznata). Pregledajući fotografske rekorde, on je uočio još 11 drugih [[nova]]. Kurtis je zapazio da su te zvezde, u proseku, 10 [[Magnituda (astronomija)|redova veličine]] tamnije od onih iz naše galakcije. Kao rezultat toga on procenio da su one na rastojanju od 150.000&nbsp;[[parsek]]a. On je postao proponent takozvane hipoteze „ostrvskih svemira“, po kojoj su spiralne nebule zapravo nezavisne galaksije.<ref> {{cite journal |last=Curtis |first1=H. D. |date=1988 |title=Novae in Spiral Nebulae and the Island Universe Theory |journal= Publications of the Astronomical Society of the Pacific |volume=100 |pages=6 |bibcode=1988PASP..100....6C |doi=10.1086/132128 }}</ref> Godine 1920. se odvila takozvana [[Velika debata (astronomija)|velika debata]] između [[Harlow Shapley|Šeplija Harloua]] i Hebera Kurtisa, po pitanju prirode Mlečnog puta, spiralnih nebula, i dimenzija svemira. Da bi podržao svoju tvrdnju da je Velika Andromedina maglina spoljanja galaksija, Kurtis skrenuo pažnju na pojavu tamnih traka koje podsećaju na oblake prašine u Mlečnom putu, kao i na znatno [[Doplerov efekat|Doplerovo pomeranje]].<ref> {{cite web |last1=Weaver |first1=H. F. |title=Robert Julius Trumpler |url=http://www.nap.edu/readingroom/books/biomems/rtrumpler.html |publisher= United States National Academy of Sciences |accessdate=January 5, 2007 }}</ref> Godine 1922, estonski astronom [[Ernst Öpik]] je odredio rastojanje koje ide u prilog teoriji da je Andromedina nebula zaista jedan udaljeni ekstra-galaktički objekat.<ref> {{cite journal |last1=Öpik |first1=E. |date=1922 |title=An estimate of the distance of the Andromeda Nebula |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_1922-06_55_5/page/406 |journal= Astrophysical Journal |volume=55 |pages=406 |bibcode=1922ApJ....55..406O |doi=10.1086/142680 }}</ref> Koristeći novi 100&nbsp;inčni [[Mount Wilson opservatorija|Mt. Wilson]] teleskope, [[Edwin Hubble|Edvin Habl]] je bio u stanju da odredi spoljne delove pojedinih spiralnih maglina kao kolekcije pojedinačnih zvezda i da identifikuje neke od [[Cefeida]], što mu je omogućilo da proceni rastojanje do nebula. One su bile suviše udaljene da bi bile deo Mlečnog puta.<ref> {{cite journal |last1=Hubble |first1=E. P. |date=1929 |title=A spiral nebula as a stellar system, Messier 31 |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_1929-03_69_2/page/n30 |journal= Astrophysical Journal |volume=69 |pages=103–158 |bibcode=1929ApJ....69..103H |doi=10.1086/143167 }}</ref> Godine 1936. Habl je proizveo klasifikaciju [[Morfološka klasifikacija galaksija|galaktičke morfologije]] koja se koristi do današnjeg dana.<ref> {{cite journal |last1=Sandage |first1=A. |date=1989 |title=Edwin Hubble, 1889–1953 |journal= Journal of the Royal Astronomical Society of Canada |volume=83 |issue=6 |pages=351–362 |url=http://antwrp.gsfc.nasa.gov/diamond_jubilee/1996/sandage_hubble.html |accessdate=January 8, 2007 |bibcode = 1989JRASC..83..351S }}</ref> == Povezano == * [[Morfološka klasifikacija galaksija]] == Reference == {{Reflist|2|refs= <ref name="sparkegallagher2000">{{harvnb|Sparke|Gallagher III|2000|p=i}}</ref> <ref name=nasa060812>{{cite web |last1=Hupp |first1=E. |last2=Roy |first2=S. |last3=Watzke |first3=M. |date=August 12, 2006 |title=NASA Finds Direct Proof of Dark Matter |url=http://www.nasa.gov/home/hqnews/2006/aug/HQ_06297_CHANDRA_Dark_Matter.html |publisher=[[NASA]] |accessdate=April 17, 2007 |archive-date=2020-03-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200328193824/https://www.nasa.gov/home/hqnews/2006/aug/HQ_06297_CHANDRA_Dark_Matter.html }}</ref> <ref name=science250_4980_539> {{cite journal |last1=Uson |first1=J. M. |last2=Boughn |first2=S. P. |last3=Kuhn |first3=J. R. |date=1990 |title=The central galaxy in Abell 2029&nbsp;– An old supergiant |url=https://archive.org/details/sim_science_1990-10-26_250_4980/page/n83 |journal= Science |volume=250 |issue=4980 |pages=539–540 |bibcode=1990Sci...250..539U |doi=10.1126/science.250.4980.539 }}</ref> <ref name="apj624_2"> {{cite journal |last1=Gott III |first1=J. R. |year=2005 |author2=''et al''. |title=A Map of the Universe |url=https://archive.org/details/sim_astrophysical-journal_2005-05-10_624_2/page/462 |journal= Astrophysical Journal |volume=624 |issue=2 |pages=463–484 |bibcode=2005ApJ...624..463G |doi=10.1086/428890 |arxiv = astro-ph/0310571 }}</ref> <ref name=uf030616>{{cite news |last1=Hoover |first1=A. |date=June 16, 2003 |title=UF Astronomers: Universe Slightly Simpler Than Expected |url=http://news.ufl.edu/2003/06/16/galaxies/ |publisher=Hubble News Desk |accessdate=March 4, 2011 |archivedate=2011-07-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110720083835/http://news.ufl.edu/2003/06/16/galaxies/ |deadurl=yes }} Based upon: *{{Cite journal |last1=Graham |first1=A. W. |last2=Guzman |first2=R. |date=2003 |title=HST Photometry of Dwarf Elliptical Galaxies in Coma, and an Explanation for the Alleged Structural Dichotomy between Dwarf and Bright Elliptical Galaxies |url=https://archive.org/details/sim_astronomical-journal_2003-06_125_6/page/2936 |journal= Astronomical Journal |volume=125 |issue=6 |pages=2936–2950 |bibcode=2003AJ....125.2936G |doi=10.1086/374992 |arxiv = astro-ph/0303391 }}</ref> <ref name="IRatlas"> {{cite web |last1=Jarrett |first1=T. H. |title=Near-Infrared Galaxy Morphology Atlas |url=http://www.ipac.caltech.edu/2mass/gallery/galmorph/ |publisher= California Institute of Technology |accessdate=January 9, 2007 }}</ref> <ref name="smbh"> {{cite web |last1=Finley |first1=D. |last2=Aguilar |first2=D. |date=November 2, 2005 |title=Astronomers Get Closest Look Yet At Milky Way's Mysterious Core |url=http://www.nrao.edu/pr/2005/sagastar/ |publisher= National Radio Astronomy Observatory |accessdate=August 10, 2006 }}</ref> <ref name=camb_lss> {{cite web |title=Galaxy Clusters and Large-Scale Structure |url=http://www.damtp.cam.ac.uk/user/gr/public/gal_lss.html |publisher= University of Cambridge |accessdate=January 15, 2007 }}</ref> <ref name="heidarzadeh23">{{harvnb|Heidarzadeh|2008|pp=23–25}}</ref> <ref name=mohamed>{{harvnb|Mohamed|2000|pp=49–50}}</ref> <ref name=al_biruni>{{harvnb|Al-Biruni|2004|p=87}}</ref> <ref name="heidarzadeh25">{{harvnb|Heidarzadeh|2008|p=25, Table 2.1}}</ref> <ref name=paul1993>{{harvnb|Paul|1993|pp=16–18}}</ref> <ref name="NSOG">{{harvnb|Kepple|Sanner|1998|p=18}}</ref> <!-- <ref name=bergh1998>{{harvnb|Van den Bergh|1998|p=17}}</ref> <ref name=waller_hodge2003>{{harvnb|Waller|Hodge|2003|p=91}}</ref> <ref name=bertin_lin1996>{{harvnb|Bertin|Lin|1996|pp=65–85}}</ref> <ref name=belkora355>{{harvnb|Belkora|2003|p=355}}</ref> <ref name=rmaa17_107> {{cite journal |last1=Firmani |first1=C. |last2=Avila-Reese |first2=V. |date=2003 |title=Physical processes behind the morphological Hubble sequence |journal=Revista Mexicana de Astronomía y Astrofísica |volume=17 |pages=107–120 |bibcode=2003RMxAC..17..107F |arxiv = astro-ph/0303543 }}</ref> <ref name=konean2006> {{cite web |last1=Koneãn˘ |first1=Lubomír |url=http://www.udu.cas.cz/collegium/tintoretto.pdf |title=Emblematics, Agriculture, and Mythography in The Origin of the Milky Way |publisher= Academy of Sciences of the Czech Republic |accessdate=January 5, 2007 |archiveurl=http://web.archive.org/web/20060720204104/http://www.udu.cas.cz/collegium/tintoretto.pdf |archivedate=July 20, 2006 }}</ref> <ref name=oed> {{cite web |last1=Harper |first1=D. |url=http://www.etymonline.com/index.php?term=galaxy |title=galaxy|work= Online Etymology Dictionary |accessdate=November 11, 2011 }}</ref> <ref name=rao2005> {{cite web |last1=Rao |first1=J. |date=September 2, 2005 |title=Explore the Archer's Realm |url=http://www.space.com/spacewatch/050902_teapot.html |publisher= Space.com |accessdate=January 3, 2007 }}</ref> <ref name="M101"> {{cite web |date=February 28, 2006 |title=Hubble's Largest Galaxy Portrait Offers a New High-Definition View |url=http://www.nasa.gov/mission_pages/hubble/science/hst_spiral_m10.html |publisher= NASA |accessdate=January 3, 2007 }}</ref> <ref name=kackie020201> {{cite web |last1=Mackie |first1=G. |date=February 1, 2002 |title=To see the Universe in a Grain of Taranaki Sand |url=http://astronomy.swin.edu.au/~gmackie/billions.html |publisher= Swinburne University |accessdate=December 20, 2006 }}</ref> <ref name=gilman_ch4> {{cite web |last1=Gilman |first1=D. |title=The Galaxies: Islands of Stars |url=http://www.hq.nasa.gov/office/pao/History/EP-177/ch4-7.html |publisher=[[NASA]]/[[WMAP]] |accessdate=August 10, 2006 }}</ref> --> }} <!-- End: refs= --> == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |ref=harv |last=Al-Biruni |others=R. Ramsay Wright (transl.) |date=2004 |title=The Book of Instruction in the Elements of the Art of Astrology |url=http://books.google.com/books?id=VbPna7GOoIEC&pg=PA87 |publisher= Kessinger Publishing |isbn=0-7661-9307-1 }} * {{Cite book |ref=harv |last1=Belkora |first1=L. |date=2003 |title=Minding the Heavens: the Story of our Discovery of the Milky Way |url=https://archive.org/details/mindingheavensst0000belk |publisher= CRC Press |isbn=0-7503-0730-7 }} * {{Cite book |ref=harv |last1=Bertin |first1=G. |last2=Lin |first2=C.-C. |date=1996 |title=Spiral Structure in Galaxies: a Density Wave Theory |url=https://archive.org/details/spiralstructurei0000bert |publisher= MIT Press |isbn=0-262-02396-2 }} * {{Cite book |last1=Binney |first1=J. |last2=Merrifield |first2=M. |date=1998 |title=Galactic Astronomy |url=https://archive.org/details/galacticastronom0000binn |publisher= Princeton University Press |isbn=0-691-00402-1 |oclc=39108765 }} * {{Cite book |last1=Dickinson |first1=T. |date=2004 |title=The Universe and Beyond |url=https://archive.org/details/universebeyond0004dick |edition=4th |publisher= Firefly Books |isbn=1-55297-901-6 |oclc=55596414 }} * {{Cite book |ref=harv |last1=Heidarzadeh |first1=T. |date=2008 |title=A History of Physical Theories of Comets, from Aristotle to Whipple |url=https://archive.org/details/historyofphysica0000heid |publisher= Springer |isbn=1-4020-8322-X }} * {{Cite book |ref=harv |last=Ho |first= Houjun |last2=van den Bosch|first2=Frank |last3=White|first3=Simon |author3-link= |date=2010 |title=Galaxy Formation and Evolution |publisher= Cambridge University Press |edition=1 |isbn= 978-0521857932 }} * {{Cite book |ref=harv |last1=Kepple |first1=G. R. |last2=Sanner |first2=G. W. |date=1998 |title=The Night Sky Observer's Guide, Volume 1 |publisher= Willmann-Bell |isbn=0-943396-58-1 }} * {{Cite book |ref=harv |last=Merritt |first=D. |author-link= |date=2013 |title=Dynamics and Evolution of Galactic Nuclei |publisher= Princeton University Press |isbn=9781400846122 }} * {{Cite book |ref=harv |last1=Mohamed |first1=M. |date=2000 |title=Great Muslim Mathematicians |publisher= Penerbit UTM |isbn=983-52-0157-9 |oclc=48759017 }} * {{Cite book |ref=harv |last1=Paul |first1=E. R. |date=1993 |title=The Milky Way Galaxy and Statistical Cosmology, 1890–1924 |url=https://archive.org/details/milkywaygalaxyst0000paul |publisher= Cambridge University Press |isbn=0-521-35363-7 }} * {{Cite book |ref=harv |last1=Sparke |first1=L. S. |last2=Gallagher III |first2=J. S. |date=2000 |title=Galaxies in the Universe: An Introduction |url=https://archive.org/details/galaxiesinuniver0000spar |publisher= Cambridge University Press |isbn=0-521-59740-4 }} * {{cite book |ref=harv |last1=Van den Bergh |first1=S. |date=1998 |title=Galaxy Morphology and Classification |publisher= Cambridge University Press |isbn=0-521-62335-9 }} * {{cite book |ref=harv |last1=Waller |first1=W. H. |last2=Hodge |first2=P. W. |date=2003 |title=Galaxies and the Cosmic Frontier |url=https://archive.org/details/galaxiescosmicfr0000wall |publisher= Harvard University Press |isbn=0-674-01079-5 }} * Timothy Ferris: ''Galaxien.'' Birkhäuser Verlag, Basel 1987, {{ISBN|3-7643-1867-8}}. * Johannes V. Feitzinger: ''Galaxien und Kosmologie.'' Franckh-Kosmos Verlags-GmbH, Stuttgart, {{ISBN|978-3-440-10490-3}}. * Françoise Combes: ''Galaktische Wellen.'' In: ''Spektrum der Wissenschaft.'' 01/06. * Peter Schneider: ''Einführung in die Extragalaktische Astronomie und Kosmologie.'' Springer Verlag, Heidelberg 2005, {{ISBN|3-540-25832-9}}. * Helmut Hetznecker: ''Kosmologische Strukturbildung – von der Quantenfluktuation zur Galaxie.'' Spektrum Akad. Verl., Heidelberg 2009, {{ISBN|978-3-8274-1935-4}}. * Michael Feiler, Philip Noack: ''Deep sky – Reiseatlas; Sternhaufen, Nebel und Galaxien schnell und sicher finden.'' Oculum-Verl., Erlangen 2005, {{ISBN|3-938469-05-6}}. * Malcolm S. Longair: ''Galaxy Formation.'' Springer, Berlin 2008, {{ISBN|978-3-540-73477-2}}. * Glen Mackie: ''The Multiwavelength Atlas of Galaxies.'' Cambridge University Press, Cambridge 2011, {{ISBN|978-0-521-62062-8}}. * {{cite book |author =Засов А. В., Постнов К. А. |title =Общая астрофизика |location =Фрязино |publisher =Век 2 |year = 2006 |pages=496 |isbn=5-85099-169-7|id=УДК 52, ББК 22.6 |ref=Засов и Постнов }} * {{cite web |author=Ю. Н. Ефремов. |url=http://www.astronet.ru/db/msg/1198709 |title=Постоянная Хаббла |archiveurl=https://www.webcitation.org/60r7gd7of?url=http://www.astronet.ru/db/msg/1198709 |archivedate=2011-08-11 |access-date=2015-04-25 |deadurl=no }} * {{cite book|author =James Binney.|title =Galactic Astronomy|url =https://archive.org/details/galacticastronom0000binn|publisher =Princeton University Press|year=1998}} * {{cite book|author =Terence Dickinson.|title =The Universe and Beyond|url =https://archive.org/details/universebeyond0004dick|издание=Fourth Edition|publisher =Firefly Books Ltd.|year=2004}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Galaxies}} * [http://astro.fdst.hr/Kozmologija/morfoGalaksija.php astro.fdst.hr :: Kozmologija :: Morfologija galaksija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051030000557/http://astro.fdst.hr/Kozmologija/morfoGalaksija.php |date=2005-10-30 }} * [http://messier.seds.org/galaxy.html Galaxies, SEDS Messier pages] * [http://www.atlasoftheuniverse.com/ An Atlas of The Universe] * [http://www.nightskyinfo.com/galaxies Galaxies&nbsp;— Information and amateur observations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150912191650/http://www.nightskyinfo.com/galaxies/ |date=2015-09-12 }} * [http://science.nasa.gov/headlines/y2002/08feb_gravlens.htm The Oldest Galaxy Yet Found] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060411094750/http://science.nasa.gov/headlines/y2002/08feb_gravlens.htm |date=2006-04-11 }} * [http://www.galaxyzoo.org Galaxy classification project, harnessing the power of the internet and the human brain] * [http://www.physics.org/facts/sand-galaxies.asp How many galaxies are in our Universe?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150821071507/http://www.physics.org/facts/sand-galaxies.asp |date=2015-08-21 }} * [http://www.astronoo.com/en/galaxies.html The most beautiful galaxies on Astronoo] * [http://www.youtube.com/watch?v=08LBltePDZw 3-D Video (01:46)&nbsp;– Over a Million Galaxies of Billions of Stars each&nbsp;– BerkeleyLab/animated.] [[Kategorija:Galaktike| ]] [[Kategorija:Nebeska tijela]] r353lx37bsfgdeo987qmrwmc6s2z830 0 4876 42715813 42644264 2026-11-02T07:24:04Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku Sudan_Map_Oelgas.png datotekom [[:File:Sudan_Map_Oelgas_(2004).png|Sudan_Map_Oelgas_(2004).png]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelinker]]; razlog: [[:c:COM:FR|File renamed]]: [[:c:COM:FR#FR3|Criterion 3]] (obvious error) 42715813 wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Sudan | izvorno_ime = جمهورية السودان<br />Džumhūrīyât as-Sūdān | ime_genitiv = Sudana | eng_ime = Sudan | zastava = Flag of Sudan.svg| grb = Emblem of Sudan.svg| slika_karte = Sudan (orthographic projection) highlighted.svg | slika_karte2 = Sudan in its region (claimed).svg | službeni_jezik = [[arapski jezik|arapski]], [[engleski jezik|engleski]]<ref name="ustaveng" /> | glavni_grad = [[Kartum]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici| predstavnik_države = Predsjednik | |vođa_titula1 = [[Predsjednik Sudan|predsjednik]] |vođa_ime1 = [[:en:Abdel Fattah Abdelrahman Burhan|Abdel Fattah Abdelrahman Burhan]] (عبد الفتاح عبد الرحمن البرهان) |vođa_titula2 = [[premijer Sudan|premijer]] |vođa_ime2 = vacant | površina_poredak = 16 | površina = 1.886.068 | vode = 5 | stanovništvo_poredak = 40 | stanovništvo = 44.909.353 | godina_popisa = 2021 | gustoća_stanovništva = 21.3 | neovisnost = Od [[Egipat|Egipta]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] [[1. siječnja]] [[1956]]. | GDP_PPP = 177,678 milijardi US$<ref name="mmfsud" /> <!--(Gross Domestic Product from Purchasing Power Parity)--> | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = 2018. | GDP_PPP_per_capita = 4.232 US$<ref name="mmfsud" /> | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = <!--Ginijev koeficijent, vrijednosti od 0 do 100--> | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = <!--upisati porast/pad/stabilno--> | HDI = <!--HDI, vrijednosti od 0 do 1--> | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = <!--upisati porast/pad/stagnira--> | valuta = [[sudanska funta]] | stoti_dio_valute = 10 funti = 1000 pijastera | vremenska_zona = +3 | himna = [[Nahnu Jund Allah Jund Al-watan]] | internetski_nastavak = .sd | pozivni_broj = 249 | komentar = | moto = Al-nasr lana<br />([[arapski]]: Pobjeda je naša) }} '''Republika Sudan''' (engl. ''Republic of the Sudan'', {{ArJ|جمهورية السودان}}, ''Džumhurijat as-Sudan'') jeste država u sjeveroistočnoj [[Afrika|Africi]] koja izlazi na [[Crveno more]]. Na sjeveru se graniči sa [[Egipat|Egiptom]], na istoku sa [[Eritreja|Eritrejom]], na jugoistoku sa [[Etiopija|Etiopijom]], na jugu sa [[Južni Sudan|Južnim Sudanom]], na jugozapadu sa [[Centralnoafrička Republika|Centralnoafričkom Republikom]], na zapadu sa [[Čad]]om i na sjeverozapadu sa [[Libija|Libijom]]. Sa površinom od preko 1,8 milion km², Sudan je oko 36 puta veći od [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i treća je država po površini na afričkom kontinentu.<ref>Do proglašenja nezavisnosti Južnog Sudana 9. jula 2011. godine, Sudan je bio najveća afrička država po površini.</ref> Republika Sudan je nezavisna od 1. januara 1956. godine od [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Od 9. jula 2011. godine, [[Južni Sudan]] je nakon održanog referenduma o nezavisnosti odvojio se od Sudana kao nezavisna država. == Etimologija == Ime države je skraćeno ime srednjevjekovnog arapskog naziva ''Bilād as-Sūdān,'' (bos. ''zemlja crnaca''), čime je u konkretnom slučaju označavano kršćansko carstvo u [[Nubija|Nubiji]]. ''Sudan'' je također naziv i za [[Sudan (regija)|istoimenu regiju]], zbog čega može doći do određenih zabuna. == Napomena == ''Podaci u ovome dijelu teksta mogu biti zastarjeli i ne odražavati stanje stvari koje je nastalo odvajanjem [[Južni Sudan|Južnog Sudana]].'' == Geografija == Nalazi se na sjeveroistoku Afrike. Sudan jednim dijelom pripada [[Sudan (regija)|istoimenoj regiji]] i zoni [[Sahel]]a. Njegov [[Reljef (geografija)|reljef]] određen je dolinom rijeke [[Nil]] i okolnim [[planinski masiv|planinskim masivima]]. Tako se na [[sjeveroistok]]u uzdiže [[planinski masiv|masiv]] Džibal Al-Bahr al-ahmar u [[Crveno more (vilajet)|Vilajetu Crveno more]] na obali Crvenog mora, koje doseže nadmorsku visinu od 2.259&nbsp;m. Jugozapadnu granicu doline Nila predstavljaju sjeveroekvatorijalni i [[centralnoafrički prag]], koji ujedno predstavljaju i [[vododjelnica|vododjelnicu]] između riječnih sistema Nila i [[Kongo (rijeka)|Konga]]. Na [[zapad]]u Sudana prostire se [[vulkan]]ski [[planinski masiv]] [[Marra]], sa najvišim vrhom - [[kaldera|kalderom]] Deriba (3.042&nbsp;[[metar]]a). To je ujedno i najviši vrh Sudana koji formira geografsku granicu prema dolini [[Čad]]a. U centralnom dijelu zemlje uzdižu se [[Nubijske planine]], nadmorske visine između 500 i 1.325&nbsp;m. Na sjeveru krajolik sa obje strane Nila prelazi u [[Sahara|Saharsku pustinju]], pri čemu se dio zapadno od Nila smatra dijelom [[Libijska pustinja|Libijske]], a dio istočno od Nila dijelom [[Nubijska pustinja|Nubijske pustinje]]. U području [[Kartum]]a, gdje spajanjem [[Bijeli Nil|Bijelog]] i [[Plavi Nil|Plavog Nila]] nastaje Nil, nalazi se široka ravnica, pretežno sastavljena od gline. === Klima === Visoke temperature i ljetne kiše, naročito na jugu zemlje obilježje su [[tropska klima|tropske klime]] Sudana. U kišnom periodu između aprila i novembra, količina padavina se kreće od 1.500&nbsp;mm na jugu do manje od 100&nbsp;mm na sjeveru zemlje. Srednje mjesečne temperature kreću se od 24 do 32&nbsp;°C.<ref name="brockhaus" /> Pri tome zbog uticaja pustinjske klime ponekad na sjeveru Sudana temperature dosežu i do 41&nbsp;°C po danu, dok se noću spuštaju na samo 4&nbsp;°C. === Flora i fauna === Vegetacija se kreće od najoskudnijih biljaka u sjevernim [[pustinja]]ma i polupustinjama preko [[savana]] prekivenih trnovitim žbunjem u zoni [[Sahel]]a, suhih savana sa visokom travom, do vlažnih savana. Površina pokrivena šumom je smanjena za 1,4% u periodu od 1990. do 2000. godine.<ref name="FWA2006" /> Raznolikost životinjskog svijeta ogleda se naročito u centralnom Sudanu gdje žive [[afrički slon]]ovi, [[afrički bivo]]li, [[žirafa]], [[antilopa]], [[hijena]], [[lav]], [[nilski konj]] i [[krokodili]] kao i mnogobrojne ptice grabljivice i vodene ptice. === Nacionalni parkovi === U Sudanu postoji tri nacionalna parka (stanje 2014) i tri zaštićena vodena područja. Pored njih, sistem zaštićenih područja obuhvata i prirodne rezervate i zašićene rezervate za ptice. Planina [[Barkal]] sa historijskim gradom [[Sanam]] stavljeni su na [[Spisak mjesta Svjetske baštine u Africi#Sudan|UNESCO-v spisak svjetske baštine]] i zajedno čine [[Napata|Napatu]], antičku prijestolnicu [[Kraljevstvo Kuš|kraljevstva Kuš]]. == Historija == {{main|Historija Sudana}} [[Datoteka:Statue, claimed to depict Natakamani found in Tabo on the isle of Argo.jpg|thumb|lijevo|Statua Natakamani, jednog nubijskog kralja]] {{Glavni|Historija Sudana}} Historija Sudana seže u prošlost do vremena [[faraon]]a. Za [[stari Egipat]], Nubija je bila važna kao izvor [[zlato|zlata]] i robova, a početkom 12. dinastije (od 1991. do 1785. p.n.e) spojena je sa Egiptom. Kao posljedica raspadanja novog Egipatskog carstva u 12. vijeku p.n.e., nastalo je u Nubiji u 9. vijeku p.n.e. [[kraljevstvo Kuš]] koje se održalo sve do 4. vijeka. U periodu od 712. do 664. p.n.e. kušitska dinastija vladala je cijelim Egiptom. Otprilike istovremeno sa pokrštavanjem ovog područja do 6. vijeka formirala su se tri nubijska kraljevstva Nobatija, Makurija i Alodija. Godine 651. Nubija potpisuje mirovne sporazume sa islamskim Egiptom, kojim u to vrijeme Arapi. Sve do 14. vijeka među među njima vladaju relativno stabilni odnosi. U centralnom Sudanu nastali su sultanati [[Darfur]] i [[Sultanat Sannar|Sannar]], koji su imali određeni značaj sve do 18. vijeka. Poslije pokrštavanja i nastanka kršćanskog kraljevstva, Sudan je u periodu od 14. do 16. vijeka, uz izuzetak juga, postao gotovo u potpunosti [[islam]]ski. Početkom 19. vijeka [[Osmanlijsko carstvo|osmanlijski]] namjesnik [[Egipat za vrijeme Osmanlijske vladavine|Egipta]] počeo je osvajanje Sudana. Protiv egipatske okupacije od 1881. do 1889. godine pod vodstvom islamsko-političkog vođe [[Muhammed Ahmed|Muhammeda Ahmeda]], samoprozvanog [[Mehdi]]ja, trajao je ustanak, poznat kao ''Mehdijev ustanak''. On je važio kao jedan od najuspješnijih ustanaka neke afričke zemlje protiv [[kolonijalizam|kolonijalizma]] te je krajem 19. vijeka doveo do stvaranja vlastite države. Takozvani ''Halifat Omdurman'' postojao je 15 godina a uništen je 1898. godine od strane anglo-egipatske vojske nakon bitke kod Omdurmana. Nakon ponovnog osvajanja Sudana 1899. osnovan je britansko-egipatski kondominij. [[De facto]], Sudan je postao britanska kolonija sve do 1953. godine. Nakon što je egipatski kralj [[Faruk I od Egipta|Faruk I]] svrgnut tokom [[Državni udar u Egiptu 1952.|revolucije 1952.]] godine i određenog vakuuma u pripremi za promjenu vlasti u Egiptu, Sudan je iskoristio šansu za pripremu svoje nezavisnosti. Sporazumom sa Egiptom i Velikom Britanijom okončana je vlast Egipta nad Sudanom i proglašena nezavisnost Sudana 1. januara 1956. godine. Na prvim parlamentarnim izborima kao pobjednik izašla je nacionalna unijska stranka (''Umma'') a njen predsjednik Ismail al-Azhari postao je prvi premijer Sudana. Već iste godine zbog unutarstranačkih razlika na mjesto premijera došao je njegov rival Abudullah Halil. Došlo je političke nestabilnosti te je 1958. izvršen vojni udar. General Abud se suprotstavio nezadovoljstvima, zavjerama te građanskim ratom u Južnom Sudanu. I pored njegove ostavke 1964. i predaje vlasti civilnim vlastima pod premijerom Sir al-Hatim al-Halifom, nije došlo do političke stabilnosti ni u narednim godinama. Do 1969. na mjestu premijera bile su čak četiri osobe. [[Datoteka:Gaafar Nimeiry detail DF-SC-84-10022.jpg|mini|desno|200px|Džafar an-Numairi]] Situaciju je iskoristila vojska te je [[pukovnik]] [[Džafar Muhammed an-Numairi]] izvršio u maju 1969. novi vojni udar.<ref name="moseley" /> Numairijeva politika se orijentirala na njen egipatski uzor u liku [[Gamal Abdel Nasser|Nassera]] te su provedene neke socijalističke i panarapske reforme. Na vlast je dovedena Sudanska socijalistička unija (SSU) kao jedina stranka u državi. Kratkotrajno 1971. godine udarom je svrgnuta komunistička partija, da bi vrlo brzo ponovno došla na vlast. Numairi je izabran za premijera te je 1972. godine uspio okončati 17-togodišnji građanski rat između vlade i pobunjenika u Južnom Sudanu. Godine 1981. vlada preobražava državu u islamsku, te je 1983. godine proglašen [[šerijat]]ski zakon u cijeloj zemlji, kao i u, tada autonomnom, južnom Sudanu. Poništavanjem sporazuma iz Addis Abebe nasilno je ukinuta autonomna južnosudanska vlada. To je izazvalo novi građanski rat u junu 1983. godine.<ref name="melha" /> Politički nemiri u zemlji su ponovno doveli do vojnog udara 1985. pod zapovjedništvom generala Abdurrahmana Suvar ad-Dahaba. Međutim, šerijat je i dalje ostao na snazi. Na mjesto premijera 1986. ponovno je izabran Sadik al-Mehdi. Do novog vojnog udara došlo je 1989. zbog političke nestabilnosti u zemlji kada general-poručnik Omer Hasan Ahmed al-Bašir preuzima vlast i uvodi politiku po uzoru na Numairijevu. Iako je od tada suvereno vladao zemljom kao predsjedavajući ''Nacionalnog vijeća komande za spas nacije'', neuspješno je pokušavao povratiti vlast nad jugom zemlje. U periodu 1983. do 2005. u Sudanu se bez prestanka vodio [[građanski rat]]. Napokon 2005. godine dolazi do mirovnog sporazuma između vlade u Kartumu i pobunjenika na jugu. Njime je zagarantovana autonomija Južnog Sudana i predviđen referendum koji je održan od 9. do 15. januara 2011. godine. Nakon referenduma, [[Južni Sudan]] je proglasio nezavisnost u 9. jula 2011. godine. == Vlada == Zvanično, politika Sudana odvija se u okvirima federalne predsjedničke [[Demokratija|demokratske]] republike sa višestranačkim političkim sistemom, gdje je predsjednik Sudana istovremeno šef države, šef vlade i vrhovni komandant sudanskih narodnih oružanih snaga. Zakonodavna moć je podijeljena na vladu i dvodomni parlament sa donjim domom Nacionalnom skupštinom Sudana kojeg čini 450 zastupnika i gornjim Vijećem država Sudana sa 50 članova, svi izabrani na mandat od šest godina. Sudska vlast je nezavisna a na njenom čelu je Ustavni sud Sudana.<ref name="CIA-WFB" /> Međutim, nakon drugog sudanskog građanskog rata (1983-2005) i današnjeg rata u Darfuru, istina manjeg intenziteta, Sudan se u međunarodnoj politici uglavnom smatra kao autoritarna država u kojoj svu efektivnu političku moć ima predsjednik [[Omer al-Bašir]] i vladajuća Nacionalna kongresna stranka Sudana. Od 1993. godine Sudan je transformiran u islamsku jednostranačku državu kada je al-Bašir rasformirao revolucionarno komandno vijeće i osnovao Nacionalni islamski front (NIF) sa novim parlamentom i vladom sastavljenom isključivo od članova NIF-a. Istovremeno, struktura regionalnih uprava zamijenjena je stvaranjem 26 saveznih država sa guvernerima na čelu čime je Sudan postao federalna republika. Izvršne funkcije su podijeljene između NCP, SPLA, sudanskog Istočnog fronta i frakcija Umma stranke i Demokratske unionističke stranke (DUP). Omer al-Bašir je bio kandidat na predsjedničkim izborima 2010. godine, što su bili prvi slobodni izbori sa učešćem više političkih stranaka nakon 24 godine.<ref name="splmkiir" /><ref name="eastern" /> Njegov politički rival bio je potpredsjednik Salva Kiir Mayardit, vođa SPLA i trenutni predsjednik nezavisne države [[Južni Sudan]].<ref name="kiirpres" /> == Političke podjele == [[Datoteka:Map of Sudan (New).jpg|thumb|Politička podjela Sudana. Trougao [[Trougao Hala'ib|Hala'ib]] je pod administracijom Egipta od 2000.]] Sudan je podijeljen na 18 [[Sudanski vilajeti|vilajeta]], oni se dalje dijele na 133 [[okrug]]a (distrikta). {{Columns |width=12em | col1 = * [[Gezira (vilajet)|Gezira]] * [[Gedaref (vilajet)|Gedaref]] * [[Plavi Nil (vilajet)|Plavi Nil]] * [[Centralni Darfur]] * [[Istočni Darfur]] * [[Kasala (vilajet)|Kasala]] | col2 = * [[Kartum (vilajet)|Kartum]] * [[Sjeverni Darfur]] * [[Sjeverni Kordofan]] * [[Sjeverni Vilajet]] * [[Crveno more (vilajet)|Crveno more]] * [[Nil (vilajet)|Nil]] | col3 = * [[Senar (vilajet)|Senar]] * [[Južni Darfur]] * [[Južni Kordofan]] * [[Zapadni Darfur]] * [[Zapadni Kordofan]] * [[Bijeli Nil (vilajet)|Bijeli Nil]] }} == Stanovništvo == [[Datoteka:Population Pyramids for Sudan.png|thumb|300px|left|Популациона пирамида Судана]] [[Datoteka:Sudan woman with headcovering 1mar2005.jpg|mini|desno|160px|Žena iz Sudana]] Prema popisu iz [[1981]]. broj stanovnika iznosio je 21 milijun. Zbog građanskog rata popisi od tada nisu provođeni, a prema procjenama iz 2003. Sudan je imao 38 milijuna stanovnika. Stanovništvo brzo raste u širem području glavnoga grada [[Kartum]]a (Kartum-Omdurman-Sjeverni Kartum) u kojem živi od 6–7 milijuna ljudi, uključujući i 2 milijuna izbjeglica iz područja na jugu zemlje zahvaćenih sukobima i poljoprivrednih zona pogođenih sušom. Sudan je snažno obilježen prisutnošću dviju različitih kulturnih tradicija – arapske na sjeveru i afričke na jugu. Unutar svake od njih postoje stotine etničkih, plemenskih i jezičnih skupina što iznimno otežava učinkovitu međusobnu suradnju. Svi podaci o stanovništvu prije 2011. godine odnose se na Sudan prije otcjepljenja Južnog Sudana 9. jula 2011. godine. Zbog toga navedeni su različiti podaci. Oni se kreću u zavisnosti od različitih izvora od 30,9 miliona stanovnika (procjena oktobar 2013, ministarstvo vanjskih poslova Njemačke<ref name="diplode" />), preko 36.163.778 (procjena 2013, PopulationData.net<ref name="wg" />) do 45.047.502 stanovnika. Posljednja cifra iz jula 2011. godine odnosi se na Sudan prije otcjepljenja Južnog Sudana. Za 2012. godine po publikaciji ''CIA World Fact Book'', broj stanovnika nekadašnjeg cjelokupnog Sudana iznosio je 34.204.710, dok se 8.260.490 stanovnika odnosilo samo na [[Južni Sudan]]. Po toj procjeni, na današnji (sjeverni) Sudan otpadalo je nakon otcjepljenja juga tek nešto manje od 26 miliona stanovnika.<ref name="CIA-WFB" /> Oko 38,9% Sudanaca 2003. godine živjelo je u gradovima;<ref name="CIA-WFB" /> sa centrom naseljenosti u Kartumu. Oko 39,5% stanovnika iste godine bilo je mlađe od 15 godina.<ref name="CIA-WFB" /> Stopa rasta stanovništva iznosila je 2,48% godišnje (stanje 2011).<ref name="CIA-WFB" /> Prosječna starost stanovništva iznosi 18,3 godine (stanje 2006).<ref name="CIA-WFB" /> Prosječna očekivana starost iznosi 62,57 godina, pri čemu se za muškarce iznosi 60,58 godina a za žene 64,67 godina (stanje 2012).<ref name="CIA-WFB" /> Stanovništvo brzo raste u širem području glavnog grada [[Kartum]]a (Kartum-Omdurman-Sjeverni Kartum) u kojem živi od 6–7 miliona ljudi, uključujući i 2 miliona izbjeglica iz područja na jugu zemlje i poljoprivrednih zona pogođenih sušom. Veći dio zemlje zauzimaju sjeverne pokrajine u kojima se nalazi i većina urbanih središta. Stanovnici sjevernog Sudana većinom su Arapi oko 50%, na istoku zive Bedzaji oko 6%, uz Nil na sjeveru žive Nubijci oko 8%, a na zapadu žive Furi. Oko 2% stanovništva koji govore arapski takođe govore i mnoge domaće jezici. Arapi su prodrli u Suda iz Egipta od sedmog vijeka i polako etnički i jezički asimilirali domoroce. Južno od desete paralele, ova velika zemlja naseljena je uglavnom narodima negroidne rase Nilske grupe naroda; to su Dinke 11%, Neur 5%, Azande 3%, Siluh 2% i Bari 2%. Ove grupe su karakteristične po veoma visokom rastu, bave se uglavnom stočarstvom i ribolovom. Religija: Većina stanovnistva oko 70% su sunitski muslimanai, islam preovladava u sjevernim i centralnim krajevima zemlje, ostatak populacije su animisti brojni na jugu, oko 10% su hrišćani (rimokatolici 2 miliona, anglikanci 1,2 miliona, protestanti 400 000, kopti 20 000) takođe na jugu zemlje. Veći dio stanovništva koncentrisan je u dolini Nila i njegovih pritoka. Osobito je velika gustoća naseljenosti u glavnom [[pamuk|pamučnom]] području zemlje, sjevernom dijelu međuriječja Bijelog i Plavog Nila. Pustinjski predjeli na sjeveru i sjeverozapadu gotovo su nenaseljeni. Osim aglomeracije glavnog grada veličinom se ističe i [[Port Sudan]] na obali [[Crveno more|Crvenog mora]]. === Religija === [[Islam]] je državna religija Sudana. Do jula 2011. u Sudanu, koji je obuhvatao i današnji Južni Sudan, oko 70% stanovništva bili su [[Sunitski islam|sunitski muslimani]], oko 25% animisti i oko 5% [[Kršćanstvo|kršćani]].<ref name="CIA-WFB" /> Nemuslimani žive uglavnom na jugu države i u glavnom gradu. Šerijatski zakoni i danas su na snazi i dio su državnog projekta islamizacije zemlje. Pristalice nekadašnjeg samoprozvanog Mehdija (Muhammeda Ahmeda) danas su u političkoj pozadini. Među muslimanskim stanovništvom rašireni su različiti sufijski redovi (tarikati). Tu spadaju Kadirije, te od 19. vijeka raširena bratstva Samanija i Katimija. Protivno zvaničnim islamskim stajalištima, u liberalnom sudanskom društvu rašireni su neki tradicionalni narodni rituali i kultovi kao što je ''kult cara''. Kršćani su većinski pripadnici [[Rimokatolička crkva|rimokatoličke crkve]] u Sudanu, koja se počela širiti na jugu oko 1900. godine u području Vau istovremeno sa britanskom anglikanskom crkvom i njenim misionarima oko južnosudanskog grada [[Bor (Južni Sudan)|Bor]]. Američka prezbiterijanska crkva dobila je kod Nuera na području gornjeg Nila jedno groblje za svoje pripadnike. Od kraja građanskog rata na jugu se jako šire američko-evangelističke misije i grupe.<ref name="marina" /> Na sjeveru postoji i jedna koptska zajednica, koja uglavnom potiče iz Egipta. Na jugu Sudana zastupljene su i tradicionalne religije kao što je ''dinka''. Ateisti i nereligiozne osobe su vrlo rijetke. == Privreda == {{Glavni|Privreda Sudana}} [[Datoteka:Sudan Map Oelgas (2004).png|thumb|Koncesije nafte i [[zemni plin|prirodnog gasa]] u Sudanu 2004. godine]] Po procjenama iz 2010. godine, Sudan se smatrao 17. najbrže rastućom ekonomijom<ref name="gossorg" /> svijeta, a brzi razvoj države zasnovan uglavnom na visokim prihodima od [[nafta|nafte]], čak i pored međunarodnih sankcija, zapažen je i opisan u jednom članku ''The New York Timesa'' iz 2006. godine.<ref name="jeffrey" /> U periodu od četiri godine do 2014, budžet sudanske vlade iznosio je oko 140 miliona funti na godišnjem nivou, a britansko odjeljenje za međunarodni razvoj (UKaid) dalo je od 30 do 54 miliona funti pomoći.<ref name="govuk" /> Zbog otcjepljenja Južnog Sudana, gdje se nalazilo preko 80% naftnih polja Sudana, ekonomski razvoj Sudana nakon 2011. godine i dalje je vrlo neizvjesan. Međutim, i prije otcjepljenja juga, ekonomija zemlje se suočavala sa brojnim problemima, mada je rasla vrlo niskim stopama sa vrlo niske baze. U posljednjih deset godina, rast je bio vrlo spor i po podacima Svjetske banke ukupni rast BDP-a u 2010. godini iznosio je 5,2% u odnosu na rast u 2009. godine od 4,2%.<ref name="CIA-WFB" /> Iako je historijski [[poljoprivreda]] bila osnovni izvor prihoda, zapošljavajući preko 80% Sudanaca i sačinjavajući oko trećine privrednog sektora, ipak je naftna industrija nakon 2000. godine najviše uticala na razvoj Sudana. Danas, MMF zajedno sa vladom u Kartumu radi na implementaciji kvalitetnije [[Makroekonomija|makroekonomske]] politike. Ovo je uslijedilo nakon turbulentnog perioda 1980tih kada je dug Sudana prema MMF-u i Svjetskoj banci eksponencijalno narastao kulminirajući konačno suspenzijom države iz MMF-a.<ref name="brownpc" /> Program pomoći je na snazi od početka 1990tih, kao i kontrola deviznih kurseva i rezervi stranih valuta.<ref name="CIA-WFB" /> Stopa inflacije u Sudanu u 2013. godini iznosila je 32,1% (po indeksu potrošačkih cijena). Nezaposlenost je 2012. godini iznosila je 13,7% dok je oko 9% stanovništva je bilo ispod praga siromaštva. == Saobraćaj == === Cestovni === Do 1970. godine postojala je samo jedna [[asfalt]]irana cesta između Kartuma i [[Vad Madani]]ja. Do 1980. uz pomoć drugih država i u etapama asfalirani su drugi pravci preko [[Kasala|Kasale]] do Port Sudana (oko 1.200&nbsp;km). Oko 1990. od 20-25.000&nbsp;km ukupne mreže puteva u Sudanu bilo je tek 3.000-3.500&nbsp;km asfaltirano. Podaci iz 1996. godine navode 11.900&nbsp;km neasfaltiranih puteva i 4.320 asfaltiranih. Od 2000. godine zahvaljujući poboljšanju u privredi i velikim prihodima od izvoza nafte, ubrzana je izgradnja i modernizacija svih cesta u sjevernom Sudanu. Krajem 2008. putna mreža između gradova u području El-Obeida na zapadu preko Kasale i Port Sudana na istoku nanovo je asfaltirana. Asfaltirane su i poprečne ceste od Port Sudana preko Atbare i Merove do Dunkule. U Južnom Sudanu tek od 2005. je bilo moguće početi sa modernizacijom i izgradnjom puteva nakon što su okončana neprijateljstva i građanski rat. Prije izgradnje puteva, do tada makadamski putevi su prvo morali biti očišćeni od [[Kopnena mina|mina]]. Najvažniji putni pravci na jugu su prema Guluu u Ugandi, koji je do 2008. godine bio u vrlo lošem stanju, a objavljeni su planovi o završetku makadamskog puta od Džube (Južni Sudan) preko Vaua do Kartuma.<ref name="jubaroad" /> === Željeznički === [[Datoteka:Kosti locomotive.jpg|thumb|lijevo|Željeznička stanica [[Kusti]] na ušću Nila. Robe namijenjene za Južni Sudan ovdje se pretovaraju na riječne teglenice]] Željeznički saobraćaj u Sudanu do danas nije dovoljno razvijen i ne igra značajniju ulogu u saobraćaju u državi. Međutim do 1960tih on je imao gotovo potpuni transportni monopol u zemlji. Pored nacionalne mreže u Kapspuru postoji još i mreža uskotračnog kolosijeka od 610&nbsp;mm, takozvana Džazira željeznica, koja je nastala u sklopu Džazira projekta a ima samo regionalni značaj. === Aviosaobraćaj === U Sudanu postoji 16 asfaltiranih aerodroma (stanje 2013.<ref name="CIA-WFB" />) od čega su dva [[aerodrom]]a sa pistama preko 3.047m, 10 aerodroma sa pistama od 2.438m do 3.047m, i 4 aerodroma sa pistama kraćim od 2.437m. Osim ovih, u Sudanu postoji i 58 aerodroma bez asfaltiranih pista i 6 [[heliodrom]]a. == Kultura == Sudan je snažno obilježen prisutnošću dviju različitih kulturnih tradicija – arapske na sjeveru i afričke na jugu. Unutar svake od njih postoje stotine etničkih, plemenskih i jezičnih grupa što otežava efikasnu međusobnu saradnju. Veći dio zemlje zauzimaju sjeverne pokrajine u kojima se nalazi i većina urbanih središta. Stanovništvo je ondje uglavnom [[Islam|muslimansko]], a uz [[Arapski jezik|arapski]] govore se i mnogi domaći jezici. Kultura je ranije bila veoma razvijena. Na sjeveru postoje piramide koje su više strmaste nego egipatske. Također južni je dio imao određene veze s Bizantijom. Pjesništvo i književnost su se razvijali s nadolazećim uticajima arapske kulture. Kultura je također bila inspirisana ustancima i ratovima. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] dolazi do razvoja moderne književnosti. Godine 1910. napisana je prva sudanska drama. === Sport === U Sudanu je dva puta održan [[Afrički kup nacija]] u [[nogomet]]u: [[Afrički kup nacija 1957.|1957.]] i [[Afrički kup nacija 1970.|1970.]] godine. Upravo 1970. kao domaćin, reprezentacija Sudana je po prvi i, do danas, jedini put postala šampion Afrike. == Filatelija == [[Datoteka:1951 stamps of Sudan.jpg|lijevo|thumb|[[Poštanska marka|Redovne marke]] Sudana iz 1951.]] [[Datoteka:Sudan Camel.jpg|desno|thumb|Marka anglo-egipatskog Sudana iz 1927. godine nominalne vrijednosti 10 pijastera sa likom poštara na devi]] Prve moderne pošte u Sudanu otvorene su 1867. godine u Suakinu i Vadi Halfi, te 1873. u Dongoli, Berberu i [[Kartum]]u, te 1877. godine u Senaru, Karkuku, Fazoglu, Elkedarefu, El Obejdu, Al-Fašeru i Fašodi (danas Kodok).<ref name="gisburn" /> Zbog Mehdijevog ustanka koji je započeo 1881. godine, sve egipatske poslovnice pošte su zatvorene do 1884. godine. Nakon što su se Egipćani i Britanci povukli iz Sudana, zemlja je ostala bez poštanske službe sve do ponovnog osvajanja Sudana 1896. godine. Kada je kampanja osvajanja započela u martu 1896. godine, poštanska služba je bila dostupna samo vojsci ali poštanske marke nisu korištene.<ref name="pastnote" /> Do izdavanja prvih sudanskih maraka 1897. godine, korištene su egipatske marke. Količina poštanskih pošiljki bila je mala pa je korišten vrlo mali broj maraka. Između marta i jula 1885. godine u Suakinu su se koristile britanske poštanske marke od 2½ i 5d. Indijske marke su se također koristile u istom području, sa oznakon Sawakin ili Suakin između 1884. i 1899. godine.<ref name="gisburn" /> Od 1. marta 1897. godine tadašnje egipatske marke sa preštampanim nazivom ''<small>SOUDAN</small>'' na francuskom i arapskom, postale su dostupne u poštama Sudana. Vrijednosti maraka bile su od 1, 2, 3 i 5 millieme i 1, 2, 5 i 10 pijastera. Preštampavanje naziva izvršila je štamparija ''[[Imprimerie Nationale]], Boulaq'' iz [[Kairo|Kaira]].<ref name="gisburn" /> == Povezano == * [[Južni Sudan]] == Reference == {{refspisak|2|refs= <ref name="ustaveng">[https://web.archive.org/web/20070609150809/http://www.mpil.de/shared/data/pdf/inc_official_electronic_version.pdf 2005 constitution in English"]</ref> <ref name="mmfsud">[http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2013/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=43&pr.y=10&sy=2011&ey=2018&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=732&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC&grp=0&a= "Sudan"]. Međunarodni monetarni fond.</ref> <ref name="brockhaus">''Brockhaus - die Enzyklopädie''. 21, STAM - THEL., izd. 1998, {{ISBN|9783765331008}}</ref> <ref name="FWA2006">''Fischer Weltalmanach 2006'', 1. izd., {{Simboli jezika|de|njemački}} {{ISBN|978-3596720064}}</ref> <ref name="moseley">Ann Mosely Lesch (1999): ''The Sudan: Contested National Identities'', James Currey Publishers, str. 45, {{ISBN|9780852558232}}</ref> <ref name="melha">Melha Rout Biel (2003): ''[http://www.socwork.net/sws/article/view/260/430 The Civil War in Southern Sudan and Its Effect on Youth and Children]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}'', Thüringer Deutsch-Afrikanische Gesellschaft e.V.,</ref> <ref name="CIA-WFB">{{Cite web |title=CIA The World Fact Book |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/su.html |access-date=2015-07-03 |archive-date=2019-02-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190205154022/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/su.html |dead-url=yes }}</ref> <ref name="splmkiir">{{Cite web |title=SudanTribune article : SPLM Kiir to run for president in Sudan 2009 elections |url=http://www.sudantribune.com/spip.php?article28034 |access-date=2015-07-03 |archive-date=2021-04-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210424154507/https://www.sudantribune.com/spip.php?article28034 |dead-url=yes }}</ref> <ref name="eastern">{{Cite web |title=SudanTribune article : Eastern Sudan Beja, SPLM discuss electoral alliance |url=http://www.sudantribune.com/spip.php?article28067 |access-date=2015-07-03 |archive-date=2010-05-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100505052330/http://www.sudantribune.com/spip.php?article28067 |dead-url=yes }}</ref> <ref name="kiirpres">[http://www.sudantribune.com/spip.php?article28034 ''SPLM Kiir to run for president in Sudan 2009 elections''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210424154507/https://www.sudantribune.com/spip.php?article28034 |date=2021-04-24 }}, Sudan Tribune, 27. juli 2008</ref> <ref name="diplode">[http://www.diplo.de/Sudan Auswärtiges Amt zum Sudan]</ref> <ref name="wg">PopulationData.net: ''[http://www.populationdata.net/index2.php?option=pays&pid=202&nom=soudan Sudan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140724035613/http://www.populationdata.net/index2.php?option=pays&pid=202&nom=soudan |date=2014-07-24 }}''</ref> <ref name="marina">Marina Peters: ''Zur Rolle der Religionen.'' u: Bernhard Chiari (ur.): ''Wegweiser zur Geschichte. Sudan.'' Paderborn 2008, str. 157</ref> <ref name="gossorg">{{cite web |archiveurl= https://web.archive.org/web/20110713221231/http://www.goss-online.org/magnoliaPublic/en/about/economicalsummary.html |url= http://www.goss-online.org/magnoliaPublic/en/about/economicalsummary.html |author=Vlada Južnog Sudana |title=Economy |archivedate = 2009-10-20 }}</ref> <ref name="jeffrey">{{Cite news |author=Gettleman, Jeffrey |url= http://www.nytimes.com/2006/10/24/world/africa/24sudan.html?_r=0 |work=The New York Times |title=War in Sudan? Not Where the Oil Wealth Flows |date=24.10.2006}}</ref> <ref name="govuk">[https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/209587/Sudan2.pdf DfID Sudan: "Operational Plan 2011-2015"]</ref> <ref name="brownpc">{{cite book|author=Richard P. C. Brown|title=Public Debt and Private Wealth: Debt, Capital Flight and the Imf in Sudan|url=https://archive.org/details/publicdebtprivat00brow|year=1992|izdavač=Macmillan Press|isbn=978-0-333-57543-7}}</ref> <ref name="jubaroad">{{Cite web |title=''Khartoum and Juba connected by road after decades.'' Sudan Tribune, 30.11.2008 |url=http://www.sudantribune.com/spip.php?article29427 |access-date=2015-07-03 |archive-date=2014-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140709135533/http://www.sudantribune.com/spip.php?article29427 |dead-url=yes }}</ref> <ref name="gisburn">Gisburn, Harold G. D. i Thompson, G. Seymour, ''Stamps and Posts of the Anglo-Egyptian Sudan'', Stanley Gibbons, 1947, str. 18-20.</ref> <ref name="pastnote">{{Cite web |title=Sudan's First Stamps |url=http://www.stampnotes.com/Notes_from_the_Past/pastnote406.htm |access-date=2015-07-03 |archive-date=2016-09-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160921165319/http://www.stampnotes.com/Notes_from_the_Past/pastnote406.htm |dead-url=yes }}</ref> }} == Literatura == {{refbegin|2}} * Brown, Richard P.C. (1992) ''Public Debt and Private Wealth: debt, capital flight and the IMF in Sudan''. Macmillan Publishers [[London]] {{ISBN|0-333-57543-1}}. * Winston Churchill (1899; 2000). ''The River War|The River War — An Historical Account of the Reconquest of the Soudan''. Carroll & Graf Publishers ([[New York City]]). {{ISBN|978-0-7867-0751-5}}. * Paul Clammer (2005). ''Sudan — The Bradt Travel Guide''. Bradt Travel Guides (Chalfont St. Peter); Globe Pequot Press. (Guilford, Connecticut). {{ISBN|978-1-84162-114-2}}. * Evans-Pritchard, Blake; Polese, Violetta (2008). ''Sudan — The City Trail Guide''. City Trail Publishing. {{ISBN|978-0-9559274-0-9}}. * El Mahdi, Mandour. (1965). A Short History of the Sudan. Oxford University Press. {{ISBN|0-19-913158-9}}. * Fadlalla, Mohamed H. (2005). ''The Problem of Dar Fur'', iUniverse ([[New York City]]). {{ISBN|978-0-595-36502-9}}. * Fadlalla, Mohamed H. (2004). ''Short History Of Sudan''. iUniverse ([[New York City]]). {{ISBN|978-0-595-31425-6}}. * Fadlalla, Mohamed H. (2007). ''UN Intervention in Dar Fur'', iUniverse ([[New York City]]). {{ISBN|978-0-595-42979-0}}. * Jok, Jok Madut (2007). ''Sudan — Race, Religion and Violence''. Oneworld Publications ([[Oxford]]). {{ISBN|978-1-85168-366-6}}. * Mwakikagile, Godfrey (2001). ''Slavery in Mauritania and Sudan — The State Against Blacks'', in ''The Modern African State — Quest for Transformation''. Nova Science Publishers (Huntington, New York). {{ISBN|978-1-56072-936-5}}. * O'Fahey, Rex Seán; Spauling, Jay Lloyd (1974). ''Kingdoms of the Sudan''. Methuen Publishing ([[London]]). {{ISBN|978-0-416-77450-4}}. Covers Sennar and Darfur. *Peterson, Scott (2001). ''Me Against My Brother — At War in Somalia, Sudan and Rwanda — A Journalist Reports from the Battlefields of Africa''. Routledge ([[London]]; [[New York City]]). {{ISBN|978-0-203-90290-5}}. * Prunier, Gérard (2005). ''Darfur — The Ambiguous Genocide''. Cornell University Press (Ithaca, New York). {{ISBN|978-0-8014-4450-0}}. * Welsby, Derek A. (2002). ''The Medieval Kingdoms of Nubia — Pagans, Christians and Muslims Along the Middle Nile''. British Museum Press ([[London]]). {{ISBN|978-0-7141-1947-2}}. * Zilfū, ʻIṣmat Ḥasan (translation: Clark, Peter) (1980). ''Karari — The Sudanese Account of the Battle of Omdurman''. Frederick Warne & Co ([[London]]). {{ISBN|978-0-7232-2677-2}}. '''Article''' * "Quo Vadis bilad as-Sudan? The Contemporary Framework for a National Interim Constitution". ''Law in Africa'' (Cologne; 2005). Vol. 8, pp.&nbsp; 63–82. {{ISSN|1435-0963}}. {{refend}} == Vanjske veze == {{commonscat|Sudan}} * [http://www.sudan.gov.sd/index.php/en/ Vijeće ministara Sudana] * [http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/sudan.htm Sudan] na stranici biblioteke University of Colorado–Boulder * [http://www.dmoz.org/Regional/Africa/Sudan Sudan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150609104445/http://www.dmoz.org/Regional/Africa/Sudan/ |date=2015-06-09 }} na DMOZ.org * {{CIA World Factbook link|su|Sudan}} * [http://www.bbc.co.uk/news/world-africa-14094995 Sudan profile] from the [[BBC News]] * [http://www.scribd.com/doc/127199474/CIMIC-activities-int-he-African-Union-Mission-in-Sudan%20 CIMIC activities in the African Union Mission in Sudan] {{Afrika}} {{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}} [[Kategorija:Sudan| ]] [[Kategorija:Države u Africi]] 13uhfed0yp8i8hqzmy70os2rx0tnwwe 0 6509 42715791 42637710 2026-11-02T04:46:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 7 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715791 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:1807 Thorvaldsen Tanz der Musen auf dem Helikon anagoria.JPG|thumb|400px|right|"Ples Muzâ na planini Helikonu", [[Bertel Thorvaldsen]] (1807).]] '''Hesiod''' ({{lang-grc|Ἡσίοδος}} [''Ēsíodos'']) bio je jedan od najstarijih [[Starogrčka književnost|grčkih pesnika]], za koga se smatra da je živeo negde između 750. i 650. pne., otprilike kad i [[Homer]] ili nešto posle njega.{{sfn|West|1966|loc=str. 40}}{{sfn|Griffin|1986|loc=str. 88}} On je prvi pisac u istoriji [[Evropa|evropske]] književnosti koji se u svom delu predstavlja kao pojedinac i o sebi daje [[Autobiografija|autobiografske]] podatke, prvi koji se jasno izdvaja kao pojedinac, a ne tek kao polulegendarni izdanak tradicije usmene književnosti.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 92}} [[Antika|Antički]] autori pripisivali su mu, zajedno s Homerom, oblikovanje grčkih [[mit]]skih priča i [[Religija|religijskih]] običaja.{{sfn|Andrews|Antony|1971|loc=str. 254–255}} Danas ispitivači smatraju Hesioda važnim izvorom informacija o najstarijoj [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], [[Zemljoradnja|zemljoradnji]], [[Privreda|privredi]] i [[Astronomija|astronomiji]].<ref>Murray N. Rothbard, ''Economic Thought Before Adam Smith: Austrian Perspective on the History of Economic Thought, Vol. 1,'' Cheltenham, UK, Edward Elgar Publishing, 1995, str. 8; Barry J. Gordan, ''Economic analysis before Adam Smith: Hesiod to Lessius'', 1975, str 3; George P. Brockway, ''The End of Economic Man: An Introduction to Humanistic Economics'', 4th ed., 2001, str. 128.</ref> == Hipotetički životopis == Uobičajeni [[Epika|epski]] [[narativ]], kakav je Homerov, ne dopušta pesnicima da pišu o sebi, no dela sačuvana pod Hesiodovim imenom predstavljaju [[Didaktička književnost|didaktičke pesme]] i pesnik u njima iznosi neke detalje o vlastitom životu. U epu ''[[Poslovi i dani]]'' Hesiod navodi da mu je otac zbog teškog siromaštva napustio bavljenje pomorskom [[Trgovina|trgovinom]] i "u crnom brodu" se preselio iz [[Eolida|eolske]] [[Kima (Eolida)|Kime]] u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] u bedno [[Beotija|beotsko]] selo [[Askra|Askru]] podno [[Helikon]]a, "koje je zimi strašno, leti mučno, nikad ugodno".<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:609-640 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 630‒640.]</ref> U Askri se Hesiod najverovatnije i rodio.{{sfn|Đurić|1991|loc=str. 123}} Zašto se njegov otac preselio iz [[Azija|Azije]] u manje plodnu i prenaseljenu Grčku, ostaje u pesmi nerazjašnjeno, premda se može primetiti da je do tog preseljenja došlo verovatno oko 750. pne. ili ne mnogo kasnije, dakle u vreme kad su se i drugi ljudi iz Kime pridruživali [[Eubeja]]nima, koja nije daleko od Helikona, u osnivanju kolonije [[Kuma (polis)|Kume]] u [[Apeninsko poluostrvo|italskoj]] pokrajini [[Kampanija|Kampaniji]].{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 93}} Hesiodov otac prihvatio se [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], kako se zaključuje po vrsti nasledstva oko kojega su se po očevoj smrti sukobili Hesiod i njegov brat, Perzes,{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 93}} koji je podmitio oblasne gospodare ("kraljeve daroždere") i dokopao se većeg dela očevog nasledstva, ali ga je brzo spiskao i opet bacio oko na Hesiodovu imovinu.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:11-41 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 35,] [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:370-404 396.]</ref> Iz ''Poslova i dana'' vidi se da se tu nije radilo tek o malom porodičnom imanju: zemljoposednik ne radi sam, nego za naknadu može uposliti i prijatelja,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:370-404 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 370.]</ref> kao i [[Robovi|robove]] (δμῶας),<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:479-503 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 502,] [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:571-608 573,] [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:571-608 597,] [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:571-608 608,] [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:765-799 766.] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ima na raspolaganju slobodnog radnika u punoj snazi, starog 40 godina, da ide za plugom, kao i roba u dečačkoj dobi da izvrće seme,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:405-447 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 441‒446,]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} cf. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:448-478 469‒471.]</ref> a u kući ima jednu robinju.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:405-447 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 405‒406,]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:571-608 602.]</ref> Od životinja za vuču poseduje volove i mazge.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:405-447 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 405,]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:571-608 607.]</ref> S druge strane, ne može sebi priuštiti da samo nadgleda rad drugih, nego se i sam mora prihvatiti posla.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:479-503 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 458‒461.]</ref> Hesiod se često žali na bedu i siromaštvo u Askri,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:609-640 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 638,] cf. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:370-404 376 sqq.]</ref> no život u tom selu nije mogao biti baš sasvim neugodan.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 94}} Za razliku od svog oca, Hesiod se klonio putovanja morem, ali je jednom prilikom ipak preplovio uzani morski tesnac između grčkoga kopna i [[Eubeja|Eubeje]] kako bi učestvovao u nekim pogrebnim svečanostima, na kojima je tom prilikom u pesničkom nadmetanju osvojio [[Tronožac (antika)|tronožac]].{{sfn|Griffin|1986|loc=str. 88, 95}} Na drugom mestu opisuje kako su ga na obronku planine Helikona srele [[Muze]] i poklonile mu skiptar od [[lovor]]ova drveta, simbol pesničke inspiracije.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:1-28 Hesiod, ''Teogonija'', 22–35.]</ref> Na temelju te nestvarne priče antički i moderni ispitivači zaključivali su da Hesiod nije bio profesionalni pevač ([[rapsod]]), jer bi mu inače Muze podarile [[Lira (instrument)|liru]] ili [[Kitara|kitaru]].{{sfn|West|1966|loc=str. 163–164}}<ref>V. npr. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:9.30.3 Pausanija, ''Opis Helade'', IX, 30, 3,] gde se ovako opisuje jedan Hesiodov kip: "Tu sedi i Hesiod s kitarom na kolenima, što uopšte nije svojstveno Hesiodu da drži, jer je iz njegovih stihova jasno da je pevao držeći štap lovora".</ref> [[Datoteka:Helikonmountainascent.JPG|thumb|right|Planina Helikon danas]] Neki ispitivači smatraju da Hesiodov brat Perzes nije bio stvarna osoba i da predstavlja književnu fikciju, temelj na kome Hesiod u ''Poslovima i danima'' razvija temu o pravičnosti, no postoje i uverljivi argumenti protiv ove teze.<ref>Hugh G. Evelyn-White, ''Hesiod, The Homeric Hymns and Homerica'', [[Harvard University Press]], Cambridge, 1964, Vol. 57 u [[Loeb Classical Library]], str. xiv.</ref> Na primer, sasvim je uobičajeno da dela koja se bave [[Etika|etičkim]] pitanjima budu smeštena u jedan fiktivni kontekst, koji služi kao sredstvo kojim se zadobija pažnja publike,<ref>Jasper Griffin, ''The Oxford History of the Classical World'', Oxford University Press (1986), navodi primer jednog [[sumer]]skog teksta datog u obliku opomene koju otac upućuje svom zabludelom sinu. Kako se vidi i iz mitova koje obrađuje u ''Teogoniji'', orijentalni uticaji svakako nisu bili strani Hesiodu.</ref> no teško je videti kako je Hesiod mogao ovakvim svojim pesmama zabavljati savremenike koji su znali da je polazna tačka u njima bila fikcija.{{sfn|Griffin|1986|loc=str. 95}} S druge strane, [[Gregory Nagy]] i Perzesa ("uništitelj": πέρθω / ''perthō'') i Hesioda ("koji odašilje glas"; ἵημι / ''hiēmi'' + αὐδή / ''audē'') smatra fiktivnim imenima izmišljenim za potrebe pesme.{{sfn|Nagy|1990|loc=str. 36–82}} Hesiod je svoje pesme najverovatnije sam zapisivao ili ih je govorio nekome u pero, jer bi inače, da ih je potomstvu preneo samo usmeno, kako su to činili rapsodi, usmena predaja od jednoga [[rapsod]]a do drugoga zamaglila jasnu osobenost pesnikovu koja i dalje tako jasno izbija iz njegovih pesama.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 104}} [[Pausanija]] pripoveda o tome kako su mu Beoćani pokazali jednu "olovnu ploču koja je dosta oštećena vremenom, na kojoj su napisani ''Poslovi''".<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0160%3Abook%3D9%3Achapter%3D31%3Asection%3D4 Pausanija, ''Opis Helade'', IX, 31, 4.]</ref> Kao razlog za zapisivanje pesama u vreme dominacije [[Usmena književnost|usmene književnosti]] navodi se to što je jedna duboko lična poema, kakva su ''Poslovi i dani'', koja nema linijski epski narativ koji bi rapsodu pomogao u pamćenju i recitovanju, imala više šanse da bude sačuvana za buduće generacije ako se zapiše, po mogućnosti još za pesnikova života.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 104}} Veoma rano razvile su se dve različite teorije o tome gde se nalazi Hesiodov grob. Prema jednoj, koja je svakako postojala već u [[Tukidid]]ovo doba, a beleže je [[Plutarh]], ''[[Suda]]'' i [[Jovan Ceces]], [[proročište u Delfima]] proreklo je Hesiodu da će umreti u [[Nemeja (grad)|Nemeji]], pa je on pobegao u [[Lokrida|Lokridu]], ali je tamo usmrćen u hramu [[Zevs|Zevsa Nemejskog]], pa je tamo i pokopan. To predanje prati poznatu konvenciju, prema kojoj se pokaže da je [[proročište]] naposletku uvek u pravu. Prema drugom predanju, koje je prvo zabeleženo u jednom [[epigram]]u [[Hersija iz Orhomena|Hersije iz Orhomena]], sastavljenom u 7. veku pne., oko jednog veka nakon Hesiodove smrti, Hesiod je pokopan u beotskom gradu [[Orhomen (Beotija)|Orhomenu]]. Prema [[Aristotel]]ovom ''Ustavu orhomenskom'', kad su [[Tespija|Tespljani]] poharali Askru, stanovnici ovog sela pobegli su u Orhomen, gde su, prema savetu proročišta, prikupili Hesiodov pepeo i položili ga na počasno mesto na [[Agora|agori]], uz grob [[Minija (mitologija)|Minije]], svog mitskog osnivača. === Hronologija === [[Stara Grčka|Drevni Grci]] su krajem 5. i početkom 4. veka pne. svojim najstarijim pesnicima smatrali [[Orfej]]a, [[Musej]]a, Hesioda i [[Homer]]a, i to tim hronološkim redom. Potom se među grčkim autorima uvrežilo mišljenje da je Homer zapravo bio stariji od Hesioda. Poklonici Orfeja i Museja verovatno su bili zaslužni za to što je toj dvojici bila data prednost,{{sfn|Đurić|1991|loc=str. 143–144}} a može se pretpostaviti da su nastavljači Homerovog dela, [[Homeridi]], uticali na to da se u kasnijem periodu taj pesnik hronološki stavi ispred Hesioda.<ref>V. npr. [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:9.30.3 Pausanija, ''Opis Helade'', IX, 30, 3,] gde autor kaže: "O vremenu života Hesioda i Homera nije mi bilo prijatno da pišem, iako sam ga najmarljivije izučavao, znajući za sklonost prema prepirci naročito onih koji se u moje vreme bave epskim pesništvom".</ref> Prvi antički pisci za koje se zna da su Homera smatrali starijim od Hesioda bili su [[Ksenofan]] i [[Heraklid Pontski]], mada je [[Aristrarh sa Samotrake]] prvi o tome argumentovano raspravljao. [[Efor]] je mislio da je Homer bio mlađi rođak Hesiodov, [[Herodot]] (5. vek pne.) očito ih je smatrao gotovo savremenicima,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0016.tlg001.perseus-grc1:2.53.2 Herodot, ''Istorija'', II, 53, 2:] "Mislim, naime, da su Hesiod i Homer bili od mene stariji najviše četiri stotine godina i nikako više; ovi su Helenima prvi stvorili priče o postanku bogova, dali im imena i objasnili božanske počasti i veštine i, najzad, opisali njihove likove".</ref> a sofist [[Alkidamant]] (4. vek pne.) doveo ih je u direktan kontakt u jednom izmišljenom pesničkom nadmetanju, čiji je rezultat spis ''[[Nadmetanje Homera i Hesioda]]'', koji nam se sačuvao u kasnijoj redakciji. Većina ispitivača danas se slaže da je Homer bio stariji od Hesioda, no valjani se argumenti mogu izneti i za suprotan stav.{{sfn|West|1966|loc=str. 40–47}} Hesiod je svakako stariji od [[Grčka lirika|lirskih]] i [[Grčka elegija|elegijskih]] pesnika čija su nam se dela sačuvala, budući da se njegov uticaj s većim ili manjim stupnjem pouzdanosti može uočiti kod [[Tirtej]]a, [[Semonid Amorginac|Semonida Amorginca]], [[Alkej]]a i [[Ibik]]a, pa se na osnovu toga može zaključiti da njegovo stvaralaštvo ne može padati u vreme posle 650. pne.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 105}} Za okvirnu godinu pre koje Hesiod nije mogao živeti uzima se 750. pne., na temelju takvih pokazatelja kao što su verovatnoća da je on svoje delo zapisao, činjenica da aludira na svetilište u [[Delfi]]ma, koje pre oko 750. pne. nije izlazilo iz okvira čisto lokalne važnosti,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:492-506 Hesiod, ''Teogonija'', 499.]</ref> kao i to što donosi popis reka koje se ulivaju u [[Crno more]],<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:337-370 Hesiod, ''Teogonija'', 337–345.]</ref> koje su Grci počeli [[Grčka kolonizacija|istraživati i naseljavati]] tek početkom 8. veka pne.{{sfn|West|1966|loc=str. 40–42}} Danas se pretpostavlja da je Hesiod živeo i stvarao negde krajem 8. veka pne. Hesiod nas sam obaveštava<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:641-677 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 654–662.]</ref> o tome da je u pesničkom nadmetanju u [[Halkida|Halkidi]] na Eubeji osvojio tronožac kao nagradu na igrama priređenim povodom sahrane nekog Amfidamanta.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|loc=str. 37}} [[Plutarh]] je tog Amfidamanta identifikovao s halkidskim junakom koji je poginuo u pomorskoj bici tokom [[Lelantinski rat|lelantinskog rata]], te je zaključio da taj deo pesme predstavlja kasniju [[Interpolacija|interpolaciju]] smatrajući da je Hesiod živeo pre lelantinskog rata. Moderni ispitivači prihvatili su Plutarhovu identifikaciju Amfidamanta, ali su odbacili njegov zaključak. Lelantinski rat vodio se između eubejskih polisa Halkide i [[Eretrija|Eretrije]] oko [[Lelantinska dolina|Lelantinske doline]], najverovatnije u nekom razdoblju tokom poslednje trećine 8. veka pne.,{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 93}} što se uklapa u danas prihvaćenu hronologiju za Hesioda. U tom slučaju, Hesiod je pobednički tronožac možda i dobio upravo za izvođenje svoje ''[[Teogonija|Teogonije]]'', pesme za koju se čini da bi mogla biti namenjena [[Aristokratija|aristokratskoj]] publici kakva se bi se okupila na pogrebnim svečanostima u Halkidi.{{sfn|West|1966|loc=str. 43–45}} Odatle verovatno potiče i izmišljena priča o Hesiodovom pesničkom nadmetanju s Homerom, ovekovečeno u spisu ''[[Nadmetanje Homera i Hesioda]]'' ({{lang-grc|Ἀγὼν Ὁμήρου καὶ Ἡσιόδου}}, često se citira i na {{jez-lat|Certamen Homeri et Hesiodi}} ili samo ''Certamen''), gde se opisuje kako je grčka publika prvenstvo dala Homeru, ali je kralj Paned, koji je vodio nadmetanje, pobedu je dosudio Hesiodu, jer ovaj opeva zemljoradnju i mir, a Homer pokolj i rat.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|loc=str. 37}} == Hesiodove pesme == [[Datoteka:Moreau, Gustave - Hésiode et la Muse - 1891.jpg|thumb|250px|Hesiod i Muza, [[Gustave Moreau]]. Ovde je pesnik predstavljen s lirom, što se ne slaže s pričom koju kazuje sam Hesiod, u kojoj se poklon sastojao u lovorovom štapu.]] Pod Hesiodovim imenom sačuvane su tri epske pesme, zajedno s mnogobrojnim fragmentima drugih dela koja su mu se u antici pripisvala. Od te tri pesme, ''[[Štit Heraklov]]'' svakako nije Heraklovo delo i verovatno je nastao u 6. veku pne., a od druga dva, najstroži antički kritičari Hesiodu su pripisivali samo ''[[Poslovi i dani|Poslove i dane]]'';<ref>Cf. [[Pausanija (pisac)|Pausanija]], [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:9.31.4 ''Opis Helade'', IX, 31, 4.] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> s druge strane, sam autor ''[[Teogonija|Teogonije]]'' identifikuje se kao Hesiod u 22. stihu,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:1-28 Hesiod, ''Teogonija'', 22.]</ref> a na isto autorstvo oba dela ukazuju i velike sličnosti u stilu, jeziku i razmišljanju.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 94}}<ref name=OCDhes>Simon Hornblower & Antony Spawforth, ''[[The Oxford Classical Dictionary]]'', 3rd ed., 2003, s.v. Hesiod.</ref> Premda se ranije držalo da je ''Teogonija'' nastala nakon ''Poslova i dana'',{{sfn|Sironić|Salopek|1977|loc=str. 37}} danas se smatra da je ''Teogonija'' verovatno starija, jer se čini da uvodni stihovi ''Poslova i dana'' eksplicitno menjaju jednu tvrdnju iznetu u ''Teogoniji'': ne postoji, naime, samo jedna [[Erida]] (svađa), kako se navodi u ''Teogoniji'',<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:207-239 Hesiod, ''Teogonija'', 226 sqq.]</ref> nego treba razlikovati dve vrste, od kojih jedna predstavlja korisno nadmetanje, a druga destruktivan sukob.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:11-41 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 11‒23.]</ref> Na zaključak da je ''Teogonija'' starija navodi i način obrade mita o [[Pandora (mitologija)|Pandori]]. U ''Teogoniji'' se vrlo detaljno priča o [[Prometej]]evom sagrešenju, o postanku Pandore i o tome kako su je razni bogovi darovali različitim darovima,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:507-544 Hesiod, ''Teogonija'', 510‒616.]</ref> dok je u ''Poslovima i danima'' prethodna priča data u samo dva stiha,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:42-58 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 47‒48.]</ref> a onda se naširoko pripoveda potonji istorijat o Pandori i njenom vrču (tj. ''[[pitos]]u'', a ne "Pandorinoj kutiji", kako je postalo uvreženo u kasnijoj evropskoj tradiciji, koja potiče od [[Erazmo Roterdamski|Erazma Roterdamskog]]).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:42-58 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 49‒105]</ref> Izneta je teza da je Hesiod u pesničkom nadmetanju na Eubeji, koje spominje u ''Poslovima i danima'',<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:641-677 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 654 sqq.]</ref> pobedio upravo s ''Teogonijom'', s obzirom na to da je pobednička pesma bila [[himna]] i da je tronožac koji je pesnik dobio za nagradu bio zatim posvećen helikonskim Muzama na istom mestu na kojem su ga one nekad inspirisale na pesnički rad.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 94}} ''Teogonija'' se upravo obraća helikonskim Muzama, opisuje taj prvi podstrek na bavljenje pesništvom,<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:1-28 Hesiod, ''Teogonija'', 22‒35.]</ref> pa se i naziva himnom (ὑμνεῖν).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:29-52 Hesiod, ''Teogonija'', 33,] cf. ὑμνεῦσαι: [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:1-28 11,] [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:29-52 37, 51.]</ref> === ''Teogonija'' === {{main|Teogonija}} ''Teogonija'' ili ''Postanak bogova'' ({{lang-grc|Θεογονία}}, 1022 heksametra) jeste "prva grčka mitološka sinteza, u kojoj se sažeta povijest postanka svijeta i rodoslovlje bogova".{{sfn|Sironić|Salopek|1977|loc=str. 37}} Pesma započinje svojevrsnom himnom upućenom Muzama (st. 1‒115),<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:1-28 Hesiod, ''Teogonija'', 1‒115.]</ref> koja nalikuje [[Homerske himne|homerskim himnama]]<ref name=OCDhes/> i slavi Muze s Helikona i njihovu moć da opevaju generacije bogova.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 92}} U tom delu pesnik govori o sebi, navodeći i svoje ime, te pripoveda kako su ga Muze, kad je jednom napasao ovce na padinama Helikona, obdarile lovorovim skeptrom, udahnule mu dar božanske pesme i podučile ga da slavi bogove.{{sfn|Đurić|1991|loc=str. 124‒125}} Sledi (st. 116‒132)<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:104-138 Hesiod, ''Teogonija'', 116‒132.]</ref> opis [[Kosmogonija|kosmogonije]], tj. nastanka sveta, na čijem početku stoji [[Haos (mitologija)|Haos]] (srodno s χάσκω, χαίνω = zjapiti),<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0057%3Aentry%3Dxa%2Fskw Henry George Liddell, Robert Scott, ''A Greek-English Lexicon'', s.v. χάσκω.]</ref> iz kojega se, s jedne strane, izdvajaju [[Geja]] (Zemlja), [[Tartar (mitologija)|Tartar]] (u dnu Zemlje) i [[Eros]] (Ljubav) kao princip kretanja i rađanja, a s druge strane, Mrak i Noć i od njih Svetlost i Dan; iz Geje nastaju Nebo, brda i More.{{sfn|Đurić|1991|loc=str. 127}} Potom se opisuje drugo pokolenje, koje nastaje iz spoja muških i ženskih praelemenata (st. 133‒336).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:104-138 Hesiod, ''Teogonija'', 133‒336.]</ref> Geja je s [[Uran (mitologija)|Uranom]] rodila [[Titani|Titane]], [[Kiklopi|Kiklope]] i [[Hekatonhiri|Hekatonhejre]]; Titan [[Kron (Titan)|Kron]] kastrira oca Urana i njegove odsečene [[genitalije]] baci u more, a iz tog čina nastanu [[Erinije]], [[Giganti]], [[Nimfe]] i [[Afrodita]].{{sfn|Đurić|1991|loc=str. 127‒128}} Zatim se, u više od polovine pesme, opeva treće pokolenje bogova ili prava teogonija (st. 453‒1018):<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:453-491 Hesiod, ''Teogonija'', 453‒1018.]</ref> prvo je zavladao Kron, ali nakon mnogih bitaka vlast preuzme [[Zevs]], Kronov i [[Reja (mitologija)|Rejin]] sin, i podeli je s drugom Kronovom decom; naširoko se opeva sudbina [[Prometej]]a, sina Titana [[Japet (mitologija)|Japeta]], kao i duga borba s ostalim Titanima, koje Zevs na kraju uz pomoć Hekatonhejra baci u [[Tartar (mitologija)|Tartar]]; potom se nabrajaju razna božanstva i njihovo potomstvo i, naposletku, deca koju su boginje rodile smrtnicima.{{sfn|Đurić|1991|loc=str. 128}} U poslednja četiri stiha (st. 1019–1022) pesnik zaziva Muze da pevaju rod žena.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:1003 Hesiod, ''Teogonija'', 1019–1022.]</ref> Među naučnicima postoji saglasnost da kraj ''Teogonije'', koji je istovremeno i uvod u hesiodski ''[[Katalog žena]]'', predstavlja dodatak koji je nastao nakon Hesioda,{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 96}} posebno s obzirom na to da se u st. 1013 spominje [[Latin (mitologija)|Latin]], mitski kralj u Italiji i eponim [[Lacij (antički)|Lacija]],<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:1003 Hesiod, ''Teogonija'', 1013.]</ref> no mišljenja se razlikuju oko toga gde se tačno završava izvorni Hesiodov tekst.<ref name=OCDhes/> Hesiodova ''Teogonija'' prvi je pokušaj sistematskog izlaganja kauzalno-genetičke povesti sveta, pa se u tom kontekstu božanstva posmatraju ne kao večna, nego kao postala i rođena, a teogonija (postanak bogova) prelazi u kosmogoniju (postanak sveta), u čemu se prepoznaje racionalni postupak koji će dalje razvijati prvi [[jonski filozofi]] u potpunosti odvajajući mitologiju od nauke.{{sfn|Đurić|1991|loc=str. 128–129}} U tome Hesiodova teogonija predstavlja napredak u odnosu na Homera, kod koga su svi bogovi potekli od [[Okean (mitologija)|Okeana]] i [[Tetida|Tetide]],{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 96}} a jonski će se [[Antička filozofija|filozofi]] od tog polumitskog, [[Genealogija|genealoškog]] principa okrenuti potrazi za [[Ontologija|ontološkim]] početkom.{{sfn|Đurić|1991|loc=str. 128}} No za prvi Postanak ne navodi se u ''Teogoniji'' uzrok: jednostavno, "Haos je prvi postao" (ἦ τοι μὲν πρώτιστα Χάος γένετ᾽...),<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg001.perseus-grc1:104-138 Hesiod, ''Teogonija'', 116.]</ref> a narativ, koji se razvija u skladu sa svojom unutrašnjom kosmološko-teološkom "hronologijom", uključuje i brojne tek labavo povezane mitološke ekskurse.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 95}} Među najzanimljivijim delovima ''Teogonije'', pored uvodne invokacije Muza i pesnikovih autobiografskih podataka, nalazi se opis [[Hekata|Hekate]], boginje koje kod Homera nema,<ref name=OCDhes/> a ovde se pojavljuje kao kakvo [[Stari Istok|istočnjačko]] ili [[Minojska civilizacija|minojsko]] božanstvo.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|loc=str. 38}} Prirodne pojave pojavljuju se čas kao geografski entiteti, npr. kad se strašne Hekatonhejre, deca Neba, smeštaju u dno Zemlje, čas kao [[Antropomorfizam|antropomorfni]] oblici, npr. kad samo Nebo bude [[Kastracija|kastrirano]]; s druge strane, [[olimp]]ski bogovi dosledno se uvek prikazuju kao antropomorfni.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 96}} Teško je reći koliko se u sastavljanju ''Teogonije'' pesnik oslanjao na mitološko-kosmološka verovanja tadašnjih Grka, koliki su bili uticaji [[Egipatska mitologija|egipatske]] i [[Bliski Istok|bliskoistočne]] mitologije (za mit o smeni bogova Uran–Kron–Zevs zanimljive su paralele pronađene u nekim [[Hetiti|hetitskim]] i [[babilon]]skim tekstovima<ref name=OCDhes/>), a koliki je udeo imala Hesiodova vlastita imaginacija.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 97}} === ''Poslovi i dani'' === {{main|Poslovi i dani}} ''Poslovi i Dani'' ({{lang-grc|Ἔργα καὶ ἡμέραι}}, 828 heksametara) jeste "poema rada", napisana u vidu opomene bratu Perzesu, kome pesnik daje niz saveta o tome kako će na pošten način steći i očuvati imetak.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|loc=str. 38}} Na početku (st. 1–316), nakon invokacije Muza, kćeri Zevsa, vrhovnog zaštitnika [[Pravda|pravde]],<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:1-10 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 1–10.]</ref> Hesiod priča kako je nakon očeve smrti morao voditi spor oko nasledstva sa svojim bratom Perzesom, koji je podmitio "kraljeve daroždere" (βασιλῆας δωροφάγους)<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:11-41 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 38–39.]</ref> i tako dobio veći deo imetka; no Perzes je imovinu brzo spiskao i hteo povesti novu parnicu.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|loc=str. 37}} Zato pesnik brata opominje na rad, a sudije na pravičnost.{{sfn|Đurić|1991|loc=str. 132}} Pri tom kao temeljno načelo ističe postojanje dve [[Erida|Eride]] (sukoba) ― rđave, koja predstavlja destruktivno sukobljavanje, i dobre, koja predstavlja miroljubivo nadmetanje u radu,{{sfn|Đurić|1991|loc=str. 137}} i odatle potiče dve osnovne niti narativa u ovoj pesmi: nagovaranje brata Perzesa da se okane destruktivnog sukoba s pesnikom i ohrabrivanje da se prihvati časnog rada.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 97}} Opomene bratu i prikaz teškoća s kojima se častan čovek susreće u životu dati su kroz dva mita. Prvi je nastavak pripovesti o [[Pandora (mitologija)|Pandori]], koja je započeta u ''Teogoniji'', a treba da objasni kako su na svet došle nevolje: taj mit nalikuje narodnoj pripovetki, pomalo nespretno sastavljenoj, "posebno jer ne objašnjava zašto samo [[Nada]] nije uspela pobeći".{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 97}} Drugi je mit o [[Naraštaji ljudskog roda|pet vekova sveta]], svakog goreg od prethodnog, počev od zlatnog veka Kronove vladavine, preko srebrnog i bronzanog veka, sve do gvozdenog veka, u kojemu živi sam Hesiod, nakon kojega pesnik predviđa dolazak još težeg razdoblja:{{sfn|Đurić|1991|loc=str. 132}} :Kamo li sreće da nisam dioničar petoga roda, :Već da sam prije umro il da sam kasnije rođen. :Ovo je gvozdeno pleme i njega nikada neće :Dnevna minuti muka i tuga, pa ni po noći. :Bozi će ljudima jadnim teške zadavati brige. :Ipak, zlu će se njinom poneko dobro primiješat.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:174-201 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 174–179] (preveo A. Bazala, pjesnički dotjerao N. Milićević, ''Heziod: Poslovi i dani'', Matica hrvatska, Zagreb 1970.)</ref> Na zaključak da se i ovde radi o narodnoj priči, premda donekle modifikovanoj, ukazuje, prvo, to što Hesiod ovu sliku neprekidnog opadanja nije mogao pomiriti sa svojim prikazom pohoda [[Sedmorica protiv Tebe|sedmorice protiv Tebe]] ili [[Trojanski rat|trojanskog rata]], pa je između bronzanog i gvozdenog veka ubacio jedan "nemetalni" vek, vek [[heroj]]a ili polubogova, a zatim i to što se ovaj prikaz opadanja ne slaže s ''Teogonijom'', u kojoj se Kronovo vreme ne crta nikakvim ružičastim bojama, nego je predstavljano tek kao jedna od faza na putu koji kulminira Zevsovom vladavinom.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 98}} Pesnik potom razvija temu o pravičnosti, koju postavlja nasuprot nasilju, a ovo osuđuje putem [[Basna|basne]] (prve zabeležene basne u evropskoj književnosti), gde [[jastreb]] hvata [[slavuj]]a i preti mu da će s njim učiniti šta mu je volja.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|loc=str. 38}} Hesiodova obuzetost etičkim pitanjima i Zevsovom pravdom u ''Poslovima i danima'' prilično se razlikuje od tradicionalnog aristokratskog pogleda o božanskom pravu kraljeva, koji je neupitan u ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', a dominantan je još i u ''[[Odiseja|Odiseji]]''.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 98–99}} Od pitanja pravičnosti Hesiod se okreće uputstvima za rad,{{sfn|Đurić|1991|loc=str. 132}} sa detaljnim izlaganjem različitih oruđa neophodnih za uspešan rad na zemlji (st. 383–617),<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:370-404 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 383–617.]</ref> ali ima i korisnih uputstava za one koji, kao Hesiodov otac, radije biraju bavljenje pomorskom [[Trgovina|trgovinom]] (st. 618–694).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:609-640 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 618–694.]</ref> Ceo taj deo, najduži u pesmi, važan je izvor informacija o životu i pogledima jednog Grka s kraja 8. veka pne., a posebno je vredan jer, dakako, ne daje nikakav romansirani pogled na seoski život, kakav je, na primer, prisutan u [[Vergilije]]vim ''[[Georgike|Georgikama]]'' i koji je, zapravo, karakterističan ne za žitelja sela, već za stanovnika grada i prvi put se razvija u [[Helenistička civilizacija|helenističkom periodu]], kad se pojavljuje istinski [[Urbanizacija|urbanizovano]] društvo.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 99}} Bez obzira na način privređivanja, dom i [[porodica]] ostaju temelji na kojima se gradi imetak, a to zahteva i ženidbu, na šta Hesiod ne gleda s prevelikim zadovoljstvom, pa se u [[Mizoginija|mizoginiji]] Hesiod može smatrati pretečom [[Semonid Amorginac|Semonida Amorginca]]: potreba da se odabere dobra supruga i da se prema njoj dobro postupa uglavnom služi kao prilika pesniku da upozori na sve loše posledice koje može izazvati odabir rđave žene.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 99}}<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:678-705 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 695–705.] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Ovaj deo pesme završava se s nekoliko stihova o važnosti prijateljstva (st. 706–723).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:706-736 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 706–723.] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Slede stihovi (st. 724–764) u kojima se daje popis [[tabu]]a, tj. nedopuštenih radnji (npr. "nakon svanuća nemoj izlivati vino [[Zevs]]u za žrtvu", "nemoj [[Uriniranje|mokriti]] stojeći licem okrenut ka suncu", "nemoj začeti decu kad si se vratio s nekog zlokobnog pokopa" i sl.).<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:706-736 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 370.] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Poslednji deo pesme ― to su zapravo oni ''Dani'' iz naslova (st. 765–828) ― donosi popis srećnih i nesrećnih dana u mesecu za različite poslove i poduhvate.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0020.tlg002.perseus-grc1:765-799 Hesiod, ''Poslovi i dani'', 765–828.] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Iznošene su teze o tome da ovi poslednji segmenti ne potiču od Hesioda, no o tome među ispitivačima nema saglasnosti.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 100}} ''Poslovi i dani'' uvek su bili najčitanije Hesiodovo delo,<ref name=OCDhes/> no još u antici bilo je onih koji su osporavali Hesiodovo autorstvo nekih delova ove pesme: prema [[Pausanija (pisac)|Pausaniji]] (2. vek), Beoćani su smatrali da Hesiodov tekst počinje pričom i dve Eride, tj. od našeg stiha 11.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:9.31.4 Pausanija, ''Opis Helade'', IX, 31, 4.] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Od tada su brojni [[Klasična filologija|filolozi]] pokušavali utvrditi koji su delovi pesme sumnjivi te pojedine segmente izbaciti, preurediti ili preformulisati, a sve s ciljem da bi se dobio jedan zaokružen narativ s logičnom strukturom i kontinuiranim tekstom sa svojim početkom, sredinom i krajem, po ugledu na homerske epove.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 100}} Međutim, ovo delo nije ni pisano s namerom da bude bilo praktični priručnik o poljoprivredi bilo etički [[traktat]] o pravdi, i njegova jedinstvenost upravo leži u tome što predstavlja prvi pokušaj u evropskoj književnosti da se sastavi veće delo bez prethodno zadate narativne linije (kakva je, na primer, genealoška linija u ''Teogoniji'').{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 100–101}} ''Poslovi i dani'' svakako su važan izvor informacija o društvenim prilikama na početku [[Arhajsko doba Grčke|arhajskog razdoblja Grčke]], no i ovu pesmu mnoge i zanimljive niti vežu s egipatskim i bliskoistočnim kulturama, gde se može pronaći nemali broji primera s tekstovima u kojima se daju saveti, opmene i uputstva o poželjnom ponašanju i načinu života.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 101}} == Hesiodski korpus == [[File:Hesiodi Ascraei quaecumque exstant.tif|thumb|Hesiodi Ascraei quaecumque exstant, 1701]] Hesiodu su u antici pripisivane i brojne druge pesme, koje danas čine hesiodski korpus, bez obzira na to da li se Hesiodovo autorstvo prihvata ili odbacuje.{{sfn| Cingano|2009|loc=str. 91‒130}} U tom kontekstu, može se reći da je "Hesiod" ime osobe, dok se "hesiodskim" naziva određena vrsta pesništva, uključujući i pesme (ali ne samo one) čije se autorstvo s manjim ili većim stupnjem verovatnoće može pripisati Hesiodu.{{sfn|Most|2006|loc=str. xi}} Od svih dela u hesiodskom korpusu sačuvan je u potpunosti, putem rukopisne tradicije, sačuvan samo ''[[Štit Heraklov]]'' (Ἀσπὶς Ἡρακλέους), u književnom smislu dosta slab prikaz sukoba između [[Herakle|Herakla]] i [[Kikno|Kikna]], u koji je umetnut dugačak eksukrs s opisom Heraklova štita, sastavljen po uzoru na Homerov opis [[Ahilej]]eva štita.{{sfn|Easterling|Kenney|2002|loc=str. 103}} Antički su izvori Hesiodu pripisivali i jednu dugačku genealošku pesmu, poznatu kao ''[[Katalog žena]]'' (Γυναικῶν κατάλογος) ili ''Eeje'' (Ἠοῖαι, jer je svaki novi odeljak pesme počinjao rečima ἢ οἵη / ''ē' hoiē'' = "ili kakva (je bila...)", odnosno, u množini, ἢ οἵαι / ''ē' hoiai'' = "ili kakve (su bile...)". Ta pesma, koja je sačuvana samo u fragmentima, zapravo je popis mitova o ženama smrtnicama koje su vodile ljubav s bogovima i potomcima koji su proizašli iz tih veza, tj. [[Kult heroja|grčkim herojima]]. Još nekoliko [[heksametar]]skih pesama pripisivano je Hesiodu: * ''[[Velike Eeje]]'' (Μεγάλαι Ἠοῖαι) pesma je koja je po tematici nalikovala ''Katalogu žena'', ali se pretpostavlja da je bila još duža.<ref>[http://archive.org/stream/hesiodhomerichym00hesiuoft#page/256/mode/2up ''Velike Eeje'': grčki izvornik i engleski prevod, ed. Hugh Gerard Evelyn-White, Loeb Classical Library, 1924.]</ref> * ''[[Keikova svadba]]'' (Κήυκος γάμος) opevala je Heraklovo učešće na svadbi nekog [[Keik (Hipasov otac)|Keika]] i bila je popularna zbog toga što je sadržavala brojne [[Zagonetka|zagonetke]].<ref>[http://archive.org/stream/hesiodhomerichym00hesiuoft#page/254/mode/2up ''Keikova svadba'': grčki izvornik i engleski prevod, ed. Hugh Gerard Evelyn-White, Loeb Classical Library, 1924.]</ref> * ''[[Melampodija]]'' (Μελαμποδία) bila je [[Genealogija|genealoška]] pesma koja je obrađivala mitove u vezi s velikim mitskim [[Prorok|prorocima]] i njihovim porodicama.<ref>[http://archive.org/stream/hesiodhomerichym00hesiuoft#page/266/mode/2up ''Melampodija'': grčki izvornik i engleski prevod, ed. Hugh Gerard Evelyn-White, Loeb Classical Library, 1924.]</ref> * ''[[Daktili idski (pesma)|Daktili idski]]'' (Ἰδαῖοι Δάκτυλοι) bila je pesma koja je obrađivala [[Daktil (mitologija)|Idske Daktile]], mitske ličnosti kojima se pripisivalo otkriće raznih [[metal]]a i njihova obrada.<ref>[http://archive.org/stream/hesiodhomerichym00hesiuoft#page/76/mode/2up ''Idski Daktili'': grčki izvornik i engleski prevod, ed. Hugh Gerard Evelyn-White, Loeb Classical Library, 1924.]</ref> * ''[[Piritojev silazak]]'' (Πειρίθου κατάβασις) opevao je [[Tezej]]ev i [[Piritoj]]ev put u [[Had (podzemni svijet)|Had]]. * ''[[Hironova uputstva]]'' (Χείρωνος ὑποθῆκαι) bila je didaktička pesma koja je sadržavala [[Hiron]]ov pouke kojima je on podučavao mladog [[Ahilej]]a.<ref>[http://archive.org/stream/hesiodhomerichym00hesiuoft#page/72/mode/2up ''Idski Daktili'': grčki izvornik i engleski prevod, ed. Hugh Gerard Evelyn-White, Loeb Classical Library, 1924.]</ref> * ''[[Veliki poslovi]]'' (Μέγαλα Ἔργα) bilo je delo koje je nalikovalo ''Poslovima i danima'', ali se po naslovu pretpostavlja da je bilo duže.<ref>[http://archive.org/stream/hesiodhomerichym00hesiuoft#page/74/mode/2up ''Veliki poslovi'': grčki izvornik i engleski prevod, ed. Hugh Gerard Evelyn-White, Loeb Classical Library, 1924.]</ref> * ''[[Astronomija (Hesiod)|Astronomija]]'' (Ἀστρονομία) bila je astronomska pesma s kojom [[Kalimah]], kako se čini, poredi [[Arat iz Solija|Aratove]] ''Pojave''.<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0533.tlg004.perseus-grc1:29 Kalimah, ''Epigrami'', 29.]</ref><ref>[http://archive.org/stream/hesiodhomerichym00hesiuoft#page/66/mode/2up ''Astronomija'': grčki izvornik i engleski prevod, ed. Hugh Gerard Evelyn-White, Loeb Classical Library, 1924.]</ref> * ''[[Egimije (pesma)|Egimije]]'' (Αἰγίμιος) bio je herojski ep o Doraninu [[Egimije|Egimiju]], koji se pripisivao čas Hesiodu čas [[Kerkop iz Mileta|Kerkopu iz Mileta]].<ref>[http://archive.org/stream/hesiodhomerichym00hesiuoft#page/270/mode/2up ''Egimije'': grčki izvornik i engleski prevod, ed. Hugh Gerard Evelyn-White, Loeb Classical Library, 1924.]</ref> * ''[[Grnčarska peć (pesma)|Grnčarska peć]]'' (Κάμινος) ili ''Grnčari'' (Κεραμεῖς) bila je kratka pesma u kojoj se boginja [[Atena (mitologija)|Atena]] poziva da pomogne [[Grnčarija|grnčarima]] ako oni plate pesniku; pripisivala se i Homeru. * ''[[Ornitomantija]]'' (doslovno: "Proricanje pomoću ptica") bilo je delo koje se naslanjalo na ''Poslove i dane''.<ref>Nerazvrstani fragmenti u [http://archive.org/stream/hesiodhomerichym00hesiuoft#page/274/mode/2up ed. Hugh Gerard Evelyn-White, Loeb Classical Library, 1924.]</ref> Pored nabrojanih, ''[[Suda]]'' spominje i inače nepoznatu "naricaljku za nekim Batrahom, [Hesiodovim] [[Eromenos|ljubavnikom]]" (Ἐπικήδειον εἰς Βάτραχόν τινα, ἐρώμενον αὐτοῦ).<ref>[http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?db=REAL&search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&user_list=LIST&page_num=1&searchstr=eta,583&field=adlerhw_gr&num_per_page=1 ''Suda'' s.v. Ἡσίοδος (η 583)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924121442/http://www.stoa.org/sol-bin/search.pl?db=REAL&search_method=QUERY&login=guest&enlogin=guest&user_list=LIST&page_num=1&searchstr=eta,583&field=adlerhw_gr&num_per_page=1 |date=2015-09-24 }}.</ref> == Značaj i uticaj == Već su antički pisci visoko cenili vaspitni značaj Hesiodovih pesama. Njegovi su nastavljači pesnici genealoških epova, a uticaj njegova dela vidljiv je i u poučnoj [[Lirika|lirici]] i [[Antička filozofija|filozofskom]] pesništvu 7. i 6. veka pne. U klasičnom razdoblju Hesiodov uticaj oseća se naročito na etičkom planu kod [[Solon]]a i [[Eshil]]a. Oponašali su ga u [[Helenistička civilizacija|aleksandrijsko doba]] (npr. [[Kalimah]], [[Arat iz Solija|Arat]]) i cenili ga kao izvor mitova i zbog književne vrednosti njegove dela. Spominje ga s poštovanjem i veliki [[Rimska književnost|rimski pesnik]] [[Vergilije]] u ''[[Georgike|Georgikama]]'':<ref>[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0690.phi002.perseus-lat1:2.136-2.176 Vergilije, ''Georgike'', II, 176.]</ref> "Pevam askarsku pesmu, a zemlja me sluša rimska" ''(Ascraeumque cano Romana per oppida carmen.)''.{{sfn|Sironić|Salopek|1977|loc=str. 38}} == Reference == {{reflist|4}} == Literatura == * {{cite book|last=Andrewes|first=Antony |year=1971 |title=Greek Society |url=https://archive.org/details/greeksociety0000andr|location=Pelican Books |ref = harv}} * {{cite book|last=Cingano |first=Ettore |year=2009 |title= The Hesiodic Corpus |location= Montanari, Rengakos & Tsagalis |ref = harv}} * {{cite book|last=Đurić |first=Miloš N. |year=1991 |title= Istorija helenske književnosti |location= Beograd |ref = harv}} * {{cite book|last1=Easterling |first1=P.E. |last2=Kenney |first2=E.J. |year=2003 |title= The Cambridge History of Classical Literature. Vol. I: Greek Literature|location= Cambridge |ref = harv}} * {{cite book|last= Griffin |first= Jasper |year=1986 |title= "Greek Myth and Hesiod", u: The Oxford History of the Classical World, J. Boardman, J. Griffin, O. Murray (eds), |location= Oxford University Press |ref = harv}} * {{cite book|last1= Hornblower|first1= Simon |last2= Spawforth |first2= Antony |year=2003 |title= The Oxford Classical Dictionary |location= Oxford |ref = harv}} * {{cite book|last=Howatson |first=M.C. |year=1997 |title= The Oxford Companion to Classical Literature. Second edition |location= Oxford & New York |ref = harv}} * {{Citation| last=Most| first=G.W.| authorlink=Glenn W. Most| title=Hesiod: Theogony, Works and Days, Testimonia| series=Loeb Classical Library| volume=no. 57| year=2006| place=Cambridge, MA| ISBN=978-0-674-99622-9 |ref = harv}}. * {{Citation| last=Most| first=G.W.| title=Hesiod: The Shield, Catalogue, Other Fragments| series=Loeb Classical Library| volume=no. 503| year=2007| place=Cambridge, MA| ISBN=978-0-674-99623-6 |ref = harv}}. * {{cite book|last=Nagy|first=Gregory |year=1990 |title= Hesiod: Theogony |location=Cornell |ref = harv}} * {{cite book|last1=Sironić |first1=Milivoj|last2=Salopek|first2=Damir |year=1977 |title= "Grčka književnost", u: Povijest svjetske književnosti, knj. 2 |location= Zagreb |ref = harv}} * {{cite book|last= Smith |first= William |year=1873 |title= A Dictionary of Greek and Roman biography and mythology |location= London |url= http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.04.0104%3Aalphabetic+letter%3DA%3Aentry+group%3D11%3Aentry%3Dagyrrhius-bio-1|ref = harv}} * {{cite book|last=West|first=Martin L. |year=1966 |title= Hesiod: Theogony |url=https://archive.org/details/hesiodtheogony0000mlwe|location= Oxford University Press |ref = harv}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} {{Hesiod}} {{Izabran}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Starogrčki pjesnici]] t6gaf271qz1g2va36spd512gwk8hupb 0 7145 42715725 42468932 2026-11-01T22:03:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715725 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Francuskoj2 | mesto = {{PAGENAME}} | originalni_naziv = {{jez-fr|Grenoble}} | slika = Grenoble 01.JPG | opis_slike = | zastava = | grb = Blason ville fr Grenoble (Isere).svg | region = Rhône-Alpes | departman = Isère | prefektura = | kanton = | osnivanje = | grad_od = | površina-km = 18,13 | stanovništvo = 157424<ref>{{Insee}}</ref> | godina_stanovništvo = 2011-01-01 | gustina = 8683,07 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gšir = | gduž = | nadmorska_visina = | vremenska_zona = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | gradonačelnik = | veb-strana = | predsednik = | vreme_službovanja = | INSEE = | poštanski kod = }} '''Grenoble''' ([[Occitanski jezik|Occitanski]]: ''Grasanòbol'') je grad u [[Francuska|Francuskoj]] u regionu [[Rhône-Alpes]], u departmanu [[Isère]]. Smješten je u podnožju [[Alpe|Alpa]], na ušću [[rijeka Drac|rijeke Drac]] u [[Isère (rijeka)|Isère]]. Smješten u [[Regioni Francuske|regiji]] [[Rhône-Alpes]] , Grenoble je ''[[prefektura]]'' (glavni grad) [[departman]]a [[Isère]]. Po podacima iz [[2011]]. godine broj stanovnika u mestu je bio 157424. Godine [[1339]]. osnovan je Univerzitet u Grenobleu, i otada taj grad drži reputaciju jednog od najvećih i najpoznatijih naučnih centara u Francuskoj i Evropi. Godine [[1968]]. u Grenobleu su održane [[Zimske olimpijske igre 1968|Zimske olimpijske igre]], a vlasti grada su započeli kampanju da se igre održaju i [[2018]]. godine. == Demografija == {{DemografijaFR| 1962=156707| 1968=161616| 1975=166037| 1982=156637| 1990=150758| 1999=153317| 2006= | 2011=157424| sansdoublescomptes= 1962}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Grenoble}} * Baza podataka: [http://www.insee.fr Insee] {{fr}} * [http://www.grenoble.cci.fr/ Grenoble Chamber of Commerce and Industry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041203080313/http://www.grenoble.cci.fr/ |date=2004-12-03 }} * [http://www.ville-grenoble.fr/ Grenoble City website] * [http://france-for-visitors.com/alps/grenoble/index.html Visiting Grenoble]{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} in English * [http://www.semitag.com/ Semitag - Transports de l'agglomération grenobloise] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120510202204/http://www.semitag.com/ |date=2012-05-10 }} in French * [https://web.archive.org/web/20100530132348/http://grenoble.art.pl/ Remembering Grenoble Photography Exposition] {{klica-grad-Francuska}} [[Kategorija:Grenoble| ]] 2x62crgamulth09qj6fyr407fqnm2so 0 8101 42715715 42648360 2026-11-01T21:11:43Z نوفاك اتشمان 11942 fix 42715715 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime=Savezna Republika Jugoslavija |hr_ime=Savezna Republika Jugoslavija |izvorno_ime =Савезна Република Југославија |genitiv = Savezne Republike Jugoslavije |kontinent = Europa |status= Federacija |regija = Balkan |era=nakon Hladnog rata |događaj_kraj=[[Konstitucionalna povelja Srbije i Crne Gore|Rekonstituriana]] |godina_start = 1992. |godina_kraj = 2003. |datum_kraj=[[4. veljače]] [[2003]]. |datum_start=[[28. travnja]] [[1992]]. |datum_prije=[[27. travnja]] [[1992]]. |događaj1=[[UN|Članstvo u UN-u]] |događaj_prije=Ustav |datum_događaj1=[[1. studenog]] [[2000]]. |p1 = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija |flag_p1 = Flag of SFR Yugoslavia.svg |s1 = Srbija i Crna Gora |flag_s1= Flag of Serbia and Montenegro; Flag of Yugoslavia (1992–2003).svg |zastava = Flag of FR Yugoslavia.svg |zastava_i = Zastava Savezne Republike Jugoslavije |grb_i = Grb Srbije i Crne Gore |grb = Coat of arms of Serbia and Montenegro.svg |mapa = Europe location SCG.png |jezik = [[srpski jezik|srpski]] ([[ekavski izgovor|ekavski]] i [[ijekavski izgovor]])<ref>Član 15. [[:s:sr:Устав Савезне Републике Југославије (1992)|Ustav Savezne Republike Jugoslavije (1992.)]]: {{citat|„U Saveznoj Republici Jugoslaviji u službenoj upotrebi je srpski jezik ekavskog i ijekavskog izgovora i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi, u skladu sa ustavom i zakonom.<br>Na područjima Savezne Republike Jugoslavije gde žive nacionalne manjine u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, u skladu sa zakonom.”}}</ref>{{napomena|Za razliku od Savezne Republike Jugoslavije (1992–2003), na republičkom nivou u [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbiji]] (1990–2006), službeni jezik je bio [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]].<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom.<br>Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref>}} |glavni_grad = [[Beograd]] |vlada_tip = Republika |titula_vođa = [[Predsjednik Jugoslavije|Predsjednik]] |vođa1 = [[Dobrica Ćosić]] |godina_vođa1=1992. - 1993. |vođa2 = Zoran Lilić |godina_vođa2= 1993. - 1997. |vođa3 = Slobodan Milošević |godina_vođa3= 1997. - 2000. |vođa4 = Vojislav Koštunica |godina_vođa4= 2000. - 2003. |titula_zamjenik = [[Premijer Jugoslavije|Premijer]] |zamjenik1 =[[Milan Panić]] |godina_zamjenik1 = 1992. - 1993. |zamjenik2 = [[Radoje Kontić]] |godina_zamjenik2 = 1993. - 1998. |zamjenik3 = [[Momir Bulatović]] |godina_zamjenik3 = 1998. - 2000. |zamjenik4 = [[Zoran Žižić]] |godina_zamjenik4 = 2000. - 2001. |zamjenik5 = [[Dragiša Pešić]] |godina_zamjenik5 = 2001. - 2003. |stat_površina1 = 102350 |stat_pop1 = 10832545 |stat_godina1 = 2002. |vremenska_zona = +1 |broj = 381 |valuta = [[jugoslavenski dinar]], [[Euro]] |himna = ''[[Hej Slaveni|Hej Sloveni]]'' |danas={{flag|Crna Gora}}<br>{{flag|Srbija}}}} '''Savezna Republika Jugoslavija''' (skraćeno '''SR Jugoslavija''' ili '''SRJ''') je bila država koja je stvorena 27. aprila, 1992, odlukom Saveznog veća SFRJ, kao zajednička država [[Republika Srbija (1992—2006)|Republike Srbije]] i [[Republika Crna Gora (1992—2006)|Republike Crne Gore]]. 14. marta, 2002, zvaničnici SR Jugoslavije, Republike Srbije i Republike Crne Gore, uz prisustvo Visokog predstavnika Evropske unije, potpisali su Polazne osnove za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore, kojima je predviđeno da SRJ ubuduće nosi naziv [[Srbija i Crna Gora]] (SCG). 2006. godine [[Crna Gora]] je proglasila [[nezavisnost]] posle [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|uspešnog referenduma]] o razdvajanju od [[Srbija|Srbije]]. Srbija je tada postala pravni naslednik SRJ odnosno SCG. == Institucije SR Jugoslavije == === SR Jugoslavija === '''Vlast na nivou SR Jugoslaviji se deli na :''' * Upravna i Izvršna , koju čine [[Predsednik SRJ]] i [[Vlada SRJ]] * Ustavni sud SRJ * Zakonodavna i Ustavotvorna ,jeste [[Skupština SRJ]], koju čine dva doma: - veće Naroda, - veće Republika, * Sudska vlast, koju čine sudovi : - Vrhovni sud SRJ - Vrhovni vojni sud SRJ === Republike članice === ==== REPUBLIKA SRBIJA ==== '''Vlast na nivou Republike Srbije se deli na :''' * Upravna i Izvršna vlast , koju čine [[Predsednik Republike Srbije]] i [[Vlada Republike Srbije]], * Zakonodavna i Ustavotvorna vlast ,je [[Narodna skupština Srbije]], * Sudska vlast čine sudovi : - Vrhovni sud Srbije, - Sudovi ( Opštinski i Okružni ) - Javno Tužilaštvo, - Javno Pravobranilaštvo i Advokatura '''Vlast na nivou Autonomnih pokrajina unutar Srbije se deli na :''' * Upravnu i Izvršnu vlast, je Izvršno veće AP, * Nivo vlasti koji donosi Statut AP i ostale akte jeste Skupština AP. === CRNA GORA === '''Vlast na nivou Republike Crne Gore se deli na :''' * Upravna i Izvršna vlast, koju čine [[Predsednik Republike Crne Gore]] i [[Vlada Republike Crne Gore]], * Zakonodavna i Ustavotvorna vlast, je [[Skupština Crne Gore]], * Sudska vlast čine sudovi : - Vrhovni sud Crne Gore, - Sudovi ( Opštinski i Okružni ) - Javno Tužilaštvo, - Javno Pravobranilaštvo i Advokatura == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{reflista}} [[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Srbija]] [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]] [[Kategorija:Prestanci 2003.]] n2arv530wfnz1broc8pkl6s4mylhid5 0 13258 42715831 42706843 2026-11-02T09:41:41Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715831 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Vojislav "Voja" Koštunica | slika = Vojislav Kostunica - EPP Congress Rome 2006 (68) (cropped).jpg | širina_slike = 250px | opis = Vojislav Koštunica | ime_po_rođenju = Vojislav Koštunica | datum_rođenja = {{Birth date and age|1944|3|24|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Beograd]] | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = [[Beograd]] | državljanstvo = [[Srbin]] | zanimanje = [[Političar]] | roditelji = Jovan }} '''Vojislav "Voja" Koštunica''' je doktor pravnih nauka, teoretičar prava i bivši predsednik [[vlada Srbije|vlade]] [[Srbija|Srbije]]. Bivši je predsednik [[Demokratska stranka Srbije|Demokratske stranke Srbije]]. == Biografija == Rođen je [[24. 3.]] [[1944]]. godine u [[Beograd]]u, u porodičnoj kući u Skadarskoj ulici. Osim na beogradskom Dorćolu, u detinjstvu i mladosti, često je boravio i u [[Miloševac|Miloševcu]], zavičaju majčine porodice. U Miloševcu, Vojislav je kršten [[1944]]. godine, pošto se porodica sklonila iz Beograda zbog čestih angloameričkih bombardovanja prestonice. Vojislav je imao samo tri nedelje kada su u najtežem bombardovanju, za Vaskrs 16. i 17. aprila 1944. uništeni čitavi delovi Beograda. Tokom rata dva puta mu je rušena porodična kuća, u aprilskom nemačkom bombardovanju, a zatim i savezničkom. U Šumadiji, u Koštunićima, pod Ravnom gorom i Suvoborom je ognjište porodice Koštunica. Ranije su se Koštunice prezivali Damljanović. Krsna slava im je Sveti Arhangel Mihailo. Jovan Damljanović, pradeda Vojislava Koštunice, bio je učesnik Svetoandrejske skupštine iz 1858. godine, kao narodni poslanik iz Koštunića, tada je prozvan Koštunica. Iz porodice Damljanović je i Anđelija, majka jednog od najvećih srpskih vojskovođa, vojvode Živojina Mišića. Vojislav Koštunica školovao se u Beogradu, gde je završio osnovnu školu. Drugu beogradsku gimnaziju pohađao je i maturirao u vreme kada je ona već bila preseljena, privremeno, u zgradu pete beogradske gimnazije, kod tašmajdanskog parka. Pošto je 1962. maturirao, Vojislav Koštunica upisuje Pravni fakultet u Beogradu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu [[1966]]. godine, magistrirao [[1970]]. i doktorirao [[1974]]. godine. Za asistenta na Pravnom fakultetu u Beogradu je izabran [[1970]]. godine, da bi četiri godine kasnije, u vreme političkih progona na Univerzitetu, morao da napusti fakultet. Godine [[1989]]. odbija ponudu da se kao profesor vrati na fakultet. Od [[1974]]. godine radi u Institutu društvenih nauka, a od [[1981]]. godine u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju kao viši naučni saradnik i jedno vreme direktor. Objavljuje radove iz oblasti [[Ustavno pravo|ustavnog prava]], političke teorije i [[Filozofija|filozofije]]. Koštunica se osamdesetih godina angažovao na zaštiti ljudskih prava, naročito u čuvenom Odboru za odbranu slobode misli i izražavanja, u kojem su se okupili najistaknutiji intelektualci-disidenti, koji su uzimali u zaštitu svakog ko je, širom Jugoslavije, stradao zbog svog mišljenja i političkog uverenja. Jedan od osnivača [[Demokratska stranka|Demokratske stranke]] [[1989]]. godine i osnivač DSS čiji je predsednik od [[1992]]. godine. Bio je narodni poslanik u Skupštini Srbije od [[1990]]. do [[1997]]. godine, delujući u opoziciji. Kao kandidat [[Демократска опозиција Србије|DOS]]-a pobedio je [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] na predsedničkim izborima [[24. 9.]] [[2000]]. godine. Koalicija [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističke partije Srbije]] (SPS) i [[Jugoslovenska Udružena Levica|Jugoslovenske Udružene Levice]] (JUL) priznala je poraz Slobodana Miloševića u prvom krugu izbora, ali zahtevajući dodatni krug izbora. Nakon toga u [[Srbija|Srbiji]] je došlo do izlaska naroda na ulice pa je u tom događanju narod "osvojio" [[Savezna skupština|savezni parlament]], [[Radio-televizija Srbije|TV Beograd]], [[Politika (novine)|dnevno-politički list Politika]] itd. Koštunica se nije kandidovao zbog vlastite želje već je u opozicijskim istraživanjima javnog mjenja prolazio bolje od svih protivkandidata. "''Nisam prihvatio kandidaturu zato što sam htio, već zato što sam morao''", rekao јe nakon prihvatanja kandidature.{{činjenica|date=07. 2010.}}<!--ovo treba lepo potkrepiti--> Funkciju predsednika [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] obavljao je do februara [[2003]]. godine. Posle vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, održanih u decembru [[2003]]. godine, postao je predsednik vlade Srbije. S tog je položaja odstupio nakon izbora u maju [[2008]]. Sa položaja predsednika stranke odstupio je 2014. godine, nakon što politička partija koju je vodio nije dobila nijednog poslanika u parlamentu. Bio je član redakcije i glavni i odgovorni urednik više uglednih pravnih i filozofskih časopisa, kao što su "Arhiv za pravne i društvene nauke", "Filozofske studije", "Filozofija i društvo" i "Teorija". Član je Srpskog PEN Centra. Od '80. angažuje se na zaštiti ljudskih prava, naročito u Odboru za odbranu slobode misli i izražavanja. Oženjen je [[Zorica Radović|Zoricom Radović]]. == Školovanje == * Fakultet: Pravni fakultet, Beograd, , diplomirao 27. 6. 1966. * Poslediplomske studije: Pravni fakultet, Beograd, - januar 1970. , magistar političkih nauka ** Naslov rada: Teorija i praksa jugoslovenskog ustavnog sudstva ** Oblast: ustavno pravo, političke nauke ** Mentor i članovi komisije: *** dr Jovan Đorđević, redovni profesor, Pravni fakultet, Beograd *** dr Vojislav Simović, redovni profesor, Pravni fakultet, Beograd *** dr Ivanka Srnić, vanredni profesor, Pravni fakultet, Beograd *** dr Pavle Nikolić, docent, Pravni fakultet, Beograd * Doktorske studije: Pravni fakultet u Beogradu - 11. 12. 1974. , doktor društveno-političkih nauka ** Naslov teze: Institucionalizovana opozicija u političkom sistemu kapitalizma ** Oblast: političke nauke ** Mentor i članovi komisije: *** dr Jovan Đorđević, redovni profesor, Pravni fakultet, Beograd *** dr Vojislav Simović, redovni profesor, Pravni fakultet, Beograd *** dr Ivanka Srnić, vanredni profesor, Pravni fakultet, Beograd ==Oblasti istraživanja i interesovanja== * Oblast: Na projektu "Individualni i kolektivni identitet u postkomunizmu" - političke nauke, uporedno ustavno pravo, UDK. == Zaposlenje == * Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd, viši naučni saradnik, * Institut društvenih nauka, Beograd, naučni saradnik, viši naučni saradnik, 1. decembar 1974. * Pravni fakultet, Beograd, asistent, 6. 06. 1970. - 30. 11. 1974. == Rad u časopisima i bibliotekama == * ''Hrišćanska misao'', Beograd, - član uređivačkog saveta * ''Filozofija i društvo'', Beograd, Filozofsko društvo Srbije, - član uredništva * ''Filozofske studije'', Beograd, Filozofsko društvo Srbije, - glavni i odgovorni urednik * ’’Theoria'', Beograd, Filozofsko društvo Srbije, - član uredništva * ''Arhiv za pravne i društvene nauke'', Beograd, Savez udruženja pravnika Jugoslavije, - član redakcije == Stručno usavršavanje == === Naučna zvanja === * Viši naučni saradnik: 9. februara 1984. * Referat potpisali: ** dr Ljubomir Tadić, naučni savetnik, CFDT, Institut društvenih nauka, Beograd ** dr Nebojša Popov, viši naučni saradnik, CFDT, Institut društvenih nauka, Beograd ** dr Vladimir Goati, viši naučni saradnik, Institut društvenih nauka, Beograd * Naučni saradnik: 26. decembra 1976. * Referat potpisali: ** dr Vojislav Simović, redovni profesor, Pravni fakultet, Beograd ** dr Pavle Nikolić, vanredni profesor, Pravni fakultet, Beograd ** dr Dimitrije Prodanović, viši naučni saradnik, Institut društvenih nauka, Beograd ==Političke aktivnosti i javne funkcije== * Udruženje, partija: osnivač, Demokratska stranka, Beograd, 1989.-1992. * Udruženje, partija: predsednik, Demokratska stranka Srbije, Beograd, od 1992.- * Javna funkcija: poslanik, Skupština Republike Srbije, Beograd, 1991-1995(?) * Javna funkcija: predsednik države, Savezna Republika Jugoslavija, Beograd, 05. (07) oktobar 2000-februar 2003. * Javna funkcija:Predsednik vlade Srbije, Beograd, 3. mart 2004.- == Bibliografija == === Knjige === * Vojislav Koštunica, ''Ugrožena sloboda''. Institut za filozofiju i društvenu teoriju / Filip Višnjić, Biblioteka "Fronesis", Beograd, 2002, {{ISBN|86-7363-317-6}} * Vojislav Koštunica, ''Politički sistem kapitalizma i opozicija'', Institut društvenih nauka, Beograd, 1977 * Vojislav Koštunica, Kosta Čavoški, ''Stranački pluralizam ili monizam'' Društveni pokreti i politički sistem u Jugoslaviji 1944-1949, Institut društvenih nauka, Beograd, 1983 * Vojislav Koštunica, Kosta Čavoški, ''Stranački pluralizam ili monizam'' Posleratna opozicija - obnova i zatiranje, Privredno-pravni priručnik, Beograd, 1990 * Vojislav Koštunica, Kosta Čavoški, ''"Party Pluralism or Monism Social Movements and the Political System in Yugoslavia 1944-1949"'', ''East European Monographs'', Kolorado, SAD; 1985 * Vojislav Koštunica, ''Između sile i prava'', Kosovski zapisi, Hrišćanska misao, biblioteka Svečanik, Beograd-Valjevo-Srbinje, 2000 === Članci u časopisima === * Vojislav Koštunica , "Mogućnosti demokratije u Srbiji" - Filozofija i društvo ( Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd, Urednik/priređivač: Svetozar Stojanović), (1997), br. XII, str. 29 - . * Vojislav Koštunica , "Postkomunizam i problem demokratije" - Filozofija i društvo ( Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd, Urednik/priređivač: Svetozar Stojanović), (1996), br. IX-X, str. 253 - . * Vojislav Koštunica , "Politika i elite", - Ideje (1970), br. 5, str. 19 - 27. Ključne reči: politika; elite. * Vojislav Koštunica , "Opšta deklaracija i osnovna prava", - Jugoslovenska revija za međunarodno pravo ( Jugoslovensko udruženje za međunarodno pravo, Beograd ), (1989), br. 1-2, str. 23 - 36. * Vojislav Koštunica , "Alternativne ideje o socijalizmu u Jugoslaviji 1945-1947", - Filozofija i društvo ( IFDT, Beograd ), (1989), br. 2, str. - . * Vojislav Koštunica , "Postkomunizam i problem demokratije", - Filozofija i društvo ( IFDT, Beograd, Urednik/priređivač: dr Svetozar Stojanović), (1996), br. IX-X, str. 253 - 263. * Vojislav Koštunica , "Mogućnosti demokratije u Srbiji", - Filozofija i društvo ( IFDT, Beograd, Urednik/priređivač: dr Svetozar Stojanović), (1997), br. 12, str. 29 - 40. * Vojislav Koštunica , "Neki problemi učešća federalnih jedinica u strukturi i funkcionisanju federacije", - Arhiv za pravne i društvene nauke (1973), br. 2-3, str. 431 - 445. * Vojislav Koštunica , "Poreklo institucionalizovane opozicije u SAD", - Arhiv za pravne i društvene nauke ( Savez udruženja pravnika Jugoslavije, Beograd ), (1975), br. 3, str. 417 - 433. * Vojislav Koštunica , "Nastanak institucionalizovane opozicije u Velikoj Britaniji", - Arhiv za pravne i društvene nauke ( Savez udruženja pravnika Jugoslavije, Beograd ), (1976), br. 3, str. 423 - 440. * Vojislav Koštunica , "Ruso i problem vladavine opšte volje", - Theoria ( Filozofsko društvo Srbije, Beograd ), (1978), br. 3-4, str. 41 - 49. * Vojislav Koštunica , "Problem tiranije većine u političkoj filozofiji Aleksisa de Tokvila", - Filozofske studije ( Filozofsko društvo Srbije, Beograd ), (1978), str. 145 - 204. * Vojislav Koštunica , "Angloamerička pravna tradicija i ideja vladavine prava", - Arhiv za pravne i društvene promene ( Savez udruženja pravnika Jugoslavije, Beograd ), (1981), br. 2, str. 251 - 268. * Vojislav Koštunica , "Džon Lok i ideja vlade koja počiva na saglasnosti", - Filozofske studije ( Filozofsko društvo Srbije, Beograd ), (1982), str. 35 - 57. * Vojislav Koštunica , "Politički sistem i osnovna prava", - Theoria ( Filozofsko društvo Srbije, Beograd ), (1987), br. 1-2, str. 53 - 62. === Članci u zbornicima === * Vojislav Koštunica , "Novija shvatanja o federalizmu u političkoj nauci" - Federalizam i nacionalno pitanje ( Savez udruženja za političke nauke, Beograd ), 1971, str. 289 - 295. * Vojislav Koštunica , "Opozicija i demokratija" - O demokratiji, ( Draganić, Beograd ), 1995, str. 120 - 128. * Vojislav Koštunica , "Uloga ustavnog sudstva; uporednopravni aspekt" - Ustavnost i zakonitost ( Institut društvenih nauka, Beograd ), 1976, str. 247 - 260. * Vojislav Koštunica , "Teorije revolucije i savremena sociologija" - Ogledi iz sociologije društvenog razvoja ( Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu, Beograd ), 1981, str. 38 - 59. * Vojislav Koštunica , "Srpska prevodna književnost u oblasti političke teorije do Prvog svetskog rata" - str. - . * Vojislav Koštunica , "Ustav, sloboda udruživanja i političke stranke" - Dva veka savremene ustavnosti ( SANU, Beograd ), 1990, str. 325 - 340. * Vojislav Koštunica , "Deklaracija iz 1789. i ljudska prava" - Sloboda, jednakost, bratstvo. Francuska revolucija i savremenost ( Institut za evropske studije, Beograd ), 1990, str. 181 - 190. * Vojislav Koštunica , "Ustavnopravni razvoj Jugoslavije između dva rata i pravna drzava" - Pravna država ( Institut za sociološka i kriminološka istraživanja, Beograd ), 1991, str. 37 - 47. * Vojislav Koštunica , "Načelo jednoglasnosti i jugoslovenski federalizam" - Potrebe društvenog razvoja ( SANU, Beograd ), 1991, str. 387 - 390. * Vojislav Koštunica , "The constitution and the federal State" - Jugoslavija. A Fractured federalism ( The Wilson Center Press, Washington, Urednik/priređivač: Dennison Rusinow), 1988, str. 78 - 92. == Vanjske veze == {{commonscat|Vojislav Koštunica}} * [http://www.dss.org.yu/ Demokratska Stranka Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208215838/http://www.dss.org.yu/ |date=2010-02-08 }} * [http://www.pravoslavlje.org.yu/broj/931-932/tekst/univerzalni-principi/ Govor Predsednika Vlade Republike Srbije Vojislava Koštunice u Savetu bezbednosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070530161443/http://www.pravoslavlje.org.yu/broj/931-932/tekst/univerzalni-principi/ |date=2007-05-30 }} {{niz| pre=[[Slobodan Milošević]]| posle=Nije izabran| spisak=[[Predsednik SRJ]] }} {{niz| pre=[[Zoran Živković]]| posle=[[Mirko Cvetković]]| spisak=[[Predsednik Vlade Srbije]] }} {{Predsednici Vlade Republike Srbije}} {{PredsedniciSRJ}} {{Druga Koštuničina Vlada}} {{Lifetime|1944||Koštunica, Vojislav}} [[Kategorija:Predsednici Jugoslavije]] [[Kategorija:Premijeri Srbije]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Demokratska stranka Srbije]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] i09aqesz9fc2gq14k1m4w3nndaz0sk7 0 13491 42715669 42714279 2026-11-01T17:33:59Z Alekol 2231 /* Jun/Juni/Lipanj */ 42715669 wikitext text/x-wiki {{godina nav}} {{godina u drugim kalendarima|1987}} __NOTOC__ Godina '''1987''' ('''[[Rimski brojevi|MCMLXXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]] (link pokazuje kalendar). <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1987''': <br /> [[1987#Januar/Siječanj|<1>]] • [[1987#Februar/Veljača|<2>]] • [[1987#Mart/Ožujak|<3>]] • [[1987#April/Travanj|<4>]] • [[1987#Maj/Svibanj|<5>]] • [[1987#Jun/Juni/Lipanj|<6>]] <br /> [[1987#Jul/Juli/Srpanj|<7>]] • [[1987#Avgust/August/Kolovoz|<8>]] • [[1987#Septembar/Rujan|<9>]] • [[1987#Oktobar/Listopad|<10>]] • [[1987#Novembar/Studeni|<11>]] • [[1987#Decembar/Prosinac|<12>]] <br /> [[1987#Rođenja|Rođenja]] • [[1987#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[2. 1.]] - [[Čadsko-libijski konflikt]]: u odlučujućoj [[bitka kod Fade|bitci kod Fade]] na severu zemlje, [[čad]]ska armija uništava [[libija|libijsku]] oklopnu brigadu. Ova faza rata je poznata i kao [[Toyota rat]] jer su se čadske snage prevozile Toyotinim pick-upovima. * [[5. 1.]] - Prvo izdanje emisije "Argument više" na Radio Beogradu. * [[7. 1.]] - Presedan: državne novine objavile odlomke iz božićne poslanice [[Patrijarh German|srpskog patrijarha Germana]]<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/01/07/Newspapers-break-precedent-print-Christmas-message/4291536994000/ Newspapers break precedent, print Christmas message]. upi.com Archives Jan. 7, 1987</ref>. * [[8. 1.]] - [[26. 2.]] - [[Iračko-iranski rat]]: Iranska ofanziva Karbala 5 ili Opsada [[Basra|Basre]] je najveća bitka rata - veliki gubici i razoren grad, koji ostaje u iračkim rukama. Istovremeno i diverziona ofanziva Karbala 6 na centralnom frontu. * [[10. 1.]] - Prikazana je prva epizoda serije "[[Bolji život]]" - 82 epizode u tri sezone (1987, 1987/88 i 1990/91), kao i [[Bolji život: Novogodišnji specijal|novogodišnji specijal]] 1987. i [[Bolji život (film)|film]] 1989. * [[11. 1.|11]] - [[14. 1.]] - "Veliko zaleđivanje" u Engleskoj, sneg u Veneciji, oluje i mećave u Grčkoj. U Beogradu 12-tog najviša dnevna -12, vetar 4-6&nbsp;m/s.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870113|page:1 "Borba", 13. jan. 1987]</ref> * [[14. 1.]] - Japanski premijer [[Jasuhiro Nakasone]] stigao u posetu Jugoslaviji tokom turneje po istoku Evrope. * [[16. 1.]] - Generalni sekretar CK [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] [[Hu Yaobang]] podneo ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire. Funkciju generalnog sekretara Partije preuzima [[Zhao Ziyang]] (do 1989) koji sprovodi reforme. [[Datoteka:Zajednice općina od 1987-01-01 do 1990-07-25.png|mini|120px|[[Zajednica općina|ZO]] u [[SR Hrvatska|SRH]]]] * 16. 1. - [[Ekvador]]skog predsednika [[León Febres Cordero|Leóna Febresa Cordera]] otele pristalice zatvorenog generala [[Frank Vargas Pazzos|Vargasa]], koji zahvaljujući tome biva oslobođen. * 16. 1. - [[Michel Camdessus]] novi upravni direktor [[MMF]] (do 2000). * [[18. 1.]] - U [[Politika (novine)|Politici]] objavljena humoreska "[[Vojko i Savle]]" - izaziva višemesečna negodovanja. * [[19. 1.]] - [[Milovan Đilas]] dobio pasoš. * [[20. 1.]] - U [[Libanon]]u kidnapovan [[Terry Waite]], specijalni izaslanik Kenterberijskog nadbiskupa, u zatočeništvu je do novembra 1991. * [[21. 1.]] - Predsedništvo SFRJ predlaže da se pristupi promeni [[Ustav SFRJ 1974|Ustava]]<ref>Borba, 23. jan. 1987</ref> (Savezno veće Skupštine usvaja 11. 2., zatim se saglasnost, do kraja marta, daju skupštine republika i pokrajina). * [[22. 1.]] - [[R. Budd Dwyer]], blagajnik države Pensilvanija, izvršio samoubistvo u živom prenosu pres-konferencije nakon što je, izgleda nepravedno, osuđen za primanje mita. * [[24. 1.]] - Stupaju na snagu izmene carinskih propisa, npr. dozvoljeno unošenje računara vrednosti do 230.000 dinara, oko 1000 DEM.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870124|page:13 "Borba", 24. jan. 1987, str. 13]</ref> * [[25. 1.]] - Poslednji izbori u [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]] prije [[Ujedinjenje Njemačke|Ujedinjenja]], CDU/CSU i liberali zadržavaju većinu. * 26 - 27. 1. - [[Perestrojka]]: na plenumu CK KPSS generalni sekretar Gorbačov pokreće neke političke reforme - izbori sa više kandidata i nepartijski ljudi na državnim pozicijama. === Februar/Veljača === * [[2. 2.]] - Sudar autobusa i kamiona kod [[Doljevac|Doljevca]], južno od Niša - 24 mrtvih<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/02/02/Car-truck-crash-kills-24/3452539240400/ Car-truck crash kills 24]. upi.com Archives Feb. 2, 1987</ref>. * [[3. 2.]] - [[Mateja Svet]] je prva Jugoslovenka sa medaljom u [[alpsko skijanje|alpskom skijanju]], bronzom na Svetskom šampionatu u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], [[Švajcarska]] (osvaja još jednu bronzu i srebro). * 3. 2. - Mustafa Bouyali, vođa [[Alžir]]skog islamskog oružanog pokreta, stradao u zasedi - pokret se raspada, ali neki pripadnici će [[Alžirski građanski rat|nastaviti aktivnosti]] 1990-tih. * [[3. 2.|3]] - [[8. 2.]] - Evropski šampionat u [[umetničko klizanje|umetničkom klizanju]] održan u [[Sarajevo|Sarajevu]] - dominiraju [[sovjetski Savez|sovjetski]] takmičari i [[Katarina Witt]] iz [[Nemačka Demokratska Republika|Istočne Nemačke]]. * [[4. 2.]] - [[Zdravko Čolić]] uhapšen u [[Ohrid]]u, osumnjičen za trgovinu devizama. * [[11. 2.]] - [[Tačerizam]]: [[British Airways]] je privatizovan. * [[februar]] - Predsedništvo SKJ predstavilo republikama Predlog za promenu Ustava SFRJ - neke ingerencije bi se vratile na savezni nivo. * [[17. 2.]] - U Italiji ratificiran sporazum o ribolovu u Tršćanskom zaljevu - slovenački ribari protestiraju. * ≤ 19. 2. - Slovenačka "[[Nova revija]]" br. 57 objavljuje ''[[Prilozi za slovenački nacionalni program|Priloge za slovenački nacionalni program]]'' - za nezavisnu i demokratsku [[Slovenija|Sloveniju]]. Prilozi nazvani i "Slovenački memorandum" po [[Memorandum SANU|Memorandumu SANU]] od prošlog septembra, mada je nastao nezavisno. I stanovništvo [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenije]] počinje razmišljati o nezavisnosti.<ref>Jović 2003, 433</ref> [[Datoteka:Yugo Sana AKA Florida.jpg|mini|200px|[[Zastava Florida]]]] * [[19. 2.]] - U Kragujevcu predstavljena [[Zastava Florida]]. * [[20. 2.]] - Roman "[[Seobe]]" [[Miloš Crnjanski|Miloša Crnjanskog]] proglašen za najbolji strani roman objavljen u Francuskoj 1986. * 20. 2. - [[Libanski građanski rat]]: sirijska vojska se vraća u zapadni Bejrut kako bi smirila sukob frakcija, primirje u aprilu. * 20. 2. - [[Mizoram]] ("Zemlja gorštaka") i [[Arunachal Pradesh]] ("Zemlja zorom osvetljenih planina") su nove države [[Indija|Indije]], na [[Severoistočna Indija|severoistoku zemlje]]. * [[22. 2.]] - [[Sporazum iz Louvra]]: vlade SAD, Japana, Zapadne Nemačke, Francuske, Velike Britanije i Kanade dogovorile da će zaustaviti pad kursa dolara, zacrtan [[Sporazum iz Plaze|Sporazumom iz Plaze]] 1985. - dolar će se oporaviti 1988-89. * 22. 2. - {{flagicon|Etiopija|1987}} [[Mengistu Haile Mariam]] proglasio [[Narodna Demokratska Republika Etiopija|Narodnu Demokratsku Republiku Etiopiju]] u kojoj vladajući koordinacioni komitet vojske i policije, [[Derg]], formalno prepušta vlast civilnoj vladi (režim pao 1991). * [[23. 2.]] - U južnom sazvežđu [[Zlatna riba (zviježđe)|Zlatna riba]] opažena [[supernova]] [[SN 1987A]], prvi vidljiva golim okom od [[1604]]. * [[25. 2.]] - Zemljotres na Kopaoniku magnitude 4,1, ima manje materijalne štete. * 25. 2. - Početak [[Fosforitni rat|Fosforitnog rata]] u [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonskoj SSR]], uspešna kampanja protiv rudnika fosforita, anticipacija pokreta za nezavisnost. * [[26. 2.]] - Skandal sa posterom za [[Dan mladosti]]: ''[[Neue Slowenische Kunst]]'' prilagodila nacistički poster. * 26. 2. - U skladu sa smernicama [[Međunarodni monetarni fond|MMF]]-a, u SFRJ zamrznute plate na četiri meseca, osim u slučaju povećane produktivnosti - u martu dolazi do talasa štrajkova <ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/03/25/Wage-freeze-law-to-be-modified/2772543646800/ Wage-freeze law to be modified]. upi.com Archives March 25, 1987</ref> (u jednom slovenačkom restoranu zbog štrajka nisu uslužili premijera [[Branko Mikulić|Mikulića]]). * 26. 2. - [[Iran-Kontra afera]]: izveštaj Towerove komisije kaže da je predsednik Reagan odgovoran za labav stil upravljanja i nezainteresovanost za detalje politike. * [[28. 2.]] - Petorica poginulih u čeličani Štore kod Celja kada se prevrnuo sud sa rastopljenim železom. === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - U Beogradu otvorena Poliklinika Kliničkog centra Medicinskog fakulteta. * 3 - 13. 3. - Ledeni talas u Grčkoj, sa najgorim snežnim padavinama u 100 godina<ref>An extreme cold surge over the Greek peninsula, by K. LAGOUVARDOS, V. KOTRONI and G. KALLO, 1998</ref>. * [[4. 3.]] - Četvrtfinale [[Kup šampiona|Kupa šampiona]], Crvena Zvezda - Real Madrid 4:2 (Real će u revanšu pobediti sa 2:0 i otići dalje; [[Borislav Cvetković|Boro Cvetković]] sa 7 golova ostao najbolji strelac Kupa). * 4. 3. - U obraćanju naciji predsednik SAD [[Ronald Reagan]] priznaje greške u vezi afere [[Iran-Kontra afera|Iran-Kontra]]. * [[6. 3.]] - Feribot ''MS Herald of Free Enterprise'' potonuo ispred belgijske luke [[Zeebrugge]] zbog otvorenih pramčanih vrata, 193 mrtvih. * 6. 3. - Razoran zemljotres na severu [[Ekvador]]a, oko 1.000 mrtvih. * [[7. 3.]] - [[Tajvan]]ski vojnici na ostrvu [[Lieyu]] ubili 19 vijetnamskih migranata jer su sledili direktivu "Nema zarobljenih u ratnoj zoni". * [[9. 3.]] - Peti album grupe [[U2 (grupa)|U2]], ''[[The Joshua Tree]]'', njihov je kritički i komercijalno najuspešniji, postaju superzvezde. * [[16. 3.]] - Slovenačko udruženje književnika organizovalo veliki skup u Cankarjevom domu protiv Predloga za promenu ustava SFRJ. * [[20. 3.]] - [[Zidovudin]] (AZT) odobren u SAD za lečenje [[HIV]]/[[AIDS]]. * [[22. 3.]] - Povodom talasa štrajkova, predsednik SIV Branko Mikulić izjavljuje da će ustavni poredak biti branjen po svaku cenu, uključujući i armiju. * [[23. 3.]] - Dragoljub Ćetković, nekadašnje čudo od deteta, uhapšen u SAD nakon što je ubacio cijanid u kesicu čaja u supermarketu<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/03/24/Cyanide-suspect-described-as-boy-genius-gone-bad/2115543560400/ Cyanide suspect described as boy genius gone bad]. upi.com Archives March 24, 1987</ref><ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/03/29/The-downfall-of-a-boy-genius/5964543992400/ The downfall of a boy genius]. upi.com Archives March 29, 1987</ref> (u novembru dobio pet godina zatvora). * [[25. 3.]] - SFRJ: zamrznute cene hrane i nekih drugih proizvoda na 90 dana. * [[mart]] - U [[Beč]]u na konferenciji o sporazumima iz Helsinkija, Jugoslavija i Kanada se založili za zaštitu manjinskih prava, podržala ih Mađarska (prvi put istočna zemlja podržava zapadni predlog). * [[26. 3.]] - Predsjednik SIV [[Branko Mikulić]] u posjeti Zapadnoj Njemačkoj, potpisan sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezovanja. * [[28. 3.]] - Iz popravnog doma [[Stolac]] pobeglo 40 štićenika, vandalizovali automobile i izloge pre nego što su pohvatani<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/03/30/Foreign-News-Briefs/9347544078800/ Foreign News Briefs]. upi.com Archives March 30, 1987</ref>. * [[30. 3.]] - [[59. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Platoon (film)|Platoon]]'', ukupno 4 nagrade od osam nominacija, ''[[A Room with a View (film)|A Room with a View]]'' i ''[[Hannah and Her Sisters]]'' po tri nagrade od osam odn. sedam nominacija. * 30. 3. - Savezno veće Skupštine SFRJ odlučuje da se pristupi promeni Ustava SFRJ (nacrti amandmana se predviđaju do polovine godine, javna rasprava za oktobar-februar). * [[31. 3.]] - Britanska premijerka [[Margaret Thatcher]] daje intervju uživo za sovjetsku televiziju. [[Datoteka:RP1357 p110 Mir base block (left) and Kvant (right) (1987).svg|150px|mini|[[Svemirska stanica Mir|Mir]]: bazni blok (levo), Kvant 1 (desno) i treći solarni kolektor (gore)]] * 31. 3. - [[Svemirska stanica Mir]] dobila prvi dodatak, astrofizički modul [[Kvant-1]]. Od prošlog februara do aprila 1989. na stanici se smenjuju tri ekspedicije (posade). === April/Travanj === * [[1. 4.]] - Magnus festival, međunarodni festival gej i lezbejskog filma, neće biti održan u Ljubljani 25. maja, na Dan mladosti; odložen za oktobar pa decembar, nije održan<ref>{{sl}} [http://www.magnus.si/html/1987.html Leto 1987: odpoved] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125020729/http://www.magnus.si/html/1987.html |date=2021-01-25 }}. magnus.si (pristup. 2.2.2016.)</ref>. * [[2. 4.]] - Svetska banka odobrila Ljubljanskoj banci kredit od 90 miliona dolara za racionalnije korišćenje energije, uglavnom za mala i srednja preduzeća u Sloveniji. * [[8. 4.]] - Počinje štrajk u [[Istarski ugljenokopi|labinskim rudnicima uglja]]. * [[13. 4.]] - [[Portugal]] i [[Narodna Republika Kina|NR Kina]] potpisali sporazum o povratku [[Makao]]a matici [[1999]]. * 13. 4. - Sudar vlaka i autobusa u [[Stubičke Toplice|Stubičkim Toplicama]], (najmanje) pet mrtvih. * [[14. 4.]] - [[Pristupanje Turske Europskoj uniji]]: Turska aplicirala za članstvo u Europskoj ekonomskoj zajednici (kandidat od 1999, pregovori od 2005). * [[15. 4.]] - ''[[Carapintadas]]'' ("Obojena lica"): vojno osoblje diglo pobunu u nekoliko kasarni u [[Argentina|Argentini]], traže prekid suđenja u vezi [[Prljavi rat|Prljavog rata]]. * [[april]] - VII plenum CK SKJ u [[Beograd]]u - rasprava o krizi ekonomskog i političkog sistema. * april - [[JVC]] uvodi u Japanu poboljšani video format [[S-VHS]], na šta će Sony odgovoriti sa Video Hi8. * [[16. 4.]] - [[Zvonko Bušić]] pobegao iz zatvora u SAD, uhvaćen dva dana kasnije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/04/18/Escaped-terrorist-captured/6285545716800/ Escaped terrorist captured]. upi.com Archives April 18, 1987</ref>. * 16. 4. - [[Afera Bofors]] u Indiji: švedski radio tvrdi da je firma [[Bofors]] plaćala mito švedskim i stranim političarima za prodaju oružja - slučaj nije razrešen ni u 21. veku, impliciran i premijer [[Rajiv Gandhi]]. * [[19. 4.]] - Porodica [[The Simpsons|Simpson]] se prvi put pojavila u ''The Tracey Ullman Show''. [[Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|mini|150px|left|Zagrebačka džamija]] * [[21. 4.]] - SFRJ: U toku novi talas štrajkova (npr. Železara Smederevo i Fabrika vagona u Kraljevu). * 21. 4. - [[Šrilankanski građanski rat]]: eksplozija auto-bombe na glavnoj autobuskoj stanici u [[Colombo|Colombu]], stradalo 113 civila. * [[23. 4.]] - Antinuklearni protesti u Ljubljani u organizaciji Socijalističke omladine, u Zagrebu i Beogradu 26. i 27. (nezvanično, SFRJ planira gradnju osam nuklearki do 2000)<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/04/24/Rare-nuclear-protest-staged/1597546235200/ Rare nuclear protest staged]. upi.com Archives April 24, 1987</ref>. * [[24. 4.]] - [[Zagrebačka džamija]] primila prve vernike (svečano otvaranje 6. septembra). * 24 - [[25. 4.]] - Zbor komunista [[Kosovo Polje|Kosova Polja]], kome prisustvuju čelnici republičkog i pokrajinskog SK [[Slobodan Milošević]] i [[Azem Vlasi]]. Masa okupljena ispred Doma kulture pokušava ući unutra što izaziva intervenciju milicije. Milošević: '''"[[Niko ne sme da vas bije!]]"''' Razgovor Srba i Crnogoraca sa rukovodiocima se nastavlja u Domu kulture cele noći, što se završava Miloševićevim govorom, protiv iseljavanja i za povratak na Kosovo. Miloševićevo povezivanje sa masama predstavlja prekretnicu.<ref>Jović 2003, 385</ref> * [[27. 4.]] - Austrijski predsednik [[Kurt Waldheim]] proglašen za nepoželjnog stranca od strane vlade SAD (osumnjičen za ratne zločine tokom Drugog svetskog rata, uključujući Jugoslaviju). === Maj/Svibanj === * [[5. 5.]] - Sud saopštio da je izvršenje smrtne kazne nad [[Andrija Artuković|Andrijom Artukovićem]] odloženo iz zdravstvenih razloga (umro sledećeg januara). * [[6. 5.]] - Udruženje [[Pamjat]] demonstriralo u Moskvi protiv projekta spomenika na [[Poklonaja gora|Poklonoj gori]], primio ih je šef gradske partije [[Boris Jeljcin]] - najesen osnovan Nacionalno-patriotski front. * [[8. 5.]] - [[Gary Hart]], pretendent za kandidata [[Demokratska stranka SAD|Demokrata]] na izborima 1988, povlači se iz trke zbog otkrivene vanbračne veze sa manekenkom Donnom Rice. * 8. 5. - Zaseda u Loughgallu (Operacija Judy): osmorica pripadnika Privremene IRA-e napala stanicu Kraljevskog alsterskog redarstva, da bi bili pobijeni od britanskih specijalaca koji su ih čekali - najgori poraz IRA-e u [[Sjevernoirski sukob|Nevoljama]]. * [[9. 5.]] - Finale [[Kup maršala Tita|Kupa maršala Tita]]: [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] - [[HNK Rijeka|Rijeka]] 9:8 na penale. * 9. 5. - LOT Flight 5055: poljski avion pao u šumu blizu Varšave, 183 mrtvih. * 9. 5. - [[Pesma Evrovizije 1987.|Pesma Evrovizije]] u Briselu: [[Johnny Logan]] (''Hold me now'') je prvi, [[Novi fosili]] ("Ja sam za ples") osvajaju 4. mesto. * [[11. 5.]] - U rudniku Raša kod [[Labin]]a završen 33-dnevni štrajk - dobili povišicu do 46%, smenjeni neki direktori. * [[14. 5.]] - Potpukovnik [[Sitiveni Rabuka]] izveo nenasilni puč na [[Fidži]]ju, nakon što su prošlog meseca na izborima pobedile partije [[Indo-fidžijci|Indo-fidžijaca]]. * [[15. 5.]] - [[Lazar Mojsov]] preuzima [[Predsjedništvo SFRJ|Predsedništvo SFRJ]] od Sinana Hasanija. * [[15. 5.|15]] - [[23. 5.]] - Protestne večeri "O Kosovu - za Kosovo" u [[Udruženje književnika Srbije|Udruženju književnika Srbije]] (Francuska 7). * [[maj]] - Slučaj "Student" - napadi na ovaj beogradski časopis zbog navodnog antititoizma (naslovna strana "Noć vampira" 2. 5.)<ref>[http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Maj97/1105/1105_6.HTM Bal vampira ili lov na vestice]</ref>. * maj - Operacija Karbala 10: Iranci i Kurdi ostvarili mali napredak na severnom frontu. Zatim i ofanziva Nasr 4, jedan od najvećih iranskih uspeha u ratu - opkoljena [[Sulejmanija (grad)|Sulejmanija]], pretnja [[Kirkuk]]u. * [[17. 5.]] - Dve rakete [[Exocet]] ispaljene sa iračkog aviona pogodile američki brod ''USS Stark'', poginulo 37 mornara. * [[20. 5.]] - Naftni derivati u SFRJ poskupeli 22%, drugo poskupljenje ove godine. * [[22. 5.]] - Hindusko-muslimanski neredi u [[Meerut]]u, [[Utar Pradeš]], u Hašimpurskom masakru ubijeno 42 muslimana. * [[25. 5.]] - Poslednje nošenje štafete za [[Štafeta mladosti|Dan mladosti]] (pod senkom skandala sa posterom). * [[26. 5.]] - Počinje Operacija Vadamarachchi, ofanziva šrilankanske vojske protiv [[Tamilski tigrovi|Tamilskih tigrova]], prva konvencionalna operacija rata - opkoljen grad [[Jaffna]]. * [[27. 5.]] - Predsedništvo CK SK Srbije usvojilo operativni program za idejnu i kadrovsku diferencijaciju u SANU, raznim institucijama i javnim glasilima - ideološka ofanziva protiv "napada na Tita". (kritička inteligencija u ovo vreme je "snažna jezgra opozicijskog pokreta", koja kontrolira neke nacionalne institucije, većinu medija i kulturnih tokova<ref>Jović 2003, 370</ref>). [[Datoteka:Flugroute von Mathias Rust.svg|mini|200px|Putanja [[Mathias Rust|Mathiasa Rusta]]]] * [[28. 5.]] - Zapadni Nemac [[Mathias Rust]] (19) sleteo Cesnom na Crveni trg u [[Moskva|Moskvi]]. * [[30. 5.]] - Posledice Rustove afere: sovjetski ministar odbrane [[Sergej Sokolov (komandant)|Sergej Sokolov]] zamenjen [[Dmitrij Jazov|Dmitrijem Jazovim]] (do 1991), smenjen glavnokomandujući protivvazdušne odbrane [[Aleksandar Koldunov]] itd. * 30. 5. - [[Goa]] je nova indijska država. === Jun/Juni/Lipanj === [[Datoteka:Cibona Tower 2006.jpg|mini|150px|[[Cibonin toranj]]]] * [[3. 6.]] - Potpisan Sporazum sa jezera Meech: kanadski predsednik vlade [[Brian Mulroney]] i provincijski premijeri dogovorili ustavne izmene kako bi [[Kvebek]] bio reintegrisan u [[Kanada|Kanadu]] - nije ratifikovan, pokret za suverenost Kvebeka jača. * [[3. 6.|3]] - [[14. 6.]] - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] [[Europsko prvenstvo u košarci - Atena 1987.|Evropsko prvenstvo u košarci]], Atina - Grčka 1, SSSR 2, Jugoslavija uzima bronzu; [[MVP]] [[Nikos Galis]]. * [[8. 6.]] - Zakon o [[Novi Zeland|novozelandskoj]] beznuklearnoj zoni, razoružanju i kontroli naoružanja. * [[11. 6.]] - Britanska [[Konzervativna stranka (UK)|konzervativna]] premijerka [[Margaret Thatcher]] dobila i treći mandat na izborima. * [[12. 6.]] - [[Ronald Reagan]] u [[Berlin]]u: "Gospodine [[Mihail Gorbačov|Gorbačov]], srušite ovaj [[Berlinski zid|zid]]!". * 12. 6. - [[SIV]] iznenada povećao za oko 25% porez na promet na "luksuzne" proizvode: benzin, piće, cigarete i automobile. * 12. 6. - Bivši car [[Centralnoafrička republika|Centrafrike]] [[Jean-Bédel Bokassa]] osuđen na smrt po više osnova - amnestiran 1993. * [[14. 6.]] - [[Opći izbori u Italiji 1987|Izbori]] za [[italija]]nski parlament na kojima zastupnicom, kao kandidat [[Radikalna stranka (Italija)|Radikalne stranke]], postaje [[pornografija|porno]]-glumica Illona Staller alias [[Ilona Štaler|Cicciolina]]. * [[15. 6.]] - Usvojen [[ERASMUS]], evropski program razmene studenata. * jun? - [[FK Vardar]] završio [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1986/87.|fudbalsko prvenstvo]] na prvom mestu zahvaljujući tome što su neki timovi započeli takmičenje sa -6 bodova (tzv. [[Afera Šajber]]). Nakon što je Vrhovni sud to poništio, na prvom mestu se našao [[FK Partizan]]. * [[19. 6.]] - Najgori napad [[ETA]]-e: od auto-bombe u tržnom centru Hipercor u [[Barcelona|Barceloni]] stradala 21 osoba. * 23 - [[26. 6.]] - Operacija Rajiv: Indijci preoteli Pakistancima najviši vrh na himalajskom [[Glečer Sijačen|glečeru Sijačen]]. * 24 - 26. 6. - U "Borbi" objavljeno "Pismo srpskom prijatelju" [[Taras Kermauner|Tarasa Kermaunera]]: "strahovito razočaranje" u srpskim kulturnim krugovima, jer u njemu vide separatizam.<ref>Jović 2003, 427-8</ref> * [[25. 6.]] - [[Ivan Pavao II.|Papa]] primio u audijenciju austrijskog predsednika [[Kurt Valdhajm|Kurta Valdhajma]], do tog trenutka u diplomatskoj izolaciji zbog njegovog učešća u ratu na Balkanu; jevrejski lideri zgroženi. * 25 - 26. 6. - [[Perestrojka]]: na plenumu CK KPSS Gorbačov izložio "osnovne teze", politički temelj ekonomske reforme. [[Aleksandar Jakovljev]], zagovornik reformi, ulazi u Politbiro. * [[26. 6.]] - Hiljadu Srba i Crnogoraca sa Kosova dolazi u Beograd da protestuje tokom zasedanja CK zbog progona od strane tamošnjih Albanaca. * [[28. 6.]] - [[Iračko-iranski rat]]: irački avioni bacili [[iperit]] na grad [[Sardašt]]. * [[29. 6.]] - Junski demokratski pokret u [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]]: favorizovani predsednički kandidat [[Roh Tae-woo]] obećava široke reforme, izbori u decembru. * [[30. 6.]] - [[Boško Krunić]] novi predsednik Predsedništva CK [[SKJ]] (do 1988). * jun - Godišnja inflacija u SFRJ iznosi 100,6%.<ref>"Inflacija probila stotku", Borba, 4. jul 1987</ref> === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - SFRJ: Novi zakon o stečaju želi da eliminiše gubitaška preduzeća. * 1. 7. - SFRJ je među devet zemalja kojima je ukinut bescarinski tretman za uvoz nekih proizvoda u SAD, jer im više "ne treba takva zaštita". * 1. 7. - U SAP Vojvodini je zabranjeno pušenje u javnim i radnim prostorijama - prvi takav zakon u SFRJ. * 1. 7. - {{flagicon|Evropa}} Stupio na snagu [[Jedinstveni europski akt]] - jedinstveno tržište do kraja [[1992]]. * 1. 7. - Ubijen libanski premijer [[Rašid Karami]] za šta će biti osuđen [[Samir Geagea]]; sledi [[Selim Hoss]] (do 1990). * [[4. 7.]] - Ratni zločinac iz Drugog svetskog rata [[Klaus Barbie]], lokalni šef [[Gestapo]]a, nazvan „kasapin iz Liona“, osuđen u Francuskoj na doživotnu robiju (umro 1991). * [[5. 7.]] - [[Crni tigrovi (OTTE)|Crni tigrovi]], samoubilačko krilo [[Tamilski tigrovi|Tamilskih tigrova]], izveli prvi napad - malim kamionom sa eksplozivom ubijeno najmanje 39 vojnika u kampu kod Džafne. * [[7. 7.]] - [[Afera Iran-Kontra]]: 23-ećeg dana ispitivanja pred kongresnim komitetom, potpukovnik [[Oliver North]] počinje svedočenje. [[Datoteka:Zagi.jpg|thumb|120px|Zagi]] * [[8. 7.|8]] - [[19. 7.]] - [[Ljetna univerzijada 1987.]] u [[Zagreb]]u. Jugoslavija osvojila 19 medalja, po 7 zlatnih i srebrnih i 5 brončanih. * [[11. 7.]] - [[Ujedinjeni narodi|UN]] su za petomilijarditog stanovnika planete proglasile Mateja Gaspara, dečaka novorođenog u [[Zagreb]]u (šestomilijarditi će zvanično biti rođen u Sarajevu oktobra [[1999]].). * jul - Istraga povodom "pljačke od '300 miliona dinara'" u titovoužičkom preduzeću "Jelova gora", uhapšeno 12 osumnjičenih.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19871215|page:14 "Borba", 15. dec. 1987, str. 14]</ref> * jul - Vrhovni Sovjet SSSR doneo Zakon o državnom preduzeću: veća sloboda za preduzeća, ali moraju se sama finansirati. * jul - Militantni Siki iz [[khalistan]]skog pokreta ubili 34 Hindusa u dva autobusa u državi [[Haryana]]. [[Datoteka:Muzej Mimara.jpg|mini|200px|[[Muzej Mimara]]]] * [[17. 7.]] - [[Muzej Mimara]] u Zagrebu otvoren za javnost, kolekcija ima preko 3.700 predmeta. * 17. 7. - Prikazan film ''[[RoboCop]]''. * [[18. 7.|18]] - [[25. 7.]] - 34. [[Pulski filmski festival]]: [[Velika zlatna arena za najbolji film|Velika zlatna arena]] za film "[[Već viđeno]]"<ref>[http://arhiv.pulafilmfestival.hr/34-pulski-filmski-festival/ 34. Pulski filmski festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210120161930/http://arhiv.pulafilmfestival.hr/34-pulski-filmski-festival/ |date=2021-01-20 }}. arhiv.pulafilmfestival.hr</ref>. * [[20. 7.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: objavljeno da će se Sovjeti povući iz Afganistana (završeno 1989). * [[20. 7.|20]] - [[31. 7.]] - Talas vrućine u Grčkoj s temperaturama preko 40 C, više od 1.000 mrtvih. * [[22. 7.]] - [[Mihail Gorbačov]] izjavljuje da je spreman prihvatiti opciju duplo nula (''double-zero option''), eliminaciju svih američkih i sovjetskih raketa srednjeg dometa u Evropi i Aziji (u toku su pregovori u Ženevi). * 22. 7. - U Londonu ubijen palestinski karikaturista [[Nadži al-Ali]]. * [[23. 7.]] - Masakr u Jean-Rabelu na severu [[Haiti]]ja: najmanje 139 bezemljaša ubijeno po nalogu zemljoposednika. * 23. - 24. 7. - [[Krimski Tatari]] defiluju u Moskvi za povratak na Krim. [[Datoteka:Earnest Will Gas King.jpg|mini|250px|Operacija Earnest Will: pratnja tankera u Zalivu]] * [[24. 7.]] - Počinje [[Operacija Earnest Will]]: američke snage štite tankere u kuvajtskom vlasništvu od iranskih napada u Persijskom zalivu (do septembra 1988), jedan tanker, MV Bridgeton, već prvog dana oštećen od mine. * [[25. 7.]] - Sekretar za trgovinu SAD [[Malcolm Baldrige Jr.]] poginuo na rodeu. * [[28. 7.]] - Obrušavanje stenja kod [[Valtellina|Valtelline]] na severu Italije, 53 poginulih. * [[29. 7.]] - Potpisan sporazum između Indije i Šri Lanke: primirje u građanskom ratu, dolaze indijski mirotvorci (do 1990, [[Rajiv Gandhi]] će zbog ovoga biti ubijen 1991). * [[30. 7.]] - Pripadnik šrilankanske počasne straže udario puškom indijskog premijera Rajiva Gandhija. * [[31. 7.]] - Tokom [[Hadždž]]a u Meki došlo do sukoba iranskih hodočasnika i saudijskih redarstvenika i stampeda u kome je stradalo 400 ljudi. * 31. 7. - U Australiji objavljena knjiga ''[[Spycatcher]]'' bivšeg službenika [[MI5]]: pokušaji britanske vlade da je zabrane je čine još prodanijom. === Avgust/August/Kolovoz === * [[1. 8.]] - Pokrenut je MTV Europe (od 2021. [[MTV Global]]), prvi prikazani spot je ''[[Money for Nothing]]''. * 1. 8. - [[Mike Tyson]] (21) osvojio IBF titulu - od marta ima WBA a od prošle godine i WBC titulu, tako da postaje prvi teškaš sa sva tri pojasa, u medijima vlada "Tyson manija". * [[4. 8.]] - Federalna komisija za komunikacije SAD ukinula Doktrinu pravičnosti, kojom se od RTV stanica zahtevalo da pravično i balansirano prenose kontroverzna pitanja. * [[5. 8.]] - Svetski šampionat u košarci za mlađe od 19 u Bormiju: Jugoslavija pobedila SAD u finalu ([[Toni Kukoč|Kukoč]], [[Aleksandar Đorđević (košarkaš)|Đorđević]], [[Vlade Divac|Divac]], [[Dino Rađa|Rađa]]...). * [[7. 8.]] - [[Vevčanski slučaj]]: Sukob [[Narodna milicija SFRJ|milicije]] i meštana u selu [[Vevčani]] u [[SR Makedonija|SR Makedoniji]]. * 7. 8. - [[Lynne Cox]] preplivala između ostrva u [[Beringov moreuz|Beringovom moreuzu]], američkog [[Mali Diomed|Malog]] i sovjetskog [[Veliki Diomed|Velikog Diomeda]]. * 7. 8. - U [[Gvatemala|Gvatemali]] potpisan [[Esquipulaski mirovni sporazum]] za [[Centralna Amerika|Centralnu Ameriku]]. Kostarikanski predsednik [[Óscar Arias]] će dobiti Nobelovu nagradu za mir. * [[9. 8.]] - Granični spor između [[Kolumbija|Kolumbije]] i [[Venezuela|Venezuele]]: kolumbijska korveta ulazi u Venecuelanski zaliv, što izaziva krizu do 19. 8. kada su u područje poslati venecuelanski avioni. * 9. 8. - Propali vojni kadet (19) ubio sedam ljudi u [[Melbourne|Melbournu]]. * [[11. 8.]] - [[Alan Greenspan]] je novi šef [[Federalne rezerve]] SAD nakon [[Paul Volcker|Paula Volckera]] (do 2006). * [[14. 8.]] - Zemljotres u području [[Kraljevo]] - [[Bogutovačka Banja]]. [[Datoteka:Agrokomerc.jpg|mini]] * [[15. 8.]] - "[[Borba (novine)|Borba]]" piše da je "[[Agrokomerc]]" emitovao menice bez pokrića u iznosu od 22.000 milijardi starih dinara - kombinat iz Velike Kladuše je prethodnih godina smatran za "giganta na jakim temeljima".<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870815|page:1 "Borba", 15. avg. 1987]. istorijskenovine.unilib.rs</ref> * [[16. 8.]] - Northwest Airlines Flight 255: avion pao na poletanju iz [[Detroit, Michigan|Detroita]], 156 mrtvih. * 16. - [[17. 8.]] - [[Harmonička konvergencija]], globalni meditacioni događaj. * [[17. 8.]] - [[Rudolf Hess]] (93) pronađen mrtav u ćeliji zatvora Špandau. * 17. 8. - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] prebacuje 2700, vrhunac ''bull marketa'' 1982-87. * 17. 8. - [[Steffi Graf]] prvi put broj 1 na WTA listi, umesto [[Martina Navratilova|Martine Navratilove]] - s prekidima do 1997, smenjuje se sa [[Monika Seleš|Monikom Seleš]] i [[Arantxa Sánchez Vicario|Arantxom Sánchez Vicario]]. * [[18. 8.]] - Prva žrtva strogog novog zakona o stečajima u SFRJ je građevinsko preduzeće Titogradski Kombinat (?) - od 2600 radnika otpušteno 1600<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/09/20/Yugoslavian-workers-threatened-by-free-market-reforms/1553559108800/ Yugoslavian workers threatened by free-market reforms]. upi.com Archives Sept. 20, 1987</ref>. * [[19. 8.]] - [[Hungerford]]ski masakr: pojedinac ubio 16 ljudi u Engleskoj. * [[23. 8.]] - Sastanak u Hirveparku u Estoniji na godišnjicu Pakta Molotov-Ribentrop, jedno od prvih protestnih okupljanja protiv režima. * [[26. 8.]] - Dogovoren [[Montrealski protokol]] na [[Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača|Bečku konvenciju o zaštiti ozonskog omotača]] iz 1985, navedeni su pravno obavezujući ciljevi redukcije hemijskih agenasa (na snazi od 1989). * [[28. 8.]] - [[Afera Agrokomerc]]: uhapšen direktor Interne banke Agrokomerc, još 17 pod istragom - novine pišu o menicama bez pokrića u [[Velika Kladuša|kladuškom]] gigantu [[Agrokomerc]] i luksuznom životu [[Fikret Abdić|Fikreta Abdića]]; predsednik SIV Mikulić juče izjavio da neće biti savezne pomoći za firmu<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/08/28/One-arrested-in-Yugoslavias-worst-economic-scandal/4608557121600/ One arrested in Yugoslavia's worst economic scandal]. upi.com Archives Aug. 28, 1987</ref>. * [[30. 8.]] - Devetoro mrtvih u sudaru dva automobila kod Zaprešića.<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19870831|page:14 "Borba", 31. avg. 1987, str. 14]. istorijskenovine.unilib.rs</ref> * [[31. 8.]] - [[Michael Jackson]] izdao uspešan album ''[[Bad (album)|Bad]]'', pet godina posle ''Thriller''-a. === Septembar/Rujan === [[Datoteka:Utva 66 YU-DLM at Paraćin Airport (6928605662).jpg|180px|mini|Oblaci nad Paraćinom]] * [[3. 9.]] - [[Paraćinski masakr]]: [[Aziz Keljmendi]], ubija rano ujutro u kasarni četvoricu i ranjava petoricu kolega, zatim se ubija. Dolazi do provale [[Albanofobija|antialbanskog]] raspoloženja u SFRJ, pogotovo u Srbiji. Ubijeni: Srđan Simić (Beograd), Hazim Džananović (Vitez), Safet Dudaković (Bos. Gradiška), Goran Begić (Zagreb). ** Nove napetosti na Kosovu: Srbi se okupljaju i prete da će krenuti na Beograd ako se ne vrate red i zakon, vlasti žele da uvećaju integraciju Albanaca u jugoslovensko društvo, što ovi smatraju asimilacijom<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/10/01/Ethnic-tensions-continue-to-plague-Yugoslavia/5084560059200/ Ethnic tensions continue to plague Yugoslavia]. upi.com Archives Oct. 1, 1987</ref>. ** Sahrani Srđana Simića na beogradskom Novom groblju 5. 9. prisustvuje "oko dvadeset hiljada građana",<ref>"Još jedna opomena", Borba, 7. sept. 1987, str. 14</ref> među parolama su "Hoćemo slobodu", "Kosovo je Srbija"; posećuju i grob Aleksandra Rankovića.<ref>Jović 2003, 390</ref> * 3. 9. - Nenasilni vojni udar u [[Burundi]]ju: major [[Pierre Buyoya]] uzima vlast od predsednika [[Jean-Baptiste Bagaza|J-B. Bagaze]], koji je u poseti Kanadi (obojica [[Tutsi]]ji, Buyoya vlada 1987-93 i 1996-2003). * [[7. 9.]] - [[Erich Honecker]] stigao u posetu Zapadnoj Nemačkoj, prva takva poseta sa [[Istočna Njemačka|Istoka]]. * [[9. 9.]] - '''[[Afera Agrokomerc]]''': uhapšen direktor "Agrokomerca" [[Fikret Abdić]] (takođe je i član CK SKBiH i savezni delegat). Oko milijarda dolara je izdata u menicama bez pokrića za preko 60 banaka<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/09/20/Yugoslavias-economic-scandals-threaten-chaos/5493559108800/ Yugoslavia's economic scandals threaten chaos]. upi.com Archives Sept. 20, 1987</ref>. * [[10. 9.]] - Usvojena inicijativa promene ustava [[SR Srbija|SR Srbije]]. * [[11. 9.]] - [[Dragiša Pavlović]], lider beogradskog Saveza komunista, kritikuje "olako obećanu brzinu" i nacionalizam. Ovo je shvaćeno kao napad na CK SK Srbije i protivno jedinstvu u partiji (tekst u "Politici Ekspres" 14. 9., navodno napisan u Miloševićevom stanu).<ref>Jović 2003, 393-4</ref> * 11. 9. - Okončan [[Čadsko-libijski konflikt]]. * [[13. 9.]] - Gojanijski akcident: radioterapijska kapsula ukradena u [[brazil]]skom gradu [[Goiânia]] ozračila 249 ljudi, četvoro umrlo. * [[14. 9.]] - [[Narodna Republika Mađarska|Mađarska]] obnovila diplomatske odnose sa [[Izrael]]om. * [[15. 9.]] - [[Hamdija Pozderac]], šef Savezne ustavne komisije i potpredsednik predsedništva SFRJ, dao ostavku pod pritiskom afere Agrokomerc. Iz istog razloga dao ostavku i Metod Rotar, direktor [[Nova Ljubljanska banka|Ljubljanske banke]]. [[Datoteka:Dinar 20 000a.jpg|mini|250px|Novčanica od 20.000 dinara ("dva miliona" starih)]] * septembar - U opticaju je novčanica od 20.000 novih [[jugoslovenski dinar|dinara]] (smeđa, lik rudara sa šlemom; inspiracija za lik je Nedeljko Lubarda iz Lazarevca;<ref>"Ti dani, te godine", Borba, 12. sept. 1987, str. 4</ref> novčanica vredi oko 46 DEM, u oktobru 1989. pada ispod 1 DEM<ref name="povteclist">[http://www.kunalipa.com/katalog/tecaj/yu-dinar-1966-1991.php Povijesne tečajne liste: Jugoslavenski dinar 1966.-1991.] kunalipa.com</ref>). * [[18. 9.]] - Prikazan film ''[[Fatal Attraction]]''. * [[21. 9.]] - Američke Foke zarobile iranski minopolagač ''Iran Ajr''. * [[22. 9.]] - Prva epizoda komedije ''[[Full House]]'' (do 1995). * [[23. 9.]] - Sednica komiteta organizacije SKJ u JNA, savezni sekretar [[Branko Mamula]] tvrdi da je 1981-87. u JNA otkriveno 216 ilegalnih grupa sa 1.435 pripadnika albanske narodnosti, neke su planirale "najgrublje akcije"; za 3.792 vojnika sa Kosova nisu dati bitni podaci - "Armija više ne može sjediti na bombi" (Mamula kasnije tvrdi da je vojska bila spremna i na vojni udar).<ref>Jović 2003, 412</ref> [[Datoteka:Narodna skupstina Srbije.jpg|180px|mini|Zgrada u kojoj je održana Osma sednica]] * [[23. 9.|23]] - [[24. 9.|24]]/25. 9. - [[Osma sednica CK SKS|Osma sjednica CK SK Srbije]]: [[Dragiša Pavlović]] je razrešen članstva u Predsedništvu CK [[Savez komunista Srbije|SK Srbije]] (na čelu gradske partije će ga zameniti [[Radoš Smiljković]]); kritikovan je i predsednik Predsedništva SRS [[Ivan Stambolić]]. Dominaciju u SK Srbije ima struja Slobodana Miloševića. * [[27. 9.]] - Osnovan [[Mađarski demokratski forum]], populistička umerena opozicija [[Mađarska socijalistička radnička partija|vladajućoj partiji]] u [[Narodna Republika Mađarska|NR Mađarskoj]]. * 27. 9. - Otvoren [[Kairski metro]]. * [[28. 9.]] - Prva epizoda ''[[Star Trek: The Next Generation]]'' (do 1994; u SFRJ prikazivana od januara 1989. preko sarajevskog programa "Noć i dan"). * 28. 9. - Potpukovnik Rabuka ponovo izveo puč na Fidžiju, sledećeg meseca proglašava republiku. Indo-fidžijci su izloženi progonima. * [[30. 9.]] - Partizan ispao od Fljamurtarija iz [[Valona|Valone]] (2:0 za Fljamurtari u Valoni i 2:1 za Partizan u Beogradu). * 30. 9. - {{flagicon|Afganistan|1987}} [[Mohamad Nadžibula]] je novi predsednik [[Demokratska Republika Afganistan|Afganistana]] (od jula se ponovo zove Republika Afganistan, umesto Demokratska R. A.). Zemlja je ove godine dobila novi ustav === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - Evropski savet odbio po geografskom osnovu zahtev [[Maroko|Maroka]] za priključenje Evropskoj zajednici. * 1. 10. - Neredi u [[Lhasa|Lhasi]] na [[Tibet]]u, šest mrtvih. * [[4. 10.]] - Dogovoren Sporazum o slobodnoj trgovini između SAD i Kanade (ratifikovan sledeće godine). * [[11. 10.]] - Drugi nacionalni marš na Vašington za gej i lezbijska prava - u [[LGBT]] zajednici poznat i kao "Veliki marš" - kasnije Nacionalni ''coming-out'' dan, tj. [[Dan izlaska iz ormara]]. * 11. 10. - [[Uwe Barschel]], donedavni predsednik vlade nemačkog [[Schleswig-Holstein]]a, pronađen mrtav u Ženevi - nalazio se u središtu skandala zbog optužbi da je želeo špijunirati SPD. * [[15. 10.]] - Južnu Englesku i severnu Francusku uveče pogodila uraganska oluja sa 22 žrtve (poznata po tome što je TV meteorolog nekoliko sati ranije najavio samo vetrovito vreme). * 15. 10. - Predsednik [[Burkina Faso|Burkine Faso]] [[Thomas Sankara]] ubijen tokom državnog udara na čelu sa njegovim bivšim saradnikom [[Blaise Compaoré|Blaiseom Compaoréom]] - preokreće Sankarinu marksističku politiku i ostaje na vlasti do puča 2014. (osuđen na doživotni zatvor 2022). [[Datoteka:Belgrade old town.jpg|mini|220px|[[Knez Mihailova]]]] * oktobar - Redovna anketa ljubljanskog fakulteta: većina misli da bi se Sloveniji otvorile nove mogućnosti razvoja izvan Jugoslavije, da ih ugrožava doseljavanje sa juga, daju prednost zapadnoevropskom uređenju.<ref>"Slike promenile lik", Borba 1987-10-28, str. 5</ref> * [[16. 10.]] - Protesti Srpkinja i Crnogorki u Prištini - [[Fadil Hoxha]] je prošle godine ispričao vic o silovanju na račun Srpkinja i drugih ne-Albanki a što je objavljeno prošle nedelje<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/10/17/Former-Yugoslav-Vice-President-Fadil-Hoxha-an-ethnic-Albanian/9492561441600/ Former Yugoslav Vice President Fadil Hoxha, an ethnic Albanian...]. upi.com Archives Oct. 17, 1987</ref> - biće isključen iz [[SKJ]], poslate specijalne milicijske snage u pokrajinu (300 pripadnika<ref>[http://www.upi.com/Archives/1988/09/13/Police-reinforcements-sent-to-troubled-province/3989590126400/ Police reinforcements sent to troubled province]. upi.com Archives Sept. 13, 1988</ref>), za svaki slučaj. * 16. 10. - Mala [[Jessica McClure]] spasena iz bunara u koji je upala u [[Midland, Texas]], posle dva dana napora i intenzivnog TV praćenja preko [[CNN]]-a. * [[17. 10.]] - Sudar teretnog voza i šinobusa kod Rajca u Srbiji - 10 mrtvih. * 17. 10. - Otac Joseph Wresinski okupio 100.000 ljudi na pariskom Trokaderu za žrtve siromaštva, gladi, nasilja i straha - kasnije [[Međunarodni dan za iskorenjivanje siromaštva]]. [[Datoteka:Black Monday Dow Jones.svg|mini|200px|Dow Jones, jul 1987 - januar 1988]] * [[19. 10.]] - [[Crni ponedeljak (1987)|Crni ponedeljak]] - veliki pad na berzama širom sveta, [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones]] pao za 508 poena odn. 22,61%. * 19. 10. - Operacija Nimble Archer: tri dana nakon što su Iranci gađali raketama tanker ''MV Sea Isle City'', Amerikanci napali dve iranske naftne platforme. * 19. 10. - Sudar dva voza u Bintaru kod [[Džakarta|Džakarte]], 156 mrtvih. * [[20. 10.]] - Otvorena je rekonstruisana [[Knez Mihailova ulica]] u Beogradu. * [[23. 10.]] - Uskraćena potvrda konzervativnom kandidatu za Vrhovni sud SAD [[Robert Bork|Robertu Borku]] nakon velike medijske i stranačke kampanje od nominacije prošlog jula. * 23. 10. - U Italiji prikazan film ''[[The Last Emperor]]''. * [[25. 10.]] - [[Datoteka:Football pictogram.svg|25px]] [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u nogometu - Čile 1987.]]: mlada reprezentacija Jugoslavije postala prvak svijeta, pobjedom nad Njemačkom (1:1, [[Zvonimir Boban]] dao gol, pa 5:4 na penale). Prva i poslednja titula za ju-reprezentaciju. * 25. 10. - 1. 11. - 13. Nacionalni kongres KP Kine: potvrđena politika ekonomskih reformi i Otvorenih vrata usvojena 1978, [[Zhao Ziyang]] i zvanično generalni sekretar, vođstvo podmlađeno tehnokratama pristalicama reforme. * [[26. 10.]] - [[Slobodan Živojinović]] dostiže 19. mesto na ATP listi, svoj najbolji plasman. * 26. 10. - [[Salvadorski građanski rat]]: ubijen [[Herbert Anaya]], predsednik Komisije za ljudska prava [[El Salvador]]a - ranije tokom meseca su počeli razgovori između vlade i gerile, dva dana kasnije parlament odobrio amnestiju za 400 političkih zatvorenika. * [[27. 10.]] - Plenum CK KPSS: [[Boris Jeljcin]] izražava nezadovoljstvo sporošću reformi i servilnošću prema generalnom sekretaru Gorbačovu, daje ostavku bez presedana u Politbirou - postaje poznat kao pobunjenik. * 27. 10. - Operacija Lalang u [[Malezija|Maleziji]]: hapšenje 107 osoba iz NVO, opozicionara, intelektualaca, umetnika i dr. uz obrazloženje prevencije rasnih nereda. === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Britanski voz ''[[InterCity 125]]'' postigao svetski rekord za dizel vuču, 238&nbsp;km/h. * 2 - 4. 11. - Jugoslovenski festival tržišnih komunikacija u Portorožu: pažnju privlači reklama za alat "Unior", drugačija za zonu A (Slovenija, Hrvatska, Vojvodina) i zonu B (ostatak zemlje).<ref>"Čekić u zoni B", Borba, 1987-11-14, str. 11</ref> * [[4. 11.]] - [[Li Peng]] je v.d. premijera NR Kine, umesto Zhao Ziyanga (zvanično od sledećeg marta, ostaje do 1998). * [[6. 11.]] - Nakon što je [[Yasuhiro Nakasone]] morao dati ostavku zbog pokušaja uvođenja [[PDV]], novi japanski premijer je [[Noboru Takeshita]] (do 1989). * [[7. 11.]] - [[Habib Bourguiba]] je uklonjen sa vlasti u [[Tunis]]u, nasleđuje ga [[Zine El Abidine Ben Ali]] (do [[2011]]). [[Datoteka:Vuk Karadžić 1987 Yugoslavia stamp2.jpg|mini|200px|Vuk na markici: [[Vuk Karadžić (TV serija)|TV serija]] se emituje od novembra do februara]] * [[8. 11.]] - Povodom 200-godišnjice rođenja [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuka Stefanovića Karadžića]], prikazana prva od 16 epizoda TV serije "[[Vuk Karadžić (TV serija)|Vuk Karadžić]]". * 8. 11. - Bomba Privremene IRA-e ubila 11 ljudi tokom ceremonije Dana sećanja u [[Enniskillen]]u. * [[10. 11.]] - Umro predsednik [[Niger]]a gen. [[Seyni Kountché]], sledi [[Ali Saibou]] (do 1993). * [[11. 11.]] - Na Gorbačovljevu inicijativu, moskovski partijski komitet smenjuje Jeljcina s položaja Prvog sekretara, dva dana nakon što je ovaj, izgleda, pokušao da se ubije - zapečaćen rivalitet njih dvojice. * [[15. 11.]] - SFRJ: od ponoći (po sugestiji MMF?) opet zamrznute plate i znatan skok cena nekih proizvoda (prehrana, benzin, energija, saobraćaj itd.), inflacija je 168%<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/11/15/Yugoslavia-increases-food-fuel-prices/5686563950800/ Yugoslavia increases food, fuel prices]. upi.com Archives Nov. 15, 1987</ref>. * 15. 11. - [[Brašovska pobuna]]: revolt radnika fabrike kamiona u rumunskom [[Brašov]]u, ugušen do kraja dana - u zemlji je nestašica hrane i energije<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/12/12/Romanias-workers-grind-through-a-tough-cold-winter/3238566283600/ Romania's workers grind through a tough cold winter]. upi.com Archives Dec. 12, 1987</ref>. * [[novembar]] - Osnovan [[Helsinški odbor za ljudska prava]] Jugoslavije. * [[16. 11.]] - Devalvacija dinara za 24,6% - 1.299 dinara za dolar, prema 433 prošle godine<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/11/17/Yugoslavia-devalues-currency-by-nearly-25-percent/2838564123600/ Yugoslavia devalues currency by nearly 25 percent]. upi.com Archives Nov. 17, 1987</ref>. * [[18. 11.]] - Zapalile se pokretne stepenice u londonskoj metro-stanici King's Cross, 31 žrtva u požaru. * [[19. 11.]] - [[Afgansko-sovjetski rat]]: počinje [[Operacija Magistral]], Sovjeti i afganska vojska čiste put od [[Gardez]]a do [[Opsada Kosta|opkoljenog Hosta]] (do januara). * [[25. 11.]] - Tajfun Nina pogodio [[Filipini|Filipine]], stradalo preko 1000 ljudi. * 25. 11. - [[Noć jedrilica]]: dvojica palestinskih gerilaca ušli [[Zmajarstvo|zmajevima]] iz južnog Libana u Izrael, jedan od njih ubio šestoricu izraelskih vojnika. * [[28. 11.]] - South African Airways Flight 295: avion zbog požara pao u Indijski okean blizu Mauricijusa, 159 mrtvih. * [[29. 11.]] - [[Korean Air let 858]]: Južnokorejski avion "[[Boeing 707]]" sa 115 putnika i članova posade srušio se iznad [[Mianmar|Burme]]. U [[Bahrein]]u je potom uhapšena jedna žena koja je priznala da je sjevernokorejski agent i da je postavila eksploziv u avion prema nalogu njene vlade kako bi bile onemogućene Olimpijske igre u [[Seoul|Seulu]] 1988. * 29. 11. - Neuspeli referendum u Poljskoj o radikalnoj ekonomskoj reformi i o demokratizaciji društva - odgovori pozitivni ali s manje od 50% ukupnog broja birača. * 29. 11. - Izbori na [[Haiti]]ju poništeni nakon što je vojska ubila nepoznat broj birača. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Reagan and Gorbachev signing.jpg|mini|220px|Gorbačov i Regan potpisuju INF ugovor]] * [[2. 12.]] - Otvoren Urgentni centar u Beogradu. * 2. 12. - [[Adria Airways]] uvela letove za [[Izrael]]. * [[7. 12.]] - Pacific Southwest Airlines Flight 1771: avion pao u Kaliforniji nakon što je bivši zaposlenik ubio pilote - 43 poginulih. * [[8. 12.|8]] - [[10. 12.]] - [[Vašingtonski samit (1987)|Vašingtonski samit]]: Regan i Gorbačov potpisali [[Ugovor o nuklearnim snagama prelaznog dometa]] (INF, suspendovan 2019). * 8. 12. - U [[Pojas Gaze i Zapadna obala|Pojasu Gaze i Zapadnoj obali]] počinje [[Prva Intifada]] (do 1993). * 8. 12. - XI sednica CK [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] na kojoj je razmatran ustavni položaj SR Srbije. Posle masovnih demonstracija Srpkinja i Crnogorki s Kosova, iz SK isključen [[Fadil Hoxha|Fadilj Hodža]]. * 8. 12. - Masakr u ''Queeen Street'', u [[Melbourne]]u: Frank Vitkovic ubio osam ljudi u pošti pa skočio sa 11. sprata. * [[9. 12.]] - Počeo štrajk u [[ljubljana|ljubljanskom]] [[Litostroj]]u, traže se nezavisni [[sindikat]]i i politička pluralizacija. Događaj se smatra početkom pluralizacije u Sloveniji. * 9. 12. - [[Microsoft]] izdao [[Windows 2.0]]. * [[10. 12.]] - Nemački magazin ''Der Stern'' objavljuje jugoslovenske dokumente koji navodno dokazuju da je [[Kurt Waldheim]] bio umešan u ratne zločine<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/12/10/Waldheim-link-to-war-crimes-reported/9793566110800/ Waldheim link to war crimes reported]. upi.com Archives Dec. 10, 1987</ref>; kasnije tokom meseca londonski ''Sunday Express'' tvrdi da je Jugoslavija znala za Waldheimovu prošlost, što je korišćeno za pritisak<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/12/26/Report-Yugoslavia-had-evidence-linking-Waldheim-to-war-crimes/2772567493200/ Report: Yugoslavia had evidence linking Waldheim to war crimes]. upi.com Archives Dec. 26, 1987</ref>. * 10. 12. - [[Miro Barešić]] pušten na uslovnu slobodu u Švedskoj i proteran u Paragvaj. * 10. 12. - Sudar autobusa i voza kod Glogovca - osam mrtvih, 51 povređeni. * [[11. 12.]] - [[Husein Mujić]] postaje reis-ul-ulema Islamske zajednice u SFRJ (do 1989). * 11. 12. - Svetska komisija o okolišu i razvoju ili Brundtlandina komisija objavila izveštaj "Naša zajednička budućnost", definisan pojam [[održivi razvoj]]. * 11. 12. - ETA postavila auto-bombu pored kasarne Civilne garde u [[Saragosa|Saragosi]], 11 poginulih, uključujući petoro dece. * [[14. 12.]] - Predsednik Predsedništva SR Srbije [[Ivan Stambolić]] razrešen dužnosti,<ref>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19871215|page:1 "Borba", 15. dec. 1987]. istorijskenovine.unilib.rs</ref> zameniće ga [[Petar Gračanin]] (do 1989). * [[16. 12.]] - U [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] održani prvi direktni predsednički izbori, izabran [[Roh Tae-woo]] - sa revizijom [[Ustav Južne Koreje|ustava]] u oktobru, to se smatra početkom demokratične Šeste republike. * [[17. 12.]] - [[Miloš Jakeš]] postaje generalni sekretar [[Komunistička partija Čehoslovačke|KP Čehoslovačke]] umesto [[Gustáv Husák|Gustáva Husáka]], koji ostaje predsednik zemlje (obojica do 1989). * [[18. 12.]] - Izmišljen programski jezik [[Perl]]. * 18. 12. - U Japanu izdata prva kompjuterska igra iz franšize ''[[Final Fantasy]]''. * [[20. 12.]] - U najtežoj mirnodopskoj nesreći na moru, sudar filipinskog feribota ''MV Doña Paz'' i jednog tankera preživelo 11 od 4.397 putnika i članova posade feribota. "Dona Paz" bio registrovan za prevoz najviše 1.500 ljudi. * ca. [[25. 12.]] - [[Stefan Milenković]] nastupa na Božićnom koncertu u Beloj kući, pred [[Ronald Reagan|Ronaldom Reganom]]. * [[30. 12.]] - Prvi blok [[Termoelektrana Kostolac|Termoelektrane Kostolac]] B snage 348,5 MW ulazi u proizvodnju, ove godine je otvoren i novi kop Drmno. * 30. 12. - U Skupštini SFRJ prvi put nisu usvojeni budžet i rezolucija o razvoju<ref>Borba, 4. jan. 1987</ref> - blokirano iz Slovenije.<ref>Jović 2003, 450</ref> === Kroz godinu === * Tečaj dinara prema [[Njemačka marka|DEM]] opada sa 227,29 na 773,70 novih dinara.<ref name="povteclist" /> * Prema Ticinoj proceni, GDP po glavi Hrvatske je porastao 452% od 1950. do 1987, prosečna stopa rasta 4,16% je u Evropi niža samo od Španije i Grčke; odnos sa američkim GDP PC je porastao sa 19 na 38%; preteknuta je većina centralnoevropskih zemalja. Iza ove godine sledi pad.<ref>Tica, Josip [https://hrcak.srce.hr/file/56298 The Estimation of 1910-1989 Per Capita GDP in Croatia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240614190936/https://hrcak.srce.hr/file/56298 |date=2024-06-14 }} (2004). hrcak.srce.hr</ref> * [[WHO|Svetska zdravstvena organizacija]] rangirala Beograd kao peti najzagađeniji grad na svetu, 15% stanovnika ima [[bronhitis]]. * [[Unska pruga]] elektrificirana do [[Knin]]a. * Iz kaveza u beogradskom zoo-vrtu pobegla ženka jaguara (nije izašla van vrta). * [[Glasnost]] iz SSSR utiče i na istočnu Evropu<ref>[http://www.upi.com/Archives/1987/12/18/Glasnosts-waves-send-Eastern-Europe-into-a-dither/4614566802000/ Glasnost's waves send Eastern Europe into a dither]. upi.com Archives Dec. 18, 1987</ref>. * Nagibni voz [[Pendolino]] debituje u [[Italija|Italiji]]. * Prva verzija patika [[Nike Air Max]]. * Braća Thomas i John Knoll napravili software ''[[Adobe Photoshop|Photoshop]]'', dogodine prodali licencu Adobe-u. * [[Starbucks]] počinje širenje van [[Seattle]]a. == U popularnoj kulturi == * [[Đorđe Balašević]] se osvrće na godinu u pesmi "1987" na albumu ''U tvojim molitvama'' (refren: "Jadna i bedna, osamdeset sedma"). == 1987. u temama == * [[Televizija]]. TV serije: "[[Bolji život]] 1", "[[Vuk Karadžić (TV serija)|Vuk Karadžić]]" (1987-88), "Deco, pevajte sa nama", "I to se zove sreća", "Sazvežđe belog duda", "Soba 405" (TV Beograd); "Čovek u srebrnoj jakni", "Poslednje leto detinjstva" (TV Novi Sad). * Neki [[Popis jugoslavenskih filmova|domaći filmovi]]: "[[Oktoberfest (film)|Oktoberfest]]", "[[Lager Niš (film)|Lager Niš]]", "[[Na putu za Katangu]]", "[[Dogodilo se na današnji dan]]", "[[Hajde da se volimo]]", "[[Slučaj Harms (film)|Slučaj Harms]]", "[[U ime naroda]]", "[[Već viđeno]]", "[[Uvek spremne žene]]", "[[Anđeo čuvar (film)|Anđeo čuvar]]", "[[Kraljeva završnica]]", "[[Ovo malo duše]]", "[[Oficir s ružom]]" (→ [[:Kategorija:Filmovi 1987.]]). * Neki domaći muzički/glazbeni albumi<ref>[https://www.discogs.com/search/?format_exact=LP&format_exact=Album&year=1987&decade=1980&country_exact=Yugoslavia Explore Yugoslavia LP Album from 1987 on Discogs]. discogs.com (pristup. 16. 7. 2016.)</ref> (→ [[:Kategorija:Albumi 1987.]]): ** Pop/rock: <small>[[Riblja čorba]]</small>: "[[Ujed za dušu]]"; <small>[[Ekatarina Velika]]</small>: "Ljubav"; <small>[[Disciplina kičme]]</small>: "Dečija pesma" i "Uživo! Najlepši hitovi!"; <small>[[Nebojša Krstić|Krstić]] i [[Srđan Šaper|Šaper]]</small>: "Poslednja mladost u Jugoslaviji"; <small>[[Zabranjeno pušenje]]</small>: "Pozdrav iz zemlje Safari"; <small>[[Parni valjak]]</small>: "Anđeli se dosađuju?"; <small>[[Osmi putnik (sastav)|Osmi putnik]]</small>: "Glasno, glasnije"; <small>[[Azra]]</small>: "Između krajnosti"; <small>[[Dino Merlin|Merlin]]</small>: "Merlin"; <small>[[Crvena jabuka (bend)|Crvena jabuka]]</small>: "Za sve ove godine"; <small>[[Oktobar 1864]]</small>: "Oktobar 1864"; <small>[[Valentino (sastav)|Valentino]]</small>: "No.3"; <small>[[Yu grupa]]</small>: "Od zlata jabuka"; <small>[[Leb i sol]]</small>: "Kao kakao"; <small>[[Film (glazbeni sastav)|Film]]</small>: "Sunce sja!"; <small>[[Cacadou Look]]</small>: "Tko mari za čari"; <small>[[Bombaj štampa]]</small>: "Bombaj štampa"; <small>[[Dejan Cukić]]</small>: "Spori ritam"; <small>[[Đavoli (glazbeni sastav)|Đavoli]]</small>: "Hallo Lulu 22"; <small>[[Massimo Savić|Massimo]]</small>: "Stranac u noći"; <small>[[Poslednja igra leptira]]</small>: "Zajedno smo piškili u pesku"; <small>[[Piloti]]</small>: "Kao ptica na mom dlanu"; <small>[[Tutti Frutti Band]]</small>: "Gore iznad oblaka"; <small>[[Marina Perazić]]</small>: "Marina"; <small>[[Alisa (muzička grupa)|Alisa]]</small>: "Da li si čula pesmu umornih slavuja"; <small>[[Laibach]]</small>: "Opus dei"; <small>[[Tonny Montano]]</small>: "Talični Tom je mrtav"; <small>[[Zana (grupa)|Zana]]</small>: "Otkinimo noćas zajedno"; <small>[[Vlada Divljan]]</small>: "Tajni život A.P. Šandorova" ** Zabavni: <small>[[Novi fosili]]</small>: "Dijete sreće"; <small>[[Arsen Dedić]]</small>: "Kino Sloboda"; <small>[[Neda Ukraden]]</small>: "Došlo doba da se rastajemo"; <small>[[Boris Novković]]</small>: "Jači od sudbine"; <small>[[Magazin (sastav)|Magazin]]</small>: "Magazin"; <small>[[Mišo Kovač]]</small>: "Malo mi je jedan život s tobom"; <small>[[Josipa Lisac]]</small>: "Boginja"; <small>[[Zdravko Čolić]]</small>: "Rodi me majko sretnog"; ** Folk: <small>[[Lepa Brena]] i Slatki greh</small>: "Hajde da se volimo"; <small>[[Toma Zdravković]]</small>: "Dal' je moguće"; <small>[[Radiša Urošević]]</small>: "Tebi za ljubav"; <small>[[Milan Babić (pevač)|Milan Babić]]</small>: "Bilo pa prošlo"; <small>[[Halid Bešlić]]</small>: "Eh, kad bi ti rekla mi, volim te"; <small>[[Slobodan Mulina]]</small>: "Zlatibore pitaj Taru"; ** Debitantski albumi (ne mora biti početak karijere): Oktobar 1864, [[Jasmin Stavros]], Cacadou Look, Bombaj štampa, Dejan Cukić (solo), Marina Perazić (solo), [[Bel Tempo]]... * Neka vozila uvedena 1987: <gallery> Peugeot 405 front.jpg|[[Peugeot 405]] (Evropski auto godine '88) F40 Ferrari 20090509.jpg|[[Ferrari F40]] 2014 Škoda Museum, Škoda Favorit 136 L typ 781 1989 01.JPG|[[Škoda Favorit]] Toyota Corolla (22562865978).jpg|[[Toyota Corolla]] (E90) 1991 Yugo Florida 1.3 EFI.jpg|[[Zastava Florida]] </gallery> == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1987.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Nađa Higl]], plivačica, svetska šampionka * [[7. 1.]] - [[Sirušo]], jermenska pevačica * [[8. 1.]] - [[Cynthia Erivo]], glumica i pevačica * [[17. 1.]] - [[Oleksandr Usik]], bokser, objedinjeni prvak u teškoj kategoriji * [[18. 1.]] - [[Stefan Filipović]], crnogorski pjevač * [[21. 1.]] - [[Aida Hadžialić]], švedska političarka * [[24. 1.]] - [[Luis Suárez]], urugvajski fudbaler * [[25. 1.]] - [[Ivana Vuković]], glumica * [[26. 1.]] - [[Darijana Filipović]], članica Predsjedništva BiH * 26. 1. - [[Rigoberto Urán]], biciklista * [[27. 1.]] - [[Lupe Fuentes]], erotska glumica * [[5. 2.]] - [[Hana Selimović]], glumica * [[8. 2.]] - [[Carolina Kostner]], italijanska klizačica * [[9. 2.]] - [[Michael B. Jordan]], glumac * [[14. 2.]] - [[Edinson Cavani]], urugvajski fudbaler * [[18. 2.]] - [[Skin Diamond]], erotska glumica * [[21. 2.]] - Ellen/[[Elliot Page]], glumac * [[23. 2.]] - [[Marija Petronijević]], glumica, TV voditelj * [[24. 2.]] - [[Marko Đurković]], srpski košarkaš. * [[27. 2.]] - [[Milenko Tepić]], srpski košarkaš. * [[1. 3.]] - [[Kesha]], američka pevačica * [[6. 3.]] - [[Kevin-Prince Boateng]], fudbaler * [[19. 3.]] - [[Miloš Teodosić]], košarkaš * [[28. 3.]] - [[Kagney Linn Karter]], erotska glumica († [[2024]]) * [[29. 3.]] - [[Dimitri Payet]], francuski fudbaler === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 4.]] - [[Filip Kapisoda]], maneken († [[2010]]) * [[4. 4.]] - [[Sami Khedira]], nemački fudbaler * [[10. 4.]] - [[Hayley Westenra]], novozelandska pevačica * [[19. 4.]] - [[Marija Šarapova]], ruska teniserka * [[20. 4.]] - [[Dragan Labović]], košarkaš († [[2025]]) * [[28. 4.]] - [[Andrija Prlainović]], vaterpolista * [[29. 4.]] - [[Sara Errani]], italijanska teniserka * [[1. 5.]] - [[Leonardo Bonucci]], fudbaler * [[2. 5.]] - [[Filip Filipović (vaterpolista)|Filip Filipović]], srpski vaterpolista. * [[4. 5.]] - [[Cesc Fàbregas]], fudbaler * [[5. 5.]] - [[Marija Šestić]], bh. pjevačica * [[10. 5.]] - [[Allie Haze]], erotska glumica * [[13. 5.]] - [[Marianne Vos]], holandska biciklistkinja * [[15. 5.]] - [[Andy Murray]], teniser * [[22. 5.]] - [[Novak Đoković]], srpski teniser * [[23. 5.]] - [[Filip Križan]], hrvatski glumac * [[8. 6.]] - [[Matea Ferk]], hrvatska skijašica * 8. 6. - [[Samantha Saint]], erotska glumica * [[17. 6.]] - [[Kendrick Lamar]], reper * [[24. 6.]] - [[Lionel Messi]], argentinski fudbaler * [[26. 6.]] - [[Lucija Zaninović]], tekvondoašica * 26. 6. - [[Luka Lončar]], vaterpolist === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Ruslana Koršunova]], kazahstanski model († [[2008]]) * [[3. 7.]] - [[Sebastian Vettel]], vozač F1 * [[17. 7.]] - [[Ivan Strinić]], nogometaš * [[1. 8.]] - [[Jakov Fak]], biatlonac * [[14. 8.]] - [[Tim Tebow]], igrač američkog fudbala * [[16. 8.]] - [[Ana Mandić]], glumica * [[24. 8.]] - [[Zoran Tošić]], srpski fudbaler. * [[25. 8.]] - [[Amy Macdonald]], kantautorka * 25. 8. - [[Rona Nishliu]], kosovska pevačica * [[26. 8.]] - [[Riley Steele]], erotska glumica * [[5. 9.]] - [[Admir Ćatović]], bosanskohercegovački nogometaš * [[6. 9.]] - [[Andrea Lekić]], srpska rukometašica * [[7. 9.]] - [[Evan Rachel Wood]], glumica * [[9. 9.]] - [[Milan Stanković]], pevač * 9. 9. - [[Andrea Petković]], nemačka teniserka * 9. 9. - [[Nicole Aniston]], erotska glumica * [[24. 9.]] - [[Milojko Spajić]], premijer Crne Gore * [[28. 9.]] - [[Hilary Duff]], glumica, pevačica * [[30. 9.]] - [[Dragana Dabović]], glumica === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[1. 10.]] - [[Maro Joković]], hrvatski vaterpolist * [[18. 10.]] - [[Zac Efron]], glumac * [[25. 10.]] - [[Black Angelika]], erotska glumica * [[6. 11.]] - [[Ana Ivanović]], srpska teniserka * [[23. 11.]] - [[Snooki]], učesnica ''Jersey Shore'' * [[17. 12.]] - [[Bradley Manning|Bradley/Chelsea Manning]], dostavljač dokumenata WikiLeaksu * [[18. 12.]] - [[Miki Ando]], japanska klizačica * [[19. 12.]] - [[Karim Benzema]], fudbaler == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1987.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[18. 1.]] - [[Sergio Blažić]], hrvatski pjevač i član rock grupe [[Atomsko sklonište]] * [[22. 1.]] - [[R. Budd Dwyer]], pensilvanijski političar (* [[1939]]) * [[25. 1.]] - [[Asim Ferhatović]], fudbaler Bosne i Hercegovine (* [[1933]]) * 25. 1. - [[Predrag Milosavljević]] Peđa, srpski slikar, diplomata, akademik (* [[1908]]) * [[29. 1.]] - [[Đuro Kladarin]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ, narodni heroj (* [[1916]]) * 29. 1. - [[Ivo Lhotka Kalinski]], skladatelj (* [[1913]]) * [[2. 2.]] - [[Alistair MacLean]], pisac (* [[1922]]) * [[3. 2.]] - [[Vladimir Mošin]], sveštenik, istoričar (* [[1894]]) * [[4. 2.]] - [[Liberace]], američki pijanista, zabavljač (* [[1919]]) * [[5. 2.]] - [[Živojin Lazić]], solunski ratnik (* [[1892]]) * [[6. 2.]] - [[Nikola Cvejić]], operski pevač (* [[1896]]) * [[7. 2.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač (* [[1926]].) * 7. 2. - [[Jovan Kašić]], srpski lingvista (* [[1933]]) * [[19. 2.]] - [[Josip Seissel]], slikar, urbanist i arhitekt (* [[1904]]) * [[20. 2.]] - [[Ivan Brkanović]], hrvatski skladatelj (* [[1906]].) * [[22. 2.]] - [[Andy Warhol]], američki slikar, dizajner i filmski stvaratelj (* [[1928]].) * [[25. 2.]] - [[James Coco]], američki glumac (* [[1930]].) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Zećir Musić]], narodni heroj (* [[1919]]) * [[3. 3.]] - [[Danny Kaye]], američki pozorišni i filmski glumac (* [[1911]].) * [[19. 3.]] - [[Louis-Victor de Broglie]], francuski fizičar. (* [[1892]].) * [[21. 3.]] - [[Robert Preston]], glumac (* [[1918]]) * [[27. 3.]] - [[Stane Kavčič]], bivši predsednik Izvršnog veća SR Slovenije (* [[1919]]) * [[28. 3.]] - [[Maria von Trapp]], inspiracija za "Moje pesme, moji snovi" (* [[1905]]) * [[9. 4.]] - [[James Leroy Bondsteel]], vojnik SAD, dobitnik Medalje časti (* [[1947]]) * [[11. 4.]] - [[Erskine Caldwell]], američki književnik (* [[1903]].) * 11. 4. - [[Primo Levi]], hemičar, književnik (* [[1919]]) * [[19. 4.]] - [[Stole Janković]], filmski režiser, scenarista (* [[1925]]) * [[23. 4.]] - [[Balint Vujkov]], hrvatski književnik (* [[1912]].) * [[28. 4.]] - [[Ben Linder]], inženjer ubijen od kontraša u Nikaragvi (* [[1959]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Dalida]], francuska pevačica (* [[1933]]) * [[4. 5.]] - [[Cathryn Damon]], glumica (* [[1930]]) * [[6. 5.]] - [[William J. Casey]], bivši direktor CIA (* [[1913]]) * [[11. 5.]] - [[James Jesus Angleton]], američki obaveštajac (* [[1917]]) * [[14. 5.]] - [[Rita Hayworth]], glumica (* [[1918]]) * [[18. 5.]] - [[Zdenko Kolacio]], urbanist, arhitekt (* [[1912]]) * [[22. 5.]] - [[Milenko Bojanić]], bivši predsednik Izvršnog veća SR Srbije (* [[1924]]) * [[26. 5.]] - [[Aleksa Čelebonović]], slikar (* [[1917]]) * [[27. 5.]] - [[John Howard Northrop]], hemičar, nobelovac (* [[1891]]) * [[28. 5.]] - [[Kosta Petković]], srpski geolog (* [[1903]]) * [[1. 6.]] - [[Rashid Karami]], premijer Libana (* [[1921]]) * [[2. 6.]] - [[Andrés Segovia]], španski gitarist (* [[1893]].) * [[3. 6.]] - [[Will Sampson]], slikar, glumac (* [[1933]]) * [[6. 6.]] - [[Branislav Kojić]], arhitekta (* [[1899]]) * 6. 6. - [[Dragan Sotirović]], bivši pripadnik JVuO i poljskog pokreta otpora (* [[1913]]) * [[13. 6.]] - [[Geraldine Page]], glumica (* [[1924]]) * [[22. 6.]] - [[Fred Astaire]], glumac, plesač, pevač (* [[1899]]) * [[24. 6.]] - [[Jackie Gleason]], glumac, komičar (* [[1916]]) * [[28. 6.]] - [[Ratomir Dugonjić|Rato Dugonjić]], bivši predsednik predsedništva SR BiH, narodni heroj (* [[1916]]) * [[29. 6.]] - [[Mile Uzelac]], general-potpukovnik JNA, narodni heroj (* [[1913]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Naim Hadžiabdić]], vrhovni poglavar IZ u SFRJ (* [[1918]]) * [[4. 7.]] - [[Albert Kinert]], hrvatski slikar i grafičar (* [[1919]].) * [[8. 7.]] - [[Franjo Wölfl]], hrvatski nogometaš (* [[1918]].) * 8. 7. - [[Ivan Raos]], književnik (* [[1921]]) * [[10. 7.]] - [[John Hammond (producent)|John Hammond]], muzički producent (* [[1910]]) * [[28. 7.]] - [[Šime Vučetić]], hrvatski književnik (* [[1909]].) * 28. 7. - [[Ismet Alajbegović Šerbo]], bh. harmonikaš (* [[1925]]) * [[30. 7.]] - [[Antonije Marinković]], srpski književnik (* [[1917]]) * [[1. 8.]] - [[Pola Negri]], glumica (* [[1897]]) * [[4. 8.]] - [[Dragiša Vitošević]], književnik (* [[1935]]) * [[7. 8.]] - [[Camille Chamoun]], libanski političar, bivši predsednik (* [[1900]]) * 7. 8. - [[Mihajlo Apostolski]], general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1906]]) * [[8. 8.]] - [[Danilo Blanuša]], matematičar, profesor (* [[1903]]) * 8. 8. - [[Mirko Kujačić]], slikar (* [[1901]]) * [[9. 8.]] - [[Marija Kon]], bh. germanistica (* [[1894]]) * [[17. 8.]] - [[Oktavijan Miletić]], hrvatski filmski režiser (* [[1902]].) * 17. 8. - [[Rudolf Hess]], Hitlerov zamenik do [[1941]]. (* [[1894]]) * [[26. 8.]] - [[Radovan Vukanović]], general-pukovnik JNA, narodni heroj (* [[1906]]) * [[28. 8.]] - [[John Huston]], filmski režiser, glumac (* [[1906]]) * [[29. 8.]] - [[Lee Marvin]], glumac (* [[1924]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[1. 9.]] - [[Gerhard Fieseler]], letački as, proizvođač aviona (* [[1896]]) * [[3. 9.]] - Četvorica vojnika u Paraćinu (Srđan Simić, Hazim Džananović, Safet Dudaković, Goran Begić) i napadač [[Aziz Keljmendi]] (* [[1967]]) * 3. 9. - [[Viktor Njekrasov]], književnik (* [[1911]]) * [[4. 9.]] - [[Richard Marquand]], filmski režiser (* [[1937]]) * [[5. 9.]] - [[Petar Lisičar]], arheolog, povjesničar (* [[1908]]) * [[10. 9.]] - [[Đorđe Pura]], glumac (* [[1923]]) * [[11. 9.]] - [[Peter Tosh]], jamajkanski pevač i muzičar (* [[1944]]) * [[13. 9.]] - [[Mervyn LeRoy]], filmski režiser, producent (* [[1900]]) * [[20. 9.]] - [[Mladen Đuričić]], kapetan rečne plovidbe, književnik (* [[1889]]) * [[23. 9.]] - [[Bob Fosse]], filmski režiser, koreograf (* [[1927]]) * 23. 9. - [[Karlo Mrazović]], učesnik Španskog rata i NOB, društveno-politički radnik, narodni heroj (* [[1902]]) * [[25. 9.]] - [[Mary Astor]], glumica (* [[1906]]) * [[29. 9.]] - [[Časlav Đaja]], matematičar (* [[1922]]) * [[3. 10.]] - [[Jean Anouilh]], francuski književnik (* [[1910]].) * [[7. 10.]] - [[Ivica Belošević]], hrvatski nogometaš (* [[1909]].) * [[9. 10.]] - [[Vladimir Ruždjak]], hrvatski operni pjevač (* [[1922]].) * [[13. 10.]] - [[Walter Houser Brattain]], supronalazač tranzistora, nobelovac (* [[1902]]) * [[15. 10.]] - [[Thomas Sankara]], predsednik Burkine Faso (* [[1949]]) * [[18. 10.]] - [[Josip Roglić]], geograf, akademik (* [[1906]]) * [[20. 10.]] - [[Andrej Kolmogorov]], matematičar (* [[1903]]) * [[22. 10.]] - [[Lino Ventura]], italijanski glumac (* [[1919]].) * [[24. 10.]] - [[Ino Perišić]], dirigent i skladatelj (* [[1920]]) * [[28. 10.]] - [[André Masson]], slikar (* [[1896]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[1. 11.]] - [[Melita Lorković]], pijanistica (* [[1907]]) * [[2. 11.]] - [[Anka Krizmanić]], hrvatska slikarica i grafičarka (* [[1896]].) * [[5. 11.]] - [[Georges Franju]], francuski režiser, scenarista (* [[1912]]) * [[8. 11.]] - [[Alija Nametak]], bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar i folklorist (* [[1906]]) * [[10. 11.]] - [[Seyni Kountché]], predsednik Nigera (* [[1931]]) * [[16. 11.]] - [[Muhamed Pašić Mašura]], pjevač sevdalinki (* [[1930]]) * [[18. 11.]] - [[Jacques Anquetil]], biciklista (* [[1934]]) * [[22. 11.]] - [[Gedeon Bogdanović]], general-major JNA, narodni heroj (* [[1912]]) * [[30. 11.]] - [[James Baldwin]], američki pisac (* [[1924]].) * 30. 11. - [[Boško Karalić]], narodni heroj (* [[1919]]) * [[4. 12.]] - [[Rouben Mamoulian]], filmski i pozorišni režiser (* [[1897]]) * 4. 12. - [[Borivoje Ilić]], kompozitor, dirigent (* [[1918]]) * [[10. 12.]] - [[Jascha Heifetz]], violinista (* [[1901]]) * [[14. 12.]] - [[Olga Stanisavljević]], glumica (* [[1930]]) * [[17. 12.]] - [[Marguerite Yourcenar]], belgijska spisateljica (* [[1903]].) * [[18. 12.]] - [[Dimitrije Bašičević Mangelos]], umjetnik, kritičar, kustos (* [[1921]]) === Kroz godinu === * [[Hakija Kulenović]], slikar (* [[1905]]) * [[Dragutin Čolić]], kompozitor (* [[1907]]) == Nobelova nagrada za 1987. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Georg Bednorz]] i [[K. Alex Müller]] (važan proboj u otkriću [[visokotemperaturna superprovodljivost|superprovodljivosti]] u keramičkim materijalima) * [[nobelova nagrada za hemiju|'''Kemija''']]: [[Donald J. Cram]], [[Jean-Marie Lehn]] i [[Charles Pedersen]] (razvoj i upotreba [[Domaćin-gost hemija|molekula sa strukturno-specifičnim]] interakcijama visoke selektivnosti) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Susumu Tonegawa]] (otkriće genetskog principa za stvaranje diverziteta [[Antitelo|antitela]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Joseph Brodsky]] (za sveobuhvatno autorstvo, prožeto jasnoćom misli i poetskim intenzitetom) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Óscar Arias]] (za rad na miru u Centralnoj Americi, čiji su napori doveli do [[Esquipulaski sporazum|sporazuma]] potpisanog u Gvatemali 7. avgusta ove godine) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Robert Solow]] (doprinos teoriji [[Ekonomski rast|ekonomskog rasta]]) == Dani sećanja == * == Povezano == * [[Hronologija raspada SFRJ|Kronologija raspada SFRJ]] == Reference == {{reflist|2}} ;Literatura * Collier's Year Book 1987 (Microsoft Encarta 2004). * Jović, Dejan. ''Jugoslavija Država koja je odumrla''. Prometej Zagreb 2003 * [http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-3-17.shtml Debates Begin on Amending the Yugoslav Constitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728060249/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-3-17.shtml |date=2011-07-28 }}, S.Stanković OSA-RFE == Vanjske veze == * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-3-17.shtml Debates Begin on Amending the Yugoslav Constitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728060249/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/87-3-17.shtml |date=2011-07-28 }}, Stanković, Open Society Archives - Radio Free Europe * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/69-7-122.shtml Chernobyl and Eastern Europe: One year after the Acfcident] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120524100651/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/69-7-122.shtml |date=2012-05-24 }}, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/101-4-99.shtml Eastern Europe Inching Toward Resumption of Relations with Israel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728060313/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/101-4-99.shtml |date=2011-07-28 }}, Vladimir Socor, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/70-1-173.shtml Gorbachev's Mediterranean Proposals] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728060305/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/70-1-173.shtml |date=2011-07-28 }}, Douglas Clarke, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-4-46.shtml Chinese Albanian-Language Broadcasters In Pristina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728060256/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/4-4-46.shtml |date=2011-07-28 }}, Louis Zanga, OSA-RFE * [http://osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/128-5-148.shtml Joint Ventures in Eastern Europe and China] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110728060331/http://www.osaarchivum.org/files/holdings/300/8/3/text/128-5-148.shtml |date=2011-07-28 }}, OSA-RFE {{commonscat|1987}} [[Kategorija:1987.]] lseyau2okr6umpwgp225gprixsa5oeb 0 14308 42715835 42577217 2026-11-02T10:07:47Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715835 wikitext text/x-wiki {{Infobox Officeholder |name = Franjo Tuđman |image = FranjoTudman.JPG |office = 1. [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] |primeminister = [[Stjepan Mesić]]<br />[[Josip Manolić]]<br />[[Franjo Gregurić]]<br />[[Hrvoje Šarinić]]<br />[[Nikica Valentić]]<br />[[Zlatko Mateša]] |term_start = 30. 5. 1990. |term_end = 10. 12. 1999. |succeeding = |predecessor = Ured uspostavljen |successor = vd. [[Vlatko Pavletić]]<br /> v.d. [[Zlatko Tomčić]]<br /> [[Stjepan Mesić]] |office2 = |term_start2 = |term_end2 = |birth_date = [[14. 5.|14.5.]][[1922]]. |birth_place = [[Veliko Trgovišće]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] <small>(danas [[Hrvatska]])</small> |death_date = [[10. 12.|10.12.]][[1999]]. |death_place = |party = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <small>(1989-1999)</small> |otherparty = [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] <small>(1941-1967) |spouse = [[Ankica Tuđman]] rođ. Žumbar |alma_mater = Vojna akademija u Beogradu<br /> [[Sveučilište u Zagrebu]] |profession = [[vojnik]]<br />[[historičar]]<br />[[političar]] }} '''Franjo Tuđman''' ([[Veliko Trgovišće]], 14. svibnja 1922. – [[Zagreb]], 10. prosinca 1999.),<ref>{{Cite web |title=Tuđmanov sprovod |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199912/91214-005-pubs-zag.htm |access-date=2011-06-17 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305025713/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199912/91214-005-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref> jugoslavenski i hrvatski general, povjesničar i političar. U gotovo 60 godina dugoj karijeri prošao je put od [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskog]] [[komesar]]a i najmlađeg [[general]]a [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] do hrvatskog [[Hrvatski nacionalizam|nacionalista]] i prvog predsjednika nezavisne [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. == Djetinjstvo == [[Datoteka:Rodna kuca Dr-2.JPG|thumb|right|Rodna kuća Franje Tuđmana]] Rodio se u [[Veliko Trgovišće|Velikom Trgovišću]], selu u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]]. Nema pouzdanih podataka o podrijetlu prezimena Tuđman. Neki izvori ga opisuju kao mađarsko, drugi kao njemačko.<ref name="Hudelist2004-11">{{Cite book | first=Darko | last=Hudelist | title=Tuđman-biografija | at=Djetinjstvo i školovanje u Velikom Trgovišću | pages=11 | location=Zagreb | publisher=Profil. | year=2004 | isbn= 9531200386 | url= | ref=Hudelist2004 }}</ref> Prva spomenuta osoba sa tima prezimenom jest Michael Tugyman, spomenut u matičnim knjigama iz 17 stoljeća.<ref name="Hudelist2004-11"/> Ne postoje pak nikakvi dokazi koji bi ukazivali na njega kao izravnog pretka Franje Tuđmana.<ref name="Hudelist2004-11"/> Roditelji Franje Tuđmana koji se rodio 14. 5. 1922. su bili Stjepan i Justina Tuđman, a osim njega oni su imali još četvoro djece (Danica, Ana, Ivica i Stjepan). Odrastanje u obitelji s jakim radićevskim anticrkvenim stajalištima rezultira političkim približavanjem djece komunističkoj partiji Jugoslavije bez obzira na očev položaj u komitetu HSS za Veliko Trgovišće <ref name="Hudelist 2004 14">Hudelist,Childhood and education in Veliko Trgovišće,str. 14</ref> i dva izbora za seoskog načelnika Velikog Trgovišća 1936. i 1938. godine <ref name="Hudelist 2004 14"/>. Gotovo istovremeno s polaskom u prvi razred osnovne škole 15. 9. 1929. godine Franji iznenada umire majka Justina pri porodu <ref name=autogenerated3>Hudelist str. 14</ref> nakon čega će mu se otac oženiti za Olgu Milažaru. Po završetku osnovne škole 30.6.1933. dolazi do produžene školske pauze <ref name="Hudelist 2004 23">Hudelist str 23</ref>, koja nigdje nije bila konkretno objašnjena pa se pretpostavlja da zbog ekonomske krize obitelj <ref name=autogenerated2>Hudelist str 2</ref> nije mogla plaćati daljnje školovanje. Do nastavka školovanja koje neće završiti zbog izbijanja rata dolazi tek na jesen 1935. godine === Drugi svjetski rat i JNA === Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] se kao i brat Stjepan priključio [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Titovim partizanima]]. Svoju početnu ulogu u komunističkoj partiji Jugoslavije rukovodioca tehnike Okružnog komiteta Krapina <ref name=autogenerated5>[http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/t/tudjman/franjo/ Franjo Tuđman]</ref> će u partizanima unaprediti tako da postaje zamjenik političkog komesara [[Prvi zagorski partizanski odred|Zagorskog partizanskog odreda]] <ref name=autogenerated5 />, nakon čega je unapređen u zamjenika političkog komesara Udarne brigade Braća Radić 19.1.1944 <ref name=autogenerated5 /> gdje se zadržava samo do aprila 1944. kada biva unapređen u 32. zagorsku diviziju NOVJ na položaj vršitelja dužnosti političkog komesara <ref>[http://www.vojska.net/hrv/drugi-svjetski-rat/jugoslavija/divizija/32/ 32. zagorska divizija NOVJ]</ref>. Ubrzo po dolasku na taj položaj Franjo Tuđman je unapređen tako da počinje raditi u personalnom odsjeku 10. zagrebačkog korpusa gdje ostaje do slanja u Beograd tijekom januara 1945. gdje počinje raditi kao predstavnik [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatske]] u Vrhovnom štabu JA, a po završetku ratu prelazi na vojno mjesto u glavnoj personalnoj upravi Ministarstva obrane.<ref name=autogenerated5 /><ref name="HDZ">{{Cite web |title=Franjo Tuđman biografija na sajtu HDZa |url=http://www.hdz.hr/default.aspx?id=146 |access-date=2011-03-10 |archivedate=2011-05-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110522042736/http://www.hdz.hr/default.aspx?id=146 |deadurl=yes }}</ref> Tijekom rata Franji je poginuo brat Stjepan, ali je i upoznao svoju suprugu Ankicu s kojom se ženi u Beogradu [[25. 5.|25.5.]] 1945. godine na prvi [[Dan mladosti]] koji se u socijalističkoj Jugoslaviji slavio kao službeni rođendan njenog osnivača [[Josip Broz Tito|Josipa Broz Tita]]. Nakon ratnih trauma za Franju Tuđmana zadnji, a ujedno i najveći šok postaje vijest o smrti oca i maćehe. Prema policijskom izviješću njeegov otac je ubio maćehu, a potom i sebe 26. 4. 1946. godine. Bez obzira na činjenicu kako je postao oficir tijekom rata pošto nije bio završio srednju školu on i njegova supruga koja je bila u sličnoj školskoj situaciji zajedno završavaju partizansku gimnaziju 1945. godine, a to početno školovanje on nastavlja u višoj vojnoj akademiji koju će uspješno završiti 1957. godine <ref name="moljac">{{Cite web |title=Franjo Tuđman biografija na moljac.hr |url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm |access-date=2011-03-10 |archivedate=2013-05-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm |deadurl=yes }}</ref>. Istovremeno s radom u personalnoj upravi ministarstva obrane i školovanjem vojna karijera Franje Tuđmana je cvjetala tako da 1953. godine postaje pukovnik, a 1959. godine i najmlađi general JNA. Kao mladi, sposobni i ambiciozni oficirski kadar 23.5.1954. godine Franjo Tuđman postaje sekretar <ref name="Hudelist 2004 211">Hudelist str 211</ref>, a u svibnju 1958. godine i predsjednik ''[[Sportsko društvo Partizan|JSD Partizan]]''<ref name="Hudelist 2004 211"/>,koji je tijekom cijelog postajanja druge i treće Jugoslavije bio u stvarnosti vojni klub. Bez obzira na sve vojne karijerne uspjehe Franje Tuđmana njega u pedesetim godinama dvadesetog veka počinje zanimati historiografija pa se počinje baviti pisanjem tako da mu 1957. godine izlazi prvo djelo "Rat protiv rata". Četri godine kasnije to jest 1961. godine Franjo Tuđman donosi odluku o prekidu vojne karijere kako bi se mogao baviti historiografijom <ref name="HDZ" />. == Karijera 1960-ih == Godine [[1961]]. na vlastiti zahtjev napušta vojsku te postaje osnivač Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u [[Zagreb]]u čiji postaje direktor. Osnovu za stvaranje novog instituta daruje postaje Historijsko odjeljenje Centralnog komiteta KPH koje ulazi u sastav novoosnovang instituta po odluci Centralnog Komiteta KPJ iz 1961. godine <ref>[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=7931 Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, a sam institut još dobiva, državnu novčanu pomoć i dio konfiscirane jevrejske vile <ref name="moljac" />. Također osim posla na institutu Franjo Tuđman prvo 1962. godine postaje predsjednik Komisije za međunarodne odnose Glavnog odbora Socijalističkog saveza Hrvatske <ref name="moljac" />, a potom 1963. profesor predavač na Zagrebačkom universitetu <ref name="moljac" /> dok vrhunac ove strelovite karijere postaje njegovo biranje u Sabor 1965. godine predsjednik Odbora za znanstveni rad Prosvjetno-kulturnog vijeća Sabora SR Hrvatske <ref name="moljac" />. Istovremeno s ovim uzdizanjem na najviše partijske dužnosti Franjo Tuđman dolazi rano pod utjecaj ideja hrvatskog proljeća tako u ime Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske potpisuje [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaraciju o hrvatskom jeziku]] iz 1967. godine koja se našla u suprotnosti sa službenom jugoslavenskom politikom koja je podržavala [[Novosadski dogovor]] iz 1954. godine. Ova Tuđmanova odluka ga košta mjesta u institutu pošto je praktički odmah smjenjen <ref name="moljac" />, izbačen iz [[Komunistička partija Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] i potom 1969. godine je smjenjen i u Saboru to jest nije mu dan još jedan saborski mandat. To političko kažnjavanje nekad podobnog Franje Tuđmana ga nije sprečilo da 1969. godine izda svoju knjigu ''Velike ideje i mali narodi'' koja se bavi s političkom historijom različitom od onoga što je tada bila historijska dogma prezentirana i štićena od komunističke partije čime definitivno postaje [[disident]]. == Disident == Kraj šezdesetih i početak sedamdesetih godina 20 veka je u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]] razdoblje koje će dobiti ime [[Hrvatsko proljeće]] tijekom kojeg tamošnji političari traže promjene unutrašnje organizacije Jugoslavije, osamostaljenje hrvatskog jezika i slično. Ovaj proces koji završava 1971. godine hapšenjem tadašnjih glavnih hrvatskih reformatorski nastrojenih političara ne zaobilazi niti Franju Tuđmana koji tada ipak spada u drugu hrvatsku političku ligu za razliku od na primer [[Miko Tripalo|Mika Tripala]], [[Savka Dabčević-Kučar|Savke Dabčević]] ili [[Dražen Budiša|Dražena Budiše]]. Nakon hapšenja Franjo Tuđman je osuđen na 2 godine robije tijekom koje će uživati posebno povoljan status na zahtjev [[Josip Broz Tito|Tita]], a nakon 9 meseci će i biti pušten na slobodu <ref name="moljac" />. Ostatak sedamdesetih godina Franjo Tuđman ostaje u vezi s proljećarima tako da zajedno s njim daje 1977. godine intervju za [[Švedska|švedsku]] televiziju, a potom i ostale strane medije. Nakon Titove smrti [[1980]]. godine kada ostaje bez zaštite baš zbog tih intervjua Franjo Tuđman će biti ponovno uhapšen jer je u njima vršio "neprijateljsku djelatnost" i "povezivao se s emigracijom". Ovaj put će biti osuđen na 3 godine [[zatvor]]a, ali je sada pušten zbog lošeg zdravlja nakon 13 mjeseci. Daljnjih pet godina potpomognut prijateljima on vodi pravnu bitku da se ne vrati na izdržavanje kazne što 1986. godine završava zakonskom pobjedom pa za razliku od važnijih proljećaraca gotovo odmah dobiva pasoš <ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/tudmana-je-posjeta-americi-1987-trebao-ubiti-srpski-vojni-likvidator-clanak-64356 Tuđmana je za posjeta Americi 1987. trebao ubiti srpski vojni likvidator]</ref> i odlazi u posjet američkom kontinentu gdje se između ostalog u [[Kanada|Kanadi]] susreće s Norvalskom skupinom <ref>{{Cite web |title=Uloga Gojka Šuška u stvaranju Hrvatske |url=http://www.hic.hr/dom/399/dom05.htm |access-date=2011-03-27 |archive-date=2007-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070728072638/http://www.hic.hr/dom/399/dom05.htm |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Vojna policija je izbacivala i obitelji s bebama |url=http://www.snv.hr/tjednik-novosti/528/vojna-policija-je-izbacivala-i-obitelji-s-bebama/ |access-date=2011-03-27 |archivedate=2011-03-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110320033338/http://www.snv.hr/tjednik-novosti/528/vojna-policija-je-izbacivala-i-obitelji-s-bebama/ |deadurl=yes }}</ref> koja se navodno inspirirala na lik i djelo [[Maks Luburić|Maksa Luburića]],a čiji dio članova će potom postati dužnosnici kada Tuđman bude izabran za predsjednika <ref>[http://www.crocc.org/hrvatski/news/article.php?id=11030 Hrvatska: Bedem ili vrata prema Balkanu]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Nakon prvog susreta Franjo Tuđman će redovno dolaziti u kanadske posjete tijekom sljedeće dvije godine kada će se stvoriti njegova vizija buduće samostalne Hrvatske.<ref>[http://www.e-novine.com/mobile/feljton/32263-Hrvatsko-proljee.html Hrvatsko proljeće]</ref> == HDZ == {{Glavni članak|HDZ|Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990}} Praktički istovremeno s ovim Tuđmanovim putovanjima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] se počela politički urušavati pod pritiskom [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] naređenog američkog [[ekonomski rat|ekonomskog rata]] <ref>[https://weblogin.umich.edu/?cosign-www.lib&https://www.lib.umich.edu/cgi/l/login/proxy-session-init?url=http://nsarchive.chadwyck.com/ National Security Decision Directive number 54 from 1982 and NSDD 133 from 1984.]</ref> i porasta [[nacionalizam|nacionalizma]] u Srbiji kao odgovor na albanski nacionalizam na [[Kosovo|Kosovu]]. U tim novim okolnostima 1989. godine [[Socijalistička Republika Hrvatska]] je dopustila osnivanje političkih stranaka pa će nakon [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLSa]], doći do osnivanja [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZa]] na čijoj prvoj sjednici će za [[predsjednik|predsednika]] biti izabran politički spretni Franjo Tuđman koji postaje kao bivši jugoslavenski [[komesar]] i [[general]] podoban dijelu tadašnjih pre svega hrvatskih sigurnosnih dužnosnika predstavljenih u liku [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]], a istovremeno i Hrvatima u inostranstvu predstavljeni u liku [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]] <ref name="moljac-šušak">{{Cite web |title=Gojko Šušak |url=http://www.biografije.org/susak.htm |access-date=2011-06-07 |archive-date=2011-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725074835/http://www.biografije.org/susak.htm |dead-url=yes }}</ref>. Tijekom izborne kampanje za prve slobodne izbore u atmosferi dubokoj zatrovanoj [[Slobodan Milošević|miloševićevom]] nacionalističkom propagandom u kojoj su i Franjo Tuđman i [[Ivica Račan]] proglašeni [[ustaše|ustašama]] poruka prvog za stvaranje samostalne države, zajedno s financijskom pomoći iz inostranstva <ref name="moljac-šušak"/> i izmišljenim <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/107303/Default.aspx Benkovački atentat na Franju Tuđmana velika je obmana]</ref> [[atentat]]om na Tuđmana u [[Benkovac|Benkovcu]] će mu i njegovoj stranci donesti izbornu pobedu. == Ratni predsednik Hrvatske == {{Glavni članak|Raspad SFRJ|Sastanak u Karađorđevu}} U trenutku kada [[30. 5.|30.5.]][[1990]]. godine [[Hrvatski sabor|Sabor]] izabire Franju Tuđmana za predsednika Hrvatske ona se našla u vrlo teškoj situaciji zbog početaka srpske pobune do koje dolazi radi protivljenja HDZ programu samostalne Hrvatske i razoružane teritorijalne obrane. U tim okolnostima Tuđmanov, hrvatski prioritet postaje naoružavanje što se uspješno provodi tijekom sljedeće godine dana pre svega uz financijsku pomoć Hrvata iz [[inostranstvo|inostranstva]], dok njegovi potom od srpske propagande milion puta ponovljeni "lapsusi" stavljaju pod znak pitanja na Tuđmanov navodni pokušaj mirnog raspada Jugoslavije. Njegova nepromišljena izjava da je "ponosan što mu žena nije niti [[Jevreji|Židovka]] niti [[Srbi|Srpkinja]]" <ref group="notes">zaboravljajući pritom da mu je zet po nacionalnosti Srbin</ref>, uzimanje "šahovnice" za [[grb Hrvatske]] (koju mnogi Srbi poimaju kao "ustašku" iako je njeno podrijetlo puno starije) , ali definitivno ništa u pogledu mira i smirivanja tenzija među hrvatskim Srbima histeriziranim Miloševićevom [[propaganda|propagandom]]. Istovremeno s tim događajima u Zagrebu izabrani srpski zastupnici u Saboru kojeg su napustili nakon izbora Franje Tuđmana za predsednika osnivaju svoju skupštinu u Kninu i [[17. 8.|17.8.]][[1990]] to jest samo 3 dana nakon što je podignuta borbena gotovost JNA "samoinicijativno" se dižu u otvorenu pobunu poznatu pod imenom Balvan revolucija koja je pomognuta pozicijom 9 korpusa [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] i pretnjom vrha armije upućenoj Hrvatskoj:"Ako padne i jedna srpska glava biti će krvi". U ovim prvim napetim danima realno nemoćan Franjo Tuđman šalje protestnu poruku predsedniku predsjedništva SFRJ [[Borisav Jović|Borisavu Joviću]] da je do pobune hrvatskih Srba došlo tek nakon njihovog sastanka s Jovićem, što ovaj komentira da se treba maknuti s vlasti pošto do pobune dolazi: "kada on postaje predsednik". U takvim uvjetima Franjo Tuđman počinje taktizirati i kupovati vreme s bezbroj sastanaka s Miloševićem od kojih će prvi na vlastiti zahtjev biti na sjednici predsedništva SFRJ tijekom oktobra 1990 <ref>Zaključci sjednice:Hrvatska i Slovenija žele konfederaciju, Makedonija zajedno s Bosnom i Hercegovinom federaciju, ali pod uvjetom da prve dvije ostanu u njoj dok Crna Gora zajedno sa Srbijom dopuštaju raspad SFRJ, ali pod uvjetom da se teritorij onih koji odlazi podijeli po nacionalnom ključu</ref> dok sljedeće godine to postaje ujedno i najkontroverzniji dio njegove politike simboliziran [[Sastanak u Karađorđevu|Sastankom u Karađorđevu]] gdje se po izjavama britanskih i američkih diplomata zajedno s onima [[stjepan Mesić|zamjenika predsjednika]] i [[Ante Marković|premijera]] SFRJ između ostalog vodio razgovor o podjeli [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] između Hrvatske i Srbije. Taj sastanak iz marta 1991 će se ponoviti i sljedeći mjesec, a zavisno od kasnijih interpretacija Tuđmanov cilj je i dalje bio kupovina vremena kako bi što kasnije počela Srpska invazija Hrvatske ili podjela [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Istovremeno s tim neuspješnim pregovorima pobunjeni hrvatski [[Srbi]] naoružani od [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] koja u martu 1991. godine otkazuje poslušnost vladi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], proglašavaju svoju nezavisnost,a vlada Franje Tuđman uz pomoć stotine miliona dolara dobivenih iz inostranstva naoružava uz pre svega dopuštenje [[Mađarska|Mađarske]] organizira svoje prve vojne snage koje su se na početku vodile kao rezervni policijski sastav, a potom predsedničkom uredbom od 20. travnja 1991. godine biva osnovana Hrvatska vojska pod imenom [[Zbog narodne garde]]. === Rat u Hrvatskoj === {{Glavni članak|Rat u Hrvatskoj}} Tehnički Jugoslavija prestaje postojati u martu 1991. godine nakon što je [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] upotrebljena protuustavno u [[Pakrac]]u i protiv civilnih demonstranata u [[Beograd]]u,a njen pokušaj državnog udara je bio zaustavljen nakon čega savezni sekretari za narodnu obranu otkazuju poslušnost vladi. Bez obzira na sada već otvorene ratne igre pregovori Tuđmana i Miloševića se nastavljaju, a tijekom njih po rječima [[Stjepan Mesić|Stipe Mesića]] tadašnji predsjednik Hrvatske je uspio dobiti od predsjednik Srbije 33 bosanskohercegovačke općine na području pre svega [[Turska Hrvatska|Turske Hrvatske]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] s 1.166.577 stanovnika (473.789 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 460.462 [[Hrvati|Hrvata]], 164.549 [[Srbi|Srba]] i 67.777 ostalih). Bez obzira na taj dogovor po rječima [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] predsjednika predsjedništva Jugoslavije [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] [[5.4.[[1991]]. godine donosi odluku o početku rata bez saglasnosti predsjedništva Jugoslavije (koju i tako nikada ne bi dobili) u cilju "zaštite" srpskog naroda u Hrvatskoj to jest zaštite onoga već osvojenog <ref>Borislav Jović:Posljednji dani SFRJ, str 317.</ref>. U skladu s tom naredbom JNA je počela dovoditi nova vojne snage u Hrvatsku što je od nje bilo ignorirano, dopušteno dok tadašnje najvažnije odluke Franje Tuđmana postaju blokiranje odluka vlastitog ministra obrane [[Martin Špegelj|Martina Špegelja]] o napadu na JNA svim snagama zbog još uvek oružano i organizacijski slabih hrvatskih vojnih snaga i odluka o samostalnosti Republike Hrvatske donesena [[25. 6.|25.6.]][[1991]]. zajedno sa slovenskom identičnom odlukom koja dovodi do "šaljivog" rata u Sloveniji s [[katastrofa]]lnim promenama za Hrvatsku pošto je rat iskorišten da bi JNA "osigurala" [[most]]ove prema Hrvatskoj i smjenu Slovenca generala Kolšeka zapovjednika pete vojne oblasti (u koju spada Hrvatska) s mnogo lojalnijim Srbinom generalom Avramovićem u pripremi za budući rat. Pošto se bez obzira na ranije dogovore s Miloševićem i odgodu odluke o nezavinosti pod pritiskom [[EEZ]]a rat postao neupitna budućnost Franjo Tuđman donosi odluku o stvaranju vlade nacionalnog jedinstva u cilju ujedinjavanja cjelokupne Hrvatske u njenoj obrani. Tijekom [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] koji je uskoro počeo Tuđmanov autokratski način upravljanja uspjeva efikasno upravljati obranom Hrvatske i istovremeno donositi strateški teške odluke kao što su bile osvajanja kasarna [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] u hrvatskim gradovima i žrtvovanje Vukovara.. Jedna od najvećih pohvala Tuđmanovog načina upravlja obranom Hrvatske je došla iz protivničkih redova od strane penzionisanog jugoslavenskog ministra obrane [[Branko Mamula|Branka Mamule]] koji je kasnije izjavio: "Tuđman je zauzeo strateški ispravan stav:Na vanjskom planu insistirati i stvarati vojsku koja bi se istovremeno mogla boriti s JNA i krajiškom paravojskom, a kada Hrvatska bude priznati i JNA se morala povući poraziti krajišku vojsku i na tjerati Srbe na poslušnost. Dok se ne stvore ti drugi uvjeti zauzet je stav da se odugovlači, pregovara, ne izaziva JNA na radikalni razračun,a kada se ocijeni da bi ona to mogla učiniti tražit prekid neprijateljstava, drugim rječima kupovati vreme. Uspjelo mu je ostvariti sva tri cilja, samo što se za pobjedu nad krajiškom vojskom moralo čekati do 1995. godine." === Rat u Bosni i Hercegovini === {{Glavni članak|Rat u Bosni i Hercegovini|Operacija Oluja}} Tuđmanova politika prema susjednoj Bosni i Hercegovini bila je obilježena njegovim vlastitim idejama [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]], konceptima o kojima je javno govorio i pisao još mnogo pre nego što je postao predsjednik. Po tim idejama o kojima pored ostalog piše i u svojoj knjizi ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'' [[Bosna i Hercegovina]] treba biti dio Hrvatske federalne jedinice, a bošnjačko pučanstvo je po njemu u svojoj golemoj većini po svom etničkom sastavu i govoru neprijekorno hrvatskog podrijetla. U skladu s takvim vlastitim razmišljanjima Franjo Tuđman je podesio hrvatsku politiku po pitanju rata u Bosni i Hercegovini gdje će hrvatsku petokolonašku ulogu preuzeti HDZ BiH koji je po vlastitom statutu bio "konstitutivni dio jedinstvene HDZ organizacije sa sjedištem u Zagrebu". Nakon što predsednik HDZ BiH [[Stjepan Kljuić]] odbije program razbijanja Bosne i Hercegovine on će prvo biti ignoriran, a potom i zamjenjen osuđenim kriminalcem <ref>[http://www.bratovstina.com/content/view/215/53/ Mate Boban životopis]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Mate Boban|Matom Bobanom]]. O svojoj namjeri aneksije [[Cazin]]ske Krajine i zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]] Franjo Tuđman nakon sklapanja ratnog primirja u Hrvatskoj 1992. potpuno opušteno kaže:"sadašnji Hrvatski perec je neprirodan" i "među građanstvom tih krajeva postoji veliki interes u priključenju Hrvatskoj". U skladu s takvim razmišljanjem nakon početka srpskog napada na Bosnu i Hercegovinu od Tuđmana postavljeni predsednik [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Republike Herceg-Bosne]] i od [[Slobodan Milošević|Miloševića]] postavljen predsednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]] postižu mirovni dogovor. Taj sporazum je imao i stavke o podjeli Bosne i Hercegovine pa će od strane njihovih kritičara biti opisivan kao dogovor razbojničkih država sličan s dogovorom [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Hitler-Staljin]] o podjeli [[Poljska|Poljske]] 1939. godine.<ref>[http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/74018005.html?FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&date=May+10%2C+1992&author=&desc=Carving+Up+Bosnia Carving Up Bosnia]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Dok cijela 1992. godina rata prolazi u pre svega srpskim napadima na područja pod kontrolom vlade Bosne i Hercegovine [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]] pod direktnim nadzorom Tuđmanovog predstavnika u liku zamjenika ministra obrane [[Slobodan Praljak|generala Praljka]] postepeno proširuje teritorij pod svojom kontrolom u centralnoj Bosni, a u skladu s dogovorom o podjeli države između Tuđmana i Miloševića prvi prepušta drugome kontrolu nad [[Bosanska Posavina|bosanskom Posavinom]],a zauzvrat po dogovoru dobiva samo [[Kupres]]. Otvoreni [[hrvatsko-bošnjački rat]] počinje 1993. kada po podacima bosanskohercegovačke vlade, [[UNPROFOR]]a i stranih medija dijelovi [[Hrvatska Vojska|Hrvatske vojske]] ulaze u u Bosnu i Hercegovinu <ref>[http://www.nytimes.com/1994/01/11/world/the-nato-summit-croats-and-bosnians-battle.html?scp=8&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt THE NATO SUMMIT; Croats and Bosnians Battle]</ref> kako bi pomogli Herceg-Bosni u njenom napadu na centralnu Bosnu, dok istovremeno Franjo Tuđman propagandno objašnjava agresiju pokušajem "Bošnjaka" da osvoji teritorij naseljen Hrvatima do [[Neum]]a ?! Totalni debakl ove agresije rezultira Tuđmanovim histeričnim zahtjevima, pretnjama da se završi [[hrvatsko-bošnjački rat]] ili će [[Hrvatska]] početi rat svom snagom <ref>[http://www.nytimes.com/1993/11/04/world/bosnians-storm-area-sending-thousands-of-croats-fleeing.html?scp=9&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt Bosnians Storm Area, Sending Thousands of Croats Fleeing]</ref><ref>[http://www.nytimes.com/1994/01/11/world/the-nato-summit-croats-and-bosnians-battle.html?scp=5&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt THE NATO SUMMIT; Croats and Bosnians Battle]</ref>. Posledica ovog Tuđmanovog [[rat]]a omraženog u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj gdje gotovo dovodi do raspada [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZa]] postaje diplomatski snalažljiv [[Washingtonski sporazum|mirovni sporazum]] kojim nastaje 1994. godine [[Federacija Bosne i Hercegovine]] koja potom treba ući u slabu uniju, [[konfederacija|konfederaciju]] s Hrvatskom <ref>[http://www.nytimes.com/1994/03/05/world/croatian-leader-backs-pact-by-bosnia-s-muslims-and-croats.html?scp=2&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt Croatian Leader Backs Pact by Bosnia's Muslims and Croats]</ref> što se nikada neće dogoditi, ali čime je zadovoljena Tuđmanova fiksacija. Tijekom mjeseci nakon ovog dogovora [[Hrvatska]] dobiva američke vojne savjetnike za organiziranje Hrvatske vojske koja sljedeću godinu u dogovoru s bosanskohercegovačkom vlada pokreće vojne akcije što rezultiraju prvo ukidanjem [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], a potom i zajedničkom ofenzivom u Bosni i Hercegovini čime završava tamošnji rat. U tom razdoblju tijekom druge polovice 1995. godine Franjo Tuđman bivši [[predsjednik|predsednik]] naroda koji se bori za slobodu (1991.), a potom predsednik razbojničke države (1993) postaje trijumfalni pobjednik u ratu čije akcije [[Operacija Oluja|oslobađaju Hrvatsku]] i završavaju [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Račun za hrvatsko-bošnjački sukob na kraju zbog Tuđmanove, [[Gojko Šušak|Šuškove]] i [[Mate Boban|Bobanove]] smrti će osim [[Stanovništvo Hrvatske|stanovnika Hrvatske]] koje ga je financiralo više od deset godina kasnije platiti preživjelo rukovodstvo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] na čelu s tadašnjim hrvatskim pomoćnikom ministra obrane [[Slobodan Praljak|Slobodanom Praljkom]]. == Unutrašnji poslovi == === Ekonomija === Tuđmanova mnogo puta ponovljena državnička vizija [[privatizacija|privatizacije]] postaje stvaranje hrvatskog elitnog sloja od 200 obitelji <ref name=autogenerated1>[http://www.vecernji.hr/vijesti/mesic-tudman-je-precijenjen-svatko-je-mogao-biti-predsjednik-clanak-303335 Mesić: Tuđman je precijenjen, svatko je mogao biti predsjednik]</ref> , a početnu smjernicu, zeleno svetlo u tom smjeru mu daruju [[Svjetska banka|Svetska banka]] i [[Međunarodni monetarni fond|MMF]] zahtevima da se pokrene praktički odmah divlja privatizacija, teoretski prodaja, a u stvarnosti poklanjanje državnih poduzeća u privatne ruke na području cele istočne Evrope. Pokušaj premijera [[Franjo Gregurić|Franje Gregurića]] 1992. godine da se pokrene pitanje darovanja dionica radnicima kao u praktički svim drugim bivšim socijalističkim državama od [[Slovenija|Slovenije]] pa sve do [[Rusija|Rusije]] i [[Srbija|Srbije]] (u 21. veku) Franjo Tuđman je odbio rečima:''Pa nećemo mi ponovno stvarati socijalizam'' <ref>Novi List 14.1.2012</ref> Kako je za razliku od država istočnog bloka u Jugoslaviji postojalo društveno, a ne državno vlasništvo prvi korak prema toj transformaciji postaje potrebe te promjene vlasništva i u skladu s tim sabor pod kontrolom Franje Tuđmana u doba izbijanja prvih ratnih operacija donosi 22.4.1991. Zakon o pretvorbi državnih poduzeća <ref>[http://www.poslovniprostor.com/zakoni/ZakonOpretvorbiDrustvenihPoduzeca.htm ZAKON o pretvorbi društvenih poduzeća]</ref> koji ispod lijepe fasade postaje temelj za u hrvatskom narodu popularno nazvanu pljačkašku privatizaciju. Tijekom te i takve privatizacije još uvek uspješne ili ako ništa drugo zbog nekretnina vredne kompanije će biti poklanjane raznim do tada potpuno nepoznatim osobama koje Tuđmanov predsednički nasljednik naziva špekulantima bez poslovnih znanja koji te poklonjene kompanije uništavaju <ref name=autogenerated1 />. U tom po Tuđmanu potrebnoj sječi "komunističkih mastodonata" koji sami ne bi mogli preživjeti tržišnu utakmicu obogatiti će se određen broj obitelji, na znane ili nepoznate načine vezan direktno s Tuđmanom ili samo s njegovom strankom to jest [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZom]] dok će zahvaljujući hrvatskim zakonima donešenim u od predsjednika kontroliranom saboru dio njih ostati zaštićen velom anonimnosti. Neupitno najpoznatiji među novonastalom poznatom Hrvatskom [[elita|elitom]] postaju poslovno uspješni [[Luka Rajić]], koji napreduje od pozicije vozača u [[Dukat]]u do njegovog vlasnika, [[Ivica Todorić]] koji u privatizaciji postaje najbogatiji [[Hrvati|Hrvat]] <ref>{{Cite web |title=Ivica Todorić biografija |url=http://www.biografije.org/todoric.htm |access-date=2011-07-14 |archive-date=2011-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725074426/http://www.biografije.org/todoric.htm |dead-url=yes }}</ref>, a čija poslovna aktivnost seže u doba Jugoslavije s početnim kapitalom stečenim kriminalnom radnjom, dok osuđeni kriminalac i HDZ financijer Josip Gucić <ref>{{Cite web |title=KAD GUCIC KUPUJE |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199701/70109-001-pubs-zag.htm |access-date=2011-07-14 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305022007/http://aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199701/70109-001-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref>, Tuđmanov teniski sparing partenr [[Bruno Orešar]], a definitivno i [[Miroslav Kutle]] koji postaje jedan od medijski eksponiranih simbola takve privatizacije <ref>{{Cite web |title=Miroslav Kutle biografija |url=http://www.biografije.org/kutle.htm |access-date=2012-05-11 |archive-date=2012-08-01 |archive-url=https://archive.today/20120801063530/http://www.biografije.org/kutle.htm |dead-url=yes }}</ref>. Kako bi se smirile socijalne tenzije to jest pobune radnika tijekom "privatizacijskog procesa" i uništavanja radnih mjesta [[vlada]] donosi zakone kojima se olakšava na razne načine odlazak u [[penzija|penziju]], ali efekat cijelog procesa u kojemu dolazi do ničim legitimiziranog bogaćenja elite koju većina naroda smatra pljačkom i grabežom dovodi do [[moral]]nog uništenja načela zajednice <ref>Josip Županov:"Poslije potopa" izdano 1995. godine</ref>. Kako bi osigurao ovaj proces privatizacije za koji će državna revizija pretvorbe i privatizacije reći da je bio u više od 90 % slučajeva protuzakonit Franjo Tuđman svog ministra privatizacije potom postavlja na poziciju ministra unutrašnjih poslova pa bi on u slučaju policijske istrage morao dati dopuštenje da se njega istražuje. Poslednji dio tako postavljene ekonomije postaje stvaranje precjenjenog tečaja kune sa svojim pogubnim učinkom na još aktivne poslovne subjekte i po završetku rata 1995 kada Hrvatskoj postane dostupno zaduživanje krpanje državnog budžeta na taj način <ref>{{Cite web |title=Javni i inozemni dug RH |url=http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=399 |access-date=2012-05-10 |archivedate=2011-12-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111229041436/http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=399 |deadurl=yes }}</ref>. === Spor oko NK Dinamo === Franjo Tuđman je smatrao ime NK Dinamo previše komunističkim.<ref group="notes">Ime Dinamo su odabrali zagrebački komunisti nakon drugog svjetskog rat po uzoru na [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]], [[Dinamo Moskva]], [[Dinamo Bukurešt]] što navijači suparničkih klubova rado ističu</ref> Zbog toga je ono promijenjeno najprije u HAŠK Građanski a potom u NK Croatia što je izazvalo bijes Dinamovih navijača - [[Bad Blue Boys]]a, ali i ostatka nogometne Hrvatske koja se pobunila zbog favoriziranja ovog kluba <ref name=autogenerated4>{{Cite web |title=Valentinovo je veliki dan za sve navijače Dinama, članak na dalje.com |url=http://dalje.com/hr-sport/valentinovo-je-velik-dan-za-sve-navijace-dinama/234118 |access-date=2012-02-20 |archive-date=2012-02-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216211555/http://dalje.com/hr-sport/valentinovo-je-velik-dan-za-sve-navijace-dinama/234118 |dead-url=yes }}</ref>. Tuđmanovo navijanje za Croatiju su kritičari smatrali neprimjerenim i nepotrebnim politiziranjem sporta u državi. Kao osvetu pripadnici Torcide su prošetali Splitom magarca s imenom Franjo. Tuđman je imao viziju NK Croatije kao velikog europskog kluba što se nije baš ostvarilo. Sukob je završio kad je krajem 1999. godine Tuđman umro, a HDZ izgubio izbore nakon čega je oko 70 dana nakon njegove smrti klub preimenovan u NK Dinamo što je izazvalo opće oduševljenje među njegovim navijačima <ref name=autogenerated4 />. Zlatko Canjuga, predsjednik NK Croatije iz Tuđmanova doba, izjavio je jednom prigodom da mu je sam Tuđman pred smrt rekao da bi trebalo vratiti ime Dinamo <ref name=autogenerated4 /> ali drugih dokaza za to osim njegove riječi nema. Tuđman se aktivno zanimao i za nacionalnu nogometnu reprezentaciju a njegovi kritičari su mu predbacivali da se (kao i u slučaju NK Dinama) miješao čak i u odabir igrača. Za razliku od njegovih kritičara Miroslav Ćiro Blažević smatra Tuđmana najzaslužnijom osobom za osvajanje bronce na SP u Francuskoj.<ref>Miroslav Ćiro Blažević, trener stoljeća, str. 39, [[Večernji list]], 2012, {{ISBN|978-953-280-125-5}}</ref> == Djela == * "Rat protiv rata", ''(Zagreb, 1957., 2. izd. 1969., slovensko izd. "Vojna proti vojni" Ljubljana, 1961.)'' * "Stvaranje socijalističke Jugoslavije", ''(Zagreb, 1960., slovensko izd. ''Rojstvo socijalističke Jugoslavije'' Ljubljana, 1961.)'' * "NOR u Hrvatskoj", ''(Vojna enciklopedija, III, 1960.)'' * "Okupacija i revolucija", ''(Zagreb, 1963.)'' * "Uvod u historiju socijalističke Jugoslavije", ''(1964.)'' * "Uzroci krize monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941.", ''disertacija, knj. I. - II. (Zagreb, 1965.)'' * "Jugoslavenski odbor i stvaranje zajedničke države jugoslavenskih naroda", ''(1966.) '' * "Velike ideje i mali narodi", ''(Zagreb, 1969., 2. izd. 1970., 3. izd. 1996.)'' * "Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi", ''(München-Barcelona, 1981., engl. izd. ''Nationalism in Contemporary Europe'' New York, 1981., 2. izd. 1982., njem. izd. ''Die Nationalitaetenfrage im heutigen Europa'', Lidingo, 1986.)'' * "Croatia on trial: the case of the Croatian historian dr. F. Tudjman", ''(London, 1981.)'' * "Na braniku povijesne istine: dokumenti sa suđenja 17-20. veljače 1981. u Zagrebu", ''(bez godine izdanja)'' * "Na suđenju dr. Tuđmanu sudilo se Hrvatskoj", ''(London, 1981.)'' * "Stirbt Kroatien?", ''(Hamburg, 1981.)'' * "Državnost nacija - ključ mira Europe", ''(Lidingo, 1982.)'' * "O povijesti rješavanja hrvatskog pitanja i samoodređenja naroda u svijetu", ''(Toronto, 1987.)'' * "Stjepan Radić u hrvatskoj povijesti", ''(Sudbury, 1988.)'' * "[[Bespuća povijesne zbiljnosti]]", (Zagreb, 1989., 2. izd. 1989., 3. i 4. izd. 1990., njemačko izd. ''Irrwege der Geschichtswirklichkeit'', Zagreb 1993., 5. izd. 1994., englesko izd. ''Horrors of War: Historical Reality and Philosophy'', Washington, 1996. kinesko izd. Peking, 1998.) * "Izabrana djela Franje Tuđmana", (knj. I. - III: ''Velike ideje i mali narodi'', ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'', ''Državnost nacija ključ - mira Europe'', ''Bespuća povijesne zbiljnosti''), (Zagreb, 1990.) * "Zna se. HDZ u borbi za samostalnost Hrvatske", ''knj. I. (Zagreb, 1992.), knj. II. (Zagreb, 1993.), knj III. (Zagreb, 1995.), knj. IV. (Zagreb, 1998.)'' * "Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918.-1941.", ''knj. I. - II., (Zagreb, 1993.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana od stanju države i nacije" ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog sabora, (Sabor, Zagreb, 1994.)'' * "Stanje hrvatske države i nacije" ''(izvješće predsjednika Republike i vrhovnog zapovijednika oružanih snaga Republike Hrvatske Hrvatskom saboru), (Ministarstvo obrane Republike Hrvatske - politička uprava, Zagreb 1995.)'' * "S vjerom u samostalnu Hrvatsku", ''(Zagreb, 1995.)'' * "Usudbene povjestice", ''(Zagreb, 1995.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju Hrvatske države i nacije u 1995. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskoga sabora, (Zagreb, 1996.)'' * "Vlak slobode", ''(Zagreb, 1996.)'' * "Povijesna sudba naroda, Izabrani tekstovi", ''(Zagreb, 1996., njemačko izd. ''Das historische Schicksal des Volkes'', Bonn, 1997., mađarsko izd. ''Népek történelmi sorsa Velagatott irasok (kézirat gyanánt)'', Budimpešta, 1997., bugarsko izd. ''Istoričeskata s'dba na narodite: Izabrani trudove'', Sofija, 1997., češko izd. ''Dejinny udel národu, Vybrané texty'', Prag, 1997., makedonsko izd. ''Istoriskata sudba na narodite, Izabrani tekstovi'', Skoplje, 1998.)'' * "Misao hrvatske slobode - od nacionalne ugroženosti do državne samostalnosti (fragmenti misli i pogleda)", ''Narodne novine, (Zagreb, 1997.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1997. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog državnog sabora, (Zagreb, 1998.)'' * "HDZ stožerna stranka demokratske Hrvatske", ''(Zagreb, 1998.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1998. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog državnog sabora, (Zagreb, 1999.)'' '' === Posmrtno === * "Petrinjska 18: Zatvorski dnevnik iz 1972.", ''(Zagreb, 2003.)'' * "Franjo Tuđman - Osobni dnevnik", ''knj. 1, 1973.-1978., knj. 2, 1979.-1983., knj. 3, 1984.-1989., (Urednik: [[Zvonimir Despot]], Zagreb, 2011.)'' == Povezano == * [[Zagrebačka kriza]] == Napomene == <references group="notes" /> == Izvori == {{reflist|2}} {{Commonscat|Franjo Tuđman}} {{Predsjednici Hrvatske}} {{Predsjednici HDZ}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1922|1999|Tuđman, Franjo}} [[Kategorija:Predsjednici Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Generali JNA]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije|Raspad SFRJ]] [[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]] [[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] 5waaffi65omgq7etsd0ttpikg2kpa1h 42715842 42715835 2026-11-02T10:44:55Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Politički zatvorenici|Politički zatvorenici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715842 wikitext text/x-wiki {{Infobox Officeholder |name = Franjo Tuđman |image = FranjoTudman.JPG |office = 1. [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] |primeminister = [[Stjepan Mesić]]<br />[[Josip Manolić]]<br />[[Franjo Gregurić]]<br />[[Hrvoje Šarinić]]<br />[[Nikica Valentić]]<br />[[Zlatko Mateša]] |term_start = 30. 5. 1990. |term_end = 10. 12. 1999. |succeeding = |predecessor = Ured uspostavljen |successor = vd. [[Vlatko Pavletić]]<br /> v.d. [[Zlatko Tomčić]]<br /> [[Stjepan Mesić]] |office2 = |term_start2 = |term_end2 = |birth_date = [[14. 5.|14.5.]][[1922]]. |birth_place = [[Veliko Trgovišće]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] <small>(danas [[Hrvatska]])</small> |death_date = [[10. 12.|10.12.]][[1999]]. |death_place = |party = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <small>(1989-1999)</small> |otherparty = [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] <small>(1941-1967) |spouse = [[Ankica Tuđman]] rođ. Žumbar |alma_mater = Vojna akademija u Beogradu<br /> [[Sveučilište u Zagrebu]] |profession = [[vojnik]]<br />[[historičar]]<br />[[političar]] }} '''Franjo Tuđman''' ([[Veliko Trgovišće]], 14. svibnja 1922. – [[Zagreb]], 10. prosinca 1999.),<ref>{{Cite web |title=Tuđmanov sprovod |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199912/91214-005-pubs-zag.htm |access-date=2011-06-17 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305025713/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199912/91214-005-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref> jugoslavenski i hrvatski general, povjesničar i političar. U gotovo 60 godina dugoj karijeri prošao je put od [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskog]] [[komesar]]a i najmlađeg [[general]]a [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] do hrvatskog [[Hrvatski nacionalizam|nacionalista]] i prvog predsjednika nezavisne [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. == Djetinjstvo == [[Datoteka:Rodna kuca Dr-2.JPG|thumb|right|Rodna kuća Franje Tuđmana]] Rodio se u [[Veliko Trgovišće|Velikom Trgovišću]], selu u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]]. Nema pouzdanih podataka o podrijetlu prezimena Tuđman. Neki izvori ga opisuju kao mađarsko, drugi kao njemačko.<ref name="Hudelist2004-11">{{Cite book | first=Darko | last=Hudelist | title=Tuđman-biografija | at=Djetinjstvo i školovanje u Velikom Trgovišću | pages=11 | location=Zagreb | publisher=Profil. | year=2004 | isbn= 9531200386 | url= | ref=Hudelist2004 }}</ref> Prva spomenuta osoba sa tima prezimenom jest Michael Tugyman, spomenut u matičnim knjigama iz 17 stoljeća.<ref name="Hudelist2004-11"/> Ne postoje pak nikakvi dokazi koji bi ukazivali na njega kao izravnog pretka Franje Tuđmana.<ref name="Hudelist2004-11"/> Roditelji Franje Tuđmana koji se rodio 14. 5. 1922. su bili Stjepan i Justina Tuđman, a osim njega oni su imali još četvoro djece (Danica, Ana, Ivica i Stjepan). Odrastanje u obitelji s jakim radićevskim anticrkvenim stajalištima rezultira političkim približavanjem djece komunističkoj partiji Jugoslavije bez obzira na očev položaj u komitetu HSS za Veliko Trgovišće <ref name="Hudelist 2004 14">Hudelist,Childhood and education in Veliko Trgovišće,str. 14</ref> i dva izbora za seoskog načelnika Velikog Trgovišća 1936. i 1938. godine <ref name="Hudelist 2004 14"/>. Gotovo istovremeno s polaskom u prvi razred osnovne škole 15. 9. 1929. godine Franji iznenada umire majka Justina pri porodu <ref name=autogenerated3>Hudelist str. 14</ref> nakon čega će mu se otac oženiti za Olgu Milažaru. Po završetku osnovne škole 30.6.1933. dolazi do produžene školske pauze <ref name="Hudelist 2004 23">Hudelist str 23</ref>, koja nigdje nije bila konkretno objašnjena pa se pretpostavlja da zbog ekonomske krize obitelj <ref name=autogenerated2>Hudelist str 2</ref> nije mogla plaćati daljnje školovanje. Do nastavka školovanja koje neće završiti zbog izbijanja rata dolazi tek na jesen 1935. godine === Drugi svjetski rat i JNA === Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] se kao i brat Stjepan priključio [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Titovim partizanima]]. Svoju početnu ulogu u komunističkoj partiji Jugoslavije rukovodioca tehnike Okružnog komiteta Krapina <ref name=autogenerated5>[http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/t/tudjman/franjo/ Franjo Tuđman]</ref> će u partizanima unaprediti tako da postaje zamjenik političkog komesara [[Prvi zagorski partizanski odred|Zagorskog partizanskog odreda]] <ref name=autogenerated5 />, nakon čega je unapređen u zamjenika političkog komesara Udarne brigade Braća Radić 19.1.1944 <ref name=autogenerated5 /> gdje se zadržava samo do aprila 1944. kada biva unapređen u 32. zagorsku diviziju NOVJ na položaj vršitelja dužnosti političkog komesara <ref>[http://www.vojska.net/hrv/drugi-svjetski-rat/jugoslavija/divizija/32/ 32. zagorska divizija NOVJ]</ref>. Ubrzo po dolasku na taj položaj Franjo Tuđman je unapređen tako da počinje raditi u personalnom odsjeku 10. zagrebačkog korpusa gdje ostaje do slanja u Beograd tijekom januara 1945. gdje počinje raditi kao predstavnik [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatske]] u Vrhovnom štabu JA, a po završetku ratu prelazi na vojno mjesto u glavnoj personalnoj upravi Ministarstva obrane.<ref name=autogenerated5 /><ref name="HDZ">{{Cite web |title=Franjo Tuđman biografija na sajtu HDZa |url=http://www.hdz.hr/default.aspx?id=146 |access-date=2011-03-10 |archivedate=2011-05-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110522042736/http://www.hdz.hr/default.aspx?id=146 |deadurl=yes }}</ref> Tijekom rata Franji je poginuo brat Stjepan, ali je i upoznao svoju suprugu Ankicu s kojom se ženi u Beogradu [[25. 5.|25.5.]] 1945. godine na prvi [[Dan mladosti]] koji se u socijalističkoj Jugoslaviji slavio kao službeni rođendan njenog osnivača [[Josip Broz Tito|Josipa Broz Tita]]. Nakon ratnih trauma za Franju Tuđmana zadnji, a ujedno i najveći šok postaje vijest o smrti oca i maćehe. Prema policijskom izviješću njeegov otac je ubio maćehu, a potom i sebe 26. 4. 1946. godine. Bez obzira na činjenicu kako je postao oficir tijekom rata pošto nije bio završio srednju školu on i njegova supruga koja je bila u sličnoj školskoj situaciji zajedno završavaju partizansku gimnaziju 1945. godine, a to početno školovanje on nastavlja u višoj vojnoj akademiji koju će uspješno završiti 1957. godine <ref name="moljac">{{Cite web |title=Franjo Tuđman biografija na moljac.hr |url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm |access-date=2011-03-10 |archivedate=2013-05-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm |deadurl=yes }}</ref>. Istovremeno s radom u personalnoj upravi ministarstva obrane i školovanjem vojna karijera Franje Tuđmana je cvjetala tako da 1953. godine postaje pukovnik, a 1959. godine i najmlađi general JNA. Kao mladi, sposobni i ambiciozni oficirski kadar 23.5.1954. godine Franjo Tuđman postaje sekretar <ref name="Hudelist 2004 211">Hudelist str 211</ref>, a u svibnju 1958. godine i predsjednik ''[[Sportsko društvo Partizan|JSD Partizan]]''<ref name="Hudelist 2004 211"/>,koji je tijekom cijelog postajanja druge i treće Jugoslavije bio u stvarnosti vojni klub. Bez obzira na sve vojne karijerne uspjehe Franje Tuđmana njega u pedesetim godinama dvadesetog veka počinje zanimati historiografija pa se počinje baviti pisanjem tako da mu 1957. godine izlazi prvo djelo "Rat protiv rata". Četri godine kasnije to jest 1961. godine Franjo Tuđman donosi odluku o prekidu vojne karijere kako bi se mogao baviti historiografijom <ref name="HDZ" />. == Karijera 1960-ih == Godine [[1961]]. na vlastiti zahtjev napušta vojsku te postaje osnivač Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u [[Zagreb]]u čiji postaje direktor. Osnovu za stvaranje novog instituta daruje postaje Historijsko odjeljenje Centralnog komiteta KPH koje ulazi u sastav novoosnovang instituta po odluci Centralnog Komiteta KPJ iz 1961. godine <ref>[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=7931 Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, a sam institut još dobiva, državnu novčanu pomoć i dio konfiscirane jevrejske vile <ref name="moljac" />. Također osim posla na institutu Franjo Tuđman prvo 1962. godine postaje predsjednik Komisije za međunarodne odnose Glavnog odbora Socijalističkog saveza Hrvatske <ref name="moljac" />, a potom 1963. profesor predavač na Zagrebačkom universitetu <ref name="moljac" /> dok vrhunac ove strelovite karijere postaje njegovo biranje u Sabor 1965. godine predsjednik Odbora za znanstveni rad Prosvjetno-kulturnog vijeća Sabora SR Hrvatske <ref name="moljac" />. Istovremeno s ovim uzdizanjem na najviše partijske dužnosti Franjo Tuđman dolazi rano pod utjecaj ideja hrvatskog proljeća tako u ime Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske potpisuje [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaraciju o hrvatskom jeziku]] iz 1967. godine koja se našla u suprotnosti sa službenom jugoslavenskom politikom koja je podržavala [[Novosadski dogovor]] iz 1954. godine. Ova Tuđmanova odluka ga košta mjesta u institutu pošto je praktički odmah smjenjen <ref name="moljac" />, izbačen iz [[Komunistička partija Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] i potom 1969. godine je smjenjen i u Saboru to jest nije mu dan još jedan saborski mandat. To političko kažnjavanje nekad podobnog Franje Tuđmana ga nije sprečilo da 1969. godine izda svoju knjigu ''Velike ideje i mali narodi'' koja se bavi s političkom historijom različitom od onoga što je tada bila historijska dogma prezentirana i štićena od komunističke partije čime definitivno postaje [[disident]]. == Disident == Kraj šezdesetih i početak sedamdesetih godina 20 veka je u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]] razdoblje koje će dobiti ime [[Hrvatsko proljeće]] tijekom kojeg tamošnji političari traže promjene unutrašnje organizacije Jugoslavije, osamostaljenje hrvatskog jezika i slično. Ovaj proces koji završava 1971. godine hapšenjem tadašnjih glavnih hrvatskih reformatorski nastrojenih političara ne zaobilazi niti Franju Tuđmana koji tada ipak spada u drugu hrvatsku političku ligu za razliku od na primer [[Miko Tripalo|Mika Tripala]], [[Savka Dabčević-Kučar|Savke Dabčević]] ili [[Dražen Budiša|Dražena Budiše]]. Nakon hapšenja Franjo Tuđman je osuđen na 2 godine robije tijekom koje će uživati posebno povoljan status na zahtjev [[Josip Broz Tito|Tita]], a nakon 9 meseci će i biti pušten na slobodu <ref name="moljac" />. Ostatak sedamdesetih godina Franjo Tuđman ostaje u vezi s proljećarima tako da zajedno s njim daje 1977. godine intervju za [[Švedska|švedsku]] televiziju, a potom i ostale strane medije. Nakon Titove smrti [[1980]]. godine kada ostaje bez zaštite baš zbog tih intervjua Franjo Tuđman će biti ponovno uhapšen jer je u njima vršio "neprijateljsku djelatnost" i "povezivao se s emigracijom". Ovaj put će biti osuđen na 3 godine [[zatvor]]a, ali je sada pušten zbog lošeg zdravlja nakon 13 mjeseci. Daljnjih pet godina potpomognut prijateljima on vodi pravnu bitku da se ne vrati na izdržavanje kazne što 1986. godine završava zakonskom pobjedom pa za razliku od važnijih proljećaraca gotovo odmah dobiva pasoš <ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/tudmana-je-posjeta-americi-1987-trebao-ubiti-srpski-vojni-likvidator-clanak-64356 Tuđmana je za posjeta Americi 1987. trebao ubiti srpski vojni likvidator]</ref> i odlazi u posjet američkom kontinentu gdje se između ostalog u [[Kanada|Kanadi]] susreće s Norvalskom skupinom <ref>{{Cite web |title=Uloga Gojka Šuška u stvaranju Hrvatske |url=http://www.hic.hr/dom/399/dom05.htm |access-date=2011-03-27 |archive-date=2007-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070728072638/http://www.hic.hr/dom/399/dom05.htm |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Vojna policija je izbacivala i obitelji s bebama |url=http://www.snv.hr/tjednik-novosti/528/vojna-policija-je-izbacivala-i-obitelji-s-bebama/ |access-date=2011-03-27 |archivedate=2011-03-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110320033338/http://www.snv.hr/tjednik-novosti/528/vojna-policija-je-izbacivala-i-obitelji-s-bebama/ |deadurl=yes }}</ref> koja se navodno inspirirala na lik i djelo [[Maks Luburić|Maksa Luburića]],a čiji dio članova će potom postati dužnosnici kada Tuđman bude izabran za predsjednika <ref>[http://www.crocc.org/hrvatski/news/article.php?id=11030 Hrvatska: Bedem ili vrata prema Balkanu]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Nakon prvog susreta Franjo Tuđman će redovno dolaziti u kanadske posjete tijekom sljedeće dvije godine kada će se stvoriti njegova vizija buduće samostalne Hrvatske.<ref>[http://www.e-novine.com/mobile/feljton/32263-Hrvatsko-proljee.html Hrvatsko proljeće]</ref> == HDZ == {{Glavni članak|HDZ|Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990}} Praktički istovremeno s ovim Tuđmanovim putovanjima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] se počela politički urušavati pod pritiskom [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] naređenog američkog [[ekonomski rat|ekonomskog rata]] <ref>[https://weblogin.umich.edu/?cosign-www.lib&https://www.lib.umich.edu/cgi/l/login/proxy-session-init?url=http://nsarchive.chadwyck.com/ National Security Decision Directive number 54 from 1982 and NSDD 133 from 1984.]</ref> i porasta [[nacionalizam|nacionalizma]] u Srbiji kao odgovor na albanski nacionalizam na [[Kosovo|Kosovu]]. U tim novim okolnostima 1989. godine [[Socijalistička Republika Hrvatska]] je dopustila osnivanje političkih stranaka pa će nakon [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLSa]], doći do osnivanja [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZa]] na čijoj prvoj sjednici će za [[predsjednik|predsednika]] biti izabran politički spretni Franjo Tuđman koji postaje kao bivši jugoslavenski [[komesar]] i [[general]] podoban dijelu tadašnjih pre svega hrvatskih sigurnosnih dužnosnika predstavljenih u liku [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]], a istovremeno i Hrvatima u inostranstvu predstavljeni u liku [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]] <ref name="moljac-šušak">{{Cite web |title=Gojko Šušak |url=http://www.biografije.org/susak.htm |access-date=2011-06-07 |archive-date=2011-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725074835/http://www.biografije.org/susak.htm |dead-url=yes }}</ref>. Tijekom izborne kampanje za prve slobodne izbore u atmosferi dubokoj zatrovanoj [[Slobodan Milošević|miloševićevom]] nacionalističkom propagandom u kojoj su i Franjo Tuđman i [[Ivica Račan]] proglašeni [[ustaše|ustašama]] poruka prvog za stvaranje samostalne države, zajedno s financijskom pomoći iz inostranstva <ref name="moljac-šušak"/> i izmišljenim <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/107303/Default.aspx Benkovački atentat na Franju Tuđmana velika je obmana]</ref> [[atentat]]om na Tuđmana u [[Benkovac|Benkovcu]] će mu i njegovoj stranci donesti izbornu pobedu. == Ratni predsednik Hrvatske == {{Glavni članak|Raspad SFRJ|Sastanak u Karađorđevu}} U trenutku kada [[30. 5.|30.5.]][[1990]]. godine [[Hrvatski sabor|Sabor]] izabire Franju Tuđmana za predsednika Hrvatske ona se našla u vrlo teškoj situaciji zbog početaka srpske pobune do koje dolazi radi protivljenja HDZ programu samostalne Hrvatske i razoružane teritorijalne obrane. U tim okolnostima Tuđmanov, hrvatski prioritet postaje naoružavanje što se uspješno provodi tijekom sljedeće godine dana pre svega uz financijsku pomoć Hrvata iz [[inostranstvo|inostranstva]], dok njegovi potom od srpske propagande milion puta ponovljeni "lapsusi" stavljaju pod znak pitanja na Tuđmanov navodni pokušaj mirnog raspada Jugoslavije. Njegova nepromišljena izjava da je "ponosan što mu žena nije niti [[Jevreji|Židovka]] niti [[Srbi|Srpkinja]]" <ref group="notes">zaboravljajući pritom da mu je zet po nacionalnosti Srbin</ref>, uzimanje "šahovnice" za [[grb Hrvatske]] (koju mnogi Srbi poimaju kao "ustašku" iako je njeno podrijetlo puno starije) , ali definitivno ništa u pogledu mira i smirivanja tenzija među hrvatskim Srbima histeriziranim Miloševićevom [[propaganda|propagandom]]. Istovremeno s tim događajima u Zagrebu izabrani srpski zastupnici u Saboru kojeg su napustili nakon izbora Franje Tuđmana za predsednika osnivaju svoju skupštinu u Kninu i [[17. 8.|17.8.]][[1990]] to jest samo 3 dana nakon što je podignuta borbena gotovost JNA "samoinicijativno" se dižu u otvorenu pobunu poznatu pod imenom Balvan revolucija koja je pomognuta pozicijom 9 korpusa [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] i pretnjom vrha armije upućenoj Hrvatskoj:"Ako padne i jedna srpska glava biti će krvi". U ovim prvim napetim danima realno nemoćan Franjo Tuđman šalje protestnu poruku predsedniku predsjedništva SFRJ [[Borisav Jović|Borisavu Joviću]] da je do pobune hrvatskih Srba došlo tek nakon njihovog sastanka s Jovićem, što ovaj komentira da se treba maknuti s vlasti pošto do pobune dolazi: "kada on postaje predsednik". U takvim uvjetima Franjo Tuđman počinje taktizirati i kupovati vreme s bezbroj sastanaka s Miloševićem od kojih će prvi na vlastiti zahtjev biti na sjednici predsedništva SFRJ tijekom oktobra 1990 <ref>Zaključci sjednice:Hrvatska i Slovenija žele konfederaciju, Makedonija zajedno s Bosnom i Hercegovinom federaciju, ali pod uvjetom da prve dvije ostanu u njoj dok Crna Gora zajedno sa Srbijom dopuštaju raspad SFRJ, ali pod uvjetom da se teritorij onih koji odlazi podijeli po nacionalnom ključu</ref> dok sljedeće godine to postaje ujedno i najkontroverzniji dio njegove politike simboliziran [[Sastanak u Karađorđevu|Sastankom u Karađorđevu]] gdje se po izjavama britanskih i američkih diplomata zajedno s onima [[stjepan Mesić|zamjenika predsjednika]] i [[Ante Marković|premijera]] SFRJ između ostalog vodio razgovor o podjeli [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] između Hrvatske i Srbije. Taj sastanak iz marta 1991 će se ponoviti i sljedeći mjesec, a zavisno od kasnijih interpretacija Tuđmanov cilj je i dalje bio kupovina vremena kako bi što kasnije počela Srpska invazija Hrvatske ili podjela [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Istovremeno s tim neuspješnim pregovorima pobunjeni hrvatski [[Srbi]] naoružani od [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] koja u martu 1991. godine otkazuje poslušnost vladi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], proglašavaju svoju nezavisnost,a vlada Franje Tuđman uz pomoć stotine miliona dolara dobivenih iz inostranstva naoružava uz pre svega dopuštenje [[Mađarska|Mađarske]] organizira svoje prve vojne snage koje su se na početku vodile kao rezervni policijski sastav, a potom predsedničkom uredbom od 20. travnja 1991. godine biva osnovana Hrvatska vojska pod imenom [[Zbog narodne garde]]. === Rat u Hrvatskoj === {{Glavni članak|Rat u Hrvatskoj}} Tehnički Jugoslavija prestaje postojati u martu 1991. godine nakon što je [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] upotrebljena protuustavno u [[Pakrac]]u i protiv civilnih demonstranata u [[Beograd]]u,a njen pokušaj državnog udara je bio zaustavljen nakon čega savezni sekretari za narodnu obranu otkazuju poslušnost vladi. Bez obzira na sada već otvorene ratne igre pregovori Tuđmana i Miloševića se nastavljaju, a tijekom njih po rječima [[Stjepan Mesić|Stipe Mesića]] tadašnji predsjednik Hrvatske je uspio dobiti od predsjednik Srbije 33 bosanskohercegovačke općine na području pre svega [[Turska Hrvatska|Turske Hrvatske]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] s 1.166.577 stanovnika (473.789 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 460.462 [[Hrvati|Hrvata]], 164.549 [[Srbi|Srba]] i 67.777 ostalih). Bez obzira na taj dogovor po rječima [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] predsjednika predsjedništva Jugoslavije [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] [[5.4.[[1991]]. godine donosi odluku o početku rata bez saglasnosti predsjedništva Jugoslavije (koju i tako nikada ne bi dobili) u cilju "zaštite" srpskog naroda u Hrvatskoj to jest zaštite onoga već osvojenog <ref>Borislav Jović:Posljednji dani SFRJ, str 317.</ref>. U skladu s tom naredbom JNA je počela dovoditi nova vojne snage u Hrvatsku što je od nje bilo ignorirano, dopušteno dok tadašnje najvažnije odluke Franje Tuđmana postaju blokiranje odluka vlastitog ministra obrane [[Martin Špegelj|Martina Špegelja]] o napadu na JNA svim snagama zbog još uvek oružano i organizacijski slabih hrvatskih vojnih snaga i odluka o samostalnosti Republike Hrvatske donesena [[25. 6.|25.6.]][[1991]]. zajedno sa slovenskom identičnom odlukom koja dovodi do "šaljivog" rata u Sloveniji s [[katastrofa]]lnim promenama za Hrvatsku pošto je rat iskorišten da bi JNA "osigurala" [[most]]ove prema Hrvatskoj i smjenu Slovenca generala Kolšeka zapovjednika pete vojne oblasti (u koju spada Hrvatska) s mnogo lojalnijim Srbinom generalom Avramovićem u pripremi za budući rat. Pošto se bez obzira na ranije dogovore s Miloševićem i odgodu odluke o nezavinosti pod pritiskom [[EEZ]]a rat postao neupitna budućnost Franjo Tuđman donosi odluku o stvaranju vlade nacionalnog jedinstva u cilju ujedinjavanja cjelokupne Hrvatske u njenoj obrani. Tijekom [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] koji je uskoro počeo Tuđmanov autokratski način upravljanja uspjeva efikasno upravljati obranom Hrvatske i istovremeno donositi strateški teške odluke kao što su bile osvajanja kasarna [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] u hrvatskim gradovima i žrtvovanje Vukovara.. Jedna od najvećih pohvala Tuđmanovog načina upravlja obranom Hrvatske je došla iz protivničkih redova od strane penzionisanog jugoslavenskog ministra obrane [[Branko Mamula|Branka Mamule]] koji je kasnije izjavio: "Tuđman je zauzeo strateški ispravan stav:Na vanjskom planu insistirati i stvarati vojsku koja bi se istovremeno mogla boriti s JNA i krajiškom paravojskom, a kada Hrvatska bude priznati i JNA se morala povući poraziti krajišku vojsku i na tjerati Srbe na poslušnost. Dok se ne stvore ti drugi uvjeti zauzet je stav da se odugovlači, pregovara, ne izaziva JNA na radikalni razračun,a kada se ocijeni da bi ona to mogla učiniti tražit prekid neprijateljstava, drugim rječima kupovati vreme. Uspjelo mu je ostvariti sva tri cilja, samo što se za pobjedu nad krajiškom vojskom moralo čekati do 1995. godine." === Rat u Bosni i Hercegovini === {{Glavni članak|Rat u Bosni i Hercegovini|Operacija Oluja}} Tuđmanova politika prema susjednoj Bosni i Hercegovini bila je obilježena njegovim vlastitim idejama [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]], konceptima o kojima je javno govorio i pisao još mnogo pre nego što je postao predsjednik. Po tim idejama o kojima pored ostalog piše i u svojoj knjizi ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'' [[Bosna i Hercegovina]] treba biti dio Hrvatske federalne jedinice, a bošnjačko pučanstvo je po njemu u svojoj golemoj većini po svom etničkom sastavu i govoru neprijekorno hrvatskog podrijetla. U skladu s takvim vlastitim razmišljanjima Franjo Tuđman je podesio hrvatsku politiku po pitanju rata u Bosni i Hercegovini gdje će hrvatsku petokolonašku ulogu preuzeti HDZ BiH koji je po vlastitom statutu bio "konstitutivni dio jedinstvene HDZ organizacije sa sjedištem u Zagrebu". Nakon što predsednik HDZ BiH [[Stjepan Kljuić]] odbije program razbijanja Bosne i Hercegovine on će prvo biti ignoriran, a potom i zamjenjen osuđenim kriminalcem <ref>[http://www.bratovstina.com/content/view/215/53/ Mate Boban životopis]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Mate Boban|Matom Bobanom]]. O svojoj namjeri aneksije [[Cazin]]ske Krajine i zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]] Franjo Tuđman nakon sklapanja ratnog primirja u Hrvatskoj 1992. potpuno opušteno kaže:"sadašnji Hrvatski perec je neprirodan" i "među građanstvom tih krajeva postoji veliki interes u priključenju Hrvatskoj". U skladu s takvim razmišljanjem nakon početka srpskog napada na Bosnu i Hercegovinu od Tuđmana postavljeni predsednik [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Republike Herceg-Bosne]] i od [[Slobodan Milošević|Miloševića]] postavljen predsednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]] postižu mirovni dogovor. Taj sporazum je imao i stavke o podjeli Bosne i Hercegovine pa će od strane njihovih kritičara biti opisivan kao dogovor razbojničkih država sličan s dogovorom [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Hitler-Staljin]] o podjeli [[Poljska|Poljske]] 1939. godine.<ref>[http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/74018005.html?FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&date=May+10%2C+1992&author=&desc=Carving+Up+Bosnia Carving Up Bosnia]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Dok cijela 1992. godina rata prolazi u pre svega srpskim napadima na područja pod kontrolom vlade Bosne i Hercegovine [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]] pod direktnim nadzorom Tuđmanovog predstavnika u liku zamjenika ministra obrane [[Slobodan Praljak|generala Praljka]] postepeno proširuje teritorij pod svojom kontrolom u centralnoj Bosni, a u skladu s dogovorom o podjeli države između Tuđmana i Miloševića prvi prepušta drugome kontrolu nad [[Bosanska Posavina|bosanskom Posavinom]],a zauzvrat po dogovoru dobiva samo [[Kupres]]. Otvoreni [[hrvatsko-bošnjački rat]] počinje 1993. kada po podacima bosanskohercegovačke vlade, [[UNPROFOR]]a i stranih medija dijelovi [[Hrvatska Vojska|Hrvatske vojske]] ulaze u u Bosnu i Hercegovinu <ref>[http://www.nytimes.com/1994/01/11/world/the-nato-summit-croats-and-bosnians-battle.html?scp=8&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt THE NATO SUMMIT; Croats and Bosnians Battle]</ref> kako bi pomogli Herceg-Bosni u njenom napadu na centralnu Bosnu, dok istovremeno Franjo Tuđman propagandno objašnjava agresiju pokušajem "Bošnjaka" da osvoji teritorij naseljen Hrvatima do [[Neum]]a ?! Totalni debakl ove agresije rezultira Tuđmanovim histeričnim zahtjevima, pretnjama da se završi [[hrvatsko-bošnjački rat]] ili će [[Hrvatska]] početi rat svom snagom <ref>[http://www.nytimes.com/1993/11/04/world/bosnians-storm-area-sending-thousands-of-croats-fleeing.html?scp=9&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt Bosnians Storm Area, Sending Thousands of Croats Fleeing]</ref><ref>[http://www.nytimes.com/1994/01/11/world/the-nato-summit-croats-and-bosnians-battle.html?scp=5&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt THE NATO SUMMIT; Croats and Bosnians Battle]</ref>. Posledica ovog Tuđmanovog [[rat]]a omraženog u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj gdje gotovo dovodi do raspada [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZa]] postaje diplomatski snalažljiv [[Washingtonski sporazum|mirovni sporazum]] kojim nastaje 1994. godine [[Federacija Bosne i Hercegovine]] koja potom treba ući u slabu uniju, [[konfederacija|konfederaciju]] s Hrvatskom <ref>[http://www.nytimes.com/1994/03/05/world/croatian-leader-backs-pact-by-bosnia-s-muslims-and-croats.html?scp=2&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt Croatian Leader Backs Pact by Bosnia's Muslims and Croats]</ref> što se nikada neće dogoditi, ali čime je zadovoljena Tuđmanova fiksacija. Tijekom mjeseci nakon ovog dogovora [[Hrvatska]] dobiva američke vojne savjetnike za organiziranje Hrvatske vojske koja sljedeću godinu u dogovoru s bosanskohercegovačkom vlada pokreće vojne akcije što rezultiraju prvo ukidanjem [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], a potom i zajedničkom ofenzivom u Bosni i Hercegovini čime završava tamošnji rat. U tom razdoblju tijekom druge polovice 1995. godine Franjo Tuđman bivši [[predsjednik|predsednik]] naroda koji se bori za slobodu (1991.), a potom predsednik razbojničke države (1993) postaje trijumfalni pobjednik u ratu čije akcije [[Operacija Oluja|oslobađaju Hrvatsku]] i završavaju [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Račun za hrvatsko-bošnjački sukob na kraju zbog Tuđmanove, [[Gojko Šušak|Šuškove]] i [[Mate Boban|Bobanove]] smrti će osim [[Stanovništvo Hrvatske|stanovnika Hrvatske]] koje ga je financiralo više od deset godina kasnije platiti preživjelo rukovodstvo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] na čelu s tadašnjim hrvatskim pomoćnikom ministra obrane [[Slobodan Praljak|Slobodanom Praljkom]]. == Unutrašnji poslovi == === Ekonomija === Tuđmanova mnogo puta ponovljena državnička vizija [[privatizacija|privatizacije]] postaje stvaranje hrvatskog elitnog sloja od 200 obitelji <ref name=autogenerated1>[http://www.vecernji.hr/vijesti/mesic-tudman-je-precijenjen-svatko-je-mogao-biti-predsjednik-clanak-303335 Mesić: Tuđman je precijenjen, svatko je mogao biti predsjednik]</ref> , a početnu smjernicu, zeleno svetlo u tom smjeru mu daruju [[Svjetska banka|Svetska banka]] i [[Međunarodni monetarni fond|MMF]] zahtevima da se pokrene praktički odmah divlja privatizacija, teoretski prodaja, a u stvarnosti poklanjanje državnih poduzeća u privatne ruke na području cele istočne Evrope. Pokušaj premijera [[Franjo Gregurić|Franje Gregurića]] 1992. godine da se pokrene pitanje darovanja dionica radnicima kao u praktički svim drugim bivšim socijalističkim državama od [[Slovenija|Slovenije]] pa sve do [[Rusija|Rusije]] i [[Srbija|Srbije]] (u 21. veku) Franjo Tuđman je odbio rečima:''Pa nećemo mi ponovno stvarati socijalizam'' <ref>Novi List 14.1.2012</ref> Kako je za razliku od država istočnog bloka u Jugoslaviji postojalo društveno, a ne državno vlasništvo prvi korak prema toj transformaciji postaje potrebe te promjene vlasništva i u skladu s tim sabor pod kontrolom Franje Tuđmana u doba izbijanja prvih ratnih operacija donosi 22.4.1991. Zakon o pretvorbi državnih poduzeća <ref>[http://www.poslovniprostor.com/zakoni/ZakonOpretvorbiDrustvenihPoduzeca.htm ZAKON o pretvorbi društvenih poduzeća]</ref> koji ispod lijepe fasade postaje temelj za u hrvatskom narodu popularno nazvanu pljačkašku privatizaciju. Tijekom te i takve privatizacije još uvek uspješne ili ako ništa drugo zbog nekretnina vredne kompanije će biti poklanjane raznim do tada potpuno nepoznatim osobama koje Tuđmanov predsednički nasljednik naziva špekulantima bez poslovnih znanja koji te poklonjene kompanije uništavaju <ref name=autogenerated1 />. U tom po Tuđmanu potrebnoj sječi "komunističkih mastodonata" koji sami ne bi mogli preživjeti tržišnu utakmicu obogatiti će se određen broj obitelji, na znane ili nepoznate načine vezan direktno s Tuđmanom ili samo s njegovom strankom to jest [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZom]] dok će zahvaljujući hrvatskim zakonima donešenim u od predsjednika kontroliranom saboru dio njih ostati zaštićen velom anonimnosti. Neupitno najpoznatiji među novonastalom poznatom Hrvatskom [[elita|elitom]] postaju poslovno uspješni [[Luka Rajić]], koji napreduje od pozicije vozača u [[Dukat]]u do njegovog vlasnika, [[Ivica Todorić]] koji u privatizaciji postaje najbogatiji [[Hrvati|Hrvat]] <ref>{{Cite web |title=Ivica Todorić biografija |url=http://www.biografije.org/todoric.htm |access-date=2011-07-14 |archive-date=2011-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725074426/http://www.biografije.org/todoric.htm |dead-url=yes }}</ref>, a čija poslovna aktivnost seže u doba Jugoslavije s početnim kapitalom stečenim kriminalnom radnjom, dok osuđeni kriminalac i HDZ financijer Josip Gucić <ref>{{Cite web |title=KAD GUCIC KUPUJE |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199701/70109-001-pubs-zag.htm |access-date=2011-07-14 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305022007/http://aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199701/70109-001-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref>, Tuđmanov teniski sparing partenr [[Bruno Orešar]], a definitivno i [[Miroslav Kutle]] koji postaje jedan od medijski eksponiranih simbola takve privatizacije <ref>{{Cite web |title=Miroslav Kutle biografija |url=http://www.biografije.org/kutle.htm |access-date=2012-05-11 |archive-date=2012-08-01 |archive-url=https://archive.today/20120801063530/http://www.biografije.org/kutle.htm |dead-url=yes }}</ref>. Kako bi se smirile socijalne tenzije to jest pobune radnika tijekom "privatizacijskog procesa" i uništavanja radnih mjesta [[vlada]] donosi zakone kojima se olakšava na razne načine odlazak u [[penzija|penziju]], ali efekat cijelog procesa u kojemu dolazi do ničim legitimiziranog bogaćenja elite koju većina naroda smatra pljačkom i grabežom dovodi do [[moral]]nog uništenja načela zajednice <ref>Josip Županov:"Poslije potopa" izdano 1995. godine</ref>. Kako bi osigurao ovaj proces privatizacije za koji će državna revizija pretvorbe i privatizacije reći da je bio u više od 90 % slučajeva protuzakonit Franjo Tuđman svog ministra privatizacije potom postavlja na poziciju ministra unutrašnjih poslova pa bi on u slučaju policijske istrage morao dati dopuštenje da se njega istražuje. Poslednji dio tako postavljene ekonomije postaje stvaranje precjenjenog tečaja kune sa svojim pogubnim učinkom na još aktivne poslovne subjekte i po završetku rata 1995 kada Hrvatskoj postane dostupno zaduživanje krpanje državnog budžeta na taj način <ref>{{Cite web |title=Javni i inozemni dug RH |url=http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=399 |access-date=2012-05-10 |archivedate=2011-12-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111229041436/http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=399 |deadurl=yes }}</ref>. === Spor oko NK Dinamo === Franjo Tuđman je smatrao ime NK Dinamo previše komunističkim.<ref group="notes">Ime Dinamo su odabrali zagrebački komunisti nakon drugog svjetskog rat po uzoru na [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]], [[Dinamo Moskva]], [[Dinamo Bukurešt]] što navijači suparničkih klubova rado ističu</ref> Zbog toga je ono promijenjeno najprije u HAŠK Građanski a potom u NK Croatia što je izazvalo bijes Dinamovih navijača - [[Bad Blue Boys]]a, ali i ostatka nogometne Hrvatske koja se pobunila zbog favoriziranja ovog kluba <ref name=autogenerated4>{{Cite web |title=Valentinovo je veliki dan za sve navijače Dinama, članak na dalje.com |url=http://dalje.com/hr-sport/valentinovo-je-velik-dan-za-sve-navijace-dinama/234118 |access-date=2012-02-20 |archive-date=2012-02-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216211555/http://dalje.com/hr-sport/valentinovo-je-velik-dan-za-sve-navijace-dinama/234118 |dead-url=yes }}</ref>. Tuđmanovo navijanje za Croatiju su kritičari smatrali neprimjerenim i nepotrebnim politiziranjem sporta u državi. Kao osvetu pripadnici Torcide su prošetali Splitom magarca s imenom Franjo. Tuđman je imao viziju NK Croatije kao velikog europskog kluba što se nije baš ostvarilo. Sukob je završio kad je krajem 1999. godine Tuđman umro, a HDZ izgubio izbore nakon čega je oko 70 dana nakon njegove smrti klub preimenovan u NK Dinamo što je izazvalo opće oduševljenje među njegovim navijačima <ref name=autogenerated4 />. Zlatko Canjuga, predsjednik NK Croatije iz Tuđmanova doba, izjavio je jednom prigodom da mu je sam Tuđman pred smrt rekao da bi trebalo vratiti ime Dinamo <ref name=autogenerated4 /> ali drugih dokaza za to osim njegove riječi nema. Tuđman se aktivno zanimao i za nacionalnu nogometnu reprezentaciju a njegovi kritičari su mu predbacivali da se (kao i u slučaju NK Dinama) miješao čak i u odabir igrača. Za razliku od njegovih kritičara Miroslav Ćiro Blažević smatra Tuđmana najzaslužnijom osobom za osvajanje bronce na SP u Francuskoj.<ref>Miroslav Ćiro Blažević, trener stoljeća, str. 39, [[Večernji list]], 2012, {{ISBN|978-953-280-125-5}}</ref> == Djela == * "Rat protiv rata", ''(Zagreb, 1957., 2. izd. 1969., slovensko izd. "Vojna proti vojni" Ljubljana, 1961.)'' * "Stvaranje socijalističke Jugoslavije", ''(Zagreb, 1960., slovensko izd. ''Rojstvo socijalističke Jugoslavije'' Ljubljana, 1961.)'' * "NOR u Hrvatskoj", ''(Vojna enciklopedija, III, 1960.)'' * "Okupacija i revolucija", ''(Zagreb, 1963.)'' * "Uvod u historiju socijalističke Jugoslavije", ''(1964.)'' * "Uzroci krize monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941.", ''disertacija, knj. I. - II. (Zagreb, 1965.)'' * "Jugoslavenski odbor i stvaranje zajedničke države jugoslavenskih naroda", ''(1966.) '' * "Velike ideje i mali narodi", ''(Zagreb, 1969., 2. izd. 1970., 3. izd. 1996.)'' * "Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi", ''(München-Barcelona, 1981., engl. izd. ''Nationalism in Contemporary Europe'' New York, 1981., 2. izd. 1982., njem. izd. ''Die Nationalitaetenfrage im heutigen Europa'', Lidingo, 1986.)'' * "Croatia on trial: the case of the Croatian historian dr. F. Tudjman", ''(London, 1981.)'' * "Na braniku povijesne istine: dokumenti sa suđenja 17-20. veljače 1981. u Zagrebu", ''(bez godine izdanja)'' * "Na suđenju dr. Tuđmanu sudilo se Hrvatskoj", ''(London, 1981.)'' * "Stirbt Kroatien?", ''(Hamburg, 1981.)'' * "Državnost nacija - ključ mira Europe", ''(Lidingo, 1982.)'' * "O povijesti rješavanja hrvatskog pitanja i samoodređenja naroda u svijetu", ''(Toronto, 1987.)'' * "Stjepan Radić u hrvatskoj povijesti", ''(Sudbury, 1988.)'' * "[[Bespuća povijesne zbiljnosti]]", (Zagreb, 1989., 2. izd. 1989., 3. i 4. izd. 1990., njemačko izd. ''Irrwege der Geschichtswirklichkeit'', Zagreb 1993., 5. izd. 1994., englesko izd. ''Horrors of War: Historical Reality and Philosophy'', Washington, 1996. kinesko izd. Peking, 1998.) * "Izabrana djela Franje Tuđmana", (knj. I. - III: ''Velike ideje i mali narodi'', ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'', ''Državnost nacija ključ - mira Europe'', ''Bespuća povijesne zbiljnosti''), (Zagreb, 1990.) * "Zna se. HDZ u borbi za samostalnost Hrvatske", ''knj. I. (Zagreb, 1992.), knj. II. (Zagreb, 1993.), knj III. (Zagreb, 1995.), knj. IV. (Zagreb, 1998.)'' * "Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918.-1941.", ''knj. I. - II., (Zagreb, 1993.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana od stanju države i nacije" ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog sabora, (Sabor, Zagreb, 1994.)'' * "Stanje hrvatske države i nacije" ''(izvješće predsjednika Republike i vrhovnog zapovijednika oružanih snaga Republike Hrvatske Hrvatskom saboru), (Ministarstvo obrane Republike Hrvatske - politička uprava, Zagreb 1995.)'' * "S vjerom u samostalnu Hrvatsku", ''(Zagreb, 1995.)'' * "Usudbene povjestice", ''(Zagreb, 1995.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju Hrvatske države i nacije u 1995. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskoga sabora, (Zagreb, 1996.)'' * "Vlak slobode", ''(Zagreb, 1996.)'' * "Povijesna sudba naroda, Izabrani tekstovi", ''(Zagreb, 1996., njemačko izd. ''Das historische Schicksal des Volkes'', Bonn, 1997., mađarsko izd. ''Népek történelmi sorsa Velagatott irasok (kézirat gyanánt)'', Budimpešta, 1997., bugarsko izd. ''Istoričeskata s'dba na narodite: Izabrani trudove'', Sofija, 1997., češko izd. ''Dejinny udel národu, Vybrané texty'', Prag, 1997., makedonsko izd. ''Istoriskata sudba na narodite, Izabrani tekstovi'', Skoplje, 1998.)'' * "Misao hrvatske slobode - od nacionalne ugroženosti do državne samostalnosti (fragmenti misli i pogleda)", ''Narodne novine, (Zagreb, 1997.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1997. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog državnog sabora, (Zagreb, 1998.)'' * "HDZ stožerna stranka demokratske Hrvatske", ''(Zagreb, 1998.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1998. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog državnog sabora, (Zagreb, 1999.)'' '' === Posmrtno === * "Petrinjska 18: Zatvorski dnevnik iz 1972.", ''(Zagreb, 2003.)'' * "Franjo Tuđman - Osobni dnevnik", ''knj. 1, 1973.-1978., knj. 2, 1979.-1983., knj. 3, 1984.-1989., (Urednik: [[Zvonimir Despot]], Zagreb, 2011.)'' == Povezano == * [[Zagrebačka kriza]] == Napomene == <references group="notes" /> == Izvori == {{reflist|2}} {{Commonscat|Franjo Tuđman}} {{Predsjednici Hrvatske}} {{Predsjednici HDZ}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1922|1999|Tuđman, Franjo}} [[Kategorija:Predsjednici Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Generali JNA]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije|Raspad SFRJ]] [[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]] [[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] 51zkwax3gy27wacfbgb9a6hg3x7wf3g 0 14872 42715820 42648514 2026-11-02T07:57:58Z Orion1964 60967 /* Zarobljavanje */ 42715820 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Stjepan Filipović | slika =Stjepan_Stevo_Filipović.jpg | opis_slike=''Stjepan Filipović nekoliko trenutaka pre smrti'' | datum_rođenja =[[27. januar]] [[1916]]. | mesto_rođenja =[[Opuzen]], kod [[Metković]]a | država_rođenja =<br />{{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[22. maj]] [[1942]]. ('''26''' god.) | mesto_smrti =[[Valjevo]] | država_smrti =[[Nedićeva Srbija]] |profesija=radnik |KPJ=[[1940]]. |NOB=komandir Kolubarske čete <br />[[Valjevski partizanski odred|Valjevskog NOP odreda]] |rat=[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |narodni heroj=[[14. decembar|14. decembra]] [[1949]]. }} '''Stjepan Filipović''' ([[Opuzen]], [[27. siječnja]] [[1916.]] - [[Valjevo]], [[22. svibnja]] [[1942.]]), tokom ustanka u Srbiji poznat kao '''Steva Kolubarac'''{{sfn|Čitaković|1988|p=82}}<ref>https://www.znaci.org/00001/9_5.htm</ref>, je bio hrvatski [[komunist]] i komandir Kolubarske čete [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] tijekom [[Ustanak u Srbiji 1941.|Ustanka u Srbiji]]. Slika njegove herojske smrti postala je simbol otpora fašizmu u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Proglašen je za [[Narodni heroj|Narodnoga heroja]] [[SFRJ|Jugoslavije]]. == Biografija == Stjepan Filipović rođen je u [[Opuzen]]u, u tadašnjoj [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]], današnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], kao treće od petero djece Antona i Ivke Filipović.<ref name="Radanović">[http://www.starosajmiste.info/blog/stjepan-filipovic-heroj-radnicke-i-antifasisticke-borbe-70-godina-od-smrti/ {{sr icon}} Milan Radanović, ''Stjepan Filipović: heroj radničke i antifašističke borbe: 70 godina od smrti''], pristupljeno 11. siječnja 2012.</ref> Obitelj Filipović se dosta selila te je živio u [[Županja|Županji]], [[Mostar]]u i u [[Kragujevac|Kragujevcu]]. U Kragujevcu je izučio bravarski zanat i svladao osnove električarskog, stolarskog i knjigovezačkog zanata.<ref name="Radanović"/> [[1937.]] godine priključio se radničkom pokretu i prvi put uhićen je i osuđen na godinu dana zatvora. [[1940.]] godine pridružio se [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]]. === Ustanak u Srbiji 1941. === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Valjevski partizanski odred}} [[Datoteka:Oslobođenje Krupnja 1941.jpg|minijatura|Prikaz [[Bitka za Krupanj 1941.|bitke za Krupanj]] (od 1 do 3 septembra 1941 godine).]] Filipović se nalazio u [[Kragujevac|Kragujevcu]] [[1941.]] godine kada je počeo rat u Jugoslaviji. Po direktivi [[Savez komunista Jugoslavije|Partije]] prešao je u [[Valjevo]], gde je radio na prikupljanju oružja, pripremama ustanka i osnivanju prvih borbenih partizanskih grupa. Kada mu je zapretila opasnost da ga uhapse, početkom srpnja 1941. godine otišao je u Kolubarsku četu [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]]. U prvim oružanim borbama Stevo je pokazao veliku hrabrost. Početkom jula, sa još nekoliko boraca, u blizini [[Valjevo|Valjeva]] uništio je nemački kamion i njegovu posadu. Zbog svoje hrabrosti brzo je napredovao od borca do zamjenika komandira Kolubarske čete. Naročito se istakao u napadu na železničku stanicu [[Lajkovac]], [[15. avgust]]a [[1941]]. godine. Stjepan se, sa pištoljem i bombama u rukama, provlačio između vagona, pronalazio nemačke automatičare i sa svojim borcima polako čistio kompoziciju voza. Prema partizanskim izvorima, u toj borbi bilo je 40 poginulih i ranjenih Nemaca i žandarma. Zbog ovog podviga bio je pohvaljen od strane Vrhovnog komandanta NOP odreda [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Pri [[Bitka za Krupanj 1941.|napadu na Krupanj]] i [[Bitka za Šabac 1941.|Šabac]], pokazao je slično junaštvo, pa je po drugi put pohvaljen od Vrhovnog komandanta. Krajem rujna 1941. godine prešao je u [[Mačvanski partizanski odred]] gdje je postao [[politički komesar]] odreda. Posle [[Povlačenje partizana u Sandžak 1941.|povlačenja glavnine partizanskih snaga]] iz [[Srbija|Srbije]] u [[Sandžak (oblast)|Sandžak]], krajem 1941. godine, Filipović je imenovan za komandanta Tamnavsko-kolubarskoga bataljona Valjevskoga NOP odreda.<ref name="Radanović"/> === Zarobljavanje === [[Datoteka:Valjevski partizanski odred.jpg|thumb|Borci Valjevskog partizanskog odreda u jesen 1941.]] Decembrа [[1941.]] polа odredа se pripremаlo zа prelаzаk preko Drine iz Srbije u Bosnu.<ref name="Ilustrovana">[http://www.princip.info/2014/05/23/stjepan-stevo-filipovic-narodni-heroj-podignutih-ruku-prkosio-zlu/ Stjepan Stevo Filipović, narodni heroj: Podignutih ruku prkosio zlu! (Ilustrovana Politika, oktobar 1960.)]</ref> Usled izdаje i dobro pripremljene zаsede, [[24. prosinca]] [[1941.]] godine zаrobljeni su gotovo svi borci.<ref name="Ilustrovana"/> Filipovića su zarobili legalizirani [[četnici]] koji su pripadali formacijama četnika [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]].<ref name="Radanović"/> U četničkome zatvoru u [[Loznica|Loznici]] bio je mučen pa je potom sproveden u [[Šabac]] gde je zatvoren s ostalim zarobljenim partizanima, te su potom bili prebačeni u logor u šabačkom naselju Senjak koji je bio pod kontrolom [[Nijemci|Nijemaca]] i [[Srpski dobrovoljački korpus|ljotićevaca]]. Stjepan Filipović se pripremаo zа smrt još u šаbаčkom zаtvoru. Prema svedočenju arhitekte Nenаda Stevаnovića, koji se borio i bio zarobljen zаjedno sа Filipovićem, kada je nemački major naredio zarobljenicima da komunisti istupe napred, istupio je samo Stjepan Filipović. On je još u zatvoru rekao da njegа poznаju i dа će on reći ko je, dok ostаli zarobljenici treba da ćute.<ref name="Ilustrovana"/> Kada ga je mаjor Pаul upitao zаšto je postаo komunistа, Stjepan je odgovorio: {{izdvojeni citat|Recite mu dа bi i on postаo komunistа dа je postаvljаo gromobrаne nа fаbričkim dimnjаcimа zа deset dinаrа dnevno.<ref name="Ilustrovana"/>}} Kada su Stjepana iz zаjedničke sobe odvodili u sаmicu, poručio je ostalima: {{izdvojeni citat|Drugovi, nemojte ničemu dа se nаdаte. Ovde neće zаlutаti dobro. Budite hrаbri kаd vаs budu streljаli. Nemojte dа pokаžete dа nаšа smrt znаči njihovu pobedu.<ref name="Ilustrovana"/>}} Iz šabačkog logora Filipović je predan njemačkom [[Gestapo|Gestapu]] i premješten je u [[Beograd]].<ref name="Radanović"/> Posle neuspjelog sаslušаvаnjа, koje je trаjаlo do mаjа mesecа [[1942]]. godine, Nemci su Stjepana Filipovićа osudili na smrt vješanjem i predаli [[Srpska držаvna strаža|Srpskoj držаvnoj strаži]] rаdi javnog izvršenjа smrtne presude u Valjevu.<ref name="Radanović"/> Kаdа je esesovаc Tаjhmаn primio izveštаj o držаnju Stjepana Filipovićа, crvenom olovkom je nаpisаo preko fascikle: "''Nаčelniku IV, nemogućаn slučаj''".<ref name="Ilustrovana"/> === Pogubljenje === [[File:Stjepan Stevo Filipović neposredno pred vešanje u Valjevu.jpg|thumb|Narodni heroj Stjepan Stevo Filipović vređa kukavice i sluge okupatora koje ga vode na vešanje, Valjevo 22. maja 1942.]] Stjepan Filipović je javno pogubljen u Valjevu [[22. svibnja]] [[1942]]. godine. Oko vešala u centru Valjeva bilo je oko tri hiljаde ljudi i dece kojа su dovedenа iz školskih klupа.<ref name="Ilustrovana"/> Očevidаc, profesor vаljevske gimnаzije Milivoj Mаndić, svedoči: {{izdvojeni citat|Oko polа jedаnаest nа lice mestа došlo je nekoliko nemаčkih tenkovа i аutomobilа kojim su se dovezli nemаčki oficiri. Oružаni ljudi – Držаvnа strаžа, Dobrovoljci, Šuc-Policijа – krstаrili su kroz nаrod i oko vešаlа. Sve je bilo spremno zа krvаvu predstаvu, zа ubijаnje čovekа.<ref name="Ilustrovana"/>}} Dok su ga žаndаrmi provodili na vešala, Stjepan se obraćao okupljenima: {{izdvojeni citat|Nemojte sаmo gledаti. Udrite gаdove. Vаdite zаrđаle puške. Ako budete sаmo posmаtrаli, gаdovi će nаs jednog po jednog ubijаti.<ref name="Ilustrovana"/>|Stjepan Filipović}} Stigаvši nа gubilište, Filipović je držao antifašističke govore, pozivаjući okupljenu masu dа se prihvаti pušаkа. Vikаo je: "''Dole Hitler, dole fаšizаm, živeo Sovjetski Sаvez!''"<ref name="Ilustrovana"/> Obješen je 15 minuta ranije nego što je bilo predviđeno. Njegovo tijelo je na vješalima ostavljeno nekoliko dana, a potom odnešeno u nepoznatom pravcu i do danas se ne zna gdje je pokopan.<ref>{{sr icon}} [http://www.politika.rs/rubrike/Srbija/t8721.lt.html B. Novović, ''Sudbina heroja koji je zadivio ceo svet. Budacima na legendu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120606184259/http://www.politika.rs/rubrike/Srbija/t8721.lt.html |date=2012-06-06 }}, [[Politika (novine)|Politika]], 7. listopada 2006., pristupljeno 11. siječnja 2013.</ref> Stevine reči prkosa na vešalima, i poziva narodu da se borbi protiv gadova, velikom brzinom su se prenele po valjevskom kraju.{{sfn|Čitaković|1988|p=82}} Svako od prisutnih na vešanju je pričao onako kako je čuo, odajući priznanje nesalomivosti komunista - partizana. Valjevski ilegalac [[Sreten Čitaković]], koji nije prisustvovao vešanju, čuo je Stevine poslednje reči sa više strana.{{sfn|Čitaković|1988|p=82}} Samo nedelju dana nakon vešanja, mladići u selima oko Valjeva su pokazivali prkosnu fotografiju Steve Filipovića.{{sfn|Čitaković|1988|p=83}} Priče o Stevinom hrabrom držanju izazvale su divljenje i olakšale komunističkim ilegalcima dalji rad i povoljniji opstanak na terenu valjevskog kraja.{{sfn|Čitaković|1988|p=84}} Umesto da slavi pobedu, okupator je doživeo javni poraz.{{sfn|Čitaković|1988|p=84}} Zbog prkosnog držanja Stjepana Filipovića na gubilištu, nemačke okupacione vlasti su ubrzo donele naredbu da se odustane od daljih javnih vešanja na tlu Srbije.<ref name="Fotografija"/> == Sudbina fotografije == [[Datoteka:Stjepan Filipović.JPG|thumb|Spomenik Stjepanu Filipoviću u Valjevu]] Prema mnogim mišljenjima i anketama, fotografija mladog Stjepana Filipovića koji sa omčom oko vrata stoji ispod vešala uzdignutih pesnica, jedna je od najupečatljivijih fotografija Drugog svetskog rata.<ref name="Fotografija">[http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Ovekovecila-herojsku-smrt.lt.html Ovekovečila herojsku smrt („Politika“, 04/11/2012)]</ref> Ovaj momenat je najverovatnije uslikala tada sedamnaestogodišnja Slobodanka Vasić, šegrt i "leteći fotograf" u radnji Kosare Antić u Valjevu.<ref name="Fotografija"/> Fotografije su se samo pola sata posle vešanja pojavile u izlogu foto-radnje Kosare Antić, zarad prodaje. Narod ih je kupovao i zahvaljujući tome sačuvano je nekoliko primeraka, jer su istog dana Nemci zaplenili sve snimke, zatvorili radnju i uhapsili radnike, među kojima i Slobodanku.<ref name="Fotografija"/> Jednа kopijа fotografije je pronašla put do javnosti. U to vreme su u kući doktora Brаnka Keslera, pristaše [[NOP]]-a, stаnovаli nemаčki oficiri. Nakon pogubljenja Filipovićа, komаndаnt feld žаndаrmerije pokаzаo je doktoru Kesleru hrpu fotogrаfijа. Iskoristivši trenutаk, doktor Kesler je ispustio jednu fotogrаfiju nа pod, а zаtim je nogom podvukаo pod tepih. Iаko je zа vreme rаtа bio hаpšen, doktor Kesler je sаčuvаo ovаj dokumenаt: {{izdvojeni citat|Nisаm ondа ni znаo koliko će ovа fotogrаfijа dаnаs znаčiti i zа nаs i zа svet. Tog trenutkа, kаo i svi mi koji smo se divili smrti ovog nаšeg mlаdog drugа, želeli smo nа neki nаčin dа sаčuvаmo neku uspomenu nа njegа. Jа sаm čuvаo fotogrаfiju mlаdićа koji prkosi podignutim rukаmа.<ref name="Ilustrovana"/>|doktor Brаnko Kesler}} Nakon oslobođenja Beograda, fotografiju u redakciju „Politike” doneo doktor Branko Kesler, zubni lekar iz Valjeva. 4. novembra [[1944]]. godine fotografija mladića s visoko podignutim rukava i stisnutim pesnicama u trenutku dok čeka egzekuciju osvanula je na prvoj strani Politike, ali bez potpisa ko je njen autor, što je tek kasnije ustanovljeno.<ref name="Fotografija"/> Ova fotografija se u prirodnoj veličini nalazi u zgradi [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u Njujorku kao simbol otpora fašizmu.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/120526/Default.aspx Slobodnadalmacija.hr: Srušeni heroj Stjepan Filipović vraća se u centar Opuzena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120604020314/http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/120526/Default.aspx |date=2012-06-04 }}, pristupljeno 19. aprila 2012.</ref> Pred njom je svojevremeno na jednoj izložbi pao na kolena čuveni indijski državnik [[Jawaharlal Nehru]].<ref name="Fotografija"/> == Sudbina braće == Brat Stjepana Filipovića, Šimun, strijeljan je u Kragujevcu [[20. listopada]] 1941. godine za vrijeme njemačke odmazde nad stanovništvom toga grada.<ref name="Radanović"/> Prema svjedočenju Stjepanove i Šimunove sestre Jelice, Šimun je kao Hrvat vjerojatno mogao izbjeći smrt međutim odbio je naglasiti svoje etničko podrijetlo podijelivši sudbinu svojih sugrađana.<ref name="Radanović"/> Drugi Stjepanov brat, Nikola, bio je borac Kragujevačkoga partizanskog odreda od 1941. godine i poginuo je u svibnju [[1943.]] godine na [[Zelengora|Zelengori]] kao borac Prve proleterske brigade tijekom [[Bitka na Sutjesci|bitke na Sutjesci]].<ref name="Radanović"/> == Nasleđe == [[Datoteka:Споменик Стјепану Филиповићу.jpg|center|mini|800px|Spomenik Stjepanu Filipoviću u Valjevu.]] Stjepan Filipović proglašen je Narodnim herojem Jugoslavije [[1949.]] godine. U Valjevu podignut mu je spomenik [[1961.]] godine (rad [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]]). U rodnome Opuzenu podignut mu je spomenik [[1978.]] godine (rad [[Miro Vuco|Mire Vuce]] i [[Stjepan Gračan|Stjepana Gračana]]). Četiri osnovne škole u SFRJ nosile su naziv po Stjepanu Filipoviću: u Opuzenu, Divcima (Valjevo), Velikim Crljenima (Lazarevac) i u Beogradu, a danas je samo osnovna škola u Divcima ostala nositi naziv po njemu.<ref name="Radanović"/> [[Datoteka:Stjepan Filipović paste-up, Belgrade 2023.jpg|mini|Stjepan Filipović paste-up u Beogradu]] U noći s [[17. srpnja|17.]] na [[18. srpnja]] [[1991.]] godine spomenik u Opuzenu je miniran.<ref name="Radanović"/> Počinitelji tog vandalizma nisu do danas pronađeni a spomenik još nije obnovljen. [[2010.]] godine uklonjeno je i postolje spomenika pri izgradnji poslovno-poduzetničke zone na ulazu u grad Opuzen.<ref name="S.D.">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/116498/Default.aspx Stanislav Soldo, ''Pao partizan antifašisti će tužiti opuzensku vlast''], Slobodna Dalmacija, 24. rujna 2010., pristupljeno 11. siječnja 2013.</ref> Obnova spomeničkoga kompleksa Stjepanu Filipoviću ušla je među sedam prioritetnih na državnoj razini i novac je osiguralo [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske]],<ref name="S.D."/> a planira se postavljanje spomenika u parku koji se nalazi u samom središtu grada<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/120526/Default.aspx Ahmet Kalajdžić, ''Srušeni heroj Stjepan Filipović vraća se u centar Opuzena''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120604020314/http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId/120526/Default.aspx |date=2012-06-04 }}, Slobodna Dalmacija, 6. studenoga 2010., pristupljeno 11. siječnja 2013.</ref>. Njegov spomenik u Valjevu bio je više puta oskrnavljen a bista koje je postavljena u centru grada srušena je u veljači 1991. godine. Obnovljena je, a ponovno je porušena [[2004.]] godine.<ref name="Radanović"/> Bista je potom nekoliko godina stajala u prostorijama lokalnoga komunalnog poduzeća pa je nakon ponovnoga obnavljanja [[13. kolovoza]] [[2009.]] godine, od pripadnika lokalnoga pristalice [[Neonacizam|neonacističke]] organizacije ''[[Nacionalni stroj]]'', na njoj nacrtan [[kukasti križ]].<ref name="Radanović"/> Od [[2011.]] godine dodjeljuje se, za glavnu nagradu, na [[Opuzenski filmski festival|Opuzenskom filmskom festvalu]] kipić "Stjepan Filipović" (rad kipara [[Davor Popović|Davora Popovića]]).<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/147318/Default.aspx Stanislav Soldo, ''"Volim te jako" najbolji film opuzenskog festivala''], [[Slobodna Dalmacija]], 29. kolovoza, 2011., pristupljeno 21. siječnja 2013.</ref> == Povezano == * [[Ustanak u Srbiji 1941.]] * [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije]] == Literatura == * {{Cite book|last=Čitaković|first=Sreten|year=1988|title=Na ilegalnim stazama|publisher=Milić Rakić|location=Valjevo|id=|ref=harv}} * Mirjana Belić-Koročkin-Davidović, Radivoje Davidović, ''STEVAN FILIPOVIĆ - ISTINA O ISTORIJSKOJ FOTOGRAFIJI'', Čigoja štampa, Beograd, 2012. == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{portal NOB}} {{Commonscat|Stjepan Filipović}} * [http://www.princip.info/2014/05/23/stjepan-stevo-filipovic-narodni-heroj-podignutih-ruku-prkosio-zlu/ Stjepan Stevo Filipović, narodni heroj: Podignutih ruku prkosio zlu! (Ilustrovana Politika, oktobar 1960.)] * [http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Ovekovecila-herojsku-smrt.lt.html Ovekovečila herojsku smrt („Politika“, 04/11/2012)] * [http://www.politika.rs/rubrike/Tema-nedelje/dan-ustanka-zaboravljeni-praznik/Antifasista-i-heroj-Stevan-Filipovic.sr.html Antifašista i heroj Stevan Filipović („Politika“, 7. jul 2013)] * [http://www.fpi.rs/blog/mirjana-belic-korockin-davidovic-radivoje-davidovic-stevan-filipovic-istina-o-istorijskoj-fotografiji-beograd-2012/ Istina o istorijskoj fotografiji - prikaz knjige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160405090739/http://www.fpi.rs/blog/mirjana-belic-korockin-davidovic-radivoje-davidovic-stevan-filipovic-istina-o-istorijskoj-fotografiji-beograd-2012/ |date=2016-04-05 }} {{Narodni heroji-Dalmacija}} {{Narodni heroji-Zapadna Srbija1}} {{Lifetime|1916|1942|Filipović, Stjepan}} [[Kategorija:Biografije, Metković]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani|Filipović]] [[Kategorija:Valjevo u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Politički komesari NOVJ]] [[Kategorija:Osuđeni na smrt]] [[Kategorija:Poginuli partizanski komandanti]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije|Filipović]] [[Kategorija:Ustanak u Srbiji (1941.)]] 8vo2zftas45ec78ezt6vgbh93h9sblq 0 17174 42715814 42670108 2026-11-02T07:30:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715814 wikitext text/x-wiki {{TOC/LGBT istorija}} Kratak pregled događaja u istoriji [[gej]]eva, [[lezbejka|lezbejki]], [[biseksualnost|biseksualnih]], [[transrodnost|transrodnihi]] [[transeksualnost|transeksualnih]] osoba. = Stari vek = == c. 12.000. pre nove ere == * Pri kraju [[gornji paleolit|gornjeg paleolita]] ljudi su počeli da ostavljaju [[artifakt (arheologija)|artifakte]] i umetnine koji sugerišu [[homoeroticizam]]. Primeri uključuju nekoliko pećinskih crteža i stotine falusnih "štapova", među kojima je jedan isklesani dupli [[dildo]] koji izgleda kao da je služio dvema ženama za istovremenu upotrebu. Ovaj dildo je nađen u [[Gorge d'Enfer]] u današnjoj [[Francuska|Francuskoj]]<ref>[http://www.britarch.ac.uk/ba/ba15/ba15feat.html Uncovering the prehistory of sex] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120719154957/http://www.britarch.ac.uk/ba/ba15/BA15FEAT.HTML |date=2012-07-19 }}, Timothy Taylor, British Archaeology, Nr.15, jun, 1996.</ref> == c. 8.000 - 5.000. pre nove ere<ref>Na sajtu ''Queer Heritage'' se navodi 5.000 godina pre nove ere kao moguće vreme nastanka crteža [http://www.aaronsgayinfo.com/timeline/FtimeBC.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200218141118/http://www.aaronsgayinfo.com/timeline/FtimeBC.html |date=2020-02-18 }}, dok se na sajtu Teksaškog univerziteta u Ostinu, odeljenja za klasičnu arheologiju, pominje 8.000. godina pne.[http://www.utexas.edu/courses/classicalarch/images.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080515003941/http://www.utexas.edu/courses/classicalarch/images.html |date=2008-05-15 }}</ref> == * Mogući primer homoerotike u evropskoj umetnosti u [[mezolit]]u jeste crtež u kamenu na kome je prikazana grupa žena i muškaraca koji plešu oko dve centralne muške figure sa penisima u erekciji<ref>{{Cite web |title=Queer Heritage |url=http://www.aaronsgayinfo.com/timeline/FtimeBC.html |access-date=2008-08-16 |archive-date=2020-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200218141118/http://www.aaronsgayinfo.com/timeline/FtimeBC.html |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://www.utexas.edu/courses/classicalarch/images1/addauraincis.jpg Fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121003210031/http://www.utexas.edu/courses/classicalarch/images1/addauraincis.jpg |date=2012-10-03 }} pomenutog crteža.</ref>. == c. 2350. vek pre nove ere == * Sagrađena je zajednička grobnica muškog para, [[Khnumhotep i Niankhkhnum|Khnumhotepa i Niankhkhnuma]]. Veruje se da su njih dvojica bili ljubavnici, što bi ih učinilo prvim zabeleženim gej parom u istoriji<ref>{{cite web |url=http://puck.ingentaconnect.com/vl=13879631/cl=14/nw=1/rpsv/cgi-bin/linker?ini=routledg&reqidx=/cw/routledg/00438243/v32n2/s5/p193 |title=Same-sex desire, conjugal constructs, and the tomb of Niankhkhnum and Khnumhotep |accessdate=16. 08. 2008. |author=Greg Reeder |work=World Archaeology 32/2, str 193-208 |publisher=Routledge, part of the Taylor & Francis Group }}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - neophodno je registrovanje.</ref><ref>[http://www.egyptology.com/niankhkhnum_khnumhotep/ The tomb of Khnumhotep and Niankhkhnum]</ref>. == c. 1750. pre nove ere == U [[babilonija|babilonskom]] [[Hamurabijev zakonik|Hamurabijevom zakoniku]] pominju se dvorske sluge, takozvani "''girsequ''", čiji je zadatak bio da seksualno opslužuju muškarce vladajuće klase<ref>David F. Greenberg: ''"The Construction of Homosexuality"'', University of Chicago Press, 1988, {{ISBN|0-226-30628-3}} Pregled knjige dostupan online [http://books.google.com/books?id=tSJkCFH11YcC&printsec=frontcover&source=gbs_summary_r&cad=0#PPP1,M1 ovde].</ref>. Sumero-vavilonska "''girsequ''" je obično prevođena kao [[evnuh]]<ref name=Glossary>[http://www.well.com/user/aquarius/glossary.htm Glossary]</ref>. U prevodu na srpski ova reč je prevedena kao "favorit"<ref name="SRHam" >[https://web.archive.org/web/20090530034452/http://www.alanwatson.org/sr/kutak/vezbe/hamurabi.pdf Hamurabijev zakonik], prevod: Ced. Marković, 1925</ref>. ''Girsequ'' se pominje u članovima 187, 192 i 193. U istim članovima pominje se i reč "''salzikrum''", koja je složenica: muškarac-žena i kojom se možda označavala lezbejka<ref>[http://www.well.com/user/aquarius/section1.htm#B2 Eunuchs are able to procreate], ''"Born Eunuchs": Homosexual Identity in the Ancient World''</ref>. Hamurabijev zakonik je "muškoj ženi" davao veća prava pri nasleđivanju nego drugim ženama (od 178. člana)<ref>[http://www.well.com/user/aquarius/almah.htm Male Daughters, Barren Women and Virgins]</ref>.U srpskom prevodu ''salzikrum'' je prevedena kao "javna ženska"<ref name="SRHam"/>. == [[7. vek pne.|7. vek]] pre nove ere == * '''c. [[630. pne.]]''' – rođena je [[Sapfo]] prva poznata lezbejka u istoriji, čija je ljubav prema devojkama slavljena kao [[Sokrat]]ova ljubav prema dečacima. Vodila je školu za devojke na ostrvu [[Lezbos]]u, iz čijeg imena je izveden današnji termin „[[lezbejka]]“<ref>[http://www.gay-serbia.com/queer/sapfo/index.jsp Sapfo sa Lezbosa] na [[gay-serbia.com]]-u.</ref> == [[6. vijek pne.|6. vek pne.]] == [[Datoteka:Harmodius and Aristogeiton.jpg|150px|thumb|right|[[Harmodije i Aristogiton]].]] * '''c. [[600. pne.]]''' – '''''[[Zapisi iz Tere]]''''' – na ostrvu Tera (danas [[Santorini]]) pronađeni su natpisi na zidu koji datiraju iz 7. ili 6. veka pre nove ere. Ovi grafiti sadrže veoma direktno izrečena svedočanstva o seksualnim odnosima. Neki od njih glase: "Pidipiad je imao seks", "Timagor, Emferes i ja smo imali seks", "Krimon je imao seks sa Amocionom ovde", "Pored Delfiniona<small>†</small> Krimon je ovde imao seks sa dečakom, bratom Batiklea"<ref>[http://www.ipce.info/library_3/files/thera.htm Journal of Homosexuality vom 20. April 1990: Edward Brongersma JD: "''The Thera Inscriptions Ritual or Slander?''"]</ref> :<small>†Zid se nalazi pored hrama [[Apolon|Apolona Delfiniona]].</small> * '''[[514. pne.]]''' – Ljubavni par, [[Harmodije i Aristogiton]] ubili [[Atina|atinskog]] tiranina, [[Hiparh]]a<ref>[[Tukidid]], ''[[Peloponeski rat (knjiga)|Peloponeski rat]]'' 6.54.1. nadalje</ref>."Tiranoubice", kako ih je narod kasnije zvao, slavljeni su kao oslobodioci, a njihove statue bile su podignute na atinskom trgu. == [[5. vek pne.]] == * '''c. [[450. pne.]]''' - U [[Tora|Toru]] je uključena [[Levitska knjiga]], koja time postaje deo zakona u [[Palestina|Palestini]]. Ovim homoseksualni odnosi postaju kažnjivi smrću<ref>[http://www.hbk.hr/biblija/sz/n-lev.htm Tekst knjige Levitske]</ref>. == [[4. vek pne.]] == * '''[[385. pne.]]''' - U [[Gozba (Platon)|Platonovoj Gozbi]] se izlaže teorija o "[[treći pol|trećem polu]]", koja je prvi pokušaj teorijskog objašnjenja razlika između homoseksualnih i hetereoseksualni osoba. * '''[[338. pne.]]''' - [[Sveta četa Tebe]], koja je bila sastavljena od ljubavnika, pretrpela je jedini i konačni poraz sukobljena sa [[Filip II Makedonski|Filipom II Makedonskim]] u [[bitka kod Heroneje|bitci kod Heroneje]]. Prema pisanju [[Plutarh]]a, posle bitke je Filip II obilazio bojište i kada je naišao na mrtve ljubavne parove, rasplakao se i rekao: "''Neka budu istrebljeni oni koji misle da su ovi učinili ili osećali nešto sramno.''"<ref>Plutarh, Pelopida, XVIII</ref> * '''[[324. pne.]]''' – umire [[Hefestion]], ljubavnik [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Aleksandar je bio izvan sebe zbog Hefestionove smrti: obrijao je glavu u znak žalosti, dao je da se lekar koji je (neuspešno) lečio Hefestiona razapne na krst, uništio je grad [[Ekbatana|Ekbatanu]], zabranio je sve proslave i festivale u kraljevstvu. Zajedno sa telom Hefestiona krenuo je u [[Babilon]], gde je priredio veličanstvenu sahranu. Poslao je pitanje [[Amon]]ovom proročištu da li može Hefestiona da proglasi bogom. Proročište mu nije dalo božanski status, ali mu je dozvolilo da Hefestion bude slavljen sa herojskim počastima, te Aleksandar je gradio svetilišta u njegovu slavu. Mnogi povezuju smrt Hefestiona sa Aleksandrovom, koja je usledila svega osam meseci kasnije.<ref>[http://websfor.org/alexander/arrian/book7a.asp Anabasis 7a] i [http://websfor.org/alexander/arrian/book7b.asp Anabasis 7b], Arijan (engleski prevod)</ref> == [[2. vek pne.]] == * '''[[149. pne.]]''' - Donet je zakon po nazivu ''[[Lex Scantinia]]'', koji je zabranjivao pederastiju i pasivnu ulogu u istopolnim odnosima između slobodnih građana Rima. Zakon je predviđao smrtnu kaznu.<ref>Joh. Frid. Christ. (1726), ''Historia legis Scantiniae'' (Historia de la ley Scantinia)</ref><ref>Wilhelm Rein, ''Das Criminalrecht der Römer von Romulus bis auf Justinianus'' (Historia penal romana desde Romulo hasta Justinian I), 1844, p. 864</ref><ref>Gisela Bleibtreu-Ehrenberg, ''Tabu Homosexualität - Die Geschichte eines Vorurteils'' (El tabú de la homosexualidad: historia de un prejuidio), 1978, p. 187</ref> : ''Vidi dalje'': [[LGBT istorija antičkog Rima]], [[Lex Scantinia]]. == [[1. vek pne.]] == * '''[[80. pne.]]''' – Mladi [[Julije Cezar]] se nalazi na dvoru [[Nikomed IV Filopator|Nikomeda IV, kralja Bitinije]]. Govorilo se da su njih dvojica ljubavnici, zbog čega su Cezara prozvali "kraljicom Bitinije". Ovo su kasnije koristili Cezarovi protivnici da bi ga dekreditovali<ref>[[Svetonije]], ''Julius'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Julius*.html#2 2-3]; [[Plutarh]], ''Caesar'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Caesar*.html#2 2-3]; [[Cassius Dio]], ''Roman History'' [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/43*.html#20 43.20]</ref>. * '''c. [[40. pne.]]''' – Geograf i istoričar [[Strabon]] opisuje grupu žena u [[Galija|Galiji]] (današnaj [[Francuska]]) koje žive bez muškaraca i slave boga [[Dionis]]a<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Strabo/4D*.html Strabo 4.4.6]</ref>. == [[1. vek]] == * '''[[1]]''' – Umire [[Han Aidi|car Ai]] (漢哀帝 – Han Aidi), koji je poznat i po tome što je bio [[gej]] car [[Kina|Kine]]. Tradicionalni istoričari govore o ljubavi između cara i [[Dong Xian]] ([[wikt:董|董]][[wikt:賢|賢]]). Njihovu ljubav su istoričari opisivali kao "strast odsečenog rukava" ([[wikt:斷袖之癖|斷袖之癖]] - dùanxìu zhī pǐ) prema priči da su jednog popodneva car Ai i Dong Xian zajedno uspavali, kada se car probudio i želeo da ustane iz kreveta, odsekao je svoj rukav na kome je Dong Xian ležao kako ga ne bi probudio. Na smrtnoj postelji car Ai je Dong Xiana proizveo u vrhovnog komandanta, ali ga je carica [[Wang Zhi]] ([[wikt:王娡|王娡]])naterala da izvrši samoubistvo <ref>Axel Schock, Karen Susan Fessel: ''"OUT!"'', Querverlag Berlin, 2004, {{ISBN|3-89656-111-1}} Str. 15 ([http://www.querverlag.de/pdf/OUT!_800.pdf PDF - na nemačkom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927205340/http://www.querverlag.de/pdf/OUT!_800.pdf |date=2007-09-27 }})</ref>. * '''[[54]]''' - [[Neron]] postaje [[car Rima]]. [[Svetonije]] navodi da je Neron bio venčan sa dvojicom muškaraca, od kojih je jedan imao počasti kakve bi imala carica<ref>{{Cite web |title=Suetonius: De Vita Caesarum--Nero |url=http://www.fordham.edu/halsall/ancient/suet-nero-rolfe.html |access-date=2006-10-16 |archive-date=2011-01-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110110140354/http://www.fordham.edu/HALSALL/ancient/suet-nero-rolfe.html }}</ref>. Gej veze su bile prihvaćene i institucionalizovane u to vreme u Rimu<ref>{{Cite web |title=Paul Halsall: Homosexual Eros in Early Greece (1986) |url=http://www.fordham.edu/halsall/pwh/greekeros.html |access-date=2006-10-16 |archive-date=2006-10-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061027185434/http://www.fordham.edu/halsall/pwh/greekeros.html }}</ref>. * '''c. [[55]]''' - U [[Poslanica Rimljanima|Poslanici Rimljanima]] ([http://wwwyu.com/biblija/45rim001.htm#26 Rim 1.26-27] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191110090734/http://wwwyu.com/biblija/45rim001.htm#26 |date=2019-11-10 }}) i nešto manje jasno u [[Prva poslanica Korinćanima|Prvoj poslanici Korinćanima]] ([http://wwwyu.com/biblija/461ko006.htm#9 1 Kor 6.9] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081120102139/http://www.wwwyu.com/biblija/461ko006.htm#9 |date=2008-11-20 }}) [[Pavle iz Tarsa]] nudi svoju teoriju da su istopolni odnosi posledica pogrešnog razumevanja Boga. Ova teza se danas preispituje. : ''Dalje: [[Homoseksualnost i Biblija]].'' * '''[[68]].''' - Na presto [[Antički Rim|Rima]] dolazi [[Galba]], o kome [[Svetojnije]] navodi da je više voleo muškarce i to "odrasle, snažne muškarce"<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Galba*.html#22 Svetonije, ''Galba'', 22]</ref>. Ovo može biti jedini primer iz istorije Rima kada se za nekog eksplicitno navodi da je voleo odrasle muškarce, pa se Galba može smatrati najbliži onom što podrazumeva današnji termin [[gej]]. * '''[[98]]''' - [[Trajan]], jedan od najvoljenijih careva Rima, započinje svoju vladavinu. Trajan je, takođe, bio poznat i po svojoj ljubavi prema mladim muškarima. Ovo je Abgarus, kralj Edese, iskoristio u svoju korist. Kada je Trajan bio besan na njega zbog neposlušnosti, Abgarus mu je poslao svog zgodnog sina Arbandesa i time dobio oprost<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/68*.html Epitome of Book LXVIII, Cassius Dio]</ref>. == [[2. vek]] == [[Datoteka:Antinous Pio-Clementino Inv256.jpg|150px|right|thumb| [[Antinoj]] prikazan kao [[Bahus]], [[Vatikanski muzej]], Sala Rotonda.]] * '''[[130]]''' – [[Antinoj]], ljubavnik cara [[Hadrijan]]a, umro je udavivši se u [[Nil]]u. Hadrijan je bio slomljen Antinojevom smrću i odao je vrlo ekstravagantnu počast svom ljubavniku. Na mestu gde je Antinoj umro, Hadrijan je podigao grad [[Antinopolis]]. Samog Antinoja proglasio je bogom, čime je on učinjen poslednjim novim bogom antike. Njegove statue postavljene su širom [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], takođe podignuti su hramovi u Bitaniji, Atini i Mantineji, kao i proročišta. Po divinaciji, Antinoj je u [[Egipat|Egiptu]] poistovećen sa [[Oziris]]om. S obzirom na veliki broj statua, Antinoj je jedan od najbolje sačuvanih likova antike. * '''[[177]]''' - [[Atenagora Atinski]] je preljubnike i pederaste proglasio protivnicima Hrišćanstva, osuđujući ih na [[ekskomunikacija|ekskomunikaciju]], koja je bila najveća crkvena kazna u to vreme, kada su hrišćani još uvek bili proganjani<ref name="HU">[http://www2.hu-berlin.de/sexology/BIB/Homosexuality_in_the_Middle_Ages.htm Homosexuality in the Middle Ages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081224071557/http://www2.hu-berlin.de/sexology/BIB/Homosexuality_in_the_Middle_Ages.htm |date=2008-12-24 }}, Warren Johansson and William A. Percy, na sajtu [[Humbolt Univerzitet]]a.</ref>. == [[3. vek]] == * '''[[218]].''' – [[Elagabal]] dolazi na vlast. [[Kasije Dio]] piše da je njegova najstabilnija veza bila sa [[Hijerokle (rob)|Hijerokleom]], koga je oslovljavao svojim mužem<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/80*.html#79-15 Epitome of Book LXXX], Cassius Dio.</ref>. U ''[[Historia Augusta]]'' se tvrdi da se venčao sa Zotikusom, atletom iz [[Smirna|Smirne]] i da je priredio javnu svečanost za tu priliku<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Historia_Augusta/Elagabalus/1*.html#10 Historia Augusta]</ref> * '''[[249]].''' - [[Filip Arapin]], prvi hrišćanski rimski car, pokušao je da zakonom zabrani mušku prostituciju u Carstvu, ali zakon je nadalje bio ignorisan i u mnogim delovima Carstva još godinama nadalje je prikupljan porez od muške prostitucije<ref>Willem den Boer: "''Some Minor Roman Historians''", Brill Archive, 1972, {{ISBN|90-04-03545-1}}, Str.70.</ref> == [[4. vek]] == * '''[[305]]/[[306]].''' - [[Sinod u Elviri]] je prokleo homoseksualce<ref name="HU"/>. * '''[[314]]''' - [[Sinod u Ankari]] je muškarce koji imaju seks sa muškarcima osudio na ekskomunikaciju iz crkve<ref name="HU"/>. == [[5. vek]] == * '''c. [[400]].''' – U [[Kama Sutra|Kama Sutri]] opisana je, pored [[treći pol|trećeg pola]], različitih oblika [[homoseksualnost]]i i [[transrodnost]]i, takođe i [[lezbejka|lezbejska ljubav]] u [[harem]]u<ref>[http://www.indohistory.com/kamasutra.html Kama Sutra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120919095241/http://www.indohistory.com/kamasutra.html |date=2012-09-19 }}, prevod na engleski</ref>. = Srednji vek = == [[6. vek]] == * '''[[538]]. i [[559]].''' - '''''[[Vizantija]]''''' - Novele 77<ref>[http://www.constitution.org/sps/sps16.htm Tekst prevoda na engleski 77 Novele]</ref> i 141<ref>[http://www.constitution.org/sps/sps17.htm Tekst prevoda na engleski 141. Novele]</ref> [[Corpus iuris civilis|Justinijanovog zakona]] zabranjuju homoseksualnost u [[Vizantija|Vizantiji]]. U 77. Novelu se navodi da su istopolni odnosi uzrok "gladi, zemljotresa i epidemija". Ipak, stanovništvo [[Konstantinopolis]]a i drugih vizantijskih gradova se suprotstavljalo [[Justinijan]]u i [[Teodora|Teodori]] po ovom pitanju. Javnost je uspela da se usprotivi i zaštiti od pokušaja carskog para da progone svoje protivnike po ovim odredbama<ref>[http://www.stjosef.at/dokumente/kirche_und_homosexualitaet_moralhistorisch.htm Die sittliche Beurteilung der Homosexualität:Moralhistorische Anmerkungen zum christlichen Standpunkt], Dr. theol. Josef Spindelböck, u ''Verantwortete Freiheit. Beiträge zur theologischen Ethik'', Josefa Spindelböcka (na nemačkom)</ref> == [[7. vek]] == * '''c. [[650]]''' - u tekstu [[Kur'an]]a se osuđuje seksualni odnos između muškaraca<ref>[http://www.uib.no/jais/v004/schmitt1.pdf LIWĀṬ IM FIQH: MÄNNLICHE HOMOSEXUALITÄT?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060928110007/http://www.uib.no/jais/v004/schmitt1.pdf |date=2006-09-28 }}, Arno Schmitt</ref>. : ''Dalje: [[Islam i homoseksualnost]].'' == [[9. vek]] == * '''c. [[800]].''' – za vreme [[Abasidi|kalifata Abasida]] pojavila se poezija sa homoerotskim sadržajem. Tu se ističe [[Abu Nuvas]], čiji česti motivi su lepi dečaci i mladići<ref>{{Cite web |title=Biography: Abu Nuwas |url=http://www.queertheory.com/histories/a/abu_nuwas.htm |access-date=2008-10-01 |archivedate=2008-02-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080220191550/http://www.queertheory.com/histories/a/abu_nuwas.htm |deadurl=yes }}</ref> : ''Dalje: [[Pederastija u islamskom svetu]].'' == [[10. vek]] == == [[11. vek]] == * '''[[1073]].''' Papa [[Grgur VII]] je naredio javno spaljivanje [[Sapfo|Sapfine]] poezije. Fragmenti njenih pesama su sačuvani zahvljajući tome što je njena poezija bila citirana na mnogim mestima<ref>[http://mockingbird.creighton.edu/english/worldlit/wldocs/collins/sappho.htm ANNOTATED BIBLIOGRAPHY FOR THE STUDY OF WOMEN'S LITERATURE, SAPPHO OF LESBOS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071218185453/http://mockingbird.creighton.edu/english/worldlit/wldocs/collins/sappho.htm |date=2007-12-18 }}, Dr. Kathleen Collins</ref> == [[12. vek]] == == [[13. vek]] == == [[14. vek]] == * '''[[1327]]''' - '''''[[Engleska]]''''' - Kralj [[Edward II]] je zbačen s prestola i ubijen. O njegovom odnosu sa [[Piers Gaveston]]om hroničari su pisali da je "''preteran''", "''neumeren''" i "''izvan mere i razuma''", i kritikovali su njegovu strast prema "''ogavnom i zabranjenom seksu''"<ref>''[[Flores Historiarum]]''</ref> Prema kasnijim navodima, kralj Edward II je ubijen nabijanjem užarene metalne šipke kroz analni otvor<ref>{{cite web|url=http://www.welt.de/wissenschaft/history/article1320282/Eduard_II_Grausamer_Tod_eines_schwulen_Koenigs.html|title= Eduard II. – Grausamer Tod eines schwulen Königs|author=Jan von Flocken|date=1. novembar 2007|accessdate = 14. 7. 2009|publisher=Welt online}}</ref> * '''[[1373]]''' - '''''[[Antwerpen]], [[Belgija]]''''' - dvojica muškaraca, Willem Case i Jan van Aersdone su optuženi zbog seksualnih odnosa (''wyle faicten'') i ubijeni<ref name="Beckford">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.williamapercy.com/wiki/images/Beckford.pdf |access-date=2009-07-14 |archive-date=2008-08-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080830015523/http://www.williamapercy.com/wiki/images/Beckford.pdf |dead-url=yes }}</ref>. U srednjovekovnoj Evropi počinje progon osoba koji stupaju u seksualne odnose sa osobama istog pola. Case i Aersdone su samo jedan takav primer; a izuzetak su samo po tome što su njihova imena ostala sačuvana u beleškama. * '''[[1391]]''' - '''''[[Machelen]], [[Belgija]]''''' - Optuženo je 15 muškaraca i 2 žene za istopolne odnose; od njih, jedan je priznao i pogubljen je<ref name="Beckford"/>. == [[15. vek]] == * '''[[1432]]''' - '''''[[Firenca]], [[Italija]]''''' - organizovana je prvo zvanično administrativno telo u istoriji koje je za svoj primarni cilj imalo borbu protiv [[homoseksualnost]]i. Naziv ovog suda je bio "[[Uffiziali di Notte]]" (''Oficiri noći''). Po gradu su bile postavljene kutije u koje su građani mogli anonimno da ubacuju imena osumnjičenih. Ovaj sud je bio aktivan do '''1502'''. godine. Za vreme njegovog rada organizovano je čak oko 15.000 suđenja, a osuđeno je oko 2.000 muškaraca<ref>''Kent Gerard, Gert Hekma'', "The Pursuit of Sodomy: Male Homosexuality in Renaissance and Enlightenment Europe", Haworth Press, {{ISBN|0-86656-491-8}}, pp. 27-31</ref>. * '''[[1451]]''' - [[Papa Nikola V]] je odobrio [[Inkvizija|Inkviziciji]] da progoni homoseksualne muškarce<ref>Larry P. Gross, James D. Woods: "''The Columbia Reader on Lesbians and Gay Men in Media, Society, and Politics''",Columbia University Press, 1999, {{ISBN|0-231-10446-4}}, p.158</ref> = Novi vek = == [[16. vek]] == * '''[[1533]]''' - '''''[[Engleska]]''''' - Kralj [[Henry VIII]] donosi zakon, ''[[Buggery Act 1533]]'', kojim se svi seksualni odnosi, koji ne služe reprodukciji, smatraju krivičnim. Zakon je kažnjavao seksualne odnose sa životinjama, [[masturbacija|masturbaciju]], [[oralni seks|oralani]] i [[analni seks]] i seks između muškaraca. Za istopolni seks između muškaraca predviđena kazna je smrt vešanjem. Ovo je prvi u nizu engleskih ''sodomy laws'', koji zabranjuju homoseksualne osnose (lezbejski odnosi nikada nisu bili zabranjeni u Engleskoj) sve do 1967. godine<ref>{{Cite web |title=The Law in England, 1290-1885 |url=http://www.fordham.edu/halsall/pwh/englaw.html |access-date=2008-10-01 |archive-date=2012-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120728071948/http://www.fordham.edu/halsall/pwh/englaw.html }}</ref> == [[17. vek]] == == [[18. vek]] == * '''[[25.9.|25. septembar]], [[1791]]''' - '''''[[Francuska]]''''' – Novi [[Francuski krivični zakonik iz 1791.|krivčni zakonik]] [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] ne pominje dobrovoljne seksualne odnose između osoba istog pola, čime Francuska dekriminalizuje homoseksualnost<ref name="QH 1700-1900">{{Cite web |title=Queer Heritage, a timeline 1700-1900 |url=http://www.aaronsgayinfo.com/timeline/time1700.html |access-date=2008-10-16 |archive-date=2009-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090303233814/http://www.aaronsgayinfo.com/timeline/time1700.html |dead-url=yes }}</ref>. == [[19. vek]] == * '''[[1811]]''' - ''[[Holandija]]'' – dekriminalizuje homoseksualnost. * '''[[1813]]''' - ''[[Bavarska]]'' – dekriminalizacija seksualnog odnosa između muškaraca * '''[[1835]]''' - ''[[Poljska]]'' – prvi put u istoriji Poljska kriminalizuje homoseksualnost * '''[[1836]]''' - ''[[Velika Britanija]]'' – poslednje izvršenje smrtne kazne zbog homoseksualnosti u Britaniji * '''[[1861]]''' - ''[[Engleska]]'' – kazna za „sodomiju“ se umanjuje sa vešanja na kaznu zatvora. [[Datoteka:Karl Heinrich Ulrichs.jpg|thumb|right|200px|Pionir LGBT aktivizma, [[Karl Heinrich Ulrichs]].]] * '''[[1867]]''', '''[[29.8.]]''' - ''[[Nemačka]]'' – [[Karl Heinrich Urlichs]] postaje prvi samo-identifikovani gej koji javno zastupa parava istopolno orijentisanih muškaraca, kada zahteva od Kongresa nemačkih pravnika u Minhenu da donesu rezoluciju kojom će se tražiti da se povuku zakoni kojima se kriminalizuju seksualni odnosi između muškaraca. * '''[[6.5.|6. maj]], [[1868]]''' – '''''[[Nemačka]]''''' - [[Karl Maria Kertbeny]] prvi put upotrebljava termin "homoseksualnost" u svom pismu upućenom [[Karl Heinrich Ulrichs]]u<ref name="QH 1700-1900"/>. Naredne godine ovaj termin se prvi put upotrebljava javno, u pamfletu koji je napisao takođe Kertbeny. * '''[[15.5.|15. maj]], [[1871]]''' – '''''[[Nemačka]]''''' - homoseksaulnost je kriminalizovana u celoj [[Nemačka|Nemačkoj]] notornim [[Paragraf 175|Paragrafom 175]]. Ovaj zakon stupa na snagu [[1.1.|1. januara]], [[1872]]. godine<ref>[http://www.schwulencity.de/strafrecht175.html § 175] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150403020541/http://www.schwulencity.de/strafrecht175.html |date=2015-04-03 }} na sajtu schwulencity.de</ref>. * '''[[1886]]''' – ''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]'' - Krivični zakon zabranjuje mušku homoseksualnost. * '''[[1895]]''' - ''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]'' - [[Oscar Wilde]] je osuđen na dve godine zatvora zbog homoseksualnosti. * '''[[1896]]''' - ''[[Nemačka]]'' - [[Adofl Brand]] osniva časopis ''[[Der Eigene]]'', koji je prvi gej časopis u svetu. Der Eigene izlazi do [[1932]]. * '''[[1897]]''' - ''[[Nemačka]]'' - [[Magnus Hirschfeld]] osniva [[Wissenschaftlich-humanitäres Komitee]] kako bi se borio za prava gejeva, lezbejki i trans osoba i za ukidanje [[Paragraf 175|Paragrafa 175]]. = [[20. vek]] = * '''c. [[1900]].''' – '''''[[Holandija]]''''', '''''[[Amsterdam]]''''' – u nedeljnom časopisu "''Pst-Pst''" pojavili su se prvi primeri lezbejskih ličnih oglasa<ref>[http://books.google.com/books?id=3eGM1sJNIVIC&pg=PA82&lpg=PA82&dq=Pst-Pst+lesbian&source=web&ots=FSgDZz9Na9&sig=x8pCm52tGgQlPc8hhqeY9eLQOHY&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=1&ct=result Gay Studies From the French Cultures], Rommel Mendès-Leite, Pierre-Olivier de Busscher</ref>. * '''[[1900]].''' – '''''[[Nemačka]]''''' – [[Elisar von Kupffer]] objavljuje antologiju homoerotske književnosti iz celog sveta, ''[[Lieblingminne und Freundesliebe in der Weltliteratur]]''. Prvo izdanje objavljuje [[Adolf Brand]]. Antologija je ponovo objavljena 1995. godine<ref>[http://www.janmagnusson.se/Elisar%20von%20Kupffer.htm Prikaz i istorija antologije]</ref>. * '''[[1901]].''' – '''''[[Nemačka]]''''' – Spisateljica [[Minna Wettstein-Adelt]] objavljuje roman "''Sind es Fraues?''", koji govori o grupi nezavisnih žena u Ženevi. Knjiga je jedan od prvih pozitivnih prikaza lezbejki. Werrstein-Adelt je roman objavila pod pseudonimom ''Aimée Duc''. == [[1910-e]] == * '''[[1910]]''' - [[Emma Goldman]] počinje javno da se zalaže za gej-lezbejska prava. * '''[[6.7.|6. juli]], [[1919]].''' - '''''[[Nemačka]]''''', '''''[[Berlin]]''''' – [[Magnus Hirschfeld]] osniva [[Institut für Sexualwissenschaft]]. U Institutu su se obavljale prve moderne operacije [[hirurška korekcija pola|korekcije pola]]. Institut je imao veliku biblioteku o istopolnoj ljubavi i pored medicinskog i šireg naučnog rada, Institut je organizovao i političku i društvenu akciju usmerenu na prihvatanje gejeva, lezbejki i trans osoba. Rad Instituta je zabranjen po dolasku [[Hitler]]a na vlast, 1933. godine<ref>{{Cite web |title=Archiv für Sexualwissenschaft |url=http://www2.rz.hu-berlin.de/sexology/Home_DE/Startseite/Geschichte/Pioniere/Magnus_Hirschfeld/Das_Institut/das_institut.html |access-date=2008-10-01 |archivedate=2007-09-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070902173055/http://www2.rz.hu-berlin.de/sexology/Home_DE/Startseite/Geschichte/Pioniere/Magnus_Hirschfeld/Das_Institut/das_institut.html |deadurl=yes }}</ref>. == [[1920-e]] == * '''[[1924]]. ''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – osnovana je prva gej organizacija u [[Chicago]]u pod nazivom „''Society for Human Rights''“ (Društvo za ljudska prava). Nekoliko meseci kasnije zatvorena je od strane policije. == [[1930-e]] == * '''[[1932]]. ''' - ''[[Poljska]]'' – novi krivični zakon dekriminalizuje homoseksaulnost u Poljskoj. === [[1933]]. === ---- * ''[[Nemačka]]'' - Nacisti zabranjuju gej grupe u Nemačkoj. Neki gejevi su poslati u koncentracione logore. [[Institut für Sexualwissenschaft]] [[Magnus Hirschfeld|Magnusa Hirschfelda]] je zatvoren i uništen, a njegove kinje su spaljene. * ''[[Danska]]'' - dekriminalizuje homoseksualost. === [[1937]]. === ---- * ''[[Nemačka]]'' – počinje da se koristi [[Ružičasti trougao]] za obeležavanje gej zatvorenika. == [[1940-e]] == === [[1944]]. === ---- * '''''[[Švedska]]''''' – dekriminalizije homoseksualnost.<ref>{{cite web |url= http://www.rfsl.se/?p=3377 |publisher= [[RFSL]] |title= LGBT and Swedish Law |accessdate= 9.1.2009 |archivedate= 2012-01-19 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20120119032705/http://www.rfsl.se/?p=3377 |deadurl= yes }}</ref> {{main|Položaj LGBT osoba u Švedskoj}} === [[1945]]. === ---- * Po oslobađanju koncentracionih logora od strane Saveznika, zatvorenici koji su bili osuđeni zbog homoseksualnosti po Paragrafu 175 nisu oslobođeni, već ostaju zatvoreni da bi odslužili punu kaznu. === [[1946]]. === ---- * '''[[7.12.|7. decembar]]''' - '''''[[Holandija]]''''' – osnovana je najstarija i danas aktivna LGBT organizacija, [[COC]] (Cultuur- en Ontspannings Centrum)<ref>[http://www.coc.nl/dopage.pl?thema=any&pagina=algemeen&algemeen_id=274 Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070205131854/http://www.coc.nl/dopage.pl?thema=any&pagina=algemeen&algemeen_id=274 |date=2007-02-05 }} organizacije [[COC Nederland]]</ref>. Organizaciju ''Shakespeareclub'' (kako se COC zvao do 1949. godine) osnovali su [[Niek Engelschman]], [[Jaap van Leeuwen]] i [[Jo van Dijk]]; prva dvojica su sarađivali na magazinu ''[[Lovenrecht]]'' (Pravo na ljubav), koji je počeo da se izdaje par meseci pre nemačke okupacije, [[1940]]. :''Dalje'': ''[[Položaj LGBT osoba u Holandiji]]''. === [[1948]]. === ---- * ''[[Danska]]'' – osnovana je gej organizacija „Forbundet af 1948“. == [[1950-e]] == === [[1950]] === ---- * '''[[21.10.|21. oktobar]]''' - '''''[[Švedska]]''''', '''''[[Stockholm]]''''' - [[Allan Hellman]] osniva LGBT grupu ''[[RSFL]]'', koja danas ima oko 6000 članova. Grupa je do 1952. funkcionisala kao podružnica danske organizacije ''[[Forbundet af 1948]]''<ref>[http://www.rfsl.se/?p=3298 Zvanični sajt RFSL-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090618055524/http://www.rfsl.se/?p=3298 |date=2009-06-18 }} na engleskom</ref>. :''Dalje'': ''[[Položaj LGBT osoba u Švedskoj]]''. * '''[[11.11.|11. novembar]]''' - '''''[[SAD]]''''', '''''[[Los Angeles]]''''' – [[Harry Hay]], [[Rudi Gernreich]], [[Bob Hull]], [[Chuck Rowland]] i [[William Dale Jennings]] se susreću prvi put u cilju organizovanja udruženja ''[[Mattachine Society]]'', prve gej organizacije u SAD, koja aktivno radi na promovisanju gej prava<ref>[http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html Mattachine Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070217194851/http://www.glbtq.com/social-sciences/mattachine_society.html |date=2007-02-17 }} na [[glbtq.com]]-u.</ref>. === [[1951]]. === ---- * ''[[Grčka]]'' – dekriminaclizacija homoseksualnosti. === [[1952]]. === ---- * ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'', ''[[Los Angeles]]'' – osnovana je organizacija [[ONE, Inc.]] === [[1954]]. === ---- * '''[[7.6.]]''' – umire [[Alan Turing]], otac savremenih kompjutera, umire od trovanja [[cijanid]]om 18 meseci po terapiji hormonskim smanjivanjem libida, kao kazne za homoseksualnost. * ''[[Francuska]]'' – osnovana je prva gej organizacija u Francuskoj pod nazivom „Arcadie“. === [[1955]]. === ---- * ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'', ''[[San Francisco]]'' – osnovana je lezbejska organizacija [[Daughters of Bilitis]]. == [[1960-e]] == === [[1967]]. === ---- * '''[[27.7.]]''' - ''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]'' – [[Sexual Offence Act 1967]] (Zakon o seksualnim prekršajima) stupa na snagu. Zakonom se dekriminalizuje muška homoseksaulnost u Engleskoj i Velsu, pod uslovima da u seksualnom aktu učestvuju samo dvojica muškaraca, da su obojica imaju više od 21, da nijedan nije mentalno retardiran, da nisu članovi vojske ili flote i da nijedan nije stanovnik delova UK-a u kojima je hooseksualost i dalje zabranjena (Škotska i Severna Irska). === [[1969]]. === ---- * '''[[14.5.|14. maj]]''' - '''''[[Kanada]]''''' - dekriminalizuje homoseksualnost usvajanjem ''[[Criminal Law Amendment Act, 1968-69]]''<ref name="Lesbian and Gay Liberation in Canada 1969">{{cite book | last = McLeod | first = Donald | title = Lesbian and Gay Liberation in Canada | publisher = [[ECW Press]] | date = [[01.03.]][[1996]]. | location = [[Toronto]] | pages = 40-47 | url = https://tspace.library.utoronto.ca/bitstream/1807/4397/56/Donald+W.+McLeod%2C+Lesbian+and+Gay+Liberation+in+Canada.1969.pdf | format = [[PDF]] | isbn = 1550222732 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20081002193315/https://tspace.library.utoronto.ca/bitstream/1807/4397/56/Donald+W.+McLeod,+Lesbian+and+Gay+Liberation+in+Canada.1969.pdf | archivedate = 2008-10-02 | access-date = 2008-10-16 | deadurl = no }}</ref>. :''Dalje'': ''[[Položaj LGBT osoba u Kanadi]]''. * '''[[18.5.]]''' - ''[[Minnesota]]'', ''[[Minneapolis]]'' – osnovana je organizacija FREE (Fight Repression of Erotic Expression – „''Borba protiv represije nad erotskim izražavanjem''“), prva studentska gej i lezbejska organizacija u USA. * '''[[27.6.|27. jun]]'''/'''[[28. jun]]''' - '''''[[SAD]]''''', '''''[[New York]]''''' – dešava se [[Stounvolska revolucija]], koja se često uzima kao početak modernog [[LGBT pokret]]a<ref>[http://www.columbia.edu/cu/lweb/eresources/exhibitions/sw25/ Stonewall and Beyond: Lesbian and Gay Culture] na sajtu [[Columbia University]]a</ref>. == [[1970e]] == === [[1970]]. === ---- * '''[[17.3.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' - premijera filma „''[[Boys in the Band]]''“, prvog gej filma koji je izašao iz velikog studija. * '''[[28.6.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – u znak obeležavanja prve godišnjice od [[Stounvolska revolucija|Stounvolske revolucije]] oko 2000 ljudi maršira [[New York]]om. To je, ujedno, i prva [[Parada ponosa LGBT osoba]] ikada održana. === [[1971]]. === ---- * ''[[Švedska]]'' – prva zemlja koja dozvoljava [[transeksualnost|transeksualnim]] osobama da zakonski promene pol i obezbeđuje besplatnu hormonsku terapiju. === [[1973]]. === ---- * '''[[15.12.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – odbor [[Američka psihijatrijska asocijacija|Američke psihijatrijske asocijacije]] jednoglasno izglasava da homoseksualnost treba ukoliti sa liste psihijatrijskih poremećaja u [[DSM-II]]. Rezolucija, takođe, poziva da se prekine javna i privatna diskriminacija gejeva i lezbejki i da se ukinu zakoni koji diskriminušu gejeve i lezbejke. === [[1977]]. === ---- * ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'', ''[[San Francisco]]'' – [[Harvey Milk]] je izabran za člana gradskog veća. === [[1978]]. === ---- * '''[[25.6.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[San Francisco]]'' – prvi put se koristi [[Zastava duginih boja]] u toku „''San Francisco Gay Freedom Day Parade''“. * '''[[27.11.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'', ''[[San Francisco]]'' – [[Harvey Milk]] i gradonačelnik [[George Moscone]] su ubijeni u većnici San Francisca. === [[1979]]. === ---- * '''[[14.10.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – održava se prvi LGBT marš na Washington sa oko 100.000 učesnika i učesnica. == [[1980-e]] == === [[1982]]. === ---- * '''[[28.8.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[San Francisco]]'' – organizovane prve [[Gay Games]] sa oko 1600 učesnika i učesnica. === [[1985]]. === ---- * '''[[1.4.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[New York City]]'' – otovrena je prva srednja škola, [[Harvey Milk High School]], predviđena kao bezbedno mesto za LGBT učenike i učenice. Škola je u početku radila sa malim brojem učenica i učenika. Tek od [[2002]]. godine škola je potpuno prihvaćena kao javna srednja škola. * '''[[12.5.]]''' - ''[[Nemačka]]'', ''[[Hamburg]]'' – otkriven je prvi spomenik posvećen gej žrtvama nacional-socijalizma. * '''[[2.10.]]''' – umire [[Rock Hudson]]. Njegova smrt skreće veliku pažnju javnosti na [[AIDS]]. * '''[[4.10.]]''' - ''[[Nemačka]]'' – otvoreno gej političar je prvi put izabran za člana parlamenta. * '''[[13.11.]]''' - ''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]'' – lezbejska političarka [[Margaret Roff]] postaje gradonačelnica [[Manchester]]a. === [[1986]]. === ---- * '''[[9.8.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'', ''[[San Francisco]]'' – otvorene druge [[Gay Games]] sa oko 3.500 učesnika i učesnica. === [[1987]]. === ---- * ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – osnovna grupa [[ACT-UP]] * ''[[Holandija]]/[[Nizozemska]]'', ''[[Amsterdam]]'' – otvoren [[Homomonument]], spomenik posvećen žrtvama progona gejeva i lezbejki. * '''[[11.10.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – održan drugi marš na [[Washington, DC]] sa, kako se procenjuje, oko 200.000 učenika i učesnica. === [[1988]]. === ---- * ''[[Švedska]]'' – izglasava se prvi zakon koji štiti gejeve i lezbejke od diskriminacije. * '''[[24.5.]]''' - ''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]'' – konzervativna vlada izglasava zakon poznat kao „''[[Section 28]]''“, koji zabranjuje lokalnim upravama da „promovišu homoseksualnost“. * '''[[11.10.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – osnovan je [[National Coming Out Day]]. === [[1989]]. === ---- * ''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]'' – osnovana je organizacija [[Stonewall]], danas vodeća lobbying grupa za LGBT prava u UK. * '''[[9.3.]]''' – umire [[Robert Mapplethorpe]], gej umetnik i fotograf. * '''[[7.6.]]''' - ''[[Danska]]'' – omogućuje [[registrovano partnerstvo]] za istopolne parove. Danska postaje prva zemlja koja istopolnim parovima omogućuje registraciju i priznaje pravni status sličan onom koji uživaju venčani parovi. * '''[[1.10.]]''' - ''[[Danska]]'', ''[[Kopenhagen]]'' - prvi istopolni par koji je dobio zakonski priznat statut u svetu su [[Axel i Eigil Axgil]], veterani gej aktivizma. Axel i Eigil su bili partneri 40 godina, a još [[1957]]. godine uzeli su zajedničko prezime, koje su skovali od delova svojih imena. == [[1990-e]] == === [[1990]]. === ---- * '''[[20.3.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – u [[New York]]u osnovana organizacija [[Queer Nation]] od strane nekoliko aktivista i aktivistkinja organizacije [[ACT-UP]]. * '''[[10.5.]]''' - ''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]'' – u [[London]]u osnovana organizcija [[OutRage!]] * '''[[4.8.]]''' - ''[[Kanada]]'', ''[[Vancouver]]'' – otvorene treće [[Gay Games]], sportsko takmičenje. Učestovalo oko 9.500 LGBT osoba. === [[1991]]. === ---- * prvi put se javlja [[Red ribbon]] kao simbol borbe protiv [[HIV]]/[[AIDS]]-a. {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[13.1.|13. januar]]''' - '''''[[Srbija]]''''', '''''[[Beograd]]''''' – osniva se prva gej i lezbejska organizacija u Srbiji, pod nazivom '''''[[Arkadija (organizacija)|Arkadija]]'''''. Sa neformalnim sastancima grupa je počela novembra 1990., a zvanično je registrovana tek 1994, kada je muška homoseksualnost dekriminalizovana u Srbiji<ref>[http://www.labris.org.rs/publikacije/zbornik/arkadija-gej-lezbejski-lobi-1990-1995.html Arkadija, gej-lezbejski lobi 1990-1995]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. :''Dalje'': ''[[Položaj LGBT osoba u Srbiji]]''. |} * '''[[19.5.]]''' - ''[[Hong Kong]]'' – dekriminalizacija homoseksualnosti. * '''[[20.6.]]''' - ''[[Rusija]]'' – organizuje se prva proslava ponosa LGBT osoba. Proslava se održava u [[Moskva|Moskvi]] i traje 10 dana. === [[1992]]. === ---- * [[Svetska zdravstvena organizacija]] izbacuje homoseksualnost sa liste mentalnih bolesti u novom izdanju [[ICD-10]]. Homoseksaulost, biseksualnost i heteroseksualnst se prihvataju kao varijante seksualne orijentacije. * '''6.''' – osnovana je organizacija [[Lesbian Avengers]] u [[New York]]u od strane nekoliko aktivistkinja grupe [[ACT-UP]]. === [[1993]]. === ---- * ''[[Norveška]]'' – stupa na snagu zakon o registrovanim partnerstvima istopolnih osoba. Istopolni parovi dobijaju jednaka prava kao i venčani heteroseksualni parovi, osim prava na usvajanje dece i venčanja u crkvi. * '''[[25. april]]''' – '''''[[SAD]]''''' – održava se teći LGBT marš na [[Washington, D.C.]]. Procenjuje se da je učestvovalo od 300.000 pa čak do 2.000.000 osoba<ref>{{Cite web |title=Changing Times, Changing Demands: Motivations, Concerns and Needs of People Involved in Social Change |url=http://www.glsen.org/cgi-bin/iowa/all/news/record/47.html |access-date=2009-07-06 |archive-date=2007-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927200819/http://www.glsen.org/cgi-bin/iowa/all/news/record/47.html |dead-url=yes }}</ref>. {{main|Marš na Washington za lezbejska, gej i bi jednaka prava i oslobođenje}} * '''[[27. maj]]''' - '''''[[Rusija]]''''' - istopolni odnosi između muškaraca su dekriminalizovani<ref name=RUS15007>{{cite web|title=Russia: Information on whether men have in fact been released from jail subsequent to the 27 May 1993 legislation lifting the ban on consensual homosexual relations|publisher=[http://www.unhcr.org/refworld/publisher/IRBC.html Immigration and Refugee Board of Canada]|date = 01. 08. 1993.|url=http://www.unhcr.org/refworld/docid/3ae6aaf693.html|accessdate = 6. 7. 2009}}</ref>. {{main|Položaj LGBT osoba u Rusiji}} * '''[[30. novembar]]''' - '''''[[SAD]]''''' – stupa na snagu znakon koji u američku vojsku uvodi politku, popularno nazvanu „''[[Don’t Ask, Don’t Tell]]''“, koja dozvoljava LGB osobama da služe u vojsci pod uslovom da ne obznanjuju svoju seksualnu orijentaciju<ref>[http://assembler.law.cornell.edu/usc-cgi/get_external.cgi?type=pubL&target=103-160 Tekst zakona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050309095418/http://assembler.law.cornell.edu/usc-cgi/get_external.cgi?type=pubL&target=103-160 |date=2005-03-09 }} na sajtu [[Biblioteka Kongersa|Bioblioteke kongresa]]</ref>. * '''[[31. decembar]]''' - '''''[[Nebraska]], [[SAD]]''''' - [[Transmuškarac]], [[Brandon Teena]] (21) je ubijen par dana nakon što je silovan<ref name="8thcircuit">{{cite web|url=http://caselaw.lp.findlaw.com/cgi-bin/getcase.pl?court=8th&navby=docket&no=973708p|title=U.S. 8th Circuit Court of Appeals — JaAnn Brandon v Charles B. Laux|accessdate=6. 7. 2009|publisher=[[FindLaw]]|archive-date=2009-03-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20090306204601/http://caselaw.lp.findlaw.com/cgi-bin/getcase.pl?court=8th&navby=docket&no=973708p|url-status=dead}}</ref>. Njegov život, a posebno ovaj događaj, tema je filma ''[[Boys Don't Cry (film)|Boys Don't Cry]]''. === [[1994]]. === ---- * '''[[9.3.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – Jonathan Schmitz ubija [[Scott Amedure|Scotta Amedura]] kada ovaj otkrije u emisiji kod [[Jenny Jones]] da je zaljubeljen u Jonathana. Schmitz je osuđen na 30 do 50 godina zatvora za ubistvo drugog stepena. * '''6.''' - ''[[Srbija]]'' – dekriminalizovana homoseksualnost brisanjem člana 110 iz Krivičnog zakona. * '''[[18.6.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[New York]]'' – otvaranje četvrtih [[Gay Games]], sa oko 11.000 učesnika i učesnica. * '''[[6.12.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – [[American Medical Association]] objavljuje svoje protivljenje tretmanima koji su predviđeni za „lečenje“ homoseksualnosti. === [[1995]]. === ---- * ''[[Švedska]]'' – legalizacija registrovanih istopolnih partnerstava. * '''[[20. januar]]''' - '''''[[Albanija]]''''' - Albanski parlament dekriminalizuje homoseksualnost.<ref>[http://www.iglhrc.org/cgi-bin/iowa/article/takeaction/resourcecenter/43.html Albania: Parliament Legalizes Homosexuality] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090731110324/http://www.iglhrc.org/cgi-bin/iowa/article/takeaction/resourcecenter/43.html |date=2009-07-31 }}, [[IGLHRC]], 01.04.1995</ref> {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''mart'''- '''''[[Srbija]]''''', '''''[[Beograd]]''''' – osnovana organizacija '''''[[Labris (organizacija)|Labris]] – grupa za lezbejska ljudska prava''''', prva lezbejska organizacija u Srbiji<ref>[http://www.labris.org.rs/labris/info-stranice/o-nama.html Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090208230315/http://labris.org.rs/labris/info-stranice/o-nama.html |date=2009-02-08 }} [[Labris (organizacija)|Labrisa]]</ref>. :''Dalje'': ''[[Položaj LGBT osoba u Srbiji]]''. |} * '''[[25.5.]]''' - ''[[Kanada]]'' – u slučaju ''[[Egan vs. Canada]]'', Vrhovni sud Kanade je doneo presudu da je zabranjena diskriminacija po osnovama seksualne orijetacije po članu 15 [[Kanadska povelja o pravima i slobodama|Kanadske povelje o pravima i slobodama]], koja je deo ustava. Član 15 Povelje ne pominje seksualnu orijentaciju direktno, ali je sastvaljen tako da omogućuje sudu da doda nove moguće osnove po kojima se diskriminacija zabranjuje. Ova presuda ima veliki značaj, jer se član 15 odnosi na sve zakone koji štite od diskriminacije. === [[1996]]. === ---- * ''[[Bosna i Hercegovina]]'' – dekriminalitzacija homoseksualnosti. [[Republika Srpska]] će, međutim, uljoniti homoseksualnost iz krivičnog zakona tek 1998. godine. * '''[[8.5.]]''' - ''[[Južna Afrika]]'' – prva država koja eksplicitno zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijetacije u Ustavu. === [[1997]]. === ---- * ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – [[Ellen DeGeneres]] se [[coming out|outuje]] u svom sitkomu „''[[Ellen (serija)|Ellen]]''“. Sitkom ima gledanost od oko 42 miliona ljudi. === [[1998]]. === ---- * '''[[1.8.]]''' - ''[[Holandija]]/[[Nizozemska]]'', ''[[Amsterdam]]'' – počinju pete [[Gay Games]], sa 14.700 učesnika i učesnica. * '''[[12.10.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – [[Matthew Shepard]] umire u bolnici od povreda koje je dobio prilikom u napadu motivisanom homofobijom. Napad na Matthewa i njegova smrt je bio povod za veliku kampanju protiv nasilja iz mržnje i protiv homofobije. Matthew Shepard je, verovatno, najpoznatija žrtva homofobije. Njegove ubice su osuđene na po dve doživotne kazne zatvora. === [[1999]]. === ---- * ''[[Srbija]]'', ''[[Novi Sad]]'' – osnovna gej organizacija '''''[[New Age – Rainbow]]'''''. * '''[[29.3.]]''' - ''[[Novi Zeland]]'' – promenjen je imigracioni zakon, koji sada, prilikom zahteva za stalni boravak, jednako tretira istopolne parove kao i heteroseksuale. Pre promene gej i lezbejski parovi morali da su čekaju duplo više vremena na odobrenje stalnog boravka u odnosu na heteroseksualne parove. * '''[[11.6.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – predsednik [[Bill Clinton]] proglašava 6. „mesecom ponosa gejeva i lezbejki“ u USA. * '''[[2.10.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'' – guverner [[Gray Davis]] potpisuje tri zakona koja se tiču LGBT osoba. Prvi štiti gej i lezbejske učenice i učenike, kao i nastavno osoblje u školama. Drugi zakon omogućuje [[domaće partnerstvo|domaća partnerstva]]. Treći zakon zabranjuje diskriminaciju gejeva i lezbejki na poslu i po pitanju stanarskog prava. * '''[[6.10.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – [[Dona Brazile]], lezbejka, postaje menadžerka predsedničke kampanje [[Al Gore]]u za predstojeće izbore. * '''[[10.10.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – [[Harvard univerzitet]] objavljuje studiju koja daje naučnu podršku tezi da „[[gejdar]]“ postoji. * '''[[13.10.]]''' - ''[[Francuska]]'' – Nevenčani heteroseksualni i istopolni parovi dobijaju ista prava kao venčani parovi. * '''[[21.11.]]''' – umire [[Quentin Crisp]]. * '''[[20.12.]]''' - ''[[Sjedinjene Amerčike Države]]'', ''[[Vermont]]'' – Vrhovni sud naređuje da se zakon promeni u cilju priznavanja jednakih prava istopolnim parovima, koja imaju venčani parovi. == [[2000-e|2000-te]] == === [[2000]]. === ---- * '''[[12.1.|12. januar]]''' – '''''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]''''' – ukinut je zakon kojim se zabranjuje [[gej]]evima i [[lezbejka]]ma da stupe u vojnu službu<ref>{{cite web |url= http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/politics/599810.stm|title=Services gay ban lifted |accessdate = 21. 09. 2008. |publisher=BBC News |date=12.1. 2000.}}</ref>. : ''Videti dalje: [[Seksualna orijentacija i vojska]]''. * '''[[7.3.|7. mart]]''' - '''''[[SAD]]''''', '''''[[Kalifornija]]''''' – izglasan je zakon „''[[Proposition 22 (SAD, 2000)|Proposition 22]]''“, kojim Kalifornija onemogućava istopolne brakove i ne priznaje istopolne brakove sklopljene u drugim državama<ref>{{Cite web |title=State Ballot Measures |url=http://primary2000.sos.ca.gov/returns/prop/00.htm |access-date=2008-09-21 |archive-date=2012-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120722120559/http://primary2000.sos.ca.gov/returns/prop/00.htm |dead-url=yes }}</ref>. : ''Videti dalje: [[Istopolni brakovi u Kaliforniji]].'' * '''[[21.6.]]''' – ''[[Škotska]]'' – parlament ukida amandman poznat kao „''[[Section 28]]''“ koji je zabranjivao da lokalne vlasti „promovišu homoseksualnost“. * '''[[1.7.|1. juli]]''' – '''''[[SAD]]''''', '''''[[Vermont]]''''' – zakon o [[registrovano partnerstvo|registrovanom partnerstvu]] stupa na snagu, dajući većinu bračnih prava registrovanim istopolnim parovima<ref>[http://www.sec.state.vt.us/otherprg/civilunions/civilunions.html The Vermont Guide to Civil Unions]</ref>. : ''Videti dalje: [[Registrovana partnerstva u Vermontu]].'' {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[19.10.|19. oktobar]]''' - '''''[[Hrvatska]]''''' – osnovana organizacija '''[[LORI]] – Lezbijska organizacija [[Rijeka (grad)|Rijeka]]'''<ref>[http://www.lori.hr/olori.php O Lori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120614020712/http://lori.hr/olori.php |date=2012-06-14 }} na sajtu lori.com</ref>. : ''Videti dalje: [[Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj]].'' * '''[[27.11.|27. novembar]]''' - '''''[[Srbija]]''''' – osnovana organizacija '''[[Queeria]] – Kvirija - Centar za promociju kulture nenasilja i ravnopravnosti'''<ref>[http://www.queeriacentar.org/wsw/index.php?p=289 O nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081226180321/http://queeriacentar.org/wsw/index.php?p=289 |date=2008-12-26 }} na sajtu queeria.org</ref>. : ''Videti dalje: [[Položaj LGBT osoba u Srbiji]].'' |} * '''[[30.11.|30. novembar]]''' - '''''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]''''' – pravo na slobodno stupanje u seksulne odnose izjednačava se na 16 godina za sve parove. Raniji zakon predviđao je 16 godina za heteroseksualne odnose i 18 godina starosti za istopolne odnose<ref>[http://www.opsi.gov.uk/acts/acts2000/en/ukpgaen_20000044_en_1 Explanatory Notes to Sexual Offences (Amendment) Act 2000] na vladinom sajtu za javno informisanje UK-a.</ref> : ''Videti dalje: [[Zakonska granica za stupanje u seksualne odnose]] i [[Položaj LGBT osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu]].'' * ''[[Izrael]]'' – priznaje se imigraciono pravo istopolnim partnerima/partnerkama državljana/državljanki Izraela. === [[2001]]. === ---- * '''[[7. mart]]''' - '''''[[Kina]]''''' - Kineska psihijatrijska asocijacija je uklonila homoseksualnost sa liste ''Kineske klasifikacije i dijagnostičkih kriterija mentalnih poremećaja'', čime je svoj stav usaglasila sa [[Svetska zdravstvena organizacija|Svetskom zdravstvenom asocijacijom]] da je homoseksualnost noramalna varijanta ljudske seksualnosti. Kineski psihijatri su doneli ovu odluku na osnovu jednogodišnjeg istraživanja<ref>[http://www.nytimes.com/2001/03/08/health/08PSYC.html?ex=1223006400&en=70297f0be810c76a&ei=5070 Homosexuality Not an Illness, Chinese Say] u [[The New York Times]]u.</ref>. * '''[[15. mart]]''' - '''''[[Portugal]]''''' - Izglasane su dopune zakona o [[neregistrovana kohabitacija|faktičkim zajednicama]], kojima se priznaju ista prava istopolnim parovima koja su do tada važila za nevenčane različitopolene parove.<ref name="Tekst zakona">[http://dre.pt/pdf1sdip/2001/05/109A00/27962797.pdf Tekst zakona] na portugalskom, objavljen u službenom listu.</ref> {{main|Istopolna zajednica u Portugalu|Položaj LGBT osoba u Portugalu}} {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[9. mart]]''' - '''''[[Srbija]]''''' – upad u prostorije [[Queeria]] (Kvirija) centra u [[Beograd]]u. Dvadesetak neonacista upalo je u tadašnje prostorije Kvirija centra i Socijaldemokratske omladine u Beogradskoj 8 i pretuklo članove i članice koji su se tu zatekli. Pri tome je napravljena velika materijalna šteta<ref>{{Cite web |title=Saopštenje za javnost |url=http://www.queeria.com/aktivizam.aspx?id=3214 |access-date=2008-10-01 |archive-date=2008-06-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080612062401/http://www.queeria.com/aktivizam.aspx?id=3214 |dead-url=yes }}</ref>. |} * '''[[1. april]]''' – '''''[[Holandija]]''''' – stupio na snagu zakon o [[istopolni brak|istoponim brakovima]], prvi takav zakon u svetu. Odmah posle ponoći [[Job Cohen]], gradonačelnik [[Amsterdam]]a, koji je za ovu priliku postao [[matičar]], venčao je prva četiri para (tri gej i jedan lezbejski)<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2001/apr/02/2 Going Dutch] u [[The Guardian]]u</ref> : ''Dalje: [[Istopolni brak u Holandiji]], [[Položaj LGBT osoba u Holandiji]].'' * '''[[11. maj]]''' - '''''[[Portugal]]''''' - Na snagu stupa zakon o neregistrovanim istopolnim zajednicama.<ref name="Tekst zakona"/> {{main|Položaj LGBT osoba u Portugalu|Istopolna zajednica u Portugalu}} * '''[[30.6.]]''' - ''[[Srbija]]'' – napad na prvu gej paradu u [[Beograd]]u. Gomila navijača, ultranacionalista, neonacista, čak i pripadnika klera napada učenice i učesnike prve organizovane gej parade na Balkanu. Policija nije efikasno reagovala, a državni zvaničnici nikada nisu dali zvanično saopštenje. * '''[[1.8.]]''' - ''[[Nemačka]]'' – stupa na snagu zakon o registrovanom partnerstvu istopolnih parova. * '''[[1.9.]]''' - ''[[Srbija]]'' – pokrenut [[Queeria]] on-line magazin === [[2002]]. === ---- * ''[[Nemačka]]'' – savezna vlada izdaje zvanično izvinjenje gejevima za stradanje u [[Holokaust]]u i za progon posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetsog rata]] do ukidanja notornog [[Paragraf 175|Paragrafa 175]]. * ''[[Švedska]]'' – priznaje pravo na usvajanje dece od strane registrovanih istopolnih parova, postižući tako gotovo puno izjednačenje u pravima venčanih heteroseksualnih i registrovanih istopolnih parova (sa jedinom razlikom da se istopolni parovi ne mogu venčati u crkvi). {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[12.1.|12. januar]]''' - '''''[[Hrvatska]]''''', '''''[[Zagreb]]''''' – osnovana organizacija '''''[[Iskorak (organizacija)|Iskorak]] - Centar za prava seksualnih i rodnih manjina'''''<ref>{{Cite web |title=Zvanični sajt Iskoraka |url=http://www.iskorak.org/onama/ |access-date=2008-10-18 |archive-date=2008-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080930222327/http://www.iskorak.org/onama/ |dead-url=yes }}</ref>. :''Dalje'': ''[[Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj]]''. |} * '''[[28.4.]]''' - ''[[Kina]]'' – homoseksualnost je dekriminalizovana * '''[[6.5.]]''' - ''[[Holandija]]/[[Nizozemska]]'' – ubijen gej političar i kandidat na predstojećim izborima [[Pim Fortuyn]]. {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[15.6.|15. jun]]''' - '''''[[Srbija]]''''', '''''[[Niš]]''''' – zvanično osnovana organizacija '''''[[Lambda (organizacija)|Lambda]] – Centar za promociju i unapređenje LGBT ljudskih prava i queer kulture''''' u [[Niš]]u. Lambda počinje sa neformalnim sastancima i radom marta meseca iste godine<ref>{{Cite web |title=Zvanični sajt Lambde |url=http://www.lambda.org.yu/portal2/index.php?option=com_content&task=view&id=13&Itemid=29 |access-date=2008-10-18 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607141902/http://www.lambda.org.yu/portal2/index.php?option=com_content&task=view&id=13&Itemid=29 |dead-url=yes }}</ref>. :''Dalje'': ''[[Položaj LGBT osoba u Srbiji]]''. * '''[[29.6.|29. jun]]''' - '''''[[Hrvatska]]''''', '''''[[Zagreb]]''''' – održana prva [[parada ponosa LGBT osoba]], pod nazivom „[[Zagreb Pride|Gay Pride Zagreb 2002]]“ („Gay“ je već naredne godine izbačeno iz naziva, kako bi se prikazala inkluzivnost u odnosu na lezbejke, biseksualne, trans i druge osobe), sa motoom ''Iskorak KONTRA predrasuda''. Na učesnike i učesnice parade bio je bačen suzavac i povređene su 32 osobe. Uhapšeno je 27 osoba, ali nijedna nije procesuirana. Ovo je ujedno i (do sada) jedina proslava LGBT ponosa u Hrvatskoj kojoj su prisustvovale osobe iz državnog vrha, uključujući i ministra unutrašnjih poslova [[Šime Lučin]]a<ref>[http://www.zagreb-pride.net/j/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=17&Itemid=30 Zagreb Ppide 2002] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080811050550/http://www.zagreb-pride.net/j/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=17&Itemid=30 |date=2008-08-11 }} na sajtu [[Zagreb Pride]]a</ref>. |} * '''8.''' - ''[[Austrija]]'' – starosna granica za dobrovoljni seksulni odnos je izjednačena na 14 godina. * '''[[22.9.]]''' - ''[[Švajcarska]]'', ''[[Cirih]]'' – registrovanim istopolnim parovima u ciriškom kantonu data su jednaka prava po pitanju poreza, nasledstva i socijalnog osiguranja koja imaju venčani heteroseksualni parovi. * '''[[24.10.]]''' – u devedesetoj godini umro gej aktivista [[Harry Hay]], jedan od osnivača [[Mattachine Society]], prve gej organizacije u SAD. * '''[[2.11.]]''' - ''[[Australija]]'' – šeste po redu [[Gay Games]] otvorene u [[Sidnej]]u, sa 12.100 učesnika i učesnica, pod geslom ''Under New Skies''. === [[2003]]. === ---- * '''[[30. januar]]''' - '''''[[Belgija]]''''' – usvaja se zakon o [[istopolni brak|istopolnom braku]]. Belgija postaje druga država u Evropi, koja izjednačava prava venčanih heteroseksualih i istopolnih parova, sa izuzetkom usvajanja dece, što će biti omogućeno tek 2006. Zbog procedure koju zakon predviđa, prvo istopolno venčanje u Belgiji održano je tek juna iste godine. Zakon je donet sa 91 glasom za i 22 glasa protiv<ref>[http://www.senaat.be/www/?MIval=/dossier&LEG=2&NR=1173&LANG=nl Beleške o zakonu na holandskom] i [http://www.senaat.be/www/?MIval=/dossier&LEG=2&NR=1173&LANG=fr na francuskom], Belgijski senet, preuteto na dan: 2.8.2009</ref>. :''Dalje'': ''[[Položaj LGBT osoba u Belgiji]]'' i ''[[Istopolni brak u Belgiji]]'' * '''[[21. maj]]''' - '''''[[SAD]]''''' – konzervativna republikanska članica [[United States Hous of Representatives|donjeg doma parlamenta]], [[Marilyn Musgrave]] predstavalja notorni amandman, [[Federal Marriage Amendment]] (Federalni amandman o braku), koji bi onemogućio sklapanje istopolnih brakova u SAD<ref>{{Cite web |title=Federal Marriage Amendment - H.J. Res 56 |url=http://usgovinfo.about.com/cs/usconstitution/a/marriage.htm |access-date=2009-08-02 |archive-date=2009-09-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090908054126/http://usgovinfo.about.com/cs/usconstitution/a/marriage.htm |dead-url=yes }}</ref>. Poslednje glasanje o ovom amandmanu je održano [[7. jun]]a [[2006]]. i amandman nije usvojen<ref>{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/06/07/AR2006060700929_pf.html|title=Gay Marriage Ban Falls Short of Majority|publisher=The Washington Post|accessdate = 2. 8. 2009}}</ref>. * '''[[30.5.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[Kentucky]]'' – guverener [[Paul Patton]] potpisuje akt kojim se zabranjuje diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije. Time Kentaki postaje deseta država u SAD koja diskriminaciju gejeva i lezbejki na radnom mestu. Kentaki, ovim aktom, postaje i prva država u SAD koja zabranjuje diskriminaciju na osnovu [[rodni identitet|rodnog identiteta]]. * '''[[18.6.]]''' - ''[[Kanada]]'', ''[[Ontario]]'' – vlada prihvata presudu suda da se [[istopolni brak]]ovi moraju tretirati jednako kao heteroseksaulni brakovi. Kanada postaje prva država van Evrope koja priznaje istopolne brakove. {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[28.6.|28. jun]]''' - '''''[[Hrvatska]]''''', '''''[[Zagreb]]''''' – druga parada ponosa pod nazivom „[[Zagreb Pride]]“ – „''Opet ponosno''“. Događaj je bio posvećen Zakonu o istopolnim zajednicama i antidiskriminacionom zakonu<ref>[http://www.zagreb-pride.net/j/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=18&Itemid=31 Zagreb Pride 2003] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080811050555/http://www.zagreb-pride.net/j/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=18&Itemid=31 |date=2008-08-11 }} na sajtu [[Zagreb Pride]]a</ref>. :''Dalje'': ''[[Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj]]''. |} * '''[[18.9.]]''' - ''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]'' – akt, kojim se ukida važenje amandmana poznatog kao [[Section 28]], dobija [[kraljevski pristanak]]. Amandman, koji je zabranjivao da lokalne vlasti „promovišu homoseksualnost“ već je bio ukinut u Škotskoj 2000. godine, a ovim je ukinut i u [[Engleska|Engleskoj]], [[Vels]]u i u [[Severna Irska|Severnoj Irskoj]]. * '''[[29.10.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – studija koju je radila organizacija [[Human Rights Campaign]] pkazuje da 60% agencija za usvajanje dece u Americi prihvataju zahteve gejeva i lezbejki, a 40% tvrdi da dalo dete (decu) istopolnoj porodici. * '''[[1.11.]]''' – ''[[Kina]]'' – prva [[parada ponosa LGBT osoba]] u Kini održana je u [[Tajpej]]u. * '''[[15.11.]]''' - ''[[Kanada]]'' – ministar [[Ted Nebbeling]] se venčao sa svojim partnerom, sa kojim je do tada bio 32 godine u vezi. To je prvi istopolni brak nekoga ko je na ministarskoj poziciji. * '''[[26.11.]]''' – ''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]'' – u svom godišnjem [[govor sa trona|govoru sa trona]], koji najavljuje vladin program za narednu godinu, kraljica [[Elizabeth II]] pominje i zakon o [[civilna zajednica|civilnoj zajednici]]. === [[2004]]. === ---- * '''[[1.1.]]''' - ''[[Australija]]'', ''[[Tasmanija]]'' – stupa na snagu zakon o [[civilna zajednica|civiljnoj zajednici]] između istopolnih parova. Tasmanija postaje prva australijska država koja priznaje parnersko pravo istopolnim parovima. * '''[[7.1.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[Illinois]]'' – demokartski guverner, [[Milorad Rod Blagojević]], izdvaja 3,7 miliona dolara za izgradnju centra za LGBT zajednicu - [[Center on Halsted]] u [[Chicago]]u. * '''[[8.1.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[New Jersey]]'' – usvaja se zakon o istopolnom partnerstvu, koje daje većinu parava koja imaju heteroseksualni venčani parovi. Guverner [[James McGreevy]] potpisuje zakon četiri dana kasnije, čime New Jersey postaje peta država u SAD koja daje ovakav status gej i lezbejskim parovima. * '''[[10.2.]]''' - ''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]'' – [[House of Lords]] usvaja zakon pod nazivom [[Gender Recognition Bill]], kojim se dozvoljava [[transeksualnost|transeksaulnim]] i [[transrodnost|transrodnim]] osobama da promene svoj zvanični rod. * '''[[12.2.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'', ''[[San Francisco]]'' – gradski zvaničnici počinju da izdaju venčane listove istopolnim parovima, čime krše državni zakon, što imenuju društvenom neposlušnošću. Prvi venčani par su lezbejske aktvistkinje [[Del Matin i Phyllis Lyon]]. ** Različite konzervativne grupe, uljučujući i [[Campaign for California Families]], planiraju da podnesu tužbu protiv gradonačelnika San Franciska, [[Gavin Newsom|Gavina Newsoma]] zbog kršenja kalifornijskog zakona o braku. * '''[[14.2.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – savetnici predsednika [[George W. Bush]]a saopštavaju da on podržava [[Federal Marriage Amendment]], koji bi bio uključen u ustav i kojim bi se onemogućio istopolni brak na federalnom nivou (amandman do danas nije izglasan). * '''[[15.2.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'', ''[[San Francisco]]'' – gradski i opštinski zvaničnici su morali da odbiju stotine zahteva za venčanje, jer se pojavilo više hiljada gejeva i lezbejki sa željom da se venča. Grad tvrdi da može da venča samo 400 do 600 parova u toku dana, odnosno oko 1 par po minutu. * '''[[16.2.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'', ''[[San Francisco]]'' – grad procenjuje da je za 4 dana venčano oko 2000 gej i lezbejskih parova. * '''[[17.2.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'', ''[[San Francisco]]'' – sudija višeg suda u San Francisku odlučuje da odloži donošenje odluke o sprečavanju gradske vlade da izdaje venčane listove i da poništi 2.464 gej i lezbejka braka, koliko ih je sklpoljeno za prethodnih 5 dana. * '''[[18.2.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'' – državna agencija Kalifornije koja registruje brakove izjavljuje da neće prihvatiti formulare koji su promenjeni za registraciju istopolnih brakova. * '''[[19.2.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'' – grad San Francisco pokreće tužbu protiv države Kalifornije i zahteva da prizna izdate venčane listove istopolnih parova koji su venčani. * '''[[20.2.]]''' - ''[[Kambodža]]'' – kralj [[Norodom Sianuk]] izjavljuje da bi država Kamboža morala da dozvoli istopolne brakove. Takođe, izjavljuje da bi [[transrodnost|transrodne]] osobe morale da budu jednako tretirane u Kambodži. ** ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'', ''[[San Francisco]]'' – sudija San Franciska odlučuje da odbije zahtev za hitnom zabranom istopolnih venčanja, koji su podnele konzervativne grupe. ** ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'' – guverner Kalifornije [[Arnold Schwarzenegger]] šalje pismo državnom tužiocu zahtevajući da preduzme zakonske mere kako bi se sprečilo izdavanje venčanih listova gej i lezbejskim parovima. * '''[[22.2.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'' – glavni državni tužilac [[Bill Lockyer]] odbacuje zahtev guvernera Schwarzeneggera, tvrdeći da je njegova kancelarija nezavisna i da će se boriti protiv kalifornijskog zakona o braku koji je ograničen na heteroseksualne parove. * '''[[24.2.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – predsednik [[George W. Bush]] izjavljuje da će podržati ustavni amandman [[Federal Marriage Amendment]], tvrdeći da se on slaže sa njegovim principima i željom da zaštiti „svetost braka“ između muškara i žene. * '''[[26.2.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'', ''[[San Francisco]]'' – [[Rosie O’Donnell]] se venčava sa svojom partnerkom [[Kelli Carpenter]]. * '''[[3.3.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[Oregon]]'', ''[[Multnomah County]]'' – okrug koji uključuje i grad [[Portland]] postaje drugi okrug u SAD u kome se zakonski venčavaju istopolni parovi, pošto su okružni savetnici presudili da je državni zakon koji zabranjuje istopolna venčanja protivan ustavu Oregona. Za narednih mesec i po dana obavljeno je 3.022 gej i lezbejskih venčanja. * '''[[5.3.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[Wisconsin]]'' – usvaja se ustavni amandman kojim se zabranjuju istopolna venčanja. * '''[[5.3.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[Kansas]]'' – usvaja se amandman o zabrani istopolnih venčanja. * '''[[5.3.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'' – vrhovni sud Kalifornije naređuje gradu San Francisku da prestane da izdaje venčane listove gej i lezbejskim parovima. San Francisko prvi put posle [[12.2.]] prestaje da venčava istopolne parove. Istovremeno gradski javni tužilac podnosi tužbu protiv Države Kalifornije zbog protivustvnosti zabrane istopolnoh venčanja. * '''[[7.3.]]''' – umro otvoreno gej glumac [[Paul Winfield]] * '''[[19.3.]]''' – ''[[Kanada]]'', ''[[Quebec]]'' – država Quebec se pridružuje Ontariju i Britanskoj Kolumbiji u priznavanju istopolnih brakova. * '''[[1.4.]]''' – ''[[Kanada]]'', ''[[Quebec]]'' – sklopljen je prvi gej brak u Quebecu: [[Michael Hendricks]] i [[René Leboeuf]] su se venčali u [[Montreal]]u. * '''[[20.4.]]''' – ''[[Brazil]]'', ''[[Rio Grande do Sul]]'' – prva brazilska država koja legalizuje civilnu zajednicu između istopolnih parova. * '''[[17.5.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[Massachusetts]]'' – legalizuju se istopolni brakovi. Massachusetts postaje prva američka država koja legalizuje gej i lezbejske brakove. {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[19.6.|19. jul]]''' - '''''[[Hrvatska]]''''', '''''[[Zagreb]]''''' – treća po redu [[parada ponosa LGBT osoba]] pod nazivom „''Živjela različitost - Vive la difference!''“. Cilj parade je bio, između ostalog, i podrška [[transrodnost|transrodnim]] osobama<ref>[http://www.zagreb-pride.net/j/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=19&Itemid=32 Zagreb Pride 2004] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080811050600/http://www.zagreb-pride.net/j/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=19&Itemid=32 |date=2008-08-11 }} na sajtu [[Zagreb Pride]]a.</ref> :''Dalje'': ''[[Zagreb Pride]]''. |} * '''[[30.6.]]''' - ''[[Španija]]/[[Španjolska]]'' – ministar pravde [[Juan Fernando López Aguilar]] najavljuje donošenje nekoliko zakona, među kojima su i zakon o istopolnim brakovima, kao i zakon kojim se omogućava transeksualnim i transrodnim osobama da promene svoje ime i zvanični rod, bez obavezne operacije. * '''[[9.8.]]''' - ''[[Nepal]]'' – policija napada bar i hapsi 39 članova [[Društvo plavog dijamanta|Društva plavog dijamanta]], organizacije koja radi na povećanju svesti o ljudskim pravima gejeva i o AIDS-u, i podigli optužbe zbog „širenja perverzije“. Par dana nakon incidenta, [[UNAIDS]] i [[Human Rights Watch]] pozivaju vladu Nepala da oslobode uhapšene osobe. * '''[[12.8.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'' – vrhovni sud Kalifornije je poništio skoro 4000 brakova gejeva i lezbejki koji su sklopljeni u San Francisku izneđu [[12.2.]] i [[11.3.]] Donesen je zaključak da je grad prekoračio svoja prava kada je izdavao venčane listove istopolnim parovima ignorišući državni zakon. * '''[[23.9.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'' – guverner [[Arnold Schwarzenegger]] potpisuje uredbu „SB 1234“ kojom se definiše termin „[[zločin iz mržnje]]“ (hate crime) (koji uključuje i nasilje protiv LGBT osoba). Zakon podstiče stvaranje lokalnih protokola, kao i podizanje svesti i treninge o zločinu iz mržnje u policiji. * '''[[25.9.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'' – guverner [[Arnold Schwarzenegger]] potpisuje akt „AB 2900“ kojim se [[rodni identitet]] i [[seksualna orijentacija]] ulkjučuju u antidiskriminacione zakone. * '''[[27.9.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'' – guverner [[Arnold Schwarzenegger]] potpisuje akt „SB 1193“, kojim se dodeljuje 10.000 dolara suprugu/supruzi, odnosno predviđenom korisniku/korisnici, umrlog člana/članice vojske. Uredba važi retroaktivno od [[1.3.]] [[2003]] godine za partnere i partnerke LGBT vojnika, odnosno vojnikinja. * '''[[30.9.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – održano glasanje o [[Federal Marriage Amendment]]-u, koji je dobio 186 glasova „za“ i 227 glasova „protiv“. * '''[[1.10.]]''' - ''[[Španija]]/[[Španjolska]]'' – kabinet španskog premijera [[José Luis Rodríguez Zapatero]] odobrava zakon o legalizaciji istopolnih brakova. Vlada se nada da će zakon biti izglasan u parlamentu. * '''[[29.10.]]''' - ''[[Nemačka]]'' – proširuju se prava istopolnih registrovnaih parova na usvajanje dece; partner/ka ima pravo da usvoji dete svog/svoje partnera/ke. * '''[[2.11.]]''' - ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – [[George W. Bush]] je ponovo izabran za predsednika. Na istovremno održanom referendumu 11 država odlučuje da u državne ustave uljuči amandman kojim se zabranjuju istopolni brakovi. U večini tih država zabranjene su i [[građanska zajednica|građanske zajednice]] i [[domaća partnerstva]]. * '''[[18.11.]]''' - ''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]'' – zakon o [[civilno partnerstvo|civilnim partnerstvima]] dobija [[kraljevski pristanak]]. * '''[[9.12.]]''' – ''[[Novi Zeland]]'' – parlament usvaja zakon o civilnoj zajednici, kojim se priznaju istoponi i de facto parovi. zajednici, kojim se priznaju === [[2005]]. === ---- * '''[[1.1.]]''' – '''''[[Nemačka]]''''' – stupaju na snagu izmene zakona koje uređuju usvajanju dece partnera/ki u registrovanim istopolnim parovima, kao i izmene koje se tiču poreskih olakšica. * '''[[23.5.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – na godišnnjoj konferenciji u [[Atlanta|Atlanti]] [[American Psychiatric Association]] (Američka psihijatrijska asocijacija) izglasava podršku zakonskom priznavanju istopolnih brakova. * '''[[5.6.]]''' – ''[[Švajcarska]]'' – na referenusmkom izjašanjavanju o [[građanska zajednica|građanskoj zajednici]] za istopolne parove 58% stanovništva daje podršku. Istopolni parovi dobijaju jednaka prava kao venčani parovi u pogledu poreza i penzije, ali nemaju prava da se venčavaju, da usvajaju decu niti na veštačku oplodnju. * '''[[30.6.]]''' – ''[[Izrael]]'' – na [[Parada ponosa LGBT osoba|paradi ponosa]] učetvuje 5.000 osoba uz 1.000 osoba koje protestvuju protiv održavanja parade u [[Jerusalim]]u. Parada je prekinuta pošto su anti-gej napadači izboli tri učesnika parade. * '''[[30.6.]]''' – ''[[Španija]]/[[Španjolska]]'' – senat izglasava zakon o istopolnim brakovima. * '''[[30.6.]]''' – ''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]'' – [[Metodistička crkva Velike Britanije]] postaje prava velika hrišćanska denominacija koja daje blagoslov istopolnim zajednicama. * '''[[30.6.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'' – [[LOGO]] postaje prva [[LGBT]] televizija. Ovaj kanal se prati preko digitalne kablovske televizije u 10 miliona domačinstava. Vlasnik kanala je [[MTV Networks]]. * '''[[1.7.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[Texas]]'' – grupa vojnih veterana protestvuje protiv guverenera [[Rick Perry]]ja, kada je ovaj izjavio da bi LGBT vojni veterani trebalo da napuste Teksas. Procenjuje se da u Teksasu živi oko 65.000 LGBT vojnih veterana. * '''[[3.7.]]''' – ''[[Španija]]/[[Španjolska]]'' – zakon o istopolnim brakovima stupa na snagu. * '''[[5.7.]]''' – ''[[Uganda]]'' – dodaje se ustavni amandman kojim se zabranjuju istopolni brakovi. {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[10.7.|10. jul]]''' - '''''[[Hrvatska]]''''', '''''[[Zagreb]]''''' – održava se četvrti [[Zagreb Pride]], pod geslom „''Ipak Pride''“<ref>[http://www.zagreb-pride.net/j/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=20&Itemid=33 Zagreb Pride 2005] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080811050605/http://www.zagreb-pride.net/j/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=20&Itemid=33 |date=2008-08-11 }} na sajtu [[Zagreb Pride]]a</ref>. :''Dalje'': ''[[Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj]]''. |} * '''[[20.7.]]''' – ''[[Kanada]]'' – zakon o istopolnom braku prima [[kraljevski pristanak]] i stupa na snagu. Prvi venčani par je gej par iz [[Alberta|Alberte]]. * '''[[7.9.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'' – vlada izglasava zakon o istopolnim brakovima. * '''[[29.9.]]''' – ''[[Sjedinjene Američke Države]]'', ''[[California]]'' – guverner [[Arnold Schwarzenegger]] stavlja veto na zakon o istopolim parovima izglasan [[7.9.]] * '''[[5.12.]]''' – ''[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]'' – na snagu stupa zakon o civilnom partnerstvu, „''[[Civil Partnership Act 2004]]''“. * '''[[28.12.]]''' – ''[[Švedska]]'' – [[Švedska crkva]] (''Svenska kyrkan''), koja je do 2000. godine bila državna crkva, odlučuje da daje blagoslov istopolnim parovima sa posebnom ceremonijom. Zbog ovakve odluke [[Ruska pravoslavna crkva]] prekida odnose sa Švedskom crkvom. === [[2006]]. === ---- {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[1.1.|1. januar]]''' - '''''[[Srbija]]''''' - stupanjem na snagu novog [[Krivični zakonik Srbije|Krivičnog zakonika]], zakonska [[granica za stupanje u seksualne odnose]] je izjednačena za istopolne i heteroseksualne parove na 14 godina<ref>[http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/akta_detalji.asp?Id=285&t=Z# Krivični zakonik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080913123931/http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/akta_detalji.asp?Id=285&t=Z |date=2008-09-13 }} na sajtu [[Narodne skupštine Republike Srbije]]</ref>. : ''Dalje: [[Položaj LGBT osoba u Srbiji]]'' |} * '''[[27.5.|27. maj]]''' - '''''[[Rusija]]''''', '''''[[Moskva]]''''' - prvi pokušak održavanja [[parada ponosa LGBT osoba|parade ponosa LGBT osoba]] u Moskvi završen je nasiljem i masovnim hapšenjem od strane policije. Aktivisti i aktivistkinje su izašli/e na ulice, uprkos zabrani od strane gradonačelnika Moskve, [[Jurij Luškov|Jurija Luškova]]<ref>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/05/27/AR2006052701002_pf.html Moscow's First Gay Pride Parade Disrupted by Police and Hecklers] na sajtu [[Washington Post]]a</ref><ref>[http://www.sfbaytimes.com/index.php?article_id=5062&sec=article Melee at Moscow Pride: Parade Ends with Violence, Injuries Arrests] na sajtu San Francisco Bay Timesa</ref>. : ''Dalje: [[Položaj LGBT osoba u Rusiji]].'' * '''[[7.6.|7. jun]]''' – '''''[[Sjedinjene Američke Države]]''''' – ponovljeno glasanje o [[Federal Marriage Amendment]]u na zahtev [[George W. Bush]]a. Amandman ponovo ne dobija dovoljno glasova u Senatu<ref>[http://www.senate.gov/legislative/LIS/roll_call_lists/roll_call_vote_cfm.cfm?congress=109&session=2&vote=00163 A joint resolution proposing an amendment to the Constitution of the United States relating to marriage.] na sajtu [[U.S. Senate]]a</ref>. : ''Dalje: [[Položaj LGBT osoba u Sjedinjenim Američkim Državama]].'' {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[22.6.|22. jun]]''' - '''''[[Hrvatska]]''''', '''''[[Zagreb]]''''' – '''''Интерnacionala Pride 2006, Zagreb - "Živ(j)eti slobodno"''''' – prvi internacionalna proslava ponosa LGBT osoba i peta takva manifestacija u Zagrebu. Pride je organizovan kao prvi istočnoevropski pride. Učestvovali su aktivisti i aktivistkinje iz 13 zemalja i oko 30 organizacija. Podršku su dali i drugi pokreti iz Hrvatske: radnički-sidikalni pokret, feministički pokret, ekološki pokret itd. Интерnacionala Pride je trajao 3 dana<ref>[http://www.zagreb-pride.net/j/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=21&Itemid=34 Internacionala Pride] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080811050610/http://www.zagreb-pride.net/j/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=21&Itemid=34 |date=2008-08-11 }} na sajtu [[Zagreb Pride]]a</ref>. : ''Dalje: [[Zagreb Pride]].'' |} * '''[[1.7.|1. juli]]''' – '''''[[Češka]]''''' – zakon o civilnoj zajednici stupa na snagu<ref>[http://www.praguepost.com/articles/2006/07/12/nearly-weds.php Country's first same-sex unions]</ref> : ''Dalje: [[Istopolna zajednica u Češkoj]].'' * '''[[23.7.|23. juli]]''' – '''''[[Slovenija]]''''' – zakon o [[registrovano partnerstvo|registrovanom parterstvu]] istopolnih parova stupa na snagu<ref>[http://e-uprava.gov.si/e-uprava/dogodkiPrebivalci.euprava?zdid=732&sid=351 Registracija istospolne partnerske skupnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110930050237/http://e-uprava.gov.si/e-uprava/dogodkiPrebivalci.euprava?zdid=732&sid=351 |date=2011-09-30 }} na Državnom portalu Republike Slovenije</ref>. : ''Dalje: [[Istopolna zajednica u Sloveniji]].'' [[Datoteka:Navra Tewks Outg.jpg|300px|right|thumb|[[Martina Navratilova]] i [[Mark Tewksbury]] čitaju tekst [[Deklaracija iz Montreala|Delaracije iz Montreala]] na ceremoniji otvaranja [[World Outgames]].]] * '''[[26.7.|26. juli]]''' – '''''[[Kanada]]''''', '''''[[Montreal]]''''' – otvorene su prve svetske [[World Outgames|Outgames]], LGBT sportsko takmičenje, u okviru koga je održana i [[World Outgames 2006.|Međunarodna konferencija o LGBT ljudskim pravima]]<ref>[http://montreal2006.info/ Outgames]</ref>. * '''[[29.7.|29. juli]]''' - '''''[[Kanada]]''''', '''''[[Montreal]]''''' - usvojena je [[Deklaracija iz Montraela]] na konferenciji u okviru [[World Outgames]]<ref>[http://www.declarationofmontreal.org/ Declaration of Montreal]</ref> * '''[[17.9.|17. septembar]]''' – '''''[[Nemačka]]''''', '''''[[Berlin]]''''' – gej političar, [[Klaus Wowereit]] ponovo je izabran za gradonačelinka Berlina<ref>[http://www.citymayors.com/mayors/berlin_mayor.html Wowereit: Berlin’s charming and very determined mayor] na citymayors.com</ref>. : ''Dalje: [[Položaj LGBT osoba u Nemačkoj]].'' * '''[[14.11.|14. novembar]]''' - '''''[[Južnoafrička republika]]''''' - Parlament je doneo zakon o [[istopolni brakovi|istopolnim brakovima]] sa 230 glasova "za" i 41 "protiv".<ref>[http://www.planetout.com/news/article.html?2006/11/14/1 South Africa's Parliament OKs same-sex marriage]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - vest na [[PlanetOut.com]]</ref> Zakon stupa na snagu [[1.12.|1. decembra]], [[2006]]. godine. : ''Dalje: [[Istopolni brakovi u Južnoj Africi]].'' * '''[[11.12.|11. decembar]]''' - '''''[[Ujedinjene nacije]]''''' - Tri LGBT organizacije, [[ILGA-Europe]], danska [[LBL]] i nemačka [[LSVD]], dobile su konsultantski status u [[EKOSOC]]-u<ref>[http://www.ilga.org/news_results.asp?LanguageID=1&FileID=982&FileCategory=44&ZoneID=7 Historic recognition of LGBT organisations at the United Nations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061214024726/http://www.ilga.org/news_results.asp?LanguageID=1&FileID=982&FileCategory=44&ZoneID=7 |date=2006-12-14 }} na sajtu [[ILGA]]-e</ref>. * '''[[14.12.|14. decembar]]''' - '''''[[SAD]]''''', '''''[[New Jersey]]''''' - usvaja se zakon kojim se priznaju [[istopolne zajednice]] u državi [[New Jersey]]. Zakon je usvojen glasovima 56-19 u skupštini i 23-12 u Senatu, a stupa na snagu 60 dana po potpisivanju od strane guvernera, odnosno [[20.2.|20 februara]], [[2007]]. godine<ref>[http://www.nytimes.com/2006/12/14/nyregion/14cnd-union.html?ex=1323752400&en=de75ee4592908c8f&ei=5088&partner=rssnyt&emc=rss New Jersey Legislature Votes to Allow Civil Unions] u [[New York Times]]u.</ref> : ''Dalje: [[Istopolne zajednice u New Jerseyu]].'' === [[2007]]. === ---- [[Datoteka:Same-sex marriage map Europe detailed.svg|300px|thumb|right|Status istopolnih zajednica u Evropi {{legend|#000080|Istopolni brak}} {{legend|#0066FF|Registrovana partnerstva}} {{legend|#AACCFF|Neregistrovane kohabitacije}} {{legend|#FFD42A|Pitanje u razmatranju}} {{legend|#cccccc|Ne priznaju se ili nepoznat status}} {{legend|#D40000|Istopolni brak je zabranjen}}]] * '''[[1.1.|1. januar]]''' – '''''[[Švajcarska]]''''' – stupa na snagu zakon o [[registrovano partnerstvo|registrovanom partnerstvu]]<ref>{{cite web |url=http://www.swissinfo.org/eng/top_news/detail/First_same_sex_union_registered_in_Switzerland.html?siteSect=106&sid=7396788&cKey=1167839391000 |title=First same-sex union registered in Switzerland |accessdate=21. 09. 2008. |work= |publisher=swissinfo.ch |date=2. 1. 2007. |archive-date=2007-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930204658/http://www.swissinfo.org/eng/top_news/detail/First_same_sex_union_registered_in_Switzerland.html?siteSect=106&sid=7396788&cKey=1167839391000 |dead-url=yes }}</ref>. : ''Vidi dalje: [[Istopolno partnerstvo u Švajcarskoj]]''. * '''[[1.1.|1. januar]]''' – '''''[[UK]]''''', '''''[[Severna Irska]]''''' – stupa na snagu zakon pod nazivom ''[[Equality Act (Sexual Orientation) Regulations]]'', koji kriminalizuje diskriminaciju na osnovu [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]]<ref>{{cite web |url= http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/politics/6243323.stm|title= Gay rights laws challenge fails |accessdate = 21. 09. 2008. |work= |publisher=BBC News |date = 10. 1. 2007. }}</ref>. : ''Videti dalje: [[Položaj LGBT osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu]].'' * '''[[12.1.|12. januar]]''' - '''''[[Meksiko]]''''', '''''[[Coahuila]]''''' - postaje prva pokrajna u Meksiku koja je legalizovala registrovana partnerstva<ref>[http://sgob.sfpcoahuila.gob.mx/admin/uploads/Documentos/modulo3/PactoCivilSolidaridad.pdf Tekst zakona - PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930142016/http://sgob.sfpcoahuila.gob.mx/admin/uploads/Documentos/modulo3/PactoCivilSolidaridad.pdf |date=2007-09-30 }} na španskom jeziku.</ref>. : ''Videti dalje: [[Istopolno partnerstvo u Meksiku]].'' * '''[[10.4.|10. april]]''' – '''''[[SAD]]''''', '''''[[Washington]]''''' – donet je zakon S5336, kojim se istopolnim parovima daje pravo da registruju [[partnerska domaćinstva]], koja priznaju prava slična venčanim parovima<ref>{{cite web |url=http://www.advocate.com/news_detail_ektid44385.asp |title=Same-sex partnership bill passes in Washington State |accessdate = 21. 09. 2008. |work= |publisher=[[The Advocate]] |date = 12. 4. 2007 }}</ref>. : ''Videti dalje: [[Istopolno partnerstvo u Washingtonu]].'' * '''[[26.4.|26. januar]]''' - '''''[[SAD]]''''', '''''[[New Hampshire]]''''' - usvaja se zakon o registrovanom partnerstvu, kojim se istopolnim parovima garantuju prava slična onima u bračnoj zajednici<ref>{{cite web |url=http://www.hrc.org/3012.htm |title=New Hampshire Legislature Passes Civil Unions Bill; Governor Set To Sign Bill Into Law |accessdate=21. 09. 2008. |work= |publisher=[[HRC]] |date=26. 4. 2007. |archive-date=2008-09-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080919203342/http://www.hrc.org/3012.htm |dead-url=yes }}</ref>. : ''Videti dalje: [[Istopolno partnerstvo u New Hampshireu]].'' * '''[[22.5.|22. maj]]''' – '''''[[SAD]]''''', '''''[[Vermont]]''''' – donosi se zakon o zabrani diskriminacije na osnovu [[rodni identitet|rodnog identiteta]]<ref>[http://hr.blr.com/news.aspx?id=75995 Vermont Bans Gender Identity Discrimination]</ref>. * '''[[24.5.|24. maj]]''' – '''''[[UK]]''''', '''''[[Cambridge]]''''' – [[Jenny Bailey]] izabrana je za gradonačelnicu [[Cambridge]]a čime postaje prva [[transeksualnost|transeksualna]] gradonačelnica u Velikoj Britaniji<ref>{{cite news | url = http://news.bbc.co.uk/1/hi/england/cambridgeshire/6686933.stm | title = First sex-swap mayor is sworn in | publisher = [[BBC News]] | date = 24. 05. 2007.| accessdate= [[21.9.]], [[2008]]}}</ref>. * '''[[25.5.|25. maj]]''' – '''''[[SAD]]''''', '''''[[Iowa]]''''' i '''''[[Colorado]]''''' - usvajaju se zakoni o zabrani diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta u privatnom sektoru<ref>{{cite web |url=http://www.progressivestates.org/content/615/protecting-parents-from-workplace-discrimination |title=Extending Civil Rights to Gay Citizens |accessdate=21. 09. 2008. |work= |publisher= |date= |archive-date=2008-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080918035559/http://www.progressivestates.org/content/615/protecting-parents-from-workplace-discrimination |dead-url=yes }}</ref>. : ''Videti dalje: [[Položaj LGBT osoba u Sjedinjenim Američkim Državama]].'' * '''[[1.6.]]''' – ''[[Južna Australija]]'' – zakon o registrovanom partnerstvu stupa na snagu. {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[4.7.|4. jul]]''' - '''''[[Hrvatska]]''''', '''''[[Zagreb]]''''' - otpočinje šesta po redu [[parada ponosa LGBT osoba|proslava ponosa LGBT osoba]] u Hrvatskoj. Tema ovog [[Zagreb Pride]]a bila je vidljivost [[LGBT|LGBTIQ]] osoba. Proslava je otpočela podizanjem [[Zastava duginih boja|Zastave duginih boja]] na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]], a završena je povorkom, održanom [[7.7.|7. jula]].<ref>[http://www.zagreb-pride.net/j/index.php?option=com_content&task=view&id=92&Itemid=60 Zagreb Pride 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080811050725/http://www.zagreb-pride.net/j/index.php?option=com_content&task=view&id=92&Itemid=60 |date=2008-08-11 }} na sajtu [[Zagreb Pride]]a.</ref> :''Dalje'': ''[[Zagreb Pride]]''. |} * '''[[9.8.|9. avgust]]''' – '''''[[SAD]]''''' – organizuje se prva debata predsedničkih kandidata na temu LGBT prava, emitovana na televiziji [[Logo (TV)|Logo]]. Na debati su se pojavili samo demokratski kandidati i kandidatkinja, dok se republikanci nisu odazvali<ref>{{cite web |url= http://www.advocate.com/news_detail_ektid47967.asp|title= Democratic candidates talk gay issues in historic presidential forum |accessdate = 21. 09. 2008. |work= |publisher=The Advocate |date = 11. 8. 2007. }}</ref> * '''[[29.11.|29. novembar]]''' – '''''[[Urugvaj]]''''' – donosi se zakon o priznavanju [[registrovano partnerstvo|građanske zajednice]] istopolnih parova, čime Urugvaj postaje prva [[Latinska Amerika|latinoamerička]] zemlja koja priznaje istopolne parove na nacionalnom nivou<ref>{{cite web |url= http://www.sfbaytimes.com/index.php?sec=article&article_id=7116|title=Uruguay Passes Civil-Union Law |accessdate = 21. 09. 2008. |work= |publisher=[[San Francisco Bay Times]] |date = 6. 12. 2007. }}</ref>. : ''Videti dalje: [[Istopolna partnerstva u Urugvaju]], [[Položaj LGBT osoba u Urugvaju]].'' * '''[[17.12.|17. decembar]]''' – '''''[[Mađarska]]''''' – usvaja se zakon o registrovanim partnerstvima istopolnih parova. Zakon stupa na snagu [[1.1.]][[2009]]. Zakonom se garantuju sva prava koja su garantovana brakom, osim usvajanja dece<ref>{{cite web |url=http://www.sfbaytimes.com/index.php?sec=article&article_id=7222 |title=Hungary OKs Civil Partnerships |accessdate = 21. 09. 2008. |work= |publisher=[[San Francisco Bay Times]] |date = 27. 12. 2007.}}</ref>. : ''Videti dalje: [[Istopolna partnerstva u Mađarskoj]], [[Položaj LGBT osoba u Mađarskoj]].'' === [[2008]]. === ---- * '''[[1.1.|1. januar]]''' - na snagu stupaju zakoni o registrovanim partnerstvima za istopolne parove u [[New Hampshire]]u i u [[Urugvaj]]u. {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[1.5.|1. maj]]''' - '''''[[Srbija]]''''' - počinje sa izlaženjem [[queer]] rubrika Rainbow u okviru mesečnika [[Yellow Cab]], koja obrađuje teme [[queer]] umetnosti, aktivizma i nudi informacije o queer događajima i mestima u Beogradu. : ''Dalje: [[Položaj LGBT osoba u Srbiji]]'' |} * '''[[27.5.|27. maj]]''' - '''''[[Nemačka]]''''', '''''[[Berlin]]''''' - otkriven je [[Spomenik homoseksualnim osobama progonjenim u nacionalsocijalizmu]]. Otvaranju su, između ostalih, prisustvovali gradonačelnik Berlina, [[Klaus Wowereit]] i ministar kulture Nemačke [[Bernd Neumann]]<ref>{{cite web |url= http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7422826.stm|title=Berlin remembers persecuted gays |accessdate = 21. 09. 2008. |work= |publisher=[[BBC News]] |date = 27. 5. 2008. }}</ref> : ''Videti dalje: [[Položaj LGBT osoba u Nemačkoj]].'' * '''[[11.6.|11. jun]]''' - '''''[[Norveška]]''''' - donosi se zakon o [[istopolni brak|istopolnim brakovima]], čime Norveška postaje četvrta evropska država koja u potpunosti izjednačava prava istopolnih i heteroseksualnih parova<ref>{{Cite web |title=Norway legalises gay marriage |url=http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-7926.html |access-date=2008-09-21 |archivedate=2009-12-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/5liizvzbT?url=http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-7926.html |deadurl=yes }}</ref>. Zakon stupa na snagu 1.1.2009. : ''Videti dalje: [[Istopolni brak u Norveškoj]].'' {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[28.6.|28. jun]]''' - '''''[[Hrvatska]]''''', '''''[[Zagreb]]''''' - Održan je sedmi po redu [[Zagreb Pride]] pod geslom "''Imaš hrabrosti"''". Proslava ponosa je započeta nedelju dana ranije<ref>[http://www.zagreb-pride.net/j/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=29&Itemid=64 Zagreb Pride 2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080714020827/http://www.zagreb-pride.net/j/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=29&Itemid=64 |date=2008-07-14 }} na sajtu [[Zagreb Pride]]a</ref>. :''Dalje'': ''[[Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj]]'' |} * '''[[18. decembar]]''' - '''''[[Ujedinjene nacije]]''''' - Predstavljena je [[Deklaracija Ujedinjenih nacija o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu]], prva deklaracija koja se tiče [[LGBT ljudska prava|LGBT ljudskih prava]] koja se našla pred [[Generalna skupština Ujedinjenih nacija|Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija]]<ref>[http://www.un.org/News/Press/docs/2008/ga10801.doc.htm Saopštenje za štampu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija], 18.12.2008</ref>. === [[2009]] === ---- [[Datoteka:Johanna sigurdardottir official portrait.jpg|thumb|right|150px|Premijerka [[Island]]a, [[Jóhanna Sigurðardóttir]].]] * '''[[1. januar]]''' - '''''[[Norveška]]''''' - stupa na snagu zakon o istopolnim brakovima<ref>{{cite web|url=http://www.aftenposten.no/english/local/article2479146.ece|title=Same sex marriage law passed by wide majority|author=Catherine Stein| publisher=Aftenposten.no| date=12.06.08| accessdate = 1. 3. 2010.}}</ref>. {{main|Položaj LGBT osoba u Norveškoj}}{{main|Istopolni brak u Norveškoj}} * '''[[1. januar]]''' - '''''[[Turska Republika Sjeverni Kipar|Severni Kipar]]''''' - Na snagu stupa novi krivični zakonik, kojim se dekriminalizuje [[homoseksualnost]]. Ovim Severni Kipar postaje poslednja teritorija u Evropi koja je ukinula zakonsku zabranu homoseksualnosti<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-2726.html|title=Northern Cyprus decriminalises homosexuality|author=Marc Shoffman|publisher=Pink News|date = 13. 11. 2006.|accessdate = 1. 3. 2010.}}</ref> {{main|Položaj LGBT osoba u Turskoj Republici Severni Kipar}} * '''[[1. februar]]''' - '''''[[Island]]''''' - [[Jóhanna Sigurðardóttir]] je postala premijerka Islanda, kao prva javno deklarisana [[lezbejka]] na čelu države<ref>[http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-10983.html Iceland makes history as lesbian Prime Minister takes office]</ref>. :{{main|Položaj LGBT osoba na Islandu}} * '''[[12. februar]]''' - '''''[[Mađarska]]''''' - Usvaja se zakon o [[istopolna zajednica|istopolnim zajednicama]], koji stupa na snagu 1. jula iste godine<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-11133.html|title=Hungarian government proposes registered same-sex partnerships|date = 12. 2. 2009.|accessdate = 1. 3. 2010.|publisher=Pink News}}</ref> :''Vidi dalje'': ''[[Istopolne zajednice u Mađarskoj]], [[Položaj LGBT osoba u Mađarskoj]].'' * '''[[2. mart]]''' - '''''[[Argentina]]''''' - Argentina dozvoljava da [[gej]]evi i [[lezbejske]] otvoreno služe u vojsci<ref>{{cite web|url=http://www.365gay.com/news/argentina-officially-ends-trials-for-homosexual-acts-in-military/|title=Argentina officially ends trials for homosexual acts in military|date=2. 3. 2009.|accessdate=1. 3. 2010.|publisher=[[365gay.com]]|archive-date=2009-03-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20090307005019/http://www.365gay.com/news/argentina-officially-ends-trials-for-homosexual-acts-in-military/|dead-url=yes}}</ref>. {{main|Položaj LGBT osoba u Argentini}} * '''[[3. mart]]''' - '''''[[Filipini]]''''' - Filipini dozvoljavaju gejevima i lezbejkama da služe u vojsci<ref>{{cite web|title=Philippines ends ban on gays in military|url=http://www.365gay.com/news/philippines-ends-ban-on-gays-in-military/|date=3. 3. 2009.|accessdate=1. 3. 2010.|publisher=365gay.com|archive-date=2010-03-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20100330152550/http://www.365gay.com/news/philippines-ends-ban-on-gays-in-military/|dead-url=yes}}</ref>. {{main|Položaj LGBT osoba na Filipinima}} * '''[[20. mart]]''' - '''''[[Danska]]''''' - Usvaja se zakon kojim se omogućuje [[usvajanje dece od strane istopolnih parova]]<ref>{{cite web|url=http://www.365gay.com/news/denmark-oks-adoptions-by-gay-couples/|title=Denmark OKs adoptions by gay couples|date=20. 3. 2009.|accessdate=1. 3. 2010.|pblisher=365gay.com|archiveurl=https://www.webcitation.org/5jitHcnBb?url=http://www.365gay.com/news/denmark-oks-adoptions-by-gay-couples/|archivedate=2009-09-12|deadurl=yes}}- ()</ref>. {{main|Položaj LGBT osoba u Danskoj}} * '''[[23. mart]]''' - '''''[[Vermont]]''''', '''''[[SAD]]''''' - Senat Vermonta usvaja zakon o [[istopolni brak|istoplnim brakovima]]<ref>{{cite web|url=http://www.rutlandherald.com/article/20090324/NEWS04/903240344/1004/NEWS03|title=Vt. senate passes gay marriage bill|accessdate=1. 3. 2010.|archive-date=2012-02-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20120214195030/http://www.rutlandherald.com/article/20090324/NEWS04/903240344/1004/NEWS03|dead-url=yes}}</ref>. {{main|Istopolni brak u Vermontu}} {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[26. mart]]''' - '''''[[Srbija]]''''' - Usvojen je Zakon o zabrani diskriminacije, koji, između ostalog, zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/vesti-dana/Usvojen-Zakon-o-zabrani-diskriminacije.lt.html Usvojen Zakon o zabrani diskriminacije] na sajtu ''[[Politika (dnevne novine)|Politike]]''</ref>. :''Dalje'': ''[[Položaj LGBT osoba u Srbiji]]'' |} * '''[[1. april]]''' - '''''[[Švedska]]''''' - Sa 226 glasova za i 22 glasa protiv, Švedski palament usvaja zakon o [[istopolni brak|istopolnim brakovima]]. Zakon stupa na snagu 1. maja, 2009.<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7978495.stm Sweden allows same-sex marriage] na [[BBC News]]-u.</ref> :''Dalje'': ''[[Istopolni brak u Švedskoj]]'' i ''[[Položaj LGBT osoba u Švedskoj]]''. * '''[[3. april]]''' - '''''[[Iowa]]''''', '''''[[SAD]]''''' - legalizacija istopolnih brakova.<ref>[http://www.cbsnews.com/stories/2009/04/03/national/main4916096.shtml?source=RSSattr=HOME_4916096 Iowa Gay Marriage Ban Unconstitutional] na [[CBS]] News-u</ref> {{main|Istopolni brak u SAD}} * '''[[7. april]]''' - '''''[[Vermont]]''''', '''''[[SAD]]''''' - legalizacija istopolnih brakova.<ref>[http://www.latimes.com/news/nationworld/nation/la-na-gay-marriage8-2009apr08,0,3646071.story Vermont Legislature gives final OK to gay marriage] u ''LA Times''-u.</ref> * '''[[20. april]]''' - '''''[[Mađarska]]''''' - Mađarski parlament usvaja zakon o registrovanim partnerstvima, koji je stupio na snagu 1.7.2009<ref>{{cite web|url=http://www.ilga-europe.org/europe/news/hungary_introduces_registered_partnership_for_same_sex_partners|title=Hungary introduces registered partnership for same-sex partners|date=20. 4. 2009|publisher=[[ILGA]]|accessdate=28. 7. 2009|archive-date=2009-05-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20090502014428/http://www.ilga-europe.org/europe/news/hungary_introduces_registered_partnership_for_same_sex_partners|dead-url=yes}}</ref>. :''Dalje'': ''[[Položaj LGBT osoba u Mađarskoj]]'' i ''[[Istopolne zajednice u Mađarskoj]].'' * '''[[13. maj]]''' - '''''[[Urugvaj]]''''' - ukida se zabrana gejevima da služe u vojsci<ref>{{cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/2009/05/13/uruguay-to-lift-ban-on-ga_n_203004.html|title=Uruguay To Lift Ban On Gays In The Military|date = 13. 5. 2009.|accessdate = 1. 3. 2010.}}</ref>. {{main|Položaj LGBT osoba u Urugvaju}} * '''[[15. maj]]''' - '''''[[Finska]]''''' - omogućuje se usvajanje dece jednog/e od partnera/ki u istopolnoj zajednici. Zajedničko usvajanje dece nije omogućeno<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-12468.html|title=Finland allows gay couples to adopt partner's children|publisher=[[Pink News]]|accessdate=28. 7. 2009|date=15. 5. 2009|archivedate=2011-06-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110629093237/http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-12468.html|deadurl=yes}}</ref>. {{main|Položaj LGBT osoba u Finskoj}} * '''[[1. jun]]''' - '''''[[Nevada]]''''', '''''[[SAD]]''''' - usvaja se zakon o istopolnim zajednicama, koji stupa na snagu 1. oktobra, 2009.<ref>{{cite web|url=http://www.365gay.com/news/nevada-lawmakers-reject-veto-of-partnership-bill/|title=Nevada lawmakers reject veto of partnership bill|accessdate=28. 7. 2009.|publisher=[[365 gay]]|date=6. 1. 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090623012918/http://www.365gay.com/news/nevada-lawmakers-reject-veto-of-partnership-bill/|archivedate=2009-06-23|deadurl=no}}</ref> {{main|Položaj LGBT osoba u SAD}} {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[13. jun]]''' - '''''[[Zagreb]]''''', '''''[[Hrvatska]]''''' - Održana je osma [[Zagreb Pride|parada ponosa u Zagrebu]] pod geslom "''Sudjeluj!"''". Policija je istog dana dozvolila održavanje antigej skupa<ref>{{cite web|url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/gay-udruge-odobrenjem-anti-gay-prosvjeda-zagreb-postaje-nesiguran-grad.html|title=Gay udruge: Odobrenjem 'Anti-gay prosvjeda' Zagreb postaje nesiguran grad|publisher=[[HRT]]|accessdate = 2. 8. 2009}}</ref>. :''Dalje'': ''[[Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj]]'' |} * '''[[2. jul]]''' - '''''[[Indija]]''''' - vrhovni sud u [[Delhi]]ju je doneo odluku po kojoj se istopolni odnosi ne smatraju krivičnim delom. Pre dekriminalizacije homoseksualnost je bila kažnjiva prema odredbama koje su u zakon uneli britanski kolonisti<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/8129836.stm|title=Gay sex decriminalised in India|publisher=BBC|accessdate = 2. 8. 2009}}</ref>. * '''[[6. jul]]''' - '''''[[Washington, D.C.]]''''', '''''[[SAD]]''''' - priznaju se [[istopoli brak]]ovi koji su sklopljeni u drugim državama (u Americi ili inostranstvu), ali nije moguće sklopiti istopolne brakove u Washingtonu<ref>{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2009/07/08/us/08marriage.html|title=Washington, D.C., Recognizes Same-Sex Marriages|publisher=New York Times|date = 7. 7. 2009|accessdate = 2. 8. 2009}}</ref> * '''[[26. jul]]''' - '''''[[Washington (država)|Washington]]''''' - '''''[[SAD]]''''' - stupa na snagu zakon o registrovanim partnerstvima, u javnosti poznat kao "sve-osim-braka" (''all-but-marriage''), koji garantuje sva prava istopolnim parovima koja su garantovana venčanim parovima. Zakon je izglasan 15. aprila, sa 62-35 glasova, a potpisan je 18. maja<ref>{{cite web|url=http://apps.leg.wa.gov/billinfo/summary.aspx?bill=5688&year=2009|title=SB 5688 - 2009-10 Expanding the rights and responsibilities of state registered domestic partners.|publisher=Washington State Legislature|accessdate=2. 8. 2009|archive-date=2011-06-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20110630073044/http://apps.leg.wa.gov/billinfo/summary.aspx?bill=5688&year=2009}}</ref> {{main|Položaj LGBT osoba u SAD}} * '''[[3. avgust]]''' - '''''[[Wisconsin]]''''', '''''[[SAD]]''''' - Stupa na snagu zakon o [[partnersko domaćinstvo|partnerskim domaćinstvima]]<ref>{{cite web|url=http://fairwisconsin.blogspot.com/2009/06/from-rep-mark-pocan-wisconsin-becomes.html|title=From Rep. Mark Pocan: Wisconsin Becomes First Midwestern State to Legislatively Enact Protections for Same-Sex Couples|accessdate = 12. 9. 2009.}}</ref>. {{main|Istopolne zajednice u Wisconsinu}} * '''[[21. avgust]]''' - '''''[[SAD]]''''' - [[Evangelistička luteranska crkva u Americi]] ('''ELCA'''), jedna od najvećih crkava u [[SAD]], izglasala je da gejevi i lezbejke u stabilnim vezama mogu biti rukopoloženi/e za sveštenike i sveštenice<ref>{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2009/08/22/us/22lutherans.html?hpw|title=Lutheran Group Eases Limits on Gay Clergy|publisher=[[New York Times]]|accessdate = 22. 8. 2009.}}</ref>. Dva dana ranije, ELCA je na istoj skupštini usvojila novi stav o [[istopolna zajednica|istopolnim zajednicama]], prihvatajući ispravnost gej i lezbejskih zajednica koje su "čestite, monogamne i doživotne"<ref>{{cite web|url=http://www.startribune.com/lifestyle/faith/53738512.html|title=ELCA validates 'chaste' same-sex relationships|publisher=StarTribune|accessdate=12. 9. 2009.|archive-date=2009-08-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20090827225532/http://www.startribune.com/lifestyle/faith/53738512.html|dead-url=yes}}</ref> {{main|Homoseksualnost i luteranizam}} * '''[[29. avgust]]''' - '''''[[UK]]''''' - Stupa na snagu zakon kojim se uređuje da obe žene u [[registrovano partnerstvo|registrovanom istopolnom partnerstvu]] koje dobiju decu [[veštačka oplodnja|veštačkom oplodnjom]] budu navedene kao roditeljke u matičnoj knjizi deteta<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/8229401.stm|title='Brilliant' news for lesbian couples|accessdate = 12. 9. 2009.|date = 30. 8. 2009.|publisher=BBC}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/health/healthnews/6106983/Children-can-now-have-two-lesbian-mothers-and-no-father-on-birth-certificate.html|title=Children can now have two lesbian mothers and no father on birth certificate|publisher=The Daily Telegraph|date=31. 8. 2009.|accessdate=12. 9. 2009.|archivedate=2015-01-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150115225406/http://www.telegraph.co.uk/health/healthnews/6106983/Children-can-now-have-two-lesbian-mothers-and-no-father-on-birth-certificate.html|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.guardian.co.uk/society/2009/aug/31/lesbian-partners-birth-certificates|title=Lesbian partners to be named on birth certificates|accessdate = 12. 9. 2009.|date = 31. 8. 2009.|publisher=The Guardian}}</ref>. {{main|Položaj LGBT osoba u UK}} * '''[[1. septembar]]''' - '''''[[Vermont]]''''', '''''[[SAD]]''''' - Stupio je na snagu zakon o [[istopolni brak|istopolnim brakovima]] u [[SAD|američkoj]] državi [[Vermont]]<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-13861.html|title=Gay marriage now legal in Vermont|accessdate = 12. 9. 2009.|date = 1. 9. 2009.|publisher=Pink News}}</ref><ref>{{cite web|url=http://abcnews.go.com/US/wireStory?id=8459174|title=Same-sex marriages begin in Vermont|accessdate = 12. 9. 2009.|date = 1. 9. 2009.|publisher=abc news}}</ref>. {{main|Istopolni brak u Vermontu}} * '''[[10. septembar]]''' - '''''[[Urugvaj]]''''' - Usvojen je zakon o [[usvajanje dece od strane istopolnih parova|usvajanju dece od strane istopolnih parova]]<ref>{{cite web|title=Gay adoption now legal in Uruguay|url=http://www.pinknews.co.uk/news/articles/2005-14004.html|accessdate = 12. 9. 2009.|publisher=Pink News}}</ref>. {{main|Položaj LGBT osoba u Urugvaju}} {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[19. septembar]]''' - '''''[[Srbija]]''''' - Nakon zabrane da se [[parada ponosa LGBT osoba|povorka ponosa]] održi na prijavljenoj lokaciji u centru [[Beograd]]a i ponude nove lokacije na Novom Beogradu, organizacioni odbor povorke ponosa dobeo je odluku da se povorka ne održi<ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=09&dd=19&nav_category=11&nav_id=382249|title="Povorka ponosa" se neće održati|date = 19. 9. 2009.|accessdate = 21. 10. 2009.|publisher=B92}}</ref> {{main|Parada ponosa LGBT osoba u Srbiji}} |} * '''[[22. oktobar]]''' - '''''[[Švedska]]''''' - [[Švedska luteranska crkva]] je odobrila sveštenstvu da obavlja ceremoniju [[istopolni brak|istopolnog venčanja]] sa 176 glasaova za i 62 glasa protiv. Odluka stupa na snagu 1. novembra.<ref>{{cite web|url=http://www.advocate.com/article.aspx?id=100650|title=Swedish Church: Gay Marriage, Ja|publisher=[[The Advocate]]|date = 22. 10. 2009.|accessdate = 23. 10. 2009.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=10&dd=22&nav_category=78&nav_id=388191|title=Švedska:Crkva odobrila gej venčanja|publisher=[[B92]]|date = 22. 10. 2009.|accessdate = 23. 10. 2009.}}</ref> {{main|Luteranizam i homoseksualnost}} * '''[[28. oktobar]]''' - '''''[[Nemačka]]''''' - Otvoreno [[gej]] [[nemačka|nemački]] političar, [[Guido Westerwelle]] postaje [[ministar spoljnih poslova Nemačke]]<ref>[http://www.guido-westerwelle.de/ Zvanični sajt]</ref>. {{main|Položaj LGBT osoba u Nemačkoj}} * '''[[1. decembar]]''' - '''''[[Evropska unija]]''''' - Na snagu stupa [[Lisabonski ugovor]] sa kojim počinje da važi [[Povelja o osnovnim pravima]]. U 21. članu Povelje ekplicitno se pominje zabrana diskriminacije na osnovu [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]]<ref>[http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2007:303:0001:0016:EN:PDF Tekst Povelje na engleskom jeziku]</ref> {{main|Položaj LGBT osoba u Evropi}} * '''[[21. decembar]]''' - '''''[[Meksiko siti]]''''', '''''[[Meksiko]]''''' - [[Meksiko siti]] usvaja zakon o [[istopolni brak|istopolnim brakovima]], čime postaje prva administativna jedinica u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] koja priznaje istopolne brakove. Zakon stupa na snagu 4. marta 2010.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/8425269.stm|title=Mexico City backs gay marriage in Latin American first |publisher=BBC News|date = 21. 12. 2009.|accessdate = 10. 1. 2010.}}</ref> {{Main|Položaj LGBT osoba u Meksiku}} == [[2010-e]] == === [[2010]]. === ---- * '''[[1. januar]]''' - '''''[[Austrija]]''''' - Stupa na snagu zakon o [[registrovano partnerstvo|registrovanim partnerstvima]].<ref>{{cite web|url=http://derstandard.at/1262208795505/Eintragung-am-Standesamt-Die-ersten-homosexuellen-Paare-trauten-sich|title=Die ersten homosexuellen Paare trauten sich|date = 1. 1. 2010.|accessdate = 10. 1. 2010.|publisher=Der Standard}}</ref> {{main|Istopolne zajenice u Austriji}} * '''[[15. februar]]''' - '''''[[Francuska]]''''' - Francuska postaje prva država koja uklanja [[transseksualnost]] sa liste mentalnih poremećaja.<ref>{{cite web|url=http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1968767,00.html|title=In France, Transsexuals Celebrate a Small Victory|publisher=[[Time]]|date=1. 3. 2010.|accessdate=16. 6. 2010.|archive-date=2010-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20100629013726/http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1968767,00.html|dead-url=yes}}</ref><ref>{{cite web|title=France de-lists transgenderism as a mental illness|url=http://www.pinknews.co.uk/2010/02/15/france-de-lists-transgenderism-as-a-mental-illness/|date = 15. 2. 2010.|accessdate = 16. 6. 2010.|publisher=[[Pink News]]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.advocate.com/News/Daily_News/2010/03/02/Transgender_Victory_in_France/?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+AdvocatecomDailyNews+%28Advocate.com+Daily+News%29|title=Transgender Victory in France|publisher=[[The Advocate]]|date = 2. 3. 2010.|accessdate = 16. 6. 2010}}</ref> * '''[[31. mart]]''' - '''''[[Evropa]]''''' - [[Komitet ministara Saveta Evrope]] dao je preporuke za borbu protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta.<ref>{{cite web|url=http://www.coe.org.rs/def/news_sr_def/?conid=1721|title=Komitet ministara Saveta Evrope dao preporuke za borbu protiv diskriminacije GLBT osoba|publisher=Kancelarija Saveta Evrope u Beogradu|accessdate=16. 6. 2010|archive-date=2010-11-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20101103190127/http://www.coe.org.rs/def/news_sr_def/?conid=1721|dead-url=yes}}</ref> * '''[[29. april]]''' - '''''[[Evropa]]''''' - [[Parlamentarna skupština Saveta Evrope]] je usvojila rezoluciju<ref>{{cite web|url=http://www.assembly.coe.int/Mainf.asp?link=/Documents/AdoptedText/ta10/ERES1728.htm|title=Discrimination on the basis of sexual orientation and gender identity, Resolution 1728 (2010)|accessdate=16. 6. 2010|publisher=CoE|archivedate=2010-05-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100515021754/http://assembly.coe.int/Mainf.asp?link=%2FDocuments%2FAdoptedText%2Fta10%2FERES1728.htm|deadurl=yes}}</ref> i preporuke<ref>{{cite web|title=Discrimination on the basis of sexual orientation and gender identity, Recommendation 1915 (2010)|url=http://www.assembly.coe.int/Mainf.asp?link=/Documents/AdoptedText/ta10/EREC1915.htm|accessdate=16. 6. 2010|publisher=CoE|archivedate=2010-05-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100515021756/http://assembly.coe.int/Mainf.asp?link=%2FDocuments%2FAdoptedText%2Fta10%2FEREC1915.htm|deadurl=yes}}</ref> za borbu protiv diskrminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. * '''[[17. maj]]''' - '''''[[Portugal]]''''' - Usvojen je zakon o [[istopolni brak|istopolnim brakovima]].<ref>{{cite news|last=Hatton|first=Barry|title=Portugal's president ratifies gay marriage law|work=Associated Press|publisher=Google News|date=17. maj, 2010|url=http://www.google.com/hostednews/ap/article/ALeqM5ik3aX3N0ru0tZv_wqU87GX6lm4lwD9FOPSSO0|accessdate=16. 6. 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100520075713/http://www.google.com/hostednews/ap/article/ALeqM5ik3aX3N0ru0tZv_wqU87GX6lm4lwD9FOPSSO0|archivedate=2010-05-20|deadurl=no}}</ref><ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8688503.stm|title=Portugal's president to ratify same-sex marriage law|publisher=BBC News|date=17. maj, 2010.|accessdate = 16. 6. 2010}}</ref> {{main|Istopolni brak u Portugalu}} * '''[[11. jun]]''' - '''''[[Island]]''''' - Usvojen je zakon o istopolnim brakovima.<ref>{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/idUSTRE65A3V020100611|title=Iceland passes gay marriage law in unanimous vote|date = 11. 6. 2010.|publisher=[[Reuters]]|accessdate = 16. 6. 2010}}</ref> {{main|Istopolni brak na Islandu}} {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[19. jun]]''' - '''''[[Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj]]''''' - Održan je deveti po redu [[Zagreb Pride]], pod sloganom "Hrvatska to može progutati". Ovogodišnja [[parada ponosa LGBT osoba|povorka ponosa]] ocenjena je kao najmasovnija do sada.<ref>{{cite web|url=http://www.zagreb-pride.net/web/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=78&lang=hr|title=Zagreb Pride: Ljudska prava nemaju cijenu!|publisher=Zagreb Pride|date=20. 6. 2010.|accessdate=20. 6. 2010|archive-date=2010-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20100710050238/http://www.zagreb-pride.net/web/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=78&lang=hr|dead-url=yes}}</ref> Predsednik [[Ivo Josipović]] je primio organizatore i podržao Zagreb Pride.<ref>{{cite web|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/josipovic-podrzao-zagreb-pride-svi-imaju-pravo-na-seksualno-izrazavanje/495684.aspx|title=Josipović podržao Zagreb Pride: Svi imaju pravo na seksualno izražavanje|accessdate = 20. 6. 2010|date = 9. 6. 2010|publisher=vijesti.net}}</ref> Nakon razilaženja zabeleženo je dva napada na učesnike i učesnice povorke.<ref>{{cite web|url=http://www.jutarnji.hr/deveti-zagreb-gay-pride/840344/|title=Nakon Gay Pridea zabilježena dva napada na sudionike|accessdate=20. 6. 2010|date=19. 6. 2010|publisher=[[Jutarnji list]]|archive-date=2011-04-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20110404091921/http://www.jutarnji.hr/deveti-zagreb-gay-pride/840344/|dead-url=yes}}</ref> {{main|Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj}} |} * '''[[22. jul]]''' - '''''[[Argentina]]''''' - Stupio je na snagu zakon o [[istopolni brak|istopolnim brakovima]], čime je Argentina postala deseta država u svetu koja na nacionalnom nivou priznaje pravo na brak istopolnim parovima.<ref>{{cite web|url=http://www.infobae.com/download/55/0345567.pdf|title=Boletín Oficial de la República Argentina|accessdate=30. 7. 2010|language=španski}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.primeraedicionweb.com.ar/nota/digital/22741/se-publico-en-el-boletin-oficial-la-ley-de-matrimonio-homosexual.html|title=Se publicó en el Boletín Oficial la ley de matrimonio homosexual|accessdate=30. 7. 2010|archive-date=2011-07-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20110706082115/http://www.primeraedicionweb.com.ar/nota/digital/22741/se-publico-en-el-boletin-oficial-la-ley-de-matrimonio-homosexual.html|dead-url=yes}}</ref> {{main|Istopolni brak u Argentini}} {| style="width:100%; text-align:left; font-size:100%;" border="0" |- style="background:#f8e6f1;" | * '''[[27. jul]]''' - '''''[[Crna Gora]]''''' - Usvojen je zakon o zabrani diskriminacije kojim se eksplicitno zabranjuje [[diskriminacija]] na osnovu [[seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]] i [[rodni identitet|rodnog identiteta]].<ref>{{cite web|url=http://gayecho.com/vesti.aspx?id=11232&grid=2054|title=Crna Gora donela antidiskriminacioni zakon|accessdate=30. 7. 2010|publisher=[[GayEcho]]|archivedate=2011-09-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110913121257/http://gayecho.com/vesti.aspx?id=11232&grid=2054|deadurl=yes}}</ref> {{main|Položaj LGBT osoba u Crnoj Gori}} |} * '''[[22. septembar]]''' – '''''[[Položaj LGBT osoba u SAD]]''''' – Sud u [[Florida|Floridi]] je proglasio zabranu [[usvajanje dece od strane LGBT osoba]] neustavnom i ukinuo je ovu zabranu, koja je uvedena pre 33 godine.<ref>{{cite web|url=http://www.advocate.com/News/Daily_News/2010/09/22/Florida_Ends_Gay_Adoption_Ban/?utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+AdvocatecomDailyNews+%28Advocate.com+Daily+News%29|title=Florida Halts Gay Adoption Ban|accessdate = 23. 9. 2010|date = 22. 9. 2010.|publisher=[[The Advocate]]}}</ref> == Reference == {{reflist}} {{LGBT}} {{LGBT istorija}} {{Commonscat|LGBT history by century}} [[Kategorija:LGBT historija| ]] rn4b7ek2yelm37j1pizbxttojdu1fr1 0 21964 42715776 42713820 2026-11-02T03:25:04Z Stephan1000000 137538 814 42715776 wikitext text/x-wiki {{translitN|The Simpsons}} {{TVserija | bgcolour = | ime serije = Simpsoni | originalni naslov = The Simpsons | slika = Simpsons FamilyPicture.png | opis slike = U smjeru kazaljke sata: Homer, Marge, Lisa, Maggie i Bart. | format = [[animirani film|animirani]]/[[komedija]] | trajanje epizode = 21 - 23 [[minut]]e | autor = [[Met Grejning|Matt Groening]] | razvoj = James L. Brooks <br /> Matt Groening <br /> Sam Simon | izvršni producent = Al Jean <br /> James L. Brooks <br /> Matt Groening <br /> Sam Simon | glumci = Dan Castellaneta <br /> Julie Kavner <br /> Nancy Cartwright <br /> Yeardley Smith <br /> Hank Azaria <br /> Harry Shearer <br /> Marcia Wallace <br /> Pamela Hayden <br /> Tress MacNeille <br /> Maggie Roswell <br /> Russi Taylor <br /> Marcia Mitzman Gaven | država = {{ZD|USA}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]<br>{{ZD|NED}} [[Nizozemska]]<br>{{ZD|DAN}} [[Danska]] | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | tv kuća = [[Fox Broadcasting Company|FOX]] | početak serije = [[17. 12.|17. decembar]] [[1989]]. | kraj serije = | broj epizoda = 814 <small>(trenutno)</small> | prethodna = | sljedeća = | u BiH = NTV Hayat<br>BHT 1 | web_stranica = http://www.thesimpsons.com/ | imdb = 0096697 }} '''''Simpsoni''''', '''''Simpsonovi''''' i '''''Obitelj Simpson''''' ({{Jez-en|'''The Simpsons'''}}) su [[animirani film|animirana]] [[Televizijska serija|TV serija]], dobitnik [[Emmy Award|Emmyja]] koju je stvorio [[Met Grejning|Matt Groening]], također i autor animirane TV serije ''[[Futurama]]'', za TV kuću Fox Network. Serija je postala jedna od prvih velikih hitova te TV kuće, a uz to je i jedna od najuspješnijih televizijskih serija u historiji tog medija. Televizijska se serija razvila iz niza kratkih animacija koje su se emitirale tokom showa Tracey Ullman. Serija je [[satira|satirička]] parodija [[sjedinjene Američke Države|američkog]] načina života. Prikazuje cjelovitu [[američka kultura|američku kulturu]] i [[društvo]], a često se koristi šalama na vlastiti račun. Sami Simpsoni utjecali su na [[popularna kultura|popularnu kulturu]]. Fraze iz serije počele su se koristiti u stvarnom životu, a usklik "d'oh!" može se pronaći u rječniku engleskog jezika. Simpsoni su utjecali i na mnoge animirane serije za odrasle tokom kasnih 1990-ih kao što su ''[[South Park]]'' i ''[[Family Guy]]''. Iako je tokom posljednjih nekoliko godina, po nekima, došlo do pada kvalitete serija je još uvijek veoma gledana i dobija pozitivne kritike. Simpsoni su najdugotrajnija američka animirana TV serija.<ref name="dužina">http://www.nohomers.net/content/info/history/{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Od njihovog prvog prikazivanja [[17. 12.|17. decembra]] [[1989]]. emitirano je 662 epizode kroz 30 sezona. U produkciji postoji i cjelovečernji animirani film koji se prikazivao [[27. 7.|27. jula]] [[2007]].<ref name="film">http://www.imdb.com/title/tt0462538/releaseinfo</ref> == Nastanak == Groening je prvi put dobio ideju za Simpsone u predvorju ureda [[James L. Brooks|Jamesa L. Brooksa]]. Brooks ga je pozvao na dogovor za stvaranje kratke animirane serije temeljene na Groeningovom stripu ''Life in Hell''. Kad je Groening shvatio da bi stvaranje animirane serije prema njegovom stripu zahtijevalo odricanje od autorskih prava, odlučio je krenuti u drugom smjeru. U žurbi je skicirao svoju verziju disfunkcionalne porodice. Likove je oblikovao po članovima vlastite porodice, a za svoj je lik izabrao ime "Bart" zato što je to [[anagram]] engleske riječi "''brat''" (derište).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.1.4 |access-date=2007-02-02 |archivedate=2013-02-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.1.4 |deadurl=yes }}</ref> [[Porodica Simpson]] prvi se put pojavila u kratkoj animaciji u showu Tracey Ullman, a prva je epizoda, "Good Night", emitirana [[19. 4.|19. aprila]] [[1987]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.1 |access-date=2007-02-02 |archivedate=2013-02-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.1 |deadurl=yes }}</ref> Porodica je bila prilično "grubo" nacrtana zato što je Groening animatorima predao samo skice vjerujući da će ih oni popraviti, ali su oni nastavili crtati prema njegovim skicama.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.simpsoncrazy.com/information/history.shtml |access-date=2007-02-02 |archive-date=2009-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090407072153/http://www.simpsoncrazy.com/information/history.shtml |dead-url=yes }}</ref> [[1989]]. Simpsoni su prilagođeni za polusatnu seriju za TV kuću Fox. Prva emitirana epizoda bila je "''Simpsons Roasting on an Open Fire''" umjesto planirane prve epizode "Neka začarana večer". Ta je epizoda morala biti ponovno nacrtana nakon što su autori uočili lošu kvalitetu animacije i bila je emitirana kao posljednja epizoda prve sezone. Simpsoni su bili jedna od prvih pravih Foxovih hit TV serija; to je bila prva Foxova serija koja je dospjela na spisak trideset najgledanijih serija u sezoni.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://classictvhits.com/tvratings/1989.htm |access-date=2007-02-02 |archive-date=2015-05-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150512024139/http://www.classictvhits.com/tvratings/1989.htm }}</ref> nekoliko epizoda serije gledalo je više od 20 miliona ljudi, a povremeno je ta brojka dostizala i 30 miliona gledatelja.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/bibliography02.html |access-date=2007-02-02 |archivedate=2007-01-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070101205652/http://www.snpp.com/guides/bibliography02.html |deadurl=yes }}</ref> Tracey Ullman podnijela je tužbu protiv Foxa, tvrdeći da je njena emisija izvor uspjeha Simpsona i stoga je zahtijevala udio u profitu serije. Nakon nekog vremena sud je presudio u korist TV kuće.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.13 |access-date=2007-02-02 |archivedate=2013-02-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.13 |deadurl=yes }}</ref> Simpsoni su izazvali kontroverzu i negodovanje roditeljskih udruga i konzervativnijih političara zbog [[Bart Simpson|Barta Simpsona]], buntovnika koji izaziva nevolje i izvlači se bez posljedica, kojeg su smatrali lošim uzorom djeci. [[George H. W. Bush]] jednom je prilikom rekao: "Pokušat ćemo ojačati američku porodicu. Učiniti je više nalik porodici Walton, a manje porodici Simpson."<ref name="mikescully">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/other/articles/firstfamily.html |access-date=2007-02-02 |archivedate=2014-08-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140811014602/http://www.snpp.com/other/articles/firstfamily.html |deadurl=yes }}</ref> Mnogi su proizvodi sa Simpsonima kao zaštitinim znakom zabranjeni u nekim američkim školama u nekoliko dijelova [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Međutim, proizvodi s likovima iz Simpsona nastavili su se odlično prodavati. U prvih 14 mjeseci prodaje ukupni je profit u cijelom svijetu iznosio 2 milijarde [[dolar]]a.<ref name="mikescully"/> == O seriji == === Teme === Serija redovno izruguje i satirizira osobe iz svijeta zabave. [[Klaun Krusty]] omiljen je među springfieldskom djecom, ali izvan pozornice on je ciničan i ogorčen čovjek lošeg zdravlja zbog godina zloupotrebe droga, alkohola i kockanja. Podržat će i reklamirati bilo koji proizvod ako mu se ponudi dovoljna svota novca. Kent Brockman je egoističan, razmažen voditelj vijesti koji ne poštuje novinarsku etiku. Čak se i [[Rupert Murdoch]], čije korporativno carstvo uključuje i TV kuću Fox koja je prva počela emitirati Simpsone, pojavio u nekoliko epizoda serije. Zapravo je ismijavanje TV kuće Fox postala stalna šala u seriji. Serija se tokom godina bavila i političkom satirom, često prikazujući bivše i aktualne predsjednike SAD-a, ali i druge svjetske vođe. Neki od primjera su: [[George H. W. Bush]], prikazan kao Homerov zakleti neprijatelj u epizodi "Two Bad Neighbors", [[Al Gore]] ismijan zbog svoje, u seriji, banalne osobnosti, a [[Ujedinjeni narodi]] često su prikazivani kao nekompetentna organizacija. Seriju su prihvatili mnogi socijalni konzervativci zato što su Simpsoni, za razliku od drugih, modernijih porodica iz TV serija ipak tradicionalna porodica. Serija se poigravala mogućnostima izvanbračnih avantura, ali na kraju uvijek još više učvršćujući Homerov i Margein brak. Konzervativni i evangelički kršćani također su istaknuli i ulogu Neda Flandersa kao uzor predanog kršćanina koji je ponekad ismijavan, ali unatoč stalnim Homerovim provokacijama ne odstupa od svojeg načina života. Ipak, postoje i mnoge epizode koje socijalni konzervativci toliko ne odobravaju; na primjer, u epizodi "Homerova fobija", Homer pobjeđuje [[homofobija|homofobiju]] i sprijateljuje se s [[homoseksualnost|homoseksualcem]], a u epizodi "Ima nešto u ženidbi" promiče prihvaćanje gay brakova. [[Lisa Simpson]], najinteligentnija članica porodice Simpson prikazana je kao veliki liberal. === Radnja === Format radnje Simpsona tokom godina se donekle promijenio. Lik ili skupina likova obično je smještena u neku problematičnu situaciju koju moraju riješiti ili naučiti prihvatiti. U početku su te sitacije bile prilično jednostavne, realne društvene situacije s realističnim raspletima, veoma slične ostalim TV serijama. Na primjer, u jednoj od epizoda prve sezone Barta tuče školski nasilnik i on mora naučiti založiti se za sebe. S vremenom su zapleti postajali sve neobičniji i često sve manje realistični. Kako je serija napredovala, osim sve manjeg realizma, postalo je uobičajeno da uzrok nekog događja u glavnoj radnji dolazi iz relativno nepovezanog uvodnog dijela. Na primjer, u epizodi "Hurricane Neddy", cijeli se uvodni dio bavi [[orkan|uraganom]] koji je pogodio Springfield po scenariju sličnom onome iz filma [[Twister (film)|Twister]]; tada doznajemo samo da je uništena kuća Neda Flandersa, a zatim kreće glavna radnja u kojoj Fladners doživljava živčani slom. Simpsoni ponekad koriste još jednu strukturu radnje. Ta se struktura sastoji od tri kratke priče, često sa širom pričom koja povezuje manje priče. Obično se korsiti za epizode u povodu [[Noć vještica|Noći vještica]], ali i u običnim epizodama; tipična je za parodiranje starih priča u kojima su glavni likovi Simpsoni. Radnje mnogih epizoda usredotočuju se na jedan određeni lik ili vezu između dva lika. Te se radnje često razvijaju iz određenih shema: [[Homer Simpson|Homer]] dobiva novi posao ili se pokušava na brzinu obogatiti; [[Marge Simpson|Marge]] pokušava pobjeći iz monotonije održavanja kućanstva tražeći posao ili baveći se novim hobijem; [[Bart Simpson|Bart]] uzrokuje veliki problem i pokušava popraviti situaciju, zataškati cijeli događaj ili ga potpuno ignorirati; [[Lisa Simpson|Lisa]] prihvaća i sprovodi ciljeve neke određene grupe ili zajednice. Epizode su se ponekad usredotočile i na probleme sporednih likova koji se obično rješavaju uz pomoć člana porodice Simpson. Kad se radnja bavi cijelom porodicom, oni obično odlaze na odmor. To se događalo dovoljno često da rečenica koju Homer tada obično izgovori postane jedna od poznatih parodija same serije: "Simpsoni sada idu (gdje već idu)!" Sa svim putovanjima na kojima su bili, Simpsoni su posjetili sve [[kontinent]]e osim [[Antarktik]]e. Serija ponekad koristi i razdvajanje priče na dvije paralelne radnje kao u epizodi "Sunday, Cruddy Sunday", koja prati Homerov i Bartov put na Super Bowl, a uz to i Margeino i Lisino dosađivanje kod kuće. ==== Mjesto i vrijeme radnje ==== Radnja serije odvija se u imaginarnom američkom gradu [[Springfield (Simpsoni)|Springfieldu]]. Savezna država u kojoj se grad nalazi nikad nije imenovana, a namjera autora nikad ni nije bila da grad postoji u nekoj određenoj državi. Unatoč tome, obožavatelji su pokušavali odrediti lokaciju Springfielda koristeći se karakteristikama grada, okolnim reljefom i znamenitostima kao tragovima. U posljednje vrijeme kao odgovor na to "traganje" autori serije sugerirali su, ali i isključili većinu američkih saveznih država kao moguću lokaciju grada sukobljavajući "dokaze". Groening je rekao da Springfield ima mnogo zajedničkog s [[Portland]]om u [[Oregon]]u, gradom u kojem je on odrastao<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.portlandtribune.com/archview.cgi?id=12392 |access-date=2005-03-05 |archivedate=2005-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050305065812/http://www.portlandtribune.com/archview.cgi?id=12392 |deadurl=yes }}</ref>, a ime "Springfield" izabrano je zato što je to često ime američkih gradova, koje se pojavljuje u više od trideset saveznih država. Reljef Springfielda i okolice veoma je "prilagodljiv" pa tako postoje obale mora, pustinje, visoke planine, ili bilo koji drugi reljefni oblik potreban za priču ili šalu. Vrijeme radnje smješteno je u vječne '90e, iako se [[kultura|kulturne]] reference mijenjaju kako [[vrijeme (fizika)|vrijeme]] prolazi , u ''Simpsonima'' niko ne [[starenje|stari]] i ništa se ne mijenja. Sve ono što se dogodilo u nekoj epizodi do kraja iste mora biti ''sređeno'' kako bi se održao [[status quo]]. == Likovi == Homer Jay Simpson, Bart Simpson, Marge (Bouvier) Simpson, Lisa Simpson, Maggie Simpson, Montgomery Burns, Milhouse Van Houten, Luan Van Houten, Nelson Muntz, Ned Flanders, Nahasapimapetilon Apu, Krusty de Clown, Abraham Simpson, Ralph Wiggum, Barney Gumble, Moe Szyslak, Seymour Skinner, Patty i Selma Bouvier, Waylon Smithers, Edna Krabapel, domar Willie, Troy Maklur, Hans Krticman, Martin Prins, Clancy Wiggum, grappig boek, Joe Quimby, Kent Brockman, Timothy Lovejoy, Julius Hibbert, Carl Carlson, Leny Lenard === Glavni likovi === {{glavni|Spisak likova u Simpsonima}}<br /> Homer Simpson djelatnik je springfieldske nuklearne elektrane i prilično je prigluh, ali ipak brižan surprug i otac. Marge Simpson najvećim je dijelom tipizirana američka kućanica i majka koja želi uzbudljiviji život. Bart Simpson desetogodišnji je dječak koji redovito upada u nevolje, a sebe smatra buntovnikom. Lisa Simpson veoma je inteligentna osmogodišnjakinja i srednje dijete u porodici koja je liberalna aktivistica i voli svirati [[saksofon]]. Maggie Simpson je beba koja se izražava jedino gestikulacijom i sisanjem cucle varalice. Porodica ima psa (Božićnjakov mali pomoćnik) i mačku (Pahuljica br. 2), a uz to je imala i nekoliko drugih ljubimaca koji su se pojavili svega jednom ili dvaput samo za potrebe radnje neke epizode. === Sporedni likovi === {{glavni|Spisak likova u Simpsonima}}<br /> U seriji postoje mnogi luckasti sporedni likovi koji uključuju kolege sa posla, učitelje, porodične prijatelje, daljnju rodbinu i lokalne poznate osobe. U originalu su mnogi od tih likova planirani kao jednokratne šale ili kako bi ispunili neku određenu funkciju u gradu; mnogi od njih dobili su veće i važnije uloge, a neki su likovi čak bili i teme vlastitih epizoda. == Produkcija == === Izvršni producenti === <div class="infobox" style="width: 40em; font-size: 85%; padding-left: 5px; width: 360px"> Popis ''show runnera'' Simpsona po sezonama: * 1. - 2. sezona: [[Met Grejning|Matt Groening]], [[James L. Brooks]] i [[Sam Simon]] * 3. - 4. sezona: [[Al Jean]] i [[Mike Reiss]] * 5. - 6. sezona: [[David Mirkin]] * 7. - 8. sezona: [[Bill Oakley]] i [[Josh Weinstein]] * 9. - 12. sezona: [[Mike Scully]] * 13. sezona do danas: [[Al Jean]] </div> [[Datoteka:Mirkinjean.jpg|left|200px|thumbnail|[[Al Džin]] (levo) je trenutno producent Simpsonovih. [[Dejvid Mirkin]] (desno) je bio producent petog i šestog serijala, a od 1994 radi i kao scenarista.]] Groening, Brooks i Simon prije su bili izvršni producenti serije dok sada djeluju kao kreativni savjetnici. Zahtjevnije radno mjesto na seriji poznato je kao ''show runner'', osoba koja je glavni scenarist serije i zadužena je za sve aspekte produkcije serije kroz cijelu sezonu. Na odjavnoj špici serije ''show runneri'' su navedeni kao izvršni producenti. Oni često ostaju raditi na seriji i po nekoliko sezona, ali obično svoje planove uspijevaju ostvariti i u samo jednoj sezoni. Od 13. sezone ''show runner'' serije je [[Al Jean]]. === Glasovi === Postoji šest glavnih glumaca koji svoje glasove posuđuju likovima iz Simpsona. Tako npr. [[Dan Castellaneta]] posuđuje glas Homeru Simpsonu, njegovom ocu Abrahamu Simpsonu, klaunu Krustyju i mnogim drugim likovima.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_castellaneta.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207230723/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_castellaneta.htm |deadurl=no }}</ref> [[Julie Kavner]] daje glas Marge Simpson i njezinim sestrama Patty i Selmi.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_kavner.htm |access-date=2004-11-15 |archivedate=2004-11-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041115023514/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_kavner.htm |deadurl=no }}</ref> Ona također povremeno, ali rijetko posuđuje glas i drugim likovima koji se u seriji pojave samo jednom. Poznata je po tome što je odbila izvesti imitaciju Margeinog glasa u javnosti kako bi održala tajnovitost lika. [[Nancy Cartwright]] daje glas Bartu Simpsonu i drugim učenicima springfieldske osnovne škole.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_cartwright.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207230419/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_cartwright.htm |deadurl=no }}</ref> [[Yeardley Smith]], glas Lise Simpson, jedini je glumac u seriji koji daje glas samo jednom liku, iako i on povremeno daje glasove likovima koji se u seriji pojavljuju samo jednom.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_smith.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207233504/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_smith.htm |deadurl=no }}</ref> Dva glavna glumca koja ne posuđuju glasove ni jednom članu naslovne porodice daju glasove većini građana Springfielda. Tako [[Hank Azaria]] glas posuđuje Moe, šefu policije Wiggumu i Apuu<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_azaria.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207225533/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_azaria.htm |deadurl=no }}</ref>, dok [[Harry Shearer]] daje glas gospodinu Burnsu, Smithersu, ravnatelju Skinneru, Nedu Flandersu, dr. Hibbertu i mnogim drugima.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_shearer.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207232319/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_shearer.htm |deadurl=no }}</ref> Zajedno s glavnim glumcima, glasove likovima redovno posuđuju i Pamela Hayden, Tress MacNeille, Marcia Wallace, Maggie Rosswell i Russi Taylor. Od 1999. do 2002. zbog svađe oko plaće s FOX-om likovima Maggie Roswell glas je posuđival Marcia Mitzman Gaven. Karl Wiedergott također je posudio glas mnogim manjim likovima. "Posebni gosti" koji se često vraćaju u seriju i daju glasove likovima su, između ostalog, [[Albert Brooks]], [[Phil Hartman]], [[Jon Lovitz]], [[Jane Kaczmarek]], [[Jan Hooks]], [[Joe Mantegna]] i [[Kelsey Grammer]]. === Scenarij === Ekipa scenarista koja radi na seriji dijeli sezonu na dva dijela. Za svaku polovinu sezone napiše se otprilike 16 priča od kojih zatim scenaristi izabiru i razvijaju 12 scenarija.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-4.html#4.3 |access-date=2007-02-02 |archivedate=2012-01-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120130035403/http://www.snpp.com/guides/lisa-4.html#4.3 |deadurl=yes }}</ref> Zato što produkcija jedne epizode Simpsona traje šest mjeseci, serija vrlo rijetko komentira aktualne događaje, iako se ponekad bavi predviđenim događajima kao što su [[Olimpijske igre]] ili različita svjetska prvenstva. Završna obrada scenarija odvija se na grupnim preoblikovanjima scenarija. Tada scenaristi mogu dodavati ili izbacivati pojedine šale, dodavati nove scene te čuti glavne glumce kako čitaju svoj tekst. Vođa te grupe je [[George Meyer]] koji na seriji radi još od njezinih početaka. Dugogodišnji scenarist serije [[Jon Vitti]] objašnjava da iako on dobiva zaslugu za scenarij pojedine epizode, najbolje citate i dijaloge obično smisli George Meyer.<ref>Owen, David. "Taking Humor Seriously", The New Yorker, 13. februara 2000.</ref> Scenarist s najviše napisanih epizoda je [[John Swartzwelder]] koji je lično napisao 60 epizoda. Scenarist serije bio je i [[Conan O'Brien]] koji je napisao 4 scenarija prije nego što je postao voditelj emisije Late Night s Conanom O'Brienom koja se emitira na [[NBC]]-u. Engleski komičar [[Ricky Gervais]] jedina je slavna osoba koja je napisala scenarij epizode, iako su epizode pisali i drugi gostujući scenaristi kao na primjer [[Spike Feresten]], scenarist [[Seinfeld]]a. === Emitiranje === Simpsone u SAD-u emitira mreža FOX, a uz to su distribuirani i u inozemstvu. U BiH je Simpsone emitirala TV kuća [[Hayat]]. == Zaštitni znakovi == === Uvodna špica === Uvodna špica Simpsona jedan je od najupečatljivijih zaštitnih znakova serije. Gotova svaka epizoda započinje približavanjem gradu Springfieldu kroz veliki natpis s imenom serije. Zatim slijedimo članove porodice na njihovom putu kući. Nakon ulaska u kuću porodica se smješta na svoj kauč kako bi gledali televiziju. Skladbu koja se može čuti tokom uvodne špice skladao je Danny Elfman 1989. nakon što ga je Groening zamolio za "retro" skladbu. Jedan od jedinstvenih aspekata uvodne špice serije je nekoliko njezinih dijelova koji se mijenjaju od epizode do epizode. Bart obično svaki put piše nešto drugo na školskoj ploči. Lisa ponekad svira neku drugu skladbu na svojem saksofonu i nešto se drugo dogodi kad porodica uđe u dnevnu sobu i sjedne na kauč. Ovo posljednje ponekad je i jedini dio uvodne špice koje "preživi" proces skraćivanja u nekim dužim epizodama. === Epizode za Noć vještica === Tradicija serije postale su epizode za [[Noć vještica]]. Epizodom "Treehouse of Horror" započela je tradicija od tri odvojene i nepovezane priče u svakoj epizodi za Noć vještica. U tim se pričama naslovna porodica obično nađe u nekom zastršujućem, znanstveno fantastičnom ili nadnaravnom okruženju i obično parodira ili odaje počast slavnim filmskim ostvarenjima iz tih žanrova. === Gegovi i fraze === U Simpsonima postoje mnogi gegovi, od kojih su neki tokom emitiranja serije i "umirovljeni". Simpsoni su možda najbolje došli do javnosti brojnim frazama svojih likova. Te fraze, između ostaloga, uključuju i poznati Homerov uzvik "D'oh!", "Eeeeeeexcellent..." ("Ooooodlično...") [[montgomeri Berns|gospodina Burnsa]] i "Ha-ha!" [[Nelson Muntz|Nelsona Muntza]]. Zanimljiv se fenomen dogodio s Bartovim frazama. Njegovi zaštitni znakovi "Ay, caramba!" i "Eat my shorts!" ("Pojedi mi gaće!") pojavili su se na majicama još u početku emitiranja serije; međutim, druga je fraza bila rijetko korištena u seriji sve dok je nisu popularizirali prozivodi vezani za seriju. Serija je poznata i po gegovima sa znakovima i gegovima smrznutog ekrana. Gegovi sa znakovima su u seriji znakovi s tekstom koji zvuče smiješno. Takvi se gegovi često pojavljuju kod naziva različitih trgovina, ali i na natpisima ispred škole i crkve. Gegovi smrznutog ekrana su oni koji su prekratki da bi ih se moglo vidjeti uobičajenim gledanjem serije, ali vidljivi su ako se snimka epizode zaustavi u određenom trenutku. == Reakcije kritike i postignuća == === Nagrade === Simpsoni su od početka emitiranja osvojili desetine nagrada, uključujući i 23 [[Emmy Award|Emmyja]], 22 nagrade Annie i nagradu Peabody. 14. januara 2000. Simpsoni su dobili svoju zvijezdu na hollywoodskom Šetalištu slavnih. Časopis Time je [[1998]]. u svojem broju o najvećim uspjesima u umjetnosti i zabavi u 20. vijeku proglasio Simpsone najboljom televizijskom serijom stoljeća.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,993039,00.html |access-date=2007-02-02 |archivedate=2007-09-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930204041/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,993039,00.html |deadurl=yes }}</ref> U istom je broju Bart Simpson stavljen na popis 100 najutjecajnijih ljudi 20. vijeka.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.time.com/time/time100/artists/profile/simpson.html |access-date=2007-02-02 |archivedate=2000-04-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20000408163510/http://www.time.com/time/time100/artists/profile/simpson.html |deadurl=no }}</ref> Bio je jedini imaginarni lik na popisu. === Duljina prikazivanja === [[9. 2.|9. februara]] [[1997]]. Simpsoni su epizodom "The Itchy & Scratchy & Poochie Show" postali najduže emitirana animirana TV serija koja se prikazuje u najboljem terminu u Americi, zamijenivši na tom mjestu Kremenkove. 2004. postali su i najdulje emitirana serija, igrana ili animirana, u Americi zamijenivši tako seriju [[Avanture Ozzieja i Harriet]] (1952. - 1966.)<ref name="dužina"/> U oktobru 2004. Scooby-Doo je nakratko od Simpsona preuzeo mjesto animirane serije s najvećim brojem epizoda<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3949579.stm</ref> U aprilu 2005. Scooby-Doo je ponovno prestao s emitiranjem, s ukupno 371 epizodom, a Simpsoni su do kraja prikazivanja sedamnaeste sezone "skupili" 378 epizoda. 2007. Simpsoni će obilježiti 20. godišnjicu prikazivanja zato što je serija počela s prikazivanjem 1987. u emisiji Tracey Ullman. Sa svojom 19. sezonom (2007. - 2008.) Simpsonima će nedostajati samo jedna sezona da dostignu američku TV seriju Gunsmoke koja je bila emitirana kroz 20 sezona; međutim, ukupni broj epizoda Gunsmokea je 635, mnogo manje od broja epizoda Simpsona. Simpsoni drže i još tri rekorda. Zato što su tehnički nastali iz emisije Tracey Ullman, najduže su emitirani američki spinoff. Imaju najdulje nepromijenjenu uvodnu scenu; iako uvodna "špica" svake epizode sadrži neke drugačije elemente i tokom godina je skraćivana, osnovna tema i uvodna glazba nisu se mijenjali. Najduže je emitirana serija koja nikad nije doživjela veliku promjenu glumačke ekipe ili dodavanje/izbacivanje glavnih likova. I dok su Simpsoni američka serija s najviše epizoda, neke inozemne animirane serije, pogotovo japanski animei kao što su Dragon Ball, Doraemon i [[Pokémon]]i imaju više epizoda od Simpsona. == Film == {{glavni|The Simpsons Movie}} O mogućem cjelovečernjem filmu o Simpsonima priča se još od ranih dana emitiranja serije. James L. Brooks smatrao je epizodu "Kamp Krusty" prikladnom za film. Međutim, ta je epizoda normalno emitirana zbog poteškoća tokom pokušaja proširivanja scenarija. Glasine o snimanju [[igrani film|igranog filma]] o Simpsonima bile su lažne. Sada je potvrđeno da se radi na animiranom filmu o Simpsonima. Produciraju ga 20th Century Fox, Gracie Films i Film Roman, a trebao bi početi s prikazivanjem [[27. 7.|27. srpnja]] [[2007]].<ref name="film"/> Film će biti produciran uz seriju, unatoč glasinama da će se u produkciju filma krenuti tek nakon završetka prikazivanja serije.i tako ce ostati. == Izvori == {{Reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|The Simpsons}} * [http://www.thesimpsons.com/ Službene web-stranice ''Simpsona''] * [http://www.simpsonscity.com/ The Simpsons City] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070408234018/http://www.simpsonscity.com/ |date=2007-04-08 }} {{The Simpsons}} {{Tinejdžerski izbor za animiranu seriju}} {{Authority control}} {{TVSvijek|1989|TRAJE|Simpsons, The}} [[Kategorija:The Simpsons| ]] [[Kategorija:Američke TV serije]] [[Kategorija:Animirane TV-serije]] dl4tl5oebh0vbrfm651hbtukblxl0k9 0 25162 42715731 42710539 2026-11-01T22:46:43Z نوفاك اتشمان 11942 + 42715731 wikitext text/x-wiki '''Ustav Republike Srbije''' iz 1990. godine je izbacio iz naziva Srbije prefiks "socijalistička", a pokrajini Kosovo je vraćen stari naziv [[Kosovo|Kosovo i Metohija]]. Uz to, Ustav je definitivno oduzeo pokrajinama u sastavu Srbije ([[Vojvodina]], [[Kosovo|Kosovo i Metohija]]) sve elemente državnosti i potvrdio odluku republičkog parlamenta iz [[1989]]. Po [[Ustav]]u, [[Predsjednik|Predsednik]] Republike je uѕ Skupštinu najviša je vlast u zemlji. On predlaže Skupštini mandantara za sastav Vlade. Mandat predsednika traje pet godina. Skupština Srbije ima mandat četiri godine, i u njenom sastavu je 250 [[narodni poslanik|narodnih poslanika]]. Oni se, kao i Predsednik Republike, biraju na slobodnim,neposrednim i tajnim izborima. Vlada je direktno odgovorna parlamentu, koji sa najmanje 126 poslanika može izabrati Vladu. Prema članu 72, stav 1: "Republika Srbija uređuje i obezbeđuje: 1. suverenost, nezavisnost i teritorijalnu celokupnost Republike Srbije i njen međunarodni položaj i odnose s drugim državama i međunarodnim organizacijama". Ustav iz 1990. godine prestao je da važi [[8. 11.|8. novembra]] [[2006]]. godine kada je [[Narodna skupština Republike Srbije]] proglasila novi Ustav, donesen kao odgovor na nove okolnosti (raspad [[Srbija i Crna Gora|Državne zajednice SCG]] i osamostaljenje Srbije, očuvanje teritorijalnog integriteta države itd.). Izglasavanju novog Ustava prethodio je [[referendum]] [[28. 10.|28]]. i [[29. 10.|29. oktobra]] 2006. kada su građani Srbije tesnom većinom glasali za donošenje novog najvišeg akta. Ne računajući ustave Jugoslavije, ovo je drugi od tri ustava Srbije, kao i njen prvi ustav od 1835. godine, koji je izričito definisao službeni jezik na teritoriji Srbije. == Vanjske veze == * [http://digital.nb.rs/scr/direct.php?sign=RA-ustav-1990 Ustav Republike Srbije iz 1990. godine (digital.nb.rs)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (ćirilicom) {{Ustavi jugoslovenskih republika i pokrajina}} {{Ustavi Srbije}} [[Kategorija:Ustavi jugoslovenskih republika i pokrajina]] [[Kategorija:1990.]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]] 6aerhrw5x1ogoutgx56c7vzmmw8e03q 42715734 42715731 2026-11-01T23:03:41Z نوفاك اتشمان 11942 + 42715734 wikitext text/x-wiki '''Ustav Republike Srbije''' iz 1990. godine je izbacio iz naziva Srbije prefiks "socijalistička", a pokrajini Kosovo je vraćen stari naziv [[Kosovo|Kosovo i Metohija]]. Uz to, Ustav je definitivno oduzeo pokrajinama u sastavu Srbije ([[Vojvodina]], [[Kosovo|Kosovo i Metohija]]) sve elemente državnosti i potvrdio odluku republičkog parlamenta iz [[1989]]. Po [[Ustav]]u, [[Predsjednik|Predsednik]] Republike je uѕ Skupštinu najviša je vlast u zemlji. On predlaže Skupštini mandantara za sastav Vlade. Mandat predsednika traje pet godina. Skupština Srbije ima mandat četiri godine, i u njenom sastavu je 250 [[narodni poslanik|narodnih poslanika]]. Oni se, kao i Predsednik Republike, biraju na slobodnim,neposrednim i tajnim izborima. Vlada je direktno odgovorna parlamentu, koji sa najmanje 126 poslanika može izabrati Vladu. Prema članu 72, stav 1: "Republika Srbija uređuje i obezbeđuje: 1. suverenost, nezavisnost i teritorijalnu celokupnost Republike Srbije i njen međunarodni položaj i odnose s drugim državama i međunarodnim organizacijama". Ustav iz 1990. godine prestao je da važi [[8. 11.|8. novembra]] [[2006]]. godine kada je [[Narodna skupština Republike Srbije]] proglasila novi Ustav, donesen kao odgovor na nove okolnosti (raspad [[Srbija i Crna Gora|Državne zajednice SCG]] i osamostaljenje Srbije, očuvanje teritorijalnog integriteta države itd.). Izglasavanju novog Ustava prethodio je [[referendum]] [[28. 10.|28]]. i [[29. 10.|29. oktobra]] 2006. kada su građani Srbije tesnom većinom glasali za donošenje novog najvišeg akta. Ne računajući ustave Jugoslavije, ovo je drugi od tri ustava Srbije, kao i njen prvi ustav od [[Ustav Srbije iz 1835.|1835]]. godine,<ref>Član 127. [[:s:sr:Устав Књажества Сербије (1835)|Ustav Knjažestva Serbije (1835.)]]: {{citat|„Sva djela sudejska i sviju ostali vlasti i zavedenija Srbski otpravljaju se Srbskim jezikom.”}}</ref> koji je izričito definisao službeni jezik (kao [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]) na teritoriji Srbije.<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom.<br>Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref> == Reference == {{reflista}} == Vanjske veze == * [http://digital.nb.rs/scr/direct.php?sign=RA-ustav-1990 Ustav Republike Srbije iz 1990. godine (digital.nb.rs)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (ćirilicom) {{Ustavi jugoslovenskih republika i pokrajina}} {{Ustavi Srbije}} [[Kategorija:Ustavi jugoslovenskih republika i pokrajina]] [[Kategorija:1990.]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]] 7p7e6e27en37bnuj0u6i784ad2vn9lu 42715739 42715734 2026-11-01T23:39:47Z نوفاك اتشمان 11942 + 42715739 wikitext text/x-wiki '''Ustav Republike Srbije''' iz 1990. godine je izbacio iz naziva Srbije prefiks "socijalistička", a pokrajini Kosovo je vraćen stari naziv [[Kosovo|Kosovo i Metohija]]. Uz to, Ustav je definitivno oduzeo pokrajinama u sastavu Srbije ([[Vojvodina]], [[Kosovo|Kosovo i Metohija]]) sve elemente državnosti i potvrdio odluku republičkog parlamenta iz [[1989]]. Po [[Ustav]]u, [[Predsjednik|Predsednik]] Republike je uѕ Skupštinu najviša je vlast u zemlji. On predlaže Skupštini mandantara za sastav Vlade. Mandat predsednika traje pet godina. Skupština Srbije ima mandat četiri godine, i u njenom sastavu je 250 [[narodni poslanik|narodnih poslanika]]. Oni se, kao i Predsednik Republike, biraju na slobodnim,neposrednim i tajnim izborima. Vlada je direktno odgovorna parlamentu, koji sa najmanje 126 poslanika može izabrati Vladu. Prema članu 72, stav 1: "Republika Srbija uređuje i obezbeđuje: 1. suverenost, nezavisnost i teritorijalnu celokupnost Republike Srbije i njen međunarodni položaj i odnose s drugim državama i međunarodnim organizacijama". Ustav iz 1990. godine prestao je da važi [[8. 11.|8. novembra]] [[2006]]. godine kada je [[Narodna skupština Republike Srbije]] proglasila novi Ustav, donesen kao odgovor na nove okolnosti (raspad [[Srbija i Crna Gora|Državne zajednice SCG]] i osamostaljenje Srbije, očuvanje teritorijalnog integriteta države itd.). Izglasavanju novog Ustava prethodio je [[referendum]] [[28. 10.|28]]. i [[29. 10.|29. oktobra]] 2006. kada su građani Srbije tesnom većinom glasali za donošenje novog najvišeg akta. Ne računajući ustave Jugoslavije, ovo je drugi od tri ustava Srbije,<ref name="ustavsrb1990">Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom.<br>Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref> kao i njen prvi ustav od [[Ustav Srbije iz 1835.|1835]]. godine,<ref>Član 127. [[:s:sr:Устав Књажества Сербије (1835)|Ustav Knjažestva Serbije (1835.)]]: {{citat|„Sva djela sudejska i sviju ostali vlasti i zavedenija Srbski otpravljaju se Srbskim jezikom.”}}</ref> koji je izričito definisao službeni jezik (kao [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]) na teritoriji Srbije.<ref name="ustavsrb1990" />{{napomena|Za razliku od [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] (1990–2006), na saveznom nivou u [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznoj Republici Jugoslaviji]] (1992–2003), službeni jezik je bio [[srpski jezik|srpski]].<ref>Član 15. [[:s:sr:Устав Савезне Републике Југославије (1992)|Ustav Savezne Republike Jugoslavije (1992.)]]: {{citat|„U Saveznoj Republici Jugoslaviji u službenoj upotrebi je srpski jezik ekavskog i ijekavskog izgovora i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi, u skladu sa ustavom i zakonom.<br>Na područjima Savezne Republike Jugoslavije gde žive nacionalne manjine u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, u skladu sa zakonom.”}}</ref>}} == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{reflista}} == Vanjske veze == * [http://digital.nb.rs/scr/direct.php?sign=RA-ustav-1990 Ustav Republike Srbije iz 1990. godine (digital.nb.rs)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (ćirilicom) {{Ustavi jugoslovenskih republika i pokrajina}} {{Ustavi Srbije}} [[Kategorija:Ustavi jugoslovenskih republika i pokrajina]] [[Kategorija:1990.]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]] jxztxpwws50nv54hdvariuupoykau8h 42715743 42715739 2026-11-02T00:01:29Z نوفاك اتشمان 11942 + 42715743 wikitext text/x-wiki '''Ustav Republike Srbije''' iz 1990. godine je izbacio iz naziva Srbije prefiks "socijalistička", a pokrajini Kosovo je vraćen stari naziv [[Kosovo|Kosovo i Metohija]]. Uz to, Ustav je definitivno oduzeo pokrajinama u sastavu Srbije ([[Vojvodina]], [[Kosovo|Kosovo i Metohija]]) sve elemente državnosti i potvrdio odluku republičkog parlamenta iz [[1989]]. Po [[Ustav]]u, [[Predsjednik|Predsednik]] Republike je uѕ Skupštinu najviša je vlast u zemlji. On predlaže Skupštini mandantara za sastav Vlade. Mandat predsednika traje pet godina. Skupština Srbije ima mandat četiri godine, i u njenom sastavu je 250 [[narodni poslanik|narodnih poslanika]]. Oni se, kao i Predsednik Republike, biraju na slobodnim,neposrednim i tajnim izborima. Vlada je direktno odgovorna parlamentu, koji sa najmanje 126 poslanika može izabrati Vladu. Prema članu 72, stav 1: "Republika Srbija uređuje i obezbeđuje: 1. suverenost, nezavisnost i teritorijalnu celokupnost Republike Srbije i njen međunarodni položaj i odnose s drugim državama i međunarodnim organizacijama". Ustav iz 1990. godine prestao je da važi [[8. 11.|8. novembra]] [[2006]]. godine kada je [[Narodna skupština Republike Srbije]] proglasila novi Ustav, donesen kao odgovor na nove okolnosti (raspad [[Srbija i Crna Gora|Državne zajednice SCG]] i osamostaljenje Srbije, očuvanje teritorijalnog integriteta države itd.). Izglasavanju novog Ustava prethodio je [[referendum]] [[28. 10.|28]]. i [[29. 10.|29. oktobra]] 2006. kada su građani Srbije tesnom većinom glasali za donošenje novog najvišeg akta. Ne računajući državne ustave Jugoslavije i pokrajinske ustave, ovo je drugi od tri ustava Srbije,<ref name="ustavsrb1990">Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom.<br>Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref> kao i njen prvi ustav od [[Ustav Srbije iz 1835.|1835]]. godine,<ref>Član 127. [[:s:sr:Устав Књажества Сербије (1835)|Ustav Knjažestva Serbije (1835.)]]: {{citat|„Sva djela sudejska i sviju ostali vlasti i zavedenija Srbski otpravljaju se Srbskim jezikom.”}}</ref> koji je izričito definisao službeni jezik (kao [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]) na teritoriji Srbije.<ref name="ustavsrb1990" />{{napomena|Za razliku od [[Republika Srbija (1992–2006)|Republike Srbije]] (1990–2006), na saveznom nivou u [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznoj Republici Jugoslaviji]] (1992–2003), službeni jezik je bio [[srpski jezik|srpski]].<ref>Član 15. [[:s:sr:Устав Савезне Републике Југославије (1992)|Ustav Savezne Republike Jugoslavije (1992.)]]: {{citat|„U Saveznoj Republici Jugoslaviji u službenoj upotrebi je srpski jezik ekavskog i ijekavskog izgovora i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi, u skladu sa ustavom i zakonom.<br>Na područjima Savezne Republike Jugoslavije gde žive nacionalne manjine u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, u skladu sa zakonom.”}}</ref>}} == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{reflista}} == Vanjske veze == * [http://digital.nb.rs/scr/direct.php?sign=RA-ustav-1990 Ustav Republike Srbije iz 1990. godine (digital.nb.rs)]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (ćirilicom) {{Ustavi jugoslovenskih republika i pokrajina}} {{Ustavi Srbije}} [[Kategorija:Ustavi jugoslovenskih republika i pokrajina]] [[Kategorija:1990.]] [[Kategorija:Socijalistička Republika Srbija]] qs82u2a7pk28f39j1uwewpfk4oxnb48 0 25685 42715786 42711067 2026-11-02T04:04:04Z Stephan1000000 137538 42715786 wikitext text/x-wiki {| class="infobox" style="width: 20em; text-align: left; font-size: 90%" cellspacing="2" ! style="font-size: 110%; background: #7DBEA2;" align="center" colspan="2" | ''South Park'' |- {{!}} style="text-align: center;" colspan="2" {{!}} {{#if: {{{caption|-}}} |<br /><small></small> {{!}}- }} {{#if: {{{žanr|-}}} | ! Žanr {{!}} [[Komedija]]<br />[[Crtani film]] {{!}}- }} {{#if: {{{autor|-}}} | ! Autor(i) {{!}} [[Met Stoun]] <br /> [[Trej Parker]] {{!}}- }} {{#if: {{{razvoj|-}}} | ! Razvoj {{!}} {{!}}- }} {{#if: {{{glumci|-}}} | ! Glumci {{!}} [[Trey Parker]]<br />[[Matt Stone]]<br />[[Isaac Hayes]] (1997–2006)<br />[[Mary Kay Bergman]] (1997–1999)<br />[[Eliza Schneider]] (2000–2003)<br />[[Mona Marshall]]<br />[[April Stewart]]<br />[[John 'Nancy' Hansen|John Hansen]]<br />[[Jennifer Howell]]<br /> [[Adrien Beard]] {{!}}- }} {{#if: {{{država proizvodae>-}}} | ! Država proizvoda {{!}} [[SAD]] {{!}}- }} {{#if: {{{jezik|-}}} | ! Jezik(ci) {{!}} [[Engleski jezik|engleski]] {{!}}- }} {{#if: {{{broj sezona|-}}} | ! Broj sezona {{!}} 29 {{!}}- }} {{#if: {{{broj epizoda|-}}} | ! Broj epizoda {{!}} 342 {{!}}- }} {{#ifeq: {{#expr: {{#if:{{{producer|-}}}|1|0}} or {{#if:{{{executive_producer|}}}|1|0}} or {{#if:{{{location|}}}|1|0}} or {{#if:{{{camera|}}}|1|0}} or {{#if:{{{runtime|}}}|1|0}} }} | 1 | ! style="font-size: 110%; background: #7DBEA2;" align="center" colspan="2" {{!}} Produkcija {{!}}- {{#if: {{{izvršni producent|-}}} | ! Izvršni producent(i) {{!}} {{!}}- }} {{#if: {{{Trajanje epizode|-}}} | ! Trajanje epizode {{!}} 21 - 23 [[minut]]a {{!}}- }} | }} ! style="font-size: 110%; background: #7DBEA2;" align="center" colspan="2" | Televizija |- {{#if: {{{tv kuća|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! TV kuća {{!}} [[Comedy Central]] {{!}}- | }} {{#if: {{{Prva epizoda|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! Prva epizoda {{!}} [[13. avgust]] [[1997]] - Danas {{!}}- | }} {{#if: {{{u Srbiji|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! U [[Srbija|Srbiji]] {{!}} [[TV B92|B92]] {{!}}- | }} {{#ifeq: {{#expr: {{#if:{{{website|<noinclude>-</noinclude>}}}|1|0}} or {{#if:{{{imdb_id|}}}|1|0}} or {{#if:{{{tv_com_id|}}}|1|0}} }} | 1 | ! style="font-size: 110%; background: #7DBEA2;" align="center" colspan="2" {{!}} Linkovi {{!}}- {{#if: {{{vebsajt|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} [http://www.southparkstudios.com Zvanični sajt] {{!}}- }} {{#if: {{{imdb_id|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} [http://imdb.com/title/tt0121955/ IMDb] {{!}}- }} {{#if: {{{tv_com_id|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} [http://www.tv.com/show/344/summary.html TV.com summary] {{!}}- }} | }} |} '''''South Park''''' je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Crtani film|animirana]] serija koja se emitira od [[1997]]. godine, a autori su joj [[Trey Parker]] i [[Matt Stone]]. Serija se bavi doživljajima četvorice dječaka i njihovih poznanika u gradiću South Park u američkoj saveznoj državi [[Colorado]]. Karakterizira ju [[nadrealizam]], [[Parodija|parodiranje]], [[satira]] i [[crni humor]] koji kao temu imaju američku kulturu, tabue te razna aktualna društvena i politička zbivanja. Humor i poruke serije često su predmet kritika raznih društvenih grupa. Serija je u početku rađena ručno, ''stop-motion'' animacijom, a kasnije je uvedena računarska tehnika. Epizode u prosjeku traju oko 22 minute. Do kraja [[2018]]. je snimljeno 22 sezone i emitovano 297 epizoda. Tako je South Park druga najduža američka animirana serija, iza [[Simpsoni|Simpsona]]. == Historija serije == South Park je započeo [[1992]]. kada su Trey Parker i Matt Stone, tada studenti filma na sveučilištu u Coloradu kreirali kratki animirani film nazvan ''The Spirit of Christmas''. Ugrubo napravljeni film je prikazivao prototipske verzije likova iz kasnijeg South Parka uključujući lik nalik Cartmanu koji je nazvan "Kenny" i neimenovani lik nalik Kyleu. [[1995]]. član izvršnog odbora tv-kuće FOX, Brian Graden, vidio je film i zatražio od Parkera i Stonea da naprave novi film koji će poslati prijateljima kao božićnu čestitku. Novi film je prikazivao borilački dvoboj između [[Djed Mraz|Djeda Mraza]] i [[Isus]]a, a brzo se proširio kopiranjem i [[Internet]]om te postao hit. Popularnost njihovog uratka dovela je Parkera i Stonea u pregovore za kreiranje serije, prvo s FOX-om, a kasnije s ''Comedy Central'' gdje je serija i emitirana [[13. oktobra]] [[1997]]. Provokativni sadržaj crtića za odrasle brzo je izazvao prosvjede raznih organizacije koje su ga smatrale uvredljivim; proizvodi s likovima iz South Parka uskoro su zabranjeni u školama i nekim drugim javnim mjestima. No serija je ipak stekla poprilično veliku popularnost. [[1999]]. napravljen je i dugometražni film, [[South Park: Bigger, Longer & Uncut]], koji je dobro primljen od publike i kritike. U filmu je popriličan broj pjesma što je pohvaljeno kao doprinos odumirućem [[mjuzikl]]u, a jedna pjesma, ''Blame Canada'' nominirana je i za [[Oscar]]a. Smatra se da je između svih ostalih pjesma u filmu ta izabrana jer je najpristojnija. Oscara je ipak dobio Phil Collins za pjesmu ''You'll be in my Heart'' iz animiranog filma Tarzan; to po postao razlog brojnih šala na njegov račun u jednoj kasnijoj epizodi serije. Film je također u ušao u Guinessovu knigu rekorda kao animirani film s najvećom količinom prostota, 399. U septembru [[2005]]. ''Comedy Central'' je potpisao ugovor s Parkerom i Stoneom za još tri sezone serije u sljedeće tri godine. Parker i Stone će nastaviti pisati, režirati i uređivati svaku svaki epizodu serije i doći do brojke od ukupno 182 epizode u 12 sezona. == Razvoj == Pilot-epizoda, ''Cartman Gets an Anal Probe'', je rađena tradicionalnim načinom animacije pomoću papira u boji i ''stop-motion'' tehnike. Kasnije epizode su rađene modernim računarskim alatima za animaciju; prvo je korišten ''PowerAnimator'', a zatim ''Maya''. Iako se i njima oponaša originalni amaterski izgled, produkcija je znatno brža, što omogućuje autorima pravljenje epizoda o aktualnim događajima. Epizoda o hvatanju [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] je emitirana samo tri dana nakon što je on stvarno uhvaćen, a epizoda s referencom na rezultate glasanja u Floridi [[2000]]. osam dana nakon njihovog objavljivanja. Humor je u početnim epizodama većinom bio usmjeren na šokiranje gledatelja dok je s vremenom naglasak prešao na satiru i parodiju. Način prikazivanja tema se također promijenio. Parker i Stone su komentirali kako su od sredine četvrte sezone počeli praviti epizode koje se koncentriraju na jednu temu i zaplet umjesto na više njih. == Česte teme == Autori South Parka imaju [[libertarijanstvo|libertarijanske]] političke stavove. [[Liberalizam|Liberalni]] američki političari i druge javne ličnosti često su predmet ismijavanja u seriji, iako su tome izloženi i neki [[Konzervativizam|konzervativci]] i njihove ideje. Kombinacija političkih stavova South Parka je vrlo neuobičajena, primjerice ismijavanje teorija o [[Globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]] (karakteristično za konzervativne američke političare) te istodobno prilično pozitivni stavovi o homoseksualnosti i kritiziranje [[Homofobija|homofobije]] (karakteristika liberala). Zbog nemogućnosti jednostavnog određenja političke, izmišljen je termin ''South Park - republikanci'' kojim se opisuju mlađi naraštaji čiji su politički stavovi srodni onima iz serije. [[Matt Stone]] je član [[Republikanska stranka SAD|Republikanske stranke]], a [[Trey Parker]] [[Libertarijanska stranka SAD|Libertarijanske]]. [[Religija]] je vrlo česta tema; autori ismijavaju brojne aspekte [[mormoni]]zma, [[islam]]a, [[Judaizam|judaizma]], fundamentalističkog [[Kršćanstvo|kršćanstva]], katolicizma i [[Scientologija|scientologije]]. [[Bog]] je u seriji prikazan kao neugledna mješavina različitih životinja i tvrdi da je budist; [[Isus]] je lik koji živi u South Parku i vodi svoj vlastiti talk-show, a u jednoj epizodi umire kako bi spasio Djeda Mraza; [[Sotona]] se također nekoliko puta pojavio, a prikazan je kao homoseksualac koji nije tako loša osoba i samo nastoji obavljati svoj posao. Odnos spram religije je izazvao veliko negodovanje među katolicima i scijentolozima. No iako su vjerske nelogičnosti često ismijavane, [[Ateizam|ateisti]] i antireligiozni ljudi su također prikazani u lošem svijetlu, kao pretjerano arogantni. U nekoliko epizoda se na meti našao [[Ekologija|ekološki]] aktivizam. Kritizirano je slabo stvarno poznavanje problematike među ljudima koji se smatraju ekološki svjesnima, kao i njihovo ponašanje. Također su česta tema kontroverze vezane uz [[globalno zatopljenje]]. Osim toga, česte teme su zlostavljanje djece, [[homoseksualnost]] i društvena zaostalost malih sredina. == Glavni likovi == Glavni likovi su petorica osnovnoškolskih dječaka: * '''Stanley Randall William "Stan" Marsh''' je, uz najboljeg prijatelja Kylea, ''najnormalniji'' član. Stan je prilično pošten, zreo i dobronamjeran dječak koji često iznosi moralnu poruku na kraju epizode. Pojedinosti iz njegovog života često se podudaraju s onima [[Matt Stone|Matta Stonea]] pa ga se smatra njegovim alter-egom. * '''Kyle Matthew Broflovski''' je [[Židovi|Židov]], ''vođa'' grupe djece, iako ne posebno religiozan; prikazan kao inteligentan, skeptičan, ponekad naprasit, ali općenito razuman i vjerojatno najmoralniji član grupe. U vrlo lošim odnosima je s Cartmanom koji ga često zadirkuje zbog porijekla. [[Matt Stone]] je izjavio da Kyle podsjeća na njega u danima djetinjstva. * '''Eric Theodore Cartman''' je najproblematičniji član grupe, često u sukobu s Stanom i Kyleom. Prikazan je ako pokvaren, licemjeran, pohlepan, [[Egoizam|egoističan]], manipulativan, nepristojan, agresivan, a uz to je i [[Antisemitizam|antisemit]], [[Rasizam|rasist]] i [[Seksizam|seksist]]. Dio je njegovih mana možda proizlazi iz činjenice da je pretio, nema oca te da ga je razmazila majka koja je hemafrodit, narkomanka i prostitutka, a potajno i porno glumica. Cartman je ipak vrlo pametan, s nevjerojatnim sposobnostima za poslovanje i vodstvo. Baziran je na liku Archija Bunkera, protagonista nekad popularne američke serije ''All in the Family''. * '''Kenneth James "Kenny" McCormick''' je siromašni dječak, uvijek u narandžastom skafanderu koji mu skriva lice i čini govor nerazumljivim. Njegovi prijatelji ga ipak razumiju i često od njega traže pojašnjenje riječi, uglavnom prostota, koje ne razumiju. U prvih pet sezona Kenny bi poginuo u svakoj epizodi i vratio se u sljedećoj. U sezoni šest se uopće nije pojavljivao, a zatim je vraćen i više ne umire. * '''Leopold "Butters" Stotch''' je najvažniji lik izvan grupe četvorice prijatelja, a u šestoj sezoni je privremeno postao dio društva zamijenivši Kennyja. On je naivan, lako manipuliran, vječna žrtva, često nesretan, ali istovremeno i nevjerojatno [[Optimizam|optimističan]]. Roditelji ga često kažnjavaju za sitnice, a prijatelji zadirkuju. Buttersove frustracije izražava njegov alter-ego ''Profesor Kaos'', poremećeni negativac koji pokušava uništiti svijet. Uzor za Buttersov lik je Eric Stough, direktor animacije South Parka. == Vanjske veze == * [http://southparkstudios.com South Park Studios] - službene stranice * [http://www.comedycentral.com/tv_shows/southpark ''South Park''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040727081851/http://www.comedycentral.com/tv_shows/southpark/ |date=2004-07-27 }} na Comedy Central's * [http://www.spscriptorium.com South Park Scriptorium] * {{imdb title|id=0121955|title=South Park}} {{Commonscat|South Park (cartoon)|South Park}} [[Kategorija:Animirane TV-serije]] 9mwc428wiafbgjvm7xi3qa0uxpn72ab 0 26049 42715821 42713995 2026-11-02T08:22:25Z Kontributor 2K 192569 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Свјетлопис споменика захвалности Француској, Калемегдан, Биоград.jpg]] → [[File:Свјетлопис споменика захвалности Француској, Калемегдан, Београд.jpg]] - r3 42715821 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kalemegdan side view.jpg|thumb|400px|Kalemegdan]] '''Kalemegdan''' je najveći [[beograd]]ski [[park]]. Istovremeno je i najznačajniji kulturno-istorijski kompleks, u kojem dominira [[Beogradska Tvrđava]] iznad ušća [[Sava|Save]] u [[Dunav]]. Naziv Kalemegdan odnosi se samo na prostorni plato oko Tvrđave koji je osamdesetih godina [[19. vek]]a pretvoren u [[park]]. Plato je, dok je Tvrđava bila glavno vojno uporište Beograda, služio da se neprijatelj osmotri i sačeka za borbu; zbog toga i njegovo ime potiče od borba. Turci su Kalemegdan nazivali i Fićir-bajir što znači "breg za razmišljanje". Preuređivanje u park otpočelo je, posle predaje Tvrđave Srbima ([[1867]]), po naređenju kneza Mihaila Obrenovića. Idejne skice za uređenje Kalemegdana napravio je prvi beogradski urbanista [[Emilijan Josimović]]. Zelenilo je zasađeno između [[1873]]. i [[1875]]. godine, kada Beogradskom tvrđavom komanduje [[pukovnik]] [[Dragutin Žabarac]], ađutant kneza [[Miloš Obrenović|Miloša Obrenovića]] u doba njegove druge vladavine. Plansko uređivanje Kalemegdana počinje [[1890]]. Tada je vojska predala park Beogradskoj opštini. Ondašnji predsednik opštine [[Nikola Pašić]] odobrio je prvi kredit za uređivanje Kalemegdana od 10.000 tadašnjih dinara. Godine [[1905]]. pristupilo se proširivanju parka, uređivanjem [[Mali Kalemegdan|Malog Kalemegdana]], koji se prostirao od paviljona "Cvijeta Zuzorić" do [[Zoološki vrt|Zoološkog vrta]]. Pre [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] Kalemegdanski park završavao se na mestu gde su sada kamene stepenice (vode prema donjoj terasi). Zemljište iza ovih stepenica bilo je sve do [[1929]]. potpuno neuređeno i obraslo u korov. Posle [[1931]]. parkovske površine proširene su i na Gornji grad. U parku je postavljeno više spomenika poznatim kulturnim i javnim radnicima. Na Kalemegdanu su [[Vojni muzej]], [[Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić"]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Kalemegdan 1.jpg|''[[Pobednik (spomenik)|Pobednik]]'', autor [[Ivan Meštrović]] Datoteka:Kalemegdan 2.jpg Datoteka:Kalemegdan 3.jpg Datoteka:Kalemegdan 4.jpg Datoteka:Свјетлопис споменика захвалности Француској, Калемегдан, Београд.jpg </gallery> == Vanjske veze == {{Commonscat|Kalemegdan}} * [http://www.discoverserbia.org/sr/beograd/kalemegdan Kalemegdan] Kompletan vodič kroz Srbiju [[Kategorija:Kalemegdan| ]] [[Kategorija:Parkovi u Beogradu]] 68mrbba9ot6gn4boe8z6aiw8p7einez 0 26076 42715694 42699196 2026-11-01T19:35:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715694 wikitext text/x-wiki {{Distinguish|Googol}} {{Kompanija (BS) | grupa =Google Inc. | ime =Google | slika =[[Datoteka:Google 2015 logo.svg|250px|Googleov logo]] | vrsta =Javna ([[NASDAQ]]: [http://quotes.nasdaq.com/asp/SummaryQuote.asp?symbol=GOOG&selected=GOOG GOOG]), (LSE: [http://www.londonstockexchange.com/en-gb/pricesnews/prices/Trigger/genericsearch.htm?bsg=true&ns=GGEA GGEA]) | osnivanje = {{ZD|SAD}} [[Menlo Park (Kalifornija)|Menlo Park, Kalifornija]] ([[27. 9.|27. septembra]] [[1998]].) | osnivači = | sjedište = [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | predsjednik = | ključneosobe =[[Sundar Pichai]], CEO/direktor<br />[[Sergey Brin]], suosnivač, predsjednik tehnološkog dijela<br />[[Lawrence E. Page|Larry E. Page]], suosnivač, predsjednik proizvodnog dijela <br />[[George Reyes]], CFO | industrija = [[Internet]], [[softver]] | proizvodi = | zaposleni = 10.674 ([[31. 12.|31. decembra]] [[2006]].) | holding = | slogan ="Don't Be Evil" | web =[http://www.google.com/ www.google.com] | sjedište_grad = | sjedište_država = | pod_posluženo = | usluge = | prihod = [[Američki dolar|USD$]]10,604 milijardi | operativni_prihod = | neto_dobit = [[Američki dolar|USD$]]3,077 milijardi | divizije = | podruž = | vlasnik = | prestala_postojati = | dodatak = |}} '''Google''' je [[SAD|američka]] multinacionalna [[korporacija]] specijalizirana u [[internet]]skim servisima i proizvodima, koji uključuju internetske reklamne tehnologije, pretragu, internetsko skladištenje i [[softver]], dok se veći dio profita ostvaruje preko [[AdWords]]a.<ref name="financialtables">{{cite web |url=http://investor.google.com/fin_data.html |title=Financial Tables |publisher=Google, Inc. |accessdate=May 2, 2012}}</ref><ref>{{Cite news |title=Online Ads Give Google Huge Gain in Profit |first=David A. |last=Vise |url=https://archive.org/details/googlehetverhaal0000vise|newspaper=The Washington Post |date=October 21, 2005}}</ref> <!-- historija-->Google su osnovali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] dok su bili na doktorskom studiju na Univerzitetu Stanford. Zajedno posjeduju oko 14% dionica, ali kontroliraju 56% dioničarske glasačke moći kroz "superglasačke zalihe". Oni su osnovali Google kao privatno preduzeće 4. septembra 1998. Početna javna ponuda je bila 19. augusta 2004. Njihov opis misije od samog početka je bio "da organiziraju svjetske informacije i naprave ih univerzalno dostupnim i koristivim",<ref name="corporate">{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/ |title=Google Corporate Information |publisher=Google, Inc. |accessdate=February 14, 2010}}</ref> a njihov neslužbeni slogan je bio "[[Don't be evil]]"<ref>{{cite web |url=http://investor.google.com/conduct.html |title=Google Code of Conduct |date=April 8, 2009 |publisher=Google, Inc. |accessdate=July 5, 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://blogoscoped.com/archive/2007-07-16-n55.html |title=Paul Buchheit on Gmail, AdSense and More |first=Philip|last=Lenssen |date=July 16, 2007 |publisher=Google Blogoscoped |accessdate=February 14, 2010}}</ref> ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''ne budi zao'').<ref>{{Cite journal|last=Brin|first=Sergey|author-link=Sergey Brin|last2=Page|first2=Lawrence|author-link2=Larry Page|year=1998|title=The anatomy of a large-scale hypertextual Web search engine|url=http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|journal=Computer Networks and ISDN Systems|volume=30|issue=1–7|pages=107–117|citeseerx=10.1.1.115.5930|doi=10.1016/S0169-7552(98)00110-X|issn=0169-7552|archive-url=https://web.archive.org/web/20150927004511/http://infolab.stanford.edu/pub/papers/google.pdf|archive-date=2015-09-27|access-date=2019-12-17|url-status=dead }}</ref><ref>{{cite journal |last=Barroso |first=L.A. |last2=Dean |first2=J. |last3=Holzle |first3=U. |date=April 29, 2003 |title=Web search for a planet: the google cluster architecture |journal=IEEE Micro |volume=23 |issue=2 |pages=22–28 |doi=10.1109/mm.2003.1196112 |quote=We believe that the best price/performance tradeoff for our applications comes from fashioning a reliable computing infrastructure from clusters of unreliable commodity PCs.|url=https://semanticscholar.org/paper/8db8e53c92af2f97974707119525aa089f6ed53a }}</ref> Godine 2004. Google se premjestio u novo sjedište u mjestu [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View, Kalifornija]], koje je nazvano [[Googleplex]].<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/about/company/history/#2004 |title=Google history in depth}}</ref> Brzi rast od osnivanja je povukao lanac proizvoda, nabavki i partnerstava van [[Google pretraga|Googleove pretraživačke mašine]]. Oni nude internetske servise kao što su softver za produktivnost uključujući email ([[Gmail]]), internetsko spremanje podataka ([[Google Drive]]), uredski paket ([[Google Docs]]) i društveni mrežni servis ([[Google+]]). Desktop-proizvodi uključuju aplikacije za internetsko pregledanje, organiziranje i uređivanje slika i brzo dopisivanje. Kompanija drži razvoj [[Android (operativni sistem)|Android]] mobilnog operativnog sistema i samo-preglednički [[Chrome OS]]<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/chromebook |title=Chromebook |publisher=Google |accessdate=August 17, 2011}}</ref> za [[netbook]] poznat kao [[Chromebook]]. Google se snažno uključio u komunikacijski hardver: ima partnerstvo sa velikim elektronskim proizvođačima<ref>{{cite web|last1=Ricker|first1=Thomas|title=Google: Nexus program explained, unfazed by Motorola acquisition|url=http://www.theverge.com/2011/08/15/motorola-google-nexus-program-explained|website=theverge.com|publisher=Vox Media|accessdate=July 31, 2014}}</ref> u produkciji svog "visoko-kvalitetnog i jeftinog"<ref>{{cite web|last1=Kleinman|first1=Jacob|title=Google Exec: New Nexus Coming|url=http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|website=technobuffalo.com|publisher=TechnoBuffalo|accessdate=July 31, 2014|archivedate=2014-07-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140708010647/http://www.technobuffalo.com/2014/06/27/google-exec-new-nexus-coming/|deadurl=yes}}</ref> [[Google Nexus|Nexus]] uređaja i kupljenog [[Motorola Mobility]] u maju 2012.<ref name="Hardware company">{{cite news|title=It's Official: Google Is Now a Hardware Company|url=http://www.businessweek.com/articles/2012-05-22/its-official-google-is-now-a-hardware-company|accessdate=September 4, 2012|newspaper=Bloomberg Businessweek|date=May 22, 2012|author=Brad Stone|author2=Peter Burrows}}</ref> U 2012, infrastruktura optičkih vlakana instalirana je u gradu [[Kansas]] za opremanje [[Google Fiber]] radio servisa.<ref name="Google Fiber Cable TV Business">{{cite web|last=Hesseldahl|first=Arik|title=Google Gets Into the Cable TV Business, for Real|url=http://allthingsd.com/20120726/google-gets-into-the-cable-tv-business-for-real/|publisher=AllThingsD.com|accessdate=September 15, 2012|date=July 26, 2012}}</ref> <!-- tehnički dio-->Korporacija, procjenjuje se, pokreće više od milion servera u podatkovnim centrima u svijetu (od 2007)<ref>{{cite web |url=http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |title=Pandia Search Engine News – Google: one million servers and counting |date=July 2, 2007 |publisher=Pandia Search Engine News |accessdate=February 14, 2010 |archive-date=2011-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716084624/http://www.pandia.com/sew/481-gartner.html |url-status=dead }}</ref> i upravlja sa preko milijardu zahtjeva za pretragu<ref>{{Cite news |url=http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |title=CNN Politics – Political Ticker... Google unveils top political searches of 2009 |first=Eric |last=Kuhn |date=December 18, 2009 |publisher=CNN |accessdate=February 14, 2010 |archive-date=2012-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012045324/http://politicalticker.blogs.cnn.com/2009/12/18/google-unveils-top-political-searches-of-2009/ |dead-url=yes }}</ref> i oko 24 petabajta korisnički-generisanih podataka svaki dan (od 2009).<ref>{{cite web|url=http://portal.acm.org/citation.cfm?doid=1327452.1327492 |title=MapReduce |publisher=Portal.acm.org |accessdate=August 16, 2009}}</ref><ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/sorting-1pb-with-mapreduce.html |title=Sorting 1PB with MapReduce |last=Czajkowski |first=Grzegorz |date=November 21, 2008 |publisher=Google, Inc. |accessdate=July 5, 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html |title=Google processes over 20 petabytes of data per day |last=Kennedy |first=Niall |date=January 8, 2008 |publisher=Niall Kennedy |accessdate=July 5, 2010 |archive-date=2015-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150928091137/http://www.niallkennedy.com/blog/2008/01/google-mapreduce-stats.html }}</ref><ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2008/01/09/google-processing-20000-terabytes-a-day-and-growing/ |title=Google Processing 20,000 Terabytes A Day, And Growing |last=Schonfeld |first=Erick |date=January 9, 2008 |publisher=TechCrunch |accessdate=February 16, 2010}}</ref> <!-- popularnost-->U decembru 2013, [[Alexa Internet|Alexa]] je označila google.com kao najposjećeniji [[web-sajt]] u svijetu. Veliki broj Googleovih sajtova na ostalim jezicima nalaze se među prvih stotinu, kao i ostalih nekoliko sajtova koje posjeduje Google, kao što su [[YouTube]] i [[Blogger (servis)|Blogger]].<ref>{{cite web |title=Alexa Traffic Rank for Google (three month average) |publisher=[[Alexa Internet]] |url=http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |accessdate=December 10, 2013 |archive-date=2015-12-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151226074120/http://www.alexa.com/siteinfo/google.com |dead-url=yes }}</ref> Njihova dominacija na tržištu je vodila ka velikoj medijskoj pokrivenosti, ukljujčujući kritikovanje kompanije zbog problema kao što su autorsko pravo, cenzura i privatnost.<ref>{{Cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/technology/6740075.stm |work=BBC News |title=Google ranked 'worst' on privacy |date=June 11, 2007 |accessdate=April 30, 2010}}</ref><ref name="gatekeepers">{{Cite news |first= Jeffrey |last=Rosen |title=Google's Gatekeepers |url=http://www.nytimes.com/2008/11/30/magazine/30google-t.html |work=The New York Times |date=November 30, 2008 |accessdate=July 5, 2010}}</ref> ==Historija== {{Glavni|Historija Googlea}} Google je započeo u januaru 1996. kao istraživački projekt studenata [[Larry Page]]a i [[Sergey Brin|Sergeya Brina]] kada su oba bili na doktorskom studiju na univerzitetu Stanford u Stanfordu, Kalifornija.<ref name="milestones">{{cite web |url=http://www.google.com/intl/en/corporate/history.html |title=Google Milestones |publisher=Google, Inc. |accessdate=September 28, 2010}}</ref> Dok su konvencionalne pretraživačke mašine rangirale rezultate brojanjem koliko puta se traženi termin pojavio na stranici, dvojica su teoretisala o boljem sistemu koji je analizirao veze između web-sajtova.<ref>{{cite web |url=http://ilpubs.stanford.edu:8090/422/ |title=The PageRank Citation Ranking: Bringing Order to the Web |last1=Page |first1=Lawrence |last2=Brin |first2=Sergey |last3=Motwani |first3=Rajeev |last4=Winograd |first4=Terry |date=November 11, 1999 |publisher=Stanford University |accessdate=February 15, 2010}}</ref> Nazvali su ovu novu tehnologiju [[PageRank]]; ona je određivala relevantnost web-sajta prema broju stranica i važnost tih stranica, koje su povezivale nazad na originalni sajt.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tech.html |title=Technology Overview |publisher=Google, Inc. |accessdate=February 15, 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |title=PageRank: Bringing Order to the Web |last=Page |first=Larry |publisher=Stanford Digital Library Project |date=August 18, 1997 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20020506051802/http://www-diglib.stanford.edu/cgi-bin/WP/get/SIDL-WP-1997-0072?1 |archivedate=2002-05-06 |accessdate=November 27, 2010 |deadurl=no }}</ref> Mala pretraživačka mašina zvana "RankDex" od kompanije IDD Information Services dizajnirana od strane [[Robin Li]] već je, od 1996, istraživala jednaku strategiju za bofovanje sajtova kao i rangiranje stranica.<ref>{{Cite journal |last=Li |first=Yanhong |date=August 6, 2002 |title=Toward a qualitative search engine |journal=Internet Computing, IEEE |volume=2 |issue=4 |pages=24–29 |publisher=IEEE Computer Society |issn=1089-7801 |doi=10.1109/4236.707687 |url=http://ieeexplore.ieee.org/search/freesrchabstract.jsp?tp=&arnumber=707687 |accessdate=February 14, 2010}}</ref> Tehonologija u RankDexu je patentirana u julu 1999.<ref>{{Cite patent |country=US |number=5920859 |status=patent |title=Hypertext document retrieval system and method |gdate=July 6, 1999 |fdate=February 5, 1997 |invent1=Li, Yanhong |assign1=IDD Enterprises, L.P. |class=G06F17/30D |accessdate=November 27, 2010}}</ref> i korištena kasnije kada je Li osnovao [[Baidu]] u Kini.<ref>{{Cite news |url=http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |title=The Man Who's Beating Google |last=Greenberg |first=Andy |work=Forbes |date=October 5, 2009 |accessdate=October 12, 2010 |archive-date=2009-09-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090922194042/http://www.forbes.com/forbes/2009/1005/technology-baidu-robin-li-man-whos-beating-google_2.html |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rankdex.com/about.html |title=About: RankDex |publisher=RankDex.com |accessdate=October 12, 2010 |archive-date=2012-01-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120120002301/http://www.rankdex.com/about.html }}</ref> Page i Brin su originalno nazvali svoj program "BackRub", jer je sistem provjeravao vanjske linkove da odredi važnost sajta.<ref>{{Cite news |title=The Birth of Google |first=John |last=Battelle |newspaper=Wired |date=August 2005 |url=http://www.wired.com/wired/archive/13.08/battelle.html?tw=wn_tophead_4 |accessdate=October 12, 2010}}</ref><ref>{{cite web|last1=Trex|first1=Ethan|title=9 People, Places & Things That Changed Their Names|url=http://mentalfloss.com/article/20890/9-people-places-things-changed-their-names|website=Mental Floss|accessdate=August 4, 2014}}</ref><ref>{{cite web |url=http://huron.stanford.edu |title=Backrub search engine at Stanford University |archiveurl=https://web.archive.org/web/19961224105215/http://huron.stanford.edu/ |archivedate=1996-12-24 |accessdate=March 12, 2011 |deadurl=no }}</ref> Eventualno, oni su izmjenili ime u Google, koja je nastala od pogrešnog izgovora riječi "[[googol]]",<ref>{{cite web |url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |title=Origin of the name "Google" |last=Koller |first=David |date=January 2004 |publisher=Stanford University |accessdate=July 4, 2012 |archiveurl=https://www.webcitation.org/68ubHzYs7?url=http://graphics.stanford.edu/~dk/google_name_origin.html |archivedate=2012-07-04 |deadurl=no }}</ref><ref>{{Cite news |url=http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |title=From Googol to Google |last=Hanley |first=Rachael |date=February 12, 2003 |newspaper=The Stanford Daily |publisher=Stanford University |accessdate=February 15, 2010 |archivedate=2011-05-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511111017/http://www.stanforddaily.com/2003/02/12/from-googol-to-google/ |deadurl=yes }}</ref> broj jedan je praćen sa stotinu nula, što je odabrano da potpiše da je pretraga težila omogućiti veliki kvantitet informacija.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/company.html |title=Google! Beta website |publisher=Google, Inc. |archiveurl=https://web.archive.org/web/19990221202430/http://www.google.com/company.html |archivedate=1999-02-21 |accessdate=October 12, 2010 |deadurl=no }}</ref> Sprva, Google je pokretan na web-sajtu Stanford univerziteta, sa domenama ''google.stanford.edu'' i ''z.stanford.edu''.<ref>{{cite web |url=http://google.stanford.edu |title=Google! Search Engine |archiveurl=https://web.archive.org/web/19981111183552/http://google.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archivedate=November 11, 1998 |accessdate=October 12, 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://z.stanford.edu/ |title=Google! Search Engine |archiveurl=https://web.archive.org/web/19981201235013/http://z.stanford.edu/ |publisher=Stanford University |archivedate=December 1, 1998 |accessdate=August 14, 2012}}</ref> Ime domene za Google je registrirano 15. septembra 1997,<ref>{{cite web |url=http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |title=WHOIS – google.com |accessdate=July 5, 2010 |archive-date=2012-05-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120520022703/http://whois.dnsstuff.com/tools/whois.ch?ip=google.com |dead-url=yes }}</ref> a kompanija je inkorporirana 4. septembra 1998. Bazirana je u prijateljevoj garaži ([[Susan Wojcicki]]<ref name="milestones"/>) u [[Menlo Park, California|Menlo Parku]], Kalifornija. Craig Silverstein, kolega PhD student na Stanfordu, bio je prvi uposlenik.<ref name="milestones"/><ref>{{cite web |url=http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |title=Craig Silverstein's website |archiveurl=https://web.archive.org/web/19991002122809/http://www-cs-students.stanford.edu/~csilvers/ |archivedate=1999-10-02 |publisher=Stanford University |accessdate=October 12, 2010 |deadurl=no }}</ref><ref>{{Cite news |last=Kopytoff |first=Verne |url=http://articles.sfgate.com/2008-09-07/news/17161124_1_larry-page-google-search-engine |title=Craig Silverstein grew a decade with Google |newspaper=San Francisco Chronicle |publisher=Hearst Communications, Inc. |date=September 7, 2008 |accessdate=October 12, 2010 |archive-date=2012-11-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121107075029/http://www.sfgate.com/news/article/Craig-Silverstein-grew-a-decade-with-Google-3270079.php }}</ref> U maju 2011, broj mjesečnih unikatnih posjetitelja Googlea prešao je jednu milijardu prvi put - 8,4%-ni rast od maja 2010. (931 million).<ref>{{cite web |url=http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |title=Google's new record, 1 billion visitors in May &#124; It's All Tech |publisher=Itsalltech.com |accessdate=January 2, 2013 |archive-date=2011-09-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110921063544/http://itsalltech.com/2011/06/22/googles-new-record-1-billion-visitors-in-may/ |dead-url=yes }}</ref> U januaru 2013, Google je objavio da je zaradio US$50 milijardi godišnjeg prihoda za 2012. godinu. Ovo je označilo prvi put da je kompanija dostigla ovaj podvig, na vrhu 2011. ukupno US$38 milijardi.<ref>Fiegerman, Seth. January 22, 2013. "Google Has Its First $50 Billion Year." http://mashable.com/2013/01/22/google-q4-earnings/</ref> ===Finansiranje i inicijalne javne ponude=== [[Datoteka:Google’s First Production Server.jpg|upright|thumb|Googleov prvi proizvodni server. Googleovi proizvodni serveri nastavljaju bivati izgrađeni od jeftinog hardvera.<ref>{{cite web |url=http://www.computerhistory.org/collections/accession/102662167 |title=Google Server Assembly |publisher=Computer History Museum |accessdate=July 4, 2010}}</ref>|alt=Google's first servers, showing lots of exposed wiring and circuit boards]] Prva sredstva za Google bila su u augustu 1998. doprinos od 100.000$ od [[Andy Bechtolsheim|Andyja Bechtolsheima]], suosnivača [[Sun Microsystems]]a, što je dato prije nego je Google inkorporiran.<ref name="Bechtolsheim">{{Cite news|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/2004/04/29/MNGLD6CFND34.DTL|archiveurl=https://www.webcitation.org/5hT7GniEG?url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F2004%2F04%2F29%2FMNGLD6CFND34.DTL|archivedate=2009-06-12|title=For early Googlers, key word is $$$|last=Kopytoff|first=Verne|date=April 29, 2004|newspaper=San Francisco Chronicle|publisher=Hearst Communications|accessdate=February 19, 2010|location=San Francisco|deadurl=no}}</ref> Rano u 1999. godini, dok su doktoranti, Brin i Page odlučili da je pretraga koju su razvijali uzimala puno vremena i odvraćala ih od akademskih ciljeva, te su otišli kod izvršnog direktora firme Excite, Georgea Bella, i ponudili da mu je prodaju za $1 million. On je odbio ponudu i kasnije je kritikovao [[Vinod Khosla|Vinoda Khosla]], jednog preduzetnog kapitaliste firme Excite, nakon što je pregovarao sa Brinom i Pageom oko cifre od $750.000. 7. juna 1999, $25 milionska runda finansijskih sredstava je najavljena,<ref>{{Cite press release |url=http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20010212052759/http://www.google.com/pressrel/pressrelease1.html |archivedate=2001-02-12 |title=Google Receives $25 Million in Equity Funding |date=June 7, 1999 |location=Palo Alto, Calif. |publisher=Google |accessdate=February 16, 2009 |dead-url=yes }}</ref> sa većim investitorima uključujući preduzetne kapitalne firme [[Kleiner Perkins Caufield & Byers]] i [[Sequoia Capital]].<ref name="Bechtolsheim"/> Googleova početna javna ponuda (IPO) uzela je maha pet godina kasnije, 19. augusta 2004. U to vrijeme Larry Page, Sergey Brin i [[Eric Schmidt]] složili su se da rade zajedno u Googleu na period od 20 godina - do 2024. godine.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |title=Google wins again |date=January 29, 2008 |newspaper=Fortune |publisher=Time Warner |accessdate=January 22, 2011 |first=Adam |last=Lashinsky |archive-date=2012-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121022200031/http://money.cnn.com/2008/01/18/news/companies/google.fortune/index.htm |url-status=dead }}</ref> Kompanija je ponudila 19.605.052 dionica po cijeni od $85 po dionici.<ref name="IPO">{{Cite news|url=http://www.businessweek.com/technology/content/aug2004/tc20040819_6843_tc120.htm|title=Google: Whiz Kids or Naughty Boys?|last=Elgin|first=Ben|date=August 19, 2004|newspaper=BusinessWeek|publisher=Bloomberg, L.P.|accessdate=February 19, 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/pdf/2004_AnnualReport.pdf|title=2004 Annual Report|year=2004|publisher=Google, Inc.|page=29|accessdate=February 19, 2010|location=Mountain View, California}}</ref> Dionice su prodate u formatu internetske aukcije koristeći sistem koje su napravili [[Morgan Stanley]] i [[Credit Suisse]], potpisnici ugovora.<ref>{{Cite news|url=http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|title=Google sets $2.7 billion IPO|last=La Monica|first=Paul R.|date=April 30, 2004|publisher=CNN Money|accessdate=February 19, 2010|archive-date=2012-04-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423090507/http://money.cnn.com/2004/04/29/technology/google/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.zdnet.com/news/want-in-on-googles-ipo/135799|title=Want In on Google's IPO?|last=Kawamoto|first=Dawn|date=April 29, 2004|publisher=ZDNet|accessdate=February 19, 2010}}</ref> Prodaja od $1,67 milijardi dala je Googleu tržišnu kapitalizaciju od više od $23 milijarde.<ref name="washpost">{{Cite news|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A14939-2004Aug19.html|title=Google's IPO: Grate Expectations|last=Webb|first=Cynthia L.|newspaper=The Washington Post|accessdate=February 19, 2010|location=Washington, D.C. | date=August 19, 2004}}</ref> U januaru 2014, njihova tržišna kapitalizacija je porasla na $397 milijardi.<ref name=Marketwatch>{{cite web|title=Google Overview|url=http://www.marketwatch.com/investing/stock/goog|publisher=Marketwatch|accessdate=February 2, 2014}}</ref> Ogromna većina od 271 milion dionica ostao je pod kontrolom Googlea, te su mnogi Googleovi uposlenici postali istovremeni milioneri na papiru. [[Yahoo!]], konkurent Googlea, također je imao koristi jer je držao 8,4 miliona dionica Googlea prije nego je IPO zauzeo mjesto.<ref name="yahooshares">{{Cite news|url=http://www.internetnews.com/bus-news/article.php/3392781|title=Yahoo and Google Settle|last=Kuchinskas|first=Susan|date=August 9, 2004|publisher=internet.com|accessdate=February 19, 2010}}</ref> Postojala je zabrinutost da će Googleov IPO dovesti do izmjena u kulturi kompanije. Razlozi su imali opseg od pritiska dioničara na zaposleničko smanjenje dobitka zbog činjenice da će dosta direktora kompanije postati istovremeni milioneri u papirima.<ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 |title=Quirky Google Culture Endangered? |newspaper=Wired |date=April 28, 2004 |accessdate=November 27, 2010 |deadurl=yes |archivedate=2010-08-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100814174333/http://www.wired.com/techbiz/media/news/2004/04/63241 }}</ref> Kao odgovor na ovu zabrinutost, suosnivači Sergey Brin i Larry Page obećali su u izvještaju prem potencijanlim investitorima da IPO neće izmijeniti kulturu kompanije.<ref>{{cite web |last1=Olsen |first1=Stefanie |last2=Kawamoto |first2=Dawn |url=http://news.cnet.com/2100-1024-5201978.html |title=Google IPO at $2.7 billion |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=April 30, 2004 |accessdate=November 27, 2010}}</ref> Godine 2005, članci u ''[[The New York Times]]'' i ostalim izvorima počeli su sugerisati da je Google izgubio svoji nekorporativnu, nepokvarenu filozofiju.<ref>Richard Utz, "The Good Corporation? Google's Medievalism and Why It Matters." ''Studies in Medievalism'' 23 (2013): 21-28.</ref><ref>{{Cite news |last=Rivlin |first=Gary |url=http://www.nytimes.com/2005/08/24/technology/24valley.html |title=Relax, Bill Gates; It's Google's Turn as the Villain |newspaper=The New York Times |date=August 24, 2005 |accessdate=November 27, 2010}}</ref><ref>{{Cite news |last1=Gibson |first1=Owen |last2=Wray |first2=Richard |url=http://www.smh.com.au/news/technology/search-giant-may-outgrow-its-fans/2005/08/25/1124562975596.html3001.asp |title=Search giant may outgrow its fans |newspaper=The Sydney Morning Herald |date=August 25, 2005 |accessdate=November 27, 2010}}</ref><ref>{{cite web |last=Ranka |first=Mohit |url=http://www.osnews.com/story/17928/Google--Dont-Be-Evil |title=Google – Don't Be Evil |publisher=OSNews |date=May 17, 2007 |accessdate=November 27, 2010}}</ref> U težnji da zadrže unikatnu kulturu kompanije, Google je ''dizajnirao "''Šefa kulture", koji također služi funkciju "Direktor za ljudske resurse". Svrha Šefa kulture je razviti i održati kulturu i rad na načine da se zadrži iskren prema sržnim vrijednostima na kojima je kompanija osnovana: stambena organizacija sa saradničkim okruženjem.<ref name="CCO">{{cite web |last=Mills |first=Elinor |url=http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |title=Google's culture czar |publisher=ZDNet |date=April 30, 2007 |accessdate=November 27, 2010 |archivedate=2010-10-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101031155723/http://www.zdnet.com.au/meet-google-s-culture-czar-339275147.htm |deadurl=yes }}</ref> Google se također suočio sa navođenjem seksizma i starosne segregacije od bivših zaposlenika.<ref>{{cite web |last=Kawamoto |first=Dawn |url=http://news.cnet.com/Google-hit-with-job-discrimination-lawsuit/2100-1030_3-5807158.html?tag=nl |title=Google hit with job discrimination lawsuit |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |date=July 27, 2005 |accessdate=November 27, 2010}}</ref><ref>{{Cite news |agency=Associated Press |url=http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |title=Google accused of ageism in reinstated lawsuit |publisher=CTV Television Network |date=October 6, 2007 |accessdate=November 27, 2010 |archivedate=2007-10-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071011205140/http://www.ctv.ca/servlet/ArticleNews/story/CTVNews/20071006/google_old_071006/20071006 |deadurl=yes }}</ref> Trgovanje se dobro odvijalo nakon IPO, sa dionicama koje su pogađale $700 prvi put 31. oktobra 2007,<ref>{{cite web |url=http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html |title=Google shares hit $700 |date=October 31, 2007 |last=Hancock |first=Jay |publisher=The Baltimore Sun |accessdate=November 27, 2010 |archive-date=2013-05-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130508163840/http://weblogs.baltimoresun.com/business/hancock/blog/2007/10/google_shares_hit_700.html }}</ref> prvenstveno zbog jakih prodaja i prihoda na tržištu internetskog reklamiranja.<ref name="bowlingforgoogle">{{Cite news |last=La Monica |first=Paul R. |url=http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |title=Bowling for Google |publisher=CNN |date=May 25, 2005 |accessdate=February 28, 2007 |archive-date=2012-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619060640/http://money.cnn.com/2005/05/25/technology/techinvestor/lamonica/index.htm |url-status=dead }}</ref> Porast u cijeni trgovanja je uglavnom podstaknuto od strane zasebnih investitora, za razliku od velikih institucionalnih investitora i međusobnih sredstava.<ref name="bowlingforgoogle" /> Kompanija je upisana na [[NASDAQ]] berzi pod satnim simbolom GOOG, a na [[Frankfurt]]ovoj berzi pod satnim simbolom GGQ1. ===Rast=== U martu 1999, kompanija je preselila svoje urede u [[Palo Alto]], Kalifornija, što je dom za nekoliko poznatih tehnoloških početaka Silikonske doline.<ref name="165univave">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/2100-1040-960790.html|title=A building blessed with tech success|last=Fried|first=Ian|date=October 4, 2002|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|accessdate=February 15, 2010}}</ref> Sljedeće godine, nasuprot Pageove i Brinove početne opozicije prema reklamno-profitnoj pretraživačkoj mašini,<ref>{{Cite book|last=Stross|first=Randall|title=Planet Google: One Company's Audacious Plan to Organize Everything We Know|publisher=Free Press|location=New York|date=September 2008|pages=3–4|chapter=Introduction|isbn=978-1-4165-4691-7|url=http://books.google.com/?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover|accessdate=February 14, 2010|chapterurl=http://books.google.com/books?id=xOk3EIUW9VgC&printsec=frontcover}}</ref> Google je počeo prodavati reklamiranje sa pretraživačkim ključnim riječima.<ref name="milestones" /> U cilju dobijanja čistog dizajna stranice i povećane brzine, reklame su bile isključivo tekstualno bazirane. Ključne riječi koje su prodavate bile su bazirane na kombinaciji cijena i klikova, sa naplaćivanjem koje je počinjalo 5 centi po kliku.<ref name="milestones" /> Ovaj model prodavanja na osnovu ključnih riječi bio je prvi put korišten na stranici Goto.com, [[Idealab]] spin-off kojeg je kreirao [[Bill Gross (entrepreneur)|Bill Gross]].<ref name="goto strong">{{Cite news|url=http://searchenginewatch.com/2166331|title=GoTo Going Strong|last=Sullivan|first=Danny|date=July 1, 1998|publisher=SearchEngineWatch|accessdate=February 18, 2010|archivedate=2009-08-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090828003128/http://searchenginewatch.com/2166331|deadurl=yes}}</ref><ref name="cnet p4p">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Pay-for-placement-gets-another-shot/2100-1023_3-208309.html|title=Pay-for-placement gets another shot|last=Pelline|first=Jeff|date=February 19, 1998|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |accessdate=February 18, 2010}}</ref> Kada je kompanija promijenila imena u Overture Services, tužila je Google zbog kršenja autorskih prava kompanijinog plati-po-kliku and bidding patents. Uvodni servisi bi kasnije bili kupljeni od Yahoo!-a i preimenovani u [[Yahoo! Search Marketing]]. Slučaj je kasnije smaknut sa suda; Google je prihvatio izdavanje zajedničkih dionica Yahoo!-u u zamjenu za stalnu dozvolu.<ref>{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Google,-Yahoo-bury-the-legal-hatchet/2100-1024_3-5302421.html|title=Google, Yahoo bury the legal hatchet|last=Olsen|first=Stephanie|date=August 9, 2004|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|accessdate=February 18, 2010}}</ref> Godine 2001, Google je dobio patent za svoj PageRank mehanizam.<ref name="patent">{{Ref patent |country=US |number=6285999 |status=patent |title=Method for node ranking in a linked database |gdate=September 4, 2001 |fdate=January 9, 1998 |invent1=Page, Lawrence |assign1=The Board of Trustees of the Leland Stanford Junior University |class=G06F17/30}}</ref> Patent je službeno dodijeljen u Stanford Univerzitet i potpisuje Lawrencea Pagea kao izumitelja. Godine 2003, nakon prerasta dvije druge lokacije, kompanija je zakupila uredski kompleks od kompanije [[Silicon Graphics]] na 1600 Amphitheatre Parkway u [[Mountain View (Kalifornija)|Mountain View]], Kalifornija.<ref name="sgibldg">{{Cite news|url=http://news.cnet.com/Googles-movin-on-up/2110-1032_3-1025111.html|title=Google's movin' on up|last=Olsen|first=Stephanie|date=July 11, 2003|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|accessdate=February 15, 2010}}</ref> Kompleks je postao poznat kao [[Googleplex]], igra riječi od [[googolplex]], broj koji jedinicu slijedi googol nula. [[Googleplex]] interijere su dizajnirali [[Clive Wilkinson]] Arhitekti. Tri godine kasnije, Google je kupio imovinu od SGI za $319 miliona.<ref name="googleplexpurchase">{{Cite news|url=http://sanjose.bizjournals.com/sanjose/stories/2006/06/19/newscolumn3.html|title=Google to buy headquarters building from Silicon Graphics|date=June 16, 2006|newspaper=Silicon Valley / San Jose Business Journal|publisher=American City Business Journals|accessdate=February 15, 2010|location=San Jose}}</ref> Do tada, ime "Google" je našlo svoj put u svakodnevni govor, uzrokujući da glagol "[[google (verb)|google]]" bude dodan u [[Merriam-Webster]] Collegiate Dictionary i [[Oxford English Dictionary]], označavajući ga "koristiti Google pretragu da se dobiju informacije na Internetu."<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2006/10/do-you-google.html|title=Do You "Google"?|last=Krantz|first=Michael|date=October 25, 2006|publisher=Google, Inc.|accessdate=February 17, 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://msnbc.msn.com/id/13720643/|title=To Google or Not to Google|last=Bylund|first=Anders|date=July 5, 2006|publisher=msnbc.com|accessdate=February 17, 2010|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060707062623/http://msnbc.msn.com/id/13720643/|archivedate=July 7, 2006}}</ref> ===2013 naovamo=== Google je objavio pokretanje nove kompanije naziva [[Calico (company)|Calico]] 19. septembra 2013, kojom će upravljati šef Applea [[Arthur D. Levinson|Arthur Levinson]]. U slžbenom javnom izvještaju, Page je objasnio da "zdravlje i blagostanje" kompanije će se fokusirati na "izazov starenja i povezanih bolesti".<ref>{{cite news|title=Google spin-off Calico to search for answers to ageing|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-24158924|accessdate=September 20, 2013|newspaper=BBC News|date=September 19, 2013|author=Jane Wakefield}}</ref> Od septembra 2013, Google upravlja sa 70 ureda u više od 40 zemalja.<ref>{{cite web|title=Google locations|url=http://www.google.com/about/company/facts/locations/|work=Google Company|publisher=Google, Inc|accessdate=September 24, 2013|date=September 2013}}</ref> Google je proslavio svoju 15-godišnjicu 27. septembra 2013, iako je koristio druge datume za svoj službeni rođendan.<ref>{{cite web|url=http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|title=Google Is 10 Years Old? Finding The Real Google Birthday|last=Sullivan|first=Danny|date=September 14, 2007|accessdate=September 28, 2013|archive-date=2013-09-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20130924011919/http://searchengineland.com/google-is-10-years-old-finding-the-real-google-birthday-12172|url-status=dead}}</ref> Razlog izbora 27. septembra ostaje nepoznat, a spor sa konkurentskom pretraživačkom stranicom [[Yahoo! Search]] iz 2005 smatra se razlogom.<ref>{{Cite news |last=Peterson |first=Andrea|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-switch/wp/2013/09/27/is-today-really-googles-birthday/ |title=Is today really Google’s birthday? |newspaper=Washington Post|date=September 27, 2013 |accessdate=September 28, 2013}}</ref><ref>{{cite news|title=Google celebrates 15th birthday with interactive piñata 'doodle'|url=http://www.independent.co.uk/life-style/gadgets-and-tech/news/google-celebrates-15th-birthday-with-interactive-piata-doodle-8842436.html|accessdate=September 28, 2013|newspaper=The Independent|date=September 26, 2013|author=John Hall|location=London}}</ref> Alliance for Affordable Internet (A4AI) je pokrenuta u oktobru 2013 i Google je dio koalicije javnih i privatnih organizacija koje uključuju [[Facebook]], [[Intel]] i [[Microsoft]]. Vođena od strane Sir [[Tim Berners-Lee]]ja, A4AI se bori napraviti internetski pristup dostupnijim tako da je pristup proširen u svijetu u razvoju, gdje je samo 31% ljudi priključeno. Google će pomagati smanjenju cijena pristupa Internetu tako da one padnu ispod UN-ovog Broadband Commission svjetskog cilja od 5% mjesečnog primanja.<ref>{{cite news|title=Sir Tim Berners-Lee and Google lead coalition for cheaper internet|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/07/google-berners-lee-alliance-broadband-africa?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=51918&et_rid=7107573&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f07%2fgoogle-berners-lee-alliance-broadband-africa|accessdate=October 8, 2013|newspaper=The Guardian|date=October 7, 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> Korporacijski ujedinjeni prihod za treći kvartal 2013. naveden je sredinom oktobra 2013. od US$14,89 milijardi, rast od 12 procenata u odnosu na prethodni kvartal. Googleov internetski biznis je odgovoran za US$10,8 milijardi od ovog iznosa, sa rastom u broju korisničkih klikova na reklame.<ref>{{cite news|title=Google earnings up 12% in third quarter even as Motorola losses deepen|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|accessdate=October 18, 2013|newspaper=The Guardian|date=October 17, 2013|author=Reuters|archivedate=2015-02-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150224132350/http://www.theguardian.com/technology/2013/oct/17/google-q3-revenue-earnings-report?CMP=EMCNEWEML6619I2&et_cid=53346&et_rid=sundaybottle@hotmail.com&Linkid=http%3a%2f%2fwww.theguardian.com%2ftechnology%2f2013%2foct%2f17%2fgoogle-q3-revenue-earnings-report|deadurl=yes}}</ref> U novembru 2013, Google je objavio planove za novi (93,000 m2) ured u Londonu, koji se treba otvoriti u 2016. Nove prostorije će biti u mogućnosti smjestiti 4.500 uposlenika i ovo se smatra kao jedna od najvećih komercijalnih nabavki imanja u Britaniji.<ref>{{cite news|title=Inside Google’s new 1-million-square-foot London office—three years before it’s ready|url=http://qz.com/139794/inside-googles-new-1-million-square-foot-london-office-three-years-before-its-ready/|accessdate=November 6, 2013|newspaper=Quartz|date=November 1, 2013|author=Leo Mirani}}</ref> U oktobru 2014, prema [[Interbrand]] rangiranju, Google je bio drugi najvrijedniji brend u svijetu (iza [[Apple Inc.|Applea]]) sa vrijednošću od $107,4 milijarde.<ref>[http://www.nytimes.com/2014/10/09/business/media/tech-companies-lead-ranking-of-most-valuable-brands-.html?_r=0 Technology titans lead ranking of most valuable brands], ''NYTimes.com'', October 8, 2014. Retrieved October 9, 2014.</ref> ===Nabavke i partnerstva=== [[Datoteka:Google page brin.jpg|thumb|[[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] u 2003.|220x220px]] Od 2001, Google je kupio dosta kompanija, prvenstveno male poduhvatne firme sa ulaganjem kapitala. Godine 2004, Google je kupio [[Keyhole, Inc]].<ref>{{Cite press release |title=Google Acquires Keyhole Corp |publisher=Google, Inc. |date=October 27, 2004 |url=http://www.google.com/press/pressrel/keyhole.html |accessdate=November 27, 2010}}</ref> Startna kompanija razvijala je proizvod Earth Viewer koji je davao trodimenzionalni prikasz slike Zemlje. Google je preimenovao ime servisa u [[Google Earth]] u 2005. Google je stekao [[Urchin (software)|Urchin Software]] u aprilu 2005, koristeći svoj 'Urchin on Demand' proizvod (zajedno sa idejama od Adaptive Path's 'Measure Map') da kreira [[Google Analytics]] u 2006. U oktobru 2006, Google je objavio da je nabavio sajt za razmjenu video snimaka [[YouTube]] za US$1,65 milijardi u Googleovoj zalihi, te da je ugovor završen 13. novembra 2006.<ref>{{Cite news | title = Google closes $A2b YouTube deal|author=[[Reuters]]|work=The Age | location=Melbourne| url = http://www.theage.com.au/news/Business/Google-closes-A2b-YouTube-deal/2006/11/14/1163266548827.html|accessdate=July 5, 2010 | date=November 14, 2006}}</ref> Google ne omogućuje detaljne podatke za YouTubeove pokretajuće troškove, te su YouTubeove dobiti u 2007. opisani kao "nematerijalni" u regulatornom smislu.<ref name=Moneyclip>{{Cite news|first=Yi-Wyn|last=Yen|date=March 25, 2008|url=http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip|title=YouTube Looks For the Money Clip|accessdate=July 5, 2010|archivedate=2010-01-17|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100117010826/http://techland.blogs.fortune.cnn.com/2008/03/25/youtube-looks-for-the-money-clip/|deadurl=yes}}</ref> U junu 2008, članak magazina Forbes je predstavio 2008. YouTubeov priod od US$200 miliona, bilježeći napredak u reklamnim prodajama.<ref name="Forbes08">{{Cite news|first=Quentin|last=Hardy|author2=Evan Hessel|url=http://www.forbes.com/forbes/2008/0616/050.html|title=GooTube|work=Forbes|date=May 22, 2008|accessdate=July 5, 2010}}</ref> 13. aprila 2007, Google je postigao sporazum o kupovini [[DoubleClick]]a za $3,1 milijardu, dajući Googleu vrijedne veze koje je DoubleClick imao sa Web izdavačima i reklamnim agencijama.<ref name="DoubleClicknyt">{{Cite news|url=http://www.nytimes.com/2007/04/14/technology/14DoubleClick.html |title=Google Buys DoubleClick for $3.1 Billion|last=Story|first=Louise|last2=Helft|first2=Miguel|date=April 17, 2007|newspaper=The New York Times|accessdate=February 26, 2010|location=New York}}</ref> Kasnije iste te godine, Google je kupio [[GrandCentral]] za $50 miliona.<ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2007/07/all-aboard.html|title=All aboard|last=Chan|first=Wesley|date=July 2, 2007|publisher=Google, Inc.|accessdate=February 26, 2010}}</ref> Sajt će kasnije biti izmijenjen u [[Google Voice]]. 5. augusta 2009, Google je kupio svoju prvu javnu kompaniju, kupujući softver za kreiranje videa [[On2 Technologies]] za $106,5 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/ir_20090805.html|title=Google to Acquire On2 Technologies|publisher=Google Press release|date=August 5, 2009|accessdate=July 5, 2010}}</ref> Google je također kupio [[Aardvark (search engine)|Aardvark]], pretragu za društvene mreže, za $50 miliona, te komentarisao na svom internom blogu, "mi gledamo unaprijed za saradnju da vidimo gdje šta možemo uzeti".<ref>{{cite web|accessdate=February 12, 2010 |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/02/google-acquires-aardvark.html |title=Google Acquires Aardvark |publisher=Google, Inc. |quote=we're excited to announce that we've acquired Aardvark, a unique technology company.}}</ref> U aprilu 2010, Google je objavio da je kupio hardverski startup, Agnilux.<ref>{{cite web |url=http://www.marketwatch.com/story/google-buys-stealthy-start-up-agnilux-2010-04-21 |title=Google buys stealthy start-up Agnilux |date=April 21, 2010 |last=Letzing |first=John |publisher=MarketWatch |accessdate=November 27, 2010}}</ref> U dodatku mnogih kompanija koje je Google kupio, kompanija je imala partnerstvo sa ostalim organizacijama za istraživanje, reklamiranje i ostale aktivnosti. 2005, Google je imao partnerstvo sa [[NASA]]-ovim [[Ames Research Center|Ames]] istražnim centrom za izgradnju 93.000 m² ureda.<ref name="nasaames">{{cite web|url=http://news.cnet.com/Can-Google-beat-the-new-office-curse/2100-1030_3-5884957.html|title=Can Google beat the new-office curse?|last=Mills|first=Elinor|date=September 29, 2005|publisher=[[CNET]] |accessdate=February 26, 2010}}</ref> Uredi bi se koristili za istraživačke projekte uključujući velikoobimni podatkovni menadžment, [[Mašinski inženjering#Nanotehnologija|nanotehnologiju]], distribuirano računarstvo, te istraživačku svemirsku industriju. Google je ušao u partnerstvo sa firmom [[Sun Microsystems]] u oktobru 2005. radi pomoći oko razmjene i distribuiranja međusobnih tehnologija.<ref name="googlesun">{{Cite news|url=http://www.usatoday.com/tech/news/2005-10-03-google-sun-team_x.htm|title=Google, Sun make 'big deal' together|last=Kessler|first=Michelle|last2=Acohido|first2=Byron|date=October 3, 2005|newspaper=[[USA Today]]|publisher=[[Gannett Co. Inc.]]|accessdate=February 26, 2010}}</ref> Kompanija je imala partnerstvo sa [[AOL]]-om<ref name="googleaol">{{cite web|url=http://news.cnet.com/What-the-Google-AOL-deal-means-for-users/2100-1024_3-6010327.html|title=What the Google-AOL deal means for users|last=Mills|first=Elinor|date=December 28, 2005|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|accessdate=February 26, 2010}}</ref> radi poboljšanja međusobnih video pretraživačkih servisa. Googleova partnerstva 2005. također su sadržavala finansiranje nove [[.mobi]] vrhunske domene za mobilne uređaje, zajedno sa ostalim kompanijama uključujući i [[Microsoft]], [[Nokia]] i [[Ericsson]].<ref>{{cite web|url=http://finance.yahoo.com/news/DotMobi-Sells-Mobi-DomainName-paidcontent-2969792871.html?x=0&.v=1|title=DotMobi Sells .Mobi Domain-Name Operator|last=Lunden|first=Ingrid|date=February 12, 2010|publisher=[[Yahoo!]]|accessdate=February 26, 2010}}</ref> Google bi kasnije pokrenuo "[[AdSense for Mobile]]", uzimajući maha na razvoju mobilnog reklamnog tržišta.<ref name="adsense_mobile">{{cite web|url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/20070917_mobileads.html|title=Google AdSense for Mobile unlocks the potential of the mobile advertising market|date=September 17, 2007|publisher=Google, Inc.|accessdate=February 26, 2010}}</ref> Povećavajući svoj marketinški nivo još dalje, Google i [[News Corp. Digital Media|Fox Interactive Media]] od [[News Corporation]] ušli su u $900 milioniti sporazum radi omogućavanja pretrage i reklamiranja tadašnje popularne društvene mreže [[MySpace]].<ref name="googlemyspace">{{Cite news|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|title=Fox Interactive Media Enters into Landmark Agreement with Google Inc.; Multi-Year Pact Calls for Google to Provide Search and Advertising across Fox Interactive Media's Growing Online Network Including the MySpace Community|date=August 7, 2006|publisher=B Net|accessdate=February 26, 2010|archive-date=2016-01-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20160109065331/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2006_August_7/ai_n16610613/|dead-url=yes}}</ref> U 2007, Google je počeo sponzorirati [[NORAD Tracks Santa]], isključujući bivšeg sponzora AOL. NORAD Tracks Santa tvrdi da prati Djeda Mrazov napredak na Badnju večer,<ref name="Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/tracking-santa-norad-google-team-up-for-christmas-12817 |title=Tracking Santa: NORAD & Google Team Up For Christmas, Dec 1, 2007, Danny Sullivan |accessdate=July 5, 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> koristeći Google Earth da "prati djeda Mraza" u 3D prvi put.<ref name="Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET">{{cite web |url=http://news.cnet.com/8301-13772_3-10418101-52.html |title=Behind the scenes: NORAD's Santa tracker for Thur, Dec 21, 2009 By Daniel Terdiman, CNET |accessdate=December 31, 2009 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] }}</ref> Googleov servis YouTube dao je ''NORAD Tracks Santa'' vlastiti kanal.<ref name="Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan">{{cite web |url=http://searchengineland.com/instructions-on-tracking-santa-with-norad-google-the-2007-edition-13001 |title=Instructions On Tracking Santa With NORAD & Google: The 2007 Edition, Dec 24, 2007, Danny Sullivan |accessdate=July 5, 2010 |publisher=Search Engine Land }}</ref> U 2008, Google je razvio partnerstvo sa [[GeoEye]] da pokrene satelit koji opskrbljuje Google sa visoko-rezolutivnim (0.41 m monochrome, 1.65 m color) prikazom za Google Earth. Satelit je pokrenut iz [[Vandenberg Air Force Base]] 6. septembra 2008.<ref>{{Cite news|url=http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|title=GeoEye launches high-resolution satellite|last=Shalal-Esa|first=Andrea|date=September 6, 2008|publisher=Reuters|accessdate=February 26, 2010|location=Washington|archivedate=2015-07-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150704142406/http://www.reuters.com/article/2008/09/06/us-geoeye-idUSN0633403420080906|deadurl=yes}}</ref> Google je također najavio u 2008 da hostira arhivu fotografija magazina [[Life (magazine)|Life Magazine]]. Neke od slika u arhivi nikad nisu objavljene u magazinu.<ref>{{Cite news |title=Google gives online life to Life mag's photos |url=http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |quote=Google Inc. has opened an online photo gallery that will include millions of images from ''[[Life (magazine)|Life]]'' magazine's archives that have never been seen by the public before. |agency=[[Associated Press]] |date=November 20, 2008 |accessdate=February 25, 2010 |location=Mountain View, California |archive-date=2012-11-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121122054221/http://www.msnbc.msn.com/id/27802744/ |url-status=dead}}</ref> Slike su obilježene vodenim pečatom i originalno su imale napomene o autorskim pravima na svim slikama, bez obzira na status javne domene.<ref>{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-to-host-10-million-time-life-unpublished-images-15513 |title=Google Hosting Time-Life Photo Archive, 10 Million Unpublished Images Now Live |publisher=[[Search Engine Land]] |author=Greg Stirling |date=November 18, 2008 |accessdate=July 5, 2010}}</ref> U 2010, [[Google Energy]] napravio je svoje prvo investiranje u projekt obnovljive energije, ulažući $38,8 miliona u dvije vjetroelektrane u [[North Dakota|Sjevernoj Dakoti]]. Kompanija je objavila da dvije lokacije generiraju 169,5 megawatta snage, dovoljno da opskrbe 55.000 domova. Farme, koje je razvila firma [[NextEra Energy Resources]], će smanjiti korištenje fosilnih goriva u regiji i vratiti profite. NextEra Energy Resources prodala je Googleu 20-procentni udio u projektu da dobije ulog za svoj razvoj.<ref>{{Cite news |title=Google Invests in Two Wind Farms |first1=Scott |last1=Morrison |first2=Cassandra |last2=Sweet |newspaper=[[The Wall Street Journal]] |date=May 4, 2010 |url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052748704342604575222420304732394.html |accessdate=November 27, 2010}}</ref> U februaru 2010, [[Federal Energy Regulatory Commission]] (FERC) dopustila je Googleu autorizaciju da kupuje i prodaje energiju po tržišnim cijenama.<ref>''[http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html Google Energy can now buy and sell energy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140122140309/http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html |date=2014-01-22 }}, on Cnet.com''.</ref> Red jasno navodi da Google Energy–podružnica Googlea–drži prava "za prodaju energije, kapaciteta i pomoćnih servisa po tržišno-baziranim stopama", ali i obznanjuje that niti Google Energy niti podružnice "posjeduju ili kontrolišu bio koje generativne ili prijenosne" objekte.<ref>{{cite web|title=Google gets go-ahead to buy, sell energy|url=http://news.cnet.com/8301-11128_3-10456435-54.html|work=[[CNET]]|publisher=CBS Interactive Inc|accessdate=September 23, 2013|author=Candace Lombardi|date=February 19, 2010|archive-date=2018-12-23|archive-url=https://archive.today/20181223203337/https://www.cnet.com/news/google-gets-go-ahead-to-buy-sell-energy/|dead-url=yes}}</ref> Korporacija ostvaruje ovo odobrenje u septembru 2013. godine, kada je najavila da će kupiti sve proizvedene električne energije od strane još neizgrađenih 240 megawatta Happy Hereford [[vjetroelektrana]].<ref>{{cite news|title=Google is on the way to quietly becoming an electric utility|url=http://qz.com/125407/google-is-on-the-way-to-quietly-becoming-an-electric-utility/|accessdate=September 23, 2013|newspaper=Quartz|date=September 18, 2013|author=Todd Woody}}</ref> Također 2010, Google je kupio [[Global IP Solutions]], Norvešku kompaniju koja omogućava web-bazirane telekonferencije i ostale slične servise. Ova akvizicija omogućila je Googleu da doda telefonske servise u svoju listu proizvoda.<ref>{{Cite news |last1=Gomes |first1=Lee |date=May 18, 2010 |title=Google's Latest Telephony Play |work=[[Forbes]]|url=http://www.forbes.com/2010/05/18/google-microsoft-videoconferencing-technology-telephony.html |accessdate=November 27, 2010}}</ref> 27. maja 2010, Google je objavio da je zaključio akviziciju mobilne marketinške mreže [[AdMob]]. Ovo se desilo par dana nakon što je Savezna trgovinska komisija zatvorila istragu kupovine.<ref>{{cite web |url=http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |title=Google Closes Acquisition of AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=May 27, 2010 |publisher=AppScout |accessdate=June 16, 2010 |archivedate=2011-07-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110716180347/http://www.appscout.com/2010/05/google_closes_acquisition_of_a.php |deadurl=yes }}</ref> Google je dobio kompaniju za neodređen iznos.<ref>{{cite news |url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2355609,00.asp |title=Google Acquires Mobile Display Ad Firm AdMob |last1=Albanesius |first1=Chloe |date=November 9, 2010 |work=PC Magazine |publisher=Ziff Davis Publishing Holdings Inc. |accessdate=June 16, 2010}}</ref> U julu 2010, Google je potpisao sporazum sa Iowa vjetrenjačama da kupi 114 megawatta energije za 20 godina.<ref name="wind energy">{{cite web |url=http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |title=Google buys power from Iowa wind farm |publisher=News.techworld.com |date=July 21, 2010 |accessdate=October 26, 2010 |archive-date=2014-07-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140705231858/http://news.techworld.com/green-it/3232690/google-buys-power-from-iowa-wind-farm/?olo=rss |dead-url=yes }}</ref> 4. aprila 2011, ''[[The Globe and Mail]]'' objavio je da Google nudi $900 miliona za šest hiljada [[Nortel Networks]] patenata.<ref>{{cite news |url=http://www.theglobeandmail.com/report-on-business/google-bids-900-million-for-nortel-patents/article1969788/ |title=Bid for Nortel patents marks Google's new push into mobile world |work=Globe and Mail |date= April 4, 2011|accessdate=April 25, 2011 |location=Toronto}}</ref> 15. augusta 2011, Google je napravio svoju najveću ikad akviziciju dotad kada je izjavio da će kupiti [[Motorola Mobility]] za $12,5 milijardi<ref>{{cite news |url=http://www.washingtonpost.com/blogs/faster-forward/post/google-agrees-to-acquire-motorola-mobility/2011/08/15/gIQABmTkGJ_blog.html |title=Google agrees to acquire Motorola Mobility |author=Tsukayama, Hayley |work=The Washington Post |date=August 15, 2011 |accessdate=August 17, 2011 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/releases/2011/0815.html |title=Google to Acquire Motorola Mobility — Google Investor Relations |publisher=Google |accessdate=August 17, 2011}}</ref> subjekat za odobrenje regulatora u Sjedinjenim Državama i Evropi. U postu na Googleovom blogu, Googleov izvršni direktor i suosnivač Larry Page objavio je da je akvizicija bila strateški potez da ojača Googleov portfolio patenata. Kompanijin Android operativni sistem je došao u vatru u industrijskoj širokoj bici, jer su Apple i Microsoft tužili kreatore uređaja Android poput HTC-a, Samsunga i Motorole.<ref name="appleinsider1">{{cite web |last=Hughes |first=Neil |url=http://www.appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html |title=Google CEO: 'Anticompetitive' Apple, Microsoft forced Motorola deal |publisher=AppleInsider |accessdate=August 17, 2011 |archive-date=2015-09-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150910081804/http://appleinsider.com/articles/11/08/15/google_ceo_anticompetitive_apple_microsoft_forced_motorola_deal.html }}</ref> Spajanje je dovršeno 22. maja 2012, nakon dopuštenja [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]].<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/business-18164190|title=Google |accessdate=May 23, 2012 | work=BBC News|date=May 22, 2012}}</ref> Ova kupovina je napravljena djelomično da pomogne da Google dobije Motorolin značajni portfolio za patent na mobilnim uređajima i bežičnim tehnologijama da pomogne zaštititi to na nadolazećim patentnim sporovima sa ostalim kompanijama,<ref name="supercharging android">{{cite web|last=Page |first=Larry |url=http://googleblog.blogspot.com/2011/08/supercharging-android-google-to-acquire.html |title=Official Google Blog: Supercharging Android: Google to Acquire Motorola Mobility |publisher=Googleblog.blogspot.com |accessdate=August 17, 2011}}</ref> uglavnom [[Apple Inc.|Applea]] i [[Microsoft]]a<ref name="appleinsider1"/> i da omogući da nastavi da besplatno nudi [[Android (operating system)|Android]].<ref name="cnet">{{cite web|title=Google to buy Motorola Mobility for $12.5B|url=http://news.cnet.com/8301-1035_3-20092362-94/google-to-buy-motorola-mobility-for-$12.5b/|first=Roger|last=Cheng|date=August 15, 2011}}</ref> Nakon što je akvizicija zatvorena, Google je počeo da restruktuira Motorola biznis da se uklopi sa Googleovom strategijom. 13. augusta 2012, Google je objavio planove otpuštanja 4000 Motorola Mobility zaposlenika.<ref>{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | title=Google to cut 4,000 Motorola Mobility jobs, shares rise | date=August 13, 2012 | work=Reuters | access-date=2014-11-09 | archivedate=2014-11-26 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20141126075614/http://www.reuters.com/article/2012/08/13/us-motorolamobility-jobs-idUSBRE87C07F20120813 | deadurl=yes }}</ref> 10. decembra 2012, Google je prodao proizvodne operacije firme Motorola Mobility firmi [[Flextronics]] za $75 miliona.<ref>{{cite news| url=http://www.engadget.com/2012/12/11/motorola-flextronics/ | title= Motorola's retreat continues, sells factories in China and Brazil to Flextronics for $75 million | date=December 11, 2012}}</ref> Kao dio sporazuma, Flextronics će proizvoditi neotkriveno Android i ostale mobilne uređaje.<ref>{{cite news| url=http://www.zdnet.com/cn/flextronics-acquires-motorola-mobilitys-plants-in-china-brazil-7000008603/ | title= Flextronics acquires Motorola Mobility's plants in China, Brazil | date=December 11, 2012}}</ref> 19. decembra 2012, Google je prodao Motorola Home business diviziju firme Motorola Mobility firmi [[Arris Group]] za $2.35 milijardi u kešu i dioničkoj transakciji. Kao dio ovog ugovora, Google je dobio 15,7% udjela u Arris Group koja vrijedi $300 miliona.<ref>{{cite news | url=http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | title=Arris To Acquire Motorola Home Business For $2.35 Billion In Cash And Stock | date=December 19, 2012 | archive-date=2012-12-24 | access-date=2014-11-09 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121224002452/http://www.arrisi.com/_docs/ARRIS_Announcement_Release.pdf | url-status=dead }}</ref> 5. juna 2012, Google je objavio da je kupio [[Quickoffice]], kompaniju široko poznatu za njihove mobilne produktivne servise za iOS i Android. Google planira da integrira Quickofficeovu tehnologiju u njihov vlastiti uredski servis.<ref>Lardinois, Frederic. June 5, 2012. "Google Acquires Mobile Productivity Company Quickoffice." http://techcrunch.com/2012/06/05/google-acquires-mobile-productivity-company-quickoffice/</ref> 6. februara 2013, Google je objavio da je kupio Channel Intelligence za $125 miliona. Channel Intelligence, tehnološka kompanija koja pomaže korisnicima da kupe proizvode online, jeste aktivna globalno u 31 različitoj zemlji i radi sa više od 850 trgovaca. Google će koristiti ovu tehnologiju da poboljša svoj e-commerce biznis.<ref>February 6, 2013. Lunden, Ingrid. "Google Acquires Channel Intelligence For $125M To Boost Product Referrals And E-Commerce With Users." http://techcrunch.com/2013/02/06/google-acquires-channel-intelligence-to-boost-product-recommendations-and-e-commer-with-users/</ref> Službena potvrda Googleove kupovine izraelskog startupa [[Waze]] desila se u junu 2013. Waze se promovira kao "društveno-bazirana prometna i navigacijska aplikacija".<ref name="Waze">{{cite web|title=Google Bought Waze For $1.1B, Giving A Social Data Boost To Its Mapping Business|url=http://techcrunch.com/2013/06/11/its-official-google-buys-waze-giving-a-social-data-boost-to-its-location-and-mapping-business/|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|accessdate=July 29, 2013|author=Ingrid Lunden|date=June 11, 2013}}</ref> Prateći kupovinu Wazea, Google je dostavio "10-Q" podnesak sa [[U.S. Securities and Exchange Commission|Securities Exchange Commission]] (SEC) koji objelodanjuje da je korporacija utrošila US$1,3 milijarde na akvizicije tokom prve polovine 2013. Podnesak također govori da je Waze akvizicija koštala Google US$966 miliona, umjesto US$1.1 milijardi, broj koji je sprva bio predstavljen u medijskim izvorima.<ref name="Waze" /><ref>{{cite web|title=Yahoo And Google Are Both Spending Big Money On Acquisition Sprees And What That Says About Their Futures|url=http://techcrunch.com/2013/07/29/yahoo-and-google-are-both-spending-big-money-on-acquisition-sprees-and-what-that-says-about-their-futures/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|accessdate=July 29, 2013|author=Rip Empson|date=July 29, 2013}}</ref><ref>{{cite web|title=Google and Waze seal the deal on their $1.1B purchase acquisition.|url=http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|work=Geektime|publisher=Geektime|accessdate=July 29, 2013|author=Avi Schneider|date=June 11, 2013|archivedate=2015-02-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150211143955/http://www.geektime.com/2013/06/11/mazal-tov-google-and-waze-officially-tie-the-knot/|deadurl=yes}}</ref> Akvizicija iz 2012. firme WIMM Labs, koja je prethodno napravila Android pametni sat, potvrđena je u augustu 2013. Od 31. augusta 2013, Google nije javno komentarisao na vijesti u vezi sa WIMM Labs.<ref>{{cite web|title=Google Confirms It Has Acquired Android Smartwatch Maker WIMM Labs|url=http://techcrunch.com/2013/08/31/google-acquires-wimm-labs/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|accessdate=September 8, 2013|author=Natasha Lomas|date=August 31, 2013}}</ref> Akvizicija Fluttera, kreatora tehnologije prepoznavanja pokreta rukom, je potvrđena od korporacije ranog oktobra 2013. Zabilježena cijena je US$40 miliona i Googleov glasnogovornik je izjavio: "Mi smo stvarno impresirani sa Flutterovom timskom mogućnošću da dizajnira novu tehnologiju baziranu na oštrom istraživanju." Flutterova tehnologija dopupta korisnicima da donose ručne pokrete za kontrolu navigacije za aplikacije poput iTunesa, Windows Media Playera i Winampa.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Flutter, Creator of Hand Gesture Recognition Technology|url=http://searchenginewatch.com/article/2298628/Google-Acquires-Flutter-Creator-of-Hand-Gesture-Recognition-Technology|work=Search Engine Watch|publisher=Incisive Interactive Marketing LLC|accessdate=October 8, 2013|author=Jennifer Clegg|date=October 3, 2013}}</ref> 26. januara 2014. Google Inc. je izjavio sporazum od kupovini [[DeepMind Technologies]], privatnu firmu umjetne inteligencije iz [[London]]a. DeepMind opisuje sebe kao imanje mogućnosti kombiniranja najboljih tehnologija mašinskog učenja i sistema neuronauke da napravi opće algoritme. DeepMindove prve komercijalne aplikacije su korištene u simulacijama, e-commerce i igricama. Od decembra 2013, izjavljeno je da DeepMind ima približno 75 zaposelnika.<ref name=Chowdhry-DeepMind>{{cite news|last=Chowdhry|first=Amit|title=Google To Acquire Artificial Intelligence Company DeepMind|url=http://www.forbes.com/sites/amitchowdhry/2014/01/27/google-to-acquire-artificial-intelligence-company-deepmind/|accessdate=January 27, 2014|newspaper=Forbes|date=January 27, 2014}}</ref> Web-sajt za tehnološke vijesti [[Re/code]] objavile su da je kompanija kupljena za $400 miliona iako nije rečeno odakle je došla informacija. Googleov glasnogovornik nije komentarisao cijenu.<ref name="Helgren- DeepMind">{{cite news|last=Helgren|first=Chris|title=Google to buy artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|accessdate=January 27, 2014|newspaper=Reuters|date=January 27, 2014|archivedate=2014-01-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140127042513/http://www.reuters.com/article/2014/01/27/us-google-deepmind-idUSBREA0Q03220140127|deadurl=yes}}</ref><ref name="Ribeiro- DeepMind">{{cite news|last=Ribeiro|first=Jon|title=Google buys artificial intelligence company DeepMind|url=http://www.pcworld.com/article/2091500/google-acquires-artificial-intelligence-company-deepmind.html|accessdate=January 27, 2014|newspaper=PC World|date=January 27, 2014}}</ref> Kupovina DeepMinda pomaže u Googleovom nedavnom rastu u umjetnoj inteligenciji i robotici.<ref name="Opan- DeepMind">{{cite news|last=Opam|first=Kwame|title=Google buying AI startup DeepMind for a reported $400 million|url=http://www.theverge.com/2014/1/26/5348640/google-deepmind-acquisition-robotics-ai|accessdate=January 27, 2014|newspaper=The Verge|date=January 27, 2014}}</ref> 29. januara 2014, Google je objavio da prodaje svoju [[Motorola Mobility]] jedinicu kineskom [[Lenovo|Lenovu]], za $2,91 milijardu. Kompanija je držala proširenu kolekciju patenata korištenu za razvoj Android proizvoda, što se smatra najvrijednijim dijelom originalnog dogovora.<ref name="Opan- DeepMind"/> Bez obzira na to, prodajna cijena je bila znatno manja od $12,5 milijardi kada je Google kupio Motorola Mobility. Cijena od $2,91 milijardi sadržana od $660 miliona u kešu, $750 miliona u redovnim dionicama Lenova i $1,5 milijardi 3-godišnjih mjenica.<ref name="GoogleSale">{{cite news|title=US Moto X production plant of Motorola to be shut down by year end|url=http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|accessdate=June 1, 2014|publisher=''Fort Worth News.Net''|archivedate=2014-07-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140706104322/http://www.fortworthnews.net/index.php/sid/222467207/scat/42acbe017a594c30/ht/US-Moto-X-production-plant-of-Motorola-to-be-shut-down-by-year-end|deadurl=yes}}</ref> U martu 2014, Google je potvrdio da je kupio ostatke početnog projekta igrice, Green Throttle Games, koji su razvili [[Bluetooth]] upravljač za igrice za [[Android (operativni sistem)|Android]].<ref>By Devindra Hardawar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/03/12/google-buys-green-throttle-games-which-could-be-a-big-part-of-its-set-top-box/ / Google buys Green Throttle Games, which could be a big part of its Android set-top box]." March 12, 2014. Pristupljeno: 12. mart 2014.</ref> U maju 2014, Google je objavio da je kupio [[Quest Visual]], kreatora prošireni stvarni prevodilac aplikacije Word Lens.<ref>{{cite web|title=Google Acquires Quest Visual, Maker of 'Word Lens' App: Image-Based Translation Works With iOS, Android, Glass|url=http://www.latinpost.com/articles/12891/20140518/google-acquires-quest-visual-maker-of-word-lens-app-image-based-translation-works-with-ios-android-glass.htm|publisher=LatinPost|accessdate=May 19, 2014}}</ref> U junu 2014, Google je kupio firmu za satelitsko snimanje [[Skybox Imaging]] za $500 miliona.<ref>{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/news/technology-27785546 |title=Google buys satellite firm Skybox Imaging for $500m|work=BBC News|date=June 10, 2014|accessdate=June 11, 2014}}</ref> U julu 2014, Google je kupio internetski muzički servis [[Songza]].<ref>{{cite web|url=http://www.cnet.com/news/google-buys-songza-a-pandora-like-player-where-context-is-king/ |title=Google buys Songza, a Pandora-like player where context is king|work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]]|date=July 1, 2014|accessdate=July 1, 2014}}</ref> ===Lobiranje=== U 2013. godini, Google je rangiran kao 5. u potrošnji na lobiranje, napredujući od 213. pozicije iz 2003.<ref name=lobby1>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/politics/how-google-is-transforming-power-and-politicsgoogle-once-disdainful-of-lobbying-now-a-master-of-washington-influence/2014/04/12/51648b92-b4d3-11e3-8cb6-284052554d74_story.html?tid=pm_politics_pop|title=Google, once disdainful of lobbying, now a master of Washington influence|publisher=[[The Washington Post]] | first1=Tom|last1=Hamburger|first2=Matea|last2=Gold|date=April 13, 2014}}</ref> === Googleovi podatkovni centri === Od 2014, Google Inc. posjeduje i operira sa šest Google modularnih podatkovnih centara širom SAD, jednim u Čileu, jednim u Finskoj, jednim u Irskoj, jednim u Belgiji, jednim u Singapuru i jednim u [[Tajvan]]u.<ref name=google>{{cite web|title=Datacenter locations|url=http://www.google.com/about/datacenters/inside/locations/index.html|publisher=Google|accessdate=July 22, 2014}}</ref> In 2011, kompanija je objavila planove za izgradnju tri podatkovna centra po cijeni od više od $200 miliona u Aziji (Singapur, Hong Kong i Tajvan) i rečeno je da će biti u funkciji unutar dvije godine.<ref>{{cite news |url=http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html |title=UPDATE: Google To Build Three Data Centers In Asia, Investment To Exceed $200M |date=September 28, 2011 |work=The Wall Street Journal |deadurl=yes |access-date=2014-11-09 |archivedate=2011-09-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110928174147/http://online.wsj.com/article/BT-CO-20110928-700133.html }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.datacenterknowledge.com/archives/2011/09/28/google-to-build-three-data-centers-in-asia/ |title=Google to Build Three Data Centers in Asia |publisher=Datacenterknowledge.com |accessdate=March 13, 2014}}</ref> U oktobru 2013, ''[[The Washington Post]]'' je objavio da je SAD-ova Nacionalna Sigurnosna Agencija prekinula komunikacije između Googleovih podatkovnih centara, kao dio programa pod nazivom [[Muscular (program nadzora)|MUSCULAR]].<ref>{{cite news|url=http://www.washingtonpost.com/world/national-security/nsa-infiltrates-links-to-yahoo-google-data-centers-worldwide-snowden-documents-say/2013/10/30/e51d661e-4166-11e3-8b74-d89d714ca4dd_story.html|title=NSA infiltrates links to Yahoo, Google data centers worldwide, Snowden documents say|first1=Barton |last1=Gellman |first2=Ashkan |last2=Soltani|work=The Washington Post|date=October 30, 2013|accessdate=November 1, 2013}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/10/31/technology/nsa-is-mining-google-and-yahoo-abroad.html|title=N.S.A. Said to Tap Google and Yahoo Abroad|work=The New York Times|first1=Charlie|last1=Savage|first2=Claire|last2=Miller|first3=Nicole|last3=Perlroth|date=October 30, 2013|accessdate=November 1, 2013}}</ref> Ovo prisluškivanje je omogućeno jer Google nije šifrirao podatke koji prolaze unutar sopstvene mreže.<ref>{{cite news|url=http://arstechnica.com/information-technology/2013/10/how-the-nsas-muscular-tapped-googles-and-yahoos-private-networks/|title=How the NSA’s MUSCULAR tapped Google’s and Yahoo’s private networks|first=Sean|last=Gallagher|work=Ars Technica|date=October 31, 2013|accessdate=November 1, 2013}}</ref> Google je počeo šifriranje podataka poslatih između podatkovnih centara u 2013.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2013/11/01/technology/angry-over-us-surveillance-tech-giants-bolster-defenses.html?hp&_r=1&pagewanted=all&|title=Angry Over U.S. Surveillance, Tech Giants Bolster Defenses|work=The New York Times|first=Claire|last=Miller|date=October 31, 2013|accessdate=November 1, 2013}}</ref> == Proizvodi i servisi == {{glavni|Spisak Googleovih proizvoda}} === Reklamiranje === [[Datoteka:Ad-tech London 2010 (2).JPG|thumb|Google na ad-techu; [[London]], 2010.]] Za 2006. fiskalnu godinu, kompanija je izvjestila $10,492 milijardi ukupnih reklamnih prihoda i samo $112 miliona u licenciranju i ostalim prihodima.<ref name="10-K">{{cite web|url=http://www.sec.gov/Archives/edgar/data/1288776/000119312507044494/d10k.htm|title=Form 10-K – Annual Report|accessdate=July 5, 2010|publisher=SEC }}</ref> U 2011. godini, 96% prihoda Googla je postignuto od njegovih programa oglašavanja.<ref name="Google-Inc-Jan-2012-10-K">{{cite web|url=http://pdf.secdatabase.com/44/0001193125-12-025336.pdf |title=Google Inc, Form 10-K, Annual Report, Filing Date Jan 26, 2012 |publisher=secdatabase.com |accessdate =March 8, 2013}}</ref> Koristeći tehnologiju od kompanije [[DoubleClick]], Google može odrediti korisničke interese i ciljati reklamama tako da su one relevantne njihovom kontekstu i korisniku koji ih vidi.<ref>{{Cite news|author=Nakashima, Ellen |title=Some Web Firms Say They Track Behavior Without Explicit Consent |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/08/11/AR2008081102270_pf.html |date=August 12, 2008 |work=The Washington Post |accessdate=July 5, 2010}}</ref><ref>{{Cite news |author=Helft, Miguel|title=Google to Offer Ads Based on Interests |url=http://www.nytimes.com/2009/03/11/technology/internet/11google.html |work=The New York Times |date=March 11, 2009 |accessdate=July 5, 2010}}</ref> [[Google Analytics]] dopušta posjednicima web-sajtova da prate gdje i kako ljudi koriste svoje web-sajtove, naprimjer procjenom broja klikova za sve linkove na stranici.<ref>{{Cite news |author=Bright, Peter |title=Surfing on the sly with IE8's new "InPrivate" Internet |url=http://arstechnica.com/microsoft/news/2008/08/surfing-on-the-sly-ie8s-inprivate-internet.ars |date=August 27, 2008 |publisher=Ars Technica |accessdate=September 1, 2008}}</ref> Google reklame mogu biti pozicionirane na web-sajtove treće strane u dvodjelnom programu. Googleov [[AdWords]] dopušta onima koji reklamiraju da prikažu svoje reklame u Googleovoj mreži sadržaja, bilo da je to šemi cijena-po-kliku ili cijena-po-pregledu. Sestrinski servis, Google [[AdSense]], dopušta posjednicima web-sajtova da prikazuju ove reklame na svojim stranicama i zarade novac svaki put kada je reklama kliknuta.<ref name="AdSense">{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/login/en_US/?sourceid=aso&subid=uk-en-ha&utm_medium=ha&utm_term=adsense&gsessionid=O---pJlnnf2wFZF8qu81Lg |title=AdSense |accessdate=October 11, 2009}}</ref> Jedna od kritika ovog programa je mogućnost [[prevara u klikanju|prevare s klikanjem]], koja se dešava kada osoba ili automatizirana skripta klika na reklame bez interesa u proizvod, uzrokujući oglašivača da plaća Googleu novac neopravdano. Izvještaji iz industrije u 2006. kazuju kako su približno 14 do 20 procenata klikova bili prevara ili neispravni.<ref>Mills, Elinor. "[http://news.cnet.com/Google-to-offer-advertisers-click-fraud-stats/2100-1024_3-6098469.html Google to offer advertisers click fraud stats]." CNET. July 25, 2006. Preuzeto 29. juli 2006.</ref> U februaru 2003, Google je prestao prikazivati reklame [[Oceana (neprofitna grupa)|Oceana]], neprofitne organizacije koja je protestirala tretman kanalizacije za velike kruzere. Google je citirao svoju policu tog vremena, dajući do znanja da "Google ne prihvata reklamiranje ako reklama ili stranica zagovara protiv drugih individua, grupa ili organizacija."<ref>{{cite web|url= http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|title= Google Somewhat Lifts Oceana Ad Ban|publisher= webpronews.com|access-date= 2014-11-09|archivedate= 2009-01-30|archiveurl= https://web.archive.org/web/20090130095413/http://www.webpronews.com/topnews/2004/05/17/google-somewhat-lifts-oceana-ad-ban|deadurl= yes}}</ref> Politika je kasnije izmijenjena.<ref>{{cite web |url=https://www.google.com/adsense/static/en_US/Terms.html|title= Google AdSense Online Standard Terms and Conditions |publisher=Google AdSense}}</ref> U junu 2008, Google je postigao reklamni sporazum sa Yahoo!-om, koji je dopuštao Yahoo!-u da označava Googleove reklame na svojim [[web stranica]]ma. Alijansa između dvije kompanije nije nikad u potpunosti realizirana zbog [[Zakon o konkurenciji|antimonopolske]] zabrinutosti od strane [[Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država|američkog ministarstva pravde]]. Kao rezultat, Google se povukao iz ugovora u novembru 2008.<ref>{{cite web |url=http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |title=Yahoo and Google may dump their deal |last=Mclntyre |first=Douglas |publisher=Bloggingstocks.com |date=October 31, 2008 |accessdate=October 26, 2010 |archivedate=2013-10-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029194613/http://www.bloggingstocks.com/2008/10/31/yahoo-and-google-may-dump-their-deal/print/ |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite web|url=http://googleblog.blogspot.com/2008/11/ending-our-agreement-with-yahoo.html |title=Ending our agreement with Yahoo!|last= Drummond|first=David|date= November 5, 2008 |accessdate=October 26, 2010|publisher=Google, Inc}}</ref> U pokušaju da reklamira vlastite proizvode, Google je pokrenuo web-sajt nazvan Demo Slam, razvijen da demonstrira [[tehnološka demonstracija|tehnološke demoe]] [[Spisak Googleovih proizvoda|Googleovih proizvoda]].<ref>{{cite web |url=http://www.demoslam.com/#/what |title=Google Demo Slam |publisher=Google, Inc. |accessdate=November 18, 2010 |archivedate=2010-11-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101116175709/http://demoslam.com/#/what |deadurl=yes }}</ref> === Pretraživač === {{Glavni|Google pretraga}} [[Datoteka:Google web search.png|thumb|250px|Googleova početna [[web-stranica|stranica]] [[22. decembar|22. decembra]] [[2013]].]] Prema istraživanju tržišta kojeg je objavio [[comScore]] u novembru 2009, [[Google pretraga]] je dominantna pretraživačka mašina u Sjedinjenim Državama, sa [[tržišni udjel|tržišnim udjelom]] od 65,6%.<ref name="comscore">{{Cite news|date=December 16, 2006| title=comScore Releases November 2009 U.S. Search Engine Rankings|url=http://www.comscore.com/Press_Events/Press_Releases/2009/12/comScore_Releases_November_2009_U.S._Search_Engine_Rankings|accessdate=July 5, 2010}}</ref> Google indeksira milijarde<ref>{{cite web|first=Michael |last=Arrington |url=http://techcrunch.com/2008/07/25/googles-misleading-blog-post-on-the-size-of-the-web/ |title=Google's Misleading Blog Post: The Size Of The Web And The Size Of Their Index Are Very Different |publisher=Techcrunch.com |date=July 25, 2008 |accessdate=December 31, 2010}}</ref> web-stranica, tako da korisnici mogu pretraživati informacije koje žele korištenjem ključnih riječi i [[Operator (računarsko programiranje)|operatora]]. Godine 2003, ''[[The New York Times]]'' se žalio zbog Googleovog indeksiranja, tvrdeći da Googleov [[web keš|keš]] sadržaj na svom sajtu krši autorska prava o sadržaju.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/2100-1038_3-1024234.html |title=Google cache raises copyright concerns |last1=Olsen |first1=Stefanie |date=July 9, 2003 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |accessdate=June 13, 2010}}</ref> U ovom slučaju, SAD-ov okružni sud u [[Nevada|Nevadi]] presudio je u korist Googlea u slučajevima ''[[Field v. Google]]'' i ''Parker v. Google''.<ref>{{Cite news |title=Field v. Google (CV-S-04-0413-RCJ-LRL) |publisher=Nevada [[United States district court|District Court]] |date=January 19, 2006 |url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archiveurl=https://www.webcitation.org/5DJ5j1k0g?url=http://www.eff.org/IP/blake_v_google/google_nevada_order.pdf |archivedate=2006-01-29 |access-date=2014-11-09 |deadurl=no }}</ref><ref>{{Cite web|title=Parker v. Google (04-CV-3918)|publisher=[[United States district court|Eastern Pennsylvania District Court]]|url=http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf|date=10. 3. 2006.|access-date=2014-11-09|archive-date=2014-12-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20141208135923/http://www.paed.uscourts.gov/documents/opinions/06D0306P.pdf}}</ref> Publikacija [[2600: The Hacker Quarterly]] je kompajlirala spisak riječi koje internetski gigant, odnosno nova [[Google Instant|instant pretraga]], neće tražiti.<ref>{{cite news|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/09/29/google-instant-censorship_n_743203.html |title=Google Instant Censorship: The Strangest Terms Blacklisted By Google |work=The Huffington Post |date= September 29, 2010|accessdate=October 26, 2010 |first=Bianca |last=Bosker}}</ref> Google Watch je kritikovao Googleov PageRank algoritam, govoreći da diskriminiraju nove web-sajtove i favoriziraju postojeće stranice.<ref>{{cite web |url=http://www.alternet.org/rights/14001/ |title=Conspiracy Researcher Says Google's No Good |author=Farhad Manjoo |date=August 30, 2002 |publisher=AlterNet |accessdate=December 12, 2009 |archivedate=2010-05-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100509173640/http://www.alternet.org/rights/14001/ |deadurl=yes }}</ref> Sajt je također navodio da postoje veze između Googlea i [[National Security Agency]] (NSA), te [[Centralna Obavještajna Agencija|Centralne obavještajne agencije]] (CIA).<ref name="sptimes">{{Cite news|url=http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|title=Despite popularly, Google under fire for privacy issues|newspaper=[[St. Petersburg Times]]|author=Dave Gussow|date=April 14, 2003|accessdate=October 11, 2008|archivedate=2010-02-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100212063545/http://www.sptimes.com/2003/04/14/Technology/Despite_popularly__Go.shtml|deadurl=yes}}</ref> Google također hostira [[Google Books]]. Kompanija je počela pretragu knjiga i postavljanjem ograničenih prikaza, a čitave knjige gdje je dopušteno, na svoju novu pretragu knjiga. [[Authors Guild]], grupa koja reprezentira 8.000 autora iz SAD, je podnijela tužbu federalnom sudu u New Yorku protiv Googlea u 2005. zbog ove usluge. Google je odgovorio da je u skladu sa svim postojećim aplikacijama i historijskim zakonima o autorskim pravima u vezi knjiga.<ref>{{cite web |first=China |last=Martin |url=http://www.infoworld.com/t/platforms/google-hit-second-lawsuit-over-library-project-722 |title=Google hit with second lawsuit over Library project |publisher=[[InfoWorld]] |date=November 26, 2007}}</ref> Google je konačno došao do revidiranog sporazuma u 2009. godini da ograniči svoje skeniranje za knjige iz SAD-a, Velike Britanije, Australije i Kanade.<ref>{{Cite news|author=Pettersson, Edvard|title=Google Wins Preliminary Approval of Online Books Settlement|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=ahUxORgasDFs|publisher=Bloomberg L.P.|date=November 20, 2009|accessdate=December 18, 2009}}</ref> Dalje, Pariški građanski sud je presudio protiv Googlea krajem 2009, tražeći da se uklone djela La Martinière ([[Éditions du Seuil]]) iz baze podataka.<ref name=Smith>{{Cite news|author=Smith, Heather|title=Google's French Book Scanning Project Halted by Court |url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=apZ3UG9CPLo8|publisher=Bloomberg L.P.|date=December 18, 2009|accessdate=December 18, 2009}}</ref> U konkurenciji sa web-sajtom [[Amazon.com]], Google prodaje digitalne verzije novih knjiga.<ref>{{Cite news |author=Rich, Motoko| title=Preparing to Sell E-Books, Google Takes on Amazon |url=http://www.nytimes.com/2009/06/01/technology/internet/01google.html|date=May 31, 2009|work=The New York Times |accessdate=December 18, 2009 }}</ref> 21. jula 2010, u odgovoru na [[Bing]], Google je nadogradio pretragu slika da prikaže streaming sekvencu [[thumbnail]]ove koji se povećaju kada se na njih klikne. Iako su se web pretrage i dalje se pojavljivale u seriji po stranici formata, 23. jula 2010. godine, rječnik definicija za određene engleske riječi počele su se pojavljivati iznad povezanih rezultata za web pretrage.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/07/this-week-in-search-72510.html |title=This Week in Search 7/25/10 |last1=Mayer |first1=Marissa |publisher=Google, Inc. |date=July 25, 2010 |accessdate=July 28, 2010}}</ref> Nadogradnja "Hummingbird" za Googleovu pretragu predstavljena je u septembru 2013. Nadogradnja je pokrenuta preko mjesec dana prije predstavljanja i dopušta korisnicima pitanje pretrage na prirodnom jeziku umjesto kucanja riječi unutar kutije za pretragu.<ref>{{cite news|title=Google introduces the biggest algorithm change in three years|url=http://www.theguardian.com/technology/2013/sep/27/google-biggest-algorithm-change-hummingbird|accessdate=September 29, 2013|newspaper=Guardian|date=September 27, 2013|author=Samuel Gibbs}}</ref> === Alati za produktivnost === [[Gmail]], besplatni internetski email servis kojeg omogućuje Google, pokrenut je kao samo preko poziva [[Betaware|beta program]] 1. aprila 2004,<ref name="GmailCashmore" /> i postao generalno dostupan 7. februara 2007.<ref>{{cite web |url=http://googlesystem.blogspot.com/2007/02/anyone-can-signup-for-gmail-account.html |title=More People Can Sign up for a Gmail Account |last=Chitu |first=Ionut Alex. |date=February 7, 2007 |publisher=Google Operating System Blog |accessdate=April 3, 2010}}</ref> Servis je nadograđen sa beta statusa 7. jula 2009,<ref name="appsoutofbeta">{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/google-apps-is-out-of-beta-yes-really.html |title=Google Apps is out of beta (yes, really) |first=Matthew |last=Glotzbach |date=July 7, 2009 |publisher=Google, Inc. |accessdate=April 2, 2010}}</ref> s tim da je u to vrijeme imao 146 miliona korisnika mjesečno.<ref>{{cite web |url=http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |title=Facebook strikes back at Google, integrates its chat with AOL Instant Messenger |first=Christian |last=Zibreg |date=February 11, 2010 |publisher=Geek.com |at=para. 5 |accessdate=April 2, 2010 |quote=While Gmail's 146 million monthly users are no match for Facebook's 400+ million-strong user base, not all of them use built-in chat. |archivedate=2013-01-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130116193604/http://www.geek.com/articles/news/facebook-strikes-back-at-google-integrates-its-chat-with-aol-instant-messenger-20100211/ |deadurl=yes }}</ref> Servis je bio prvi internetski email servis sa jednim [[gigabajt]]om raspoloživog kapaciteta. Također je bio prvi koji čuva emailove iz iste konverzacije zajedno u jednom nizu, jednako kao na internetskim forumima.<ref name="GmailCashmore">{{Cite news |url=http://www.cnn.com/2010/TECH/04/01/cashmore.gmail/ |title=Six ways Gmail revolutionized e-mail |first=Pete |last=Cashmore |date=April 1, 2010 |publisher=Turner Broadcasting System, Inc. |location=London, England |accessdate=April 2, 2010}}</ref> Servis nudi preko 15 GB slobodnog prostora, dijeljenog sa ostalim Google Apps, sa dodatnim prostorom između 20 GB i 16 TB dostupno za $0,25 po 1 GB po godini.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/11/twice-storage-for-quarter-of-price.html |title=Twice the storage for a quarter of the price |last=Lee |first=Elvin |date=November 10, 2009 |publisher=Google, Inc. |accessdate=April 3, 2010}}</ref> Gmail koristi [[Ajax (programiranje)|AJAX]], programsku tehniku koja dopušta web-stranicama da budu interaktivne bez osvježavanja stranice u pregledniku.<ref>{{cite web |url=http://www.techradar.com/news/internet/happy-sixth-birthday-google-mail--680998 |title=Happy sixth birthday, Google Mail! |first=Gary |last=Marshall |date=April 1, 2010 |publisher=TechRadar|accessdate=April 3, 2010}}</ref> [[Steve Ballmer]] (Microsoftov bivši CEO),<ref>[http://www.crn.com/software/202300583 Microsoft's Ballmer: Google Reads Your Mail] ChannelWeb, October 2007</ref> [[Liz Figueroa]],<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3621169.stm|title=Google's Gmail could be blocked|publisher=|accessdate=September 9, 2014}}</ref> [[Mark Rasch]],<ref>{{cite web|last=Rasch |first=Mark |url=http://www.theregister.co.uk/2004/06/15/gmail_spook_heaven/ |title=Google Gmail: Spook Heaven |publisher=The Register |date=June 15, 2004 |accessdate=October 26, 2010}}</ref> i urednici Google Watcha<ref>{{cite web |url=http://www.google-watch.org/gmail.html |title=Gmail is too creepy |publisher=Google Watch |archiveurl=https://www.webcitation.org/61rOfd8To?url=http://www.google-watch.org/gmail.html |archivedate=2011-09-21 |access-date=2014-11-09 |deadurl=yes }}</ref> kritikovali su privatnost Gmaila, ali Google tvrdi kako mail poslat prema ili sa Gmaila se ne čita od strane čovjeka koji je iza i samo se koristi da poboljša relevantnost reklama.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/privacypolicy.html |title=Google Privacy Center – Privacy Policy |publisher=Google |date=October 3, 2010 |accessdate=October 26, 2010}}</ref> 2004, Google je počeo hosting projekt za [[softver otvorenog koda]], nazvan [[Google Code]], koji dopušta programerima da skidaju nezavršene programe bez naplate. [[Google Docs]], drugi dio Googleovog servisa za produktivnost, dopušta korisnicima da kreiraju, uređuju i sarađuju na dokumentima u internetskom okruženju, jednakom kao [[Microsoft Word]]. Servis je sprva nazvan Writely, ali ga je preuzeo Google 9. marta 2006. i pokrenut je kao prikaz samo po pozivu.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2006/03/writely-so.html |title=Writely so |last=Mazzon |first=Jen |date=March 9, 2006 |publisher=Google, Inc. |accessdate=April 3, 2010}}</ref> 6. juna nakon akvizicije, Google je kreirao eksperimentalni program za uređivanje tabela,<ref>{{Cite press release |title=Google Announces limited test on Google Labs: Google Spreadsheets |publisher=Google, Inc. |date=June 6, 2006 |url=http://www.google.com/intl/en/press/annc/spreadsheets.html |accessdate=April 4, 2010}}</ref> koji je bio kombiniran sa Google Docs 10. oktobra.<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2006/10/10/google-docs-spreadsheets-launches/ |title=Google "Docs & Spreadsheets" Launches |last=Arrington |first=Michael |date=October 10, 2006 |publisher=TechCrunch |accessdate=April 4, 2010}}</ref> ===Proizvodi za preduzeća=== [[Datoteka:Google Search Appliance.jpg|thumb|upright|Googleova pretraga (aparat) na 2008 [[RSA Conference]]|alt=Google's search appliance|208x208px]] [[Google Search Appliance]] je pokrenut u februaru 2002, ciljan za usluživanje tehnologije pretraživanja za veće organizacije.<ref name="milestones"/> Google je pokrenuo [[Google Mini|Mini]] tri godine kasnije, što je ciljano za manje organizacije. Kasnije u 2006, Google je počeo prodaju Custom Search Business Edition, omogućavajući korisnicima bez reklama prozore u Google.com-ovom indeksu. Servis je preimenovan u Google Site Search u 2008.<ref name="csbe2gss">{{cite web |url=http://searchengineland.com/google-rebrands-custom-search-business-edition-as-google-site-search-14123 |title=Google Rebrands Custom Search "Business Edition" As "Google Site Search" |last1=Sterling |first1=Greg |date=June 3, 2008 |publisher=Search Engine Land |accessdate=June 16, 2010}}</ref> [[Google Apps]] dopušta organizacijama da pridonesu Googleove web aplikativne ponude, kao [[Gmail]] i [[Google Docs]], u svoje domene. Servis je dostupan nekoliko izdanja: osnovno besplatno izdanje (prije poznato kao Google Apps Standard edition), Google Apps for Business, Google Apps for Education, i Google Apps for Government. U istoj godini kad je Google Apps pokrenut, Google je kupio [[Postini]]<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2007/09/weve-officially-acquired-postini.html |title=We've Officially Acquired Postini |last1=Girouard |first1=Dave |date=September 13, 2007 |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010}}</ref> i nastavio da integrira kompanijine sigurnosne tehnologije u Google Apps<ref>{{Cite press release |title=Google Adds Postini's Security and Compliance Capabilities to Google Apps |publisher=Google, Inc. |date=October 3, 2007 |url=http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |accessdate=June 15, 2010 |archive-date=2012-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120522221840/http://www.google.com/intl/en/press/pressrel/apps_postini_20071003.html |dead-url=yes }}</ref> pod imenom Google Postini Services.<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/a/help/intl/en/security/index.html |title=Postini |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010}}</ref> ===Ostali proizvodi=== [[Datoteka:Nexus 5 Front View.png|thumb|upright|[[Nexus 5]], [[Google Nexus|jedan od mobitela]] Googlea|220x220px]] [[Google Translate]] je sa strane servera mašinski prevodilački servis, koji može prevoditi između 80 različitih jezika.<ref>{{cite web|title=Find out how our translations are created|url=http://translate.google.com/about/intl/en_ALL/|website=translate.google.com|publisher=Google|accessdate=3 September 2014}}</ref> Za neke jezike, prepoznaja pisanja rukom, ili prepoznavanje govora može biti korišteno kao ulaz, a prevedeni tekst može biti izgovoren korištenjem sinteze govora.<ref>{{cite web|url=https://support.google.com/translate/|title=Google Translate Help|publisher=Google|accessdate=September 4, 2014}}</ref> Seftver koristi corpus lingvističke tehnike, gdje program "uči" od profesionalno prevedenih dokumenata, posebno onih od UN-a i Evropskog Parlamenta.<ref>{{Cite news |title=Google's Computing Power Refines Translation Tool |first=Miguel |last=Helft |url=http://www.nytimes.com/2010/03/09/technology/09translate.html |newspaper=The New York Times |date=March 8, 2010 |at=para. 15 |accessdate=May 2, 2010}}</ref> Google je pokrenio svoj [[Google News]] servis u 2002, automatizirani servis koji daje pregled članaka sa raznih web-sajtova.<ref>{{Cite news |first=Joshua |last=Macht |title=Automatic for the People |url=http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |work=Time |date=September 30, 2002 |access-date=2014-11-09 |archivedate=2010-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101022094519/http://www.time.com/time/business/article/0,8599,356152,00.html |deadurl=yes }}</ref> U martu 2005, [[Agence France Presse]] (AFP) tužila je Google za kršenje autorskih prava u federalnom sudu u Distriktu Columbia, slučaj koji je Google izmirio za neobjavljen iznos u dogovoru koji je uključivao dozvolu za puni tekst AFP članaka za upotrebu na Google News.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Opting Out of the Internet in the United States and the European Union: Copyright, Safe Harbors, and International Law |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1221642 |work=Notre Dame Law Review, vol. 55, str. 391–92 |publisher=President and Trustees of Notre Dame University in South Bend, IN | year=2008 |accessdate=June 4, 2010}}</ref> U 2006, Google je napravio ponudu nudeći besplatni WiFi širokopojasni pristup širom grada San Francisco zajedno sa ISP-om [[EarthLink]]. Velike telekomunikacijske kompanije poput [[Comcast]]a i [[Verizon]]a protivile su se naporima, tvrdeći da je to "nepoštena konkurencija" i da bi gradovi kršili svoje obaveze da nude lokalne monopole ovim kompanijama. U svom iskazu pred Kongresom za mrežnu neutralnost u 2006, Googleov Glavni Internet Evangelist [[Vint Cerf]] krivio je taktiku zbog činjenice da skoro polovina svih korisnika nemaju izbora širokopojasnih mreža.<ref>{{Cite news |first=Hannibal |last=Travis |title=Wi-Fi Everywhere: Universal Broadband Access as Antitrust and Telecommunications Policy |url=http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=903425 |work=American University Law Review, vol. 55, p. 1701 |publisher=President and Trustees of American University in Washington, DC | year=2006 |accessdate=June 4, 2010}}</ref> Google trenutno nudi besplatne WiFi pristupe u svom "rodnom gradu" Mountain View, Kalifornija.<ref>{{cite web |url=http://wifi.google.com/ |title=Google WiFi for Mountain View |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010 |archivedate=2010-06-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100620062233/http://wifi.google.com/ |deadurl=yes }}</ref> U 2010, Google je objavio projekt [[Google Fiber]] sa planovima da izgradi ultra-visoko-brzinsku širokopojasnu mrežu za 50.000 do 500.000 korisnika u jednom ili više američkih gradova.<ref name="HELFT march 21">{{cite news| last= HELFT| first= | url= http://www.nytimes.com/2010/03/22/technology/22stunts.html | title= Hoping for Gift From Google? Go Jump in the Lake| work= The New York Times| date= March 21, 2010}}</ref> 30. marta 2011, Google je objavio da će Kansas City biti prvo društvo gdje će nova mreža biti razvijena.<ref>{{cite web|title=Ultra high-speed broadband is coming to Kansas City, Kansas|url=http://googleblog.blogspot.com/2011/03/ultra-high-speed-broadband-is-coming-to.html|publisher=Google.com}}</ref> U julu 2012, Google je završio konstrukciju optičke širokopojasne internet mrežne infrastrukture u Kansasu, te nakon izgradnje infrastrukture, Google je objavio cjenovnik za Google Fiber. Servis će nuditi tri opcije uključujući besplatnu širokopojasnu internet opciju, 1Gbps internet opciju za $70 mjesečno, te verziju koja uključuje TV servis za $120 mjesečno.<ref name="Google Fiber Cable TV Business"/> U 2007, izvještaji su pokazivali da je Google planirao izdanje vlastitog mobilnog telefona, moguće konkurenta za [[Apple Inc.|Apple]]<nowiki/>ov [[iPhone]].<ref name="smith">{{Cite news |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2006/dec/17/news.mobilephones |title=The future for Orange could soon be Google in your pocket |last1=Smith |first1=David |date=December 17, 2006 |work=The Guardian |publisher=Guardian News and Media Ltd. |accessdate=June 16, 2010 | location=London}}</ref><ref name="orlowski">{{cite web |url=http://www.theregister.co.uk/2007/03/16/google_phone_confirmed/ |title=Google Phone – it's for real |last1=Orlowski |first1=Andrew |date=March 16, 2007 |publisher=The Register |accessdate=June 16, 2010}}</ref><ref name="ricker">{{cite web |url=http://www.engadget.com/2007/01/18/the-google-switch-an-iphone-killer/ |title=The Google Switch: an iPhone killer |last1=Ricker |first1=Thomas |date=January 18, 2007 |publisher=Engadget |accessdate=June 16, 2010}}</ref> Projekat, nazvan [[Android (operating system)|Android]], ispostavilo se da nije telefon nego [[operativni sistem]] za mobilne uređaje, kojeg je Google kupio a kasnije izdao kao [[open source]] projekat pod [[Apache License|Apache 2.0]]<nowiki/>licencom.<ref>{{cite web |url=http://source.android.com/source/licenses.html |title=Licenses |publisher=Google, Inc. |accessdate=April 4, 2010}}</ref> Google omogućava SDK za razvojne programere tako da aplikacije mogu biti kreirane da se pokreću na Android telefonima. U septembru 2008, [[T-Mobile]] je izdao [[T-Mobile G1|G1]], prvi Android telefon.<ref>{{cite web |url=http://news.cnet.com/t-mobile-g1-details-price-and-launch-date-revealed/ |title=T-Mobile G1 details, price, and launch date revealed |last=Lee |first=Nicole |date=September 23, 2008 |work=[[CNET]]|publisher=[[CBS Interactive]] |accessdate=April 4, 2010}}</ref> 5. januara 2010, Google je izdao Android telefon pod imenom vlastite kompanije nazvan [[Nexus One]].<ref>{{cite web |url=http://techcrunch.com/2010/01/05/nexus-one-event/ |title=The Droid You're Looking For: Live from the Nexus One Event |last=Siegler |first=MG |date=January 5, 2010 |publisher=TechCrunch |accessdate=April 4, 2010}}</ref> Izvještaj iz jula 2013. tvrdio je kako je Googleov udjel na globalnom smartphone tržištu, vođen Samsungovim proizvodima, bio 64% u martu 2013.<ref>{{cite web|title=Android, Led By Samsung, Continues To Storm The Smartphone Market, Pushing A Global 70% Market Share|url=http://techcrunch.com/2013/07/01/android-led-by-samsung-continues-to-storm-the-smartphone-market-pushing-a-global-70-market-share/?ncid=tcdaily|work=TechCrunch|publisher=AOL Inc|accessdate=July 2, 2013|author=Ingrid Lunden|date=July 1, 2013}}</ref> Ostali projekti na kojima je Google radio uključuju novi kolaborativni komunikacijski servis, internetski preglednik, i mobilni operativni sistem. Prvi od ovih bio je sprva najavljen 27. maja 2009. Kompanija je opisala [[Google Wave]] kao proizvod koji pomaže korisnicima da komuniciraju i sarađuju na webu. Servis je Googleov "redizajnirani email", sa uređivanjem u stvarnom vremenu, mogućnošću da ugradi audio, video, i ostale media datoteke, i ekstenzijama koje dalje povećavaju iskustvo komuniciranja. Google Wave je bio sprva u razvojnom pregledu, gdje su zainteresirani korisnici morali biti pozvani da testiraju servis, ali je izdat za opću javnost 19 maja 2010, na Googleovom I/O uvodu. 1. septembra 2008, Google je prethodno najavio nadolazeću mogućnost za [[Google Chrome]], [[open-source software|open source]] [[internetski preglednik]],<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2008/09/fresh-take-on-browser.html |title=A fresh take on the browser |last1=Pichai |first1=Sundar |date=September 1, 2008 |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010}}</ref> koji je bio izdat 2. septembra 2008. 7. jula 2009, Google je najavio [[Google Chrome OS]], open source [[Linux|Linux-bazirani]] operativni sistem koji sadržava samo internetski preglednik i dizajniran je da upisuje korisnike u njihov Google račun.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2009/07/introducing-google-chrome-os.html |title=Introducing the Google Chrome OS |last1=Pichai |first1=Sundar |date=July 7, 2009 |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 16, 2010}}</ref><ref>{{Cite news |title=Google sees window of opportunity to launch operating system |first1=Pham |last1=Alex |last2=Hirsch |first2=Jerry |newspaper=Los Angeles Times |date=July 9, 2009 |url=http://articles.latimes.com/2009/jul/09/business/fi-google9}}</ref> [[Google Goggles]] jeste mobilna aplikacija za Android i iOS korištena za raspoznavanje slika i netekstualnih pretraga. U dodatku sa skeniranjem [[QR code|QR]]<nowiki/>kodova, aplikacija može prepoznati historijske orijentire, uvoziti biznis kartice te rješavati Sudoku puzle.<ref>T3 website: [http://www.t3.com/news/google-goggles-can-now-solve-sudoku-puzzles?=52345 Goggles can now solve sudoku puzzles], January 11, 2011. Visited August 6, 2011</ref> Dok naočale mogu originalno identificirati i ljude, Google je ograničio tu funkcionalnost radi zaštite privatnosti.<ref>{{cite book |title=The Mobile Wave: How Mobile Intelligence Will Change Everything |url=https://archive.org/details/mobilewavehowmob0000sayl |last=Saylor |first=Michael |year=2012 |publisher=Perseus Books/Vanguard Press |isbn=978-1593157203 |page=304}}</ref> U 2011, Google je najavio [[Google Wallet]], mobilnu aplikaciju za bežična plaćanja.<ref name="Bernard">{{cite news |last=Bernard |first=Tara Siegel |title=Google Unveils App For Paying With Phone |work=The New York Times |page=3 |date=May 27, 2011|url=http://www.nytimes.com/2011/05/27/technology/27google.html}}</ref> Krajem juna 2011, Google je pokrenuo društvenu mrežu[[social networking service| ]]<nowiki/>nazvanu [[Google+]].<ref>{{cite web |last=Parr |first=Ben |url=http://www.mashable.com/2011/06/28/google-plus |title=Google Launches Google+ To Battle Facebook &#91;PICS&#93; |work=Mashable.com |date=June 28, 2011 |accessdate=June 28, 2011 |archive-date=2011-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717175135/http://mashable.com/2011/06/28/google-plus/ }}</ref> 14. jula 2011, Google je najavio da je Google+ dostigao 10 miliona korisnika samo dvije sedmice nakon što je pokrenut u "ograničenoj" fazi.<ref name="Google+ grows to 10 million users">{{cite news |url=http://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |title=Google+ grows to 10 million users |date=July 14, 2011 |accessdate=July 15, 2011 |publisher=CNN |archive-date=2019-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109164726/https://money.cnn.com/2011/07/14/technology/google_q2_earnings/index.htm |url-status=dead }}</ref> Nakon četiri sedmice u operiranju, broj korisnika je prešao 25 miliona.<ref>{{cite web |last=Wasserman |first=Todd |url=http://mashable.com/2011/08/02/google-plus-25-million-visitors/ |title=Google+ Hits 25 Million Visitors, Gets More Sticky [STUDY] |date=July 21, 2011}}</ref> Na launch događaju 24. jula 2013, u San Franciscu, nova verzija Nexusa 7, Googleovog tablet uređaja, izdata je za javnost, zajedno sa [[Chromecast]] koji dopušta korisnicima streaming YouTubea i Netflix videa preko pametnog telefona.<ref>{{cite news|title=Ads Not by This Site Google unveils Chromecast along with slimmer Nexus 7 tablet|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/jul/24/google-new-nexus-7-tablet?CMP=EMCNEWEML6619I2|accessdate=July 25, 2013|newspaper=The Guardian|date=July 25, 2013|author=Reuters|location=London}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U 2013, Google je pokrenuo [[Google Shopping Express]], servis za pošiljke sprva dostupan samo u San Franciscu i Silicon Valley.<ref>{{cite news |last=Somerville |first=Heather |url=http://www.mercurynews.com/business/ci_24171776/exclusive-google-same-day-delivery-makes-public-debut |title=Google same-day delivery makes public debut |newspaper=Mercury News |date=September 25, 2013}}</ref> 3. februara 2014, Google je izdao svoj prvi Chromecast SDK.<ref>By Tom Cheredar, VentureBeat."[http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ / Google finally releases a Chromecast SDK] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140811001828/http://venturebeat.com/2014/02/03/google-finally-releases-a-chromecast-sdk/ |date=2014-08-11 }}." February 3, 2014. Retrieved February 3, 2014.</ref> ==Korporativni poslovi i kulture== [[Datoteka:Schmidt-Brin-Page-20080520.jpg|thumb|Tadašnji CEO, sada Chairman Googlea [[Eric Schmidt]] sa [[Sergey Brin|Sergeyom Brinom]] i [[Larry Page|Larryjem Pageom]] (s lijeva na desno) u 2008.|alt=Eric Schmidt, Sergey Brin, and Larry Page sitting together]] Na ''[[Fortune (magazine)|Fortune]]'' magazinovoj listi najboljih kompanija za raditi u, Google je rangiran prvi u 2007, 2008 i 2012<ref name="best_company">{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=January 22, 2007 |title=In good company |journal=Fortune Magazine |volume=155 |issue=1 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |accessdate=June 19, 2010 |archive-date=2010-03-01 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100301175257/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2007/01/22/8398125/index.htm |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=February 4, 2008 |title=The 2008 list |journal=Fortune Magazine |volume=157 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |accessdate=June 19, 2010 |archive-date=2010-07-23 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100723223729/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2008/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |title=The 2012 list |journal=Fortune Magazine |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |accessdate=February 26, 2012 |archive-date=2012-10-31 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121031135647/http://money.cnn.com/magazines/fortune/best-companies/2012/full_list/ |url-status=dead }}</ref> te četvrti u 2009. i 2010.<ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=February 2, 2009 |title=The 2009 list |journal=Fortune Magazine |volume=159 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |accessdate=June 19, 2010 |archive-date=2014-01-29 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140129075726/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2009/full_list/index.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite journal |last1=Levering |first1=Robert |last2=Moskowitz |first2=Milton |editor1-first=Andrew |editor1-last=Serwer |editor1-link=Andrew Serwer |date=February 8, 2010 |title=The 2010 list |journal=Fortune Magazine |volume=161 |issue=2 |publisher=Cable News Network |url=http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |accessdate=June 19, 2010 |archive-date=2014-04-13 |access-date=2014-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140413092612/http://money.cnn.com/magazines/fortune/bestcompanies/2010/full_list/ |url-status=dead }}</ref> Google je također bio nominiran u 2010. kao svjetski najatraktivniji uposlenik za diplomske studente u Universum Communications talent atrakcijskom indeksu.<ref>{{cite web |url=http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |title=The World's Most Attractive Employers 2010 |date=September 28, 2010 |publisher=Universum Global |accessdate=October 28, 2010 |archivedate=2010-11-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101112131208/http://www.universumglobal.com/IDEAL-Employer-Rankings/Global-Top-50 |deadurl=yes }}</ref> Googleova korporativna filozofija uključuje principe kao "ti možeš zaraditi nova ne radeći zlo," "možeš biti ozbiljan ne noseći odijelo," i "rad treba biti izazovan i izazov treba biti zabava."<ref>{{cite web |url=http://www.google.com/corporate/tenthings.html |title=Our Philosophy |publisher=Google, Inc. |accessdate=June 20, 2010}}</ref> ===Zaposlenici=== Od 2013, Google je imao 47.756 zaposlenih (u četvrtom kvartalu, uključujući Motorolu),<ref name= 10K>{{cite web| url= http://investor.google.com/financial/tables.html |title=Google's Income Statement Information| publisher = Google}}</ref> među kojima više od 10.000 softverskih razvojnih programera baziranih u više o 40 ureda.<ref>John Micco: [http://www.eclipsecon.org/2013/sites/eclipsecon.org.2013/files/2013-03-24%20Continuous%20Integration%20at%20Google%20Scale.pdf Continuous Integration at Google Scale], EclipseCon 2013 (p.2)</ref> Nakon kompanijinog IPO-a u 2004, osnivači Sergey Brin i Larry Page, te CEO Eric Schmidt, zahtjevali su da njihova bazna plaća bude srezana na $1. Naknadne ponude kompanije da povećaju njihove plaće su odbijene, primarno zbog njihove glavne kompenzacije - koja dolazi od vlastite dionice u Googleu. Prije 2004, Schmidt je zarađivao $250.000 godišnje, a Page i Brin su primali godišnju platu od po $150.000.<ref name="topsalaries">{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |title=Google leaders stick with $1 salary |last1=La Monica |first1=Paul R. |date=March 31, 2006 |publisher=Cable News Network |accessdate=June 20, 2010 |archive-date=2015-11-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151105072403/http://money.cnn.com/2006/03/31/technology/google/index.htm |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Eric Schmidt at the 37th G8 Summit in Deauville 037.jpg|thumb|upright|left|[[Eric Schmidt]]]] U 2007 i početkom 2008, nekoliko vrhovnih rukovodioca napustilo je Google. U oktobru 2007, bivši šef finansija YouTubea, Gideon Yu, pridružio se [[Facebook]]u<ref>{{cite web |url=http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ |title=Another Googler goes to Facebook: Sheryl Sandberg becomes new COO |publisher=Venture Beat |date=March 4, 2008 |accessdate=March 31, 2008 |archive-date=2015-11-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151108110547/http://venturebeat.com/2008/03/04/facebook-hires-sheryl-sandberg-to-be-its-new-coo/ }}</ref> zajedno sa Benjaminom Lingon, visoko-rangiranim iženjerom.<ref>{{Cite news |url=http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |title=Top Google exec jumps to Facebook |publisher=Fortune |date=March 4, 2008 |accessdate=March 31, 2008 |first=Scott |last=Moritz |archive-date=2008-04-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080413012722/http://money.cnn.com/2008/03/04/news/newsmakers/moritz_google_exec.fortune/ |url-status=dead }}</ref> U martu 2008, [[Sheryl Sandberg]], tadašnja podpredsjednica globalnih internetskih prodaja i operacija, započela je svoju poziciju kao operativni šef na Facebooku.<ref>{{Cite news |url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/03/04/AR2008030402766.html|title=Facebook Raids Google for Executive |work=The Washington Post |date=March 5, 2008 |accessdate=March 31, 2008 |first=Michael | last=Liedtke}}</ref> U isto vrijeme, Ash ElDifrawi, prethodno glava reklamiranja brendova, odlazi da postane šef marketinga na [[Hayneedle|Netshops]].<ref>{{cite press release |url=http://www.prnewswire.com/news-releases/netshops-inc-appoints-ash-eldifrawi-as-companys-first-chief-marketing-officer-57141127.html |title=Netshops Inc. Appoints Ash ElDifrawi as Company's First Chief Marketing Officer |publisher=NetShops |date=March 26, 2008|accessdate=March 31, 2008}}</ref> 4. aprila 2011, Larry Page postaje CEO dok Eric Schmidt postaje Executive Chairman u Googleu.<ref>{{cite web|url=http://investor.google.com/earnings/2010/Q4_google_earnings.html |title=Google Announces Fourth quarter and Fiscal Year 2010 Results and Management Changes |publisher=Google |accessdate=April 25, 2011}}</ref> U julu 2012, Googleov prvi ženski uposlenik, [[Marissa Mayer]], napušta Google da postane [[Yahoo!]]-ov CEO.<ref>{{cite news|last=Rushie|first=Dominic|title=Google executive Marissa Mayer to become Yahoo CEO in surprise move|url=http://www.guardian.co.uk/technology/2012/jul/16/google-marissa-mayer-yahoo-ceo|accessdate=September 1, 2012|newspaper=The Guardian|date=July 16, 2912|location=London}}</ref> [[Datoteka:Noogler.png|thumb|upright|alt=Asian man in his twenties wearing a blue, green, yellow and red propeller hat that says "Noogle"|Novi uposlenici se zovu "Nooglers", i dobijaju kapu sa propelerom da nose na svoj prvi petak.<ref>{{cite web |url=http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |title=Noogler chez Google |language=French |access-date=2014-11-09 |archivedate=2011-05-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511081744/http://www.zorgloob.com/2004/09/23/noogler-chez-google/ |deadurl=yes }}</ref>]] Kao motivacijska tehnika, Google koristi politiku često nazvanu ''Innovation Time Off'', gdje se Googleovi inženjeri podsiču da provode 20% njihovog radnog vremena na projektima koji ih interesuju. Neki od Googleovih novijih servisa, kao što je Gmail, Google News, Orkut i AdSense, imaju porijeklo od ovih aktivnosti.<ref>{{Cite news |title=The Google Way: Give Engineers Room |first=Bharat |last=Mediratta |url=http://www.nytimes.com/2007/10/21/jobs/21pre.html |newspaper=The New York Times |date=October 21, 2007 |accessdate=June 20, 2010}}</ref> U razgovoru na Stanford Univerzitetu, [[Marissa Mayer]], Googleov podpredsjednik za ''Search Products and User Experience'' do jula 2012, pokazala je da je polovina od svih novih projekata pokrenuta u drugoj polovini 2005 nastala od ''Innovation Time Offa''. ===Googleplex=== {{Glavni|Googleplex}} [[Datoteka:Google Mountain View campus garden.jpg|thumb|Bašta kampusa u Google Montana View]] [[Datoteka:Google Mountain View campus dinosaur skeleton 'Stan'.jpg|thumb|Google Mountain View, dinosaur 'Stan']] [[Datoteka:Google bike.jpg|thumb|Bicikli obojeni u šemu boja Googlea su dostupni za besplatnu upotrebu od bilo kojeg uposlenika koji hoda Googleplexom]] Googleovo sjedište u [[Mountain View, California|Mountain View]], CA, referirano je kao "[[Googleplex]]", kao igra riječi termina za broj ''[[googolplex]]'' i sjedišta koje se naziva ''komplex'' zgrada. Lobi je dekoriran sa klavirima, lava lampama, starim serverskim klasterima, te projekcijom pretraživačkih upita na zidu. Hodnici su puni lopti za vježbanje i bicikala. Dosta zaposlenika imaju pristup korporativnom rekreacionom centru. Rekreacioni sadržaju su razbacani širom kampusa i sadrže sobe za trening sa mašinama za veslanje i tegovima, svlačionice, podloške i sušila, masažnu sobu, asortiman video igara, stolni nogomet, baby grand klavir, bilijarski stol, te ping pong. U dodatku sa rekreacijskom sobom, postoje i sobe za užinu opremljene raznim jelima i pićima, sa posebnim naglaskom stavljenim na ishranu.<ref>"[http://www.google.com/corporate/culture.html About the Googleplex]." Google. Retrieved March 5, 2008.</ref> Besplatna hrana je dostupna uposlenicima 24/7, sa ponudama koje plaćeni automati proračunaju na bazi i favorizirajući one boljih nutritivnih vrijednosti.<ref>{{Cite news | url = http://www.theatlantic.com/life/print/2011/07/what-googles-famous-cafeterias-can-teach-us-about-health/241876/ | title = What Google's Famous Cafeterias Can Teach Us About Health |publisher=[[The Atlantic]] |author= [[Marion Nestle]]| date = July 2011 | accessdate =May 8, 2013 }}</ref> Googleove opsežne usluge nisu dostupne svim radnicima. Privremeni radnici kao što su oni koji skeniraju knjige nemaju pristup šatlovima, Googleovima cafeima ili drugim privilegijama.<ref>{{Cite news | url = http://searchengineland.com/does-google-have-a-class-system-for-googlers-75457 | title = Does Google Have A Class System For Googlers? | publisher = [[SearchEngineLand]] | author = [[Barry Schwartz]] | date = May 2, 2011 | accessdate = April 22, 2013 }}</ref> Tokom 2006, Google se preselio u 28.900 m² uredskog prostora u New York City, na 111 [[Eighth Avenue]], Manhattan.<ref name="manhattan">Reardon, Marguerite. "[http://news.cnet.com/2100-1024_3-6121970.html Google takes a bigger bite of Big Apple]." [[CNET]]. October 2, 2006. Retrieved October 9, 2006.</ref> Ured je posebno dizajniran i sagrađen za Google i udomljuje njegov najveći reklamno-prodavački tim, koji je bio instrumentala za osiguravanje velikih partnerstava.<ref name="manhattan" /> Sjedište u New Yorku je slično po dizajnu i funkcionalnosti sa onim iz Mountain Viewa, te uključuje sobu za igranje, mikro-kuhinje i područje za video-igre.<ref>{{cite web|title=The Ultimate Office: Inside Google's NYC Compound|url=http://www.refinery29.com/google-office#slide-1|work=Refinery29|publisher=Refinery29|accessdate=September 24, 2013|author=ANNIE GEORGIA GREENBERG|date=September 11, 2012}}</ref> Od februara 2012, značajan inženjerski tim je baziran u gradu New Yorku.<ref>{{cite news|title=Google Web Grows in City|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052970204653604577251293275921060.html|accessdate=September 24, 2013|newspaper=Wall Street Journal|date=February 29, 2012|author=Emily Glazer}}</ref> Od septembra 2013, Googleov [[Istočna obala SAD|ured na istočnoj obali]] je lociran na 76 Ninth Ave, New York City, New York.<ref>{{cite web|title=Google New York|url=http://www.google.com/about/jobs/locations/new-york/|work=Google Jobs|publisher=Google, Inc|accessdate=September 24, 2013|date=September 2013}}</ref> U novembru 2006, Google je otvorio urede na [[Carnegie Mellon]] kampusu u [[Pittsburgh]]u, fokusirajući se na kodiranje shopping reklama i [[smartphone aplikacija]] i programa.<ref>{{Cite news | url = http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archiveurl = https://www.webcitation.org/5hGpTE0LB?url=http://www.thepittsburghchannel.com/technology/10346550/detail.html | archivedate = 2009-06-04 | title = Google Completes Pittsburgh Office, Holds Open House | date = November 17, 2006 | accessdate = January 13, 2008 | publisher = [[WTAE TV|WTAE]] | deadurl = yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://triblive.com/x/pittsburghtrib/business/s_712700.html |title=Google search: Tech-minded workers |last=Olson |first=Thomas |date=December 8, 2010 |publisher=[[Trib Total Media]] |accessdate=December 8, 2010}}</ref> Krajem 2006, Google je također utemeljio nove urede za svoje AdWords divizije u [[Ann Arbor, Michigan]].<ref>{{cite web| url=http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| title=Inside Google's Michigan Office| date=October 24, 2007| publisher=[[InformationWeek]]| access-date=2014-11-09| archive-date=2008-05-03| archive-url=https://web.archive.org/web/20080503233009/http://www.informationweek.com/news/internet/webdev/showArticle.jhtml?articleID=202600809| dead-url=yes}}</ref> Ostale lokacije ureda u SAD uključuju [[Ann Arbor, Michigan]]; [[Atlanta, Georgia]]; [[Austin, Texas]]; [[Boulder, Colorado]]; [[Cambridge, Massachusetts]]; New York City; [[San Francisco]], [[California]]; [[Seattle, Washington]]; [[Reston, Virginia]], te [[Washington, D.C.]] Nadalje, Google ima nekoliko međunarodnih ureda. [[Datoteka:PONYA Inland Term 1 jeh.JPG|thumb|Googleova NYC uredska zgrada udomljuje svoj najveći tim za prodaju reklama.<ref name="manhattan" />|alt=Google's NYC office building]] U oktobru 2006, kompanija je objavila planove da instalira hiljade [[solarni panel|solarnih panela]] za omogućavanje do 1,6 mega[[watt]]a elektriciteta, dovoljno da zadovolji približno 30% energetskih potreba kampusa.<ref name="solar">Richmond, Riva. "[http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge Google plans to build huge solar energy system for headquarters] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20160519010259/http://www.post1.net/lowem/entry/google_plans_to_build_huge |date=2016-05-19 }}." [[MarketWatch]]. 17. oktobar 2006. Pregledano: 17. oktobar 2006.</ref> Sistem će biti najveći solarni napojni sistem kostruiran na SAD-ovom korporativnom kampusu i jedan od najvećih od bilo kojeg korporativnog mjesta u svijetu.<ref name="solar" /> Dodatno, Google je objavio 2009. da je to raspoređivalo stado koza da zadrži travnjake oko Googleplexa kratke, pomažući zaštiti od prijetnji sezonskih požara, dok se usput reducira ugljen-dioksid zs košenje ogromnih zemljišta.<ref>{{cite web| url=http://googleblog.blogspot.com/2009/05/mowing-with-goats.html | title=Official Google Blog: Mowing with goats| date=May 1, 2009| publisher=Google}}</ref><ref>{{Cite news| url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/05/04/AR2009050400027.html | work=[[The Washington Post]] | title=My Day With The Google Goats | first=MG | last=Siegler | date=May 3, 2009 | accessdate=May 3, 2010}}</ref> Ideja podrezivanja travnjaka korištenjem koza potiče od [[R. J. Widlar]]a, inženjera koji je radio za firmu [[National Semiconductor]].<ref>{{cite web |url=http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html | archiveurl= https://web.archive.org/web/19990506135340/http://www.national.com/rap/Horrible/sheep.html| archivedate=May 6, 1999|title=Sheep Mow Lawns |publisher=[[National Semiconductor]] |accessdate=July 5, 2010}}</ref> Godine 2008, Google se suočio sa optužbama u ''[[Harper's Magazine]]'' jer je navodno "energetski žderonja". Kompanija je optuživana za korištenje svog "[[Don't be evil]]" mottoa i svoje javne [[energy-saving]] kampanje da sakrije ili zataška velike količine energije koje zahtjevaju njegovi serveri.<ref>[[Ginger Strand|Strand, Ginger]]. "[https://web.archive.org/web/20090701014348/http://www.harpers.org/media/slideshow/annot/2008-03/index.html Keyword: Evil]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151106114259/http://www.webcitation.org/5hT7kP56x |date=2015-11-06 }}." Retrieved April 9, 2008.</ref> ===Google Doodle=== {{Glavni|Google Doodle}} Od 1998, Google je dizajnirao specijalne, privremene zamjenske logoe da postavlja na svoju [[početna stranica|početnu stranicu]] koja teži da obilježi [[godišnjice]], događaje, postignuća i ljude. Prvi Googleov [[Doodle]] bio je u čast [[Burning Man|Burning Man Festival]]u iz 1998.<ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodle4google/history.html |title=Doodle 4 Google |publisher=Google.com |date= |accessdate=2014-04-23}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.google.com/doodles/burning-man-festival |title=Burning Man Festival |publisher=Google.com |date=1998-08-30 |accessdate=2014-04-23}}</ref> Doodle su dizajnirali [[Larry Page]] i [[Sergey Brin]] da obavijeste korisnike o svojoj odsutnosti u slučaju da se serveri obore. Naknadni Google Doodleovi su dizajnirani vanjskim doprinositeljima, dok Larry i Sergey nisu pitali tadašnjeg stažistu [[Dennis Hwang|Dennisa Hwanga]] da dizajnira logo za [[Bastille Day]] u 2000. Sa te tačke naovamo, Doodleovi su bili organizirani i kreirani od strane tima nazvanog "Doodleri".<ref>{{cite web|url=http://www.theguardian.com/technology/2014/apr/12/meet-people-behind-google-doodles-logo|title=Meet the people behind the Google Doodles|publisher=The Guardian|date=2014-04-12|accessdate=2014-09-27}}</ref> === Filantropija === {{Glavni|Google.org}} Godine 2004, Google je formirao neprofitnu filantropsku organizaciju [[Google.org]], sa početnim fondom od $1 milijardu.<ref name="philanthropy">{{cite web|url=http://www.google.org/about.html|title=About the Foundation|publisher=Google, Inc.|accessdate=July 16, 2010|archivedate=2010-07-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100714080922/http://www.google.org/about.html|deadurl=yes}}</ref> Misija organizacije je da kreira svijest o [[klima]]tskim promjenama, globalnom javnom zdravju i globalnom siromaštvu. Jedan od njenih prvih projekata bio je razvijanje održivog [[plug-in hibrid]]nog [[električni automobil|električnog automobila]] koji može postići 100 milja po galonu. Google je unajmio [[Larry Brilliant]]a kao izvršnog direktora programa u 2004,<ref>{{Cite news |last1=Hafner |first1=Katie |url=http://www.nytimes.com/2006/09/14/technology/14google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=The New York Times |date=September 14, 2006 |accessdate=July 16, 2010}}</ref> and the current director is Megan Smith.<ref>{{Cite news |last1=Helft |first1=Miguel |url=http://www.nytimes.com/2009/02/24/technology/companies/24google.html |title=Philanthropy Google's Way: Not the Usual |newspaper=[[The New York Times]] |date=February 23, 2009 |accessdate=July 16, 2010}}</ref> Godine 2008, Google je predstavio svoj "projekt 10¹⁰⁰" koji je prohvatao ideje kako pomoći društvu, a potom dopuštao Googleovim korisnicima da glasaju o svojim omiljenim.<ref>{{cite web |url=http://www.project10tothe100.com/ |title=Project 10 to the 100th |publisher=Google, Inc. |accessdate=July 16, 2010 |archive-date=2011-07-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110710075927/http://www.project10tothe100.com/ |dead-url=yes }}</ref> Nakon dvije godine šutnje, tokom koje je većina razmišljala šta se desilo sa programom,<ref>{{cite news |url=http://www.wired.com/epicenter/2010/06/google-struggles-to-give-away-10-million/ |title=Google Struggles to Give Away $10 million |last1=Van Burskirk |first1=Elliot |date=June 28, 2010 |work=[[Wired (website)|Wired]] |accessdate=September 26, 2010}}</ref> Google je objavio pobjednike projekta, dajući ukupno deset miliona dolara za razne ideje opsegom od neprofitnih organizacija koje promoviraju obrazovanje web-sajtu koji teži da napravi sve zakonske dokumente javne i internetski dostupne.<ref>{{cite web |url=http://googleblog.blogspot.com/2010/09/10-million-for-project-10100-winners.html |title=$10 million for Project 10^100 winners |date=September 24, 2010 |last1=Twohill |first1=Lorraine |publisher=Google, Inc. |accessdate=September 26, 2010}}</ref> U 2011, Google je donirao 1 milion eura za [[Međunarodna matematička olimpijada|Međunarodnu matematičku olimpijadu]] da podrži sljedećih pet godišnjih Međunarodnih matematičkih olimpijada (2011–2015).<ref>{{cite web |url=https://www.imo2011.nl/node/39 |title=Google donating 1 million euros to IMO |date=January 20, 2011 |accessdate=February 4, 2011 |archivedate=2011-07-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110724154518/https://www.imo2011.nl/node/39 |deadurl=yes }}</ref> U julu 2012, Google je pokrenuo "[[Legalize Love]]" kampanju u podršci za [[prava homoseksualaca]].<ref>{{cite web|url=http://www.pinknews.co.uk/2012/07/08/google-launches-legalise-love-gay-rights-campaign/|title=Google launches 'Legalise Love' gay rights campaign|work=PinkNews.co.uk|accessdate=September 9, 2014}}</ref> === Izbjegavanje poreza === Google koristi razne strategije izbjegavanja poreza. Na listi najvećih internetskih kompanija, Google plaća najmanje poreze zemljama porijekla svojih prihoda. Kompanija uspijeva ovo uraditi djelomično licenciranjem tehnologije kroz podružnice u Irskoj, Bermudama, Bahamima i Holandiji.<ref>Metz, Cade. [http://www.theregister.co.uk/2010/10/22/google_double_irish_tax_loophole/ "Google slips $3.1bn through 'Double Irish' tax loophole."] The Register, October 22, 2010.</ref> Ovo je navodno izazvalo francuske istrage u Googleovu praksu [[transferne cijene|transfernih cijena]].<ref>{{cite web|last=Leach |first=Anna |url=http://www.theregister.co.uk/2012/10/31/google_france_tax_office_billion_euros/ |title=French gov 'plans to hand Google €1bn tax bill' – report. |publisher=Theregister.co.uk |date=October 31, 2012 |accessdate=January 2, 2013}}</ref> Prateći kriticizam na količinu korporativnih poreza koje je Google platio u Ujedinjenom Kraljevstvu, predsjednik Eric Schmidt je rekao, "To se zove kapitalizam. Mi smo ponosno kapitalistični." Tokom istog decembarskog (2012) intervjua, Schmidt "je potvrdio da kompanija nema namjere i dalje plaćati ministarstvu finansija UK-a."<ref>{{cite news |url = http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |title = Google boss: I'm very proud of our tax avoidance scheme |last1 = Kumar |first1 = Nikhil |last2 = Wright |first2 = Oliver |date = December 13, 2012 |publisher = The Independent |accessdate = December 17, 2012 |location = London |archivedate = 2012-12-17 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20121217052403/http://www.independent.co.uk/news/uk/home-news/google-boss-im-very-proud-of-our-tax-avoidance-scheme-8411974.html |deadurl = yes }}</ref> U 2013, Schmidt je odgovorio na pitanja o taksama plaćenim u UK pokazujući na reklamne naknade kojima je Google naplaćivao UK kompanijama kao izvor ekonomskog rasta.<ref>{{cite news|last=Arthur |first=Charles |url=http://www.guardian.co.uk/technology/2013/apr/22/google-eric-schmidt-tax-avoidance |title=Google chairman Eric Schmidt defends tax avoidance policies |publisher=The Guardian |date=April 22, 2013 |accessdate=April 22, 2013 |location=London}}</ref> Googleov potpredsjednik [[Matt Brittin]] svjedočio je za Javni odbor računa Britanskog parlamenta da njegov prodajni tim iz UK nije napravio kupovine i stoga ne duguje porez na promet u Velikoj Britaniji.<ref>{{cite web|author=Brid-Aine Parnell, May 17, 2013 |url=http://www.theregister.co.uk/2013/05/17/quotw_ending_may_17/ |title='I think you DO do evil, using smoke and mirrors to avoid tax'. |publisher=Theregister.co.uk |date=May 17, 2013 |accessdate=March 13, 2014}}</ref> === Okolina === Od 2007, Google je težio karbonskoj neutralnosti u smislu svojih operacija.<ref>{{cite web|title=Google’s Green Initiative: Environmentally Conscious Technology|url=http://www.technobuffalo.com/2011/05/18/googles-green-initiative-environmentally-conscious-technology/|work=TechnoBuffalo|publisher=TechnoBuffalo LLC|accessdate=July 12, 2013|author=Jack McGrath|date=May 18, 2011}}</ref><ref>{{cite web|title=Home|url=http://www.google.com/green/|work=Google Green|publisher=Google, Inc|accessdate=July 12, 2013|year=2013}}</ref> Google je objelodanio u septembru 2011. da "neprekidno koristi dovoljno elektriciteta za snabdjevanje 200.000 domova", skoro 260 miliona watta ili oko četvrtina emisije nuklearne elektrane. Ukupne ugljične emisije za 2010. bile su upravo ispod 1,5 miliona metričkih tona, najviše zbog korištenja fosilnih goriva koja omogućavaju elektricitet za podatkovne centre. Google je izjavio da je 25 procenata svoje energije isporučeno obnovljivim gorivima u 2010. Prosječna pretraga koristi samo 0,3 watt-sata elektriciteta, tako da sve globalne pretrage su samo 12,5 miliona watta ili 5% ukupne elektricitetske potrošnje Googlea.<ref>{{cite news|last=Glanz|first=James|title=Google Details, and Defends, Its Use of Electricity|url=http://www.nytimes.com/2011/09/09/technology/google-details-and-defends-its-use-of-electricity.html?_r=0|accessdate=March 24, 2014|newspaper=NY Times|date=September 8, 2011}}</ref> U junu 2013, ''Washington Post'' je izjavio da je Google donirao US$50.000 za [[Competitive Enterprise Institute]], libertarijanski istraživački centar koji naziva ljudske ugljične emisije pozitivnim faktorom za okolinu i izjavljuje da globalno zagrijavanje nije problem.<ref>{{cite news|title=Anatomy of a Washington dinner: Who funds the Competitive Enterprise Institute?|url=http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/wp/2013/06/20/anatomy-of-a-washington-dinner-who-funds-the-competitive-enterprise-institute/|accessdate=July 12, 2013|newspaper=The Washington Post|date=June 20, 2013|author=Juliet Eilperin}}</ref> U julu 2013, izjavljeno je da je Google ugostio događaj prikupljanja novčanih sredstava za [[Oklahoma]] Senatora [[Jim Inhofe]], koji je nazvao klimatske promjene "podvalom".<ref>{{cite news|title=Google hosts fundraiser for climate change denying US senator|url=http://www.guardian.co.uk/environment/2013/jul/09/google-climate-denier-jim-inhofe|accessdate=July 12, 2013|newspaper=The Guardian|date=July 9, 2013|author=Suzanne Goldenberg|location=London}}</ref> == Povezano == * [[Usporedba internetskih pretraživača]] * [[Don't be evil]] * [[Googleov logo]] * [[Google Maps]] * [[Google platform]] * [[Google Street View]] * [[Google+]] * [[Googlebot]] – web crawler * [[Googlization]] * [[Ungoogleable]] * [[Google mail]] * [[Google Sitemaps]] * [[Argumentum ad Google]] == Reference == {{izvori|3}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Google}} * [http://www.google.com ''Google'' na engleskom] * [http://www.google.ba ''Google'' na bosanskom] * [http://www.google.hr ''Google'' na hrvatskom] * [http://www.google.rs ''Google'' na srpskom] * [http://mail.google.com Google Mail] * [http://earth.google.com/ Google Earth] {{Google LLC}} {{Alphabet Inc.}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Google| ]] [[Kategorija:Nastanci 1998.]] [[Kategorija:Internet pretraživači]] [[Kategorija:Sajtovi]] [[Kategorija:Američke kompanije]] cwce543r1bktimo0mi70pl57cw5j7uf 0 29282 42715727 42546899 2026-11-01T22:15:12Z نوفاك اتشمان 11942 + 42715727 wikitext text/x-wiki {{Istorija Srbije}} [[Datoteka:Serbia1878.png|thumb]] [[Datoteka:Flag of Serbia (1835–1882).svg|thumb|Zastava Kneževine Srbije.]] [[Datoteka:Coat of Arms of the Principality of Serbia.png|thumb|Grb Kneževine Srbije.]] '''Kneževina Srbija''' (ime za vreme postojanja '''Knjažestvo Srbija''') postojala je u periodu od 1815. do 1882. godine. Nastala je posle Drugog srpskog ustanka i postojala sve dok 1882. godine nije proglašena u Kraljevinu Srbiju. [[Službeni jezik]] ove države je bio [[srpski jezik|srpski]].<ref>Član 127. [[:s:sr:Устав Књажества Сербије (1835)|Ustav Knjažestva Serbije (1835.)]]: {{citat|„Sva djela sudejska i sviju ostali vlasti i zavedenija Srbski otpravljaju se Srbskim jezikom.”}}</ref> == Autonomija == [[Datoteka:Miloš Obrenović 1848.jpg|thumb|left|Slika je rad austrijskog slikara Morica M. Dafingera. Naslikana je oko 1848. godine i nalazi se u Narodnom muzeju u Beogradu.]] Po okončanju Drugog srpskog ustanka, knez Miloš Obrenović se opredelio za stvaranje i jačanje srpske državnosti kroz diplomatske metode i postepeno osvajanje državnih ovlašćenja od Turske. Period od 1815-1830. godine obeležen je stvaranjem autonomnih srpskih organa po selima, okruzima i nahijama, čija su ovlašćenja postepeno rasla. No, karakterističan je i apsolutizam kneza Miloša, koji je praktično preuzeo turske metode vlasti, uspostavio sopstveni feudalni sistem i uspostavio monopole na trgovinu od kojih se obogatio. Praktično, život prosečnog stanovnika nije se bitnije poboljšao od turskog vremena. Za budućnost Srbije od značaja je Hatišerif 1830. godine, kojim je Srbija prešla od provincijskog u status vazalne kneževine, uz druge značajne odredbe. Srbija je hatišerifom dobila slobodu veroispovesti i da u Beogradu za mitropolita može biti biran Srbin umesto dotadašnjih Grka; tako je 1831. izabran mitropolit Melentije Pavlović. U narodnim masama jačao je otpor prema Miloševom apsolutizmu, koji će dovesti do nekoliko većih buna, a posle Miletine bune i do donošenja kratkovekog Sretenjskog ustava. Konačno ograničavanje Miloševe vlasti uslediće Turskim ustavom 1838. godine, posle čega će knez Miloš abdicirati. U ovom periodu osnovan je Licej, preteča Univerziteta u Beogradu. Prestonica kneževine Srbije je u tom periodu više godina bila u Kragujevcu. Posle kneza Miloša formalno je vlast preuzeo njegov stariji sin Milan, koji je bio slabog zdravlja i ubrzo umro, ne potpisavši nijedan dokument kao knez Srbije. Posle njega na vlast je došao Milošev mlađi sin Mihailo. Posle trogodišnje prve vladavine kneza Mihaila, usledila je smena dinastija i na presto je 1842. došao Karađorđev sin knez Aleksandar Karađorđević. Tada je i prestonica preneta u Beograd. == Ustavobranitelji == [[Datoteka:PrinceAlexander I w.jpg|right|thumb|Aleksandar Karađorđević]] Period vladavine '''kneza Aleksandra Karađorđevića''' (1842-1858) poznat je kao period vlade ustavobranitelja, jer su pravu vlast imali članovi Državnog saveta, koji su zapravo činili jedno oligarhijsko telo. Naziv ustavobranitelji potiče od njihovog zalaganja za strogo poštovanje Turskog ustava. Ovaj period predstavljao je period razvoja Srbije, jer su ustavobranitelji svoja široka ovlašćenja koristili za donošenje brojnih zakona, izgradnju prvih industrijskih postrojenja i ustanovljavanje institucija od značaja za mladu državu. Srbija dobija birokratski aparat, a započinje se i politika slanja mladih i perspektivnih studenata na čuvene inostrane univerzitete. Period ustavobranitelja okončan je sukobom između kneza i Saveta, što je neočekivano rezultovalo vraćanjem na presto kneza Miloša i njegovom kratkotrajnom drugom vladavinom. Posle njegove smrti, 1860. godine na presto po drugi put dolazi knez Mihailo. == Vlada kneza Mihaila == Period vladavine kneza Mihaila obeležen je na spoljašnjem planu velikim napretkom u pogledu samostalnosti Srbije. Knez Mihailo je upornom politikom uspeo da izdejstvuje povlačenje turskih posada iz srpskih gradova 1867. godine, poslednji utvrđeni gradovi bili su: Beograd, Smederevo, Kladovo, Šabac, Užice i Soko. Ovom događaju predaje gradova prethodio je sukob sa Turcima 1862. i bombardovanje beogradske varoši od strane Turaka iz kalemegdanske tvrđave. Knez Mihailo je postavio i temelje budućoj srpskoj vojsci. Postojali su i planovi o formiranju veće antiturske koalicije (sa Bugarskom, Grčkom, Crnom Gorom) i konačnom proterivanju Turske sa Balkana. Na unutrašnjem planu knez Mihailo vladao je apsolutistički, a važeći Turski ustav je promenio nizom organskih zakona bez saglasnosti Porte, što je trebalo da pokaže samostalnost Srbije i na unutrašnjem planu. Period druge vladavine kneza Mihaila karakteriše prerastanje Liceja u Veliku školu 1863. godine što predstavlja pomak u visokom školstvu Srbije. Velika škola bila je smeštena u Kapetan-Mišino zdanje koje je poklonio Miša Anastasijević „svome otečestvu“ i 1905. je transformisana u univerzitet. Knez je 1864. raspustio Društvo srpske slovesnosti i umesto njega osnovao Srpsko učeno društvo, ovo su bili prethodnici današnje Srpske akademije nauka i umetnosti. Tih godina je počela izgradnja i Narodnog pozorišta koje je počelo sa radom 1869. Lični režim kneza, koji bi se mogao nazvati i prosvećenim apsolutizmom (jer je knez ulagao napore u modernizaciju i reforme u Srbiji) stvorio je otpor kod određenih liberalnih krugova u Srbiji, koji će preuzeti ekstremne korake u uklanjanju kneza sa vlasti. Pod okolnostima koje do danas nisu razjašnjene, knez Mihailo ubijen je 29. maja, 1868. godine u Košutnjaku. Budući da knez Mihailo nije ostavio zakonitih potomaka za naslednika je izabran unuk Miloševog brata Jevrema, Milan Obrenović. Vlast je u ime maloletnog kneza Milana preuzelo Namesništvo. Namesništvo je bilo tročlano i činili su ga: Milivoje Blaznavac, Jovan Ristić i Jovan Gavrilović. <gallery> File:Serbia1817.png|Kneževina Srbija 1817. File:Serbia1833.png|Kneževina Srbija 1833. </gallery> == Nezavisnost Srbije i stvaranje kraljevine == Namesništvo će vladati do 1872. godine, a 1869. godine biće donet Namesnički ustav, koji će omogućiti prvi prodor parlamentarizma u Srbiju. Knez Milan preuzeće presto 1872. godine. Ovaj izuzetno značajan period za Srbiju obeležen je ratovima protiv Turske (Srpsko-turski ratovi 1876-78) i dobijanjem nezavisnosti Srbije 1878. godine posle Berlinskog kongresa. Posle srpsko-turskih ratova i Berlinskog kongresa dotadašnja Srbija proširena je za četiri okruga. 1876. u Srbiji je osnovan Crveni krst. U Srbiji se uvode političke stranke 1881. godine, od kojih će najznačajniju ulogu imati Radikalna stranka. Kneževina Srbija je 1882. godine uzdignuta na rang kraljevine i postaje Kraljevina Srbija, a Milan Obrenović postaje njen prvi novovekovni kralj. == Reference == {{reflista}} {{Commonscat|Principality of Serbia}} [[Kategorija:Kneževina Srbija| ]] [[Kategorija:Historija Srbije]] 5q587n2xnc0ccrss2cluark86uazupa 0 29439 42715730 42710533 2026-11-01T22:43:31Z نوفاك اتشمان 11942 + 42715730 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Constitution of 1835.JPG|thumb|Prva strana Sretenjskog ustava]] [[Datoteka:Zastava sretenjski ustav.svg|thumb|Zastava Kneževine Srbije 1835. godine po Sretenjskom ustavu. U sredini grb sa ocilima oivičen maslinovom i hrastovom granom.]] [[Datoteka:Dimitrije Davidović.jpg|thumb|[[Dimitrije Davidović]], tvorac Ustava.]] '''Ustav Knjaževstva Srbije''' ([[slavenosrpski jezik|slsrp.]] ''Уставъ Княжества Сербїе''), poznat kao '''Sretenjski ustav''', prvi je [[ustav]] [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] iz [[1835]]. godine. Tvorac Ustava je [[Dimitrije Davidović]], učeni Srbin iz Austrije. Sretenjski ustav je prvi [[ustav]] u istoriji Srbije, i na prostoru [[bivša Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. Ovaj kratkotrajni ustav je bio jedan od modernijih, demokratskijih i liberalnijih ustava svog doba, a predstavljao je najistočniji odblesak [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Ukinut je pod pritiscima [[Turska|Turske]], [[Rusija|Rusije]] i [[Austrija|Austrije]] [[17. mart]]a 1835. godine, samo mesec dana od donošenja, a njegov tvorac je isteran iz službe.<ref name="Prvi srpski ustav">[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2003/306-307/306-307_20.html Prvi srpski ustav]</ref> [[15. februar]], dan kada je 1835. godine usvojen Sretenjski ustav, se obeležava kao [[Dan državnosti Srbije]]. == Stanje pre donošenja Ustava == Uzroci donošenja Ustava od 1835. godine su pre svega izloženi u karakteru vladavine tadašnjeg kneza Miloša Obrenovića. Knez je uspeo da se uz tursku podršku uzdigne na rang „baš kneza“ ili prvog kneza. Nakon Drugog srpskog ustanka, glavni knežev takmac u vlasti je bila Narodna kancelarija, pretvorena 1826. godine u Beogradski sud. Nezadovoljstvo Miloševim apsolutizmom je dovelo do dizanja mnogobrojnih buna. Njihov cilj je bio ograničiti Miloševu vlast. [[Miletina buna]] (januar 1835.) je bila neposredan povod za donošenje ustava. Ustav je donet na skupštini na [[Sretenje Gospodnje|Sretenje]] 2/14. februara 1835. godine, te se naziva i „'''Sretenjski ustav'''“. == Sadržaj Ustava == U članu 5. proglašeno je načelo podele vlasti na zakonodateljnu, zakonoizvršiteljnu i sudsku. No, ovo načelo nije dosledno sprovedeno. Centralni organi vlasti su: 1. knez 2. državni sovjet i 3. narodna skupština, dok „vlasti srpske“ čine samo knez i savet. Knez je neprikosnovena i neodgovorna ličnost. Šef je države. Poslušavši Državni sovjet daje zakone i uredbe. Njegovo dostojanstvo je nasledno. Nasleđuju muški potomci, ako ih nema muški potomci kneževog brata, ako ni njih nema muški potomci kneževih kćerki. Državni sovjet je telo kojim su srpski velikaši nastojali ograničiti kneževu vlast. To je svojevrstan oligarhijski organ. Članovi sovjeta su predsednik, sekretar, neodređen broj savetnika i popečitelji (ministri). Pravo zakonodavne inicijative imaju knez i Državni sovjet. Zakonodavni organi su knez i sovjet čije članove imenuje knez. Knez ima pravo da dva puta odbije zakonski predlog. Treći put ga usvaja ako ne ide na „pagubu“ naroda, ustava ili države. Izvršnu vlast dele knez i Državni sovjet. Sovjet u svom sastavu ima šest popečiteljstava: spoljašnji poslovi, unutrašnji poslovi, pravosuđe, finansije, vojska i prosveta. Popečitelji ne obrazuju kolegijalno telo - vladu. Za svoj su odgovorni knezu koji ih može smeniti, ali oni i dalje ostaju u Sovjetu kao savetnici. Savetnik je odgovoran za ono što čini i ne čini. Nisu politički odgovorni, ali odgovaraju za kršenje ustava, prava građana, povredu sultanove i kneževe ličnosti. Narodna skupština je sazivana kada je knez želeo da dobije njenu saglasnost, koja inače nije obavezivala. Na skupštini se uglavnom razrezivao porez. Poslanici su sto najodabranijih deputata iz svih okruga Srbije, stariji od 30 godina. Knez saziva i raspušta skupštinu ukazom. Skupština zaseda o Đurđevdanu. Glavna funkcija je određivanje danka za godinu dana. Popečiteljstvo finansija podnosi račune o prihodima i rashodima pred članove. Skupština nema pravo zakonodavne inicijative niti može da poziva popečitelje na odgovornost, ali može da izrazi želju za donošenjem zakona ili preispitivanjem rada određemog popečitelja. Narodna skupština je učestvovala u promeni ustava. Kvorum je bio 3/4 članova, dok je za promenu ustava trebalo da glasa 2/3 od broja prisutnih. Shodno tome ovaj ustav spada u kategoriju čvrstih. Sudska vlast pripada 1. okružnim sudovima 2. Velikom sudu u drugom stepenu kao apelaciji i 3. odeljenju Državnog sovjeta. Proglašeno je načelo nezavisnosti sdstva. Prava i slobode građana proklamovane ustavom su: neprikosnovenost ličnosti, pravo na zakonito suđenje, sloboda kretanja i nastanjivanja, nepovredivost stana, pravo na izbor zanimanja. Prisutni su članovi koji pokazuju na ostatke feudalzma, jer se navodi da je zabranjen kuluk, zagrađivanje seoskih šuma, te se proglašava sloboda raspolaganja zemljom. Ustav ne sadrži politička prava. Član 127. navodi da je zvaničan jezik u sudstvu i upravi srpski jezik. Činovnici su na položaju doživotno. Njihov položaj je nenasledan. Mogu biti otpušteni samo uz sudsku krivicu. Imaju pravo na penziju. Ne smeju se baviti trgovinom ni zanatstvom. Činovnici su bili retko pismeno stanovništvo. Članovi o crkvi potvrđuju odredbe Konkordata od 1831. godine, koji je potpisan sa Carigradom. == Ishod Ustava == Imajući u vidu da je ustav najviši pravni akt jedne zemlje, a da je Srbija tada bila vazalna kneževina Osmanskog carstva, Porta se protivila njenom donošenju. Austrija je takođe bila protiv ustava, jer ga ni sama nije imala. Rusija je donošenje ustava prokomentarisla kao „francuski rasad u turskoj šumi“. Kada je srpski izaslanik Mihailo German krajem februara odneo Ustav u Carigrad, turski ministar inostranih poslova je izjavio da je to "zarazitelna konstitucija". Ruski poslanik u Carigradu Butenjev bio je još strožiji, optužujući Srbe da su napravili francusko-švajcarsku konstituciju. Bile su mu problematične i boje na srpskoj zastavi jer su iste kao i na francuskoj. Knez Miloš, jedva je dočekao ovo odbijanje velikih sila, pa je Ustav ukinut već 17. marta 1835. godine, samo mesec dana od donošenja.<ref name="Prvi srpski ustav"/> [[1838]]. godine je nametnut [[Turski ustav]], izdat u formi turskih [[ferman]]a. Uticaj na donošenje novog ustava vršili su Rusija (pokrovitelj) Turska (sizeren) i Austrija. == Značaj == Sretenjski ustav je prvi moderni srpski ustav. U njemu su izražene potrebe srpskog društva: nacionalna emancipacija, razbijanje feudalnih ustanova i autokratske vladavine. Ustav je rađen po uzoru na francuske ustavne povelje od 1814. i 1830. i belgijski ustav od 1831. godine, te je kao takav jedan od prvih demokratskih ustava svog doba. Ne računajući potonje ustave Jugoslavije, ovo je prvi od tri ustava Srbije, kao i njen jedini ustav do 1990. godine, koji je izričito definisao službeni jezik na teritoriji Srbije. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.archives.org.rs/41443e43a44343c43543d442438/42144043544243545a44143a438-443441442430432 Сретењски устав] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120328100927/http://www.archives.org.rs/41443e43a44343c43543d442438/42144043544243545a44143a438-443441442430432 |date=2012-03-28 }} (Архив Србије) * [http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2003/306-307/306-307_20.html Prvi srpski ustav] (republika) * [http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%A3%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%BE%D0%B4_1835._%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B5 Tekst Sretenjskog ustava na Wikiizvoru] * [http://digital.nb.rs/direct/RA-ustav-1835 Digitalna Narodna biblioteka Srbije: Ustav Knjaževstva Srbije iz 1835. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110214220736/http://digital.nb.rs/direct/RA-ustav-1835 |date=2011-02-14 }} * [http://www.istorijskabiblioteka.com/art:dimitrije-davidovic Dimitrije Davidović, autor Sretenjskog ustava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191117213141/http://www.istorijskabiblioteka.com/art:dimitrije-davidovic |date=2019-11-17 }} * [http://www.arhivnis.co.rs/cirilica/idelatnost/br%203/cstosedamg.htm Сто седамдесет година од доношења првог српског устава] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131102051707/http://www.arhivnis.co.rs/cirilica/idelatnost/br%203/cstosedamg.htm |date=2013-11-02 }} {{Ustavi Srbije}} [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:1835.]] 6gkophj73v1ltda48kk64hnlqind6ns 42715736 42715730 2026-11-01T23:09:28Z نوفاك اتشمان 11942 + 42715736 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Constitution of 1835.JPG|thumb|Prva strana Sretenjskog ustava]] [[Datoteka:Zastava sretenjski ustav.svg|thumb|Zastava Kneževine Srbije 1835. godine po Sretenjskom ustavu. U sredini grb sa ocilima oivičen maslinovom i hrastovom granom.]] [[Datoteka:Dimitrije Davidović.jpg|thumb|[[Dimitrije Davidović]], tvorac Ustava.]] '''Ustav Knjaževstva Srbije''' ([[slavenosrpski jezik|slsrp.]] ''Уставъ Княжества Сербїе''), poznat kao '''Sretenjski ustav''', prvi je [[ustav]] [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] iz [[1835]]. godine. Tvorac Ustava je [[Dimitrije Davidović]], učeni Srbin iz Austrije. Sretenjski ustav je prvi [[ustav]] u istoriji Srbije, i na prostoru [[bivša Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. Ovaj kratkotrajni ustav je bio jedan od modernijih, demokratskijih i liberalnijih ustava svog doba, a predstavljao je najistočniji odblesak [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Ukinut je pod pritiscima [[Turska|Turske]], [[Rusija|Rusije]] i [[Austrija|Austrije]] [[17. mart]]a 1835. godine, samo mesec dana od donošenja, a njegov tvorac je isteran iz službe.<ref name="Prvi srpski ustav">[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2003/306-307/306-307_20.html Prvi srpski ustav]</ref> [[15. februar]], dan kada je 1835. godine usvojen Sretenjski ustav, se obeležava kao [[Dan državnosti Srbije]]. == Stanje pre donošenja Ustava == Uzroci donošenja Ustava od 1835. godine su pre svega izloženi u karakteru vladavine tadašnjeg kneza Miloša Obrenovića. Knez je uspeo da se uz tursku podršku uzdigne na rang „baš kneza“ ili prvog kneza. Nakon Drugog srpskog ustanka, glavni knežev takmac u vlasti je bila Narodna kancelarija, pretvorena 1826. godine u Beogradski sud. Nezadovoljstvo Miloševim apsolutizmom je dovelo do dizanja mnogobrojnih buna. Njihov cilj je bio ograničiti Miloševu vlast. [[Miletina buna]] (januar 1835.) je bila neposredan povod za donošenje ustava. Ustav je donet na skupštini na [[Sretenje Gospodnje|Sretenje]] 2/14. februara 1835. godine, te se naziva i „'''Sretenjski ustav'''“. == Sadržaj Ustava == U članu 5. proglašeno je načelo podele vlasti na zakonodateljnu, zakonoizvršiteljnu i sudsku. No, ovo načelo nije dosledno sprovedeno. Centralni organi vlasti su: 1. knez 2. državni sovjet i 3. narodna skupština, dok „vlasti srpske“ čine samo knez i savet. Knez je neprikosnovena i neodgovorna ličnost. Šef je države. Poslušavši Državni sovjet daje zakone i uredbe. Njegovo dostojanstvo je nasledno. Nasleđuju muški potomci, ako ih nema muški potomci kneževog brata, ako ni njih nema muški potomci kneževih kćerki. Državni sovjet je telo kojim su srpski velikaši nastojali ograničiti kneževu vlast. To je svojevrstan oligarhijski organ. Članovi sovjeta su predsednik, sekretar, neodređen broj savetnika i popečitelji (ministri). Pravo zakonodavne inicijative imaju knez i Državni sovjet. Zakonodavni organi su knez i sovjet čije članove imenuje knez. Knez ima pravo da dva puta odbije zakonski predlog. Treći put ga usvaja ako ne ide na „pagubu“ naroda, ustava ili države. Izvršnu vlast dele knez i Državni sovjet. Sovjet u svom sastavu ima šest popečiteljstava: spoljašnji poslovi, unutrašnji poslovi, pravosuđe, finansije, vojska i prosveta. Popečitelji ne obrazuju kolegijalno telo - vladu. Za svoj su odgovorni knezu koji ih može smeniti, ali oni i dalje ostaju u Sovjetu kao savetnici. Savetnik je odgovoran za ono što čini i ne čini. Nisu politički odgovorni, ali odgovaraju za kršenje ustava, prava građana, povredu sultanove i kneževe ličnosti. Narodna skupština je sazivana kada je knez želeo da dobije njenu saglasnost, koja inače nije obavezivala. Na skupštini se uglavnom razrezivao porez. Poslanici su sto najodabranijih deputata iz svih okruga Srbije, stariji od 30 godina. Knez saziva i raspušta skupštinu ukazom. Skupština zaseda o Đurđevdanu. Glavna funkcija je određivanje danka za godinu dana. Popečiteljstvo finansija podnosi račune o prihodima i rashodima pred članove. Skupština nema pravo zakonodavne inicijative niti može da poziva popečitelje na odgovornost, ali može da izrazi želju za donošenjem zakona ili preispitivanjem rada određemog popečitelja. Narodna skupština je učestvovala u promeni ustava. Kvorum je bio 3/4 članova, dok je za promenu ustava trebalo da glasa 2/3 od broja prisutnih. Shodno tome ovaj ustav spada u kategoriju čvrstih. Sudska vlast pripada 1. okružnim sudovima 2. Velikom sudu u drugom stepenu kao apelaciji i 3. odeljenju Državnog sovjeta. Proglašeno je načelo nezavisnosti sdstva. Prava i slobode građana proklamovane ustavom su: neprikosnovenost ličnosti, pravo na zakonito suđenje, sloboda kretanja i nastanjivanja, nepovredivost stana, pravo na izbor zanimanja. Prisutni su članovi koji pokazuju na ostatke feudalzma, jer se navodi da je zabranjen kuluk, zagrađivanje seoskih šuma, te se proglašava sloboda raspolaganja zemljom. Ustav ne sadrži politička prava. Član 127. navodi da je zvaničan jezik u sudstvu i upravi srpski jezik. Činovnici su na položaju doživotno. Njihov položaj je nenasledan. Mogu biti otpušteni samo uz sudsku krivicu. Imaju pravo na penziju. Ne smeju se baviti trgovinom ni zanatstvom. Činovnici su bili retko pismeno stanovništvo. Članovi o crkvi potvrđuju odredbe Konkordata od 1831. godine, koji je potpisan sa Carigradom. == Ishod Ustava == Imajući u vidu da je ustav najviši pravni akt jedne zemlje, a da je Srbija tada bila vazalna kneževina Osmanskog carstva, Porta se protivila njenom donošenju. Austrija je takođe bila protiv ustava, jer ga ni sama nije imala. Rusija je donošenje ustava prokomentarisla kao „francuski rasad u turskoj šumi“. Kada je srpski izaslanik Mihailo German krajem februara odneo Ustav u Carigrad, turski ministar inostranih poslova je izjavio da je to "zarazitelna konstitucija". Ruski poslanik u Carigradu Butenjev bio je još strožiji, optužujući Srbe da su napravili francusko-švajcarsku konstituciju. Bile su mu problematične i boje na srpskoj zastavi jer su iste kao i na francuskoj. Knez Miloš, jedva je dočekao ovo odbijanje velikih sila, pa je Ustav ukinut već 17. marta 1835. godine, samo mesec dana od donošenja.<ref name="Prvi srpski ustav"/> [[1838]]. godine je nametnut [[Turski ustav]], izdat u formi turskih [[ferman]]a. Uticaj na donošenje novog ustava vršili su Rusija (pokrovitelj) Turska (sizeren) i Austrija. == Značaj == Sretenjski ustav je prvi moderni srpski ustav. U njemu su izražene potrebe srpskog društva: nacionalna emancipacija, razbijanje feudalnih ustanova i autokratske vladavine. Ustav je rađen po uzoru na francuske ustavne povelje od 1814. i 1830. i belgijski ustav od 1831. godine, te je kao takav jedan od prvih demokratskih ustava svog doba. Ne računajući potonje ustave Jugoslavije, ovo je prvi od tri ustava Srbije, kao i njen jedini ustav do [[Ustav Srbije iz 1990.|1990]]. godine,<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom.<br>Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref> koji je izričito definisao službeni jezik (kao [[srpski jezik|srpski]]) na teritoriji Srbije.<ref>Član 127. [[:s:sr:Устав Књажества Сербије (1835)|Ustav Knjažestva Serbije (1835.)]]: {{citat|„Sva djela sudejska i sviju ostali vlasti i zavedenija Srbski otpravljaju se Srbskim jezikom.”}}</ref> == Reference == {{reflista}} == Vanjske veze == * [http://www.archives.org.rs/41443e43a44343c43543d442438/42144043544243545a44143a438-443441442430432 Сретењски устав] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120328100927/http://www.archives.org.rs/41443e43a44343c43543d442438/42144043544243545a44143a438-443441442430432 |date=2012-03-28 }} (Архив Србије) * [http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2003/306-307/306-307_20.html Prvi srpski ustav] (republika) * [http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%A3%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%BE%D0%B4_1835._%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B5 Tekst Sretenjskog ustava na Wikiizvoru] * [http://digital.nb.rs/direct/RA-ustav-1835 Digitalna Narodna biblioteka Srbije: Ustav Knjaževstva Srbije iz 1835. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110214220736/http://digital.nb.rs/direct/RA-ustav-1835 |date=2011-02-14 }} * [http://www.istorijskabiblioteka.com/art:dimitrije-davidovic Dimitrije Davidović, autor Sretenjskog ustava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191117213141/http://www.istorijskabiblioteka.com/art:dimitrije-davidovic |date=2019-11-17 }} * [http://www.arhivnis.co.rs/cirilica/idelatnost/br%203/cstosedamg.htm Сто седамдесет година од доношења првог српског устава] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131102051707/http://www.arhivnis.co.rs/cirilica/idelatnost/br%203/cstosedamg.htm |date=2013-11-02 }} {{Ustavi Srbije}} [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:1835.]] 795bivhaf2tnsenbhiseuexnbtd88nb 42715738 42715736 2026-11-01T23:24:14Z نوفاك اتشمان 11942 + 42715738 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Constitution of 1835.JPG|thumb|Prva strana Sretenjskog ustava]] [[Datoteka:Zastava sretenjski ustav.svg|thumb|Zastava Kneževine Srbije 1835. godine po Sretenjskom ustavu. U sredini grb sa ocilima oivičen maslinovom i hrastovom granom.]] [[Datoteka:Dimitrije Davidović.jpg|thumb|[[Dimitrije Davidović]], tvorac Ustava.]] '''Ustav Knjaževstva Srbije''' ([[slavenosrpski jezik|slsrp.]] ''Уставъ Княжества Сербїе''), poznat kao '''Sretenjski ustav''', prvi je [[ustav]] [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] iz [[1835]]. godine. Tvorac Ustava je [[Dimitrije Davidović]], učeni Srbin iz Austrije. Sretenjski ustav je prvi [[ustav]] u istoriji Srbije, i na prostoru [[bivša Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. Ovaj kratkotrajni ustav je bio jedan od modernijih, demokratskijih i liberalnijih ustava svog doba, a predstavljao je najistočniji odblesak [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Ukinut je pod pritiscima [[Turska|Turske]], [[Rusija|Rusije]] i [[Austrija|Austrije]] [[17. mart]]a 1835. godine, samo mesec dana od donošenja, a njegov tvorac je isteran iz službe.<ref name="Prvi srpski ustav">[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2003/306-307/306-307_20.html Prvi srpski ustav]</ref> [[15. februar]], dan kada je 1835. godine usvojen Sretenjski ustav, se obeležava kao [[Dan državnosti Srbije]]. == Stanje pre donošenja Ustava == Uzroci donošenja Ustava od 1835. godine su pre svega izloženi u karakteru vladavine tadašnjeg kneza Miloša Obrenovića. Knez je uspeo da se uz tursku podršku uzdigne na rang „baš kneza“ ili prvog kneza. Nakon Drugog srpskog ustanka, glavni knežev takmac u vlasti je bila Narodna kancelarija, pretvorena 1826. godine u Beogradski sud. Nezadovoljstvo Miloševim apsolutizmom je dovelo do dizanja mnogobrojnih buna. Njihov cilj je bio ograničiti Miloševu vlast. [[Miletina buna]] (januar 1835.) je bila neposredan povod za donošenje ustava. Ustav je donet na skupštini na [[Sretenje Gospodnje|Sretenje]] 2/14. februara 1835. godine, te se naziva i „'''Sretenjski ustav'''“. == Sadržaj Ustava == U članu 5. proglašeno je načelo podele vlasti na zakonodateljnu, zakonoizvršiteljnu i sudsku. No, ovo načelo nije dosledno sprovedeno. Centralni organi vlasti su: 1. knez 2. državni sovjet i 3. narodna skupština, dok „vlasti srpske“ čine samo knez i savet. Knez je neprikosnovena i neodgovorna ličnost. Šef je države. Poslušavši Državni sovjet daje zakone i uredbe. Njegovo dostojanstvo je nasledno. Nasleđuju muški potomci, ako ih nema muški potomci kneževog brata, ako ni njih nema muški potomci kneževih kćerki. Državni sovjet je telo kojim su srpski velikaši nastojali ograničiti kneževu vlast. To je svojevrstan oligarhijski organ. Članovi sovjeta su predsednik, sekretar, neodređen broj savetnika i popečitelji (ministri). Pravo zakonodavne inicijative imaju knez i Državni sovjet. Zakonodavni organi su knez i sovjet čije članove imenuje knez. Knez ima pravo da dva puta odbije zakonski predlog. Treći put ga usvaja ako ne ide na „pagubu“ naroda, ustava ili države. Izvršnu vlast dele knez i Državni sovjet. Sovjet u svom sastavu ima šest popečiteljstava: spoljašnji poslovi, unutrašnji poslovi, pravosuđe, finansije, vojska i prosveta. Popečitelji ne obrazuju kolegijalno telo - vladu. Za svoj su odgovorni knezu koji ih može smeniti, ali oni i dalje ostaju u Sovjetu kao savetnici. Savetnik je odgovoran za ono što čini i ne čini. Nisu politički odgovorni, ali odgovaraju za kršenje ustava, prava građana, povredu sultanove i kneževe ličnosti. Narodna skupština je sazivana kada je knez želeo da dobije njenu saglasnost, koja inače nije obavezivala. Na skupštini se uglavnom razrezivao porez. Poslanici su sto najodabranijih deputata iz svih okruga Srbije, stariji od 30 godina. Knez saziva i raspušta skupštinu ukazom. Skupština zaseda o Đurđevdanu. Glavna funkcija je određivanje danka za godinu dana. Popečiteljstvo finansija podnosi račune o prihodima i rashodima pred članove. Skupština nema pravo zakonodavne inicijative niti može da poziva popečitelje na odgovornost, ali može da izrazi želju za donošenjem zakona ili preispitivanjem rada određemog popečitelja. Narodna skupština je učestvovala u promeni ustava. Kvorum je bio 3/4 članova, dok je za promenu ustava trebalo da glasa 2/3 od broja prisutnih. Shodno tome ovaj ustav spada u kategoriju čvrstih. Sudska vlast pripada 1. okružnim sudovima 2. Velikom sudu u drugom stepenu kao apelaciji i 3. odeljenju Državnog sovjeta. Proglašeno je načelo nezavisnosti sdstva. Prava i slobode građana proklamovane ustavom su: neprikosnovenost ličnosti, pravo na zakonito suđenje, sloboda kretanja i nastanjivanja, nepovredivost stana, pravo na izbor zanimanja. Prisutni su članovi koji pokazuju na ostatke feudalzma, jer se navodi da je zabranjen kuluk, zagrađivanje seoskih šuma, te se proglašava sloboda raspolaganja zemljom. Ustav ne sadrži politička prava. Član 127. navodi da je zvaničan jezik u sudstvu i upravi srpski jezik. Činovnici su na položaju doživotno. Njihov položaj je nenasledan. Mogu biti otpušteni samo uz sudsku krivicu. Imaju pravo na penziju. Ne smeju se baviti trgovinom ni zanatstvom. Činovnici su bili retko pismeno stanovništvo. Članovi o crkvi potvrđuju odredbe Konkordata od 1831. godine, koji je potpisan sa Carigradom. == Ishod Ustava == Imajući u vidu da je ustav najviši pravni akt jedne zemlje, a da je Srbija tada bila vazalna kneževina Osmanskog carstva, Porta se protivila njenom donošenju. Austrija je takođe bila protiv ustava, jer ga ni sama nije imala. Rusija je donošenje ustava prokomentarisla kao „francuski rasad u turskoj šumi“. Kada je srpski izaslanik Mihailo German krajem februara odneo Ustav u Carigrad, turski ministar inostranih poslova je izjavio da je to "zarazitelna konstitucija". Ruski poslanik u Carigradu Butenjev bio je još strožiji, optužujući Srbe da su napravili francusko-švajcarsku konstituciju. Bile su mu problematične i boje na srpskoj zastavi jer su iste kao i na francuskoj. Knez Miloš, jedva je dočekao ovo odbijanje velikih sila, pa je Ustav ukinut već 17. marta 1835. godine, samo mesec dana od donošenja.<ref name="Prvi srpski ustav"/> [[1838]]. godine je nametnut [[Turski ustav]], izdat u formi turskih [[ferman]]a. Uticaj na donošenje novog ustava vršili su Rusija (pokrovitelj) Turska (sizeren) i Austrija. == Značaj == Sretenjski ustav je prvi moderni srpski ustav. U njemu su izražene potrebe srpskog društva: nacionalna emancipacija, razbijanje feudalnih ustanova i autokratske vladavine. Ustav je rađen po uzoru na francuske ustavne povelje od 1814. i 1830. i belgijski ustav od 1831. godine, te je kao takav jedan od prvih demokratskih ustava svog doba. Ne računajući potonje ustave Jugoslavije, ovo je prvi od tri ustava Srbije,<ref name="ustavsrb1835">Član 127. [[:s:sr:Устав Књажества Сербије (1835)|Ustav Knjažestva Serbije (1835.)]]: {{citat|„Sva djela sudejska i sviju ostali vlasti i zavedenija Srbski otpravljaju se Srbskim jezikom.”}}</ref> kao i njen jedini ustav do [[Ustav Srbije iz 1990.|1990]]. godine,<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom.<br>Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref> koji je izričito definisao službeni jezik (kao [[srpski jezik|srpski]]) na teritoriji Srbije.<ref name="ustavsrb1835" /> == Reference == {{reflista}} == Vanjske veze == * [http://www.archives.org.rs/41443e43a44343c43543d442438/42144043544243545a44143a438-443441442430432 Сретењски устав] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120328100927/http://www.archives.org.rs/41443e43a44343c43543d442438/42144043544243545a44143a438-443441442430432 |date=2012-03-28 }} (Архив Србије) * [http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2003/306-307/306-307_20.html Prvi srpski ustav] (republika) * [http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%A3%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%BE%D0%B4_1835._%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B5 Tekst Sretenjskog ustava na Wikiizvoru] * [http://digital.nb.rs/direct/RA-ustav-1835 Digitalna Narodna biblioteka Srbije: Ustav Knjaževstva Srbije iz 1835. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110214220736/http://digital.nb.rs/direct/RA-ustav-1835 |date=2011-02-14 }} * [http://www.istorijskabiblioteka.com/art:dimitrije-davidovic Dimitrije Davidović, autor Sretenjskog ustava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191117213141/http://www.istorijskabiblioteka.com/art:dimitrije-davidovic |date=2019-11-17 }} * [http://www.arhivnis.co.rs/cirilica/idelatnost/br%203/cstosedamg.htm Сто седамдесет година од доношења првог српског устава] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131102051707/http://www.arhivnis.co.rs/cirilica/idelatnost/br%203/cstosedamg.htm |date=2013-11-02 }} {{Ustavi Srbije}} [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:1835.]] suw2b5fmumap18aglppgrqen8iwoexr 42715744 42715738 2026-11-02T00:03:53Z نوفاك اتشمان 11942 + 42715744 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Constitution of 1835.JPG|thumb|Prva strana Sretenjskog ustava]] [[Datoteka:Zastava sretenjski ustav.svg|thumb|Zastava Kneževine Srbije 1835. godine po Sretenjskom ustavu. U sredini grb sa ocilima oivičen maslinovom i hrastovom granom.]] [[Datoteka:Dimitrije Davidović.jpg|thumb|[[Dimitrije Davidović]], tvorac Ustava.]] '''Ustav Knjaževstva Srbije''' ([[slavenosrpski jezik|slsrp.]] ''Уставъ Княжества Сербїе''), poznat kao '''Sretenjski ustav''', prvi je [[ustav]] [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] iz [[1835]]. godine. Tvorac Ustava je [[Dimitrije Davidović]], učeni Srbin iz Austrije. Sretenjski ustav je prvi [[ustav]] u istoriji Srbije, i na prostoru [[bivša Jugoslavija|bivše Jugoslavije]]. Ovaj kratkotrajni ustav je bio jedan od modernijih, demokratskijih i liberalnijih ustava svog doba, a predstavljao je najistočniji odblesak [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Ukinut je pod pritiscima [[Turska|Turske]], [[Rusija|Rusije]] i [[Austrija|Austrije]] [[17. mart]]a 1835. godine, samo mesec dana od donošenja, a njegov tvorac je isteran iz službe.<ref name="Prvi srpski ustav">[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2003/306-307/306-307_20.html Prvi srpski ustav]</ref> [[15. februar]], dan kada je 1835. godine usvojen Sretenjski ustav, se obeležava kao [[Dan državnosti Srbije]]. == Stanje pre donošenja Ustava == Uzroci donošenja Ustava od 1835. godine su pre svega izloženi u karakteru vladavine tadašnjeg kneza Miloša Obrenovića. Knez je uspeo da se uz tursku podršku uzdigne na rang „baš kneza“ ili prvog kneza. Nakon Drugog srpskog ustanka, glavni knežev takmac u vlasti je bila Narodna kancelarija, pretvorena 1826. godine u Beogradski sud. Nezadovoljstvo Miloševim apsolutizmom je dovelo do dizanja mnogobrojnih buna. Njihov cilj je bio ograničiti Miloševu vlast. [[Miletina buna]] (januar 1835.) je bila neposredan povod za donošenje ustava. Ustav je donet na skupštini na [[Sretenje Gospodnje|Sretenje]] 2/14. februara 1835. godine, te se naziva i „'''Sretenjski ustav'''“. == Sadržaj Ustava == U članu 5. proglašeno je načelo podele vlasti na zakonodateljnu, zakonoizvršiteljnu i sudsku. No, ovo načelo nije dosledno sprovedeno. Centralni organi vlasti su: 1. knez 2. državni sovjet i 3. narodna skupština, dok „vlasti srpske“ čine samo knez i savet. Knez je neprikosnovena i neodgovorna ličnost. Šef je države. Poslušavši Državni sovjet daje zakone i uredbe. Njegovo dostojanstvo je nasledno. Nasleđuju muški potomci, ako ih nema muški potomci kneževog brata, ako ni njih nema muški potomci kneževih kćerki. Državni sovjet je telo kojim su srpski velikaši nastojali ograničiti kneževu vlast. To je svojevrstan oligarhijski organ. Članovi sovjeta su predsednik, sekretar, neodređen broj savetnika i popečitelji (ministri). Pravo zakonodavne inicijative imaju knez i Državni sovjet. Zakonodavni organi su knez i sovjet čije članove imenuje knez. Knez ima pravo da dva puta odbije zakonski predlog. Treći put ga usvaja ako ne ide na „pagubu“ naroda, ustava ili države. Izvršnu vlast dele knez i Državni sovjet. Sovjet u svom sastavu ima šest popečiteljstava: spoljašnji poslovi, unutrašnji poslovi, pravosuđe, finansije, vojska i prosveta. Popečitelji ne obrazuju kolegijalno telo - vladu. Za svoj su odgovorni knezu koji ih može smeniti, ali oni i dalje ostaju u Sovjetu kao savetnici. Savetnik je odgovoran za ono što čini i ne čini. Nisu politički odgovorni, ali odgovaraju za kršenje ustava, prava građana, povredu sultanove i kneževe ličnosti. Narodna skupština je sazivana kada je knez želeo da dobije njenu saglasnost, koja inače nije obavezivala. Na skupštini se uglavnom razrezivao porez. Poslanici su sto najodabranijih deputata iz svih okruga Srbije, stariji od 30 godina. Knez saziva i raspušta skupštinu ukazom. Skupština zaseda o Đurđevdanu. Glavna funkcija je određivanje danka za godinu dana. Popečiteljstvo finansija podnosi račune o prihodima i rashodima pred članove. Skupština nema pravo zakonodavne inicijative niti može da poziva popečitelje na odgovornost, ali može da izrazi želju za donošenjem zakona ili preispitivanjem rada određemog popečitelja. Narodna skupština je učestvovala u promeni ustava. Kvorum je bio 3/4 članova, dok je za promenu ustava trebalo da glasa 2/3 od broja prisutnih. Shodno tome ovaj ustav spada u kategoriju čvrstih. Sudska vlast pripada 1. okružnim sudovima 2. Velikom sudu u drugom stepenu kao apelaciji i 3. odeljenju Državnog sovjeta. Proglašeno je načelo nezavisnosti sdstva. Prava i slobode građana proklamovane ustavom su: neprikosnovenost ličnosti, pravo na zakonito suđenje, sloboda kretanja i nastanjivanja, nepovredivost stana, pravo na izbor zanimanja. Prisutni su članovi koji pokazuju na ostatke feudalzma, jer se navodi da je zabranjen kuluk, zagrađivanje seoskih šuma, te se proglašava sloboda raspolaganja zemljom. Ustav ne sadrži politička prava. Član 127. navodi da je zvaničan jezik u sudstvu i upravi srpski jezik. Činovnici su na položaju doživotno. Njihov položaj je nenasledan. Mogu biti otpušteni samo uz sudsku krivicu. Imaju pravo na penziju. Ne smeju se baviti trgovinom ni zanatstvom. Činovnici su bili retko pismeno stanovništvo. Članovi o crkvi potvrđuju odredbe Konkordata od 1831. godine, koji je potpisan sa Carigradom. == Ishod Ustava == Imajući u vidu da je ustav najviši pravni akt jedne zemlje, a da je Srbija tada bila vazalna kneževina Osmanskog carstva, Porta se protivila njenom donošenju. Austrija je takođe bila protiv ustava, jer ga ni sama nije imala. Rusija je donošenje ustava prokomentarisla kao „francuski rasad u turskoj šumi“. Kada je srpski izaslanik Mihailo German krajem februara odneo Ustav u Carigrad, turski ministar inostranih poslova je izjavio da je to "zarazitelna konstitucija". Ruski poslanik u Carigradu Butenjev bio je još strožiji, optužujući Srbe da su napravili francusko-švajcarsku konstituciju. Bile su mu problematične i boje na srpskoj zastavi jer su iste kao i na francuskoj. Knez Miloš, jedva je dočekao ovo odbijanje velikih sila, pa je Ustav ukinut već 17. marta 1835. godine, samo mesec dana od donošenja.<ref name="Prvi srpski ustav"/> [[1838]]. godine je nametnut [[Turski ustav]], izdat u formi turskih [[ferman]]a. Uticaj na donošenje novog ustava vršili su Rusija (pokrovitelj) Turska (sizeren) i Austrija. == Značaj == Sretenjski ustav je prvi moderni srpski ustav. U njemu su izražene potrebe srpskog društva: nacionalna emancipacija, razbijanje feudalnih ustanova i autokratske vladavine. Ustav je rađen po uzoru na francuske ustavne povelje od 1814. i 1830. i belgijski ustav od 1831. godine, te je kao takav jedan od prvih demokratskih ustava svog doba. Ne računajući potonje državne ustave Jugoslavije i pokrajinske ustave, ovo je prvi od tri ustava Srbije,<ref name="ustavsrb1835">Član 127. [[:s:sr:Устав Књажества Сербије (1835)|Ustav Knjažestva Serbije (1835.)]]: {{citat|„Sva djela sudejska i sviju ostali vlasti i zavedenija Srbski otpravljaju se Srbskim jezikom.”}}</ref> kao i njen jedini ustav do [[Ustav Srbije iz 1990.|1990]]. godine,<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom.<br>Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref> koji je izričito definisao službeni jezik (kao [[srpski jezik|srpski]]) na teritoriji Srbije.<ref name="ustavsrb1835" /> == Reference == {{reflista}} == Vanjske veze == * [http://www.archives.org.rs/41443e43a44343c43543d442438/42144043544243545a44143a438-443441442430432 Сретењски устав] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120328100927/http://www.archives.org.rs/41443e43a44343c43543d442438/42144043544243545a44143a438-443441442430432 |date=2012-03-28 }} (Архив Србије) * [http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2003/306-307/306-307_20.html Prvi srpski ustav] (republika) * [http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%A3%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D0%BE%D0%B4_1835._%D0%B3%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B5 Tekst Sretenjskog ustava na Wikiizvoru] * [http://digital.nb.rs/direct/RA-ustav-1835 Digitalna Narodna biblioteka Srbije: Ustav Knjaževstva Srbije iz 1835. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110214220736/http://digital.nb.rs/direct/RA-ustav-1835 |date=2011-02-14 }} * [http://www.istorijskabiblioteka.com/art:dimitrije-davidovic Dimitrije Davidović, autor Sretenjskog ustava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191117213141/http://www.istorijskabiblioteka.com/art:dimitrije-davidovic |date=2019-11-17 }} * [http://www.arhivnis.co.rs/cirilica/idelatnost/br%203/cstosedamg.htm Сто седамдесет година од доношења првог српског устава] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131102051707/http://www.arhivnis.co.rs/cirilica/idelatnost/br%203/cstosedamg.htm |date=2013-11-02 }} {{Ustavi Srbije}} [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] [[Kategorija:1835.]] 3ldzmdb26y4q6ivbbdroxdl1f2178pk 0 34311 42715693 42643488 2026-11-01T19:05:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715693 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tree.ring.arp.jpg|250px|right|thumb|Godovi na drvu bristolskog ZOO-vrta]] '''God''' ili '''godišnji prsten''' je naziv za prirast [[drveće|drva]] u debljinu kod višegodišnjih [[golosjemenjače|golosjemenjača]] i drvenastih dvosupnica. Godovi se na poprečnom presjeku drva vide kao koncentrični prstenovi. Godovi nastaju tako da se djelovanjem embrionalnih [[ćelija (biologija)|stanica]] na vršku razvija novo tkivo, iz koga procesom diferencijacije nastaju osnovno tkivo, žile i kožno tkivo mladog drveta. Žile su kod golosjemenjača i dvosupnica poredane u krugu, a između njih u radijalnom smjeru teku parenhimatske zrake [[srčika|srčike]]. U toku vegetacijske sezone nije rad tvornog tkiva jednako intenzivan. U rano [[proljeće]] nastaju veliki elementi (stanice). Tokom ljeta počinju se razvijati sve manji i manji elementi, da bi krajem ljeta i početkom jeseni diobe nestale. Zbog toga se na poprečnom presjeku drva vidi jasna granica između drva starijeg i drva mlađeg goda. Brojanje godova je metoda kojom se određuje starost drva. Godovi također služe za datiranje određenih godina, a ta se metoda, koju je razvio [[A. E. Douglass]], naziva '''dendrokronologija'''. == Vanjske veze == {{Commonscat|Growth rings}} * [http://web.utk.edu/~grissino/ Henri D. Grissino-Mayer's Ultimate Tree Ring Web Pages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130807194447/http://web.utk.edu/~grissino/ |date=2013-08-07 }} * [http://www.ltrr.arizona.edu The Laboratory of Tree-Ring Research] * [https://web.archive.org/web/20050728074026/http://www.arts.cornell.edu/dendro/ Wiener Laboratory for Aegean and Near Eastern Dendrochronology] at [[Cornell University]] * [http://www.dr-beuting.de/index_en.php Dendrochronology on musical instruments and art objects] * [http://web.utk.edu/~grissino/ltrs/ University of Tennessee Dendrochronology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090920055518/http://web.utk.edu/~grissino/ltrs/ |date=2009-09-20 }} * [http://www.dendrochronology.com/ Oxford Dendrochronology Laboratory] * [http://www.geog.uvic.ca/dept/uvtrl/uvtrl.htm University of Victoria Tree Ring Laboratory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081219084755/http://www.geog.uvic.ca/dept/uvtrl/uvtrl.htm |date=2008-12-19 }} * [http://www01.wsl.ch/glossary/ WST Online Glossary of Dendrochronology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070702133043/http://www01.wsl.ch/glossary/ |date=2007-07-02 }} at [[ETH Zurich]] * [http://www.mta.ca/madlab/ Mount Allison University Dendrochronology Laboratory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090218005118/http://www.mta.ca/madlab/ |date=2009-02-18 }} * [http://www.researchchannel.org/prog/displayevent.aspx?rID=4890&fID=345 Linda Brubaker, UW professor of dendrochronology,] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927000212/http://www.researchchannel.org/prog/displayevent.aspx?rID=4890&fID=345 |date=2007-09-27 }} shows how dendrochronological research helps us reconstruct prior climate conditions and advance our knowledge of the effects of global climate change * [http://www.tree-ringdating.co.uk/ Nottingham Tree-Ring Dating Laboratory] [[Kategorija:Hronologija]] [[Kategorija:Drveće]] cuwlqmtlkr80vx7rv64dqqvmiukl2bh 0 35958 42715801 42692338 2026-11-02T05:50:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715801 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Territories of Dynasties in China.gif|250px|right|thumb|Teritorijalne izmjene u kineskoj historiji]] '''Istorija Kine''' prema tradiciji temeljenoj na kasnijim [[Istorija|istorijskim]] zapisima počinje u periodu [[Tri Uzvišena i Pet Careva|Tri Suverena i Pet Careva]] od oko prije 5000 godina, a prvi arheološki nalazi koji te zapise djelomičnu potvrđuju datiraju od [[16. vijek pne.|16. vijeka pne.]]. [[Kina]] se zato smatra jednom od najstarijih kontinuiranih [[civilizacija]]. Oklopi [[kornjača]] s oznakama koje podsjećaju na drevno [[kinesko pismo]] iz doba [[Dinastija Shang|dinastije Shang]] su [[radiokarbonsko datiranje|radiokarbonski datirane]] na oko [[1500. pne.]] Kineska civilizacija je nastala u gradovima-državama u dolini [[Žuta rijeka|Žute rijeke]]. Godina [[221. pne.]] se uzima kao datum kada je Kina konačno postala ujedinjena kao veliko kraljevstvo. [[Dinastije u kineskoj historiji|Dinastije]] koje su slijedile su razvile [[Birokracija|birokratske]] sisteme koje su omogućile [[Car Kine|kineskom caru]] da vlada velikom teritorijom. Kinu je prvi ujedinio [[Qin Shi Huang]] godine [[221. pne.]] Kina je nakon toga prolazila kroz period političkog jedinstva i nejedinstva, a povremeno su njome dominirali stranci, većina od kojih se asimilirala u kinesko stanovništvo. Kulturni i politički utjecaji iz mnogih dijelova [[Azija|Azije]], preko valova doseljavanja, ekspanzije i asimilacije, stopili su se u [[Kultura Kine|kinesku kulturu]]. == Praistorijska Kina == {{Historija Kine}} [[Datoteka:Neolithic bone flute.jpg|left|thumb|200px|''Frula Gudi'' pronađena u [[Jiahu]], Muzej u [[Henan]]u.]] Kina je geografski i klimatski bila pogodno mjesto za naseljavanje ljudi koji su se tim područjima počeli naseljavati prije 500.000 godina. Prije toga, u jugoistočnoj Kini, pronađeni su ostaci ranih [[Hominidi|hominida]] slični [[Javanski čovjek|javanskom čovjeku]]. [[Pekinški čovjek]], podvrsta ''[[homo erectus]]a'', živio je oko Po Haia, na jugoistoku, ali i u srednjoj i južnoj Kini. ''[[Homo sapiens]]'' se pojavio u [[paleolitik|paleolit]]u u području Ordos, na sjeveru i jugozapadu, oko 30.000. pne. Kasnije [[Mezolitik|mezolitske]] kulture cvjetale su na sjeveru, jugu i jugozapadu te na Tajvanu. [[Neolitik|Neolitske]] [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] zajednice, izravni preci kineske kulture, javile su se oko [[7500. pne.]] u južnoj Kini i u brdskim krajevima prekrivenima praporom, gdje je tlo riječnih terasa s dobrim odvodnjavanjem bilo idealno za ranu poljoprivredu. Jedno od najranijih nalazišta je Pan-p'o, s okruglim i pravokutnim kućama, lončarskim pećima i grobljima. U dolini [[Žuta rijeka|Žute rijeke]] postojao je uzgoj [[svinja]], a rana poljoprivreda ovisila je o prosu, dok u delti rijeke [[Yangtze]] postoje dokazi o [[riža|rižištima]] koja su postojala već u 5. milenijumu pne. [[Datoteka:CMOC Treasures of Ancient China exhibit - black pottery goblet.jpg|thumb|180px|''Shandong Longshan vaza'', (oko 2500. - 2000. pne.), [[Jiaoxian]].]] Rana historija Kine, kojoj nedostaju pisani spomenici, je opisana u kasnijim dokumentima iz dinastije Shang mnogo vijekova kasnije. Kako su Kinezi pokušali introspektivno pisati o minulim vijekovima, često su miješali mitove sa činjenicama. U 6. milenijumu pne. javila se [[Jiahu kultura]], a u [[Damaidi]] u [[Ningxia]] oblasti pronađeno je 3.172 neolitskih [[gravira]] na kamenu koje predstavljaju 8.453 znakova kao što su: sunce, mjesec, zvijezde, bogovi i scene lova. Ovi [[piktogram]]i se smatraju veoma sličnima najranijim znakovima kineskog pisma.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/6669569.stm|title=news.bbc.co.uk/2/hi/asia-pacific/6669569.stm<!--INSERT TITLE-->|accessdate=6. VII 2007.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.xinhuanet.com/english/2007-05/18/content_6121225.htm|title=Gravire koje će prepraviti povijest kineskih znakova|publisher=[[Xinhua]] online|date=[[18. V 2007.]]|accessdate=19. V 2007.|archive-date=2017-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20170303223737/http://news.xinhuanet.com/english/2007-05/18/content_6121225.htm|url-status=dead}}</ref> Do [[3000. pne.]] razvile su se profinjene vještine, kao što je rezbarenje [[žad]]a, a umjesto sela pojavljuju se male općine. Prva značajnija neolitska kultura u Kini je [[Kultura Yangshao]] ({{zh|c=仰韶文化|p=Yǎngsháo wénhuà}}), koja se razvila u srednjem toku Žute rijeke, u današnjem [[Henan]]u, odnosno južnim dijelovima provincija [[Shanxi]]; njeni pripadnici su uzgajali [[proso]], [[pšenica|pšenicu]] i [[riža|rižu]], isto kao i [[svinja|svinje]], [[koza|koze]] i [[govedo|goveda]], iako je glavni izvor hrane još uvijek bio [[lov]] i [[ribolov]]. Iz te kulture, koja je trajala od oko 5000. pne. do cca. 2500. pne. datira i prva kineska [[keramika]]. Ljudski ostaci iz tog perioda sugeriraju da se njeni nosioci nisu previše razlikovali od današnjih [[Kinezi|Kineza]]. Kulturu Yangshao je zamijenila [[Kultura Longshan]] ([[2500. pne.]] – [[1800. pne.]]) nazvana je po osebujnoj crnoj lončariji, a karakteriziraju je naselja s obrambenim zidovima, prvo pripitomljavanje [[konj]]a te nova, naprednija tehnologija, kao npr. [[lončarsko kolo]]. === Dinastija Xia === {{glavni|Dinastija Xia}} Dinastija Xia je prva koja je opisana u drevnim kineskim tekstovima kao što su ''[[Zapisi Velikog historičara]]'' i ''Anali na bambusu'', iz oko [[2100. pne.]] do [[1600. pne.]]<ref>{{cite web|url=http://www-chaos.umd.edu/history/ancient1.html|title=Drevne dinastije|publisher=University of Maryland|accessdate=12. I 2008.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://exchanges.state.gov/culprop/cn04sum.html|title=Kulturna povijest i arheologija Kine|publisher=Ministarstvo kulture i obrazovanja, U.S. State Department|accessdate=12. I 2008.|archivedate=2007-12-15|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071215094418/http://exchanges.state.gov/culprop/cn04sum.html|deadurl=yes}}</ref> Većina [[arheolog]]a povezuje ovu dinastiju s iskopinama u [[Erlitou]] u središnjoj [[Henan]] provinciji,gdje su iskopane peći za broncu iz oko [[2000. pne.]] [[Datoteka:Early China.gif|thumb|left|200px|Kina od dinastije Shang do dinastije Han]] == Drevna Kina == === Dinastija Shang === {{glavni|dinastija Shang}} Oko 1600. pne. [[Kina]] je ušla u [[brončano doba]] s prvom arheološki potvrđenom vladarskom dinastijom - [[dinastija Shang|dinastijom Shang]], koja je vladala je od oko [[1520. pne.]] do [[1027. pne.]] U potrazi za rudnicima bakra dinastija Shang je mijenjala svoju prijestolnicu barem šest puta, a tri su iskopane: kod [[Cheng-chou]]a, [[Erh-li-t'ou]]a i [[An-yang]]a. Pronađena su i mnoga manja nalazišta, od kojih su neka smještena u dolini rijeke [[Yangtze]] i ukazuju na širenje dinastije Shang prema jugu. Veliki gradovi sa zaštitnim zidovima, bogate grobnice, raskošne bakrene posude, razvijeni obrt i najraniji kineski zapisi pokazuju bogatstvo i originalnost Shang kulture. Tada se počela oblikovati [[kineska kultura]] u obliku pisanog jezika, filozofije, a postupno se javila i stabilna socijalno-politička i ekonomska struktura. Ta je dinastija počela razvijati i trgovačke veze sa područjima centralne, sjeverne i istočne Azije. Veličina države Shanga se ne može precizno odrediti, iako joj je središte bilo u dolini Žute rijeke. Karakteristika Shang kulture su poznavanje pisma, razvoj prvih gradova i široko razvijena obrada [[bronca|bronce]]. U doba Shanga se počinje razvijati i kineska ekonomija, a [[puž]]evi služe kao prvi oblik [[valuta|valute]]. Dok je u doba Shanga tehnologija bila dobro razvijena, bronca se smatrala izuzetno vrijednom, te se koristila gotovo isključivo za izradu [[oružje|oružja]] ili izradu dragocjenih predmeta. Većina Kineza je još uvijek živjela na razini kamenog doba. Religija u doba Shanga je relativno nepoznata, ali su tadašnji Kinezi Shang vladare smatrali polubožanstvima i nazivali ih ''sinovima Neba''. Vjeruje se kako je postojao panteon na čijem je čelu bio bog ''Ti''. Vjeruje se da iz toga perioda potiče i kineski običaj štovanja predaka. === Dinastija Chou === {{glavni|Dinastija Chou}} U 11. vijeku pne. su područja dinastije Shang pokorili osvajači porijeklom ih zapadnih dijelova doline Žute rijeke - nekadašnji vazali Shanga - koji će potom ustanoviti dinastiju Chou (Zhou), najdugovječniju vladarsku dinastiju u kineskoj historiji, za čiji se početak tradicionalno navodi 1027. pne. a kraj 256. pne. Period dinastije Chou, koji se smatra vrhuncem kineskog brončanog doba, je važan zbog razvoja mnogih institucija kineske kulture, uključujući [[kineska filozofija|filozofiju]] i religije kao što su [[konfucijanstvo]] i [[taoizam]]. U Kini se u to vrijeme nastavila širiti upotreba bronce, a javlja se i [[željezo]]. Vladavina dinastije Chou se tradicionalno dijeli na dva velika perioda. Prvi od njih je Zapadni Chou, nazvan po tome što se prijestolnica vladara Choua nalazila na zapadu, oko današnjeg [[X'ian]]a, i koji je trajao od 1027. pne. do oko 772. pne. Za njega je karakteristično da se kineska država i kultura prvi put počela širiti na jug, odnosno javljati u područjima doline [[Yangtze]]a. Taj je period došao do kraja kada su prijestolnicu Choua napali i zauzeli "barbari" sa zapada. Kraljevi Choua su utočište morali pronaći na istoku, u području današnjeg [[Luoyang]]a, te se drugi period naziva Istočni Chou, a za njega je karakteristično slabljenje kraljevskog autoriteta, odnosno [[feudalizam|feudalna]] organizacija države. On se općenito dijeli na dva pod-perioda: [[period Proljeća i Jeseni]] (772. pne. - 481. pne.) i [[period Zaraćenih država]] (481. pne. - 256. pne.). ==== Period Proljeća i Jeseni ==== {{glavni|period Proljeća i Jeseni}} Period Proljeća i Jeseni, koji je počeo 772. pne. i, prema tradiciji, završio sa [[Konfucije]]vom smrću 481. pne., ime je dobio po historijskom tekstu ''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''. U njemu su kraljevi Choua, preseljeni iz svoje postojbine na istok i prisiljeni ovisiti o milosti svojih vazala, postepeno gubili svoje političke ovlasti, te postajali ceremonijalne figure. To je dovelo do razvoja [[feudalizam|feudalizma]], odnosno niza manjih političkih entiteta od kojih će neki postepeno postajati [[država|države]], a čiji će broj porasti na stotinu. Među njihovim vladarima se javljalo intenzivno suparništvo i borba za teritoriju, koja se odražavalo kroz niz oružanih sukoba, ali je isto tako dovelo i do potrebe za međusobnim savezima i razvoja [[diplomacija|diplomacije]]. Kineski feudalni gospodari su zbog stalnog međusobnog nadmetanja poticali razvoj tehnologije i reforme državne uprave, a što je poticalo i razvoj kineske [[inteligencija (klasa)|inteligencije]] čiji će im predstavnici - kasnije poznati kao [[Sto škola mišljenja]] - služiti kao savjetnici. Uz konfucijanizam i taoizam, u tom se periodu razvio i [[legalizam (kineska filozofija)|legalizam]] i [[mohizam]]. ==== Period Zaraćenih država ==== {{glavni|period Zaraćenih država}} Do početka 5. vijeka pne. su veliki kineski feudalci, odnosno njihove države, uspjeli postepeno anektirati male, tako da se njihov broj značajno smanjio. S druge strane malobrojne feudalne države dobijaju toliko vojne, političke i ekonomske snage da se njihovi vladari postepeno počinju nazivati kraljevima i odbacivati čak i formalnu odanost ceremonijalnim vladarima Choua. Te države također počinju provoditi značajne upravne i organizacijske reforme u smjeru vlastite [[centralizacija|centralizacije]], te iz toga perioda potiče podjela Kine na provincije i okruge koja će se održati do današnjih dana. Do 3. vijeka pne. [[Sedam zaraćenih država]] je u stanju mobilizirati dotada nezamislivo brojne [[vojska|vojske]]. U svemu tome je najviše uspjeha imala zapadna i u ranijim periodima marginalizirana država [[Qin (država)|Qin]], koja je krajem 4. vijeka pne. osvajanjem bogatog [[Sečuan]]a stekla značajnu prednost nad svojim suparnicima. === Ujedinjenje Kine === {{glavni|dinastija Qin}} Jačanje države Qin se nastavilo i u 3. vijeku pne. ali je njene vojne, ekonomske i intelektualne resurse maksimalno iskoristio njen vladar Zheng Ying, koji će kasnije postati poznat kao [[Qin Shi Huang]]. U nizu vojnih pohoda od 230. pne. do 221. pne. je pokorio svih šest suparničkih država, te se nakon toga proglasio prvim [[Car Kine|carem]]. Zbog toga ga kineska historija tradicionalno smatra osnivačem [[dinastija Qin|dinastije Qin]], odnosno od 221. pne. potiče ''carska era'' Kine koja će završiti uspostavom [[Republika Kina|Republike]] 1911. Qin Shi Huang je značajan vladar prije svega zbog toga što je prvi uspio ujediniti Kinu u politički entitet koji bi se mogao nazvati [[nacionalna država|nacionalnom državom]] u suvremenom smislu riječi. To je proveo ne samo vojnim putem, nego i brutalnom politikom državne centralizacije, odnosno standardizacije mjera, [[kineski pismo|pisma]] i [[kineski jezik|jezika]] kojom su gušene regionalne posebnosti. Qin Shi Huang je također sagradio prvi [[Kineski zid]] (dograđen u doba kasnije [[dinastija Ming|dinastije Ming]]) uz pomoć robovske radne snage. Zid je izgrađen kao obrana od neprijateljskih plemena iz [[srednja Azija|srednje Azije.]] Zaštićeno Kineskim zidom, '''carstvo Qin''' obuhvaćalo je današnju sjevernu i istočnu Kinu, te se počelo širiti na jug. Dinastija Qin se, međutim, nije održala. Njegov sin [[Qin Shi Er]] se pokazao nesposobnim ugušiti seriju seljačkih ustanaka, te je svrgnut 207. pne. nakon čega je Kina pala u doba višegodišnje anarhije. [[Datoteka:Han commanderies and kingdoms CE 2.jpg|thumb|left|Karta iz vremena dinastije Han]] == Dinastija Han == {{glavni|Dinastija Han}} Razjedinjenost Kine nakon propasti dinastije Qin je kratko trajala. Već 202. pne. je [[Liu Bang]] (刘邦), jedan od ustaničkih vođa, uspio sebe nametnuti svim ostalima i proglasiti se novim carem po imenu Gaozu (高祖) te osnovati dinastiju sa sjedištem u [[Chang'an]]u poznatu kao [[dinastija Han]]. Njegova vladavina je predstavljala svojevrstan kompromis između feudalizma karakterističnog za Zaraćene države i centralizma dinastije Han. U tu je svrhu počelo promicanje konfucijanstva kao svojevrsne državne ideologije i strogog [[meritokracija|meritokratskog]] sistema kadroviranja, koji je omogućio kvalitetu i stabilnost državne uprave. U takvim uvjetima je u Kini došlo do procvata kulture i tehnologije, ali su stvoreni uvjeti za teritorijalnu ekspanziju, koja je bila karakteristična za dugotrajnu vladavinu [[Car Wu od Hana|cara Wua]] kada se kineska vlast krajem 2. vijeka pne. i početkom 1. vijeka pne. proširila na dijelove današnje [[Sjeverna Koreja|Sjeverne Koreje]] i [[Vijetnam]]a. Vlast dinastije Han je nakratko prekinuta zahvaljujući ambicioznom [[kancelar (Kina)|kancelaru]] [[Wang Mang]]u koji je 9. godine n.e. preuzeo prijestolje proglasivši se carem i osnivačem [[dinastije Xin]]. Taj je period, međutim, kratko trajao, jer je Wang Mangova vlada godine 23. srušena u seljačkim ustancima. Nekoliko godina kasnije je Liu Xiu, jedan od pobunjeničkih vođa u srodstvu sa ranijim carevima, sebe proglasio novim carem pod imenom [[car Guangwu od Hana|Guangwu]]. Prijestolnica je premještena na istok u [[Luoyang]], zbog čega se ovaj period naziva Istočna dinastija Han, a raniji period Zapadna dinastija Han. Guangwu i njegovi nasljednici su donijeli novi period blagostanja i procvata kulture u Kini; iz tog perioda potiče pronalazak [[papir]]a. Istovremeno je došlo do prodora kineske vojske na zapad u [[Tarimska zavala|Tarimsku zavalu]] odakle se počeo kontrolirati [[Put svile]]. Preko njega je u Kinu prvi put počeo dolaziti i [[budizam]]. U drugoj polovici 2. vijeka, međutim, na dvoru dinastije Han sve više počinje jačati uticaj [[eunuh]]a, zahvaljujući kojima je zavladala sveopća [[korupcija]] u carskoj upravi. Sve teži nameti za obično stanovništvo, serija prirodnih katastrofa, kao i djelovanje apokaliptičnih [[taoizam|taoističkih]] sekti je 184. dovelo do velikog seljačkog ustanka čiji su učesnici bili poznati koa [[Žuti turbani]]. Iako ustanici nisu uspjeli svrgnuti carsku vlast, ona je izgubila svoj autoritet te postala tek običnom marionetom u rukama vojnih komandanata, pretvorenih u [[gospodar rata|gospodare rata]], a čije će suparništvo prerasti u permanentni građanski rat koji će raskomadati zemlju. == Šest dinastija == Propast dinastije Han je slijedio period viševjekovne anarhije i razjedinjenosti Kine poznat kao [[Šest dinastija]]. === Tri kraljevstva === {{glavni|Tri kraljevstva}} [[Datoteka:JinWarriorDetail.jpg|thumb|200px|Detalj vaze s prikazom ratnika dinastije Zapadni Chin.]] Od svih gospodara rata na [[kraj dinastije Han|kraju dinastije Han]] najviše uspjeha je imao [[Cao Cao]], čija je baza bila u sjevernoj Kini, i koji je od 196. držao pod "zaštitom" [[Car Xian od Hana|Xiana]], posljednjeg cara dinastije Han, te kao kancelar koristio njegov autoritet da proširi njegovu teritoriju i pokuša ponovno ujediniti zemlju. Njegovi napori su međutim doživjeli neuspjeh zahvaljujući velikoj [[Bitka kod Crvenih stijena|bitci kod Crvenih stijena]] 208. u kojoj su sjevernjačku vojsku zaustavile udružene snage druge dvojice velikih gospodara rata - [[Liu Bei]]ja, čija je baza bila u današnjem Sečuanu, i [[Sun Quan]]a, koji je kontrolirao dolinu [[Yangtze]]a. Nakon još nekoliko godina međusobnih sukoba Kina se podijelila na tri velika područja pod njihovom kontrolom. Godine 220. je Cao Caov sin [[Cao Pi]] formalno svrgnuo cara Xiana i proglasio sebe carem nove dinastije Wei, koja je u stvarnosti kontrolirala samo sjevernu Kinu, odnosno državu kasnije poznatu kao [[Cao Wei]]. Liu Bei i Sun Quan su slijedili njegov primjer te se također proglasili carevima, osnovavši tako države poznate kao [[Shu Han]] i [[Istočni Wu]]. Te tri države su kasnije postale poznate kao [[Tri kraljevstva]], te predmet inspiracije za brojna djela kineske umjetnosti, književnosti i kulture, od kojih je najpoznatije ''[[Romansa Tri kraljevstva]]''. === Period Wei i Jin (265 - 420) === Tako stvorena podjela Kine na Tri kraljevstva se održala četrdeset godina, sve dok se [[Cao Wei]] nije postala dovoljno snažna da napadne i anektira državu Shu Han 263. Međutim, u samoj Cao Wei je naglo ojačao klan vezan uz premijera [[Sima Yi]]ja, čiji su potomci samo dvije godine kasnije svrgnuli potomke Cao Cao te osnovali novu carsku dinastiju pod imenom [[Dinastija Jin (265 - 420)|Jin]]. Pod njihovom vlašću je 280. pokoren Istočni Wu te je Kina ponovno ujedinjena. Period političkog jedinstva je, međutim, vrlo kratko potrajao. === Period Wu Hu (304 - 439) === Dinastija Jin nije bila u stanju osigurati političku stabilnost. Tako su već 291. članovi same dinastije otpočeli [[Rat osam prinčeva]], koji je imao katastrofalne posljedice. Nastali metež su iskoristili [[Wu Hu]] ili "Pet barbarskih naroda" koji su živjeli na zapadnim i sjevernim granicama Kine, odnosno kao najamnici/kolonisti u njenom sjevernom dijelu. Početkom 4. vijeka je došlo do velikog [[Wu Hu ustanak|Wu Hu ustanka]] koji je doveo do kolapsa carske vlasti na sjeveru zemlje, koja se bila prisiljena povući južno od rijeke [[Huai (rijeka)|Huai]], a zajedno sa njom i veliki broj domicilnog kineskog stanovništva; taj ezgodus će se odraziti na kulturnu podjelu između Sjeverne i Južne Kine koja se odražava do današnjih dana. Pobjednički Wu Hui su u sjevernoj Kini počeli osnivati vlastite države kao [[Cheng Han]] i [[Han Zhao]]; one, međutim, nisu dugo trajale, a njihove vladarske dinastije su brzo padale kao žrtve dinastijskih i međusobnih sukoba. Taj je period poznat kao [[Šesnaest kraljevstava]]. Usprkos dugotrajnog kaosa i značajnih demografskih promjena, najveći broj Wu Hua se u tom periodu postepeno [[sinizacija|sinizirao]]. === Sjeverne i Južne dinastije (420 - 589) === Godine 420. je u južnoj Kini svrgnut posljednji car dinastije Jin. To je značilo početak niza kratkotrajnih dinastija i u tom području Kine, koje se nazivaju Južne dinastije, dok su na sjeveru potomci Wu Hu dinastija poznati kao Sjeverne dinastije. Usprkos permanentnog građanskog rata, došlo je do procvata kulture, dijelom i zbog toga što se uz dotada dominantno konfucijanstvo kao vladajuća ideologija počeo koristiti dugo potisnuti taoizam, ali i nova religija - [[mahajana]] budizam, koji će značajno pridonijeti očuvanju kulturnog jedinstva u tom politički kaotičnom periodu. Isti je period zabilježio i tehnološki napredak - tako da kineska konjica počinje koristiti [[stremen]], a zabilježen je i napredak na polju medicine, astronomije, matematike i kartografije. === Dinastija Sui (589 - 618) === Godine 581. je na sjeveru Kine dinastiju [[dinastija Sjeverni Zhou|Sjeverni Zhou]] srušio Yang Jian (楊堅), koji se proglasio [[car Wen od Suija|carem Wenom]] i osnovao novu [[dinastija Sui|dinastiju Sui]]. Godine 588. je poduzeo veliki pohod na jug, prisilivši na predaju tamošnju [[dinastija Chen|dinastiju Chen]]. Tako je godine 589. Kina prvi put ujedinjena nakon više od tri vijeka. Wen je uložio veliki napor u ponovno stvaranje ne samo političkih, nego i ekonomskih i kulturnih veza između Sjeverne i Južne Kine, kao što je gradnja [[Veliki kanal Kine|Velikog kanala]]. Svi ti projekti su dugoročno uspjeli, ali su kratkoročno iscrpili državnu blagajnu, a porezi stvorili duboko nezadovoljstvo koje će eskalirati za vrijeme Wenovih manje sposobnih nasljednika i dovesti seljačkog ustanka i pada dinastije 618. Kineski historičari su kasnije dinastiju Sui počeli uspoređivati sa isto tako kratkotrajnom dinastijom Qin. == Dinastija T'ang == {{glavni|Dinastija T'ang}} [[Datoteka:Tang court playing Polo.jpg|thumb|200px|''Carski dvor dinastije T'ang u igri [[Polo|pola]]'', slika sa zida grobnice princa Zhang Huaia iz [[706.]] godine, [[Xi'an]].]] Godine 618. je vlast u Kini preuzeo aristokrat po imenu Li Yuan, koji se proglasio carem [[Car Gaozu od Hana|Gaozuom]] i osnovao [[dinastija Tang|dinastiju Tang]]. Njena vladavina, koja je potrajala sve do 907. godine, se smatra jednim od zlatnih doba kineske historije, odnosno periodom dugotrajnog mira, prosperiteta i konstatnog jačanja države. Gaozu i njegovi nasljednici su se u svojoj politici naslanjali na dostignuća dinastije Sui, ali su nastojali izbjegavati njihove pogreške. Period je poznat po usponu budizma koji postaje državna religija. Istovremeno su otvorene nove trgovačke rute prema zapadu i jugu, te je Kina imale razvijene trgovačke i diplomatske odnose sa mnogim udaljenim zemljama, istovremeno uspostavivši svoju kulturnu i vojnu hegemoniju nad mnogim susjednim zemljama [[Daleki istok|Dalekog istoka]]. Na unutrašnjem planu je njeno postignuće ''Carski ispitni sistem'', čiji je zadatak bio izabrati obrazovane građane da služe carstvu; on se održao do početka 20. vijeka. Čitava je Kina bila povezana mrežom [[pošta]]nskih putova, dok je prijevoz dobara između područja u dolini rijeke Yangtze i sjevera bila omogućena efikasnom mrežom [[kanal]]a i plovnih putova. Carevi dinastije Tang su također uveli i brojne [[agrarna reforma|agrarne reforme]] čija je svrha bila poboljšati položaj običnih seljaka. Dinastija je počela slabiti zahvaljujući graničarskom generalu [[An Lushan]]u koji je [[755]]. pokrenuo [[An Shi pobuna|An Shi pobunu]] kako bi se domogao vlasti. Iako je ipak na kraju izgubio [[763]]., brutalni građanski rat odnio je živote oko 33,000,000 Kineza.<ref>[http://users.erols.com/mwhite28/warstat0.htm#AnLushan An Lushan Rebellion] Twentieth Century Atlas</ref> Mnogo je ozbiljnije posljedice imala pobuna generala [[Huang Chao]]a, koji je 881. nakratko osvojio carsku prijestolnicu. Iako na kraju ugušena, ova je pobuna značajno načela autoritet carske dinastije, kako na međunarodnom, tako i na unutrašnjem planu. == Dinastija Sung == {{glavni|Dinastija Sung}} Pad dinastije Tang godine 907. je doveo do još jednog perioda dugotrajnog političkog nejedinstva i stalnih sukoba, poznatih kao [[Pet dinastija i Deset kraljevstava]]. "Pet dinastija" se odnosi na pet dinastija koje su se do 960. izredale u sjevernoj Kini kao nominalni vladari cijele zemlje. U isto vrijeme su u južnim i zapadnim dijelovima Kine kolaps centralne vlasti iskoristili lokalni velmože i gospodari rata koji su stvorili 12 nezavisnih država, iako se tradicionalno navodi samo "Deset kraljevstava". Godine 960. dinastija Sung, čija je prijestolnica bila u [[Kaifeng]]u, je uspjela donijeti kakvu-takvu stabilnost i uspostaviti vlast nad najvećim dijelom Kine. Period od sljedećih nekoliko vijekova je također karakterizirao relativni prosperitet i mir, iako se morala pomiriti sa postojanjem suparničkih dinastija koje su to vrijeme držale velike dijelove Kine. Na sjeveru je to bila [[dinastija Liao]] ili Kitansko Carstvo (916 - 1125) od koje potiče riječ "Kitaj" kojom se u nekim jezicima označava "Kina". Na zapadu je to bila dinastija [[Zapadni Xia]] (1038 - 1227). Usprkos toga, dinastija Sung je ostala upamćena po razvoju kulture i tehnologije. Prva je izdavala [[banknote]], koristila [[barut]] u vojne svrhe, uvela moderne tehnike [[štampa|štampe]] i osnovala prvu stalnu [[ratna mornarica|ratnu mornaricu]] u kineskoj historiji. Dinastija Sung je godine 1121. nastojeći poraziti dinastiju Liao sklopila savez sa [[Jurčeni]]ma, nomadskim narodom na sjeveru, koji se smatraju precima današnjih [[Mandžurci|Mandžuraca]]. Godine 1125. Jurčeni su porazili dinastiju Liao, ali su se dvije godine kasnije okrenuli protiv svojih saveznika, zauzeli Kaifeng i protjerali dinastiju Sung iz sjeverne Kine. Jurčenski vladari su tada osnovali vlastitu [[dinastija Jin (1125 - 1234)|dinastiju Jin]], a dinastija Sung, koja se otad naziva Južni Sung, im je bila prisiljena plaćati danak i smatrati ih sizerenima. == Kina pod Mongolskim Carstvom == {{glavni|Dinastija Yuan}} [[Datoteka:YuanEmperorAlbumKhubilaiPortrait.jpg|thumb|right|[[Kublaj Kan]]]] Početkom 13. vijeka je dotada razjedinjena nomadskih [[Mongoli|Mongola]] počeo ujedinjavati [[Temudžin]], kasnije poznat kao [[Džingis Kan]]. Pod njegovim vodstvom su Mongoli 1209. zauzeli područje države [[Zapadni Xia]], a potom godine 1211. napali sjevernu Kinu, odnosno područje pod upravom dinastije Jin, osvojivši do 1215. sjeverni dio njenog područja. Džingis Kan se potom okrenuo osvajanju drugih područja Euroazije, dok će osvajanje ostatka Kine (kojeg je držala dinastija Južni Sung) nastavili njegovi nasljednici. Džingis Kanov unuk [[Kublaj Kan]], koji je bio veliki poklonik kineske kulture, se godine 1271. proglasio kineskim carem i osnovao dinastiju Yuan. Nakon toga pokrenuo je pohod na jug - poznat kao prvi u historiji u kome je važnu ulogu imalo [[vatreno oružje]] - i kojim je 1279. okončana dinastija Sung. Kina je u tom trenutku prvi put postala ujedinjena nakon kraja dinastije Tang, iako prvi put potpuno pod vlašću stranih osvajačia. Kublaj Kanova država se istovremeno prostirala na širom području Euroazije, pa se može reći, ako Mongolsko Carstvo shvatimo kao Kinesko Carstvo, da je u tom trenutku Kina imala najveći teritorijalni opseg u historiji, odnosno predstavljala najprostraniju državu u historiji uopće. Kublaj Kan i njegovi nasljednici su na svom ogromnom području donijeli mir i političku stabilnost kasnije poznatu kao ''[[Pax Mongolica]]'', odnosno preduvjete za dotada nezapamćen razvoj trgovine i kulturnih veza među njegovim podanicima. Smatra se kako je takvo stanje iskoristio poznati svjetski putnik [[Marko Polo]], zahvaljujući kome je Kina prvi put došla u nešto čvršći kontakt sa [[zapadni svijet|zapadnim svijetom]]. Sa druge strane, popisi stanovništva i drugi podaci sugeriraju da su mongolska osvajanja zbog svoje brutalnosti imali ozbiljne demografske posljedice po Kinu; također se smatra da je [[bubonska kuga]], odnosno epidemija koja će kasnije biti poznata kao [[Crna smrt]], pod mongolskom vlašću u 14. vijeku pogodila i samu Kinu. Vjeruje se da je ta i druge katastrofe potakla dugo tinjajući nacionalizam među Kinezima, odnosno pokret za zbacivanje strane vlasti. On će rezultirati ustankom kojim je godine [[1368.]] dinastija Yuan istjerana iz Kine od strane [[Taizi]]ja, osnivača [[Dinastija Ming|dinastije Ming]]. Ostaci dinastije Yuan su vladali Mongolijom, da bi u [[17. vijek]]u formalno vlast predali mandžurskoj [[Dinastija Qing|dinastiji Qing]]. == Dinastija Ming == {{glavni|Dinastija Ming}} [[Datoteka:Porcelaine chinoise Guimet 261101.jpg|thumb|right|Porculanska posuda iz dinastije Ming]] Taizi je, nakon što je otjerao Mongole, sebe proglasio carem po imenu [[Hung Wu]], ustanovivši dinastiju Ming sa sjedištem u [[Peking]]u. Na svom početku dinastija Ming je Kinu ne samo oslobodila, nego učinila i velikom vojnom silom. U doba dinastije Ming podignut je, kao zaštita od provale naroda iz unutrašnje Azije, čuveni ''[[Kineski zid]]''. Drži se da je početkom [[15. vijek]]a Kina bila najciviliziranija, najbogatija, najprosvjećenija i najnaprednija država na svijetu. U to je doba je čuveni moreplovac [[Ženg He]] krenuo u svoje ekspedicije. Od [[16. vijek]]a počinje i intenziviranje kontakata sa [[Evropa|evropskim]] zemljama, odnosno evropske u Kini, a istodobno se razvijaju trgovačke veze s [[Indija|indijskim]] prostorima. U kasnijim periodima dinastija Ming je Kinu, prvenstveno pod uticajem [[konzervativizam|konzervativne]] [[neokonfucijanizam|neokonfucijanske]] ideologije, [[agrarizam|agrarnih]] shvaćanja koja su poticala predrasude prema trgovini i [[ksenofobija|ksenofobije]] sve više izolirala od ostatka svijeta. Dijelom je to bila i posljedica ranih uspjeha dinastije Ming, koji su doveli do [[sinocentrizam|sinocentričkog]] i [[konformizam|konformističkog]] pogleda na svijet, koji je gušio inovativnost. To je postepeno dovelo do stagnacije i pada koji je godine 1644. Kinu doveo pod vlast [[Dinastija Qing|dinastije Qing]]. U 19. i 20. vijeku, pod snažnim dojmom stranih osvajanja, kolonizacije i bezbrojnih poniženja, [[Kinezi]] su često dinastiju Ming idealizirali kao zlatno doba vlastite historije. == Dinastija Ch'ing (Qing) == {{glavni|Dinastija Qing}} [[Datoteka:Audienz-ZongliYamen.jpg|thumb|200px|Car [[Zongli Yamen]] prima britanskog veleposlanika [[1896.]] godine.]] Godine 1616. se [[Nurhaci]], [[mandžurci|mandžurski]] velmoža i kineski carski vazal, se odmetnuo od dinastije Ming, te, na temelju vlastitog [[džurčeni|džurčenskog]] porijekla proglasio kineskim carem, odnosno nasljednikom džurčenske dinastije Jin. Njegove snage, koristeći blagodati vojne organizacije poznate kao [[Osam barjaka]], su počele osvajati okolna područja, uključujući područje današnje [[Mongolija|Mongolije]] i [[Koreja|Koreje]]. Godine 1644. su seljački ustanak i vojni puč [[Li Tzu-ch'eng]]a dali priliku Mandžurcima da probiju Kineski zid, zauzmu Peking te da svog vođu Hong Taijia učine carem i osnivačem nove dinastije pod imenom Qing. Dijelovi Kine su, međutim, nastavili pružati otpor mandžurskim zavojevačima, te je cijela Kina bila potpuno pacificirana tek 1683. Vladavina dinastije Qing je bila upamćena po nastojanju da se mandžurska vlast konsolidira tjeranjem kineskih podanika da nose mandžursku odjeću i frizure, a što je vijekovima izazivalo duboko nezadovoljstvo i potpirivalo ksenofobiju. Sa druge strane, mandžurska vojna organizacija se u 17. i 18. vijeku pokazala dovoljno uspješnom da omogući veliku teritorijalnu ekspanziju kineske države, koja je osvojila današnji [[Xinjiang]], [[Tibet]] i [[Tajvan]], odnosno povećala teritoriju dva puta u odnosu na dinastiju Ming. U 18. vijeku je zabilježen dramatičan porast stanovništva, ali je on istovremeno izazvao ekonomske probleme i brojne seljačke ustanke. Usprkos toga, vladari dinastije Qing su se smatrali najmoćnijima na svijetu, i njihovo prezrivo tretiranje svih ostalih naroda i država kao "barbarskih" [[tributarne države|podanika]] je možda najviše došlo do izražaja u fijasku [[UK|britanskog]] [[Macartneyevo izaslanstvo|Macartneyejevog izaslanstva]] 1792. godine. Kina je početkom 19. vijeka po kvantitativnim kriterijima (broj stanovnika, vojnika, BDP) bila uistinu najmoćnija država na svijetu, ali su sve te prednosti bile anulirane viševjekovnim tehnološkim zaostajanjem za [[zapadni svijet|zapadnim]] državama. To je prvi put došlo do izražaja kada je 1839. između Britanije i Kine izbio [[prvi opijumski rat]], u kome su britanske snage, usprkos malobrojnosti, lako odnijele pobjede te koji je 1842. rezultirao po Kinu ponižavajućim [[Mir u Nanking|mirom u Nankingu]], odnosno brojnim ekonomskim, političkim i teritorijalnim ustupcima. Britanski primjer će kasnije slijediti i druge zapadne sile kao [[Francuska]], [[Rusija]], [[SAD]] i [[Njemačka]], koristeći kombinaciju oružane sile i diplomatskih pritisaka kako bi od Kine oduzele teritoriju ili na njenoj teritoriji stvarali vlastite ''de facto'' kolonije. Istovremeno se dinastija Qing morala nositi i sa [[tajpinški ustanak|tajpinškim ustankom]], koji je od 1851. do 1864. odnio nekoliko desetaka miliona života te Kinu dodatno oslabio u vojnom, ekonomskom i političkom pogledu. Razlog za dodatni gubitak prestiža dinastije Qing je i predstavljao i susjedni [[Japan]], koji je u drugoj polovici 19. vijeka prošao kroz nekoliko decenija intenzivne modernizacije, a na kraju se i sam priključio zapadnim državama koje su komadale Kinu. [[Prvi japansko-kineski rat]] je tako 1895. završio još jednim ponižavajućim porazom carske Kine, odnosno gubitkom Tajvana. Nastojeći očuvati kakvu-takvu popularnost u narodu, carica [[Cixi]] je godine 1900. pružila podršku popularnom konzervativnom pokretu [[Bokserski ustanak|Boksera]], koji su nastojali izbaciti strance iz Kine, ali je zapadna vojna intervencija donijela još jedno poniženje. Kod dijela kineskih intelektualaca, ali i vojnih oficira, se nakon tih događaja počela stvarati svijest kako se Kina može ravnopravno nositi sa zapadnim silama jedino ako prihvati ne samo njihovu tehnologiju, nego i ideje kao što su [[nacionalizam]], [[demokracija]], [[liberalizam]], ali [[republikanstvo]] i [[socijalizam]]. == Republika Kina == {{glavni|Republika Kina}} [[Datoteka:Sunyatsen1.jpg|250px|right|thumb|Sun Yat-sen, osnivač Republike Kine]] 10. oktobra 1911. u gradu [[Wuhan]] je došlo do vojne pobune pod vodstvom [[Tongmenghui]]ja, tajnog revolucionarnog udruženja, čiji su pripadnici formirali [[privremena vlada|privremenu vladu]], a njihov primjer su slijedile brojni garnizoni širom zemlje, što je dovelo do [[Xinhai revolucija|Xinhai revolucije]], tokom koje je početkom 1912. carski general [[Yuan Shikai]] formalno svrgnuo posljednjeg cara [[Pu Yi|Puyi]]ja, označivši kraj dinastije Qing, kao i carske Kine. 12. marta 1912. je [[Sun Yat-sen]], vodeći reformistički političar, u [[Nanjing]]u formirao privremenu vladu [[Republika Kina|Republike Kine]], a kasnije od brojnih revolucionarnih grupa osnovao političku stranku [[Kuomintang]]. Nova republikanska vlada, međutim, nije bila u stanju uspostaviti autoritet na cijeloj teritoriji Carstva. Nije bila u stanju spriječiti Mongoliju i Tibet da iste godine proglase nezavisnost, kao ni Yuan Shikaija da 1915. nakratko obnovi monarhiju, proglasivši sebe carem. Godine 1916. je Yuan Shikai abdicirao, ali je njegova smrt stvorila vakuum moći koji su zloupotrijebili regionalni vojni komandanti, započevši [[Era gospodara rata|eru gospodara rata]]. U Kini su nešto kasnije odredbe [[Versajski mirovni ugovor|Versajskog mirovnog ugovora]] izazvale [[pokret 4. maja]], odnosno ideju da kineska modernizacija, odnosno nastojanje da se zemlja oslobodi stranog uticaja mora ići zajedno sa radikalnim društvenim reformama. Tom će pokretu značajan poticaj dati i [[oktobarska revolucija]] u susjednoj Rusiji, odnosno [[ruski građanski rat|građanski rat]] koji je mnoge kineske intelektualce potakao da pronalaze sličnosti problema dvije zemlje, i pokušaju koristiti ista rješenja. To je svoj odraz pronašlo i u stvaranju [[Komunistička partija Kine|Komunističke partije Kine]] 1920. Komunisti su ispočetka djelovali u okviru širokog revolucionarnog fronta, koji je pod Sun Yat-senovim vodstvom iz svoje baze u južnoj Kini pokušao zauzeti kontrolu nad drugim dijelovima zemlje. Nakon Sunove smrti 1925. je vođom Kuomintanga postao [[Chiang Kai-shek]]; pod njegovim vodstvom su revolucionari, okupljeni u [[Nacionalna revolucionarna armija|Nacionalnu revolucionarnu armiju]], u [[Sjeverna ekspedicija (1926-1927)|Sjevernoj ekspediciji]] uspjeli pod svoj nadzor staviti najveći dio južne i centralne Kine, te osigurati nominalnu odanost gospodara rata na sjeveru. Godine 1927. Chiang je iznenada prekinuo svoj savez sa komunistima, smatrajući ih svojim glavnim neprijateljima. 12. aprila 1927. je organizirao [[Šangajski masakr 1927|Šangajski masakr]], koji je desetkovao komuniste u velikim gradovima, ali ih je isto tako natjerao da sklonište potraže u ruralnim područjima. Tamo su organizirali prve jedinice [[Narodnooslobodilačka armija|Narodnooslobodilačke armije]] koje će se suprotstaviti Chiangu u dugogodišnjem [[kineski građanski rat|građanskom ratu]]. Područja pod upravom komunista na jugu Kine su 1931. postale [[Kineska Sovjetska Republika]]; Chiang i njegovi nacionalisti su je uspjeli uništiti tek nakon što je 1934. komunistički vođa [[Mao Zedong]] smijenjen i pod uticajem [[SSSR|sovjetskih]] savjetnika obustavljena njegova uspješna [[gerila|gerilska]] strategija. Preživjeli komunisti, nad kojima je komandu ponovno preuzeo Mao, su prisiljeni na dvogodišnji iscrpljujući [[Dugi marš]] na kraju koga su 1936. pronašli utočište u sjevernom gradu/oblasti [[Yenan]]. Godine 1937. je sukob komunista i nacionalista privremeno obustavljen, i to zahvaljujući Japanu, čije su snage, koristeći [[incident kod mosta Marka Pola]] kao izgovor, započele masovnu invaziju Kine. Japan je, koristeći kaos u kome se našla Kina, već 1931. zauzeo [[Mandžurija|Mandžuriju]] i uspostavio [[marionetska država|marionetsku]] državu [[Mandžukuo]], a potom postepeno širio svoj uticaj preko pro-japanskih gospodara rata. Otvoreni sukob u julu 1937. je postao poznat kao [[drugi japansko-kineski rat]], a u Kini taj događaj smatraju početkom [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. Chiang i Mao su nevoljko pristali na prestanak međusobnog sukoba, ali Chiangu od toga, barem u početku, nije bilo neke koristi. Chiangova vojska se pokazala neravnopravnim protivnikom brojčano slabijim, ali bolje izvježbanim i vođenim japanskim snagama koje su uz podršku mornarice i avijacije zauzele ne samo Peking, nego i Šangaj, a potom sve važnije luke i gradove na istoku zemlje, prisiljavajući Kineze da se povlače u unutrašnjost. Chiang je zbog nesposobnosti da se suprostavi zavojevaču postepeno gubio podršku u narodu, za razliku od komunista čija je gerilska strategija Japancima izazivala daleko veće probleme. Japanska okupacija Kine je završila u ljeto 1945. kada je [[kapitulacija Japana|Japan]] kapitulirao pred [[Savezničke sile u drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]. To je dovelo do kraja ujedinjenog fronta, odnosno stvorilo uvjete za nastavak građanskog rata, koji je ponovno izbio u ljeto 1946. Chiangove snage su u njemu uživale [[SAD|američku]], a Maove sovjetsku logističku podršku. Nakon početnih uspjeha i usprkos nominalne brojčane nadmoći, nacionalisti su se od ljeta 1947. suočili sa komunističkom ofenzivom koja ih je postepeno potiskivala na jug. Do kraja 1949. je pod nadzorom nacionalista ostali jedino otoci, od kojih je najveći bio Tajvan. == Komunistička Kina == {{see also|Historija NR Kine|Historija Republike Kine (1949-)}} Komunisti su 1. oktobra 1949. simbolički proglasili svoju pobjedu formiranjem [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]] u [[Peking]]u. Iako je taj događaj simbolički označio kraj građanskog rata, neprijateljstva su nastavljena i sljedeće godine kada su komunisti zauzeli [[Hainan]] i još nekoliko otoka; otada, međutim, nije bilo većih vojnih operacija, osim povremenih artiljerijskih dvoboja i pomorskih blokada, koje će uglavnom prestati do kraja 1950-ih. Neprijateljstva nikada nisu formalno okončana nikakvim sporazumom, a što je dovelo do komplicirane međunarodnopravne situacije poznate kao [[Dvije Kine]]. Tajvan se dan-danas smatra nastavljačem Republike Kine i pretendira na današnje teritorije NR Kine (i Mongolije); NR Kina ga, pak, smatra "odmetnutom provincijom", koju ima pravo vratiti pod svoju vlast, ako je potrebno, i vojnom silom. Dvije države su, međutim, kroz nekoliko decenija postigle svojevrsni ''modus vivendi'' i uspostavile ekonomsku suradnju, s time da je objema deklarativni cilj ponovno i mirno ujedinjenje. Tajvan je ispočetka preživljavao prvenstveno uz američku vojnu i ekonomsku podršku, da bi se zahvaljujući liberalnoj ekonomskoj politici 1970-ih i 1980-ih naglo ekonomski ojačao i postao jednim od [[azijski tigrovi|azijskih tigrova]]. Na njemu je, s druge strane, dugo vremena vladao Chiangov [[autokracija|autokratski]] režim i tek je postepeno uvedena [[liberalna demokracija]] u zapadnom smislu, odnosno načeta politička dominacija Kuomintanga. Od 1990-ih je u Tajvanu ojačao i pokret za [[tajvanska nezavisnost|tajvansku nezavisnost]] koji se zalaže za kidanje svih državnopravnih veza i pretenzija na [[kopnena Kina|kopnenu Kinu]]. U kopnenoj Kini je komunistička vlast na međunarodnom planu dodatno konsolidirana kada je u oktobru 1950. zauzet Tibet (gdje će devet godina kasnije izbiti kratki [[Tibetanski ustanak|antikineski ustanak]]) kao i relativno uspješnom intervencijom na strani [[Sjeverna Koreja|Sjevera]] u [[korejski rat|korejskom ratu]]. Usprkos vanjskih problema, prve godine Maove vlasti su ostale zabilježene kao period stabilnosti nezabilježene od vremena opijumskog rata. Uvedene su brojne društvene reforme kojima je poboljšan položaj seljaka, ali i žena. Međutim, Mao je već 1958. pokrenuo katastrofalan program brze industrijalizacije poznat kao [[Veliki korak naprijed]], koji je, zbog potpunog zanemarivanja poljoprivredne proizvodnje doveo do slabe žetve te neminovne gladi od koje je umrlo najmanje 20,000,000 Kineza.<ref name="Pal">Dennis Tao Yang. [http://www.palgrave-journals.com/ces/journal/v50/n1/full/ces20084a.html "China's Agricultural Crisis and Famine of 1959–1961: A Survey and Comparison to Soviet Famines."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130714044539/http://www.palgrave-journals.com/ces/journal/v50/n1/full/ces20084a.html |date=2013-07-14 }} [[Palgrave MacMillan]], ''Comparatrive economic Studies'' (2008) 50, 1–29.</ref><ref name="blackbook">[[Stéphane Courtois]] (ed.), 1999: ''[[Crna knjiga komunizma|The Black Book of Communism: Crimes, Terror, Repression]]'', [[Harvard University Press]], {{ISBN|0-674-07608-7}}</ref> Maov je autoritet značajno oslabljen, a došlo je i do sukoba sa sovjetskim saveznicima, prije svega zbog nastojanja da Kina razvije vlastito [[nuklearno oružje]], što joj je uspjelo 1964, ali i ideoloških razloga, odnosno Maovog odbacivanja "revizionističkog" sovjetskog modela, pogotovo nakon [[destaljinizacija|destaljinizacije]] u SSSR-u. Mao je 1960-ih svoj autoritet nastojao poboljšati pokretanjem znamenite [[Kulturna revolucija|Kulturne revolucije]] 1966. koja je predstavljala još jednu veliku [[čistka|čistku]] "reakcionarnih" elemenata, i koja je imala teške kadrovske posljedice po Kinu. [[Kinesko-sovjetski raskol|Sukob sa Sovjetima]], koji je 1969. dvije zemlje doveo do [[Kinesko-sovjetski granični sukob|manjeg oružanog sukoba]] 1969. i straha od nuklearnog rata, je, pak, potakao politiku ''[[rapprochement]]a'' sa SAD, koja je započela sa predsjednikom [[Richard Nixon|Nixonom]] početkom 1970-ih. Dominacija radikalnih ljevičara u kineskoj vlasti je, pak, prekinuta Maovom smrću 1976. kada su na vlast došli umjereni ljevičari na čelu sa [[Hua Guofeng]]om i [[Deng Xiaoping]]om. Deng je do 1978. uspio u borbi za vlast marginalizirati Huoa, koji je nastojao u Kini uvesti [[realni socijalizam]] sovjetskog tipa. Umjesto toga se Deng započeo program radikalnih ekonomskih reformi, koristeći kao argument kinesko tehnološko zaostajanje, koje je između ostaloga, postalo vidljivo i u [[kinesko-vijetnamski rat|kinesko-vijetnamskom ratu]] 1979. Dengov je pristup, s jedne strane, inzistirao na postepenoj ekonomskoj liberalizaciji - pa su tako u Kinu uvedeni [[slobodno tržište]] i [[kapitalizam]] - dok je, sa druge strane, zadržan autoritarni [[jednopartijski sistem]] i politička represija, zahvaljujući kojoj su se provodile i neke nepopularne reforme, poput [[politika jednog djeteta|politike jednog djeteta]] kojoj je cilj bio smanjiti budući demografski pritisak i uz njega vezane socijalne i političke tenzije. Dengove su reforme krajem 1980-ih, pak, izazvale i pokret za političke reforme među studentima, koji će eskalirati [[Tjenanmenske demonstracije 1989|Tjenanmenskim demonstracijama]] u proljeće 1989. Njihovo brutalno i krvavo gušenje je izazvalo veliki odijum prema NR Kini u međunarodnoj javnosti, ali su u samoj NR Kini Dengove reforme nastavljene sve do danas. Godine 1997. je NR Kina od Britanaca preuzela [[Hong Kong]], a od [[Portugal]]a 1999. [[Makao]]. Akumulacija bogatstva je u posljednja dva decenija NR Kinu učinila jednom od vodećih industrijskih sila svijeta. Od početka [[21. vijek]]a NR Kina se počinje sve više smatrati i političkom silom sa ambicijama da istisne [[SAD]] sa mjesta globalnog hegemona. == Kronološka tablica == {|class="wikitable" !'''Godina''' !'''Važni historijski događaji''' |- |oko.[[1650. pne.|1650.]]-[[1027. pne.]] |Dinastija Shang vlada sjevernom Kinom; razvijaju se rad sa broncom i pisanje. |- |[[221. pne.]] |Prvi car ''Qin Shi Huangdi'' utemeljuje [[dinastija Qin|dinastiju Qin]] i ujedinjuje zemlju. |- |[[221. pne.]]- [[618]]. |Gradi se [[Kineski zid]] |- |[[589.]]-[[618.]] |Kratkovječna [[dinastija Sui]] povezuje postojeće kanale i dovršava ''[[Veliki kanal Kine]]'' što povezuje velike rijeke. |- |[[618.]]-[[906.]] |[[Dinastija Tang]] donosi Kini veliki napredak; cvjetaju umjetnost i trgovina. |- |[[960.]]-[[1279.]] |U vrijeme [[dinastija|dinastije Song]] dolazi do industrijske revolucije. |- |[[1279.]] |[[Mongoli]] pod vodstvom [[Kublaj-Kan]]a zauzimaju Kinu; duž [[Put svile]] cvjeta trgovina sa Europom. |- |[[1368.]]-[[1644.]] |Pod [[dinastija Ming|dinastijom Ming]] Kina postaje svjetska sila. |- |[[1644.]]-[[1911.]] |[[Mandžurija|Mandžurijska dinastija]]. |- |[[1911.]] |U Kini proglašena [[republika]]. |- |[[1949.]] |Komunisti proglašavaju [[Narodna Republika Kina|Narodnu Republiku Kinu]]. |- |[[1966.]] |[[Mao Zedong]] pokreće Kulturnu revoluciju. |- |[[1997.]] |Umire [[Deng Xiaoping]]. [[UK]] vraća Kini [[Hong Kong]]. |- |[[1999.]] |[[Portugal]] vraća [[Macao]] Kini. |- |} == Napomene == {{izvori}} == Poveznice == * [[Kineska umjetnost]] * [[Kineska kultura]] == Vanjske veze == {{Commonscat|History of China}} * [http://www-chaos.umd.edu/history/toc.html History of China: Table of Contents] - Chaos Group at University of Maryland * {{zh icon}}[http://www.ihp.sinica.edu.tw/database/index.htm Chinese Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161120090606/http://www.ihp.sinica.edu.tw/database/index.htm |date=2016-11-20 }} by [[Academia Sinica]] * {{zh icon}}[http://saturn.ihp.sinica.edu.tw/~wenwu/ww.htm Manuscript and Graphics Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200506031332/http://saturn.ihp.sinica.edu.tw/~wenwu/ww.htm |date=2020-05-06 }} by [[Academia Sinica]] * [http://www.badley.info/history/China.index.html China Chronology World History Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101108032715/http://www.badley.info/history/China.index.html |date=2010-11-08 }} * [http://www.automaticfreeweb.com/index.cfm?s=ancientasianworld Ancient Asian World] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120515023548/http://www.automaticfreeweb.com/index.cfm?s=ancientasianworld |date=2012-05-15 }}History, culture and archaeology of the ancient Asian continent. Many articles and pictures * [http://www.chinaknowledge.de/History/history.htm A universal guide for China studies] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121129203455/http://www.chinaknowledge.de/History/history.htm |date=2012-11-29 }} * [http://www.chinahistoryforum.com/ Chinese History Forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170702175728/http://www.chinahistoryforum.com/ |date=2017-07-02 }} * [http://www.history-forum.com/forum/ History Forum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110712213414/http://www.history-forum.com/forum/ |date=2011-07-12 }} - Discuss Chinese history at [https://web.archive.org/web/20160303181909/http://www.history-forum.com/ History Forum's] [http://www.history-forum.com/forum/forum-1.html Asian History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130512061404/http://www.history-forum.com/forum/forum-1.html |date=2013-05-12 }} section * [http://authors.history-forum.com/liang_jieming/chinesesiegewarfare/ Chinese Siege Warfare] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070621201559/http://authors.history-forum.com/liang_jieming/chinesesiegewarfare/ |date=2007-06-21 }} - Mechanical Artillery and Siege Weapons of Antiquity - An Illustrated History bought to you by [https://web.archive.org/web/20160303181909/http://www.history-forum.com/ History Forum] * [http://www.benbest.com/history/China.html A Simplified History of China] * [http://pem.org/yinyutang/ '' Yin Yu Tang: A Chinese Home ''] Explore the historical contents of domestic architecture during the Qing dynasty and its pertinence to Chinese heritage and historical culture. * [http://www.aall.ufl.edu/EMC/ ''Early Medieval China''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060719230513/http://www.aall.ufl.edu/EMC/ |date=2006-07-19 }} is a journal devoted to academic scholarship relating to the period roughly between the end of the Han and beginning of the Tang eras. * [https://web.archive.org/web/20080116175553/http://www.geocities.com/crmaozedong/index.html Cultural Revolution Propaganda Poster] * [http://www.loc.gov/today/cyberlc/feature_wdesc.php?rec=4043 China Rediscovers its Own History] 100 minute lecture on Chinese history given by renowned scholar/author Yu Ying-shih, Emeritus Professor of East Asian Studies and History at Princeton University. {{Izabran}} [[Kategorija:Historija Kine| ]] [[Kategorija:Kina]] [[Kategorija:Historija Azije|Kina]] [[Kategorija:Historija po državama|Kina]] iik8o15w71u357osq2e0pkxt0kflgky 0 39063 42715827 42644983 2026-11-02T09:36:32Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715827 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Vojislav Šešelj | slika = Vojislav Šešelj.jpg | širina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja i dob|1954|10|11}} | mesto_rođenja = [[Sarajevo]] | država_rođenja = {{zastava|SFRJ}} | datum_smrti = | mesto_smrti = | država_smrti = | državljanstvo = {{zastava|Srbija}},<br />{{zastava|Bosna i Hercegovina}}. | narodnost = [[Srbi]]n | veroispovest = [[hrišćanstvo|hrišćanin]] ([[pravoslavlje|pravoslavac]]) | partija = [[Srpska radikalna stranka]] <br />Ranije:<small><br />[[Srpski četnički pokret (1990—1991)|Srpski četnički pokret]]<br />(1990—1991)<br />[[Srpski pokret obnove]]<br />([[1990]])<br />[[Srpski slobodarski pokret]]<br />([[1990]])<br />[[Savez komunista Jugoslavije]]<br />(1971—1990)</small> | supružnik = [[Jadranka Šešelj]] | deca = Nikola (1984). <br />Aleksandar (1993).<br /> Mihailo (1996).<br /> Vladimir (1998). | univerzitet = Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu<br />[[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu]] | profesija = [[Doktor nauka|doktor pravnih nauka]] | funkcija 1 = Potpredsednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] | izbori 1 = | početak funkcije 1 = [[1998]] | kraj funkcije 1 = [[2000]]. | prethodnik 1 = | naslednik 1 = | funkcija 2 = Predsednik [[gradska opština Zemun|opštine Zemun]] | izbori 2 = | početak funkcije 2 = [[1996]] | kraj funkcije 2 = [[1998]]. | prethodnik 2 = | naslednik 2 = | potpis = Vojislav Šešelj - signature.png | veb=[http://www.vseselj.com/ http://www.vseselj.com/ Official website] }} '''Vojislav Šešelj''' ([[Sarajevo]], [[11. oktobar]] [[1954]].) srpski je političar i predsednik [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]]. Vojislav Šešelj je jedan od osnivača i predsednik Srpske radikalne stranke od njenog osnivanja, [[1991]]. godine. Više od deset godina biran je za narodnog poslanika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Srbije]] i Skupštini [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. Četiri puta je bio kandidat za [[Predsednik Republike Srbije|predsednika Republike Srbije]]. Obavljao je dužnost potpredsednika [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] ([[1998]]—[[2000]]), a u periodu 1996—1998. bio je predsednik opštine [[Zemun]]. Šešelj se od [[24. februar]]a [[2003]]. godine nalazio u pritvoru [[Haški tribunal|Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju]] u [[Hag]]u, gde mu se sudi po optužbama za [[Ubistvo|ubistva]], nehumana dela, [[progon]]e na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi, istrebljenje i napade na civile na teritorijama [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Pušten je na privremenu slobodu zbog pogoršanog zdravstvenog stanja [[12. novembar|12. novembra]] [[2014]]. godine.<ref>{{Cite web |title=Šešelj pušten iz pritvora Haškog Tribunala<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://rs.n1info.com/a11113/Vesti/Seselj-pusten-iz-pritvora-Haskog-Tribunala.html |access-date=2015-03-06 |archive-date=2015-04-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150427174949/http://rs.n1info.com/a11113/Vesti/Seselj-pusten-iz-pritvora-Haskog-Tribunala.html |dead-url=yes }}</ref> 31. marta 2016. je u prvostepenoj presudi oslobođen svih optužbi. Nakon razdoblja žalbe, osuđen je na 10 godina zatvora zbog [[Deportacija|deportacije]], [[Progoni|progona]], i drugih zločina koji se smatraju zločinima protiv čovječnosti zbog njegovog govora [[6. 5.|6. maja]] [[1992]]. u [[Hrtkovci]]ma u [[Vojvodina|Vojvodini]], u kojima je pozivao na progon [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata iz Vojvodine]]. == Mladost == === Rane godine === Porodica Šešelj potiče iz [[Južna Hercegovina|Donje Hercegovine]], iz sela [[Mareva Ljut]] u [[Popovo polje|Popovom Polju]], nadomak sela [[Zavala (Ravno)|Zavala]]. Otac mu se zvao Nikola a majka Danica (devojačko Misita), dok sam Vojislav nosi ime po dedi. Kršten je [[25. novembar|25. novembra]] [[1955]]. u [[Manastir Zavala|manastiru Zavala]]. Krsne knjige porodice Šešelj su tokom rata prebačene u [[manastir Tvrdoš]]. Vojislav Šešelj je rođen [[1954]]. godine, u siromašnoj porodici, u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Porodica je živela u sklopu stare železničke stanice jer je Nikola Šešelj bio kondukter u ŽTP-u Sarajevo, a majka je brinula o Vojislavu i njegovoj sestri Dragici. Osnovnu školu je završio u eksperimentalnom odeljenju, posle čega upisuje gimnaziju.<ref name="profil_bbc">[http://www.vseselj.com/index.php?a=100 Detinjstvo], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> === Studije === Diplomirao je na [[Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu|Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]] za dve godine i osam meseci [[1976]], a zatim i magistrirao [[1977]]. godine („''Marksistički koncept naoružanog naroda''“). Doktorirao je u [[Beograd]]u [[26. novembar|26. novembra]] [[1979]]. godine, disertacijom na temu „''Politička suština militarizma i fašizma''“. Najmlađi je [[doktor nauka]]<ref name=autogenerated1>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2317765.stm Šešeljev profil na BiBiSiju], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Od [[1981]]. do [[1984]]. radio je kao asistent profesora, predmet Teorija o ratu, na [[Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu|Političkim naukama na Sarajevskom univerzitetu]]. === Porodica === Prva žena mu je bila Vesna Tunić (devojačko Mudreša) sa kojom je dobio sina Nikolu (1984), dok je bio u zatvoru. Ubrzo posle razvoda se oženio sadašnjom suprugom [[Jadranka Šešelj|Jadrankom]], sa kojom ima tri sina: Aleksandra (1993), Mihaila (1996) i Vladimira (1998). Od sina Nikole ima unuke Vojislava (2002) i Ljubomira (2004). Nikoli je kum na krštenju bio [[Vuk Drašković]] dok je Nikolinim sinovima kumovao [[Tomislav Nikolić]].<ref name="alo">[http://www.alo.rs/vesti/33411/Jedva_cekam_da_izade_Voja_pa_na_kafu_kod_Vuka Dva kuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101203010854/http://www.alo.rs/vesti/33411/Jedva_cekam_da_izade_Voja_pa_na_kafu_kod_Vuka |date=2010-12-03 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Najstariji sin Nikola se prvobitno pojavio u medijima [[2010]]. godine, kada ga je pet policajaca pretuklo, zbog organizovanog turnira u pokeru ({{Jez-eng|Texas hold 'em}}). Lekari su konstatovali teške telesne povrede a policajci su privremeno udaljeni iz službe.<ref name="blic">[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/213996/Policajci-pretukli-Seseljevog-sina Pretukli Šešeljevog sina], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Nikola Šešelj u stranci postaje aktivan krajem 2010. godine, kada stupa na dužnost glavnog i odgovornog urednika sajta ''„Srpske radikalne stranke“'' i sajta o ''„Vojislavu Šešelju“''.<ref name="vseselj">[http://www.vseselj.com/index.php?c=39 Najstariji sin glavni urednik], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> [[Haški tribunal|Tribunal za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji]] uputio je tri pisma Nikoli Šešelju u kojima mu je zaprećeno kaznom od sedam godina zatvora i novčanom kaznom do 100.000 evra ukoliko ne skine knjige ''"Afera Hrtkovci i ustaška kurva Nataša Kandić"'' i ''"Glupson iz Manitobe Brus Mek Farlen"'' sa sajta o Vojislavu Šešelju.<ref name="vesti">[http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/119120/Hag-preti-robijom-i-Seseljevom-sinu/print Hag preti Nikoli Šešelju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121222230736/http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/119120/Hag-preti-robijom-i-Seseljevom-sinu/print |date=2012-12-22 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> == Politička karijera == U [[Savez komunista Jugoslavije]] primljen je sa 17 godina, kao priznanje za izuzetno zalaganje na radnoj akciji posle [[Zemljotres u Banjaluci 1969.|zemljotresa u Banjaluci]]<ref>Intervju, Alternativna televizija Banja Luka, 7. februar 2003.</ref>. Kasnije je odbacio komunističku ideologiju, postao disident i kritičar komunističkog režima. Početkom osamdesetih godina je uspostavio veze sa grupom srpskih intelektualaca nacionalne opcije u [[Beograd]]u. Došao je u sukob sa komunističkom vlasti tadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], naročito sa vodećim ljudima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]], [[Branko Mikulić|Brankom Mikulićem]] i [[Hamdija Pozderac|Hamdijom Pozdercem]]. Do ovog sukoba došlo je kada je Šešelj u direktnoj borbi za asistentsko mesto protestovao protiv plagijata u doktorskoj tezi Branka Miljuša<ref name="Vreme_23_05_1994">[http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/139/t139-2.htm Članak Miloša Vasića u Vremenu, 23. maja 1994.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509021913/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/139/t139-2.htm |date=2008-05-09 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>, drugog istaknutog mladog političara i štićenika ove dvojice. Šešeljeve disidentske pozicije i beskompromisnost su pretvorile ovaj politički sukob u krivični i ishodile njegovim izbacivanjem sa Fakulteta, praćenjem od strane [[Služba državne bezbednosti|UDBE]] i konačno, zatvorskom kaznom u trajanju od 8 godina. Osuđen je [[9. jul]]a [[1984]]. godine, zbog delovanja sa, kako je navedeno u presudi sudije Milorada Potparića, „[[liberalizam|anarholiberalističkih]] i [[nacionalizam|nacionalističkih]] pozicija“ čime je počinio „krivično delo kontrarevolucionarnog ugrožavanja društvenog uređenja“. Kao dokazni materijal u sudskom procesu korišćeni su iskazi svedoka o privatnim razgovorima i neobjavljeni tekst odgovora na anketu-intervju pod naslovom „Šta da se radi?“. Odlukom [[Vrhovni sud SFRJ|Vrhovnog Suda SFRJ]], kazna mu je smanjena na 6, potom na 4, pa na 2 godine. U [[Zatvor u Zenici|zatvoru u Zenici]] proveo je 22 meseca, od čega više od 6 meseci u [[samica|samici]]. Na ranije puštanje iz zatvora [[1986]]. uticali su brojni protesti i [[peticije]] intelektualaca iz svih krajeva [[Jugoslavija|Jugoslavije]]<ref name="Vreme_23_05_1994" /> (među kojima i puno njegovih kasnijih oštrih političkih protivnika), njegov [[štrajk glađu]], a verovatno i interesovanje strane štampe za njegov slučaj. Potpisivale su se peticije, protestna pisma.<ref>Jedno od tih protestnih pisama napisao je i [[Vuk Drašković]].</ref> Izbačen je iz [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskog filozofskog društva]]<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Po izlasku iz zatvora, preselio se u Beograd gde se izdržavao pisanjem i samostalnim izdavanjem knjiga. Tako je postao član [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]]. Zbližio se sa [[Vuk Drašković|Vukom Draškovićem]], koji mu je krstio sina. Kasnije su se razišli zbog različitih političkih uverenja, ali i oko novca koji je donirala dijaspora<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Tokom [[1989]]. godine, Vojislav Šešelj je održao ukupno 97 predavanja [[Srpska dijaspora|Srbima u dijaspori]], od kojih je većina održana u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]] i [[Kanada|Kanadi]], a manji deo u zemljama [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]] i [[Australija|Australiji]]. [[1990]]. godine, za [[Vidovdan]], ga je [[Momčilo Đujić]] zbog „naročitih zasluga u borbi za srpski nacionalni interes“ proizveo u čin srpskog [[četnici|četničkog]] vojvode. U položenoj zakletvi Šešelj je rekao je da će služiti [[Dinastija Karađorđevića|kralju]] i otadžbini. Đujić je ovu odluku povukao [[1998]], kada je Šešelj formirao vladu sa [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističkom partijom Srbije]], i nakon što je javno rekao da [[monarhizam]] sam po sebi nije [[demokratija|demokratski]] sistem, te da je on [[republikanizam|republikanac]]. Šešelj je nakon [[1998]]. godine [[Kralj Aleksandar Karađorđević|Kralja Aleksandra Karađođevića]] nazvao iditom, zato što nije stvori [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]] nakon [[Prvi svetski rat|prvog svetskog rata]], zbog svega toga vojvoda [[Momčilo Đujić]] mu je 1998. godine oduzeo titulu četničkog [[vojvoda|vojvode]].<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=R_APR9UEfJ8 Izjava Momčila Đujića]</ref> [[Datoteka:SKIDANJE TITA.jpg|mini|left|Skidanje [[Josip Broz Tito|Titove]] slike u Domu inženjera i tehničara u Beogradu 15. marta 1990. godine, tokom prvog okupljanja do tada osnovanih političkih stranaka i njihovih pristalica. Od četvorice aktera jedino se vidi lice predstavnika Narodne radikalne stranke [[Milan Mladenović od Lužice|Milana Mladenovića od Lužice]]. S leve strane je Vojislav Šešelj, a u sredini Vuk Drašković.]] Po povratku iz Sjedinjenih Američkih Država, [[23. januar]]a [[1990]]. godine, osnovao je [[Srpski slobodarski pokret]], koji se [[14. mart]]a iste godine ujedinio sa otcepljenim krilom [[Srpska narodna obnova|Srpske narodne obnove]] (stranke osnovane u [[Nova Pazova|Novoj Pazovi]], a nastale od prvog [[antikomunizam|antikomunističkog]] udruženja [[Društvo Sava]]) koje je predvodio Vuk Drašković. Ujedinjena politička stranka je dobila novo ime - [[Srpski pokret obnove]]. Nakon pomenutog razlaza sa Vukom Draškovićem u maju 1990, Šešelj je pokušao osnovati [[Srpska radikalna stranka|Srpski četnički pokret]], čija je registracija odbijena sa obrazloženjem da „svojim imenom vređa javni moral“{{činjenica}}. Na kaznu zatvora po drugi put je osuđen [[2. oktobar|2. oktobra]] 1990. godine, zbog pokušaja rušenja „[[Kuća cveća|Kuće cveća]]“ i prikupljanja dobrovoljaca za odlazak u odbranu [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]].{{sfn|Sell|2002|pp=327}} Po izdržanoj kazni ponovo je uhapšen [[23. oktobar|23. oktobra]] iste godine i osuđen na 45 dana zatvora. Pušten je nešto ranije, [[15. novembar|15. novembra]], a tom prilikom odbio je da potpiše rešenje o uslovnom puštanju. Praktično iz zatvora, [[14. novembar|14. novembra]] 1990. godine, prvi put se kandiduje za [[predsednik Republike Srbije|predsednika Srbije]], ispred [[grupa građana|grupe građana]]. Šešelj je na [[Izbori za predsednika Republike Srbije 1990.|izborima]] 1990. godine osvojio peto mesto sa 96.277 glasova, iza [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]], [[Ivan Đurić|Ivana Đurića]] i [[Sulejman Ugljanin|Sulejmana Ugljanina]]. === Predsednik Srpske radikalne stranke === {{Poseban članak|Srpska radikalna stranka}} Predsednik [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] Vojislav Šešelj postaje u [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[23. februar]]a [[1991]]. godine, kada je stranka i osnovana, ujedinjenjem neregistrovanog Srpskog četničkog pokreta i većine mesnih odbora [[Narodna radikalna stranka|Narodne radikalne stranke]]. Februara [[1991]]. godine, Šešelj osniva Srpsku radikalnu stranku. Nekoliko meseci kasnije, prvi put je izabran za poslanika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštini Srbije]]. 31.3. 1991. Šešelj je posetio Vukovar. Idućeg dana, 1.4. 1991., šešeljevci su se smestili u susednom [[Borovo|Borovu]]. 21.4. Šešelj je održao govor mržnje u selu [[Jagodnjak]].<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.B.21 Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992) - Annex III.A Special forces] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110319013625/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.B.21 |date=2011-03-19 }} UN, 1994.</ref> U intervjuju za [[Večernje novosti]] od 19. novembra [[1991]] Šešelj je podržao, u ime Srpske radikalne stranke, „odluku naroda [[Dubrovnik]]a, [[Cavtat]]a i [[Konavle|Konavla]] o ponovnom uspostavljanju [[dubrovačka Republika|dubrovačke republike]] i njihovu želju da ostanu u Jugoslaviji”, čime je pravdao [[Opsada Dubrovnika]] koja je bila tu toku. On je istakao da SRS nema ništa protiv razmeštanja plavih šlemova, ali samo na zapadnim granicama srpskim, na liniji [[Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica|Karlobag–Karlovac–Ogulin–Virovitica]], a nikako na granicama "Titove Jugoslavije". Šešelj je takođe upozorio pripadnike "[[šiptar]]ske nacionalne manjine" i Hrvate čiji su članovi porodica bili dobrovoljci u zengama "da im ni porodicama nije mesto na [[Kosovo|Kosmetu]]".<ref name="Olovka">{{Cite web |title=Olovka piše mržnjom |url=http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/19160-Olovka-pie-mrnjom.html |access-date=2010-03-30 |archivedate=2015-06-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610204336/http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/19160-Olovka-pie-mrnjom.html |deadurl=yes }}</ref> Takođe je osudio [[izbjeglice|izbeglice]] koje se ne odazivaju pozivu na front: {{izdvojeni citat|Naša stranka osuđuje sve takozvane izbeglice od 18 do 56 godina starosti, kojih je oko pet hiljada, što se ne odazivaju pozivu na front. Tražimo od kolektiva u Srbiji koji su ih primili da im daju otkaze i prijave najbližim vojnim vlastima radi odlaska na front.<ref name="Olovka"/>}} U jesen 1991, Šešelj boravi na [[vukovar]]skom ratištu. Šešelj je nakon zauzeća Vukovara novembra [[1991]]. rekao da "nijedan ustaša ne sme da živ napusti grad".<ref name="optužnica"/> Ubrzo zatim, izvršen je [[ovčara|masakr na Ovčari]], kada je streljano približno 255 zarobljenika iz vukovarske bolnice, što mu tužilaštvo stavlja na teret.<ref name="optužnica"/> Šešeljevi dobrovoljci su učestvovali u [[masakr u Voćinu|masakru civila u Voćinu]] u decembru 1991.<ref name="optužnica"/><ref>Jerry Blaskovich, Anatomy of Deceit: An American Physician's First-hand Encounter With The Realities Of The War In Croatia</ref> Početkom [[1992]] Šešelj se javno zalagao za zamenu stanovništva tako što bi Srbi ušli u napuštene hrvatske domove i obrnuto, Hrvati bi naselili napuštena srpska sela. Najveća selidba bi, po Šešelju, trebalo da se obavi između [[Gorski kotar|Gorskog Kotara]] i Kosova, tako što bi sva srpska sela Kotara bila "preseljena" na [[Kosovo]].<ref>{{Cite web |title=Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (2) |url=http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |access-date=2010-03-29 |archivedate=2013-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130606110330/http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |deadurl=yes }}</ref> Šešelj se posebno zalagao za proterivanje [[Hrvati|Hrvata]] iz Srbije. On je tvrdio da se taj metod "primenjivan već u svetu" pokazao kao dobar u situaciji gde narodi ne mogu da podnesu zajednički život. Početkom [[april]]a 1992. Šešelj je u [[Apatin]]u ([[Vojvodina]]) izjavio: {{izdvojeni citat|Tuđman je iz Hrvatske proterao nekoliko stotina hiljada Srba i mi treba da proteramo sve Hrvate iz Srbije. Nemaju Hrvati šta da traže u Srbiji. Onaj ko se poziva na ljudska prava i građanske slobode, neka ih traži u Zagrebu, i neka tamo traži uzroke, a posle razmišlja o posledicama. Hrvati, zna se, potpomažu upade Tuđmanovih gerilaca na srpsku teritoriju i pomažu bekstva ustaša iz Vukovara u Mađarsku.<ref name="e-novine.com">[http://www.e-novine.com/feljton/36421-Sarajevo-Poelo-ubijanje-grada.html Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (6)]</ref>}} Kao odgovor na kritike da to nije u skladu sa poštovanjem građanskih prava, Šešelj je odgovorio: "I mi ćemo ih poštovati. Nikoga nećemo ubiti, jednostavno ćemo ih potrpati u autobuse i ispratiti do granice".<ref name="e-novine.com">[http://www.e-novine.com/feljton/36421-Sarajevo-Poelo-ubijanje-grada.html Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (6)]</ref> Uoči [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (marta [[1992]]) Šešelj je poručivao da se "nijedan srpski predeo" neće se naći pod supremacijom bosanskih Muslimana, čije je rukovodstvo islamski orijentisano i fanatizovano do kraja. On je najavljivao da "predstoji podela BiH na doslednom etničkom, geografskom, strateškom i istorijskom principu" i da srpski deo mora obuhvatiti SAO Hercegovinu, čije su severne granice na Neretvi, zatim Bosansku Krajinu, povezati je sa Semberijom, gde spadaju [[Ozren]] i [[Romanija]], i [[dubrovačko primorje]], od ušća Neretve do Crne Gore.<ref>{{Cite web |title=Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (3) |url=http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html |access-date=2010-04-03 |archivedate=2019-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190411132146/http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html |deadurl=yes }}</ref> U proleće i leto 1992 godine "[[Beli orlovi|šešeljevci]]" su, zajedno sa "[[srpska dobrovoljačka garda|arkanovcima]]" učestvovali u zauzimanu [[Zvornik]]a i ubistvu više od 300 zvorničkih Muslimana. Tužilaštvo tvrdi da su ova ubistva bila podstaknuta Šešeljevim govorom.<ref name="optužnica"/> Prikupljao je dobrovoljce i slao ih na ratište pod komandu [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. Obilazio je razna žarišta sukoba: [[Plitvička jezera|Plitvice]], [[Vukovar]], [[Hercegovina|Hercegovinu]] i [[Semberija|Semberiju]]. U Vukovaru je umalo poginuo od dva projektila JNA koji su promašili metu<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Vojislav Šešelj je zahtevao da umesto slanja trupa na [[Slovenija|Sloveniju]], [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] treba da povuče sve svoje trupe na granicu [[Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica|Karlovac-Karlobag-Virovitica]], a ukoliko vojska bude ugrožena, smatrao je da ima pravo da se brani svime što joj je na raspolaganju, uključujući i [[napalm-bomba|napalm-bombe]] <ref>{{cite web|author=&ldquo;&rdquo; |url=http://www.youtube.com/watch?v=PEc-YazxvmE |title=Vojislav Seselj: Kavlobag - Kavlovac - Vivovitica |publisher=YouTube |date=02. 12. 2006. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>. Navodno je pretio nelojalnim [[Albanci]]ma<ref name="profil_bbc" /> i onima čije su se porodice naselile nakon Drugog svetskog rata <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.hlc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/Transkripti.php?file=1348.html |access-date=2015-03-06 |archive-date=2006-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061007124121/http://www.hlc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/Transkripti.php?file=1348.html |dead-url=yes }}</ref> proterivanjem sa [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]], a [[Slobodan Milošević|Miloševiću]] hapšenjem<ref name="vreme_476">[http://www.vreme.com/arhiva_html/476/05.html „Šešelj: Karijera pretnji i uvreda“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100124092805/http://www.vreme.com/arhiva_html/476/05.html |date=2010-01-24 }} Nedeljnik „Vreme“, broj 476, 19. februar 2000.</ref>. Takođe je poznata i epizoda potezanja pištolja na taksiste i studente u toku demonstracija 1992. godine<ref name="vreme_476" />. Njegovim zalaganjem izglasano je u [[Narodna skupština Republike Srbije|Saveznoj Skupštini]] nepoverenje prvoj Saveznoj Vladi SRJ [[Milan Panić|Milana Panića]], decembra 1992, a nedugo zatim i prvom Predsedniku [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], književniku [[Dobrica Ćosić|Dobrici Ćosiću]], juna 1993. takođe nekadašnjem Šešeljevom prijatelju iz [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]], koji je bio jedan od najzaslužnijih za njegovo oslobađanje iz zatvora, koji mu je potom i materijalno pomagao<ref name="Vreme_23_05_1994" />; kome, konačno, duguje i dobar deo svojih nacionalističkih pozicija<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Nakon kratke [[monarhija|monarhističke]] faze na početku devedesetih, kada je zagovarao izvesnu [[Španija|špansku]] porodicu [[Dolgorukov]] kao naslednike loze [[Nemanjići|Nemanjića]] <ref>{{cite web|url=http://www.xs4all.nl/~freeserb/politics/e-srs.html |title=Free Serbia - Other voices from Serbia - Politics |publisher=Xs4all.nl |date=03. 10. 1999. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, Šešelj staje iza republikanskog uređenja. Posmatrači su opisivali kako vispreno prilagođava svoju poziciju kontekstu, „galami, viče, upada u reč, pritiska protivnika tako da ovaj ne može da dođe do daha“ <ref>{{cite web|url=http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Dec97/0212/0212_6.HTM |title="Nasa Borba" - Dr Slobodan Antonic o TV duelu Draskovic - Seselj |publisher=Yurope.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> i ne preza od uvreda<ref name="vreme_476" /> i obično matira protivnika. Šešelj je učestvovao u tučama sa skupštinskim obezbeđenjem <ref>{{cite web|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=333476 |title=Vreme 633 - Granice Vojislava Seselja: Virovitica, Karlovac, Karlobag – Hag |publisher=Vreme.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, a u raspravi u Saveznoj Skupštini povodom njegovog proterivanja iz [[Crna Gora|Crne Gore]] od strane tadašnjeg režima [[Momir Bulatović|Momira Bulatovića]] (posle mitinga u [[Herceg Novi|Herceg-Novom]]) je pljunuo predsedavajućeg Skupštine dr. Radomana Božovića <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.nin.co.yu/arhiva/2407/3.html |access-date=2015-03-06 |archivedate=2008-10-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081014192201/http://www.nin.co.yu/arhiva/2407/3.html |deadurl=yes }}</ref>. Kasnije je proteran i iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Posle oštrog televizijskog duela na BK televiziji <ref>{{cite news|url=http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Jul97/1807/1807_6.HTM |title="Nasa Borba" - Kako je došlo do sukoba Seselja i Barovica |publisher=Yurope.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> Šešeljev telohranitelj nanosi teške povrede advokatu Nikoli Baroviću što se kasnije objašnjava time da se ovaj okliznuo na bananu.<ref>{{cite news|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=364165 |title=Vreme 680 - Podsecanje - radikali na vlasti: Oni se nisu promenili |publisher=Vreme.com |date=07. 12. 1998. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> Šešelj je optužio [[Dragoljub Mićunović|Dragoljuba Mićunovića]] da je „jahao popa“<ref name="vreme_476" />, a akt Prestolonaslednika [[Aleksandar II Karađorđević|Aleksandra II]] kada se ovaj sagao i poljubio zemlju pri povratku u Srbiju posle pedesetogodišnjeg izgnanstva svoje porodice opisao je kao „pašu trave“<ref name="vreme_476" />. === Politički angažman === Politički angažman Šešelja tokom devedesetih godina odlikuje niz naizmeničnih perioda saradnje i razlaza sa režimom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Nekoliko puta su njihove stranke formirale takozvane „vlade narodnog jedinstva“ i vodile veoma složnu politiku u odnosu na konflikt u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Sam Milošević nazvao je Šešelja kako svojim „omiljenim opozicionarom“ tako i „oličenjem nasilja i primitivizma“. Razilazili su se raznim povodima, ali uglavnom kada bi Šešeljeva stranka dovoljno ojačala, a Milošević popuštao pred zahtevima međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa fijaskom Vens-Ovenovog plana [[1993]]. (i potonjom blokadom [[Republika Srpska|Republike Srpske]] od strane beogradskog režima) i [[Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu|Kumanovskim sporazumom]] [[1999]]. Po potpisivanju [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog sporazuma]] [[1995]], Slobodana Miloševića je nazvao „najvećim izdajnikom srpskog naroda“<ref name="vreme_476" />. U periodima razilaženja, Šešeljeva SRS bi oštro kritikovala vladajući režim, sam Šešelj bi publikovao dela pod pitoresknim nazivima poput „Tiranin sa Dedinja“ (odnosi se na Slobodana Miloševića) ili „Narkomanija Vuka Manitoga“ (u vreme kada je SPS u Saveznoj vladi sarađivao sa SPO Vuka Draškovića umesto sa njegovom SRS), za Miloševiću suprugu [[Mirjana Marković|prof. Mirjanu Marković]] govorio da je „crvena veštica sa Dedinja, nova [[Jerina Branković|prokleta Jerina]] i najveće zlo srpskog naroda“ <ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=03&dd=18&nav_id=191949&nav_category=11 |title=Vesti - Vučelić, čuvar lika i dela - Internet, Radio i TV stanica; najnovije vesti iz Srbije |publisher=B92 |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, njegova partija bila izložena jednakom progonu državnih medija kao i ostale opozicione partije, pa bi čak dolazilo i do pokušaja saradnje među njima kao na primer pri konstituisanju Narodne Skupštine posle izbora 1993. U zatvoru po treći put boravi od [[29. septembar|29. septembra]] [[1994]]. godine do 29. septembra 1995. godine. Iste godine, takođe zbog suprotstavljanja politici aktuelnog režima, boravi još 60 dana u zatvoru. Nakon izlaska iz zatvora, Šešelj je napravio „tehničku koaliciju“ sa [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratskom strankom]] i [[Demokratska stranka Srbije|Demokratskom strankom Srbije]]. Članice koalicije su se obavezale da će napraviti zajedničku listu nad predstojećim lokalnim izborima i da će koordinisano delovati u skupštini. Šešelj je opet uhapšen u [[Gnjilane|Gnjilanu]] 1995. zbog oranizovanja skupa bez odobrenja policije. Do kraja 1995. kolacija sa DS i DSS se praktično ugasila. Početkom 1996. SRS i SPO su obnovili svoj rat optužbama.{{sfn|Ramet|1999|pp=208}} Pobedom SRS na lokalnim izborima [[1996]]. u [[Zemun]]u (sam Šešelj živeo je u [[Batajnica|Batajnici]]), postaje predsednik Skupštine Opštine Zemun. U posetu Srbiji dovodi [[Žan-Mari le Pen|Žan-Mari Le Pena]] i [[Vladimir Žirinovski|Vladimira Žirinovskog]]. Na [[Neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 1997.|izborima za predsednika Srbije]] održanim [[21. septembar|21. septembra]] [[1997]]. godine, Vojislav Šešelj osvojio je 1.125.140 glasova i ušao u drugi izborni krug. Sa 50,61% važećih glasačkih listića pobedio je protivkandidata SPS-a [[Zoran Lilić|Zorana Lilića]], [[5. oktobar|5. oktobra]] iste godine, ali su izbori ponovljeni nakon što je Republička izborna komisija objavila da je izlaznost bila 48,88%. Na [[Izbori za predsednika Republike Srbije 1997.|ponovljenim izborima koji su održani 7. decembra]] SPS kandiduje [[Milan Milutinović|Milana Milutinovića]], tadašnjeg ministra inostranih poslova SRJ, koji Šešelja pobeđuje u drugom krugu. Kao i većina ostalih zvaničnih rezultata izbora iz ovog perioda, i ovi ostaju kontroverzni, uz široko verovanje da su falsifikovani na Šešeljevu štetu{{činjenica}}.<!--barem jedan link ka nečijem mišljenju je potreban--> Na primer, u Drenici na Kosovu i Metohiji, utvrđenju [[Albanci|albanskih]] separatista, zvanični rezultati pokazuju 90% upisanih birača za Milutinovića. Na oba ova izbora za predsednika Srbije učestvuje kao trećeplasirani u prvom krugu i [[Vuk Drašković]]; ostale opozicione stranke su ih, uglavnom neuspešno, bojkotovale. Šešelj postaje zatim potpredsednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] u kabinetu [[Mirko Marjanović|Mirka Marjanovića]], [[24. mart]]a [[1998]]. Pozicija Srbije na početku mandata ove Vlade bila je teška, a na njenom isteku i neuporedivo gora. Odnosi sa Vladom u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] su krajnje zaoštreni što je u krajnjem rezultovalo ukidanjem SRJ [[2003]], a oružana pobuna na Kosovu i Metohiji eskalirala je u oštar rat koji se, nakon [[Referendum o učešću stranih predstavnika u rešavanju problema na Kosovu i Metohiji 1998.|referenduma]] na kojem je odbijeno učešće međunarodnih pregovarača, snažnih spoljnih pritisaka, i kraha pregovora u Rambujeu, završio [[NATO bombardovanje SRJ|agresijom NATO pakta]] u proleće 1999. Agresija je zaustavljena potpisivanjem [[Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu|Kumanovskog sporazuma]] koji je uspostavio protektorat [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]] i ''[[de facto]]'' suspendovao svaki suverenitet Srbije u toj pokrajini; Šešelj i ostali članovi Vlade iz redova Srpske radikalne stranke su se usprotivili potpisivanju ovog sporazuma i podneli ostavke na članstvo u Vladi ali su potom nastavili da obavljaju svoje dužnosti, obrazlažući to nacionalnim interesima. Na unutrašnje-političkom planu ova Vlada u kojoj je Šešelj igrao važnu ulogu ostala je zapamćena pre svega po donošenju kontroverznih zakona o informisanju i o univerzitetima. Primena zakona o informisanju rezultovala je neviđenim pritiskom na novinare čije se izveštavanje nije uklapalo u okvire koje je propisala Vlada (tzv. „nezavisni novinari“); sudskim procesima po tužbama uglavnom nepoznatih građana i organizacija (npr. „Patriotskog saveza Jugoslavije“) koji su rešavani u roku od 24 časa izuzetno visokim novčnim kaznama; zabranama i zatvaranjem nekoliko dnevnika, nedeljnih novina i [[radio]]-stanica; te progonima pa i ubistvima nekoliko novinara. Zakon o univerzitetu suspendovao je autonomiju („samoupravljanje“ kako je to objašnjavala Vlada) visokog školstva i omogućio Vladi postavljenje dekana i rektora i gotovo potpunu kontrolu nad zbivanjima na Univerzitetima čiji je osnivač; što je dovelo do revolta i ostavki od strane određenog broja univerzitetskih profesora. U ovom periodu Šešelj bio je izabran i za redovnog profesora na [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnom Fakultetu u Beogradu]]. Srpska radikalna stranka beleži izuzetno loš rezultat najpre na saveznim izborima [[24. septembar|24. septembra]] [[2000]]. godine, a potom i na republičkim izborima [[23. decembar|23. decembra]] iste godine. Šešelj gubi poziciju potpredsednika republičke Vlade izborom prelazne Vlade, [[25. oktobar|25. oktobra]] 2000. Šešelj učestvuje na [[Prvi neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 2002.|predsedničkim izborima]] u septembru [[2002]]. i završava treći, a na [[Drugi neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 2002.|ponovljenim izborima]] u [[decembar|decembru]] 2002. godine, dobija iz [[Hag]]a podršku Slobodana Miloševića, koji biračima poručuje da će Šešelj „svrgnuti spolja nametnuti režim u [[Beograd]]u“ — i osvaja 37% glasova. == Suđenje u Haškom tribunalu == {{Poseban članak|Suđenje Vojislavu Šešelju u Hagu}} Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ([[Haški tribunal|Haški Tribunal]]) optužio je u [[januar]]u [[2003]]. Vojislava Šešelja da je podsticao zločine protiv čovečnosti i za kršenje zakona i običaja ratovanja na području [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Vojvodina|Vojvodine]]. Optužen je da je „''govorima i izjavama doprineo da se kod izvršilaca stvori odluka da počine navedene zločine''“. Šešelj se dobrovoljno predao Tribunalu [[24. februar]]a 2003, gde je u pritvoru četiri i po godine čekao početak suđenja, do novembra [[2007]]. U međuvremenu je, u jesen [[2005]]. godine, svedočio na suđenju [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. Srpska radikalna stranka, čiji je i dalje predsednik, najpre je na parlamentarnim izborima u [[decembar|decembru]] 2003. dokazala da je pojedinačno najjača, osvojivši 28% glasova i 82 od ukupno 250 mandata u Narodnoj Skupštini, ali ipak ostaje u opoziciji. Kandidat partije, zamenik predsednika SRS [[Tomislav Nikolić]], uz Miloševićevu i Šešeljevu podršku iz Haga, osvaja najveći broj glasova u prvom krugu [[13. jun]]a [[2004]]. godine, ali u drugom krugu ([[27. jun]]) gubi od lidera [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]]. U narednom periodu, SRS je bila opozicija Vladi Srbije koju je vodio [[Vojislav Koštunica]], a koju su činili [[Demokratska stranka Srbije]], [[G17 plus|G 17 plus]], i koalicija [[Srpski pokret obnove]]-[[Nova Srbija|Nova Srbije]], uz manjinsku podršku SPS-a u parlamentu. U jesen [[2006]]. godine, SRS je podržala donošenje novog Ustava Srbije, koji su građani izglasali na referendumu [[28. oktobar|28.]] i [[29. oktobar|29. oktobra]] te godine, a koji je proglašen [[8. novembar|8. novembra]] 2006. Po proglašenju Ustava, raspisani su vanredni skupštinski izbori, koji su održani [[21. januar]]a 2007. godine. I na ovim izborima, SRS je osvojila prvo mesto, sa osvojenim 81 mandatom. Pregovori o formiranju nove Vlade potrajali su sve do sredine maja, a u međuvremenu je, zahvaljujući podršci DSS-a, Tomislav Nikolić [[8. maj]]a 2007. postao predsednik Skupštine Srbije. No, pošto su stranke „demokratskog bloka“ ipak uspele da postignu sporazum o formiranju zajedničke Vlade, DSS je uskratio podršku Tomislavu Nikoliću i on je [[13. maj]]a podneo ostavku. U narednom periodu, SRS je predstavljala opoziciju novoj Vladi Srbije koju je ponovo formirao Vojislav Koštunica, a koju su činili DS, DSS, i G 17 plus. Početkom novembra 2007. godine, konačno je počelo suđenje Vojislavu Šešelju. A u decembru mesecu raspisani su vanredni izbori za predsednika Srbije, koji su morali da se održe, saglasno novom Ustavu. Srpska radikalna stranka ponovo je kandidovala Tomislava Nikolića, koji je u prvom krugu, [[20. januar]]a [[2008]]. godine, osvojio prvo mesto sa 40% glasova. Dve nedelje kasnije, [[3. februar]]a, Tomislav Nikolić je (sa vrlo malom razlikom) izgubio ponovo od Borisa Tadića, lidera DS i predsednika Srbije. U februaru 2008. došlo je i do proglašenja nezavisnosti [[Kosovo i Metohija|Kosova]] od strane tamošnjih privremenih vlasti u Prištini. Srpska Vlada je energično reagovala protiv te odluke, poništavajući akte o nezavisnosti kao nelegalne i pozivajući građane na veliki protestni miting, u čijem organizovanju je učestvovala i Srpska radikalna stranka. Miting je održan [[21. februar]]a, a ispred SRS govorio je Tomislav Nikolić. Kasnije, nakon mitinga, došlo je do paljenja američke ambasade u centru [[Beograd]]a. Kosovska kriza je uticala i na pad druge Vlade Vojislava Koštunice. Najpre je, [[5. mart]]a, Srpska radikalna stranka predložila parlamentu Rezoluciju o odnosima Srbije i EU, koju je podržao DSS a usprotivio se DS. Tri dana kasnije, Vojislav Koštunica predlaže raspuštanje parlamenta i raspisivanje vanrednih skupštinskih izbora koji su zakazani za [[11. maj]] te godine. Na tim izborima, Srpska radikalna stranka osvaja drugo mesto sa 78 mandata, i ponovo ostaje u opoziciji pošto je novu Vladu Srbije formirala koalicija okupljena oko DS-a sa koalicijom okupljenom oko Socijalističke partije Srbije (jul 2008). Srpska radikalna stranka je krajem jula 2008. organizovala protestni miting zbog hapšenja [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], bivšeg predsednika [[Republika Srpska|Republike Srpske]], koji je pred Haškim tribunalom optužen za ratne zločine. Miting je održan [[29. jul]]a u Beogradu, a nakon mitinga je došlo do sukoba demonstranata i policije, i tom prilikom je teško povređen jedan demonstrant, koji je kasnije podlegao povredama. Zbog toga je SRS u Skupštini Srbije tražila odgovor od nadležnih organa na pitanje ko je odgovoran za nerede na mitingu, i to je rezultovalo blokadom rada parlamenta, početkom avgusta meseca. Početkom septembra 2008. Tomislav Nikolić je najavio da će SRS podržati [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] u parlamentu, ukoliko Vlada Srbije prihvati amandman SRS. No, [[5. septembar|5. septembra]], Predsednički kolegijum SRS je većinom glasova odlučio da SRS ne podrži Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, po nalogu Vojislava Šešelja. Tomislav Nikolić je tada podneo ostavku na sve stranačke dužnosti, a [[8. septembar|8. septembra]] formirao posebnu poslaničku grupu pod nazivom „Napred Srbijo“. Toj poslaničkoj grupi prišlo je više od deset poslanika SRS-a. Zbog toga se saziva Centralna otadžbinska uprava SRS-a ([[12. septembar]]), koja je jednoglasno isključila Nikolića i one koji su mu prišli iz stranke. Nikolić je kasnije osnovao svoju stranku ([[Srpska napredna stranka]]) i zadržao poslaničke mandate. Vojislav Šešelj je u Hagu optužio Nikolića da su ga "''zavrbovale strane obaveštajne službe''". Vojislav Šešelj objavio je veliki broj knjiga i pamfleta, stručnih i političkih tekstova, uključujući i udžbenik iz predmeta Politički sistem koji je [[2000]]—[[2001]]. predavao na Pravnom fakultetu u Beogradu. Nakon akcije Srpske radikalne stranke u kojoj je skupila više od milion potpisa građana Republike Srbije da se suđenje dr Vojislavu Šešelju prenosi na RTS, građani Srbije mogu da gledaju suđenje Šešelju. ==== Pogrešno prevođenje ==== Vojislav Šešelj podneo je zahteve pretresnom veću da naloži sekretaru da ispravi pogrešan prevod sa srpskog na engleski, kao i pogrešan prevod sa srpskog jezika na francuski u transkriptima suđenja od 8. novembra 2007. godine. Tom prilikom je Zoran Krasić, jedan od Šešeljevih pravnih savetnika, utvrdio kako prevodioci „namerno greše“ u prevođenju, navodeći uz to niz primera gde je u prevodu izmenjen smisao onoga što je izgovoreno.<ref>[http://www.glas-javnosti.co.rs/clanak/glas-javnosti-11-01-2008/od-nisam-prave-jesam Glas javnosti: Od „nisam“ prave „jesam“]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> [[Srpska radikalna stranka]] je [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]] dostavila i CD za koji tvrde da sadrži deo suđenja u kom se prevodioci glasno smeju na reči Vojislava Šešelja. === Puštanje na privremenu slobodu === Odlukom Sudskog veća Haškog tribunala [[6. novembar|6. novembra]] [[2014.]], Vojislav Šešelj je pušten na privremenu slobodu do izricanja presude, kako je navedeno, iz humanitarnih razloga. Šešelju se zdravstveno stanje pogoršalo nekoliko nedelja ranije, kada su mu dijagnostikovane metastaze raka na jetri. Ovo je potvrdio i srpski lekarski tim koji je u pritvoru Haškog tribunala pregledao Šešelja. Šef lekarskog tima Prof. Dr Milovan Bojić naveo je da je Šešeljevo zdravstveno stanje ozbiljno i da postoje elementi "životne ugroženosti". Sudsko veće najpre nije otkrivalo javnosti uslove pod kojima je Šešelj pušten iz pritvora ali su kasnije objavili da mu nisu postavljeni nikakvi posebni uslovi, osim da ne napušta [[Srbija|Srbiju]], nema kontakte sa žrtvama i svedocima i da se vrati u pritvor Haškog tribunala kada ga pozovu. Vojislav Šešelj se nakon skoro dvanaest godina provedenih u pritvoru Haškog tribunala, vratio u [[Srbija|Srbiju]] [[12. novembar|12. novembra]] [[2014.]] Na beogradskom aerodromu ga je, pored članova porodice i stranačkih kolega dočekalo i više stotina simpatizera. Puštanje Šešelja na slobodu je imalo određene političke posledice u susednoj Hrvatskoj, s obzirom da se upravo tada održavala kampanja za [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014|predsedničke izbore]]. Šešelj se u nju aktivno uključio sudelujući u talk-show emisiju TV-voditelja [[Velimir Bujanec|Velimira Bujanca]] i izjavio da podržava tadašnjeg predsednika i levičarskog kandidata [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] <ref>{{Cite web|url=http://www.portaloko.hr/clanak/seseljevo-gostovanje-u-bujici-cuo-sam-se-s-josipovicevim-ljudimavideo/0/67489/|title=ŠEŠELJEVO GOSTOVANJE U 'BUJICI': 'Čuo sam se s Josipovićevim ljudima...'(VIDEO)|publisher=Portal Oko|date=26. 11. 2014|access-date=2015-08-16|archive-date=2021-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210303021306/http://www.portaloko.hr/clanak/seseljevo-gostovanje-u-bujici-cuo-sam-se-s-josipovicevim-ljudimavideo/0/67489/|dead-url=yes}}</ref>; posle te geste, koju su mnogi u hrvatskoj javnosti shvatili kao ironičnu provokaciju, je na izborima tesno pobedila desničarska protivkandidatkinja [[Kolinda Grabar-Kitarović]]. == Ordenje == * [[Orden Republike Srpske]] * [[Karađorđeva zvijezda|Orden Karađorđeve zvezde prvog stepena sa lentom]] == Bibliografija == Bibliografija dela Vojislava Šešelja je sastavljena prema spisku sa veb-stranice Srpske radikalne stranke <ref>[http://www.srs.org.yu/izdanja/voja.php Dr. Vojislav Šešelj - izdanja Srpske radikalne stranke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080307192609/http://www.srs.org.yu/izdanja/voja.php |date=2008-03-07 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> i elektronskom katalogu [[Narodna biblioteka Srbije|Narodne biblioteke Srbije]] <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://vbs.nbs.bg.ac.yu/scripts/cobiss?command=CONNECT&base=70000 |access-date=2015-03-06 |archive-date=2007-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011011955/http://vbs.nbs.bg.ac.yu/scripts/cobiss?command=CONNECT&base=70000 |dead-url=yes }}</ref>. Prva godina je prvo izdanje, a navedena godina u zagradi je godina ponovljenog izdanja te knjige. Spisak dela nije kompletan. Trenutno je izašla 152. knjiga. {| |- valign=top | '''Naslovi knjiga koji ne ulaze u kolekciju po numeričkom redosledu''' * ''Marksistički koncept naoružanog naroda'', Književne novine, Beograd, 1983. * ''Vrijeme preispitivanja'', 1986. * ''Hajka na jeretika'', autorovo izdanje, 2. izmenjeno i dopunjeno izdanje, 1988. * ''Optužnica protiv Josipa Broza Tita'', 1990. * ''Knjige za lomaču'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Demokratija i dogma'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Sumrak iluzija'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Pledoaje za demokratski ustav'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Osvajanje slobode'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Pravo na istinu'', 1991. * ''Suočavanja sa samoupravljanjem'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Veleizdajnički proces'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Bal vampira'', 1992. * ''Debrozovizacija društvene svesti'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Fenomenologija balkanskog despotizma'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Horvatove ustaške fantazmagorije i druge političke rasprave'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Politička suština militarizma i fašizma'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Policijski dosije'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Vladaćemo sto godina'', 1994. * ''Milošević hapsi radikale'', 1994. * ''Miloševićev zajam za preporod Kipra'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Preti li nam slobotomija?'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Načelnik generalštaba na kolenima: (konferencija za štampu 1993. godine)'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Guja u nedrima: Vojislav Šešelj u kandžama Mirjane Bobić-Mojsilović'', SRS, 1994. | * ''Branković je ustao iz groba'', 1994. * ''Okrugli stolovi'', 1994. * ''Pada vlada kao klada'', 1994. * ''Šta reče, Slobo slobodo?'', 1994. * ''Što opljačka levica da ne zna desnica'', SRS, 1995. * ''Podgorički atentat'', 1995. * ''Srpski bračni par „Čaušesku“'', ABC Glas, Beograd, 1995. * ''Veštica iz Tolstojeve ulice'', 1995. * ''Emigrantski opus profesora Laze M. Kostića'', 1999. * ''Dani pretnji i ucena'', ZEPS, 1999. * ''Srpski narod i novi svetski poredak'', 1999. * ''Na međunarodnoj sceni'', SRS, 2000. * ''Otvoreni dijalog'', SRS, 2001. * ''Buldožer kao sudbina'', 2002. * ''Hladnoća u kostima'', SRS, 2002. * ''Sadam Husein protiv agresivnog globalizma'', SRS, 2003. * ''Laufer me nije zaboravio'', SRS, 2003. * ''Ili Karlin svedok ili smrt'', SRS, 2007. * ''Rasturanje Haškog tribunala'', Pravda, 2008. * ''Glupson iz Mantobe Brus Mek Farlen'', SRS, 2010.[http://www.vseselj.com/files/books/Glupson.pdf] |} {| |- valign=top | '''Naslovi knjiga u izdanju Srpske radikalne stranke po numeričkom redosledu''' # ''Vreme preispitivanja'' # ''Hajka na jeretika'' # ''Fenomenologija balkanskog despotizma'' # ''Veleizdajnički proces'', 1991. (2001.) [http://www.vseselj.com/files/books/Veleizdajnicki%20proces.pdf] # ''Narkomanija Vuka manitoga'', (2000.) [http://www.vseselj.com/files/books/Narkomanija%20Vuka%20manitoga.pdf] # ''Politika kao izazov savesti'', 2000. # ''Milan Panić mora pasti'', 1993. (2001.) # ''Na međunarodnoj sceni'' # ''Sučeljavanje sa sedmom silom'', (2000.) # ''Narodni tribun'', (1999.) # ''Poslaničke besede'', 1993. # ''Filipinke četničkog vojvode'', 1994. # ''Pali, žari, dedinjski dizdare'', 1994. (2002.) # ''Crveni tiranin sa Dedinja'', 1995. # ''Da sve srpsko bude kao zemunsko'', 1998. # ''Promene po volji naroda'', 1998. # ''Bez dlake na jeziku'', 2001. # ''Moć argumenata'', 2000. # ''Falsifikovana volja naroda'', (2005.) # ''Vlada nacionalnog jedinstva'', (2001.) # ''Srbija pod američkim bombama'', (2005.) # ''Dok patriote obnavljaju izdajnici razaraju'', (2002.) # ''Radikali se nisu obrukali'', 2002. # ''Pakleni planovi Zapada'', 2001. # ''Kontrarevolucionar u buldožer revoluciji'', 2001. # ''Dosmanlijski zulum nad Srbijom'', 2002. # ''Kontinuitet radikalske doslednosti'', 2002. # ''Glavni Miloševićev politički robijaš'', 2002. # ''Ubistvo ministra odbrane Pavla Bulatovića'', 2002. # ''Dosmanlijski sejmeni na Pravnom fakultetu'', 2002. # ''Glogov kolac u dosovskom srcu'', 2003. # ''Dosmanlije kao novi janjičari'', 2003. # ''Četnička sablja nad dosmanlijskom glavom'', 2004. # ''Na junačkim rukama kroz srpsku Boku'', 2003. # ''Kora od banane'' # ''Srpski četnički pokret'', 1994. (2003.) # ''Srpska radikalna stranka'', (1995.) # ''Peti otadžbinski kongres'', (2005.) # ''Sudanije nepokornog vojvode'', (2003.) # ''Ideologija srpskog nacionalizma'', (2002.) [http://www.vseselj.com/files/books/Ideologija%20srpskog%20nacionalizma.pdf] # ''Afirmacija parlamentarizma'', 2003. # ''Slom savezne države'', 2003. # ''Žigosanje dosmanlijskog beščašća'', 2003. # ''Čelični vojvoda'', 2003. # ''Stazom slave, u službi otadžbine'', 2005. # ''Hrabrost i savesnost u istorijskim lomovima'', 2005. # ''Uporna odbrana srpstva'', 2006. # ''Stanko Subotić - Cane Žabac, kralj duvanske mafije'', 2006. # ''Mafijaška pudlica Nebojša Čović'', 2005. # ''Cijin major Grujica Spasović'', 2003. # ''Četnički vojvoda pred Haškim tribunalom'', 2003. # ''Suočavanje sa haškim inkvizitorima'', 2003. # ''Haški dosije nabeđenog ratnog zločinca'', 2004. # ''Pocepana haška inkvizitorska odežda'', 2004. # ''U čeljustima kurve Del Ponte'', 2004. # ''Genocidni izraelski diplomata Teodor Meron'', 2004. # ''Đavolov šegrt zločinački rimski papa Jovan Pavle Drugi'', 2005. # ''Vašingtonski seksualni manijak Bil Klinton'', 2005. # ''Haško bajramsko prase'', Srpska radikalna stranka, 2005. # ''Lažljiva haška pederčina Džefri Najs'', 2005. # ''Svedok odbrane Slobodana Miloševića u haškom procesu'', 2005.[http://www.vseselj.com/files/books/Svedok%20odbrane%20Slobodana%20Milosevica%20u%20haskom%20procesu.pdf] # ''Engleski pederski isprdak Toni Bler'', 2005. # ''Kriminalac i ratni zločinac Havijer Solana'', 2006. # ''Podmukli galski picopevac Žak Širak'', 2006. # ''Hitlerovi najverniji sledbenici Helmut Kol i Hans Genšer'', 2006. # ''Krvave ručerde Madlen Olbrajt'', 2006. # ''Pontifeks maksimus satanističke crkve Jovan Pavle Drugi'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Pontifeks%20maksimus%20satanisticke%20crkve%20Jovan%20Pavle%20Drugi.pdf] # ''Antihristov namesnik zlikovački rimski papa Benedikt Šesnaesti'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Antihristov%20namesnik%20zlikovacki%20rimski%20papa%20Benedikt%20Sesnaesti.pdf] # ''Najveći izdajnik Rusije Boris Jeljcin'' # ''Milo Đukanović novi Skenderbeg Crnojević'' # ''Boris Tadić novi Sinan Paša Kodža'' # ''Izdajnički akreditivi ustaškog konzula Vuka Draškovića'' # ''Politički ortakluk Kurve del Ponte i Kurve del Koštunice'' # ''Vatikan glavno Satanino gnezdo'', 2003. [http://www.vseselj.com/files/books/Vatikan%20glavno%20satanino%20gnezdo.pdf] # ''Rimska kurija večito žedna srpske krvi'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Rimska%20kurija%20vecito%20zedna%20srpske%20krvi.pdf] # ''Evropska unija satanistička tvorevina'', 2006. # ''Vatikanski antisrpski instrument Franjo Tuđman'' # ''Američki antisrpski instrument Alija Izetbegović'' # ''Holandski kurvin sin Alfons Ori'' # ''Ubica Slobodana Miloševića Patrik Robinson'' # ''Korumpirani predsednik nelegalnog Haškog suda Fausto Pokar'' # ''Pitomac minhenske pivnice Volfgang Šomburg'' # ''Haški štrajk glađu'' # ''Varvarska gozba'' # ''Kad bitange marširaju'' # ''Siktanje crvene zmije'' # ''Skalpiranje kao smisao informisanja'' # ''Ko poseče bega Gutenberga'' # ''Robija kao sudbina'' # ''Politička partija Prodanovića'' # ''Pokvareni malteški pacov Karmel Agijus'' # ''Smrdljiva gvajanska svinja Mohamed Šahabudin'' # ''Pljačkaš novca Ujedinjenih nacija Hans Holtajus'' # ''Degenerisani majmun Bakone Džastis Moloto'', 2010. # ''Retardirana haška tužiteljka Hildegard Uerc-Reclaf'' # ''Ljubavnik Džefrija Najsa Danijel Sakson'' # ''Jedna banana za Kofi Anana'' # ''Očerupana Haška ćurka Kristina Dal'' # ''Afera Hrtkovci i ustaška kurva Nataša Kandić'' [http://www.vseselj.com/files/books/Afera%20Hrtkovci%20i%20ustaska%20kurva%20Natasa%20Kandic.pdf] # ''Haška instrumentalizacija lažnih svedoka'', 2009. [http://www.vseselj.com/files/books/Haska%20instrumentalizacija%20laznih%20svedoka.pdf] # ''[[Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije]]'', 2007. [http://www.vseselj.com/files/books/Rimokatolicki%20zlocinacki%20projekat%20vestacke%20hrvatske%20nacije%20CIRILICA.pdf] # '' Ubistvo mafijaškog premijera Zorana Đinđića [http://www.vseselj.com/files/books/102%20Ubistvo%20mafijaskog%20premijera.pdf]'' # '' Mafija ubila svog lidera [http://www.vseselj.com/files/books/104.pdf]'' # '' Propali puč Tomislava Nikolića [http://www.vseselj.com/files/books/104.pdf]'' # ''Haški denuncijant Tomislav Nikolić'' # ''Portparol lopovske stranke Aleksandar Vučić'' # ''Srpski Baron Minhauzen Aleksandar Vučić'' # ''Sanaderova mačkica Aleksandar Vučić'' # ''Narogušeno škotsko govno Jan Bonomi'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/109%20Bonomi.pdf] # ''Smežurano kengurovo mudo Kevin Parker'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/110%20Parker.pdf] # ''Južnokorejska gnjida O-Gon Kvon'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/111%20Kvon.pdf] # ''Prisluškivani telefonski razgovori'' # ''Policijski dosije, prvi deo'' # ''Policijski dosije, drugi deo'' # ''Policijski dosije, treći deo'' # ''Policijski dosije, četvrti deo'' # <li value="131"> ''Vikiliks mi javlja, prvi deo'', 2012.[http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/pdf/books/vikiliks%20mi%20javlja.pdf]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} # <li value="140"> ''Pretpretresna faza haškog procesa, prvi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, drugi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, treći deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, četvrti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, peti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, šesti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, sedmi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, osmi deo'' # <li value="152">''Haški globalistički obrazac totalitarnog pravosuđa'', 2012. # <li value="154">''Sistematsko kršenje procesnih prava Slobodana Miloševića tokom haškog suđenja'' # ''Haška antisrpska giljotina'' | '''Naslovi knjiga o Šešelju''' * ''Ko ste vi Vojislave Šešelju?'', Nada Bojić, Dereta, 1992. * ''Vojvodin Haški trijumf'', Marina Toman, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Vojvodin%20haski%20trijumf.pdf] * ''Povratak srpskog junaka'', Marina Raguš, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Povratak%20srpskog%20junaka.pdf] * ''Dvostruki standardi u zaštiti ljudskih prava: Slučaj Vojislava Šešelja'', Fond istorijske perspektive, [[Moskva]] ([[Rusija]]), 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Ruska%20knjiga%20-%20Seselj%20-%20tekst.pdf] * ''Luča Vojvode Šešelja'', Duško Sekulić, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Luca%20vojvode%20Seselja.pdf] * ''Vojislav Šešelj najbolji advokat na svetu'', Vesl Usthejzen, [[Johanezburg]] ([[Južnoafrička Republika]]), 2013. |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|last=Sell|first=Louis|title=Slobodan Milosevic and the Destruction of Yugoslavia|url=http://books.google.com/books?id=Bd8q0wBuRLcC&pg=PA327|year=2002|publisher=Duke University Press|isbn=978-0-8223-8525-7|pages=327-}} * {{Cite book |ref= harv|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Radical Right in Central and Eastern Europe Since 1989|url=http://books.google.com/books?id=QZr1vsDIvlUC&pg=PA208|year=1999|publisher=Penn State Press|isbn=978-0-271-04379-1|pages=208-}} * {{Cite book |ref= harv|last=Hockenos|first=Paul|title=Homeland Calling: Exile Patriotism & the Balkan Wars|url=http://books.google.com/books?id=e4pAs4JYSAMC&pg=PA119|year=2003|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-4158-5|pages=119-}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Vojislav Šešelj | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = Vojislav Šešelj | wikinews = Vojislav Šešelj }} * [http://www.vseselj.com/ Sloboda Šešelju!] * [http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/ Prezentacija Srpske radikalne stranke] * [http://www.vseselj.com/index.php?c=10] {{Authority control}} {{Lifetime|1954||Šešelj, Vojislav}} [[Kategorija:Srpski pravnici]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Četničke vojvode]] [[Kategorija:Srpska radikalna stranka]] [[Kategorija:Srpski publicisti]] [[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Članovi Udruženja književnika Srbije]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] 66irqp4lcwi56co2prehnmkx5ojwc8j 42715841 42715827 2026-11-02T10:32:49Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Politički zatvorenici|Politički zatvorenici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715841 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Političar | ime = Vojislav Šešelj | slika = Vojislav Šešelj.jpg | širina_slike = | opis_slike = | datum_rođenja = {{datum rođenja i dob|1954|10|11}} | mesto_rođenja = [[Sarajevo]] | država_rođenja = {{zastava|SFRJ}} | datum_smrti = | mesto_smrti = | država_smrti = | državljanstvo = {{zastava|Srbija}},<br />{{zastava|Bosna i Hercegovina}}. | narodnost = [[Srbi]]n | veroispovest = [[hrišćanstvo|hrišćanin]] ([[pravoslavlje|pravoslavac]]) | partija = [[Srpska radikalna stranka]] <br />Ranije:<small><br />[[Srpski četnički pokret (1990—1991)|Srpski četnički pokret]]<br />(1990—1991)<br />[[Srpski pokret obnove]]<br />([[1990]])<br />[[Srpski slobodarski pokret]]<br />([[1990]])<br />[[Savez komunista Jugoslavije]]<br />(1971—1990)</small> | supružnik = [[Jadranka Šešelj]] | deca = Nikola (1984). <br />Aleksandar (1993).<br /> Mihailo (1996).<br /> Vladimir (1998). | univerzitet = Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu<br />[[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu]] | profesija = [[Doktor nauka|doktor pravnih nauka]] | funkcija 1 = Potpredsednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] | izbori 1 = | početak funkcije 1 = [[1998]] | kraj funkcije 1 = [[2000]]. | prethodnik 1 = | naslednik 1 = | funkcija 2 = Predsednik [[gradska opština Zemun|opštine Zemun]] | izbori 2 = | početak funkcije 2 = [[1996]] | kraj funkcije 2 = [[1998]]. | prethodnik 2 = | naslednik 2 = | potpis = Vojislav Šešelj - signature.png | veb=[http://www.vseselj.com/ http://www.vseselj.com/ Official website] }} '''Vojislav Šešelj''' ([[Sarajevo]], [[11. oktobar]] [[1954]].) srpski je političar i predsednik [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]]. Vojislav Šešelj je jedan od osnivača i predsednik Srpske radikalne stranke od njenog osnivanja, [[1991]]. godine. Više od deset godina biran je za narodnog poslanika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Srbije]] i Skupštini [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. Četiri puta je bio kandidat za [[Predsednik Republike Srbije|predsednika Republike Srbije]]. Obavljao je dužnost potpredsednika [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] ([[1998]]—[[2000]]), a u periodu 1996—1998. bio je predsednik opštine [[Zemun]]. Šešelj se od [[24. februar]]a [[2003]]. godine nalazio u pritvoru [[Haški tribunal|Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju]] u [[Hag]]u, gde mu se sudi po optužbama za [[Ubistvo|ubistva]], nehumana dela, [[progon]]e na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi, istrebljenje i napade na civile na teritorijama [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Pušten je na privremenu slobodu zbog pogoršanog zdravstvenog stanja [[12. novembar|12. novembra]] [[2014]]. godine.<ref>{{Cite web |title=Šešelj pušten iz pritvora Haškog Tribunala<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://rs.n1info.com/a11113/Vesti/Seselj-pusten-iz-pritvora-Haskog-Tribunala.html |access-date=2015-03-06 |archive-date=2015-04-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150427174949/http://rs.n1info.com/a11113/Vesti/Seselj-pusten-iz-pritvora-Haskog-Tribunala.html |dead-url=yes }}</ref> 31. marta 2016. je u prvostepenoj presudi oslobođen svih optužbi. Nakon razdoblja žalbe, osuđen je na 10 godina zatvora zbog [[Deportacija|deportacije]], [[Progoni|progona]], i drugih zločina koji se smatraju zločinima protiv čovječnosti zbog njegovog govora [[6. 5.|6. maja]] [[1992]]. u [[Hrtkovci]]ma u [[Vojvodina|Vojvodini]], u kojima je pozivao na progon [[Hrvati u Vojvodini|Hrvata iz Vojvodine]]. == Mladost == === Rane godine === Porodica Šešelj potiče iz [[Južna Hercegovina|Donje Hercegovine]], iz sela [[Mareva Ljut]] u [[Popovo polje|Popovom Polju]], nadomak sela [[Zavala (Ravno)|Zavala]]. Otac mu se zvao Nikola a majka Danica (devojačko Misita), dok sam Vojislav nosi ime po dedi. Kršten je [[25. novembar|25. novembra]] [[1955]]. u [[Manastir Zavala|manastiru Zavala]]. Krsne knjige porodice Šešelj su tokom rata prebačene u [[manastir Tvrdoš]]. Vojislav Šešelj je rođen [[1954]]. godine, u siromašnoj porodici, u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Porodica je živela u sklopu stare železničke stanice jer je Nikola Šešelj bio kondukter u ŽTP-u Sarajevo, a majka je brinula o Vojislavu i njegovoj sestri Dragici. Osnovnu školu je završio u eksperimentalnom odeljenju, posle čega upisuje gimnaziju.<ref name="profil_bbc">[http://www.vseselj.com/index.php?a=100 Detinjstvo], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> === Studije === Diplomirao je na [[Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu|Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu]] za dve godine i osam meseci [[1976]], a zatim i magistrirao [[1977]]. godine („''Marksistički koncept naoružanog naroda''“). Doktorirao je u [[Beograd]]u [[26. novembar|26. novembra]] [[1979]]. godine, disertacijom na temu „''Politička suština militarizma i fašizma''“. Najmlađi je [[doktor nauka]]<ref name=autogenerated1>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2317765.stm Šešeljev profil na BiBiSiju], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Od [[1981]]. do [[1984]]. radio je kao asistent profesora, predmet Teorija o ratu, na [[Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu|Političkim naukama na Sarajevskom univerzitetu]]. === Porodica === Prva žena mu je bila Vesna Tunić (devojačko Mudreša) sa kojom je dobio sina Nikolu (1984), dok je bio u zatvoru. Ubrzo posle razvoda se oženio sadašnjom suprugom [[Jadranka Šešelj|Jadrankom]], sa kojom ima tri sina: Aleksandra (1993), Mihaila (1996) i Vladimira (1998). Od sina Nikole ima unuke Vojislava (2002) i Ljubomira (2004). Nikoli je kum na krštenju bio [[Vuk Drašković]] dok je Nikolinim sinovima kumovao [[Tomislav Nikolić]].<ref name="alo">[http://www.alo.rs/vesti/33411/Jedva_cekam_da_izade_Voja_pa_na_kafu_kod_Vuka Dva kuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101203010854/http://www.alo.rs/vesti/33411/Jedva_cekam_da_izade_Voja_pa_na_kafu_kod_Vuka |date=2010-12-03 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Najstariji sin Nikola se prvobitno pojavio u medijima [[2010]]. godine, kada ga je pet policajaca pretuklo, zbog organizovanog turnira u pokeru ({{Jez-eng|Texas hold 'em}}). Lekari su konstatovali teške telesne povrede a policajci su privremeno udaljeni iz službe.<ref name="blic">[http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/213996/Policajci-pretukli-Seseljevog-sina Pretukli Šešeljevog sina], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> Nikola Šešelj u stranci postaje aktivan krajem 2010. godine, kada stupa na dužnost glavnog i odgovornog urednika sajta ''„Srpske radikalne stranke“'' i sajta o ''„Vojislavu Šešelju“''.<ref name="vseselj">[http://www.vseselj.com/index.php?c=39 Najstariji sin glavni urednik], Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> [[Haški tribunal|Tribunal za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji]] uputio je tri pisma Nikoli Šešelju u kojima mu je zaprećeno kaznom od sedam godina zatvora i novčanom kaznom do 100.000 evra ukoliko ne skine knjige ''"Afera Hrtkovci i ustaška kurva Nataša Kandić"'' i ''"Glupson iz Manitobe Brus Mek Farlen"'' sa sajta o Vojislavu Šešelju.<ref name="vesti">[http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/119120/Hag-preti-robijom-i-Seseljevom-sinu/print Hag preti Nikoli Šešelju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121222230736/http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbija/119120/Hag-preti-robijom-i-Seseljevom-sinu/print |date=2012-12-22 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> == Politička karijera == U [[Savez komunista Jugoslavije]] primljen je sa 17 godina, kao priznanje za izuzetno zalaganje na radnoj akciji posle [[Zemljotres u Banjaluci 1969.|zemljotresa u Banjaluci]]<ref>Intervju, Alternativna televizija Banja Luka, 7. februar 2003.</ref>. Kasnije je odbacio komunističku ideologiju, postao disident i kritičar komunističkog režima. Početkom osamdesetih godina je uspostavio veze sa grupom srpskih intelektualaca nacionalne opcije u [[Beograd]]u. Došao je u sukob sa komunističkom vlasti tadašnje [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], naročito sa vodećim ljudima [[Savez komunista Bosne i Hercegovine|Saveza komunista Bosne i Hercegovine]], [[Branko Mikulić|Brankom Mikulićem]] i [[Hamdija Pozderac|Hamdijom Pozdercem]]. Do ovog sukoba došlo je kada je Šešelj u direktnoj borbi za asistentsko mesto protestovao protiv plagijata u doktorskoj tezi Branka Miljuša<ref name="Vreme_23_05_1994">[http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/139/t139-2.htm Članak Miloša Vasića u Vremenu, 23. maja 1994.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509021913/http://www.scc.rutgers.edu/serbian_digest/139/t139-2.htm |date=2008-05-09 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>, drugog istaknutog mladog političara i štićenika ove dvojice. Šešeljeve disidentske pozicije i beskompromisnost su pretvorile ovaj politički sukob u krivični i ishodile njegovim izbacivanjem sa Fakulteta, praćenjem od strane [[Služba državne bezbednosti|UDBE]] i konačno, zatvorskom kaznom u trajanju od 8 godina. Osuđen je [[9. jul]]a [[1984]]. godine, zbog delovanja sa, kako je navedeno u presudi sudije Milorada Potparića, „[[liberalizam|anarholiberalističkih]] i [[nacionalizam|nacionalističkih]] pozicija“ čime je počinio „krivično delo kontrarevolucionarnog ugrožavanja društvenog uređenja“. Kao dokazni materijal u sudskom procesu korišćeni su iskazi svedoka o privatnim razgovorima i neobjavljeni tekst odgovora na anketu-intervju pod naslovom „Šta da se radi?“. Odlukom [[Vrhovni sud SFRJ|Vrhovnog Suda SFRJ]], kazna mu je smanjena na 6, potom na 4, pa na 2 godine. U [[Zatvor u Zenici|zatvoru u Zenici]] proveo je 22 meseca, od čega više od 6 meseci u [[samica|samici]]. Na ranije puštanje iz zatvora [[1986]]. uticali su brojni protesti i [[peticije]] intelektualaca iz svih krajeva [[Jugoslavija|Jugoslavije]]<ref name="Vreme_23_05_1994" /> (među kojima i puno njegovih kasnijih oštrih političkih protivnika), njegov [[štrajk glađu]], a verovatno i interesovanje strane štampe za njegov slučaj. Potpisivale su se peticije, protestna pisma.<ref>Jedno od tih protestnih pisama napisao je i [[Vuk Drašković]].</ref> Izbačen je iz [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskog filozofskog društva]]<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Po izlasku iz zatvora, preselio se u Beograd gde se izdržavao pisanjem i samostalnim izdavanjem knjiga. Tako je postao član [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]]. Zbližio se sa [[Vuk Drašković|Vukom Draškovićem]], koji mu je krstio sina. Kasnije su se razišli zbog različitih političkih uverenja, ali i oko novca koji je donirala dijaspora<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Tokom [[1989]]. godine, Vojislav Šešelj je održao ukupno 97 predavanja [[Srpska dijaspora|Srbima u dijaspori]], od kojih je većina održana u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]] i [[Kanada|Kanadi]], a manji deo u zemljama [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]] i [[Australija|Australiji]]. [[1990]]. godine, za [[Vidovdan]], ga je [[Momčilo Đujić]] zbog „naročitih zasluga u borbi za srpski nacionalni interes“ proizveo u čin srpskog [[četnici|četničkog]] vojvode. U položenoj zakletvi Šešelj je rekao je da će služiti [[Dinastija Karađorđevića|kralju]] i otadžbini. Đujić je ovu odluku povukao [[1998]], kada je Šešelj formirao vladu sa [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističkom partijom Srbije]], i nakon što je javno rekao da [[monarhizam]] sam po sebi nije [[demokratija|demokratski]] sistem, te da je on [[republikanizam|republikanac]]. Šešelj je nakon [[1998]]. godine [[Kralj Aleksandar Karađorđević|Kralja Aleksandra Karađođevića]] nazvao iditom, zato što nije stvori [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]] nakon [[Prvi svetski rat|prvog svetskog rata]], zbog svega toga vojvoda [[Momčilo Đujić]] mu je 1998. godine oduzeo titulu četničkog [[vojvoda|vojvode]].<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=R_APR9UEfJ8 Izjava Momčila Đujića]</ref> [[Datoteka:SKIDANJE TITA.jpg|mini|left|Skidanje [[Josip Broz Tito|Titove]] slike u Domu inženjera i tehničara u Beogradu 15. marta 1990. godine, tokom prvog okupljanja do tada osnovanih političkih stranaka i njihovih pristalica. Od četvorice aktera jedino se vidi lice predstavnika Narodne radikalne stranke [[Milan Mladenović od Lužice|Milana Mladenovića od Lužice]]. S leve strane je Vojislav Šešelj, a u sredini Vuk Drašković.]] Po povratku iz Sjedinjenih Američkih Država, [[23. januar]]a [[1990]]. godine, osnovao je [[Srpski slobodarski pokret]], koji se [[14. mart]]a iste godine ujedinio sa otcepljenim krilom [[Srpska narodna obnova|Srpske narodne obnove]] (stranke osnovane u [[Nova Pazova|Novoj Pazovi]], a nastale od prvog [[antikomunizam|antikomunističkog]] udruženja [[Društvo Sava]]) koje je predvodio Vuk Drašković. Ujedinjena politička stranka je dobila novo ime - [[Srpski pokret obnove]]. Nakon pomenutog razlaza sa Vukom Draškovićem u maju 1990, Šešelj je pokušao osnovati [[Srpska radikalna stranka|Srpski četnički pokret]], čija je registracija odbijena sa obrazloženjem da „svojim imenom vređa javni moral“{{činjenica}}. Na kaznu zatvora po drugi put je osuđen [[2. oktobar|2. oktobra]] 1990. godine, zbog pokušaja rušenja „[[Kuća cveća|Kuće cveća]]“ i prikupljanja dobrovoljaca za odlazak u odbranu [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]].{{sfn|Sell|2002|pp=327}} Po izdržanoj kazni ponovo je uhapšen [[23. oktobar|23. oktobra]] iste godine i osuđen na 45 dana zatvora. Pušten je nešto ranije, [[15. novembar|15. novembra]], a tom prilikom odbio je da potpiše rešenje o uslovnom puštanju. Praktično iz zatvora, [[14. novembar|14. novembra]] 1990. godine, prvi put se kandiduje za [[predsednik Republike Srbije|predsednika Srbije]], ispred [[grupa građana|grupe građana]]. Šešelj je na [[Izbori za predsednika Republike Srbije 1990.|izborima]] 1990. godine osvojio peto mesto sa 96.277 glasova, iza [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], [[Vuk Drašković|Vuka Draškovića]], [[Ivan Đurić|Ivana Đurića]] i [[Sulejman Ugljanin|Sulejmana Ugljanina]]. === Predsednik Srpske radikalne stranke === {{Poseban članak|Srpska radikalna stranka}} Predsednik [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] Vojislav Šešelj postaje u [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[23. februar]]a [[1991]]. godine, kada je stranka i osnovana, ujedinjenjem neregistrovanog Srpskog četničkog pokreta i većine mesnih odbora [[Narodna radikalna stranka|Narodne radikalne stranke]]. Februara [[1991]]. godine, Šešelj osniva Srpsku radikalnu stranku. Nekoliko meseci kasnije, prvi put je izabran za poslanika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštini Srbije]]. 31.3. 1991. Šešelj je posetio Vukovar. Idućeg dana, 1.4. 1991., šešeljevci su se smestili u susednom [[Borovo|Borovu]]. 21.4. Šešelj je održao govor mržnje u selu [[Jagodnjak]].<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.B.21 Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992) - Annex III.A Special forces] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110319013625/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm#IV.B.21 |date=2011-03-19 }} UN, 1994.</ref> U intervjuju za [[Večernje novosti]] od 19. novembra [[1991]] Šešelj je podržao, u ime Srpske radikalne stranke, „odluku naroda [[Dubrovnik]]a, [[Cavtat]]a i [[Konavle|Konavla]] o ponovnom uspostavljanju [[dubrovačka Republika|dubrovačke republike]] i njihovu želju da ostanu u Jugoslaviji”, čime je pravdao [[Opsada Dubrovnika]] koja je bila tu toku. On je istakao da SRS nema ništa protiv razmeštanja plavih šlemova, ali samo na zapadnim granicama srpskim, na liniji [[Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica|Karlobag–Karlovac–Ogulin–Virovitica]], a nikako na granicama "Titove Jugoslavije". Šešelj je takođe upozorio pripadnike "[[šiptar]]ske nacionalne manjine" i Hrvate čiji su članovi porodica bili dobrovoljci u zengama "da im ni porodicama nije mesto na [[Kosovo|Kosmetu]]".<ref name="Olovka">{{Cite web |title=Olovka piše mržnjom |url=http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/19160-Olovka-pie-mrnjom.html |access-date=2010-03-30 |archivedate=2015-06-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150610204336/http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/19160-Olovka-pie-mrnjom.html |deadurl=yes }}</ref> Takođe je osudio [[izbjeglice|izbeglice]] koje se ne odazivaju pozivu na front: {{izdvojeni citat|Naša stranka osuđuje sve takozvane izbeglice od 18 do 56 godina starosti, kojih je oko pet hiljada, što se ne odazivaju pozivu na front. Tražimo od kolektiva u Srbiji koji su ih primili da im daju otkaze i prijave najbližim vojnim vlastima radi odlaska na front.<ref name="Olovka"/>}} U jesen 1991, Šešelj boravi na [[vukovar]]skom ratištu. Šešelj je nakon zauzeća Vukovara novembra [[1991]]. rekao da "nijedan ustaša ne sme da živ napusti grad".<ref name="optužnica"/> Ubrzo zatim, izvršen je [[ovčara|masakr na Ovčari]], kada je streljano približno 255 zarobljenika iz vukovarske bolnice, što mu tužilaštvo stavlja na teret.<ref name="optužnica"/> Šešeljevi dobrovoljci su učestvovali u [[masakr u Voćinu|masakru civila u Voćinu]] u decembru 1991.<ref name="optužnica"/><ref>Jerry Blaskovich, Anatomy of Deceit: An American Physician's First-hand Encounter With The Realities Of The War In Croatia</ref> Početkom [[1992]] Šešelj se javno zalagao za zamenu stanovništva tako što bi Srbi ušli u napuštene hrvatske domove i obrnuto, Hrvati bi naselili napuštena srpska sela. Najveća selidba bi, po Šešelju, trebalo da se obavi između [[Gorski kotar|Gorskog Kotara]] i Kosova, tako što bi sva srpska sela Kotara bila "preseljena" na [[Kosovo]].<ref>{{Cite web |title=Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (2) |url=http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |access-date=2010-03-29 |archivedate=2013-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130606110330/http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html |deadurl=yes }}</ref> Šešelj se posebno zalagao za proterivanje [[Hrvati|Hrvata]] iz Srbije. On je tvrdio da se taj metod "primenjivan već u svetu" pokazao kao dobar u situaciji gde narodi ne mogu da podnesu zajednički život. Početkom [[april]]a 1992. Šešelj je u [[Apatin]]u ([[Vojvodina]]) izjavio: {{izdvojeni citat|Tuđman je iz Hrvatske proterao nekoliko stotina hiljada Srba i mi treba da proteramo sve Hrvate iz Srbije. Nemaju Hrvati šta da traže u Srbiji. Onaj ko se poziva na ljudska prava i građanske slobode, neka ih traži u Zagrebu, i neka tamo traži uzroke, a posle razmišlja o posledicama. Hrvati, zna se, potpomažu upade Tuđmanovih gerilaca na srpsku teritoriju i pomažu bekstva ustaša iz Vukovara u Mađarsku.<ref name="e-novine.com">[http://www.e-novine.com/feljton/36421-Sarajevo-Poelo-ubijanje-grada.html Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (6)]</ref>}} Kao odgovor na kritike da to nije u skladu sa poštovanjem građanskih prava, Šešelj je odgovorio: "I mi ćemo ih poštovati. Nikoga nećemo ubiti, jednostavno ćemo ih potrpati u autobuse i ispratiti do granice".<ref name="e-novine.com">[http://www.e-novine.com/feljton/36421-Sarajevo-Poelo-ubijanje-grada.html Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (6)]</ref> Uoči [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] (marta [[1992]]) Šešelj je poručivao da se "nijedan srpski predeo" neće se naći pod supremacijom bosanskih Muslimana, čije je rukovodstvo islamski orijentisano i fanatizovano do kraja. On je najavljivao da "predstoji podela BiH na doslednom etničkom, geografskom, strateškom i istorijskom principu" i da srpski deo mora obuhvatiti SAO Hercegovinu, čije su severne granice na Neretvi, zatim Bosansku Krajinu, povezati je sa Semberijom, gde spadaju [[Ozren]] i [[Romanija]], i [[dubrovačko primorje]], od ušća Neretve do Crne Gore.<ref>{{Cite web |title=Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine (3) |url=http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html |access-date=2010-04-03 |archivedate=2019-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190411132146/http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html |deadurl=yes }}</ref> U proleće i leto 1992 godine "[[Beli orlovi|šešeljevci]]" su, zajedno sa "[[srpska dobrovoljačka garda|arkanovcima]]" učestvovali u zauzimanu [[Zvornik]]a i ubistvu više od 300 zvorničkih Muslimana. Tužilaštvo tvrdi da su ova ubistva bila podstaknuta Šešeljevim govorom.<ref name="optužnica"/> Prikupljao je dobrovoljce i slao ih na ratište pod komandu [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. Obilazio je razna žarišta sukoba: [[Plitvička jezera|Plitvice]], [[Vukovar]], [[Hercegovina|Hercegovinu]] i [[Semberija|Semberiju]]. U Vukovaru je umalo poginuo od dva projektila JNA koji su promašili metu<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Vojislav Šešelj je zahtevao da umesto slanja trupa na [[Slovenija|Sloveniju]], [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] treba da povuče sve svoje trupe na granicu [[Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica|Karlovac-Karlobag-Virovitica]], a ukoliko vojska bude ugrožena, smatrao je da ima pravo da se brani svime što joj je na raspolaganju, uključujući i [[napalm-bomba|napalm-bombe]] <ref>{{cite web|author=&ldquo;&rdquo; |url=http://www.youtube.com/watch?v=PEc-YazxvmE |title=Vojislav Seselj: Kavlobag - Kavlovac - Vivovitica |publisher=YouTube |date=02. 12. 2006. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>. Navodno je pretio nelojalnim [[Albanci]]ma<ref name="profil_bbc" /> i onima čije su se porodice naselile nakon Drugog svetskog rata <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.hlc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/Transkripti.php?file=1348.html |access-date=2015-03-06 |archive-date=2006-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061007124121/http://www.hlc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/Transkripti.php?file=1348.html |dead-url=yes }}</ref> proterivanjem sa [[Kosovo i Metohija|Kosova i Metohije]], a [[Slobodan Milošević|Miloševiću]] hapšenjem<ref name="vreme_476">[http://www.vreme.com/arhiva_html/476/05.html „Šešelj: Karijera pretnji i uvreda“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100124092805/http://www.vreme.com/arhiva_html/476/05.html |date=2010-01-24 }} Nedeljnik „Vreme“, broj 476, 19. februar 2000.</ref>. Takođe je poznata i epizoda potezanja pištolja na taksiste i studente u toku demonstracija 1992. godine<ref name="vreme_476" />. Njegovim zalaganjem izglasano je u [[Narodna skupština Republike Srbije|Saveznoj Skupštini]] nepoverenje prvoj Saveznoj Vladi SRJ [[Milan Panić|Milana Panića]], decembra 1992, a nedugo zatim i prvom Predsedniku [[Savezna Republika Jugoslavija|SRJ]], književniku [[Dobrica Ćosić|Dobrici Ćosiću]], juna 1993. takođe nekadašnjem Šešeljevom prijatelju iz [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]], koji je bio jedan od najzaslužnijih za njegovo oslobađanje iz zatvora, koji mu je potom i materijalno pomagao<ref name="Vreme_23_05_1994" />; kome, konačno, duguje i dobar deo svojih nacionalističkih pozicija<ref name="Vreme_23_05_1994" />. Nakon kratke [[monarhija|monarhističke]] faze na početku devedesetih, kada je zagovarao izvesnu [[Španija|špansku]] porodicu [[Dolgorukov]] kao naslednike loze [[Nemanjići|Nemanjića]] <ref>{{cite web|url=http://www.xs4all.nl/~freeserb/politics/e-srs.html |title=Free Serbia - Other voices from Serbia - Politics |publisher=Xs4all.nl |date=03. 10. 1999. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, Šešelj staje iza republikanskog uređenja. Posmatrači su opisivali kako vispreno prilagođava svoju poziciju kontekstu, „galami, viče, upada u reč, pritiska protivnika tako da ovaj ne može da dođe do daha“ <ref>{{cite web|url=http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Dec97/0212/0212_6.HTM |title="Nasa Borba" - Dr Slobodan Antonic o TV duelu Draskovic - Seselj |publisher=Yurope.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> i ne preza od uvreda<ref name="vreme_476" /> i obično matira protivnika. Šešelj je učestvovao u tučama sa skupštinskim obezbeđenjem <ref>{{cite web|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=333476 |title=Vreme 633 - Granice Vojislava Seselja: Virovitica, Karlovac, Karlobag – Hag |publisher=Vreme.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, a u raspravi u Saveznoj Skupštini povodom njegovog proterivanja iz [[Crna Gora|Crne Gore]] od strane tadašnjeg režima [[Momir Bulatović|Momira Bulatovića]] (posle mitinga u [[Herceg Novi|Herceg-Novom]]) je pljunuo predsedavajućeg Skupštine dr. Radomana Božovića <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.nin.co.yu/arhiva/2407/3.html |access-date=2015-03-06 |archivedate=2008-10-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081014192201/http://www.nin.co.yu/arhiva/2407/3.html |deadurl=yes }}</ref>. Kasnije je proteran i iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Posle oštrog televizijskog duela na BK televiziji <ref>{{cite news|url=http://www.yurope.com/nasa-borba/arhiva/Jul97/1807/1807_6.HTM |title="Nasa Borba" - Kako je došlo do sukoba Seselja i Barovica |publisher=Yurope.com |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> Šešeljev telohranitelj nanosi teške povrede advokatu Nikoli Baroviću što se kasnije objašnjava time da se ovaj okliznuo na bananu.<ref>{{cite news|url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=364165 |title=Vreme 680 - Podsecanje - radikali na vlasti: Oni se nisu promenili |publisher=Vreme.com |date=07. 12. 1998. |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref> Šešelj je optužio [[Dragoljub Mićunović|Dragoljuba Mićunovića]] da je „jahao popa“<ref name="vreme_476" />, a akt Prestolonaslednika [[Aleksandar II Karađorđević|Aleksandra II]] kada se ovaj sagao i poljubio zemlju pri povratku u Srbiju posle pedesetogodišnjeg izgnanstva svoje porodice opisao je kao „pašu trave“<ref name="vreme_476" />. === Politički angažman === Politički angažman Šešelja tokom devedesetih godina odlikuje niz naizmeničnih perioda saradnje i razlaza sa režimom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Nekoliko puta su njihove stranke formirale takozvane „vlade narodnog jedinstva“ i vodile veoma složnu politiku u odnosu na konflikt u bivšoj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Sam Milošević nazvao je Šešelja kako svojim „omiljenim opozicionarom“ tako i „oličenjem nasilja i primitivizma“. Razilazili su se raznim povodima, ali uglavnom kada bi Šešeljeva stranka dovoljno ojačala, a Milošević popuštao pred zahtevima međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa fijaskom Vens-Ovenovog plana [[1993]]. (i potonjom blokadom [[Republika Srpska|Republike Srpske]] od strane beogradskog režima) i [[Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu|Kumanovskim sporazumom]] [[1999]]. Po potpisivanju [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog sporazuma]] [[1995]], Slobodana Miloševića je nazvao „najvećim izdajnikom srpskog naroda“<ref name="vreme_476" />. U periodima razilaženja, Šešeljeva SRS bi oštro kritikovala vladajući režim, sam Šešelj bi publikovao dela pod pitoresknim nazivima poput „Tiranin sa Dedinja“ (odnosi se na Slobodana Miloševića) ili „Narkomanija Vuka Manitoga“ (u vreme kada je SPS u Saveznoj vladi sarađivao sa SPO Vuka Draškovića umesto sa njegovom SRS), za Miloševiću suprugu [[Mirjana Marković|prof. Mirjanu Marković]] govorio da je „crvena veštica sa Dedinja, nova [[Jerina Branković|prokleta Jerina]] i najveće zlo srpskog naroda“ <ref>{{cite news|url=http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2006&mm=03&dd=18&nav_id=191949&nav_category=11 |title=Vesti - Vučelić, čuvar lika i dela - Internet, Radio i TV stanica; najnovije vesti iz Srbije |publisher=B92 |date= |accessdate=24. 06. 2010.}}</ref>, njegova partija bila izložena jednakom progonu državnih medija kao i ostale opozicione partije, pa bi čak dolazilo i do pokušaja saradnje među njima kao na primer pri konstituisanju Narodne Skupštine posle izbora 1993. U zatvoru po treći put boravi od [[29. septembar|29. septembra]] [[1994]]. godine do 29. septembra 1995. godine. Iste godine, takođe zbog suprotstavljanja politici aktuelnog režima, boravi još 60 dana u zatvoru. Nakon izlaska iz zatvora, Šešelj je napravio „tehničku koaliciju“ sa [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratskom strankom]] i [[Demokratska stranka Srbije|Demokratskom strankom Srbije]]. Članice koalicije su se obavezale da će napraviti zajedničku listu nad predstojećim lokalnim izborima i da će koordinisano delovati u skupštini. Šešelj je opet uhapšen u [[Gnjilane|Gnjilanu]] 1995. zbog oranizovanja skupa bez odobrenja policije. Do kraja 1995. kolacija sa DS i DSS se praktično ugasila. Početkom 1996. SRS i SPO su obnovili svoj rat optužbama.{{sfn|Ramet|1999|pp=208}} Pobedom SRS na lokalnim izborima [[1996]]. u [[Zemun]]u (sam Šešelj živeo je u [[Batajnica|Batajnici]]), postaje predsednik Skupštine Opštine Zemun. U posetu Srbiji dovodi [[Žan-Mari le Pen|Žan-Mari Le Pena]] i [[Vladimir Žirinovski|Vladimira Žirinovskog]]. Na [[Neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 1997.|izborima za predsednika Srbije]] održanim [[21. septembar|21. septembra]] [[1997]]. godine, Vojislav Šešelj osvojio je 1.125.140 glasova i ušao u drugi izborni krug. Sa 50,61% važećih glasačkih listića pobedio je protivkandidata SPS-a [[Zoran Lilić|Zorana Lilića]], [[5. oktobar|5. oktobra]] iste godine, ali su izbori ponovljeni nakon što je Republička izborna komisija objavila da je izlaznost bila 48,88%. Na [[Izbori za predsednika Republike Srbije 1997.|ponovljenim izborima koji su održani 7. decembra]] SPS kandiduje [[Milan Milutinović|Milana Milutinovića]], tadašnjeg ministra inostranih poslova SRJ, koji Šešelja pobeđuje u drugom krugu. Kao i većina ostalih zvaničnih rezultata izbora iz ovog perioda, i ovi ostaju kontroverzni, uz široko verovanje da su falsifikovani na Šešeljevu štetu{{činjenica}}.<!--barem jedan link ka nečijem mišljenju je potreban--> Na primer, u Drenici na Kosovu i Metohiji, utvrđenju [[Albanci|albanskih]] separatista, zvanični rezultati pokazuju 90% upisanih birača za Milutinovića. Na oba ova izbora za predsednika Srbije učestvuje kao trećeplasirani u prvom krugu i [[Vuk Drašković]]; ostale opozicione stranke su ih, uglavnom neuspešno, bojkotovale. Šešelj postaje zatim potpredsednik [[Vlada Republike Srbije|Vlade Republike Srbije]] u kabinetu [[Mirko Marjanović|Mirka Marjanovića]], [[24. mart]]a [[1998]]. Pozicija Srbije na početku mandata ove Vlade bila je teška, a na njenom isteku i neuporedivo gora. Odnosi sa Vladom u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] su krajnje zaoštreni što je u krajnjem rezultovalo ukidanjem SRJ [[2003]], a oružana pobuna na Kosovu i Metohiji eskalirala je u oštar rat koji se, nakon [[Referendum o učešću stranih predstavnika u rešavanju problema na Kosovu i Metohiji 1998.|referenduma]] na kojem je odbijeno učešće međunarodnih pregovarača, snažnih spoljnih pritisaka, i kraha pregovora u Rambujeu, završio [[NATO bombardovanje SRJ|agresijom NATO pakta]] u proleće 1999. Agresija je zaustavljena potpisivanjem [[Vojno-tehnički sporazum u Kumanovu|Kumanovskog sporazuma]] koji je uspostavio protektorat [[Organizacija ujedinjenih nacija|Ujedinjenih nacija]] i ''[[de facto]]'' suspendovao svaki suverenitet Srbije u toj pokrajini; Šešelj i ostali članovi Vlade iz redova Srpske radikalne stranke su se usprotivili potpisivanju ovog sporazuma i podneli ostavke na članstvo u Vladi ali su potom nastavili da obavljaju svoje dužnosti, obrazlažući to nacionalnim interesima. Na unutrašnje-političkom planu ova Vlada u kojoj je Šešelj igrao važnu ulogu ostala je zapamćena pre svega po donošenju kontroverznih zakona o informisanju i o univerzitetima. Primena zakona o informisanju rezultovala je neviđenim pritiskom na novinare čije se izveštavanje nije uklapalo u okvire koje je propisala Vlada (tzv. „nezavisni novinari“); sudskim procesima po tužbama uglavnom nepoznatih građana i organizacija (npr. „Patriotskog saveza Jugoslavije“) koji su rešavani u roku od 24 časa izuzetno visokim novčnim kaznama; zabranama i zatvaranjem nekoliko dnevnika, nedeljnih novina i [[radio]]-stanica; te progonima pa i ubistvima nekoliko novinara. Zakon o univerzitetu suspendovao je autonomiju („samoupravljanje“ kako je to objašnjavala Vlada) visokog školstva i omogućio Vladi postavljenje dekana i rektora i gotovo potpunu kontrolu nad zbivanjima na Univerzitetima čiji je osnivač; što je dovelo do revolta i ostavki od strane određenog broja univerzitetskih profesora. U ovom periodu Šešelj bio je izabran i za redovnog profesora na [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnom Fakultetu u Beogradu]]. Srpska radikalna stranka beleži izuzetno loš rezultat najpre na saveznim izborima [[24. septembar|24. septembra]] [[2000]]. godine, a potom i na republičkim izborima [[23. decembar|23. decembra]] iste godine. Šešelj gubi poziciju potpredsednika republičke Vlade izborom prelazne Vlade, [[25. oktobar|25. oktobra]] 2000. Šešelj učestvuje na [[Prvi neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 2002.|predsedničkim izborima]] u septembru [[2002]]. i završava treći, a na [[Drugi neuspeli izbori za predsednika Republike Srbije 2002.|ponovljenim izborima]] u [[decembar|decembru]] 2002. godine, dobija iz [[Hag]]a podršku Slobodana Miloševića, koji biračima poručuje da će Šešelj „svrgnuti spolja nametnuti režim u [[Beograd]]u“ — i osvaja 37% glasova. == Suđenje u Haškom tribunalu == {{Poseban članak|Suđenje Vojislavu Šešelju u Hagu}} Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ([[Haški tribunal|Haški Tribunal]]) optužio je u [[januar]]u [[2003]]. Vojislava Šešelja da je podsticao zločine protiv čovečnosti i za kršenje zakona i običaja ratovanja na području [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Vojvodina|Vojvodine]]. Optužen je da je „''govorima i izjavama doprineo da se kod izvršilaca stvori odluka da počine navedene zločine''“. Šešelj se dobrovoljno predao Tribunalu [[24. februar]]a 2003, gde je u pritvoru četiri i po godine čekao početak suđenja, do novembra [[2007]]. U međuvremenu je, u jesen [[2005]]. godine, svedočio na suđenju [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. Srpska radikalna stranka, čiji je i dalje predsednik, najpre je na parlamentarnim izborima u [[decembar|decembru]] 2003. dokazala da je pojedinačno najjača, osvojivši 28% glasova i 82 od ukupno 250 mandata u Narodnoj Skupštini, ali ipak ostaje u opoziciji. Kandidat partije, zamenik predsednika SRS [[Tomislav Nikolić]], uz Miloševićevu i Šešeljevu podršku iz Haga, osvaja najveći broj glasova u prvom krugu [[13. jun]]a [[2004]]. godine, ali u drugom krugu ([[27. jun]]) gubi od lidera [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]]. U narednom periodu, SRS je bila opozicija Vladi Srbije koju je vodio [[Vojislav Koštunica]], a koju su činili [[Demokratska stranka Srbije]], [[G17 plus|G 17 plus]], i koalicija [[Srpski pokret obnove]]-[[Nova Srbija|Nova Srbije]], uz manjinsku podršku SPS-a u parlamentu. U jesen [[2006]]. godine, SRS je podržala donošenje novog Ustava Srbije, koji su građani izglasali na referendumu [[28. oktobar|28.]] i [[29. oktobar|29. oktobra]] te godine, a koji je proglašen [[8. novembar|8. novembra]] 2006. Po proglašenju Ustava, raspisani su vanredni skupštinski izbori, koji su održani [[21. januar]]a 2007. godine. I na ovim izborima, SRS je osvojila prvo mesto, sa osvojenim 81 mandatom. Pregovori o formiranju nove Vlade potrajali su sve do sredine maja, a u međuvremenu je, zahvaljujući podršci DSS-a, Tomislav Nikolić [[8. maj]]a 2007. postao predsednik Skupštine Srbije. No, pošto su stranke „demokratskog bloka“ ipak uspele da postignu sporazum o formiranju zajedničke Vlade, DSS je uskratio podršku Tomislavu Nikoliću i on je [[13. maj]]a podneo ostavku. U narednom periodu, SRS je predstavljala opoziciju novoj Vladi Srbije koju je ponovo formirao Vojislav Koštunica, a koju su činili DS, DSS, i G 17 plus. Početkom novembra 2007. godine, konačno je počelo suđenje Vojislavu Šešelju. A u decembru mesecu raspisani su vanredni izbori za predsednika Srbije, koji su morali da se održe, saglasno novom Ustavu. Srpska radikalna stranka ponovo je kandidovala Tomislava Nikolića, koji je u prvom krugu, [[20. januar]]a [[2008]]. godine, osvojio prvo mesto sa 40% glasova. Dve nedelje kasnije, [[3. februar]]a, Tomislav Nikolić je (sa vrlo malom razlikom) izgubio ponovo od Borisa Tadića, lidera DS i predsednika Srbije. U februaru 2008. došlo je i do proglašenja nezavisnosti [[Kosovo i Metohija|Kosova]] od strane tamošnjih privremenih vlasti u Prištini. Srpska Vlada je energično reagovala protiv te odluke, poništavajući akte o nezavisnosti kao nelegalne i pozivajući građane na veliki protestni miting, u čijem organizovanju je učestvovala i Srpska radikalna stranka. Miting je održan [[21. februar]]a, a ispred SRS govorio je Tomislav Nikolić. Kasnije, nakon mitinga, došlo je do paljenja američke ambasade u centru [[Beograd]]a. Kosovska kriza je uticala i na pad druge Vlade Vojislava Koštunice. Najpre je, [[5. mart]]a, Srpska radikalna stranka predložila parlamentu Rezoluciju o odnosima Srbije i EU, koju je podržao DSS a usprotivio se DS. Tri dana kasnije, Vojislav Koštunica predlaže raspuštanje parlamenta i raspisivanje vanrednih skupštinskih izbora koji su zakazani za [[11. maj]] te godine. Na tim izborima, Srpska radikalna stranka osvaja drugo mesto sa 78 mandata, i ponovo ostaje u opoziciji pošto je novu Vladu Srbije formirala koalicija okupljena oko DS-a sa koalicijom okupljenom oko Socijalističke partije Srbije (jul 2008). Srpska radikalna stranka je krajem jula 2008. organizovala protestni miting zbog hapšenja [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], bivšeg predsednika [[Republika Srpska|Republike Srpske]], koji je pred Haškim tribunalom optužen za ratne zločine. Miting je održan [[29. jul]]a u Beogradu, a nakon mitinga je došlo do sukoba demonstranata i policije, i tom prilikom je teško povređen jedan demonstrant, koji je kasnije podlegao povredama. Zbog toga je SRS u Skupštini Srbije tražila odgovor od nadležnih organa na pitanje ko je odgovoran za nerede na mitingu, i to je rezultovalo blokadom rada parlamenta, početkom avgusta meseca. Početkom septembra 2008. Tomislav Nikolić je najavio da će SRS podržati [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju]] u parlamentu, ukoliko Vlada Srbije prihvati amandman SRS. No, [[5. septembar|5. septembra]], Predsednički kolegijum SRS je većinom glasova odlučio da SRS ne podrži Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, po nalogu Vojislava Šešelja. Tomislav Nikolić je tada podneo ostavku na sve stranačke dužnosti, a [[8. septembar|8. septembra]] formirao posebnu poslaničku grupu pod nazivom „Napred Srbijo“. Toj poslaničkoj grupi prišlo je više od deset poslanika SRS-a. Zbog toga se saziva Centralna otadžbinska uprava SRS-a ([[12. septembar]]), koja je jednoglasno isključila Nikolića i one koji su mu prišli iz stranke. Nikolić je kasnije osnovao svoju stranku ([[Srpska napredna stranka]]) i zadržao poslaničke mandate. Vojislav Šešelj je u Hagu optužio Nikolića da su ga "''zavrbovale strane obaveštajne službe''". Vojislav Šešelj objavio je veliki broj knjiga i pamfleta, stručnih i političkih tekstova, uključujući i udžbenik iz predmeta Politički sistem koji je [[2000]]—[[2001]]. predavao na Pravnom fakultetu u Beogradu. Nakon akcije Srpske radikalne stranke u kojoj je skupila više od milion potpisa građana Republike Srbije da se suđenje dr Vojislavu Šešelju prenosi na RTS, građani Srbije mogu da gledaju suđenje Šešelju. ==== Pogrešno prevođenje ==== Vojislav Šešelj podneo je zahteve pretresnom veću da naloži sekretaru da ispravi pogrešan prevod sa srpskog na engleski, kao i pogrešan prevod sa srpskog jezika na francuski u transkriptima suđenja od 8. novembra 2007. godine. Tom prilikom je Zoran Krasić, jedan od Šešeljevih pravnih savetnika, utvrdio kako prevodioci „namerno greše“ u prevođenju, navodeći uz to niz primera gde je u prevodu izmenjen smisao onoga što je izgovoreno.<ref>[http://www.glas-javnosti.co.rs/clanak/glas-javnosti-11-01-2008/od-nisam-prave-jesam Glas javnosti: Od „nisam“ prave „jesam“]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> [[Srpska radikalna stranka]] je [[Haški tribunal|Haškom tribunalu]] dostavila i CD za koji tvrde da sadrži deo suđenja u kom se prevodioci glasno smeju na reči Vojislava Šešelja. === Puštanje na privremenu slobodu === Odlukom Sudskog veća Haškog tribunala [[6. novembar|6. novembra]] [[2014.]], Vojislav Šešelj je pušten na privremenu slobodu do izricanja presude, kako je navedeno, iz humanitarnih razloga. Šešelju se zdravstveno stanje pogoršalo nekoliko nedelja ranije, kada su mu dijagnostikovane metastaze raka na jetri. Ovo je potvrdio i srpski lekarski tim koji je u pritvoru Haškog tribunala pregledao Šešelja. Šef lekarskog tima Prof. Dr Milovan Bojić naveo je da je Šešeljevo zdravstveno stanje ozbiljno i da postoje elementi "životne ugroženosti". Sudsko veće najpre nije otkrivalo javnosti uslove pod kojima je Šešelj pušten iz pritvora ali su kasnije objavili da mu nisu postavljeni nikakvi posebni uslovi, osim da ne napušta [[Srbija|Srbiju]], nema kontakte sa žrtvama i svedocima i da se vrati u pritvor Haškog tribunala kada ga pozovu. Vojislav Šešelj se nakon skoro dvanaest godina provedenih u pritvoru Haškog tribunala, vratio u [[Srbija|Srbiju]] [[12. novembar|12. novembra]] [[2014.]] Na beogradskom aerodromu ga je, pored članova porodice i stranačkih kolega dočekalo i više stotina simpatizera. Puštanje Šešelja na slobodu je imalo određene političke posledice u susednoj Hrvatskoj, s obzirom da se upravo tada održavala kampanja za [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014|predsedničke izbore]]. Šešelj se u nju aktivno uključio sudelujući u talk-show emisiju TV-voditelja [[Velimir Bujanec|Velimira Bujanca]] i izjavio da podržava tadašnjeg predsednika i levičarskog kandidata [[Ivo Josipović|Ivu Josipovića]] <ref>{{Cite web|url=http://www.portaloko.hr/clanak/seseljevo-gostovanje-u-bujici-cuo-sam-se-s-josipovicevim-ljudimavideo/0/67489/|title=ŠEŠELJEVO GOSTOVANJE U 'BUJICI': 'Čuo sam se s Josipovićevim ljudima...'(VIDEO)|publisher=Portal Oko|date=26. 11. 2014|access-date=2015-08-16|archive-date=2021-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20210303021306/http://www.portaloko.hr/clanak/seseljevo-gostovanje-u-bujici-cuo-sam-se-s-josipovicevim-ljudimavideo/0/67489/|dead-url=yes}}</ref>; posle te geste, koju su mnogi u hrvatskoj javnosti shvatili kao ironičnu provokaciju, je na izborima tesno pobedila desničarska protivkandidatkinja [[Kolinda Grabar-Kitarović]]. == Ordenje == * [[Orden Republike Srpske]] * [[Karađorđeva zvijezda|Orden Karađorđeve zvezde prvog stepena sa lentom]] == Bibliografija == Bibliografija dela Vojislava Šešelja je sastavljena prema spisku sa veb-stranice Srpske radikalne stranke <ref>[http://www.srs.org.yu/izdanja/voja.php Dr. Vojislav Šešelj - izdanja Srpske radikalne stranke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080307192609/http://www.srs.org.yu/izdanja/voja.php |date=2008-03-07 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref> i elektronskom katalogu [[Narodna biblioteka Srbije|Narodne biblioteke Srbije]] <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://vbs.nbs.bg.ac.yu/scripts/cobiss?command=CONNECT&base=70000 |access-date=2015-03-06 |archive-date=2007-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011011955/http://vbs.nbs.bg.ac.yu/scripts/cobiss?command=CONNECT&base=70000 |dead-url=yes }}</ref>. Prva godina je prvo izdanje, a navedena godina u zagradi je godina ponovljenog izdanja te knjige. Spisak dela nije kompletan. Trenutno je izašla 152. knjiga. {| |- valign=top | '''Naslovi knjiga koji ne ulaze u kolekciju po numeričkom redosledu''' * ''Marksistički koncept naoružanog naroda'', Književne novine, Beograd, 1983. * ''Vrijeme preispitivanja'', 1986. * ''Hajka na jeretika'', autorovo izdanje, 2. izmenjeno i dopunjeno izdanje, 1988. * ''Optužnica protiv Josipa Broza Tita'', 1990. * ''Knjige za lomaču'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Demokratija i dogma'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Sumrak iluzija'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Pledoaje za demokratski ustav'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Osvajanje slobode'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Pravo na istinu'', 1991. * ''Suočavanja sa samoupravljanjem'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Veleizdajnički proces'', ABC Glas, Beograd, 1991. * ''Bal vampira'', 1992. * ''Debrozovizacija društvene svesti'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Fenomenologija balkanskog despotizma'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Horvatove ustaške fantazmagorije i druge političke rasprave'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Politička suština militarizma i fašizma'', ABC Glas, Beograd, 1992. * ''Policijski dosije'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Vladaćemo sto godina'', 1994. * ''Milošević hapsi radikale'', 1994. * ''Miloševićev zajam za preporod Kipra'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Preti li nam slobotomija?'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Načelnik generalštaba na kolenima: (konferencija za štampu 1993. godine)'', ABC Glas, Beograd, 1994. * ''Guja u nedrima: Vojislav Šešelj u kandžama Mirjane Bobić-Mojsilović'', SRS, 1994. | * ''Branković je ustao iz groba'', 1994. * ''Okrugli stolovi'', 1994. * ''Pada vlada kao klada'', 1994. * ''Šta reče, Slobo slobodo?'', 1994. * ''Što opljačka levica da ne zna desnica'', SRS, 1995. * ''Podgorički atentat'', 1995. * ''Srpski bračni par „Čaušesku“'', ABC Glas, Beograd, 1995. * ''Veštica iz Tolstojeve ulice'', 1995. * ''Emigrantski opus profesora Laze M. Kostića'', 1999. * ''Dani pretnji i ucena'', ZEPS, 1999. * ''Srpski narod i novi svetski poredak'', 1999. * ''Na međunarodnoj sceni'', SRS, 2000. * ''Otvoreni dijalog'', SRS, 2001. * ''Buldožer kao sudbina'', 2002. * ''Hladnoća u kostima'', SRS, 2002. * ''Sadam Husein protiv agresivnog globalizma'', SRS, 2003. * ''Laufer me nije zaboravio'', SRS, 2003. * ''Ili Karlin svedok ili smrt'', SRS, 2007. * ''Rasturanje Haškog tribunala'', Pravda, 2008. * ''Glupson iz Mantobe Brus Mek Farlen'', SRS, 2010.[http://www.vseselj.com/files/books/Glupson.pdf] |} {| |- valign=top | '''Naslovi knjiga u izdanju Srpske radikalne stranke po numeričkom redosledu''' # ''Vreme preispitivanja'' # ''Hajka na jeretika'' # ''Fenomenologija balkanskog despotizma'' # ''Veleizdajnički proces'', 1991. (2001.) [http://www.vseselj.com/files/books/Veleizdajnicki%20proces.pdf] # ''Narkomanija Vuka manitoga'', (2000.) [http://www.vseselj.com/files/books/Narkomanija%20Vuka%20manitoga.pdf] # ''Politika kao izazov savesti'', 2000. # ''Milan Panić mora pasti'', 1993. (2001.) # ''Na međunarodnoj sceni'' # ''Sučeljavanje sa sedmom silom'', (2000.) # ''Narodni tribun'', (1999.) # ''Poslaničke besede'', 1993. # ''Filipinke četničkog vojvode'', 1994. # ''Pali, žari, dedinjski dizdare'', 1994. (2002.) # ''Crveni tiranin sa Dedinja'', 1995. # ''Da sve srpsko bude kao zemunsko'', 1998. # ''Promene po volji naroda'', 1998. # ''Bez dlake na jeziku'', 2001. # ''Moć argumenata'', 2000. # ''Falsifikovana volja naroda'', (2005.) # ''Vlada nacionalnog jedinstva'', (2001.) # ''Srbija pod američkim bombama'', (2005.) # ''Dok patriote obnavljaju izdajnici razaraju'', (2002.) # ''Radikali se nisu obrukali'', 2002. # ''Pakleni planovi Zapada'', 2001. # ''Kontrarevolucionar u buldožer revoluciji'', 2001. # ''Dosmanlijski zulum nad Srbijom'', 2002. # ''Kontinuitet radikalske doslednosti'', 2002. # ''Glavni Miloševićev politički robijaš'', 2002. # ''Ubistvo ministra odbrane Pavla Bulatovića'', 2002. # ''Dosmanlijski sejmeni na Pravnom fakultetu'', 2002. # ''Glogov kolac u dosovskom srcu'', 2003. # ''Dosmanlije kao novi janjičari'', 2003. # ''Četnička sablja nad dosmanlijskom glavom'', 2004. # ''Na junačkim rukama kroz srpsku Boku'', 2003. # ''Kora od banane'' # ''Srpski četnički pokret'', 1994. (2003.) # ''Srpska radikalna stranka'', (1995.) # ''Peti otadžbinski kongres'', (2005.) # ''Sudanije nepokornog vojvode'', (2003.) # ''Ideologija srpskog nacionalizma'', (2002.) [http://www.vseselj.com/files/books/Ideologija%20srpskog%20nacionalizma.pdf] # ''Afirmacija parlamentarizma'', 2003. # ''Slom savezne države'', 2003. # ''Žigosanje dosmanlijskog beščašća'', 2003. # ''Čelični vojvoda'', 2003. # ''Stazom slave, u službi otadžbine'', 2005. # ''Hrabrost i savesnost u istorijskim lomovima'', 2005. # ''Uporna odbrana srpstva'', 2006. # ''Stanko Subotić - Cane Žabac, kralj duvanske mafije'', 2006. # ''Mafijaška pudlica Nebojša Čović'', 2005. # ''Cijin major Grujica Spasović'', 2003. # ''Četnički vojvoda pred Haškim tribunalom'', 2003. # ''Suočavanje sa haškim inkvizitorima'', 2003. # ''Haški dosije nabeđenog ratnog zločinca'', 2004. # ''Pocepana haška inkvizitorska odežda'', 2004. # ''U čeljustima kurve Del Ponte'', 2004. # ''Genocidni izraelski diplomata Teodor Meron'', 2004. # ''Đavolov šegrt zločinački rimski papa Jovan Pavle Drugi'', 2005. # ''Vašingtonski seksualni manijak Bil Klinton'', 2005. # ''Haško bajramsko prase'', Srpska radikalna stranka, 2005. # ''Lažljiva haška pederčina Džefri Najs'', 2005. # ''Svedok odbrane Slobodana Miloševića u haškom procesu'', 2005.[http://www.vseselj.com/files/books/Svedok%20odbrane%20Slobodana%20Milosevica%20u%20haskom%20procesu.pdf] # ''Engleski pederski isprdak Toni Bler'', 2005. # ''Kriminalac i ratni zločinac Havijer Solana'', 2006. # ''Podmukli galski picopevac Žak Širak'', 2006. # ''Hitlerovi najverniji sledbenici Helmut Kol i Hans Genšer'', 2006. # ''Krvave ručerde Madlen Olbrajt'', 2006. # ''Pontifeks maksimus satanističke crkve Jovan Pavle Drugi'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Pontifeks%20maksimus%20satanisticke%20crkve%20Jovan%20Pavle%20Drugi.pdf] # ''Antihristov namesnik zlikovački rimski papa Benedikt Šesnaesti'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Antihristov%20namesnik%20zlikovacki%20rimski%20papa%20Benedikt%20Sesnaesti.pdf] # ''Najveći izdajnik Rusije Boris Jeljcin'' # ''Milo Đukanović novi Skenderbeg Crnojević'' # ''Boris Tadić novi Sinan Paša Kodža'' # ''Izdajnički akreditivi ustaškog konzula Vuka Draškovića'' # ''Politički ortakluk Kurve del Ponte i Kurve del Koštunice'' # ''Vatikan glavno Satanino gnezdo'', 2003. [http://www.vseselj.com/files/books/Vatikan%20glavno%20satanino%20gnezdo.pdf] # ''Rimska kurija večito žedna srpske krvi'', 2006.[http://www.vseselj.com/files/books/Rimska%20kurija%20vecito%20zedna%20srpske%20krvi.pdf] # ''Evropska unija satanistička tvorevina'', 2006. # ''Vatikanski antisrpski instrument Franjo Tuđman'' # ''Američki antisrpski instrument Alija Izetbegović'' # ''Holandski kurvin sin Alfons Ori'' # ''Ubica Slobodana Miloševića Patrik Robinson'' # ''Korumpirani predsednik nelegalnog Haškog suda Fausto Pokar'' # ''Pitomac minhenske pivnice Volfgang Šomburg'' # ''Haški štrajk glađu'' # ''Varvarska gozba'' # ''Kad bitange marširaju'' # ''Siktanje crvene zmije'' # ''Skalpiranje kao smisao informisanja'' # ''Ko poseče bega Gutenberga'' # ''Robija kao sudbina'' # ''Politička partija Prodanovića'' # ''Pokvareni malteški pacov Karmel Agijus'' # ''Smrdljiva gvajanska svinja Mohamed Šahabudin'' # ''Pljačkaš novca Ujedinjenih nacija Hans Holtajus'' # ''Degenerisani majmun Bakone Džastis Moloto'', 2010. # ''Retardirana haška tužiteljka Hildegard Uerc-Reclaf'' # ''Ljubavnik Džefrija Najsa Danijel Sakson'' # ''Jedna banana za Kofi Anana'' # ''Očerupana Haška ćurka Kristina Dal'' # ''Afera Hrtkovci i ustaška kurva Nataša Kandić'' [http://www.vseselj.com/files/books/Afera%20Hrtkovci%20i%20ustaska%20kurva%20Natasa%20Kandic.pdf] # ''Haška instrumentalizacija lažnih svedoka'', 2009. [http://www.vseselj.com/files/books/Haska%20instrumentalizacija%20laznih%20svedoka.pdf] # ''[[Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije]]'', 2007. [http://www.vseselj.com/files/books/Rimokatolicki%20zlocinacki%20projekat%20vestacke%20hrvatske%20nacije%20CIRILICA.pdf] # '' Ubistvo mafijaškog premijera Zorana Đinđića [http://www.vseselj.com/files/books/102%20Ubistvo%20mafijaskog%20premijera.pdf]'' # '' Mafija ubila svog lidera [http://www.vseselj.com/files/books/104.pdf]'' # '' Propali puč Tomislava Nikolića [http://www.vseselj.com/files/books/104.pdf]'' # ''Haški denuncijant Tomislav Nikolić'' # ''Portparol lopovske stranke Aleksandar Vučić'' # ''Srpski Baron Minhauzen Aleksandar Vučić'' # ''Sanaderova mačkica Aleksandar Vučić'' # ''Narogušeno škotsko govno Jan Bonomi'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/109%20Bonomi.pdf] # ''Smežurano kengurovo mudo Kevin Parker'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/110%20Parker.pdf] # ''Južnokorejska gnjida O-Gon Kvon'', 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/111%20Kvon.pdf] # ''Prisluškivani telefonski razgovori'' # ''Policijski dosije, prvi deo'' # ''Policijski dosije, drugi deo'' # ''Policijski dosije, treći deo'' # ''Policijski dosije, četvrti deo'' # <li value="131"> ''Vikiliks mi javlja, prvi deo'', 2012.[http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/pdf/books/vikiliks%20mi%20javlja.pdf]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} # <li value="140"> ''Pretpretresna faza haškog procesa, prvi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, drugi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, treći deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, četvrti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, peti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, šesti deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, sedmi deo'' # ''Pretpretresna faza haškog procesa, osmi deo'' # <li value="152">''Haški globalistički obrazac totalitarnog pravosuđa'', 2012. # <li value="154">''Sistematsko kršenje procesnih prava Slobodana Miloševića tokom haškog suđenja'' # ''Haška antisrpska giljotina'' | '''Naslovi knjiga o Šešelju''' * ''Ko ste vi Vojislave Šešelju?'', Nada Bojić, Dereta, 1992. * ''Vojvodin Haški trijumf'', Marina Toman, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Vojvodin%20haski%20trijumf.pdf] * ''Povratak srpskog junaka'', Marina Raguš, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Povratak%20srpskog%20junaka.pdf] * ''Dvostruki standardi u zaštiti ljudskih prava: Slučaj Vojislava Šešelja'', Fond istorijske perspektive, [[Moskva]] ([[Rusija]]), 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Ruska%20knjiga%20-%20Seselj%20-%20tekst.pdf] * ''Luča Vojvode Šešelja'', Duško Sekulić, SRS, 2009.[http://www.vseselj.com/files/books/Luca%20vojvode%20Seselja.pdf] * ''Vojislav Šešelj najbolji advokat na svetu'', Vesl Usthejzen, [[Johanezburg]] ([[Južnoafrička Republika]]), 2013. |} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|last=Sell|first=Louis|title=Slobodan Milosevic and the Destruction of Yugoslavia|url=http://books.google.com/books?id=Bd8q0wBuRLcC&pg=PA327|year=2002|publisher=Duke University Press|isbn=978-0-8223-8525-7|pages=327-}} * {{Cite book |ref= harv|last=Ramet|first=Sabrina P.|title=The Radical Right in Central and Eastern Europe Since 1989|url=http://books.google.com/books?id=QZr1vsDIvlUC&pg=PA208|year=1999|publisher=Penn State Press|isbn=978-0-271-04379-1|pages=208-}} * {{Cite book |ref= harv|last=Hockenos|first=Paul|title=Homeland Calling: Exile Patriotism & the Balkan Wars|url=http://books.google.com/books?id=e4pAs4JYSAMC&pg=PA119|year=2003|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-4158-5|pages=119-}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Vojislav Šešelj | wikispecies = | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = Vojislav Šešelj | wikinews = Vojislav Šešelj }} * [http://www.vseselj.com/ Sloboda Šešelju!] * [http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/ Prezentacija Srpske radikalne stranke] * [http://www.vseselj.com/index.php?c=10] {{Authority control}} {{Lifetime|1954||Šešelj, Vojislav}} [[Kategorija:Srpski pravnici]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Četničke vojvode]] [[Kategorija:Srpska radikalna stranka]] [[Kategorija:Srpski publicisti]] [[Kategorija:Osuđeni za ratne zločine]] [[Kategorija:Članovi Udruženja književnika Srbije]] [[Kategorija:Biografije, Sarajevo]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] jpazvdnlcjasgcp1zxslj40p9qaikss 0 39614 42715828 42439421 2026-11-02T09:37:39Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715828 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=ALEKSANDAR RANKOVIĆ |slika=Aleksandar Ranković (1).jpg|250px]] |opis_slike=Aleksandar Ranković Marko |datum_rođenja=[[28. novembar]] [[1909]]. |mesto_rođenja=[[Draževac]], kod [[Obrenovac|Obrenovca]] |država_rođenja={{zas|Srbija|1882}} [[Kraljevina Srbija]] |datum_smrti=[[19. avgust]] [[1983]]. ('''73''' god.) |mesto_smrti=[[Dubrovnik]], [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|22px|]] [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]] |država_smrti={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |profesija=društveno-politički radnik |supruga=[[Anđa Ranković]]; <br /> [[Slavka Ranković]] |KPJ=[[1928]]. |rat=[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |NOB=član [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] |služba=[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]<br />[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]] |čin=[[Datoteka:General-pukovnik JNA.jpg|35px]] [[General-pukovnik]] u rezervi |funkcija='''Ministar <br />unutrašnjih poslova FNRJ''' |mandat=[[1946]] — [[1953]]. |prethodnik=[[Vladimir Zečević]] |naslednik=[[Svetislav Stefanović]] |funkcija2='''Predsednik [[SUBNOR]] Jugoslavije''' |mandat2=[[1951]] — [[1963]]. |prethodnik2=[[Josip Broz Tito]] |naslednik2=[[Đuro Pucar Stari]] |funkcija3='''[[Potpredsednik Jugoslavije|Potpredsednik SFRJ]]''' |mandat3=[[1963]] — [[1966]]. |prethodnik3=''funkcija uspostavljena'' |naslednik3=[[Koča Popović]] |narodni heroj=[[4. jul]]a [[1945]]. |odlikovanja= {{{!}} style="background:transparent" {{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}{{!}} {{Orden junaka socijalističkog rada}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}} {{!}}- {{!}} {{Orden partizanske zvezde1}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}{{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} {{!}}- {{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} }} '''Aleksandar Leka Ranković''' ([[Draževac]] kraj [[Obrenovac|Obrenovca]], [[28. 11.]] [[1909]]. – [[Dubrovnik]], [[19. 8.]] [[1983]].) bio je [[potpredsednik Jugoslavije]], učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], društveno-politički radnik [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] i [[Socijalistička Republika Srbija|SR Srbije]], [[junak socijalističkog rada]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]. Najpoznatiji kao osnivač i šef [[OZNA]]-e, a kasnije [[UDBA]]-e. Smijenjen je na [[Brionski plenum|Brionskom plenumu]] [[1966]]. i izbačen iz SKJ. == Biografija == Rođen je [[28. novembar|28. novembra]] [[1909]]. godine u selu [[Draževac|Draževcu]], kod [[Obrenovac|Obrenovca]]. Potiče iz siromašne porodice. Rano je ostao bez oca. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu. Kao i mnogi drugi siromašni dečaci iz njegovog kraja, pošao je i on [[1922]]. u [[Beograd]] na zanat. Teški životni uslovi pod kojima je živeo umnogome su uticali da vrlo mlad stupi u redove radničkog pokreta. Tome su doprineli i neki radnici koji su radili u istoj radionici s njim, a koji su, u vreme kada je [[KPJ|Komunistička partija]] bila ilegalna, donosili i skrivali u radnji političku literaturu i publikacije koje je Ranković krišom čitao. Kao petnaestogodišnji mladić upisao se [[1924]]. godine u članstvo [[sindikat]]a. Početkom [[1925]]. godine, kada je postao [[kalfa]], aktivno je sarađivao u upravi sekcije [[abadžija|abadžijskih]] radnika. Dve godine kasnije, [[1927]], bio je član podružnice svih krojačkih i tekstilnih radnika. Tu je upoznao svoju buduću suprugu, [[Anđa Ranković|Anđu]], koja je takođe bila aktivna u radničkom pokretu. Iste godine, Aleksandar Ranković je primljen u članstvo [[SKOJ|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ), a ubrzo posle toga je postao sekretar Mesnog komiteta SKOJ-a za Beograd. === Rad u Partiji === Godine [[1928]], kada je primljen u [[KPJ]], Ranković je postao sekretar Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Srbiju. [[Šestojanuarska diktatura]] nije zaustavila njegovu revolucionarnu delatnost. Kao rukovodilac PK SKOJ-a izdao je letak koji je rasturan po [[Beograd]]u i [[Zemun]]u. U vreme kada su leci štampani, uhvaćen je jedan od saradnika, koji je pod batinama priznao policiji i odao aktiviste, među njima i Rankovića. Tada je policija počela da ga traži. Uhvaćen je u [[Beograd]]u, u jednom ilegalnom stanu. To je bilo njegovo prvo hapšenje. === Robija === [[Datoteka:Aleksandar Ranković na robiji.jpg|thumb|Policijski snimak Aleksandra Rankovića u sremsko-mitrovačkoj kaznionici 1929. godine.]] Proces Rankoviću bio je jedan od prvih procesa protiv političkih neistomišljenika za vreme [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]]. Kažu da je u [[Glavnjača|Glavnjači]], u koju je odveden, batinan i mučen najsvirepijim metodama. Prema predanju, njegovo držanje pred policijom je sačuvalo skojevsku organizaciju u Srbiji od daljih provala. [[Sud za zaštitu države]] ga je osudio na 6 godina robije koju je izdržavao u zatvorima u [[Sremska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]] i [[Lepoglava|Lepoglavi]]. U [[Sremska Mitrovica|Mitrovačkoj]] tamnici i [[Lepoglava|Lepoglavi]] Ranković je radio na obrazovanju mladih komunista i na širenju revolucionarnih ideja. Učestvovao je u organizovanju borbe političkih osuđenika protiv policijskog režima u zatvoru. === Sindikat === Sa robije se vratio početkom [[1935]]. godine. Iste godine otišao je na odsluženje vojnog roka. Potom je došao u [[Beograd]] i radio u radničkom pokretu [[Srbija|Srbije]]. Preko sindikalnih organizacija oživeo je rad partije u preduzećima. Godine [[1936]]. postao je član Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju, a [[1937]]. član Politbiroa CK KPJ. Stalno pod prismotrom policije, januara [[1939]]. godine prelazi u ilegalnost. U ilegalnosti je radio pod imenom „Marko“. Maja iste godine Ranković je učestvovao na Zemaljskom savetovanju komunista Jugoslavije u [[Slovenija|Sloveniji]] ispod Šmartne Gore, a nešto kasnije učestvovao je i na [[Peta zemaljska konferencija KPJ|Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ]] u [[Zagreb]]u. Tada je izabran u Politbiro [[CK KPJ|Centralnog komiteta KPJ]]. === Drugi svetski rat === [[Datoteka:Tabla na očnoj bolnici Ranković.JPG|mini|desno|''Tabla na očnoj bolnici, Beograd'']] Za vreme napada [[Treći rajh|Nemačke]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], Ranković se nalazio u [[Zagreb]]u. Posle plenuma CK KPJ došao je u [[Beograd]] i tu mu je poveren rad na organizaciji ustanka. Krajem jula [[1941]]. godine, u času kada je organizovao dizanje beogradske radio-stanice u vazduh, pao je u ruke policiji. Posle hapšenja, Ranković je odveden u [[Gestapo]] i tu je mučen. Agenti su uspeli da mu pronađu koncepte proglasa CK i Mesnog komiteta. Posle batina, onesvešćen, prenet je u bolnicu. [[Spašavanje Aleksandra Rankovića iz zatvora 1941.|Spasavanje iz bolnice]] su organizovali [[Spasenija Cana Babović]] i [[Đuro Strugar]], [[30. jula]]. Posle kratke pucnjave, drugovi su Rankovića u pidžami izveli iz bolnice. Akciju evakuacije su potpomagali [[Beograd od 1941. do 1944. godine|beogradski ilegalci]] koji su štitili odstupnicu. Po oslobađanju iz bolnice, Ranković je još neko vreme ostao u [[Beograd]]u. Posle [[Savetovanje u Stolicama|vojno-političkog savetovanja u Stolicama]] prešao je na oslobođenu teritoriju i sa [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnim štabom]] u [[Užice]] i kretao se dalje sa štabom sve do kraja rata. U [[Bihać]]u je dobio vest da mu je supruga poginula kod Gackog. [[Anđa Ranković]] je posthumno proglašena za narodnog heroja. U toku narodnooslobodilačke borbe, kao član [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] i kao organizacioni sekretar [[KPJ]], Aleksandar Ranković je bio jedan od najbližih [[Tito]]vih saradnika. Neiscrpna radna energija, visoke organizatorske sposobnosti, iskustvo starog revolucionara i beskompromisnost izdigli su ga do visokog rukovodioca Narodnooslobodilačkog rata. Učestvovao je u donošenju svih najvažnijih odluka o vođenju rata i Revolucije. Bio je član najvažnijih vojnih i političkih organa jugoslovenskog oslobodilačkog pokreta; član [[AVNOJ]]-a, potpredsednik [[ASNOS]]-a, poslanik Privremene i Ustavotvorne skupštine Demokratske Federativne Jugoslavije. === Formiranje OZNE === Po formiranju Odseka za zaštitu naroda ([[OZNA]]) na [[Vis (ostrvo)|Visu]], [[13. maja]] [[1944]]. godine, postavljen je za načelnika OZNE za Jugoslaviju. Na zasedanju Velike antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Srbije, novembra [[1944]]. godine u [[Beograd]]u, izabran je za narodnog poslanika i za prvog potpredsednika Narodne skupštine [[SR Srbija|NR Srbije]] prvog i drugog saziva. Kao prvi zamenik [[Josip Broz Tito|maršala Tita]], u njegovom odsustvu izdao je naređenje za proboj [[Sremski front|Sremskog fronta]] [[1945]]. godine. Posle donošenja ustava početkom [[1946]]. godine, postao je ministar unutrašnjih poslova [[FNRJ]]. Ovu dužnost je vršio do januara [[1953]]. godine, kada ga je zamenio Svetislav Stefanović Ćeća. Kao ministar unutrašnjih poslova, u svom ekspozeu o radu Odeljenja za zaštitu naroda, pred Narodnom skupštinom [[24. marta]] [[1946]]. godine, obznanio je da je uhvaćen [[Draža Mihailović]]. Aleksandar Ranković je bitno doprineo na jačanju bezbednosti posleratne [[SFRJ|Jugoslavije]]. Veoma mnogo je doprineo jačanju i razvijanju organa državne represije, koji su uspešno i brzo likvidirali preostale političke neprijatelje (četnike, ustaše, rupnikovce...). === Informbiro i Goli otok === Za vreme početka borbe sa [[Informbiro]]om, Ranković ostaje veran svojoj [[KPJ|Partiji]] i [[Tito|Titu]]. Na [[Peti kongres KPJ|Petom kongresu KPJ]], Aleksandar Ranković je podneo „Izveštaj o organizacionom radu“ gde je najvažniji deo Rankovićevog izlaganja bio vezan za rad partijske organizacije u [[JNA|Jugoslovenskoj armiji]]. Pre nego što je završio svoje izlaganje, Ranković se osvrnuo na antipartijski rad [[Sreten Žujović|Sretena Žujovića Crnog]] i [[Andrija Hebrang|Andrije Hebranga]]. Napomenuo je da su obojica pokušala da razbiju [[KPJ]], pa su zato isključeni iz [[KPJ|Partije]] i protiv njih je povedena istraga. Aleksandar Ranković i službe kojima je rukovodio su imale pune ruke posla u vreme borbe sa [[Informbiro]]om. U borbi za izolaciju simpatizera [[Informbiro]]a učinjene su velike greške, jer su hapšenja bila masovna, bez kriterijuma, dokaza, suda. Dovoljno je bilo pokazati prstom. Na glasine da se u zatvorima postupa zverski, Ranković je krenuo u obilazak zatvora da se uveri kakvo stanje vlada u zatvorima za političke zatvorenike. Prethodno je Rankoviću stigao izveštaj [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]] o [[Goli otok|Golom otoku]]. Ranković je posetio [[Goli otok]] avgusta [[1951]]. godine gde su ga Golootočani sačekali sa povicima „Marko-Tito“. Naravno, ovo nije bilo spontano. Posle Rankovićeve posete stanje se donekle poboljšalo. Kasnije je bio potpredsednik Savezne vlade. Na svim izborima za saveznu Narodnu skupštinu biran je za narodnog poslanika. Na partijskim kongresima, Petom ([[1948]]) i Šestom ([[1952]]), ponovo je biran za člana Politbiroa, odnosno člana Izvršnog komiteta CK Saveza komunista Jugoslavije. Od [[1956]]. godine postaje potpredsednik [[Savezno izvršno veće|Saveznog izvršnog veća]] i predsednik Odbora za unutrašnju politiku, član Sekretarijata Izvršnog komiteta [[Centralni komitet|CK]] [[SKJ]], član [[Centralni komitet|CK]] [[SK Srbije|Saveza komunista Srbije]], član Predsedništva Saveznog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije. Sve vreme do [[1966]]. godine bio je šef svih policijskih i tajnih službi, zadužen za borbu protiv svih koji su smatrani protivnicima režima i države [[SFRJ|Jugoslavije]]. === Kumstvo s Titom === Kada se [[Josip Broz Tito|Tito]] venčao sa [[Jovanka Budisavljević Broz|Jovankom]], [[1952]]. godine, Aleksandar Ranković je bio [[Josip Broz Tito|Titov]] kum, a general [[Ivan Gošnjak]] [[Jovanka Budisavljević Broz|Jovankin]]. === Auto-put === Godine [[1963]]. je pustio u rad auto-put „Bratstvo-Jedinstvo" (auto-put E-75) koji je vodio od [[Slovenija|Slovenije]] preko [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Srbija|Srbije]] do [[Makedonija|Makedonije]]. Iako se zvao auto-put, dobrim delom taj put nije ispunjavao kriterijume za auto-put. No, u to vreme to je bio veliki napredak. Auto-put su gradile [[radna brigada|omladinske radne brigade]] iz cele [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. === Brionski plenum === Njegova uspešna aktivnost je tekla sve do [[1966]]. godine. Navodno je [[Tito]] otkrio uređaje za prisluškivanje u svojoj rezidenciji u Užičkoj br. 15 u [[Beograd]]u, i to u svom radnom kabinetu i u sobi svoje supruge. Ko je tačno pronašao te uređaje i na koji način, takođe nikada nije obelodanjeno. [[Tito]] je odmah izvestio politički i vojni vrh da je on prisluškivan i da je za to kriva Služba državne bezbednosti ([[UDBA]]) i njen prvi čovek Aleksandar Ranković. Napravljena je odmah komisija koja će ispitati slučaj. Tako se u zemlji stvorila poznata „afera Ranković“, ili „afera prisluškivanja“. Predsednik komisije Izvršnog komiteta CK SKJ [[Krste Crvenkovski]] je saopštio da je zaista prisluškivanja maršalovog kabineta bilo. [[Tito]] je zakazao sednicu Izvršnog komiteta koja je održana [[16. jun]]a [[1966]]. godine. [[Tito]] je na kraju sednice zakazao Brionski plenum gde će se razmrsiti „afera Ranković“. Atmosfera uoči početka [[Brionski plenum CK SKJ|Četvrtog brionskog plenuma]] bila je mučna i napeta. Plenum je imao zadatak da raspravlja o ozvučavanju i prisluškivanju funkcionera, zloupotrebama i deformacijama [[UDBA|UDB-e]]. Članovi CK doputovali su na [[Brioni|Brione]] [[30. jun]]a, da bi se plenum održao već sutradan. Okrivljeni Aleksandar Ranković se pojavio na [[Brioni]]ma. Pod velikim pritiskom Rankoviću je naglo pozlilo, a lekar je ustanovio blagi [[infarkt]]. Sednica Četvrtog brionskog plenuma je počela [[1. jul]]a [[1966]]. godine u hotelu „Istra“ na [[Brioni]]ma. Aleksandar Ranković je već ranije podneo ostavku na funkciju člana CK SKJ i Izvršnog komiteta. Sednicu je otvorio [[Tito]], da bi se posle pročitao zvanični izveštaj Istražne komisije u slučaju Rankovića. Ranković je govorio vrlo malo. Delovao je konfuzno, zbunjeno i nije se branio. Ostao je veran svojoj [[KPJ|Partiji]], i pored toga što je izdavala njegove ideale. Posle iscrpne rasprave, plenum je doneo odluku „da se odmah priđe reorganizaciji organa državne bezbednosti kako bi se ona prilagodila nastalim promenama u celokupnom društvu i sistemu samoupravljanja, da se [[Svetislav Stefanović Ćeća]], ministar unutrašnjih poslova [[SR Srbija|SR Srbije]], isključi iz CK SKJ i da se razreši dužnosti člana Saveznog izvršnog veća, da se prihvati ostavka Aleksandra Rankovića na funkciju člana CK SKJ i Izvršnog komiteta CK i prihvati da podnese ostavku Saveznoj skupštini na funkciju potpredsednika Republike, jer je njegova politička odgovornost za rad organa državne bezbednosti takva da na ovim funkcijama više ne može ostati“. Nešto kasnije, na sednici [[Centralni komitet|CK]] [[SK Srbije]] [[15. septembra]] [[1966]]. godine, na predlog [[Spasenija Cana Babović|Spasenije Cane Babović]], iste one koja ga je [[1941]]. spašavala iz bolnice, plenum je odlučio da predloži Centralnom komitetu SKJ da Aleksandra Rankovića isključi iz [[SKJ|Saveza komunista]]. Aleksandar Ranković je početkom oktobra [[1966]]. godine isključen i iz [[SKJ|Saveza komunista Jugoslavije]]. === Čistka === [[Datoteka:Grob Aleksandra Rankovića.jpg|desno|mini|Grob Aleksandra Rankovića u Aleji narodnih heroja na Novom groblju]] Posle Brionskog plenuma nastupila je "[[čistka]]" (smena, prevremeno penzionisanje, pa i hapšenje) ljudi za koje se sumnjalo da su simpatizeri Rankovića. Tako su u istoriju otišli: [[:sr:Светислав Стефановић Ћећа|Svetislav Stefanović Ćeća]], [[:sr:Војин Лукић|Vojin Lukić]], [[Slobodan Krstić]], general [[Milan Žeželj]], general [[Miloje Milojević (narodni heroj)|Miloje Milojević]] i mnogi drugi simpatizeri Rankovića. Najviše se "[[čistka]]" odnosila na službenike srpske nacionalnosti, te se razne službe bezbednosti, koje je objedinjavao Ranković, godinama nisu povratile od te akcije. === Penzionerski dani === Posle Brionskog plenuma Aleksandar Ranković se definitivno povukao iz javnog života. Živeći daleko od nekadašnjih drugova u svojoj vili u [[Dubrovnik]]u, posvetio se svojim „dnevničkim zabeleškama“, koje su posle njegove smrti bile objavljene. Zbog lošeg zdravstvenog stanja Rankoviću je preporučen oporavak na moru. U noći između [[18. avgust|18]] i [[19. avgusta]] [[1983]]. godine, Rankoviću je naglo pozlilo. Nalazio se na hotelskoj terasi kada je imao novi srčani udar. Kada je doktor stigao posle ponoći, konstatovao je trenutnu smrt. Kada se dočulo za Lekinu smrt, mnoštvo naroda je počeo da se okuplja oko njegove rodne kuće u [[Draževac|Draževcima]]. Prvobitno je bilo planirano da se sahrana obavi na ovom mestu po prenosu kovčega iz [[Dubrovnik]]a u [[Beograd]]. Tome se energično suprotstavio general [[Sreten Kostić]] i rekao je da je Rankoviću mesto u "[[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji velikana]]" na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]] u [[Beograd]]u. Na sahrani Aleksandra Rankovića spontano je prisustvovalo oko 100.000 ljudi, što govori o njegovom ugledu i popularnosti. Posle tragične smrti svoje prve žene [[Anđa Ranković|Anđe Ranković]] (1909–1942), sa kojom je dobio sina Miroslava-Miću, oženio se sa [[Slavka Ranković|Vladislavom Slavkom Ranković]] (1920–2008), i sa njom dobio još jednog sina, Slobodana. Njegova unuka [[Anja Ranković]] je ugledni [[novinar]] i voditelj na televiziji. == Odlikovanja == Aleksandar Ranković je odlikovan [[ordeni i medalje SFRJ|ordenima]]: * [[Orden junaka socijalističkog rada|Junaka socijalističkog rada]]., * Narodnog oslobođenja, * Partizanske zvezde, * Zasluga za narod, * Bratstva i jedinstva I reda, * Ordenom za hrabrost, Nosilac je [[Partizanska spomenica 1941.|Partizanske spomenice 1941.]] godine. [[Orden narodnog heroja|Ordenom narodnog heroja]] odlikovan je [[4. jula]] [[1945]]. godine. == Povezano == * [[Predsednik SFRJ]] * [[Potpredsednik SFRJ]] == Literatura == {{Portal NOB}} * '''[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]'''. „Mladost“, Beograd 1975. godina. * Vojin Lukić '''Sećanja i Saznanja - Aleksandar Ranković i brionski plenum'''. Titograd 1989. godina == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Aleksandar Ranković}} {{Narodni heroji-Beograd}} {{Lifetime|1909|1983|Rankovicć, Aleksandar}} [[Kategorija:Biografije, Obrenovac]] [[Kategorija:Srpski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Članovi Vrhovnog štaba NOVJ]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Poslanici Skupštine SR Srbije‎]] [[Kategorija:Poslanici Skupštine SFRJ]] [[Kategorija:Sahranjeni na Novom groblju u Beogradu]] [[Kategorija:Obavještajci]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] 15yc6z8mvfmk4q1215yfnlta88nvu9m 0 45497 42715591 42715066 2026-11-01T12:43:49Z Edgar Allan Poe 29250 42715591 wikitext text/x-wiki {{Izvor}} {{Infokutija muzičar | ekavica = <!-- uneti „da” ako je članak na ekavici --> | tip = solist | ime = Mišo Kovač | puno_ime = Mate Kovač | prethodno_poznat_kao = <!-- ili |prethodno_poznata_kao, |prethodno_poznati_kao (za parametar Ranije poznat/a/i kao); ili |bivše_ime, |bivša_imena (za parametar Bivše ime (ili Bivša imena)) --> | nadimak = | datum_rođenja = {{datum rođenja|1941|7|16|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|HRV}} [[Šibenik]], | država_rođenja = [[Hrvatska]]<br>{{small|(tada {{flag|Kraljevina Italija}})}} | datum_smrti = {{nowrap|{{datum smrti i dob|2026|10|31|1941|7|16|hr=da}}}} | mjesto_smrti = {{flagicon|HRV}} [[Split]], | država_smrti = [[Hrvatska]] | uzrok_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | nacionalnost = | porijeklo = | alma_mater = <!-- ili |univerzitet, |fakultet --> | zanimanje = pjevač | period_aktivnosti = 1969. – 2026. | žanr = [[pop muzika|pop]] | instrumenti = | diskografske_kuće = {{hlist|[[Jugoton]]|[[Croatia Records]]}} | povezani_izvođači = | sajt = | album1 = | godina1 = }} '''Mate Mišo Kovač''' ([[Šibenik]], [[16. 7.|16. srpnja]] [[1941]]. – [[Split]], [[31. listopada]] [[2026.]]), [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] pjevač zabavne glazbe. == Biografija == {{ažuriranje}} Rođen u Šibeniku kao dijete Zrinke i Jakova Kovača. Mišo je rastao u obitelji sa bratom Ratkom i sestrom Blankom. Zanat tapetara trebao je obilježiti životni put Miše Kovača, ali je, na jednom natjecanju talenata u [[Karlovac|Karlovcu]], s pjesmom "I can't stop loving you" [[Ray Charles|Raya Charlesa]], doživio je veliki uspjeh, te je tako određen životni, a i estradni put ovog karizmatičnog pjevača. Hit kojim je trasirao put ka najuspješnijem pjevaču zabavne glazbe, ikada viđenim na svim prostorima bivše Jugoslavije, bila je "Više se nećeš vratiti", pobjednička pjesma s nekad popularnog sarajevskog festiva "Vaš šlager sezone" (1969.), djelo tada mladog skladatelja i tekstopisca [[Đorđe Novković|Đorđa Novkovića]]. Taj je singl prodan je u pola milijuna primjeraka. A suradnja s Novkovićem obilježila je gotovo čitav Kovačev opus, te se nastavila i dalje, sve do iznenadne Novkovićeve smrti, 2007. godine. Godine [[1971]]. osvojio je festival u [[Split]]u s pjesmom [[Stjepan Mihaljinec|Stjepana Mihaljinca]] "Proplakat će zora", koji je također prodan u pola milijuna kopija, i definitivno se učvrstio na tronu najpopularnijeg pjevača u bivšoj Jugoslaviji, a, usprkos godinama, njegova karizma ni do danas nije izblijedila.Nakon 1980. i pobjede u Splitu sa pjesmom "Dobra ti večer mati moja" dugi niz godina nije nastupao na festivalu. Pjevač je s daleko najviše prodanih ploča (i ostalih nosača zvuka) zabavne glazbe u bivšoj SFRJ, a u Hrvatskoj da i ne govorimo. Okušao se i glumačkim vodama glumeći s [[Rade Šerbedžija|Radom Šerbedžijom]] u filmu "Poslijepodne jednog fazana". Glazbena karijera i dalje je cvala, pet puta je proglašavan pjevačem godine, a [[1989]]. godine proglašen je za osobu godine u bivšoj Jugoslaviji. Od supruge Ljubice razveo se nakon četiri godine braka, te godine [[1973]]. vjenčao se sa splićankom Anitom Baturinom, Miss Jugoslavije, sa kojom je [[1975]]. godine dobio sina Edija, a dvije godine kasnije i kćerku Ivanu.Na turnejama po Kanadi i Australiji 80-tih odbija pjevati pod Pavelićevom slikom čime stječe reputaciju "komunjare" među ekstremnom emigracijom koja mu to nije oprostila.Prije prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj u velikom intervjuu danom u Nedjeljnoj Dalmaciji pod naslovom "Dalmacija u mom oku" izjavljuje:"''Ako ovi dođu na vlast, za mene ovdje više nema mjesta''",misleći ma HDZ. Godine [[1992]]., došlo je do velike tragedije. Njegov sin, Edi, koji se pridružio specijalnoj postrojbi [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]] zvanoj "Škorpioni" tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], biva ubijen u Zagrebu pod sumnjivim okolnostima. Mišo tu vijest nikada nije potpuno prebolio. Nakon Edijeve smrti, javno je obznanio da više neće nastupati.Nakon toga pristupa kratkotrajno Paraginom HOS-u slikajući se za novine u crnoj odori. U depresiji, 14. [[januar|siječnja]] [[1999]]., u zagrebačkom stanu u ulici Maksimirska 69, Mišo Kovač pucao je sebi u prsa neprijavljenim pištoljem "Beretta", ali taj neuspjeli pokušaj samoubojstva donio mu je saznanje da život mora ići dalje. U tim 90-im godinama, osim sina Edija, izgubio je majku, kao i mlađeg brata Ratka. Prije Kovačevog pucnja u prsa, brak sa Anitom se raspao, te je pokušao ostvariti ljubavnu vezu sa 30 godina mlađom astrologinjom Silvijom Conte Calvi Marković. Nakon još jednog ljubavnog brodoloma, nova Kovačeva životna pratilja postala je Lidija Pintarić. Nakon oporavka od pucnja u prsa, u Splitu je održao oproštajni koncert pred oko 50.000 ljudi. To je ponovio u zagrebačkom Domu sportova, a nakon toga uslijedila je cijela serija oproštajnih koncerata. Ipak, to nije bio kraj Kovačeve karijere. Uslijedili su i novi albumi. Godine 1999., Mišo je snimio album "Budi čovjek dobre volje", kako sam kaže zahvaljujući kćerki Ivani. Smatra da je to njegov najbolji album ikad. == Diskografija == * Mišo Kovač ([[1972]].) * Portret ([[1973]].) * Mi smo se voljeli ([[1974]].) * Oj ti dušo duše moje ([[1974]].) * Ovo je naša noć ([[1977]].) * Uvijek ima nešto dalje (1979.) * Čovjek bez adrese ([[1980]].) * Jači od vjetra ([[1981]].) * Dalmacija u mom oku ([[1982]].) * Osjećam te ([[1983]].) * Zajedno smo ([[1984]].) * Potraži me u pjesmi ([[1984]].) * Ostala si uvijek ista ([[1985]].) * Ti si pjesma moje duše ([[1986]].) * Malo mi je jedan život s tobom ([[1987]].) * La paloma - koncert ([[1988]].) * Sačuvali smo od zaborava ([[1988]].) * Samo nas nebo rastavit može ([[1988]].) * Suza nebeska ([[1989]].) * Za kim zvono plače ([[1990]].) * Grobovi mi nikad oprostiti neće ([[1991]].) * Pjesma za Edija ([[1993]].) * Stari portret ([[1993]].) * Mate Mišo Kovač ([[1994]].) * Mojoj vjernoj publici ([[1995]].) * Al je ljubav bolest teška ([[1996]].) * Osjećam se jači ([[1997]].) * Budi čovjek dobre volje ([[1999]].) * Pjevaj, legendo ([[1999]].) * Rane godine 1964-69 ([[1999]].) * Dalmatino ([[2001]].) * Zabavni megamix ([[2002]].) * Mir u srce ([[2004]].) * Mišo u Šibeniku ([[2005]].) * Ja sam kovač svoje sreće ([[2006]].) * The platinum collection ([[2006]].) {{Authority control}} {{Lifetime|1941|2026|Kovač, Mišo}} [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] tuf5u070rwtm3nbd9gpsywkfymwo85z 0 50891 42715843 41908085 2026-11-02T11:02:52Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715843 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} {{izvor}} {{Infobox_President | name=Alija Izetbegović | image=Izetbegovic.jpg | order=1st [[Predsjednik Bosne i Hercegovine|Predsjednik]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] | term_start=1990. | term_end=14.3. 1996. | predecessor= | successor=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Trojno predsjedništvo]] | order2=1. [[Bošnjaci|Bošnjački]] član <br />[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | term_start2=14.3. 1996. | term_end2=oktobar 2000. | predecessor2= | successor2=[[Halid Genjac]] | birth_date={{birth date|1925|8|8|df=y}} | birth_place=[[Bosanski Šamac]], {{Flagicon|Jugoslavija|kingdom}} [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] | death_date= {{death date and age|2003|10|19|1925|8|8|df=y}} | death_place=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] {{Flagicon|BiH}} | spouse= | party=[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | religion= [[Islam]] | nationality= [[Bošnjaci|Bošnjak]] }} '''Alija Izetbegović''' (8.8. 1925. – 19.10. 2003.) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[političar]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog]] naroda, najpoznatiji po tome što je bio osnivač [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]], prvi demokratski izabrani predsjednik Bosne i Hercegovine, odnosno prvi predsjednik Bosne i Hercegovine kao nezavisne države. Govorio je nekoliko jezika, među kojima su i njemački, francuski i engleski. Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te svjetskih priznatih knjiga među kojima su najpoznatije "Islam izmedju istoka i zapada", "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija". Ove knjige prevedene su na nekoliko svjetskih jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu "Moj bijeg u slobodu", a 2000. godine knjigu "Sjećanja" (autobiografski zapis). Dobitnik je niza priznanja i nagrada medju kojima su i medalje Centra za Demokratiju iz Washingtona (SAD); titula počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava i uspostavu mira Istanbulskog Marmara univerziteta (Turska); prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava foruma u Kran Montani i brojne druge. U svojim ranim godinama, Izetbegović se posvećuje afirmaciji prava muslimana na svoju vjeru. Sa 16 godina (1940) pristupa organizaciji Mladi Muslimani u Sarajevu. Tokom Drugog svjetskog rata bavi se humanitarnim radom pomaganja izbjeglih i prognanih civila, štiteći i skrivajući progonjene Bošnjake od četnika i ustaša, te saniranja džamijskih ruševina, 1946. godine biva uhapšen pod osudom da je imao značajnu participaciju u utemeljenju islamskog žurnala Mudžahid u kojem su publicirane opće teme o islamu. Komunisti ga osuđuju na 3 godine zatvora za navodnu promociju mržnje u komunističkom društvu koje nije tolerisalo vjerske slobode. Njegov prijatelj Nedžib Šaćirbegović (otac Muhameda Šaćirbegovića, bivšeg ambasadora BiH u UN-u) dobiva nešto veću kaznu od 4 godine. Za vrijeme robije komunisti ga stavljaju na prisilni rad izgradnje Centralnog Komiteta SK BiH (Saveza komunista Bosne i Hercegovine). Nakon odslužene kazne, Izetbegović završava studije na pravnom fakultetu u Sarajevu i radi kao pravni savjetnik za više velikih bosanskih kompanija. 1970 godine, piše "Islamsku Deklaraciju" - opću raspravu o politici i Islamu - zbog koje biva proglašen nacionalistom i antikomunistom. 1983. godine komunisti ga osuđuju na 14 godina zatvora u čemu postaje politički zatvorenik. U međuvremenu, 1984. godine, njegova knjiga "Islam između Istoka i Zapada" biva publicirana u Sjedinjenim Američkim Drzavama. U njoj Izetbegović nastoji definirati status bosanskih muslimana i uskladiti demokratske principe Evrope sa suni-islamskim učenjem. Nakon odsluženih 5 godina i 8 mjeseci, 1988. godine biva pušten iz fočanskog zatvora. Tokom ovoga vremena, njegovi spisi "Bilješke iz Zatvora: 1983-1988" bivaju uspješno proturene izvan zatvora i kasnije objavljene. Pisane od strane Izetbegovića dok je bio zatvoren povodom svoje kampanje protiv komunističke diktature u Jugoslaviji, Bilješke iz Zatvora: 1983-1984 su analiza najmoćnijih evropskih ideologija 20. vijeka, uključujući tu komunizam, fašizam, kapitalizam i njihovu relaciju prema islamu. {{start box}} {{succession box| title=post created<br />[[Predsjednik Bosne i Hercegovine]]| years=1990 – 1996| before=[[Nijaz Duraković]]'''<br />''kao '''predsjednik Socijalističke Repubike Bosne i Hercegovine'' | after= [[Živko Radišić]]<br />Trojno predsjedništvo }} {{end box}} {{Commonscat|Alija Izetbegović}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1925|2003|Izetbegovic, Alija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] 9xf2yog37xqf5a3x7jfd34pmixd210i 42715847 42715843 2026-11-02T11:07:52Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Politički zatvorenici|Politički zatvorenici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715847 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} {{izvor}} {{Infobox_President | name=Alija Izetbegović | image=Izetbegovic.jpg | order=1st [[Predsjednik Bosne i Hercegovine|Predsjednik]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] | term_start=1990. | term_end=14.3. 1996. | predecessor= | successor=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Trojno predsjedništvo]] | order2=1. [[Bošnjaci|Bošnjački]] član <br />[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | term_start2=14.3. 1996. | term_end2=oktobar 2000. | predecessor2= | successor2=[[Halid Genjac]] | birth_date={{birth date|1925|8|8|df=y}} | birth_place=[[Bosanski Šamac]], {{Flagicon|Jugoslavija|kingdom}} [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] | death_date= {{death date and age|2003|10|19|1925|8|8|df=y}} | death_place=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] {{Flagicon|BiH}} | spouse= | party=[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | religion= [[Islam]] | nationality= [[Bošnjaci|Bošnjak]] }} '''Alija Izetbegović''' (8.8. 1925. – 19.10. 2003.) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[političar]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog]] naroda, najpoznatiji po tome što je bio osnivač [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]], prvi demokratski izabrani predsjednik Bosne i Hercegovine, odnosno prvi predsjednik Bosne i Hercegovine kao nezavisne države. Govorio je nekoliko jezika, među kojima su i njemački, francuski i engleski. Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te svjetskih priznatih knjiga među kojima su najpoznatije "Islam izmedju istoka i zapada", "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija". Ove knjige prevedene su na nekoliko svjetskih jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu "Moj bijeg u slobodu", a 2000. godine knjigu "Sjećanja" (autobiografski zapis). Dobitnik je niza priznanja i nagrada medju kojima su i medalje Centra za Demokratiju iz Washingtona (SAD); titula počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava i uspostavu mira Istanbulskog Marmara univerziteta (Turska); prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava foruma u Kran Montani i brojne druge. U svojim ranim godinama, Izetbegović se posvećuje afirmaciji prava muslimana na svoju vjeru. Sa 16 godina (1940) pristupa organizaciji Mladi Muslimani u Sarajevu. Tokom Drugog svjetskog rata bavi se humanitarnim radom pomaganja izbjeglih i prognanih civila, štiteći i skrivajući progonjene Bošnjake od četnika i ustaša, te saniranja džamijskih ruševina, 1946. godine biva uhapšen pod osudom da je imao značajnu participaciju u utemeljenju islamskog žurnala Mudžahid u kojem su publicirane opće teme o islamu. Komunisti ga osuđuju na 3 godine zatvora za navodnu promociju mržnje u komunističkom društvu koje nije tolerisalo vjerske slobode. Njegov prijatelj Nedžib Šaćirbegović (otac Muhameda Šaćirbegovića, bivšeg ambasadora BiH u UN-u) dobiva nešto veću kaznu od 4 godine. Za vrijeme robije komunisti ga stavljaju na prisilni rad izgradnje Centralnog Komiteta SK BiH (Saveza komunista Bosne i Hercegovine). Nakon odslužene kazne, Izetbegović završava studije na pravnom fakultetu u Sarajevu i radi kao pravni savjetnik za više velikih bosanskih kompanija. 1970 godine, piše "Islamsku Deklaraciju" - opću raspravu o politici i Islamu - zbog koje biva proglašen nacionalistom i antikomunistom. 1983. godine komunisti ga osuđuju na 14 godina zatvora u čemu postaje politički zatvorenik. U međuvremenu, 1984. godine, njegova knjiga "Islam između Istoka i Zapada" biva publicirana u Sjedinjenim Američkim Drzavama. U njoj Izetbegović nastoji definirati status bosanskih muslimana i uskladiti demokratske principe Evrope sa suni-islamskim učenjem. Nakon odsluženih 5 godina i 8 mjeseci, 1988. godine biva pušten iz fočanskog zatvora. Tokom ovoga vremena, njegovi spisi "Bilješke iz Zatvora: 1983-1988" bivaju uspješno proturene izvan zatvora i kasnije objavljene. Pisane od strane Izetbegovića dok je bio zatvoren povodom svoje kampanje protiv komunističke diktature u Jugoslaviji, Bilješke iz Zatvora: 1983-1984 su analiza najmoćnijih evropskih ideologija 20. vijeka, uključujući tu komunizam, fašizam, kapitalizam i njihovu relaciju prema islamu. {{start box}} {{succession box| title=post created<br />[[Predsjednik Bosne i Hercegovine]]| years=1990 – 1996| before=[[Nijaz Duraković]]'''<br />''kao '''predsjednik Socijalističke Repubike Bosne i Hercegovine'' | after= [[Živko Radišić]]<br />Trojno predsjedništvo }} {{end box}} {{Commonscat|Alija Izetbegović}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1925|2003|Izetbegovic, Alija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] co86pag9x8cvzqp3r3s2it8pcw0pg6a 42715848 42715847 2026-11-02T11:08:14Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Biografije, Bosanski Šamac|Biografije, Bosanski Šamac]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715848 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} {{izvor}} {{Infobox_President | name=Alija Izetbegović | image=Izetbegovic.jpg | order=1st [[Predsjednik Bosne i Hercegovine|Predsjednik]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] | term_start=1990. | term_end=14.3. 1996. | predecessor= | successor=[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Trojno predsjedništvo]] | order2=1. [[Bošnjaci|Bošnjački]] član <br />[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] | term_start2=14.3. 1996. | term_end2=oktobar 2000. | predecessor2= | successor2=[[Halid Genjac]] | birth_date={{birth date|1925|8|8|df=y}} | birth_place=[[Bosanski Šamac]], {{Flagicon|Jugoslavija|kingdom}} [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] | death_date= {{death date and age|2003|10|19|1925|8|8|df=y}} | death_place=[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]] {{Flagicon|BiH}} | spouse= | party=[[Stranka demokratske akcije|SDA]] | religion= [[Islam]] | nationality= [[Bošnjaci|Bošnjak]] }} '''Alija Izetbegović''' (8.8. 1925. – 19.10. 2003.) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[političar]] iz reda [[Bošnjaci|bošnjačkog]] naroda, najpoznatiji po tome što je bio osnivač [[Stranka demokratske akcije|Stranke demokratske akcije]], prvi demokratski izabrani predsjednik Bosne i Hercegovine, odnosno prvi predsjednik Bosne i Hercegovine kao nezavisne države. Govorio je nekoliko jezika, među kojima su i njemački, francuski i engleski. Autor je većeg broja publicističkih radova i studija, te svjetskih priznatih knjiga među kojima su najpoznatije "Islam izmedju istoka i zapada", "Problemi islamskog preporoda" i "Islamska deklaracija". Ove knjige prevedene su na nekoliko svjetskih jezika i objavljene u više zemalja. Godine 1999. objavio je knjigu "Moj bijeg u slobodu", a 2000. godine knjigu "Sjećanja" (autobiografski zapis). Dobitnik je niza priznanja i nagrada medju kojima su i medalje Centra za Demokratiju iz Washingtona (SAD); titula počasnog doktora pravnih nauka za doprinos zaštiti ljudskih prava i uspostavu mira Istanbulskog Marmara univerziteta (Turska); prestižnu nagradu za unapređenje ljudskih prava foruma u Kran Montani i brojne druge. U svojim ranim godinama, Izetbegović se posvećuje afirmaciji prava muslimana na svoju vjeru. Sa 16 godina (1940) pristupa organizaciji Mladi Muslimani u Sarajevu. Tokom Drugog svjetskog rata bavi se humanitarnim radom pomaganja izbjeglih i prognanih civila, štiteći i skrivajući progonjene Bošnjake od četnika i ustaša, te saniranja džamijskih ruševina, 1946. godine biva uhapšen pod osudom da je imao značajnu participaciju u utemeljenju islamskog žurnala Mudžahid u kojem su publicirane opće teme o islamu. Komunisti ga osuđuju na 3 godine zatvora za navodnu promociju mržnje u komunističkom društvu koje nije tolerisalo vjerske slobode. Njegov prijatelj Nedžib Šaćirbegović (otac Muhameda Šaćirbegovića, bivšeg ambasadora BiH u UN-u) dobiva nešto veću kaznu od 4 godine. Za vrijeme robije komunisti ga stavljaju na prisilni rad izgradnje Centralnog Komiteta SK BiH (Saveza komunista Bosne i Hercegovine). Nakon odslužene kazne, Izetbegović završava studije na pravnom fakultetu u Sarajevu i radi kao pravni savjetnik za više velikih bosanskih kompanija. 1970 godine, piše "Islamsku Deklaraciju" - opću raspravu o politici i Islamu - zbog koje biva proglašen nacionalistom i antikomunistom. 1983. godine komunisti ga osuđuju na 14 godina zatvora u čemu postaje politički zatvorenik. U međuvremenu, 1984. godine, njegova knjiga "Islam između Istoka i Zapada" biva publicirana u Sjedinjenim Američkim Drzavama. U njoj Izetbegović nastoji definirati status bosanskih muslimana i uskladiti demokratske principe Evrope sa suni-islamskim učenjem. Nakon odsluženih 5 godina i 8 mjeseci, 1988. godine biva pušten iz fočanskog zatvora. Tokom ovoga vremena, njegovi spisi "Bilješke iz Zatvora: 1983-1988" bivaju uspješno proturene izvan zatvora i kasnije objavljene. Pisane od strane Izetbegovića dok je bio zatvoren povodom svoje kampanje protiv komunističke diktature u Jugoslaviji, Bilješke iz Zatvora: 1983-1984 su analiza najmoćnijih evropskih ideologija 20. vijeka, uključujući tu komunizam, fašizam, kapitalizam i njihovu relaciju prema islamu. {{start box}} {{succession box| title=post created<br />[[Predsjednik Bosne i Hercegovine]]| years=1990 – 1996| before=[[Nijaz Duraković]]'''<br />''kao '''predsjednik Socijalističke Repubike Bosne i Hercegovine'' | after= [[Živko Radišić]]<br />Trojno predsjedništvo }} {{end box}} {{Commonscat|Alija Izetbegović}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1925|2003|Izetbegovic, Alija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] [[Kategorija:Biografije, Bosanski Šamac]] p620f6bea3y516gf8sg58n78a1v93iy 0 57759 42715833 42385541 2026-11-02T09:49:48Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715833 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Borislav Pekić | slika = 13_-_1987-arh-Miodrag-Pecic-Beograd-01-N_Jerusalim.jpg | širina_slike = 250px | opis = Slika iz 1987. godine | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date|1930|2|4|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} [[Podgorica]] | datum_smrti = {{Death date and age|1992|7|2|1930|2|4|df=y}} | mjesto_smrti = {{flagicon|Ujedinjeno Kraljevstvo}} [[London]] | počivalište = [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleja zaslužnih građana]] | pseudonim = | državljanstvo = [[Jugoslaveni|Jugoslavensko]] | rodbina = Vojislav D. Pekić | supružnik = Ljiljana Glišić | partner = | djeca = Aleksandra Pekić | obrazovanje = | alma_mater = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Univerzitet u Beogradu]] | zanimanje = književnik | period = 1965 – 1992 | jezik = [[srpskohrvatski]] | pokret = | žanr = [[roman]] | znamenita_djela = <div> * ''[[Hodočašće Arsenija Njegovana]]'' * ''Zlatno runo'' * ''Besnilo'' * ''1999.'' * ''Atlantida'' </div> | nagrade = [[NIN-ova nagrada]] 1970.<br/>[[Nagrada "Miloš Crnjanski"|Nagrada Miloš Crnjanski]] 1987.<br/>[[Njegoševa nagrada]] 1987.<br/>[[Nagrada "Ivan Goran Kovačić" (Vjesnik)|Nagrada Ivan Goran Kovačić]] 1988.<br/> | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = | website = }} '''Borislav Pekić''' ([[Podgorica]], [[4. februara]] [[1930.]] – [[London]], [[2. jula]] [[1992.]]), jedan od najznačajnijih jugoslavenskih i srpskih književnika [[20. vijek]]a, [[roman]]sijer, [[Dramaturg|dramski pisac]] i [[scenarist|filmski scenarista]]. == Biografija == === Mladost === Rođen u [[Podgorica|Podgorici]] [[1930.]] godine, njegov otac Vojislav D. Pekić je u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] bio visoki državni činovnik, tako da je porodica od Borislavovog rođenja do [[1941.]] boravila u raznim mjestima, u [[Bečej|Starom]] i [[Novi Bečej|Novom Bečeju]], [[Mrkonjić Grad]]u, [[Knin]]u i [[Cetinje|Cetinju]]. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], italijanske okupacijske vlasti su ih protjerali iz [[Cetinje|Cetinja]] za Srbiju. Porodica Pekić je se nastanila u [[Bavanište|Bavaništu]] u južnom [[Banat]]u, a [[1945.]] se sele u [[Beograd]]. Po preseljenju u Beograd, Borislav je obrazovanje nastavio u [[Treća beogradska gimnazija|Trećoj muškoj gimnaziji]], gdje je maturirao [[1948]]. Zbog članstva u organizaciji [[Socijaldemokratska omladina Jugoslavije|SDO]]{{efn|[[Socijaldemokratska omladina Jugoslavije]] ili "Savez demokratske omladine", omladinski politički pokret iz [[1948]].}} iste je godine uhapšen, da bi zatim pet godina izdržao kaznu zatvora u [[Kazneno-popravni Zavod Sremska Mitrovica|KPD Sremska Mitrovica]] i [[Kazneno-popravni zavod u Nišu|KPD Niš]]. Poslije pomilovanja – presuda je bila na petnaest godina – studirao je [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]] na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]]. Godine [[1958.]] oženio je se inženjerkom arhitekture Ljiljanom Glišić.{{efn|Ljiljana Glišić, kćer [[Dušan Glišić (inžinjer)|Dušana Glišića]], rodica [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]], koji je bio predsjednik vlade Jugoslavije (1935-39) i ministar financija.}} Godinu dana kasnije rodila im se kći Aleksandra. Godina 1959. je također godina kada je Pekić napisao svoj prvi od preko dvadeset originalnih filmskih scenarija za glavne filmske kuće u Jugoslaviji, među kojima i ''[[Dan četrnaesti]]'' koji je predstavljao Jugoslaviju na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] 1961. godine. [[Datoteka:04 - 1964-A.Obrenovic-Bg-01.jpg|mini|lijevo|250px|Slika iz 1964. godine]] Pod pseudonimima ''Adam Petrović'', ''Borislav Petrović'' i ''Dimitrije Petrović'', objavljuje članke u časopisima ''[[Vreme (časopis)|Vreme]]'' i ''[[Vidici]]''.<ref name="BP">[http://www.borislavpekic.com/p/bio.html#C2 Biografija Borislava Pekića na web strani borislavpekic.com] {{Simboli jezika|sr|srpski}} {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> Godinama je Pekić radio na nekoličini romana a kada je prvi od njih – ''[[Vreme čuda (roman)|Vreme čuda]]'' (1965) – objavljen, privukao je pažnju velikog broja čitatelja kao i književnih kritičara. Ovaj roman je 1976. izdan na engleskom od strane Harcourt Braće Jovanović u [[New York City|New Yorku]] kao ''Time of Miracles''. Preveden je na francuski 1986, na poljski 1986, rumunski 1987, italijanski 2004. i grčki jezik 2007. Pekićev prvi roman jasno je ukazao na dvije važne karakteristike njegovog rada, tj. oštar antidogmatizam i konstantni skepticizam u pogledu mogućeg "progresa" čovječanstva tokom historije. Prema njegovom tekstu [[Zdravko Velimirović]] je režirao film ''Dan četrnaesti'', koji je bio u zvaničnom programu [[Filmski festival u Kanu|festivala u Kanu]] ([[1961]]). Između [[1968.]] i [[1969.]] bio je jedan od urednika beogradskih [[Književne novine|Književnih novina]]. Godinu dana kasnije izašao je njegov drugi roman, ''[[Hodočašće Arsenija Njegovana]]'' (1970), u kojem je, pored ostalog, dao sliku [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.|studentskog prosvjeda 1968. u Jugoslaviji]]. Iako se ideološki distancirao od ovog opozicijskog pokreta, nova politička klima je dalje iskomplicirala njegov odnos s vlašću, tako da je godinu dana bio bez putnih dokumenata. Roman je ipak dobio [[NIN-ova nagrada|Ninovu nagradu]] za najbolji jugoslavenski roman godine. Engleski prijevod pod naslovom ''Houses of Belgrade'' (Beogradske kuće) se objavio 1978. u izdavačkoj kući Harcourt Braće Jovanović, te kasnije je preveden na poljski, češki i rumunjski. === Emigracija === Nakon Pekićeve emigracije u [[London]] [[1971]], jugoslavenske vlasti su ga smatrale ''[[persona non grata|personom non grata]]'' i niz godina su osujećivali izdavanje njegovih djela u Jugoslaviji. Od 1971. do smrti živeo je i radio u [[London]]u. Najzad se 1975. pojavilo ''[[Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana]]'' koje je kasnije prevedeno na poljski 1980, mađarski 1982, češki 1985. i francuski jezik 1992. godine. Godine 1977. poslao je rukopis [[sotija|sotije]] ''[[Kako upokojiti vampira (B. Pekić)|Kako upokojiti vampira]]'' na anonimni književni natječaj Udruženih izdavača Jugoslavije koji su prepoznali u romanu najbolje pristiglo djelo i tako je knjiga štampana. Knjiga će bit prevedena na češki 1980, poljski 1985, italijanski 1992, a engleski prijevod se pojavio 2005. Baziran djelomično na Pekićevom vlastitom iskustvu u zatvoru i istrazi, roman pokazuje metode, logiku i psihologiju modernog totalitarnog režima. Iz istog Pekićevog teksta je [[Slavoljub Stefanović Ravasi]] izrežirao [[Kako upokojiti vampira|istoimenu TV dramu]]. ''[[Odbrana i posljednji dani (B. Pekić)|Odbrana i posljednji dani]]'' (1977.) saga-[[fantazmagorija]] prevedena je na poljski i mađarski 1982, na češki 1983, francuski 1989. i švedski 2003. Ta tri romana bazično se bave raznim vrstama i raznim razinama [[Kolaboracionizam|kolaboracije]] u [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Jugoslaviji za vrijeme Drugog svjetskog rata]].{{efn|Vidi: [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]].}} Nakon više od dva desetljeća priprema, studija i proučavanja, Pekić je 1978. godine objavio prvi tom sedmotomovne fantazmagorije ''[[Zlatno runo (B. Pekić)|Zlatno runo]]'', koja će uvrstiti Pekića u najznačajnije srpske književnike 20. vijeka. Slijedili su zatim i ostalih šest tomova tokom u godinama od [[1978.]] do [[1986]]. Za ovu [[saga|sagu]] je 1987. dobio [[Njegoševa nagrada|Njegoševu nagradu]]. Prema mišljenju žirija Televizije Srbije, taj roman je ušao u izbor deset najboljih romana, napisanih na srpskoj jeziku u razdoblju od [[1982.]] do [[1992.]] godine. ''Zlatno runo'' je uspoređivana od strane inozemnih kritičara sa [[James Joyce|James Joycovim]] ''[[Uliks]]om'' po strukturi naracije klasičnog mita, sa [[Thomas Mann|Mannovim]] [[Buddenbrookovi]]ma po dugačkoj porodičnoj historiji i evoluciji predratnog društva, kao i s [[Aldous Huxley]]evim ''[[Kontrapunkt života]]'' po unutarnjoj [[tenzija|tenziji]] koja prolazi kroz labirint konfliktnih perspektiva. Međutim, ipak je'' Zlatno runo'' slavljeno kao jedinstveno. Jedna od očiglednih odlika romana je ogroman opseg i tematska kompleksnost. ''Zlatno runo'' opisuje lutanje generacija Njegovan i kroz njih istražuje historiju [[Balkan]]a. Prvi, drugi i treći tom izdani su na francuskom 2002, 2003. i 2004. godine. Osamdesetih Pekić je napisao nešto sasvim novo. Sakupljao je materijal za pisanje knjige o izgubljenom otoku [[Atlantida|Atlantidi]], s namjerom da dâ jedno novo objašnjenje za korijene, razvoj i [[Dekadencija|propast]] naše [[Civilizacija|civilizacije]]. I pored klasičnih izvora koji su nadahnuli njegov [[Antropologija|antropološki]] interes, Pekić je odlučio da ocrta svoju novu viziju [[budućnost]]i i time izbjeći restrikcije historijskog modela s kojim je on nesumnjivo morao suočiti u starim mitovima. Iz toga su proizišle tri knjige: žanrovski roman ''[[Besnilo (B. Pekić)|Besnilo]]'' (1983), antropološki roman ''[[1999 (B. Pekić)|1999]]'' (1984) i epos ''[[Atlantida (B. Pekić)|Atlantida]]'' (1988). Te knjige su doživjele veliki broj izdanja u Srbiji i Jugoslaviji, a'' Besnilo'' je bio [[bestseler]]. '' Besnilo'' je prevedeno na španski 1988. i na mađarski 1994, a'' Atlantida'' na češki 1989. Za'' Atlantidu'' Pekić je dobio [[Nagrada Ivan Goran Kovačić (Vjesnik)|Goranovu nagradu]] 1988. Roman je 1983. izabran za najčitaniju knjigu domaćeg autora te godine i dobio nagradu [[Beogradski pobjednici]]. Pekićeva ''Odabrana djela u 12 tomova'' izdata su krajem [[1984.]] a za njih je dobio [[Nagrada Udruženja književnika Srbije|Nagradu Udruženja književnika Srbije]]. Roman u tri toma ''[[Godine koje su pojeli skakavci]]'' je izdan između 1987. i 1990. Dva odlomka prve knjige su prevedena na engleski i publicirana u književnim časopisima Velike Britanije. To je Pekićeva autobiografsko-memoarska proza ​​s ocjenom i objašnjenjem poslijeratnih dana, životom i proganjanjem [[Buržoazija|buržoazije]] pod komunističkim režimom. Te knjige nisu samo [[Autobiografija|autobiografske]] u klasičnom smislu riječi, pošto se Pekić bavi i općim stanjem [[Jugoslavija|Jugoslavije]] poslije Drugog svjetskog rata, kao i drugim zemljama i njihovim penalnim sustavima. On slika zatvorski život kao jedinstvenu civilizaciju, a civilizaciju "[[Sloboda|slobode]]" kao specijalan vid zatvora. Ova trilogija je odabrana kao najbolja memoarska proza ​​i za njih je Pekić dobio [[Nagrada Miloš Crnjanski|Nagradu ''Miloš Crnjanski'']] [[1989.]] godine. Pisao je mnoge članke i objavljivao u [[Književni časopis|književnim časopisima]] kao ''[[Književnost (časopis)|Književnost]]'', ''[[Književne novine]]'', ''[[Književna reč]]'', ''[[Savremenik (Srbija)|Savremenik]]''. === Zadnje godine === [[Datoteka:18a - 1991.jpg|thumb|left|280px|Pekić na [[Demonstracije u Beogradu 1991.|prvim masovnim demonstracijama]] protiv [[Slobodan Milošević|Miloševićevog]] režima, 9. marta 1991.]] Godine 1989, zajedno sa još dvanaest intelektualaca{{efn|[[Dragoljub Mićunović]], [[Zoran Đinđić]], Borislav Pekić, [[Vojislav Koštunica]], [[Radoslav Stojanović]], [[Gojko Đogo]], [[Kosta Čavoški]], [[Marko Janković]], [[Milovan Danojlić]], [[Vladimir Gligorov]], [[Miodrag Perišić]], [[Slobodan Inić]], [[Dušan Vukajlović]].<ref name="Zlojutro">{{en}} {{cite news |last= Zlojutro|first= Darko|authorlink= |date= 12.12.2019|title= Bila jednom jedna partija|url= https://www.espreso.co.rs/vesti/politika/480367/njih-13-obnovilo-je-rad-demokratske-stranke-i-sebi-potpisali-smrtnu-presudu-mnogi-su-pobegli-iz-ds-u-druge-tabore|work= |location= espreso.co.rs|access-date= 10. 1. 2024}}</ref>}} obnovio je rad [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]],<ref name="autogenerated1">[http://www.politika.rs/rubrike/Tema-nedelje/Porodicno-stablo-demokrata/Osnivachi-Demokratske-stranke.lt.html Osnivači demokratske stranke („Politika“, 23. mart 2008)]</ref> da bi sledeće, [[1990]]. godine, postao član glavnog odbora, kao i jedan od urednika obnovljenog opozicionog lista „Demokratija“. Godine [[1991.]] bio je kandidat Demokratske stranke za narodnog poslanika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštini Republike Srbije]] u [[beograd]]skoj opštini [[Gradska opština Rakovica|Rakovica]], kada je pobijedio njegov protukandidat iz reda [[Srpska radikalna stranka|Radikalne stranke]] [[Vojislav Šešelj]].<ref>{{cite web|url=http://www.danas.rs/danasrs/kolumnisti/citate_li_pekica.1083.html?news_id=243802|title=Čitate li Pekića?|last=Panović|first=Zoran|work=[[Danas (novine)|Danas]]|accessdate=27. 1. 2016}}</ref> Pekić je bio potpredsednik Srpskog PEN centra od 1990. do 1992. godine i član engleskog [[P.E.N.|PEN centra]]. Bio je dopisni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]] od 1985. godine, kao i član [[krunski savet|Krunskog saveta]] princa [[Aleksandar II Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]] 1992. godine. Aktivan, kako kao autor tako i kao javna ličnost, do poslednjeg dana, Pekić je umro od raka pluća u svom domu u [[London]]u, 2. jula 1992. godine u 63. godini života. Kremiran je u Londonu, a njegova urna se nalazi u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana]] na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]] u Beogradu,<ref>{{cite web|url=http://www.laguna.rs/a784_autor_borislav_pekic_laguna.html|title=Laguna - Borislav Pekić - Knjige o kojima se priča|author=|work=Laguna|accessdate=27. 1. 2016}}</ref> zajedno sa drugim uvaženim ličnostima iz socijalnog, političkog i kulturnog reda građana. Posthumno, 1992, ga je kraljevski prestolonaslednik iz dinastije [[Karađorđevići|Karađorđevića]] Aleksandar odlikovao [[Orden belog orla|Kraljevskim ordenom dvoglavog belog orla]] prvog stupnja, kao najvišeg odlikovanja dodijeljenog od pretendenta [[Srbija|Srbije]].<ref>{{cite web|url=http://www.rastko.rs/knjizevnost/nauka_knjiz/pekic-biograf.html|title=Borislav Pekić: Biografija|author=|work=rastko.rs|accessdate=27. 1. 2016}}</ref> Pekić je zvanično rehabilitovan odlukom Okružnog suda u Beogradu od 17. decembra 2007. godine.<ref>Reh. br. 265/07</ref> Na [[Cvetni trg|Cvetnom trgu]] u Beogradu je 2. marta 2016. otkriven spomenik Borislavu Pekiću.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/350330/Otkriven-spomenik-Borislavu-Pekicu-na-Cvetnom-trgu Otkriven spomenik Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu („Politika“, 2. mart 2016)]</ref> == Djelo == * ''[[Vreme čuda]]'', roman, 1965. * ''[[Hodočašće Arsenija Njegovana]]'', roman, 1970. * ''U Edenu na Istoku'', drama, 1971. * ''Generali ili srodstvo po oružju'', komedija, 1972. * ''[[Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana]]'', novela, 1975. * ''[[Odbrana i poslednji dani (B. Pekić)|Odbrana i poslednji dani]]'', novela, 1977. * ''[[Kako upokojiti vampira (B. Pekić)|Kako upokojiti vampira]]'', roman-sotija, 1977. * ''[[Zlatno runo (B. Pekić)|Zlatno runo]]'', roman u sedam toma, 1978-1986. * ''[[Besnilo (B. Pekić)|Besnilo]]'', roman, 1983. * ''[[1999 (B. Pekić)|1999]]'', roman, 1984. * ''[[Godine koje su pojeli skakavci]]'', roman, 1984. * ''Pisma iz tuđine'', pjesme, 1987. * ''[[Atlantida (B. Pekić)|Atlantida]]'', roman u dva toma, 1988. * ''[[Novi Jerusalim (B. Pekić)|Novi Jerusalim]]'', zbirka gotskih priča, 1988. * ''Nova pisma iz tuđine'', pjesme, 1989. * ''Poslednja pisma iz tuđine'', pjesme, 1991. * ''[[Sentimentalna povest britanskog carstva]]'', esej, 1992. * ''Odmor od istorije'', esej, 1993. === Film, pozorište i radio === Pekić se sedamdesetih godina 20. vijeka izdvojio kao jedan od najboljih savremenih dramskih pisaca Srbije i Jugoslavije. Redovito je pisao [[Radio drama|radio drame]] za [[Westdeutscher Rundfunk Köln|Westdeutscher Rundfunk]] u [[Köln]]u, kao i za [[Süddeutscher Rundfunk]] u [[Stuttgart]]u. Od 27 drama koje su izvedene i/ili štampane u Srbiji sedamnaest su imale svoju premijeru u Zapadnoj Njemačkoj. Mnoge su bile transformirane u kazališne i/ili televizijske drame, i dobivale su brojne nagrade. U njegovim ''Odabranim djelima'' iz 1984. je objavljeno ukupno šesnaest drama. Drama ''[[Generali ili Srodstvo po oružju]]'' iz [[1969.]] može se naći u svakoj antologiji srpske suvremene drame. Dobila je [[Nagrada Sterijinog pozorja|Nagradu Sterijinog pozorja]] za komediju godine 1972, kao i [[Nagrada Knjeginja Milica|Nagradu knjeginja Milica]] kazališta u [[Kruševac|Kruševcu]] 1991. Pekićevi kazališni komadi su bili vrlo popularni i hvaljeni, a najpoznatiji od njih ''[[Cincari ili Korešpodencija]]'' (1979), drama bazirana na četvrtom tomu ''Zlatnog runa'', igrala se 280 puta u [[Atelje 212|Ateljeu 212]] u Beogradu u razdoblju od dvadeset i tri godine. Dobio je prvu nagradu [[Radio Zagreb]]a za dramu ''[[186. Stepenik]]'' (1982) kao i prvu nagradu na festivalima u [[Ohrid]]u i [[Varna|Varni]] za ''[[Kako zabavljati gospodina Martina]]'' (1990). Tokom svoje karijere Pekić je radio na mnogim filmovima, napisao je više od dvadeset originalnih scenarija i adaptirao neke pd svojih romana za veliki ekran. Film ''[[Vreme čuda (film)|Vreme čuda]]'' je bio izabran da predstavlja [[SFRJ|Jugoslaviju]] na [[Kanski festival|Kanskom festivalu]] 1991. gdje je [[Goran Paskaljević]] dobio nagradu za režiju, a kasnije film sudjeluje na festivalima u [[Glasgow]]u, [[Moskva|Moskvi]], [[Montreal]]u i [[Vrnjačka Banja|Vrnjačkoj Banji]]. Nagrada kritičara dodijeljena je u [[San Sebastian]]u 1990. '' [[Đavolji raj]]'' (1989) ({{jez-en|That summer of white roses}}) je rađen po sagi-fantasmagoriji ''Odbrana i posljednji dani'' i dobio je nagradu na [[Filmski festival u Tokiju|Filmskom festivalu u Tokiju]] 1989. godine, te je bio izabran iste godine da reprezentira Jugoslaviju na festivalu u [[Montpellier]]u ([[Francuska]]), [[Pula|Puli]] (Hrvatska), [[San Sebastian]] (Španija), [[Los Angeles]]u i [[San Francisco|San Franciscu]] (SAD). == Nagrade == Pekić je dobitnik brojnih nagrada, neke od važnijih: * 1970. [[NIN-ova nagrada]] za roman ''Hodočašće Arsenija Njegovana''; * 1972. Nagrada za komediju godine na Sterijinom pozorju; * 1982. Nagrada Radio Zagreba; * 1984. Nagrada Beogradski pobjednici za najčitaniju knjigu; * 1984. Godišnja Nagrada Udruženja književnika Srbije za sabrana djela; * 1987. [[Njegoševa nagrada]] za ''Zlatno runo'' (sedam svezaka); * 1987. [[Nagrada "Miloš Crnjanski"]] za drugi svezak romana ''Godine koje su pojeli skakavci''; * 1988. [[Nagrada "Ivan Goran Kovačić" (Vjesnik)|Nagrada Ivan Goran Kovačić]] za roman ''Atlantida''; * 1990. Prva nagrada na filmskom festivalu u [[Ohrid]]u; * 1990. Prva nagrada na filmskom festivalu u [[Varna|Varni]]. === Fond „Borislav Pekić“ === Poslije Pekićeve smrti u julu [[1993]], u Beogradu je osnovan Fond „Borislav Pekić”, čiji su osnivači srpski PEN-centar, [[Srpska akademija nauka i umetnosti]], Ministarstvo kulture Republike Srbije, [[Branko Dragaš]], [[Udruženje književnika Srbije]] i Ljiljana Pekić, koja je i urednica Fonda.<ref>{{cite web|url=http://konkursiregiona.net/fond-borislav-pekic/|title=Fond Borislav Pekić — Konkursi regiona|author=|work=konkursiregiona.net|accessdate=27. 1. 2016|archive-date=05. 07. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190705035213/http://konkursiregiona.net/fond-borislav-pekic/|url-status=}}</ref> Cilj Fonda je promocija i objavljivanje Pekićevih djela, staranje o piščevoj zaostavštini, kao i projekti „Borislav Pekić našoj deci” i godišnja dodela nagrade „Borislav Pekić” za književna dela u nastajanju. Od 1995. ustanovljena je književna nagrada „Borislav Pekić” koja se dodeljuje gimnazijalcima.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/430200/Nagrada-Borislav-Pekic-najtalentovanijim-gimnazijalcima Nagrada „Borislav Pekić” najtalentovanijim gimnazijalcima („Politika”, 22. maj 2019)]</ref> Fond redovno objavljuje i publikaciju „Anali Borislava Pekića”. Pisci koji su dobili nagradu Fonda „Borislav Pekić” za nova djela vremenom su postali afirmirani stvaraoci suvremene srpske književnosti. Među njima su [[Svetislav Basara]], [[Dragan Velikić]], [[Goran Petrović]], [[Vladislav Bajac]], [[Mileta Prodanović]], [[Igor Marojević]], [[Sreten Ugričić]], [[Gojko Božović]], [[Jasmina Lukić]], [[Saša Jelenković]], [[Aleksandar Marčićev]] i mnogi drugi. To je jedinstvena književna stipendija u Srbiji za djela u nastajanju. Nagrada i stipendija se dodjeljuju svake godine dana [[2. jul]]a, na dan Pekićeve smrti. U „Analima Borislava Pekića” svake godine se tiskaju kritike i studije o raznim aspektima Pekićevog stvaranja, kao i odlomci iz romana nagrađenih pisaca i iscrpna Pekićeva bibliografija, koja se svake godine ažurira. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} *Jelena Milojković-Djurić, ''Borislav Pekić's Literary Oeuvre: A Legacy Upheld'', "Serbian Studies" 15 (1), 3–7, 2001; ([https://web.archive.org/web/20110716051729/http://www.serbianstudies.org/publications/pdf/Vol15-1_Djuric.pdf PDF]). *Bogdan Rakić, ''Borislav Pekić: Sysiphus as Hero'', "Serbian Studies" 15 (1), 9-23, 2001; ([https://web.archive.org/web/20110716051742/http://www.serbianstudies.org/publications/pdf/Vol15-1_Rakic.pdf PDF]). *Angela Richter, ''Biblical Myths in Borislav Pekić’s'' Time of Miracles, "Serbian Studies" 15 (1), 25–34, 2001; ([https://web.archive.org/web/20090902205030/http://www.serbianstudies.org/publications/pdf/Vol15-1_Richter.pdf PDF]). *Olga Nedeljković, ''Do Supernatural Elements Exist in Borislav Pekić’s ''How to Quite a Vampire'': The Poetics of a Magical Umbrella'', "Serbian Studies" 15 (1), 35–49, 2001; ([https://web.archive.org/web/20160810102454/http://serbianstudies.org/publications/pdf/Vol15-1_Nedeljkovic.pdf PDF]). *Borislav Pekić, ''How to Quiet a Vampire'' (An Excerpt), iz prevoda Stephena M. Dickeya i Bogdana Rakića; ([https://web.archive.org/web/20150924100501/http://www.serbianstudies.org/publications/pdf/Vol15-1_Pekic.pdf PDF]). *Jelena Milojković-Djurić, ''Voice from the Darkness: Borislav Pekić's ''The Years the Locusts Devoured, "Serbian Studies" 15 (1), 51–62, 2001; ([https://web.archive.org/web/20110716051923/http://www.serbianstudies.org/publications/pdf/Vol15-1_Djuric_Essay.pdf PDF]). * Nicolas Trifon (2005). [https://web.archive.org/web/20070926225817/http://www.lekti-ecriture.com/contrefeux/Des-Aroumains-aux-Tsintsares.html Des Aroumains aux Tsintsares].(Francuski) Short commentary on ''Zlatno runo'' by Trifon. *Philippe Zard, « Avatars d’un héros sous la Terreur. L’homme qui mangeait la mort de Borislav Pekić, viaThermidor (Victorien Sardou) et Napoléon (Abel Gance) », in Vincent Ferré et Daniel Mortier (ed.), Littérature, Histoire et politique au 20e siècle : hommage à Jean-Pierre Morel, 2010, str. 147-160. * [[Mirko Kovač]], [https://web.archive.org/web/20160203185640/http://sveske.ba/en/content/iz-biljeznice-o-borislavu-pekicu ''Iz bilježnice o Borisavu Pekiću''], ''[[Sarajevske sveske]]'' 13/2006. * {{Cite book |last=Pijanović |first=Petar |authorlink= |date=1991 |title= Poetika romana Borislava Pekića |publisher= Prosveta |location= Beograd |isbn= |pages= |ref = }} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.borislavpekic.com/ www.borislavpekic.com], stranica posvećena autoru. * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GScid=1811009&GRid=12637969& Informacija o njegovom grobu] * [http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/nauka_knjiz/pekic-bibliogr_c.html#_Toc472494670/ Projekat Rastko: biografija i bibliografija B. Pekića] – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160125032722/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/nauka_knjiz/pekic-bibliogr_c.html#_Toc472494670/ |date=2016-01-25 }} {{Dobitnici NIN-ove nagrade}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1930|1992|Pekicć, Borislav}} [[Kategorija:Srpski pisci]] [[Kategorija:Dopisni članovi SANU]] [[Kategorija:Srpska književnost]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]] [[Kategorija:Biografije, London]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] e28yancp31hiossr3kbbz9dif8rluvg 42715839 42715833 2026-11-02T10:20:24Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Politički zatvorenici|Politički zatvorenici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715839 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Borislav Pekić | slika = 13_-_1987-arh-Miodrag-Pecic-Beograd-01-N_Jerusalim.jpg | širina_slike = 250px | opis = Slika iz 1987. godine | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date|1930|2|4|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|Kraljevina Jugoslavija}} [[Podgorica]] | datum_smrti = {{Death date and age|1992|7|2|1930|2|4|df=y}} | mjesto_smrti = {{flagicon|Ujedinjeno Kraljevstvo}} [[London]] | počivalište = [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleja zaslužnih građana]] | pseudonim = | državljanstvo = [[Jugoslaveni|Jugoslavensko]] | rodbina = Vojislav D. Pekić | supružnik = Ljiljana Glišić | partner = | djeca = Aleksandra Pekić | obrazovanje = | alma_mater = [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Univerzitet u Beogradu]] | zanimanje = književnik | period = 1965 – 1992 | jezik = [[srpskohrvatski]] | pokret = | žanr = [[roman]] | znamenita_djela = <div> * ''[[Hodočašće Arsenija Njegovana]]'' * ''Zlatno runo'' * ''Besnilo'' * ''1999.'' * ''Atlantida'' </div> | nagrade = [[NIN-ova nagrada]] 1970.<br/>[[Nagrada "Miloš Crnjanski"|Nagrada Miloš Crnjanski]] 1987.<br/>[[Njegoševa nagrada]] 1987.<br/>[[Nagrada "Ivan Goran Kovačić" (Vjesnik)|Nagrada Ivan Goran Kovačić]] 1988.<br/> | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = | website = }} '''Borislav Pekić''' ([[Podgorica]], [[4. februara]] [[1930.]] – [[London]], [[2. jula]] [[1992.]]), jedan od najznačajnijih jugoslavenskih i srpskih književnika [[20. vijek]]a, [[roman]]sijer, [[Dramaturg|dramski pisac]] i [[scenarist|filmski scenarista]]. == Biografija == === Mladost === Rođen u [[Podgorica|Podgorici]] [[1930.]] godine, njegov otac Vojislav D. Pekić je u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] bio visoki državni činovnik, tako da je porodica od Borislavovog rođenja do [[1941.]] boravila u raznim mjestima, u [[Bečej|Starom]] i [[Novi Bečej|Novom Bečeju]], [[Mrkonjić Grad]]u, [[Knin]]u i [[Cetinje|Cetinju]]. Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], italijanske okupacijske vlasti su ih protjerali iz [[Cetinje|Cetinja]] za Srbiju. Porodica Pekić je se nastanila u [[Bavanište|Bavaništu]] u južnom [[Banat]]u, a [[1945.]] se sele u [[Beograd]]. Po preseljenju u Beograd, Borislav je obrazovanje nastavio u [[Treća beogradska gimnazija|Trećoj muškoj gimnaziji]], gdje je maturirao [[1948]]. Zbog članstva u organizaciji [[Socijaldemokratska omladina Jugoslavije|SDO]]{{efn|[[Socijaldemokratska omladina Jugoslavije]] ili "Savez demokratske omladine", omladinski politički pokret iz [[1948]].}} iste je godine uhapšen, da bi zatim pet godina izdržao kaznu zatvora u [[Kazneno-popravni Zavod Sremska Mitrovica|KPD Sremska Mitrovica]] i [[Kazneno-popravni zavod u Nišu|KPD Niš]]. Poslije pomilovanja – presuda je bila na petnaest godina – studirao je [[Eksperimentalna psihologija|eksperimentalnu psihologiju]] na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]]. Godine [[1958.]] oženio je se inženjerkom arhitekture Ljiljanom Glišić.{{efn|Ljiljana Glišić, kćer [[Dušan Glišić (inžinjer)|Dušana Glišića]], rodica [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]], koji je bio predsjednik vlade Jugoslavije (1935-39) i ministar financija.}} Godinu dana kasnije rodila im se kći Aleksandra. Godina 1959. je također godina kada je Pekić napisao svoj prvi od preko dvadeset originalnih filmskih scenarija za glavne filmske kuće u Jugoslaviji, među kojima i ''[[Dan četrnaesti]]'' koji je predstavljao Jugoslaviju na [[Kanski filmski festival|Kanskom filmskom festivalu]] 1961. godine. [[Datoteka:04 - 1964-A.Obrenovic-Bg-01.jpg|mini|lijevo|250px|Slika iz 1964. godine]] Pod pseudonimima ''Adam Petrović'', ''Borislav Petrović'' i ''Dimitrije Petrović'', objavljuje članke u časopisima ''[[Vreme (časopis)|Vreme]]'' i ''[[Vidici]]''.<ref name="BP">[http://www.borislavpekic.com/p/bio.html#C2 Biografija Borislava Pekića na web strani borislavpekic.com] {{Simboli jezika|sr|srpski}} {{Simboli jezika|en|engleski}}</ref> Godinama je Pekić radio na nekoličini romana a kada je prvi od njih – ''[[Vreme čuda (roman)|Vreme čuda]]'' (1965) – objavljen, privukao je pažnju velikog broja čitatelja kao i književnih kritičara. Ovaj roman je 1976. izdan na engleskom od strane Harcourt Braće Jovanović u [[New York City|New Yorku]] kao ''Time of Miracles''. Preveden je na francuski 1986, na poljski 1986, rumunski 1987, italijanski 2004. i grčki jezik 2007. Pekićev prvi roman jasno je ukazao na dvije važne karakteristike njegovog rada, tj. oštar antidogmatizam i konstantni skepticizam u pogledu mogućeg "progresa" čovječanstva tokom historije. Prema njegovom tekstu [[Zdravko Velimirović]] je režirao film ''Dan četrnaesti'', koji je bio u zvaničnom programu [[Filmski festival u Kanu|festivala u Kanu]] ([[1961]]). Između [[1968.]] i [[1969.]] bio je jedan od urednika beogradskih [[Književne novine|Književnih novina]]. Godinu dana kasnije izašao je njegov drugi roman, ''[[Hodočašće Arsenija Njegovana]]'' (1970), u kojem je, pored ostalog, dao sliku [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.|studentskog prosvjeda 1968. u Jugoslaviji]]. Iako se ideološki distancirao od ovog opozicijskog pokreta, nova politička klima je dalje iskomplicirala njegov odnos s vlašću, tako da je godinu dana bio bez putnih dokumenata. Roman je ipak dobio [[NIN-ova nagrada|Ninovu nagradu]] za najbolji jugoslavenski roman godine. Engleski prijevod pod naslovom ''Houses of Belgrade'' (Beogradske kuće) se objavio 1978. u izdavačkoj kući Harcourt Braće Jovanović, te kasnije je preveden na poljski, češki i rumunjski. === Emigracija === Nakon Pekićeve emigracije u [[London]] [[1971]], jugoslavenske vlasti su ga smatrale ''[[persona non grata|personom non grata]]'' i niz godina su osujećivali izdavanje njegovih djela u Jugoslaviji. Od 1971. do smrti živeo je i radio u [[London]]u. Najzad se 1975. pojavilo ''[[Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana]]'' koje je kasnije prevedeno na poljski 1980, mađarski 1982, češki 1985. i francuski jezik 1992. godine. Godine 1977. poslao je rukopis [[sotija|sotije]] ''[[Kako upokojiti vampira (B. Pekić)|Kako upokojiti vampira]]'' na anonimni književni natječaj Udruženih izdavača Jugoslavije koji su prepoznali u romanu najbolje pristiglo djelo i tako je knjiga štampana. Knjiga će bit prevedena na češki 1980, poljski 1985, italijanski 1992, a engleski prijevod se pojavio 2005. Baziran djelomično na Pekićevom vlastitom iskustvu u zatvoru i istrazi, roman pokazuje metode, logiku i psihologiju modernog totalitarnog režima. Iz istog Pekićevog teksta je [[Slavoljub Stefanović Ravasi]] izrežirao [[Kako upokojiti vampira|istoimenu TV dramu]]. ''[[Odbrana i posljednji dani (B. Pekić)|Odbrana i posljednji dani]]'' (1977.) saga-[[fantazmagorija]] prevedena je na poljski i mađarski 1982, na češki 1983, francuski 1989. i švedski 2003. Ta tri romana bazično se bave raznim vrstama i raznim razinama [[Kolaboracionizam|kolaboracije]] u [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Jugoslaviji za vrijeme Drugog svjetskog rata]].{{efn|Vidi: [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]].}} Nakon više od dva desetljeća priprema, studija i proučavanja, Pekić je 1978. godine objavio prvi tom sedmotomovne fantazmagorije ''[[Zlatno runo (B. Pekić)|Zlatno runo]]'', koja će uvrstiti Pekića u najznačajnije srpske književnike 20. vijeka. Slijedili su zatim i ostalih šest tomova tokom u godinama od [[1978.]] do [[1986]]. Za ovu [[saga|sagu]] je 1987. dobio [[Njegoševa nagrada|Njegoševu nagradu]]. Prema mišljenju žirija Televizije Srbije, taj roman je ušao u izbor deset najboljih romana, napisanih na srpskoj jeziku u razdoblju od [[1982.]] do [[1992.]] godine. ''Zlatno runo'' je uspoređivana od strane inozemnih kritičara sa [[James Joyce|James Joycovim]] ''[[Uliks]]om'' po strukturi naracije klasičnog mita, sa [[Thomas Mann|Mannovim]] [[Buddenbrookovi]]ma po dugačkoj porodičnoj historiji i evoluciji predratnog društva, kao i s [[Aldous Huxley]]evim ''[[Kontrapunkt života]]'' po unutarnjoj [[tenzija|tenziji]] koja prolazi kroz labirint konfliktnih perspektiva. Međutim, ipak je'' Zlatno runo'' slavljeno kao jedinstveno. Jedna od očiglednih odlika romana je ogroman opseg i tematska kompleksnost. ''Zlatno runo'' opisuje lutanje generacija Njegovan i kroz njih istražuje historiju [[Balkan]]a. Prvi, drugi i treći tom izdani su na francuskom 2002, 2003. i 2004. godine. Osamdesetih Pekić je napisao nešto sasvim novo. Sakupljao je materijal za pisanje knjige o izgubljenom otoku [[Atlantida|Atlantidi]], s namjerom da dâ jedno novo objašnjenje za korijene, razvoj i [[Dekadencija|propast]] naše [[Civilizacija|civilizacije]]. I pored klasičnih izvora koji su nadahnuli njegov [[Antropologija|antropološki]] interes, Pekić je odlučio da ocrta svoju novu viziju [[budućnost]]i i time izbjeći restrikcije historijskog modela s kojim je on nesumnjivo morao suočiti u starim mitovima. Iz toga su proizišle tri knjige: žanrovski roman ''[[Besnilo (B. Pekić)|Besnilo]]'' (1983), antropološki roman ''[[1999 (B. Pekić)|1999]]'' (1984) i epos ''[[Atlantida (B. Pekić)|Atlantida]]'' (1988). Te knjige su doživjele veliki broj izdanja u Srbiji i Jugoslaviji, a'' Besnilo'' je bio [[bestseler]]. '' Besnilo'' je prevedeno na španski 1988. i na mađarski 1994, a'' Atlantida'' na češki 1989. Za'' Atlantidu'' Pekić je dobio [[Nagrada Ivan Goran Kovačić (Vjesnik)|Goranovu nagradu]] 1988. Roman je 1983. izabran za najčitaniju knjigu domaćeg autora te godine i dobio nagradu [[Beogradski pobjednici]]. Pekićeva ''Odabrana djela u 12 tomova'' izdata su krajem [[1984.]] a za njih je dobio [[Nagrada Udruženja književnika Srbije|Nagradu Udruženja književnika Srbije]]. Roman u tri toma ''[[Godine koje su pojeli skakavci]]'' je izdan između 1987. i 1990. Dva odlomka prve knjige su prevedena na engleski i publicirana u književnim časopisima Velike Britanije. To je Pekićeva autobiografsko-memoarska proza ​​s ocjenom i objašnjenjem poslijeratnih dana, životom i proganjanjem [[Buržoazija|buržoazije]] pod komunističkim režimom. Te knjige nisu samo [[Autobiografija|autobiografske]] u klasičnom smislu riječi, pošto se Pekić bavi i općim stanjem [[Jugoslavija|Jugoslavije]] poslije Drugog svjetskog rata, kao i drugim zemljama i njihovim penalnim sustavima. On slika zatvorski život kao jedinstvenu civilizaciju, a civilizaciju "[[Sloboda|slobode]]" kao specijalan vid zatvora. Ova trilogija je odabrana kao najbolja memoarska proza ​​i za njih je Pekić dobio [[Nagrada Miloš Crnjanski|Nagradu ''Miloš Crnjanski'']] [[1989.]] godine. Pisao je mnoge članke i objavljivao u [[Književni časopis|književnim časopisima]] kao ''[[Književnost (časopis)|Književnost]]'', ''[[Književne novine]]'', ''[[Književna reč]]'', ''[[Savremenik (Srbija)|Savremenik]]''. === Zadnje godine === [[Datoteka:18a - 1991.jpg|thumb|left|280px|Pekić na [[Demonstracije u Beogradu 1991.|prvim masovnim demonstracijama]] protiv [[Slobodan Milošević|Miloševićevog]] režima, 9. marta 1991.]] Godine 1989, zajedno sa još dvanaest intelektualaca{{efn|[[Dragoljub Mićunović]], [[Zoran Đinđić]], Borislav Pekić, [[Vojislav Koštunica]], [[Radoslav Stojanović]], [[Gojko Đogo]], [[Kosta Čavoški]], [[Marko Janković]], [[Milovan Danojlić]], [[Vladimir Gligorov]], [[Miodrag Perišić]], [[Slobodan Inić]], [[Dušan Vukajlović]].<ref name="Zlojutro">{{en}} {{cite news |last= Zlojutro|first= Darko|authorlink= |date= 12.12.2019|title= Bila jednom jedna partija|url= https://www.espreso.co.rs/vesti/politika/480367/njih-13-obnovilo-je-rad-demokratske-stranke-i-sebi-potpisali-smrtnu-presudu-mnogi-su-pobegli-iz-ds-u-druge-tabore|work= |location= espreso.co.rs|access-date= 10. 1. 2024}}</ref>}} obnovio je rad [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]],<ref name="autogenerated1">[http://www.politika.rs/rubrike/Tema-nedelje/Porodicno-stablo-demokrata/Osnivachi-Demokratske-stranke.lt.html Osnivači demokratske stranke („Politika“, 23. mart 2008)]</ref> da bi sledeće, [[1990]]. godine, postao član glavnog odbora, kao i jedan od urednika obnovljenog opozicionog lista „Demokratija“. Godine [[1991.]] bio je kandidat Demokratske stranke za narodnog poslanika u [[Narodna skupština Republike Srbije|Skupštini Republike Srbije]] u [[beograd]]skoj opštini [[Gradska opština Rakovica|Rakovica]], kada je pobijedio njegov protukandidat iz reda [[Srpska radikalna stranka|Radikalne stranke]] [[Vojislav Šešelj]].<ref>{{cite web|url=http://www.danas.rs/danasrs/kolumnisti/citate_li_pekica.1083.html?news_id=243802|title=Čitate li Pekića?|last=Panović|first=Zoran|work=[[Danas (novine)|Danas]]|accessdate=27. 1. 2016}}</ref> Pekić je bio potpredsednik Srpskog PEN centra od 1990. do 1992. godine i član engleskog [[P.E.N.|PEN centra]]. Bio je dopisni član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]] od 1985. godine, kao i član [[krunski savet|Krunskog saveta]] princa [[Aleksandar II Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]] 1992. godine. Aktivan, kako kao autor tako i kao javna ličnost, do poslednjeg dana, Pekić je umro od raka pluća u svom domu u [[London]]u, 2. jula 1992. godine u 63. godini života. Kremiran je u Londonu, a njegova urna se nalazi u [[Aleja zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu|Aleji zaslužnih građana]] na [[Novo groblje (Beograd)|Novom groblju]] u Beogradu,<ref>{{cite web|url=http://www.laguna.rs/a784_autor_borislav_pekic_laguna.html|title=Laguna - Borislav Pekić - Knjige o kojima se priča|author=|work=Laguna|accessdate=27. 1. 2016}}</ref> zajedno sa drugim uvaženim ličnostima iz socijalnog, političkog i kulturnog reda građana. Posthumno, 1992, ga je kraljevski prestolonaslednik iz dinastije [[Karađorđevići|Karađorđevića]] Aleksandar odlikovao [[Orden belog orla|Kraljevskim ordenom dvoglavog belog orla]] prvog stupnja, kao najvišeg odlikovanja dodijeljenog od pretendenta [[Srbija|Srbije]].<ref>{{cite web|url=http://www.rastko.rs/knjizevnost/nauka_knjiz/pekic-biograf.html|title=Borislav Pekić: Biografija|author=|work=rastko.rs|accessdate=27. 1. 2016}}</ref> Pekić je zvanično rehabilitovan odlukom Okružnog suda u Beogradu od 17. decembra 2007. godine.<ref>Reh. br. 265/07</ref> Na [[Cvetni trg|Cvetnom trgu]] u Beogradu je 2. marta 2016. otkriven spomenik Borislavu Pekiću.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/350330/Otkriven-spomenik-Borislavu-Pekicu-na-Cvetnom-trgu Otkriven spomenik Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu („Politika“, 2. mart 2016)]</ref> == Djelo == * ''[[Vreme čuda]]'', roman, 1965. * ''[[Hodočašće Arsenija Njegovana]]'', roman, 1970. * ''U Edenu na Istoku'', drama, 1971. * ''Generali ili srodstvo po oružju'', komedija, 1972. * ''[[Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana]]'', novela, 1975. * ''[[Odbrana i poslednji dani (B. Pekić)|Odbrana i poslednji dani]]'', novela, 1977. * ''[[Kako upokojiti vampira (B. Pekić)|Kako upokojiti vampira]]'', roman-sotija, 1977. * ''[[Zlatno runo (B. Pekić)|Zlatno runo]]'', roman u sedam toma, 1978-1986. * ''[[Besnilo (B. Pekić)|Besnilo]]'', roman, 1983. * ''[[1999 (B. Pekić)|1999]]'', roman, 1984. * ''[[Godine koje su pojeli skakavci]]'', roman, 1984. * ''Pisma iz tuđine'', pjesme, 1987. * ''[[Atlantida (B. Pekić)|Atlantida]]'', roman u dva toma, 1988. * ''[[Novi Jerusalim (B. Pekić)|Novi Jerusalim]]'', zbirka gotskih priča, 1988. * ''Nova pisma iz tuđine'', pjesme, 1989. * ''Poslednja pisma iz tuđine'', pjesme, 1991. * ''[[Sentimentalna povest britanskog carstva]]'', esej, 1992. * ''Odmor od istorije'', esej, 1993. === Film, pozorište i radio === Pekić se sedamdesetih godina 20. vijeka izdvojio kao jedan od najboljih savremenih dramskih pisaca Srbije i Jugoslavije. Redovito je pisao [[Radio drama|radio drame]] za [[Westdeutscher Rundfunk Köln|Westdeutscher Rundfunk]] u [[Köln]]u, kao i za [[Süddeutscher Rundfunk]] u [[Stuttgart]]u. Od 27 drama koje su izvedene i/ili štampane u Srbiji sedamnaest su imale svoju premijeru u Zapadnoj Njemačkoj. Mnoge su bile transformirane u kazališne i/ili televizijske drame, i dobivale su brojne nagrade. U njegovim ''Odabranim djelima'' iz 1984. je objavljeno ukupno šesnaest drama. Drama ''[[Generali ili Srodstvo po oružju]]'' iz [[1969.]] može se naći u svakoj antologiji srpske suvremene drame. Dobila je [[Nagrada Sterijinog pozorja|Nagradu Sterijinog pozorja]] za komediju godine 1972, kao i [[Nagrada Knjeginja Milica|Nagradu knjeginja Milica]] kazališta u [[Kruševac|Kruševcu]] 1991. Pekićevi kazališni komadi su bili vrlo popularni i hvaljeni, a najpoznatiji od njih ''[[Cincari ili Korešpodencija]]'' (1979), drama bazirana na četvrtom tomu ''Zlatnog runa'', igrala se 280 puta u [[Atelje 212|Ateljeu 212]] u Beogradu u razdoblju od dvadeset i tri godine. Dobio je prvu nagradu [[Radio Zagreb]]a za dramu ''[[186. Stepenik]]'' (1982) kao i prvu nagradu na festivalima u [[Ohrid]]u i [[Varna|Varni]] za ''[[Kako zabavljati gospodina Martina]]'' (1990). Tokom svoje karijere Pekić je radio na mnogim filmovima, napisao je više od dvadeset originalnih scenarija i adaptirao neke pd svojih romana za veliki ekran. Film ''[[Vreme čuda (film)|Vreme čuda]]'' je bio izabran da predstavlja [[SFRJ|Jugoslaviju]] na [[Kanski festival|Kanskom festivalu]] 1991. gdje je [[Goran Paskaljević]] dobio nagradu za režiju, a kasnije film sudjeluje na festivalima u [[Glasgow]]u, [[Moskva|Moskvi]], [[Montreal]]u i [[Vrnjačka Banja|Vrnjačkoj Banji]]. Nagrada kritičara dodijeljena je u [[San Sebastian]]u 1990. '' [[Đavolji raj]]'' (1989) ({{jez-en|That summer of white roses}}) je rađen po sagi-fantasmagoriji ''Odbrana i posljednji dani'' i dobio je nagradu na [[Filmski festival u Tokiju|Filmskom festivalu u Tokiju]] 1989. godine, te je bio izabran iste godine da reprezentira Jugoslaviju na festivalu u [[Montpellier]]u ([[Francuska]]), [[Pula|Puli]] (Hrvatska), [[San Sebastian]] (Španija), [[Los Angeles]]u i [[San Francisco|San Franciscu]] (SAD). == Nagrade == Pekić je dobitnik brojnih nagrada, neke od važnijih: * 1970. [[NIN-ova nagrada]] za roman ''Hodočašće Arsenija Njegovana''; * 1972. Nagrada za komediju godine na Sterijinom pozorju; * 1982. Nagrada Radio Zagreba; * 1984. Nagrada Beogradski pobjednici za najčitaniju knjigu; * 1984. Godišnja Nagrada Udruženja književnika Srbije za sabrana djela; * 1987. [[Njegoševa nagrada]] za ''Zlatno runo'' (sedam svezaka); * 1987. [[Nagrada "Miloš Crnjanski"]] za drugi svezak romana ''Godine koje su pojeli skakavci''; * 1988. [[Nagrada "Ivan Goran Kovačić" (Vjesnik)|Nagrada Ivan Goran Kovačić]] za roman ''Atlantida''; * 1990. Prva nagrada na filmskom festivalu u [[Ohrid]]u; * 1990. Prva nagrada na filmskom festivalu u [[Varna|Varni]]. === Fond „Borislav Pekić“ === Poslije Pekićeve smrti u julu [[1993]], u Beogradu je osnovan Fond „Borislav Pekić”, čiji su osnivači srpski PEN-centar, [[Srpska akademija nauka i umetnosti]], Ministarstvo kulture Republike Srbije, [[Branko Dragaš]], [[Udruženje književnika Srbije]] i Ljiljana Pekić, koja je i urednica Fonda.<ref>{{cite web|url=http://konkursiregiona.net/fond-borislav-pekic/|title=Fond Borislav Pekić — Konkursi regiona|author=|work=konkursiregiona.net|accessdate=27. 1. 2016|archive-date=05. 07. 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190705035213/http://konkursiregiona.net/fond-borislav-pekic/|url-status=}}</ref> Cilj Fonda je promocija i objavljivanje Pekićevih djela, staranje o piščevoj zaostavštini, kao i projekti „Borislav Pekić našoj deci” i godišnja dodela nagrade „Borislav Pekić” za književna dela u nastajanju. Od 1995. ustanovljena je književna nagrada „Borislav Pekić” koja se dodeljuje gimnazijalcima.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/430200/Nagrada-Borislav-Pekic-najtalentovanijim-gimnazijalcima Nagrada „Borislav Pekić” najtalentovanijim gimnazijalcima („Politika”, 22. maj 2019)]</ref> Fond redovno objavljuje i publikaciju „Anali Borislava Pekića”. Pisci koji su dobili nagradu Fonda „Borislav Pekić” za nova djela vremenom su postali afirmirani stvaraoci suvremene srpske književnosti. Među njima su [[Svetislav Basara]], [[Dragan Velikić]], [[Goran Petrović]], [[Vladislav Bajac]], [[Mileta Prodanović]], [[Igor Marojević]], [[Sreten Ugričić]], [[Gojko Božović]], [[Jasmina Lukić]], [[Saša Jelenković]], [[Aleksandar Marčićev]] i mnogi drugi. To je jedinstvena književna stipendija u Srbiji za djela u nastajanju. Nagrada i stipendija se dodjeljuju svake godine dana [[2. jul]]a, na dan Pekićeve smrti. U „Analima Borislava Pekića” svake godine se tiskaju kritike i studije o raznim aspektima Pekićevog stvaranja, kao i odlomci iz romana nagrađenih pisaca i iscrpna Pekićeva bibliografija, koja se svake godine ažurira. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} *Jelena Milojković-Djurić, ''Borislav Pekić's Literary Oeuvre: A Legacy Upheld'', "Serbian Studies" 15 (1), 3–7, 2001; ([https://web.archive.org/web/20110716051729/http://www.serbianstudies.org/publications/pdf/Vol15-1_Djuric.pdf PDF]). *Bogdan Rakić, ''Borislav Pekić: Sysiphus as Hero'', "Serbian Studies" 15 (1), 9-23, 2001; ([https://web.archive.org/web/20110716051742/http://www.serbianstudies.org/publications/pdf/Vol15-1_Rakic.pdf PDF]). *Angela Richter, ''Biblical Myths in Borislav Pekić’s'' Time of Miracles, "Serbian Studies" 15 (1), 25–34, 2001; ([https://web.archive.org/web/20090902205030/http://www.serbianstudies.org/publications/pdf/Vol15-1_Richter.pdf PDF]). *Olga Nedeljković, ''Do Supernatural Elements Exist in Borislav Pekić’s ''How to Quite a Vampire'': The Poetics of a Magical Umbrella'', "Serbian Studies" 15 (1), 35–49, 2001; ([https://web.archive.org/web/20160810102454/http://serbianstudies.org/publications/pdf/Vol15-1_Nedeljkovic.pdf PDF]). *Borislav Pekić, ''How to Quiet a Vampire'' (An Excerpt), iz prevoda Stephena M. Dickeya i Bogdana Rakića; ([https://web.archive.org/web/20150924100501/http://www.serbianstudies.org/publications/pdf/Vol15-1_Pekic.pdf PDF]). *Jelena Milojković-Djurić, ''Voice from the Darkness: Borislav Pekić's ''The Years the Locusts Devoured, "Serbian Studies" 15 (1), 51–62, 2001; ([https://web.archive.org/web/20110716051923/http://www.serbianstudies.org/publications/pdf/Vol15-1_Djuric_Essay.pdf PDF]). * Nicolas Trifon (2005). [https://web.archive.org/web/20070926225817/http://www.lekti-ecriture.com/contrefeux/Des-Aroumains-aux-Tsintsares.html Des Aroumains aux Tsintsares].(Francuski) Short commentary on ''Zlatno runo'' by Trifon. *Philippe Zard, « Avatars d’un héros sous la Terreur. L’homme qui mangeait la mort de Borislav Pekić, viaThermidor (Victorien Sardou) et Napoléon (Abel Gance) », in Vincent Ferré et Daniel Mortier (ed.), Littérature, Histoire et politique au 20e siècle : hommage à Jean-Pierre Morel, 2010, str. 147-160. * [[Mirko Kovač]], [https://web.archive.org/web/20160203185640/http://sveske.ba/en/content/iz-biljeznice-o-borislavu-pekicu ''Iz bilježnice o Borisavu Pekiću''], ''[[Sarajevske sveske]]'' 13/2006. * {{Cite book |last=Pijanović |first=Petar |authorlink= |date=1991 |title= Poetika romana Borislava Pekića |publisher= Prosveta |location= Beograd |isbn= |pages= |ref = }} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.borislavpekic.com/ www.borislavpekic.com], stranica posvećena autoru. * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GScid=1811009&GRid=12637969& Informacija o njegovom grobu] * [http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/nauka_knjiz/pekic-bibliogr_c.html#_Toc472494670/ Projekat Rastko: biografija i bibliografija B. Pekića] – {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160125032722/http://www.rastko.org.rs/knjizevnost/nauka_knjiz/pekic-bibliogr_c.html#_Toc472494670/ |date=2016-01-25 }} {{Dobitnici NIN-ove nagrade}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1930|1992|Pekicć, Borislav}} [[Kategorija:Srpski pisci]] [[Kategorija:Dopisni članovi SANU]] [[Kategorija:Srpska književnost]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]] [[Kategorija:Biografije, London]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] iuj28x83bpoq5ivp2zr5o7a5f4prn3s 10 58225 42715758 42518261 2026-11-02T01:18:02Z Edgar Allan Poe 29250 42715758 wikitext text/x-wiki {{Navbox with columns | name = Svjetski prvaci u Formuli 1 | title = [[Kuća slavnih Formule 1|Svjetski prvaci u Formuli 1]] | colwidth = 20em | padding = 2.4em | col1 = <div> [[Formula 1 - sezona 1950.|1950.]]&nbsp; [[Giuseppe Farina|G. Farina]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1951.|1951.]]&nbsp; [[Juan Manuel Fangio|J.M. Fangio]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1952.|1952.]]&nbsp; [[Alberto Ascari|A. Ascari]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1953.|1953.]]&nbsp; [[Alberto Ascari|A. Ascari]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1954.|1954.]]&nbsp; [[Juan Manuel Fangio|J.M. Fangio]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1955.|1955.]]&nbsp; [[Juan Manuel Fangio|J.M. Fangio]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1956.|1956.]]&nbsp; [[Juan Manuel Fangio|J.M. Fangio]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1957.|1957.]]&nbsp; [[Juan Manuel Fangio|J.M. Fangio]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1958.|1958.]]&nbsp; [[Mike Hawthorn|M. Hawthorn]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1959.|1959.]]&nbsp; [[Jack Brabham|J. Brabham]] </div> | col2 = <div> [[Formula 1 - sezona 1960.|1960.]]&nbsp; [[Jack Brabham|J. Brabham]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1961.|1961.]]&nbsp; [[Phil Hill|P. Hill]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1962.|1962.]]&nbsp; [[Graham Hill|G. Hill]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1963.|1963.]]&nbsp; [[Jim Clark|J. Clark]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1964.|1964.]]&nbsp; [[John Surtees|J. Surtees]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1965.|1965.]]&nbsp; [[Jim Clark|J. Clark]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1966.|1966.]]&nbsp; [[Jack Brabham|J. Brabham]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1967.|1967.]]&nbsp; [[Denny Hulme|D. Hulme]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1968.|1968.]]&nbsp; [[Graham Hill|G. Hill]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1969.|1960.]]&nbsp; [[Jackie Stewart|J. Stewart]] </div> | col3 = <div> [[Formula 1 - sezona 1970.|1970.]]&nbsp; [[Jochen Rindt|J. Rindt]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1971.|1971.]]&nbsp; [[Jackie Stewart|J. Stewart]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1972.|1972.]]&nbsp; [[Emerson Fittipaldi|E. Fittipaldi]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1973.|1973.]]&nbsp; [[Jackie Stewart|J. Stewart]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1974.|1974.]]&nbsp; [[Emerson Fittipaldi|E. Fittipaldi]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1975.|1975.]]&nbsp; [[Niki Lauda|N. Lauda]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1976.|1976.]]&nbsp; [[James Hunt|J. Hunt]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1977.|1977.]]&nbsp; [[Niki Lauda|N. Lauda]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1978.|1978.]]&nbsp; [[Mario Andretti|M. Andretti]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1979.|1979.]]&nbsp; [[Jody Scheckter|J. Scheckter]] </div> | col4 = <div> [[Formula 1 - sezona 1980.|1980.]]&nbsp; [[Alan Jones|A. Jones]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1981.|1981.]]&nbsp; [[Nelson Piquet|N. Piquet]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1982.|1982.]]&nbsp; [[Keke Rosberg|K. Rosberg]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1983.|1983.]]&nbsp; [[Nelson Piquet|N. Piquet]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1984.|1984.]]&nbsp; [[Niki Lauda|N. Lauda]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1985.|1985.]]&nbsp; [[Alain Prost|A. Prost]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1986.|1986.]]&nbsp; [[Alain Prost|A. Prost]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1987.|1987.]]&nbsp; [[Nelson Piquet|N. Piquet]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1988.|1988.]]&nbsp; [[Ayrton Senna|A. Senna]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1989.|1989.]]&nbsp; [[Alain Prost|A. Prost]] </div> | col5 = <div> [[Formula 1 - sezona 1990.|1990.]]&nbsp; [[Ayrton Senna|A. Senna]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1991.|1991.]]&nbsp; [[Ayrton Senna|A. Senna]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1992.|1992.]]&nbsp; [[Nigel Mansell|N. Mansell]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1993.|1993.]]&nbsp; [[Alain Prost|A. Prost]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1994.|1994.]]&nbsp; [[Michael Schumacher|M. Schumacher]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1995.|1995.]]&nbsp; [[Michael Schumacher|M. Schumacher]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1996.|1996.]]&nbsp; [[Damon Hill|D. Hill]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1997.|1997.]]&nbsp; [[Jacques Villeneuve|J. Villeneuve]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1998.|1998.]]&nbsp; [[Mika Häkkinen|M. Häkkinen]]<br /> [[Formula 1 - sezona 1999.|1999.]]&nbsp; [[Mika Häkkinen|M. Häkkinen]] </div> | col6 = <div> [[Formula 1 - sezona 2000.|2000.]]&nbsp; [[Michael Schumacher|M. Schumacher]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2001.|2001.]]&nbsp; [[Michael Schumacher|M. Schumacher]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2002.|2002.]]&nbsp; [[Michael Schumacher|M. Schumacher]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2003.|2003.]]&nbsp; [[Michael Schumacher|M. Schumacher]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2004.|2004.]]&nbsp; [[Michael Schumacher|M. Schumacher]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2005.|2005.]]&nbsp; [[Fernando Alonso|F. Alonso]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2006.|2006.]]&nbsp; [[Fernando Alonso|F. Alonso]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2007.|2007.]]&nbsp; [[Kimi Räikkönen|K. Räikkönen]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2008.|2008.]]&nbsp; [[Lewis Hamilton|L. Hamilton]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2009.|2009.]]&nbsp; [[Jenson Button|J. Button]] </div> | col7 = <div> [[Formula 1 - sezona 2010.|2010.]]&nbsp; [[Sebastian Vettel|S. Vettel]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2011.|2011.]]&nbsp; [[Sebastian Vettel|S. Vettel]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2012.|2012.]]&nbsp; [[Sebastian Vettel|S. Vettel]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2013.|2013.]]&nbsp; [[Sebastian Vettel|S. Vettel]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2014.|2014.]]&nbsp; [[Lewis Hamilton|L. Hamilton]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2015.|2015.]]&nbsp; [[Lewis Hamilton|L. Hamilton]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2016.|2016.]]&nbsp; [[Nico Rosberg|N. Rosberg]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2017.|2017.]]&nbsp; [[Lewis Hamilton|L. Hamilton]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2018.|2018.]]&nbsp; [[Lewis Hamilton|L. Hamilton]]<br /> [[Formula 1 - sezona 2019.|2019.]]&nbsp; [[Lewis Hamilton|L. Hamilton]] </div> | col8 = <div> [[Formula 1 - sezona 2020.|2020.]]&nbsp; [[Lewis Hamilton|L. Hamilton]]<br> [[Formula 1 - sezona 2021.|2021.]]&nbsp; [[Max Verstappen|M. Verstappen]]<br> [[Formula 1 - sezona 2022.|2022.]]&nbsp; [[Max Verstappen|M. Verstappen]]<br> [[Formula 1 - sezona 2023.|2023.]]&nbsp; [[Max Verstappen|M. Verstappen]]<br> [[Formula 1 - sezona 2024.|2024.]]&nbsp; [[Max Verstappen|M. Verstappen]]<br> [[Formula 1 - sezona 2025.|2025.]]&nbsp; [[Lando Norris|L. Norris]]<br> [[Formula 1 - sezona 2026.|2026.]]&nbsp; [[Kimi Antonelli|K. Antonelli]] </div> }}<noinclude> [[Kategorija:Šabloni za Formulu 1]] </noinclude> jsrtef5gujszvotio84v7dhmniwaw7j 0 77724 42715824 42242278 2026-11-02T08:48:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715824 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Hrw logo.svg|right|thumb|250px||Logo Human Rights Watcha]] '''Human Rights Watch''' (skraćenica HRW) je neovisna, [[nevladina organizacija]] koja se zauzima za zaštitu i promicanje [[ljudska prava|ljudskih prava]]. Temelji se na međunarodno prihvaćenim standardima ljudskih prava. Sjedište joj se nalazi u [[New York]]u, ali ima urede i u drugim gradovima, kao što su [[Berlin]], [[Brisel]], [[Chicago]], [[Ženeva]], [[Johannesburg]], [[London]], [[Los Angeles]], [[Moskva]], [[Pariz]], [[San Francisco]], [[Tokio]], [[Toronto]] i [[Washington]].<ref name="FAQ">{{cite web|url=http://www.hrw.org/en/node/75138|title=Frequently Asked Questions|publisher=Human Rights Watch|accessdate=23. 07. 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226110853/https://www.hrw.org/frequently-asked-questions|archive-date=2018-12-26|url-status=dead}}</ref> == Pozadina == „Human Rights Watch“ osnovana je [[1978]]. pod nazivom „Helsinki Watch“ kako bi podupirala organizacije za promicanje ljudskih prava u [[Sovjetski savez|Sovjetskom savezu]]. [[1988]]. „Helsinki Watch“ se ujedinio sa drugim međunarodnim organizacijama koje slijede slične ciljeve u „Human Rights Watch“. Prvenstveno, ta organizacija se zasniva na istraživanju i objavljivanju podataka o povredama ljudskih prava. Zauzima se protiv socijalne i spolne [[Diskriminacija|diskriminacije]], [[korupcija|korupcije]] i zloupotrebe državnog nasilja (npr. mučenja, progoni, nepravomoćna hapšenja, neljudsko ponašanje države itd.). Pojedini kadrovi zaposleni su isključivo na praćenju kršenja ljudskih prava žena. „Human Rights Watch“ bila je jedna od šest nevladinih organizacija koje su 1988. osnovale „Koaliciju za sprječavanje djece vojnika“. Proračun organizacije bio je 29,8 milijuna $ [[2006]]., a financira se isključivo kroz privatne doprinose i fondove. Financijska pomoć državnih vlasti kategorički se odbija.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.hrw.org/de/node/75231 |access-date=2010-04-05 |archivedate=2011-05-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110514205025/http://www.hrw.org/de/node/75231 |deadurl=yes }}</ref> == Stajališta == [[Datoteka:Alison Des Forges.jpg|right|thumb|150px|[[Alison Des Forges]], afrička aktivistica HRW-a.]] * Ukidanje [[Smrtna kazna|smrtne kazne]] * Pravo na pobačaj * Zabrana [[nagazna mina|nagaznih mina]] * [[Gay]] prava * Sigurnost civila tijekom rata; zabrana [[Kazetna bomba|kazetnih bomba]] * Zabrana dječjeg rada * Zabrana i osuda [[genocid]]a, [[ratni zločin|ratnih zločina]] i [[zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] * [[Sloboda vjeroispovjesti]] * [[Sloboda tiska]] * Poštivanje [[Ljudska prava|ljudskih prava]] == Zapažanja == Kao nevladina organizacija, HRW iz godine u godinu dokumentira kršenja ljudskih prava diljem svijeta, što naravno izazive razne kritike vlasti država kojima su upućene zamjerke. Zanimljivo je što HRW zna kritizirati i američku administraciju. HRW je često kritizirana da, ironično, ima i anti-[[izrael]]ska i anti-[[Palestinci|palestinska]] stajališta. Kada je završio [[Izraelsko-libanonski rat 2006.]], HRW je optužio hebrejsku državu da je počinila ratne zločine zbog Incidenta u Kani, raketiranja bolnica i konvoja izbjeglica te upotrebe fosfornih bombi.<ref name="BBC News">BBC News: [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/middle_east/5232434.stm ''Qana bombs an Israeli war crime'' (englisch)], 31. Juli 2006</ref> S druge strane, [[Jonathan Cook]] je u studenom 2006. kritizirao HRW, optuživši ju da ignorira kršenja ljudskih prava Palestinaca u [[Gaza|Gazi]] te da čak osuđuje miran otpor protiv Izraelaca.<ref>Jonathan Cook: [http://www.counterpunch.org/cook11302006.html Palestinians are being denied the right of non-violent resistance] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628232148/http://www.counterpunch.org/cook11302006.html |date=2011-06-28 }} Would Human Rights Watch have attacked [[Martin Luther King]], too? (''CounterPunch'', 30. November 2006)</ref> Objavila je opsežne izvještaje o stanju u [[Irak]]u, koje uključuju [[Al-Anfal kampanja|Al-Anfal kampanju]], glad i [[Rat u Iraku]].<ref>[http://www.hrw.org/legacy/campaigns/iraq/ Background on the Crisis in Iraq], Human Rights Watch</ref> Također je meta izvještavanja bio [[Genocid u Ruandi]] i [[Drugi rat u Kongu]].<ref>[http://www.hrw.org/africa/rwanda Rwanda], Human Rights Watch</ref> Prozvala je i [[Španjolska|Španjolsku]] 2007. zbog loših uvjeta na kojima drži stotine djece imigranata u raznim centrima na [[Kanari]]ma. [[2008]]. je [[Venezuela]] izbacila suradnike organizacije zbog kritiziranja režima.<ref>[http://uk.reuters.com/article/idUKN1940239020080919 Reuters News] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201113160639/https://uk.reuters.com/article/idUKN1940239020080919 |date=2020-11-13 }} retrieved September 22, 2009</ref> U rujnu 2009., HRW je otpustila Marca Garlascoa, stručnjaka za [[Bliski istok]], zbog nekoliko optužbi da je imao neprimjereno zanimanje za skupljanje artefakata iz Drugog svjetskog rata.<ref name="Huff-2009-09-11">{{cite news |url=http://www.huffingtonpost.com/marc-garlasco/human-rights-watch-invest_b_284075.html |title=Responding to Accusations |last=Garlasco |first=Marc |date = 11. 09. 2009. |publisher=The Huffington Post |accessdate = 13. 09. 2009.}} </ref> Za HRW danas radi više od 275 stručnjaka za države, profesionalaca za ljudska prava, odvjetnika, novinara i akademičara.<ref name="WWA">{{cite web|url=http://www.hrw.org/en/node/75136|title=Who We Are|publisher=Human Rights Watch|accessdate=23. 07. 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20100414050711/http://www.hrw.org/en/node/75136|archive-date=2010-04-14|url-status=dead}}</ref> [[Kenneth Roth]] je izvršni ravnatelj organizacije.<ref>{{Cite web |title=Council on Foreign Relations |url=http://www.cfr.org/bios/654/kenneth_roth.html |access-date=2010-04-05 |archivedate=2010-02-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100216024203/http://www.cfr.org/bios/654/kenneth_roth.html |deadurl=yes }}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.hrw.org Službene stranice] * [http://books.google.hr/books?id=OZ3a4M_oZccC&printsec=frontcover&dq=human+rights+watch&source=bl&ots=iWIVvtY-vj&sig=tK1yXFAHkV2u9FJtgxMrv_PVQ20&hl=hr&ei=5DN0S5qyGceK_AaM_8XUCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CDwQ6AEwCA#v=onepage&q=&f=false Izvještaj stanja u svijetu za 2004.] {{Commonscat}} [[Kategorija:Aktivizam]] [[Kategorija:Ljudska prava]] [[Kategorija:Međunarodne nevladine organizacije]] rbiu4t6tjhxay97rrj8jgf3z4lenjax 0 93759 42715794 42242215 2026-11-02T05:27:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715794 wikitext text/x-wiki {{Grčki grad (HR) |ime= Hios |izvorno ime= Χίος |latinično ime= |slika= Chiostown.jpg |periferija= Sjeverni Egej |prefektura= Hios |pokrajina= |stanovništvo= 23779 |godina popisa= 2001 |šire stanovništvo= |godina popisa šireg stanovništva= 2001 |gustoća stanovništva= |šira gustoća stanovništva= |površina=22.823 |šira površina= |visina=0 - 10 |z. širina = 38.38 |z. dužina = 26.11 |širina-stupnjevi= 38 |širina-minute= 23 |širina-oznaka= N |dužina-stupnjevi= 26 |dužina-minute=7 |dužina-oznaka= E |poštanski broj= 821 00 |pozivni broj= 22710 |registarska oznaka= ΧΙ |gradonačelnik= Pantelis Vroulis |stranica= [http://www.chioscity.gr/ http://www.chioscity.gr] }} '''Hios''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Χίος) je glavni grad [[Egejsko more|egejskog]] otoka [[Hios]], u istočnoj [[Grčka|Grčkoj]]. Grad je smješten na istočnoj obali otoka, nasuprot [[Turska|turskoj obali]] i gradu [[Çeşme]]. Hios ima 32,000 stanovnika i upravno je sjedište (i glavna luka) otoka i [[Prefektura Hios|Prefekture Hios]]. Grad često zovu, kao i sve otočke gradove po Grčkoj, jednostavno ''Chora'' (što znači ''grad'') ili ''Kastro'' (utvrda) da istaknu razliku od Hiosa, - otoka koji ima isto ime. == Historija == Izvorno [[Antika|antičko]] naselje podignuto je na sjevernoj strani prirodne luke. Za vrijeme [[16. vijek]]a, već utvrđeni grad je pojačan u tešku srednjovjekovnu utvrdu "Kastro". Današnji grad izrastao je iz ''Kastra'' (Utvrde) , u posljednjih 200 godina. Nakon katastrofalnog potresa iz [[1881]] godine, grad je postupno izgrađen u neoklasičnom stilu, ali danas uz obalu prevladavaju potpuno moderne građevine. Centar grada nalazi se između utvrde i luke, tu su smještene zgrade uprave, muzeji, kao i glavna trgovačka ulica ''Aplotaria'', i gradski park. Sjeverno od grada Hiosa, nalazi se prigradsko naselje Vrondatos. [[Aerodrom]] Hios, koji služi za cijeli otok smješten je na par kilometara južno od središta grada. == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20180518220734/https://www.chioscity.gr/ Službene starnice] {{en icon}} {{el icon}} {{Glavni gradovi grčkih prefektura}} [[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]] memde7lgrmf6p7t1vl38pmcik7rmk67 0 104601 42715745 42648046 2026-11-02T00:34:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715745 wikitext text/x-wiki {{Infobox Korean name |hangul=광개토태왕 |hanja=廣開土太王 |rr=Gwanggaeto-taewang |mr=Kwanggaet'o-taewang |hangulph=국강상광개토경평안호태왕 |hanjaph=國岡上廣開土境平安好太王 |rrph=Gukgangsang-gwanggaetogyeong-pyeongan-hotaewang |mrph=Kukkangsang-kwanggaet'ogyŏng-p'yŏngan-hot'aewang |hangulborn=고담덕 ''or'' 안 |hanjaborn=高談德 ''or'' 安 |rrborn=Go Damdeok ''or'' An |mrborn=Ko Tamdǒk ''or'' An }} '''Gwanggaeto Veliki od Goguryeoa''' (374–413) (vl. 391–413) bio je devetnaesti [[monarh]] [[Goguryeo]]a, najsjevernijeg od [[Tri kraljevstva Koreje]]. Njegovo puno [[posthumno ime]] se može grubo prevesti "Najveći kralj, širitelj teritorija na veliko, sahranjen u Gukgangsangu", a što se ponekad krati na Hotaewang or [[Taewang]]. Izabrao je ''Yeongnak'' za svoje [[ime ere]], te se za vladavine zvao '''Yeongnak Veliki'''. Pod Gwanggaetom je država Goguryeo ponovno postala jednom od velikih sila [[Istočna Azija|istočne Azije]]. Do smrti kralja Gwanggaetoa pod vlašću države Goguryeo se nalazila sva teritorija između rijeka [[Amur (rijeka)|Amur]] i [[Han (rijeka u Koreji)|Han]], odnosno dvije trećine suvremene [[Koreja|Koreje]], [[Mandžurija]], kao i dijelovi današnjeg Primorskog kraja u Rusiji te [[Unutrašnja Mongolija]]. Godine 399. se država [[Silla]] pokorila kao vazal državi Goguryeo kako bi se zaštitila od države Baekje. Gwanggaeto je potom zauzeo prijestolnicu Baekjea u današnjem [[Seoul]]u te tako i [[Baekje]] načinio svojim vazalom. Mnogi smatraju kako je Goguryeo pod Gwangagetoom predstavljala jedini slučaj ujedinjenja svia [[Tri kraljevstva Koreje|Tri kraljevstva]]. Gwanggaetoova postignuća su zabilježena na [[Gwanggaetova stela|Gwanggaetovoj steli]], postavljenoj kraj njegovog groba u Ji'anu duž suvremene [[narodna Republika Kina|kinesko]]-[[demokratska Narodna Republika Koreja|sjevernokorejske]] granica. Ona predstavlja najveću uklesanu stelu na svijetu. == Vanjske veze == {{Commonscat|Gwanggaeto the Great}} * {{ko icon}} [http://www.megapass.co.kr/~hsg1000/b60.htm Campaigns of Gwanggaeto The Great]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090321091451/http://www.megapass.co.kr/~hsg1000/b60.htm |date=2009-03-21 }} * [https://web.archive.org/web/20161129023848/http://www.kjclub.com/UploadFile/exc_board_11/2005/08/11/200508112033.jpg Picture of Gwanggaeto The Great] * {{ko icon}} [http://www.history21.org/journal/2003/pychoi.html An Attempt to Reconstruct the King's Southerly Conquest] * {{ko icon}} [http://www.itf-information.com/patterns11.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120426165331/http://www.itf-information.com/patterns11.htm |date=2012-04-26 }} {{start box}} {{s-reg}} {{s-bef|before=[[Gogugyang od Goguryeoa|Gogugyang]]}} {{s-ttl|title=[[Vladari Koreje#Goguryeo|Kralj Goguryeoa]]|years=391 – 413}} {{s-aft|after=[[Jangsu od Goguryeoa|Jangsu]]}} {{end box}} {{Lifetime|374|413|Gwanggaeto Veliki}} [[Kategorija:Vladari Goguryeoa]] eelfdeshtxrgb2ofdb7r7nn8vlsae72 0 106110 42715722 42647890 2026-11-01T21:38:43Z نوفاك اتشمان 11942 fix 42715722 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Bosna i Hercegovina}} {{Historija BiH}} '''Republika Bosna i Hercegovina''' je bio službeni naziv [[BiH|Bosne i Hercegovine]] od vremena proglašenja nezavisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], odnosno područja koja su za vrijeme [[Rat u BiH|rata u BiH]] bila pod kontrolom vlade u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Predstavlja državnopravnu nasljednicu [[SR BiH|Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine]], odnosno prethodnicu današnje Bosne i Hercegovine. [[Službeni jezik]] ove države je bio [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] [[ijekavski izgovor|ijekavskog izgovora]].<ref>Član 4. [[:s:sr:Устав Републике Босне и Херцеговине (1993)|Ustav Republike Bosne i Hercegovine (1993.)]]: {{citat|„U Republici Bosni i Hercegovini u službenoj upotrebi je srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik ijekavskog izgovora.<br>Oba pisma — latinica i ćirilica su ravnopravna.”}}</ref> == Povezano == * [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine]] * [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] == Reference == {{reflista}} {{hist-stub}} [[Kategorija:Historija Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]] [[Kategorija:Prestanci 1995.]] [[Kategorija:Bivše države na Balkanu]] ldxfis0mlou6evgodmp20btl2351fit 4 107703 42715574 42696966 2026-11-01T12:29:09Z Edgar Allan Poe 29250 42715574 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{arhive|auto=short}} Na ovoj stranici registrirani korisnici bivaju anketirani o kandidatima za istaknute članke. Radi preglednosti naglasite svoj stav upotrebom šablona {{tl|Za}}, {{tl|Uzdržan}} i {{Tl|Protiv}}. Glasove za ''poželjno'' je obrazložiti, a glasove protiv ''potrebno'' obrazložiti. Svi korisnici pozvani su da argumentirano iznose zamjerke na članke. Svaki registrirani korisnik može predložiti neki članak za istaknut. Predloženi članak treba ispunjavati '''[[Wikipedia:Istaknuti članci/Kriteriji|određene kriterije]]'''. Anketiranje okvirno traje '''jedan mjesec'''. U nedostatku glasova članak može biti izabran čak i s jednim (predlagačevim) glasom. == Januar == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== [[Mezokarnivor]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 31. === ==== [[Suicid Osamua Dazaija]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == Februar == === 1. - 15. === ==== [[Agnieszka Holland]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 28. === ==== [[Adelheid Popp]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== m6wc5ddccvrh9kii44ul88mc11bywp2 4 107704 42715581 42696984 2026-11-01T12:34:00Z Edgar Allan Poe 29250 /* 2027. (24) */ 42715581 wikitext text/x-wiki Ova stranica predstavlja '''arhivu''' dosadašnjih '''izabranih članaka''' na srpskohrvatskoj Wikipediji od [[23. lipnja]] [[2005.]] godine, kada su izabrani članci po prvi puta uvedeni na ovu Wikipediju. U počecima, sustav izbora bio je nejasno normiran i neredovit, članci su se mijenjali u nepravilnim razmacima, a razrađenih pravila izbora nije bilo. Članci su se predlagali i birali temeljem subjektivne procjene kvalitete, a ne temeljem glasovanja. Značajnija promjena dogodila se krajem [[2008.]] godine, kada se članci počinju birati jednom mjesečno, što je sustav koji je trajao do veljače [[2013.]] godine. Tada se uvodi dvomjesečni sustav temeljem kojeg se izabrani članci izmjenjuju dva puta mjesečno. Od [[2015.]] godine sustav je proširen na tri članka u mjesecu. Ova stranica sadržavat će samo popis izabranih članaka uz statističke podatke o zastupljenosti pojedinih kategorija, kao i prikaz perioda tokom kojeg su bili izabrani. Za sve detaljnije informacije postojat će zasebne arhivske stranice za pojedinu godinu gdje će se moći dobiti detaljniji uvid u same članke. ==Opći pregled== {{bar box |title = Pregled izabranih članaka po kategorijama |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|32}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|34}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Historija|Historija]]|#800000|88}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|98}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|28}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|119}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|16}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|37}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|46}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''496'''}} |caption=Ažurirano: [[1.10.]] [[2026.]] }} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 1.3. ~ [[Franz Kafka]]}} ;Gdje :{{legend|#bfe0bf|predstavlja kategoriju kojoj članak pripada}} :'''16.2. - 1.3.''' predstavlja vremenski period tokom kojeg je članak bio na glavnoj stranici kao izabrani :'''[[Franz Kafka]]''' predstavlja naslov izabranog članka ===Legenda=== {| style="background-color: transparent; width: {{{width|65%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]}} *{{legend|#50C878|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]}} *{{legend|#800000|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]}} *{{legend|#bfe0bf|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]}} *{{legend|#F5F5DC|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]}} *{{legend|#4C6099|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]}} *{{legend|#AAD0FF|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]}} *{{legend|#DCDCDC|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]}} |} == Pregled po godinama == === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2005.|2005.]] (7) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|23.6. - 6.7. ~ '''[[Goli otok]]'''}} *{{legend|#E34234|7.7. - 19.7. ~ '''[[Potsdamer Platz]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|20.7. - 3.8. ~ '''[[Gaj Julije Cezar]]'''}} *{{legend|#E1A95F|4.8. - 14.8. ~ '''[[Ljubljana]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|15.8. - 9.10. ~ '''[[Pjongjanški metro]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|10.10. - 20.12. ~ '''[[Willy Brandt]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.12.'05. - 14.1.'06. ~ '''[[Safri Duo]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2005. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''7}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2006.|2006.]] (9) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|15.1. - 16.2. ~ '''[[Himzo Polovina]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|17.2. - 30.3. ~ '''''[[SMS Viribus Unitis]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|31.3. - 2.6. ~ '''[[Ulysses S. Grant]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|3.6. - 9.6. ~ '''[[Parlament]]'''}} *{{legend|#E34234|10.6. - 27.8. ~ '''[[Rimska književnost]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|28.8. - 6.10. ~ '''[[Pocahontas]]'''}} *{{legend|#800000|7.10. - 22.11. ~ '''[[Uskršnji ustanak]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|23.11. - 20.12. ~ '''[[Adolf Hitler]]'''}} *{{legend|#800000|21.12.'06. - 7.1.'07. ~ '''[[Drugi svjetski rat]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2006. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''9}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2007.|2007.]] (11) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#4C6099|8.1. - 19.1. ~ '''[[Antička filozofija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|20.1. - 7.2. ~ '''[[Marlene Dietrich]]'''}} *{{legend|#E34234|8.2. - 22.2. ~ [[Queer as Folk (US)|'''''Queer as Folk'' (US)''']]}} *{{legend|#F5F5DC|23.2. - 25.3. ~ '''''[[The Washington Post]]'''''}} *{{legend|#E34234|26.3. - 6.4. ~ '''[[Starogrčka književnost]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|7.4. - 14.6. ~ '''[[Victor Hugo]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|15.6. - 18.7. ~ '''[[Rat]]'''}} *{{legend|#E1A95F|19.7. - 6.8. ~ '''[[San Francisco Bay Area]]'''}} *{{legend|#800000|7.8. - 18.9. ~ '''[[Ku Klux Klan]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|19.9. - 25.12. ~ '''[[Vulgarni latinski jezik]]'''}} *{{legend|#800000|26.12.'07. - 19.2.'08. ~ '''[[Historija Sjedinjenih Američkih Država]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2007. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''11}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2008.|2008.]] (4) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|20.2. - 24.4. ~ '''[[Album]]'''}} *{{legend|#800000|25.4. - 23.7. ~ '''[[Francuski revolucionarni kalendar]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|24.7. - 30.11. ~ '''[[Elektroenergetika]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.12. - 31.12. ~ '''[[Novi Beograd]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2008. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''4}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2009.|2009.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.1. - 31.1. ~ '''[[Ljubljana]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.2. - 28.2. ~ '''[[Peking]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 31.3. ~ '''''[[Usagi Yojimbo]]'''''}} *{{legend|#800000|1.4. - 30.4. ~ '''[[Rat Canudosa]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.5. - 31.5. ~ '''[[Egipat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''[[Dinastija (TV serija)|''Dinastija'' (serija)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.7. - 31.7. ~ '''"[[God Save the Queen]]"'''}} *{{legend|#50C878|1.8. - 31.8. ~ '''[[Krokodil]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 30.9. ~ '''''[[Sailor Moon]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.10. - 31.10. ~ '''[[Meduze]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.11. - 30.11. ~ '''[[George H. W. Bush]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 31.12. ~ '''[[Konstantin Veliki]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2009. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2010.|2010.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 31.1. ~ '''[[Dimitrije Tucović]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.2. - 28.2. ~ '''[[Vancouver]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 31.3. ~ '''[[Bitka kod Kane]]'''}} *{{legend|#E34234|1.4. - 30.4. ~ '''[[Stargate (film)|''Stargate'' (film)]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.5. - 31.5. ~ '''[[Persepolis]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Cliffhanger]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.7. - 31.7. ~ '''[[Srpskohrvatski jezik]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 31.8. ~ '''[[Atentat na Johna F. Kennedyja]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 30.9. ~ '''''[[Civilization]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.10. - 31.10. ~ '''[[Seksualna revolucija]]'''}} *{{legend|#E34234|1.11. - 30.11. ~ '''[[Holivudska crna lista]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.12. - 31.12. ~ '''[[Uzbekistan]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2010. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2011.|2011.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#800000|1.1. - 31.1. ~ '''[[Historija Kine]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.2. - 28.2. ~ '''[[Britney Spears]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.3. - 31.3. ~ '''[[Roy Orbison]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.4. - 30.4. ~ '''[[Historijski Isus]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|{{nowrap|1.5. - 31.5. ~ '''[[Francuska rukometna reprezentacija]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 30.6. ~ '''[[Jack Trbosjek]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 31.7. ~ '''''[[Edmontosaurus]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 31.8. ~ '''[[Brak]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.9. - 30.9. ~ '''[[Malware]]'''}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.10. - 31.10. ~ '''''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'''''}}}} *{{legend|#DCDCDC|1.11. - 30.11. ~ '''[[Apple Inc.]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 31.12. ~ '''[[Opsada Skadra]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2011. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2012.|2012.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.1. - 31.1. ~ '''''[[Code civil]]'''''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 29.2. ~ '''[[Znanstvena fantastika]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 31.3. ~ '''''[[Lea i Darija]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.4. - 30.4. ~ '''[[Pterosauri]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|1.5. - 31.5. ~ '''[[Commodore International]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 30.6. ~ '''[[Braća Kray]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.7. - 31.7. ~ '''[[Kelsos]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 31.8. ~ '''[[John Brown (abolicionist)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 30.9. ~ '''[[Lewis Carroll]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|{{nowrap|1.10. - 31.10. ~ '''[[Ljudski rad]]'''}}}} *{{legend|#E34234|1.11. - 30.11. ~ '''[[Conan the Barbarian (1982 film)|''Conan the Barbarian'' (1982)]]'''}} *{{legend|#50C878|1.12. - 31.12. ~ '''[[Koraljni greben]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2012. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2013.|2013.]] (23) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.1. - 31.1. ~ '''[[Spyware]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 15.2. ~ '''[[Aria (anime)|''Aria'' (anime)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 28.2. ~ '''[[Franz Kafka]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 15.3. ~ '''''[[Svećenikova djeca]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|16.3. - 31.3. ~ '''[[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]]'''}}}} *{{legend|#800000|1.4. - 15.4. ~ '''[[Bitka za Moskvu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.4. - 30.4. ~ '''[[Markion]]'''}} *{{legend|#E34234|1.5. - 15.5. ~ '''''[[Cardcaptor Sakura]]'''''}} *{{legend|#E34234|16.5. - 31.5. ~ '''''[[Les Vampires]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|1.6. - 15.6. ~ '''[[Život na Marsu]]'''}}}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Decameron]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''[[Permsko-trijasko izumiranje]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|16.7. - 31.7. ~ '''''[[Nineteen Eighty-Four]]'''''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 15.8. ~ '''[[Popularna muzika u SFRJ]]'''}} *{{legend|#E34234|16.8. - 31.8. ~ '''[[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]]}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.9. - 15.9. ~ '''[[Leomon]]'''}}}} *{{legend|#4C6099|16.9. - 30.9. ~ '''[[Kritika Biblije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.10. - 15.10. ~ '''[[Rano hrišćanstvo]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Anwar Sadat]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.11. - 15.11. ~ '''[[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Demografija SFRJ]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.11. - 30.11. ~ '''[[Sunny Leone]]'''}} *{{legend|#800000|{{nowrap|1.12. - 15.12. ~ '''[[Bitka za Vukovar]]'''}}}} *{{legend|#E34234|16.12. - 31.12. ~ '''[[Sherlock Holmes]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2013. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''23}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2014.|2014.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.1. - 15.1. ~ '''''[[Ubiti pticu rugalicu]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|16.1. - 31.1. ~ '''[[Iranrud]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 15.2. ~ '''''[[The Rose of Versailles]]'''''}} *{{legend|#50C878|16.2. - 28.2. ~ '''[[Vatroglavi kraljić]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 15.3. ~ '''[[Joker (strip)]]'''}} *{{legend|#50C878|{{nowrap|16.3. - 31.3. ~ '''[[Vodozemci]]'''}}}} *{{legend|#50C878|1.4. - 15.4. ~ '''[[Obične golupke]]'''}} *{{legend|#E34234|16.4. - 30.4. ~ '''[[Grčka komedija]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[1991]]'''}} *{{legend|#50C878|16.5. - 31.5. ~ '''[[Rudolfijev kit]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|{{nowrap|1.6. - 15.6. ~ '''[[Vojin Bakić]]'''}}}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'''''}}}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.7. - 15.7. ~ '''[[Rak pluća]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.7. - 31.7. ~ '''[[Itrij]]'''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 15.8. ~ '''''[[Blade Runner]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|16.8. - 31.8. ~ '''[[ABC proteini]]'''}} *{{legend|#E1A95F|{{nowrap|1.9. - 15.9. ~ '''[[Potresi u Iranu]]'''}}}} *{{legend|#800000|16.9. - 30.9. ~ '''[[Bizantsko-osmanski ratovi]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 15.10. ~ '''[[Šibenik]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Novak Đoković]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 15.11. ~ '''[[Francuska]]'''}} *{{legend|#E34234|16.11. - 30.11. ~ '''''[[Katalog žena]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|{{nowrap|1.12. - 15.12. ~ '''[[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]]'''}}}} *{{legend|#E34234|16.12. - 31.12. ~ '''[[Penguin]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2014. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2015.|2015.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#AAD0FF|1.1. - 10.1. ~ '''[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Fudbalska reprezentacija Francuske]]'''}} *{{legend|#800000|11.1. - 20.1. ~ '''[[Drugi čečenski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''''[[Apokolocintoza]]'''''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Minojska erupcija]]'''}} *{{legend|#50C878|11.2. - 20.2. ~ '''[[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka|Hipoteza o multiregionalnom porijeklu]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|21.2. - 28.2. ~ '''[[Britanska monarhija]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Katinjski masakr]]'''}} *{{legend|#50C878|11.3. - 20.3. ~ '''''[[Pterodactylus]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''[[Riddler]]'''}} *{{legend|#800000|1.4. - 10.4. ~ '''[[Ropstvo u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.4. - 20.4. ~ '''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|IHF Svjetsko prvenstvo 2015.]]'''}} *{{legend|#800000|21.4. - 30.4. ~ '''[[Građanski rat u Vizantiji (1341–1347)]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 10.5. ~ '''[[Sovjetska invazija Poljske]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.5. - 20.5. ~ '''[[André Malraux]]'''}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Krimski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 10.6. ~ '''[[Nobelova nagrada za književnost]]'''}} *{{legend|#E34234|11.6. - 20.6. ~ '''[[Otonska renesansa]]'''}} *{{legend|#E34234|21.6. - 30.6. ~ '''[[Cobra (anime)|''Cobra'' (anime)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 10.7. ~ '''[[Bogomoljke]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.7. - 20.7. ~ '''[[90377 Sedna]]'''}} *{{legend|#E34234|21.7. - 31.7. ~ '''[[Mr. Freeze]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 10.8. ~ '''[[Prosvjetiteljstvo]]'''}} *{{legend|#E34234|11.8. - 20.8. ~ '''''[[Star Trek IV: The Voyage Home|Star Trek IV]]'''''}} *{{legend|#4C6099|21.8. - 31.8. ~ '''[[Kibela]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[William Faulkner]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[LGBT historija u Njemačkoj]]'''}} *{{legend|#800000|21.9. - 30.9. ~ '''[[Rat u Bosni i Hercegovini]]'''}} *{{legend|#E34234|1.10. - 10.10. ~ '''''[[Psycho-Pass: The Movie]]'''''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Romantizam]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.10. - 31.10. ~ '''[[Pluton (astronomija)|Pluton]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 10.11. ~ '''[[Afgansko-sovjetski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''''[[Neon Genesis Evangelion]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.11. - 30.11. ~ '''[[Two-Face]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Pelazgi]]'''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Srednji vijek]]'''}} *{{legend|#E34234|21.12. - 31.12. ~ '''''[[Psycho-Pass]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2015. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|13}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|11}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2016.|2016.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.1. - 10.1. ~ '''[[Rosulja]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.1. - 20.1. ~ '''[[Albert Einstein]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Produkcijski kodeks MPAA|MPAA]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''''[[The Royal Tenenbaums]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|11.2. - 20.2. ~ '''[[Svemirski centar Imam Homeini|Svemirski centar Homeini]]'''}} *{{legend|#800000|21.2. - 29.2. ~ '''[[Heladski period]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 10.3. ~ '''''[[InuYasha]]'''''}} *{{legend|#800000|11.3. - 20.3. ~ '''[[Žene u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.3. - 31.3. ~ '''[[Talk Talk]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.4. - 10.4. ~ '''[[Žuta groznica]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Kasni srednji vijek]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.4. - 30.4. ~ '''[[Komet Shoemaker-Levy 9|Shoemaker-Levy 9]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 10.5. ~ '''[[Opsada Dubrovnika]]'''}} *{{legend|#50C878|11.5. - 20.5. ~ '''''[[Homo floresiensis]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.5. - 31.5. ~ '''[[Srednjovjekovna umjetnost]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.6. - 10.6. ~ '''[[Historija opservacije Marsa]]'''}} *{{legend|#800000|11.6. - 20.6. ~ '''[[2015]]'''}} *{{legend|#50C878|21.6. - 30.6. ~ '''[[Nova hipoteza o jedinstvenom porijeklu|Hipoteza o jedinstvenom porijeklu]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.7. - 10.7. ~ '''''[[Spirited Away]]'''''}} *{{legend|#E34234|11.7. - 20.7. ~ '''[[Narodna književnost]]'''}} *{{legend|#800000|21.7. - 31.7. ~ '''[[Liturgija u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 10.8. ~ '''[[Bitka kod Visa]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''[[Deportacija krimskih Tatara]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.8. - 31.8. ~ '''[[Edvard Beneš]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 10.9. ~ '''[[UEFA Euro]]'''}} *{{legend|#E34234|11.9. - 20.9. ~ '''''[[Fitna (film)|Fitna]]'''''}} *{{legend|#800000|21.9. - 30.9. ~ '''[[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu|Prisilno raseljavanje u SSSR-u]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 10.10. ~ '''[[Hesiod]]'''}} *{{legend|#E34234|11.10. - 20.10. ~ '''[[Srednjovjekovna latinska književnost]]'''}} *{{legend|#800000|21.10. - 31.10. ~ '''[[Benešovi dekreti]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 10.11. ~ '''[[Neoklasicizam]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''[[Rimska komedija]]'''}} *{{legend|#800000|21.11. - 30.11. ~ '''[[Lelantski rat]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Prostitucija u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#E34234|11.12. - 20.12. ~ '''[[Grčki epski ciklus]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.12. - 31.12. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2016. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|13}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2017.|2017.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.1. - 10.1. ~ '''"[[Perfect World]]"'''}} *{{legend|#800000|11.1. - 20.1. ~ '''[[Ropstvo u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Oksirinhijski papirusi]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''[[Zapadno slikarstvo]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.2. - 20.2. ~ '''[[UEFA Euro 2016.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 28.2. ~ '''[[Albert Camus]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.3. - 10.3. ~ '''[[Epilepsija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.3. - 20.3. ~ '''[[Joseph Goebbels]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.3. - 31.3. ~ '''[[Apolonije Rođanin]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 10.4. ~ '''[[Reinhard Heydrich]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.4. - 20.4. ~ '''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|IHF Svjetsko prvenstvo 2017.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.4. - 30.4. ~ '''[[Branko Lustig]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.5. - 10.5. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]]'''}} *{{legend|#E34234|11.5. - 20.5. ~ '''[[Mad Hatter (DC Comics)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.5. - 31.5. ~ '''[[Hermann Göring]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''[[Invazija Poljske]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.6. - 20.6. ~ '''[[Venezuela]]'''}} *{{legend|#E34234|21.6. - 30.6. ~ '''[[Batman]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.7. - 10.7. ~ '''[[Roland Freisler]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Rimsko Carstvo]]'''}} *{{legend|#E34234|21.7. - 31.7. ~ '''''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 10.8. ~ '''[[Egzodus Jevreja iz arapskih država]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.8. - 20.8. ~ '''[[Grčka mitologija]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.8. - 31.8. ~ '''[[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|EHF Euro 2016.]]'''}} *{{legend|#800000|1.9. - 10.9. ~ '''[[Hladni rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.9. - 20.9. ~ '''''[[RoboCop]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|21.9. - 30.9. ~ '''[[Ernst Herzfeld]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.10. - 10.10. ~ '''[[Afrički kup nacija 2010.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.10. - 20.10. ~ '''[[Leopold i Loeb]]'''}} *{{legend|#E34234|21.10. - 31.10. ~ '''[[Calendar Man]]'''}} *{{legend|#E34234|1.11. - 10.11. ~ '''''[[The Deer Hunter]]'''''}} *{{legend|#800000|11.11. - 20.11. ~ '''[[Velika Kolumbija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Meningitis]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 10.12. ~ '''[[Tradicionalna medicina]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.12. - 20.12. ~ '''[[Mahmud Ahmadinedžad]]'''}} *{{legend|#E34234|21.12. - 31.12. ~ '''''[[Battlestar Galactica (miniserija)|Battlestar Galactica]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2017. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2018.|2018.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 10.1. ~ '''[[Rómulo Betancourt]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.1. - 20.1. ~ '''[[Gojaznost]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Z (film)|''Z'']]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''[[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.2. - 20.2. ~ '''''[[Save Our Children]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|21.2. - 28.2. ~ '''[[Shizofrenija]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.3. - 10.3. ~ '''[[Komunistička partija Jugoslavije|KP Jugoslavije]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.3. - 20.3. ~ '''[[Migrena]]'''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''''[[Antigone]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|1.4. - 10.4. ~ '''[[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|EHF Euro 2018.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.4. - 20.4. ~ '''[[Kontrola rađanja]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.4. - 30.4. ~ '''[[Kambodža]]'''}} *{{legend|#E34234|1.5. - 10.5. ~ '''"[[Saint's Supper]]"'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.5. - 20.5. ~ '''[[Jean Anouilh]]'''}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Talijanska renesansa]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 10.6. ~ '''[[Nebojša Glogovac]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.6. - 20.6. ~ '''[[Ateizam]]'''}} *{{legend|#800000|21.6. - 30.6. ~ '''[[Bitka za Srbiju 1944.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 10.7. ~ '''[[Genetika čovjeka]]'''}} *{{legend|#50C878|11.7. - 20.7. ~ '''[[Glavočike]]'''}} *{{legend|#800000|21.7. - 31.7. ~ '''[[Demokratska Kampućija]]'''}} *{{legend|#50C878|1.8. - 10.8. ~ '''[[Održivost]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''[[Termopilska bitka]]'''}} *{{legend|#800000|21.8. - 31.8. ~ '''[[Grčki građanski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 10.9. ~ '''''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|11.9. - 20.9. ~ '''[[Domaslava]]'''}} *{{legend|#E34234|21.9. - 30.9. ~ '''[[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 10.10. ~ '''[[Geografija Irana]]'''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Bitka na Neretvi]]'''}} *{{legend|#E34234|21.10. - 31.10. ~ '''[[It (film, 2017)|''It'' (2017)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.11. - 10.11. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.11. - 20.11. ~ '''[[Ali]]'''}} *{{legend|#E34234|21.11. - 30.11. ~ '''[[Novi val]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Operacija Crno]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.12. - 20.12. ~ '''[[Spavanje]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.12. - 31.12. ~ '''[[Edgar Allan Poe]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2018. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|5}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2019.|2019.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.1. - 10.1. ~ '''[[Teheran]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.1. - 20.1. ~ '''[[H. P. Lovecraft]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Synthpop]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Kambodžanski genocid]]'''}} *{{legend|#E34234|11.2. - 20.2. ~ '''"[[The Gates of Judgment]]"'''}} *{{legend|#E1A95F|21.2. - 28.2. ~ '''[[Honduras]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Fudbalski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.3. - 20.3. ~ '''[[Vikinška umjetnost]]'''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''[[Šerlok Holms (TV serija)|''Šerlok Holms'']]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.4. - 10.4. ~ '''[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Majanski kalendar]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.4. - 30.4. ~ '''[[Ian Fleming]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.5. - 10.5. ~ '''[[Hasan ibn Ali]]'''}} *{{legend|#E34234|11.5. - 20.5. ~ '''''[[Ten Little Niggers]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|21.5. - 31.5. ~ '''[[Smrt Edgara Allana Poea]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 10.6. ~ '''[[The Man in the High Castle (TV serija)|''The Man in the High Castle'' (TV)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.6. - 20.6. ~ '''[[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.]]'''}} *{{legend|#4C6099|21.6. - 30.6. ~ '''[[Hadis o dvanaest nasljednika]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.7. - 10.7. ~ '''[[Magnetna rezonantna tomografija]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Operacija Weiss]]'''}} *{{legend|#4C6099|21.7. - 31.7. ~ '''[[Rimska mitologija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.8. - 10.8. ~ '''[[Lipidi]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.8. - 20.8. ~ '''[[Bertrand Russell]]'''}} *{{legend|#50C878|21.8. - 31.8. ~ '''[[Snježni leopard]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[Piet Mondrian]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.9. - 20.9. ~ '''[[Benin]]'''}} *{{legend|#50C878|21.9. - 30.9. ~ '''[[Dromeosauridi]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 10.10. ~ '''[[Francuska Zapadna Afrika]]'''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Portugalska renesansa]]'''}} *{{legend|#800000|21.10. - 31.10. ~ '''[[1974]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.11. - 10.11. ~ '''[[Denga groznica]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''''[[Desjat negritjat]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Hominizacija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 10.12. ~ '''[[Euklidov algoritam]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.12. - 20.12. ~ '''[[Husein Nasr]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|21.12. - 31.12. ~ '''[[Kineski kalendar]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2019. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2020.|2020.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.1. - 10.1. ~ '''''[[Spinosaurus]]'''''}} *{{legend|#E1A95F|11.1. - 20.1. ~ '''[[Češka]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Scarecrow]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.2. - 20.2. ~ '''[[Fidži]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 29.2. ~ '''[[Kusam ibn Abas]]'''}} *{{legend|#50C878|1.3. - 10.3. ~ '''[[Abiogeneza]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.3. - 20.3. ~ '''[[Bolest kretanja]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.3. - 31.3. ~ '''[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Fudbalska reprezentacija Hondurasa]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.4. - 10.4. ~ '''[[Facebook]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Ahemenidska Monarhija]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.4. - 30.4. ~ '''[[Wales]]'''}} *{{legend|#50C878|1.5. - 10.5. ~ '''[[Fiziologija dinosaura]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.5. - 20.5. ~ '''[[Boston Celtics]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.5. - 31.5. ~ '''[[YouTube]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''[[Bitka kod Karbale]]'''}} *{{legend|#50C878|11.6. - 20.6. ~ '''[[Fauna Škotske]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.6. - 30.6. ~ '''[[Bill Russell]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.7. - 10.7. ~ '''[[No Country for Old Men (film)|''No Country for Old Men'' (film)]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.7. - 20.7. ~ '''[[Imamizam]]'''}} *{{legend|#50C878|21.7. - 31.7. ~ '''[[Rakun]]'''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 10.8. ~ '''[[Batman (film, 1989)|''Batman'' (1989)]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.8. - 20.8. ~ '''[[Antraks]]'''}} *{{legend|#E34234|21.8. - 31.8. ~ '''[[Ono (lik)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[Larry Bird]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[Samoupravni socijalizam]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.9. - 30.9. ~ '''[[Iran]]'''}} *{{legend|#E34234|1.10. - 10.10. ~ '''''[[Being There]]'''''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Napad četnika na Užičku Republiku|Napad na Užice 1941.]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.10. - 31.10. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 10.11. ~ '''[[Kuba]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''[[Professor Pyg]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Global Positioning System|GPS]]'''}} *{{legend|#E34234|1.12. - 10.12. ~ '''''[[Pulp Fiction]]'''''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Vijetnamski rat]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.12. - 31.12. ~ '''[[Dream Team]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2020. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|5}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2021.|2021.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#800000|1.1. - 10.1. ~ '''[[Bitka na Sutjesci]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.1. - 20.1. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.1. - 31.1. ~ '''[[Srednjovjekovna medicina]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.2. - 10.2. ~ '''[[Salvador Dalí]]'''}} *{{legend|#800000|11.2. - 20.2. ~ '''[[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|Povlačenje kolaboracionista (1944–1945)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 28.2. ~ '''[[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Renesansa u Škotskoj]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.3. - 20.3. ~ '''[[Simge (pjevačica)|Simge]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.3. - 31.3. ~ '''[[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.|IHF Svjetsko prvenstvo 2021.]]'''}} *{{legend|#800000|1.4. - 10.4. ~ '''[[Reformacija]]'''}} *{{legend|#E34230|11.4. - 20.4. ~ '''[[Vizantijska književnost]]'''}} *{{legend|#E34230|21.4. - 30.4. ~ '''[[Fedra (Seneka)|''Fedra'' (Seneka)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.5. - 10.5. ~ '''[[Seneka]]'''}} *{{legend|#E34230|11.5. - 20.5. ~ '''[[Murder on the Orient Express (film, 1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]]}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Poljska renesansa]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''''[[Devedeset pet teza]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|11.6. - 20.6. ~ '''[[Dorski dijalekt]]'''}} *{{legend|#E34230|21.6. - 30.6. ~ '''[[Albanska književnost]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#4C6099|1.7. - 10.7. ~ '''[[Kupidon i Psiha]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Pečenezi]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.7. - 31.7. ~ '''[[Posejdonije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.8. - 10.8. ~ '''[[Kult heroja]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''''[[Anali franačkog kraljevstva]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|21.8. - 31.8. ~ '''[[UEFA Euro 2020.]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 10.9. ~ '''[[EHF Euro 2020.]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[Afrički romanski jezik]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.9. - 30.9. ~ '''[[Lukijan]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 10.10. ~ '''[[Elizabetansko doba]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.10. - 20.10. ~ '''[[Botulinski toksin]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.10. - 31.10. ~ '''[[Geografija Albanije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.11. - 10.11. ~ '''''[[O strastima (Hrizip)|O strastima]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|11.11. - 20.11. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]]'''}} *{{legend|#800000|21.11. - 30.11. ~ '''''[[Praefectus urbi]]'''''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Holokaust u Litvaniji]]'''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Nezavisna Albanija]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.12. - 31.12. ~ '''[[Estonija]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2021. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|12}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2022.|2022.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.1. - 16.1. ~ '''[[Neptun (planeta)|Neptun]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.1. - 31.1. ~ '''[[Ishrana u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#E34230|1.2. - 15.2. ~ '''[[Teatar u starom Rimu]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.2. - 28.2. ~ '''[[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]]'''}} *{{legend||1.3. - 15.3. ~ '''<s>poništeno</s>'''}} *{{legend|#800000|16.3. - 31.3. ~ '''[[Kraljevina Albanija (1272–1368)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 15.4. ~ '''[[Harry S. Truman]]'''}} *{{legend|#E34230|16.4. - 30.4. ~ '''''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]'''''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[Estonski rat za nezavisnost]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[EHF Euro 2022.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.6. - 15.6. ~ '''[[Merkur]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.6. - 30.6. ~ '''[[Albanski jezik]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''[[Divovska vidra]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.7. - 31.7. ~ '''[[Alfred Rosenberg]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 15.8. ~ '''[[Samoubistvo]]'''}} *{{legend|#4C6099|16.8. - 31.8. ~ '''[[Kupidon]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 15.9. ~ '''[[Edogawa Ranpo]]'''}} *{{legend|#800000|16.9. - 30.9. ~ '''[[Raspjevana revolucija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 15.10. ~ '''[[Filenida]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.10. - 31.10. ~ '''''[[Jezik i nacionalizam]]'''''}} *{{legend|#800000|1.11. - 15.11. ~ '''[[Srpska okupacija Albanije]]'''}} *{{legend|#800000|16.11. - 30.11. ~ '''[[Estonska vlada u egzilu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 15.12. ~ '''[[Marcijan Kapela]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.12. - 31.12. ~ '''[[Paul Keres]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2022. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''23}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2023.|2023.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 16.1. ~ '''[[Hrizip]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.1. - 31.1. ~ '''[[Fudbalska reprezentacija Estonije]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 15.2. ~ '''[[Logor Stara Gradiška]]'''}} *{{legend|#4C6099|16.2. - 28.2. ~ '''[[Islamizacija Albanije]]'''}} *{{legend|#E34230|1.3. - 15.3. ~ '''[[Eurosong 2002.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.3. - 31.3. ~ '''[[Fabije Plancijad Fulgencije]]'''}} *{{legend|#E34230|1.4. - 15.4. ~ '''[[Tvrđava Svetog Mihovila]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.4. - 30.4. ~ '''[[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.]]'''}} *{{legend|#E34230|1.5. - 15.5. ~ '''[[Novogrčka književnost]]'''}} *{{legend|#E34230|16.5. - 31.5. ~ '''[[Bleach (manga)|''Bleach'' (manga)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.6. - 15.6. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.6. - 30.6. ~ '''[[Lezbejka]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''''[[Compsognathus]]'''''}} *{{legend|#E34230|16.7. - 31.7. ~ '''"[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]"'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 15.8. ~ '''[[Karl XII od Švedske]]'''}} *{{legend|#E34230|16.8. - 31.8. ~ '''[[Catwoman]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 15.9. ~ '''[[Dmitrij Šostakovič]]'''}} *{{legend|#50C878|16.9. - 30.9. ~ '''[[Fauna Australije]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 15.10. ~ '''[[Moskva]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Aldo Manucije]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 15.11. ~ '''[[Surinam]]'''}} *{{legend|#E34230|16.11. - 30.11. ~ '''''[[Asteroid City]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 15.12. ~ '''[[Zajn al-Abidin]]'''}} *{{legend|#E34230|16.12. - 31.12. ~ '''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|''Smrt Djevojčice sa žigicama'' (film)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2023. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|0}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2024.|2024.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#AAD0FF|1.1. - 16.1. ~ '''[[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci|FIBA Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#E34230|16.1. - 31.1. ~ '''[[Pjesma Eurovizije]]'''}} *{{legend|#E34230|1.2. - 15.2. ~ '''[[Pjesma Eurovizije 2022.]]'''}} *{{legend|#E34230|16.2. - 29.2. ~ '''''[[Dog Day Afternoon]]'''''}} *{{legend|#E34230|1.3. - 15.3. ~ '''''[[Bitange i princeze]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|16.3. - 31.3. ~ '''[[Ling tosite sigure]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 15.4. ~ '''[[Pier Paolo Pasolini]]'''}} *{{legend|#E34230|16.4. - 30.4. ~ "'''[[Smells Like Teen Spirit]]'''"}} *{{legend|#E34230|1.5. - 15.5. ~ '''''[[Stalker (film)|Stalker]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[EHF Euro 2024.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 15.6. ~ '''[[Jean Cocteau]]'''}} *{{legend|#50C878|16.6. - 30.6. ~ '''''[[Gryposaurus]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.7. - 15.7. ~ '''[[Sjeverna Koreja]]'''}} *{{legend|#E34230|16.7. - 31.7. ~ '''[[The Zone of Interest (film)|''The Zone of Interest'' (film)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 15.8. ~ '''[[Falco]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.8. - 31.8. ~ '''[[Mathieu Kérékou]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 15.9. ~ '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|Finale FIFA SP 2018.]]'''}} *{{legend|#E34230|16.9. - 30.9. ~ '''''[[Groundhog Day]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 15.10. ~ '''[[Renato Guttuso]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.10. - 31.10. ~ '''[[Fudbalska reprezentacija Turske]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 15.11. ~ '''[[Singapur]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.11. - 30.11. ~ '''[[Kraftwerk]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 15.12. ~ '''[[Crni talas]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.12. - 31.12. ~ '''[[AFC Azijski kup 1984.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2024. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|9}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|0}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2025.|2025.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#AAD0FF|1.1. - 16.1. ~ '''[[UEFA Euro 2024.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.1. - 31.1. ~ '''[[Vilim Horvaj]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.2. - 15.2. ~ '''[[Lumbago]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 28.2. ~ '''[[Nikola Kovačević – Čudnovski]]'''}} *{{nowrap|{{legend|#800000|1.3. - 15.3. ~ '''[[Masakri nad Albancima u Balkanskim ratovima]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|16.3. - 31.3. ~ '''[[Dikembe Mutombo]]'''}} *{{legend|#50C878|1.4. - 15.4. ~ '''''[[Scelidosaurus]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|16.4. - 30.4. ~ '''[[Ludwig Wittgenstein]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|KPJ tokom Velike čistke]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.]]'''}} *{{legend|#E34230|1.6. - 15.6. ~ '''[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|"Epizoda 9" (''BiP'', S1)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.6. - 30.6. ~ '''[[Antun Augustinčić]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.7. - 15.7. ~ '''[[Mount Everest]]'''}} *{{legend|#800000|16.7. - 31.7. ~ '''[[Malački Sultanat]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 15.8. ~ '''[[Phil Ochs]]'''}} *{{legend|#800000|16.8. - 31.8. ~ '''[[Tjesnačka naselja]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 15.9. ~ '''[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|Rukomet na OI 2020. (M)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.9. - 30.9. ~ '''[[Vlajko Begović]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 15.10. ~ '''[[Sook Ching]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.10. - 31.10. ~ '''[[Frutiger Aero]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 15.11. ~ '''''[[Fin de siècle]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|16.11. - 30.11. ~ '''[[Raynaudov fenomen]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 15.12. ~ '''''[[Age of Mythology]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|16.12. - 31.12. ~ '''[[Osamu Dazai]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2025. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2026.|2026.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34230|1.1. - 16.1. ~ '''[[Dora (festival)|''Dora'' (festival)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.1. - 31.1. ~ '''[[Jakov Kranjčević]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.2. - 15.2. ~ '''[[The Oregon Trail (1985)|''The Oregon Trail'' (1985)]]''' }} *{{legend|#800000|16.2. - 28.2. ~ '''[[Shōnan-tō]]''' }} *{{legend|#E34230|1.3. - 15.3. ~ '''''[[L'Île mystérieuse]]'''''}} *{{legend|#4C6099|16.3. - 31.3. ~ '''[[Tradicionalna misa]]'''}} *{{legend|#E34230|1.4. - 15.4. ~ '''''[[Kaze no Tani no Naushika]]'''''}} *{{legend|#E34230|16.4. - 30.4. ~ '''''[[Vargtimmen]]'''''}} *{{legend|#E34230|1.5. - 15.5. ~ '''''[[Ningen Shikkaku]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[EHF Euro 2026.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 15.6. ~ '''[[Mary Wollstonecraft Shelley]]'''}} *{{legend|#50C878|16.6. - 30.6. ~ '''[[Patuljasti troprsti ljenjivac]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34230|1.7. - 15.7. ~ '''''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'''''}} *{{legend|#E1A95F|16.7. - 31.7. ~ '''[[Panama]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 15.8. ~ '''[[Zabel Jesajan]]'''}} *{{legend|#E34230|16.8. - 31.8. ~ '''''[[Straume]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 15.9. ~ '''[[Arvydas Sabonis]]'''}} *{{legend|#50C878|16.9. - 30.9. ~ '''[[Harpija (ptica)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 15.10. ~ '''[[Pavle Pavlović]]'''}} *{{legend|#50C878|16.10. - 31.10. ~ '''[[Koraljivor]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.11. - 15.11. ~ '''''[[Ori and the Blind Forest]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|16.11. - 30.11. ~ '''[[Sevasti Qiriazi]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 15.12. ~ '''[[Armand Duplantis]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.12. - 31.12. ~ '''''[[Ori and the Will of the Wisps]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2026. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2027.|2027.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.1. - 16.1. ~ '''[[Mezokarnivor]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.1. - 31.1. ~ '''[[Suicid Osamua Dazaija]]'''}} *{{legend||1.2. - 15.2. ~ }} *{{legend||16.2. - 28.2. ~ }} *{{legend||1.3. - 15.3. ~ }} *{{legend||16.3. - 31.3. ~ }} *{{legend||1.4. - 15.4. ~ }} *{{legend||16.4. - 30.4. ~ }} *{{legend||1.5. - 15.5. ~ }} *{{legend||16.5. - 31.5. ~ }} *{{legend||1.6. - 15.6. ~ }} *{{legend||16.6. - 30.6. ~ }} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend||1.7. - 15.7. ~ }} *{{legend||16.7. - 31.7. ~ }} *{{legend||1.8. - 15.8. ~ }} *{{legend||16.8. - 31.8. ~ }} *{{legend||1.9. - 15.9. ~ }} *{{legend||16.9. - 30.9. ~ }} *{{legend||1.10. - 15.10. ~ }} *{{legend||16.10. - 31.10. ~ }} *{{legend||1.11. - 15.11. ~ }} *{{legend||16.11. - 30.11. ~ }} *{{legend||1.12. - 15.12. ~ }} *{{legend||16.12. - 31.12. ~ }} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2027. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|0}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} [[Kategorija:Arhiva istaknutih članaka| *]] 1q8baveopv2pikb3kit2c83ln52ed0o 42715582 42715581 2026-11-01T12:34:54Z Edgar Allan Poe 29250 /* Opći pregled */ 42715582 wikitext text/x-wiki Ova stranica predstavlja '''arhivu''' dosadašnjih '''izabranih članaka''' na srpskohrvatskoj Wikipediji od [[23. lipnja]] [[2005.]] godine, kada su izabrani članci po prvi puta uvedeni na ovu Wikipediju. U počecima, sustav izbora bio je nejasno normiran i neredovit, članci su se mijenjali u nepravilnim razmacima, a razrađenih pravila izbora nije bilo. Članci su se predlagali i birali temeljem subjektivne procjene kvalitete, a ne temeljem glasovanja. Značajnija promjena dogodila se krajem [[2008.]] godine, kada se članci počinju birati jednom mjesečno, što je sustav koji je trajao do veljače [[2013.]] godine. Tada se uvodi dvomjesečni sustav temeljem kojeg se izabrani članci izmjenjuju dva puta mjesečno. Od [[2015.]] godine sustav je proširen na tri članka u mjesecu. Ova stranica sadržavat će samo popis izabranih članaka uz statističke podatke o zastupljenosti pojedinih kategorija, kao i prikaz perioda tokom kojeg su bili izabrani. Za sve detaljnije informacije postojat će zasebne arhivske stranice za pojedinu godinu gdje će se moći dobiti detaljniji uvid u same članke. ==Opći pregled== {{bar box |title = Pregled izabranih članaka po kategorijama |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|32}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|35}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Historija|Historija]]|#800000|88}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|99}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|28}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|119}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|16}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|37}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|46}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''498'''}} |caption=Ažurirano: [[1.11.]] [[2026.]] }} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 1.3. ~ [[Franz Kafka]]}} ;Gdje :{{legend|#bfe0bf|predstavlja kategoriju kojoj članak pripada}} :'''16.2. - 1.3.''' predstavlja vremenski period tokom kojeg je članak bio na glavnoj stranici kao izabrani :'''[[Franz Kafka]]''' predstavlja naslov izabranog članka ===Legenda=== {| style="background-color: transparent; width: {{{width|65%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]}} *{{legend|#50C878|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]}} *{{legend|#800000|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]}} *{{legend|#bfe0bf|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]}} *{{legend|#F5F5DC|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]}} *{{legend|#4C6099|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]}} *{{legend|#AAD0FF|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]}} *{{legend|#DCDCDC|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]}} |} == Pregled po godinama == === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2005.|2005.]] (7) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|23.6. - 6.7. ~ '''[[Goli otok]]'''}} *{{legend|#E34234|7.7. - 19.7. ~ '''[[Potsdamer Platz]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|20.7. - 3.8. ~ '''[[Gaj Julije Cezar]]'''}} *{{legend|#E1A95F|4.8. - 14.8. ~ '''[[Ljubljana]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|15.8. - 9.10. ~ '''[[Pjongjanški metro]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|10.10. - 20.12. ~ '''[[Willy Brandt]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.12.'05. - 14.1.'06. ~ '''[[Safri Duo]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2005. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''7}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2006.|2006.]] (9) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|15.1. - 16.2. ~ '''[[Himzo Polovina]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|17.2. - 30.3. ~ '''''[[SMS Viribus Unitis]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|31.3. - 2.6. ~ '''[[Ulysses S. Grant]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|3.6. - 9.6. ~ '''[[Parlament]]'''}} *{{legend|#E34234|10.6. - 27.8. ~ '''[[Rimska književnost]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|28.8. - 6.10. ~ '''[[Pocahontas]]'''}} *{{legend|#800000|7.10. - 22.11. ~ '''[[Uskršnji ustanak]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|23.11. - 20.12. ~ '''[[Adolf Hitler]]'''}} *{{legend|#800000|21.12.'06. - 7.1.'07. ~ '''[[Drugi svjetski rat]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2006. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''9}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2007.|2007.]] (11) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#4C6099|8.1. - 19.1. ~ '''[[Antička filozofija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|20.1. - 7.2. ~ '''[[Marlene Dietrich]]'''}} *{{legend|#E34234|8.2. - 22.2. ~ [[Queer as Folk (US)|'''''Queer as Folk'' (US)''']]}} *{{legend|#F5F5DC|23.2. - 25.3. ~ '''''[[The Washington Post]]'''''}} *{{legend|#E34234|26.3. - 6.4. ~ '''[[Starogrčka književnost]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|7.4. - 14.6. ~ '''[[Victor Hugo]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|15.6. - 18.7. ~ '''[[Rat]]'''}} *{{legend|#E1A95F|19.7. - 6.8. ~ '''[[San Francisco Bay Area]]'''}} *{{legend|#800000|7.8. - 18.9. ~ '''[[Ku Klux Klan]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|19.9. - 25.12. ~ '''[[Vulgarni latinski jezik]]'''}} *{{legend|#800000|26.12.'07. - 19.2.'08. ~ '''[[Historija Sjedinjenih Američkih Država]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2007. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''11}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2008.|2008.]] (4) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|20.2. - 24.4. ~ '''[[Album]]'''}} *{{legend|#800000|25.4. - 23.7. ~ '''[[Francuski revolucionarni kalendar]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|24.7. - 30.11. ~ '''[[Elektroenergetika]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.12. - 31.12. ~ '''[[Novi Beograd]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2008. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''4}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2009.|2009.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.1. - 31.1. ~ '''[[Ljubljana]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.2. - 28.2. ~ '''[[Peking]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 31.3. ~ '''''[[Usagi Yojimbo]]'''''}} *{{legend|#800000|1.4. - 30.4. ~ '''[[Rat Canudosa]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.5. - 31.5. ~ '''[[Egipat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''[[Dinastija (TV serija)|''Dinastija'' (serija)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.7. - 31.7. ~ '''"[[God Save the Queen]]"'''}} *{{legend|#50C878|1.8. - 31.8. ~ '''[[Krokodil]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 30.9. ~ '''''[[Sailor Moon]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.10. - 31.10. ~ '''[[Meduze]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.11. - 30.11. ~ '''[[George H. W. Bush]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 31.12. ~ '''[[Konstantin Veliki]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2009. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2010.|2010.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 31.1. ~ '''[[Dimitrije Tucović]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.2. - 28.2. ~ '''[[Vancouver]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 31.3. ~ '''[[Bitka kod Kane]]'''}} *{{legend|#E34234|1.4. - 30.4. ~ '''[[Stargate (film)|''Stargate'' (film)]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.5. - 31.5. ~ '''[[Persepolis]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Cliffhanger]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.7. - 31.7. ~ '''[[Srpskohrvatski jezik]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 31.8. ~ '''[[Atentat na Johna F. Kennedyja]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 30.9. ~ '''''[[Civilization]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.10. - 31.10. ~ '''[[Seksualna revolucija]]'''}} *{{legend|#E34234|1.11. - 30.11. ~ '''[[Holivudska crna lista]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.12. - 31.12. ~ '''[[Uzbekistan]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2010. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2011.|2011.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#800000|1.1. - 31.1. ~ '''[[Historija Kine]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.2. - 28.2. ~ '''[[Britney Spears]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.3. - 31.3. ~ '''[[Roy Orbison]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.4. - 30.4. ~ '''[[Historijski Isus]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|{{nowrap|1.5. - 31.5. ~ '''[[Francuska rukometna reprezentacija]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 30.6. ~ '''[[Jack Trbosjek]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 31.7. ~ '''''[[Edmontosaurus]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 31.8. ~ '''[[Brak]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.9. - 30.9. ~ '''[[Malware]]'''}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.10. - 31.10. ~ '''''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'''''}}}} *{{legend|#DCDCDC|1.11. - 30.11. ~ '''[[Apple Inc.]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 31.12. ~ '''[[Opsada Skadra]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2011. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2012.|2012.]] (12) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#F5F5DC|1.1. - 31.1. ~ '''''[[Code civil]]'''''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 29.2. ~ '''[[Znanstvena fantastika]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 31.3. ~ '''''[[Lea i Darija]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.4. - 30.4. ~ '''[[Pterosauri]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|1.5. - 31.5. ~ '''[[Commodore International]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 30.6. ~ '''[[Braća Kray]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.7. - 31.7. ~ '''[[Kelsos]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 31.8. ~ '''[[John Brown (abolicionist)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 30.9. ~ '''[[Lewis Carroll]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|{{nowrap|1.10. - 31.10. ~ '''[[Ljudski rad]]'''}}}} *{{legend|#E34234|1.11. - 30.11. ~ '''[[Conan the Barbarian (1982 film)|''Conan the Barbarian'' (1982)]]'''}} *{{legend|#50C878|1.12. - 31.12. ~ '''[[Koraljni greben]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2012. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|1}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''12}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2013.|2013.]] (23) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.1. - 31.1. ~ '''[[Spyware]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 15.2. ~ '''[[Aria (anime)|''Aria'' (anime)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 28.2. ~ '''[[Franz Kafka]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 15.3. ~ '''''[[Svećenikova djeca]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|16.3. - 31.3. ~ '''[[Hipoteza o rijetkoj Zemlji]]'''}}}} *{{legend|#800000|1.4. - 15.4. ~ '''[[Bitka za Moskvu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.4. - 30.4. ~ '''[[Markion]]'''}} *{{legend|#E34234|1.5. - 15.5. ~ '''''[[Cardcaptor Sakura]]'''''}} *{{legend|#E34234|16.5. - 31.5. ~ '''''[[Les Vampires]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|{{nowrap|1.6. - 15.6. ~ '''[[Život na Marsu]]'''}}}} *{{legend|#E34234|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Decameron]]'''''}} *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''[[Permsko-trijasko izumiranje]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|16.7. - 31.7. ~ '''''[[Nineteen Eighty-Four]]'''''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 15.8. ~ '''[[Popularna muzika u SFRJ]]'''}} *{{legend|#E34234|16.8. - 31.8. ~ '''[[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]]}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.9. - 15.9. ~ '''[[Leomon]]'''}}}} *{{legend|#4C6099|16.9. - 30.9. ~ '''[[Kritika Biblije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.10. - 15.10. ~ '''[[Rano hrišćanstvo]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Anwar Sadat]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.11. - 15.11. ~ '''[[Demografija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije|Demografija SFRJ]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.11. - 30.11. ~ '''[[Sunny Leone]]'''}} *{{legend|#800000|{{nowrap|1.12. - 15.12. ~ '''[[Bitka za Vukovar]]'''}}}} *{{legend|#E34234|16.12. - 31.12. ~ '''[[Sherlock Holmes]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2013. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''23}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2014.|2014.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.1. - 15.1. ~ '''''[[Ubiti pticu rugalicu]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|16.1. - 31.1. ~ '''[[Iranrud]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 15.2. ~ '''''[[The Rose of Versailles]]'''''}} *{{legend|#50C878|16.2. - 28.2. ~ '''[[Vatroglavi kraljić]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 15.3. ~ '''[[Joker (strip)]]'''}} *{{legend|#50C878|{{nowrap|16.3. - 31.3. ~ '''[[Vodozemci]]'''}}}} *{{legend|#50C878|1.4. - 15.4. ~ '''[[Obične golupke]]'''}} *{{legend|#E34234|16.4. - 30.4. ~ '''[[Grčka komedija]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[1991]]'''}} *{{legend|#50C878|16.5. - 31.5. ~ '''[[Rudolfijev kit]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|{{nowrap|1.6. - 15.6. ~ '''[[Vojin Bakić]]'''}}}} *{{legend|#E34234|{{nowrap|1.6. - 30.6. ~ '''''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'''''}}}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.7. - 15.7. ~ '''[[Rak pluća]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.7. - 31.7. ~ '''[[Itrij]]'''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 15.8. ~ '''''[[Blade Runner]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|16.8. - 31.8. ~ '''[[ABC proteini]]'''}} *{{legend|#E1A95F|{{nowrap|1.9. - 15.9. ~ '''[[Potresi u Iranu]]'''}}}} *{{legend|#800000|16.9. - 30.9. ~ '''[[Bizantsko-osmanski ratovi]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 15.10. ~ '''[[Šibenik]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Novak Đoković]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 15.11. ~ '''[[Francuska]]'''}} *{{legend|#E34234|16.11. - 30.11. ~ '''''[[Katalog žena]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|{{nowrap|1.12. - 15.12. ~ '''[[Škotski referendum o nezavisnosti 2014.]]'''}}}} *{{legend|#E34234|16.12. - 31.12. ~ '''[[Penguin]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2014. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2015.|2015.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#AAD0FF|1.1. - 10.1. ~ '''[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Fudbalska reprezentacija Francuske]]'''}} *{{legend|#800000|11.1. - 20.1. ~ '''[[Drugi čečenski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''''[[Apokolocintoza]]'''''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Minojska erupcija]]'''}} *{{legend|#50C878|11.2. - 20.2. ~ '''[[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka|Hipoteza o multiregionalnom porijeklu]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|21.2. - 28.2. ~ '''[[Britanska monarhija]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Katinjski masakr]]'''}} *{{legend|#50C878|11.3. - 20.3. ~ '''''[[Pterodactylus]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''[[Riddler]]'''}} *{{legend|#800000|1.4. - 10.4. ~ '''[[Ropstvo u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.4. - 20.4. ~ '''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|IHF Svjetsko prvenstvo 2015.]]'''}} *{{legend|#800000|21.4. - 30.4. ~ '''[[Građanski rat u Vizantiji (1341–1347)]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 10.5. ~ '''[[Sovjetska invazija Poljske]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.5. - 20.5. ~ '''[[André Malraux]]'''}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Krimski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 10.6. ~ '''[[Nobelova nagrada za književnost]]'''}} *{{legend|#E34234|11.6. - 20.6. ~ '''[[Otonska renesansa]]'''}} *{{legend|#E34234|21.6. - 30.6. ~ '''[[Cobra (anime)|''Cobra'' (anime)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 10.7. ~ '''[[Bogomoljke]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.7. - 20.7. ~ '''[[90377 Sedna]]'''}} *{{legend|#E34234|21.7. - 31.7. ~ '''[[Mr. Freeze]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 10.8. ~ '''[[Prosvjetiteljstvo]]'''}} *{{legend|#E34234|11.8. - 20.8. ~ '''''[[Star Trek IV: The Voyage Home|Star Trek IV]]'''''}} *{{legend|#4C6099|21.8. - 31.8. ~ '''[[Kibela]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[William Faulkner]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[LGBT historija u Njemačkoj]]'''}} *{{legend|#800000|21.9. - 30.9. ~ '''[[Rat u Bosni i Hercegovini]]'''}} *{{legend|#E34234|1.10. - 10.10. ~ '''''[[Psycho-Pass: The Movie]]'''''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Romantizam]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.10. - 31.10. ~ '''[[Pluton (astronomija)|Pluton]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 10.11. ~ '''[[Afgansko-sovjetski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''''[[Neon Genesis Evangelion]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.11. - 30.11. ~ '''[[Two-Face]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Pelazgi]]'''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Srednji vijek]]'''}} *{{legend|#E34234|21.12. - 31.12. ~ '''''[[Psycho-Pass]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2015. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|13}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|11}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2016.|2016.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.1. - 10.1. ~ '''[[Rosulja]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.1. - 20.1. ~ '''[[Albert Einstein]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Produkcijski kodeks MPAA|MPAA]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''''[[The Royal Tenenbaums]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|11.2. - 20.2. ~ '''[[Svemirski centar Imam Homeini|Svemirski centar Homeini]]'''}} *{{legend|#800000|21.2. - 29.2. ~ '''[[Heladski period]]'''}} *{{legend|#E34234|1.3. - 10.3. ~ '''''[[InuYasha]]'''''}} *{{legend|#800000|11.3. - 20.3. ~ '''[[Žene u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.3. - 31.3. ~ '''[[Talk Talk]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.4. - 10.4. ~ '''[[Žuta groznica]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Kasni srednji vijek]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.4. - 30.4. ~ '''[[Komet Shoemaker-Levy 9|Shoemaker-Levy 9]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 10.5. ~ '''[[Opsada Dubrovnika]]'''}} *{{legend|#50C878|11.5. - 20.5. ~ '''''[[Homo floresiensis]]'''''}} *{{legend|#E34234|21.5. - 31.5. ~ '''[[Srednjovjekovna umjetnost]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.6. - 10.6. ~ '''[[Historija opservacije Marsa]]'''}} *{{legend|#800000|11.6. - 20.6. ~ '''[[2015]]'''}} *{{legend|#50C878|21.6. - 30.6. ~ '''[[Nova hipoteza o jedinstvenom porijeklu|Hipoteza o jedinstvenom porijeklu]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.7. - 10.7. ~ '''''[[Spirited Away]]'''''}} *{{legend|#E34234|11.7. - 20.7. ~ '''[[Narodna književnost]]'''}} *{{legend|#800000|21.7. - 31.7. ~ '''[[Liturgija u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#800000|1.8. - 10.8. ~ '''[[Bitka kod Visa]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''[[Deportacija krimskih Tatara]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.8. - 31.8. ~ '''[[Edvard Beneš]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 10.9. ~ '''[[UEFA Euro]]'''}} *{{legend|#E34234|11.9. - 20.9. ~ '''''[[Fitna (film)|Fitna]]'''''}} *{{legend|#800000|21.9. - 30.9. ~ '''[[Prisilno raseljavanje u Sovjetskom Savezu|Prisilno raseljavanje u SSSR-u]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 10.10. ~ '''[[Hesiod]]'''}} *{{legend|#E34234|11.10. - 20.10. ~ '''[[Srednjovjekovna latinska književnost]]'''}} *{{legend|#800000|21.10. - 31.10. ~ '''[[Benešovi dekreti]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 10.11. ~ '''[[Neoklasicizam]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''[[Rimska komedija]]'''}} *{{legend|#800000|21.11. - 30.11. ~ '''[[Lelantski rat]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Prostitucija u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#E34234|11.12. - 20.12. ~ '''[[Grčki epski ciklus]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.12. - 31.12. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2016. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|13}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2017.|2017.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.1. - 10.1. ~ '''"[[Perfect World]]"'''}} *{{legend|#800000|11.1. - 20.1. ~ '''[[Ropstvo u antičkom Rimu]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Oksirinhijski papirusi]]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''[[Zapadno slikarstvo]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.2. - 20.2. ~ '''[[UEFA Euro 2016.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 28.2. ~ '''[[Albert Camus]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.3. - 10.3. ~ '''[[Epilepsija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.3. - 20.3. ~ '''[[Joseph Goebbels]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.3. - 31.3. ~ '''[[Apolonije Rođanin]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 10.4. ~ '''[[Reinhard Heydrich]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.4. - 20.4. ~ '''[[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|IHF Svjetsko prvenstvo 2017.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.4. - 30.4. ~ '''[[Branko Lustig]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.5. - 10.5. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.]]'''}} *{{legend|#E34234|11.5. - 20.5. ~ '''[[Mad Hatter (DC Comics)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.5. - 31.5. ~ '''[[Hermann Göring]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''[[Invazija Poljske]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.6. - 20.6. ~ '''[[Venezuela]]'''}} *{{legend|#E34234|21.6. - 30.6. ~ '''[[Batman]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.7. - 10.7. ~ '''[[Roland Freisler]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Rimsko Carstvo]]'''}} *{{legend|#E34234|21.7. - 31.7. ~ '''''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 10.8. ~ '''[[Egzodus Jevreja iz arapskih država]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.8. - 20.8. ~ '''[[Grčka mitologija]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.8. - 31.8. ~ '''[[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|EHF Euro 2016.]]'''}} *{{legend|#800000|1.9. - 10.9. ~ '''[[Hladni rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.9. - 20.9. ~ '''''[[RoboCop]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|21.9. - 30.9. ~ '''[[Ernst Herzfeld]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.10. - 10.10. ~ '''[[Afrički kup nacija 2010.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.10. - 20.10. ~ '''[[Leopold i Loeb]]'''}} *{{legend|#E34234|21.10. - 31.10. ~ '''[[Calendar Man]]'''}} *{{legend|#E34234|1.11. - 10.11. ~ '''''[[The Deer Hunter]]'''''}} *{{legend|#800000|11.11. - 20.11. ~ '''[[Velika Kolumbija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Meningitis]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 10.12. ~ '''[[Tradicionalna medicina]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.12. - 20.12. ~ '''[[Mahmud Ahmadinedžad]]'''}} *{{legend|#E34234|21.12. - 31.12. ~ '''''[[Battlestar Galactica (miniserija)|Battlestar Galactica]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2017. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|10}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2018.|2018.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 10.1. ~ '''[[Rómulo Betancourt]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.1. - 20.1. ~ '''[[Gojaznost]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Z (film)|''Z'']]'''}} *{{legend|#E34234|1.2. - 10.2. ~ '''[[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.2. - 20.2. ~ '''''[[Save Our Children]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|21.2. - 28.2. ~ '''[[Shizofrenija]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.3. - 10.3. ~ '''[[Komunistička partija Jugoslavije|KP Jugoslavije]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.3. - 20.3. ~ '''[[Migrena]]'''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''''[[Antigone]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|1.4. - 10.4. ~ '''[[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|EHF Euro 2018.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.4. - 20.4. ~ '''[[Kontrola rađanja]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.4. - 30.4. ~ '''[[Kambodža]]'''}} *{{legend|#E34234|1.5. - 10.5. ~ '''"[[Saint's Supper]]"'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.5. - 20.5. ~ '''[[Jean Anouilh]]'''}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Talijanska renesansa]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 10.6. ~ '''[[Nebojša Glogovac]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.6. - 20.6. ~ '''[[Ateizam]]'''}} *{{legend|#800000|21.6. - 30.6. ~ '''[[Bitka za Srbiju 1944.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 10.7. ~ '''[[Genetika čovjeka]]'''}} *{{legend|#50C878|11.7. - 20.7. ~ '''[[Glavočike]]'''}} *{{legend|#800000|21.7. - 31.7. ~ '''[[Demokratska Kampućija]]'''}} *{{legend|#50C878|1.8. - 10.8. ~ '''[[Održivost]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''[[Termopilska bitka]]'''}} *{{legend|#800000|21.8. - 31.8. ~ '''[[Grčki građanski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|1.9. - 10.9. ~ '''''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|11.9. - 20.9. ~ '''[[Domaslava]]'''}} *{{legend|#E34234|21.9. - 30.9. ~ '''[[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 10.10. ~ '''[[Geografija Irana]]'''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Bitka na Neretvi]]'''}} *{{legend|#E34234|21.10. - 31.10. ~ '''[[It (film, 2017)|''It'' (2017)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.11. - 10.11. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.11. - 20.11. ~ '''[[Ali]]'''}} *{{legend|#E34234|21.11. - 30.11. ~ '''[[Novi val]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Operacija Crno]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.12. - 20.12. ~ '''[[Spavanje]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.12. - 31.12. ~ '''[[Edgar Allan Poe]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2018. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|5}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2019.|2019.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.1. - 10.1. ~ '''[[Teheran]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.1. - 20.1. ~ '''[[H. P. Lovecraft]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Synthpop]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Kambodžanski genocid]]'''}} *{{legend|#E34234|11.2. - 20.2. ~ '''"[[The Gates of Judgment]]"'''}} *{{legend|#E1A95F|21.2. - 28.2. ~ '''[[Honduras]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Fudbalski rat]]'''}} *{{legend|#E34234|11.3. - 20.3. ~ '''[[Vikinška umjetnost]]'''}} *{{legend|#E34234|21.3. - 31.3. ~ '''[[Šerlok Holms (TV serija)|''Šerlok Holms'']]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.4. - 10.4. ~ '''[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Majanski kalendar]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.4. - 30.4. ~ '''[[Ian Fleming]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.5. - 10.5. ~ '''[[Hasan ibn Ali]]'''}} *{{legend|#E34234|11.5. - 20.5. ~ '''''[[Ten Little Niggers]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|21.5. - 31.5. ~ '''[[Smrt Edgara Allana Poea]]'''}} *{{legend|#E34234|1.6. - 10.6. ~ '''[[The Man in the High Castle (TV serija)|''The Man in the High Castle'' (TV)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.6. - 20.6. ~ '''[[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.]]'''}} *{{legend|#4C6099|21.6. - 30.6. ~ '''[[Hadis o dvanaest nasljednika]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.7. - 10.7. ~ '''[[Magnetna rezonantna tomografija]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Operacija Weiss]]'''}} *{{legend|#4C6099|21.7. - 31.7. ~ '''[[Rimska mitologija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.8. - 10.8. ~ '''[[Lipidi]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.8. - 20.8. ~ '''[[Bertrand Russell]]'''}} *{{legend|#50C878|21.8. - 31.8. ~ '''[[Snježni leopard]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[Piet Mondrian]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.9. - 20.9. ~ '''[[Benin]]'''}} *{{legend|#50C878|21.9. - 30.9. ~ '''[[Dromeosauridi]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 10.10. ~ '''[[Francuska Zapadna Afrika]]'''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Portugalska renesansa]]'''}} *{{legend|#800000|21.10. - 31.10. ~ '''[[1974]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.11. - 10.11. ~ '''[[Denga groznica]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''''[[Desjat negritjat]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Hominizacija]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 10.12. ~ '''[[Euklidov algoritam]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.12. - 20.12. ~ '''[[Husein Nasr]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|21.12. - 31.12. ~ '''[[Kineski kalendar]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2019. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2020.|2020.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.1. - 10.1. ~ '''''[[Spinosaurus]]'''''}} *{{legend|#E1A95F|11.1. - 20.1. ~ '''[[Češka]]'''}} *{{legend|#E34234|21.1. - 31.1. ~ '''[[Scarecrow]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 10.2. ~ '''[[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]'''}} *{{legend|#E1A95F|11.2. - 20.2. ~ '''[[Fidži]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 29.2. ~ '''[[Kusam ibn Abas]]'''}} *{{legend|#50C878|1.3. - 10.3. ~ '''[[Abiogeneza]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.3. - 20.3. ~ '''[[Bolest kretanja]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.3. - 31.3. ~ '''[[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Fudbalska reprezentacija Hondurasa]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.4. - 10.4. ~ '''[[Facebook]]'''}} *{{legend|#800000|11.4. - 20.4. ~ '''[[Ahemenidska Monarhija]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.4. - 30.4. ~ '''[[Wales]]'''}} *{{legend|#50C878|1.5. - 10.5. ~ '''[[Fiziologija dinosaura]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.5. - 20.5. ~ '''[[Boston Celtics]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.5. - 31.5. ~ '''[[YouTube]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''[[Bitka kod Karbale]]'''}} *{{legend|#50C878|11.6. - 20.6. ~ '''[[Fauna Škotske]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.6. - 30.6. ~ '''[[Bill Russell]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34234|1.7. - 10.7. ~ '''[[No Country for Old Men (film)|''No Country for Old Men'' (film)]]'''}} *{{legend|#4C6099|11.7. - 20.7. ~ '''[[Imamizam]]'''}} *{{legend|#50C878|21.7. - 31.7. ~ '''[[Rakun]]'''}} *{{legend|#E34234|1.8. - 10.8. ~ '''[[Batman (film, 1989)|''Batman'' (1989)]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.8. - 20.8. ~ '''[[Antraks]]'''}} *{{legend|#E34234|21.8. - 31.8. ~ '''[[Ono (lik)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 10.9. ~ '''[[Larry Bird]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[Samoupravni socijalizam]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.9. - 30.9. ~ '''[[Iran]]'''}} *{{legend|#E34234|1.10. - 10.10. ~ '''''[[Being There]]'''''}} *{{legend|#800000|11.10. - 20.10. ~ '''[[Napad četnika na Užičku Republiku|Napad na Užice 1941.]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.10. - 31.10. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 10.11. ~ '''[[Kuba]]'''}} *{{legend|#E34234|11.11. - 20.11. ~ '''[[Professor Pyg]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.11. - 30.11. ~ '''[[Global Positioning System|GPS]]'''}} *{{legend|#E34234|1.12. - 10.12. ~ '''''[[Pulp Fiction]]'''''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Vijetnamski rat]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.12. - 31.12. ~ '''[[Dream Team]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2020. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34234|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|5}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2021.|2021.]] (36) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#800000|1.1. - 10.1. ~ '''[[Bitka na Sutjesci]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|11.1. - 20.1. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|21.1. - 31.1. ~ '''[[Srednjovjekovna medicina]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.2. - 10.2. ~ '''[[Salvador Dalí]]'''}} *{{legend|#800000|11.2. - 20.2. ~ '''[[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|Povlačenje kolaboracionista (1944–1945)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.2. - 28.2. ~ '''[[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]'''}} *{{legend|#800000|1.3. - 10.3. ~ '''[[Renesansa u Škotskoj]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|11.3. - 20.3. ~ '''[[Simge (pjevačica)|Simge]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|21.3. - 31.3. ~ '''[[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021.|IHF Svjetsko prvenstvo 2021.]]'''}} *{{legend|#800000|1.4. - 10.4. ~ '''[[Reformacija]]'''}} *{{legend|#E34230|11.4. - 20.4. ~ '''[[Vizantijska književnost]]'''}} *{{legend|#E34230|21.4. - 30.4. ~ '''[[Fedra (Seneka)|''Fedra'' (Seneka)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.5. - 10.5. ~ '''[[Seneka]]'''}} *{{legend|#E34230|11.5. - 20.5. ~ '''[[Murder on the Orient Express (film, 1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]]}} *{{legend|#800000|21.5. - 31.5. ~ '''[[Poljska renesansa]]'''}} *{{legend|#800000|1.6. - 10.6. ~ '''''[[Devedeset pet teza]]'''''}} *{{legend|#F5F5DC|11.6. - 20.6. ~ '''[[Dorski dijalekt]]'''}} *{{legend|#E34230|21.6. - 30.6. ~ '''[[Albanska književnost]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#4C6099|1.7. - 10.7. ~ '''[[Kupidon i Psiha]]'''}} *{{legend|#800000|11.7. - 20.7. ~ '''[[Pečenezi]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.7. - 31.7. ~ '''[[Posejdonije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.8. - 10.8. ~ '''[[Kult heroja]]'''}} *{{legend|#800000|11.8. - 20.8. ~ '''''[[Anali franačkog kraljevstva]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|21.8. - 31.8. ~ '''[[UEFA Euro 2020.]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 10.9. ~ '''[[EHF Euro 2020.]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|11.9. - 20.9. ~ '''[[Afrički romanski jezik]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|21.9. - 30.9. ~ '''[[Lukijan]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 10.10. ~ '''[[Elizabetansko doba]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|11.10. - 20.10. ~ '''[[Botulinski toksin]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.10. - 31.10. ~ '''[[Geografija Albanije]]'''}} *{{legend|#4C6099|1.11. - 10.11. ~ '''''[[O strastima (Hrizip)|O strastima]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|11.11. - 20.11. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938.]]'''}} *{{legend|#800000|21.11. - 30.11. ~ '''''[[Praefectus urbi]]'''''}} *{{legend|#800000|1.12. - 10.12. ~ '''[[Holokaust u Litvaniji]]'''}} *{{legend|#800000|11.12. - 20.12. ~ '''[[Nezavisna Albanija]]'''}} *{{legend|#E1A95F|21.12. - 31.12. ~ '''[[Estonija]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2021. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|12}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|2}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''36}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2022.|2022.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#DCDCDC|1.1. - 16.1. ~ '''[[Neptun (planeta)|Neptun]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.1. - 31.1. ~ '''[[Ishrana u staroj Grčkoj]]'''}} *{{legend|#E34230|1.2. - 15.2. ~ '''[[Teatar u starom Rimu]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.2. - 28.2. ~ '''[[Astronomija (Manilije)|''Astronomija'' (Manilije)]]'''}} *{{legend||1.3. - 15.3. ~ '''<s>poništeno</s>'''}} *{{legend|#800000|16.3. - 31.3. ~ '''[[Kraljevina Albanija (1272–1368)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 15.4. ~ '''[[Harry S. Truman]]'''}} *{{legend|#E34230|16.4. - 30.4. ~ '''''[[Mulholland Drive (film)|Mulholland Drive]]'''''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[Estonski rat za nezavisnost]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[EHF Euro 2022.]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.6. - 15.6. ~ '''[[Merkur]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.6. - 30.6. ~ '''[[Albanski jezik]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''[[Divovska vidra]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.7. - 31.7. ~ '''[[Alfred Rosenberg]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|1.8. - 15.8. ~ '''[[Samoubistvo]]'''}} *{{legend|#4C6099|16.8. - 31.8. ~ '''[[Kupidon]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 15.9. ~ '''[[Edogawa Ranpo]]'''}} *{{legend|#800000|16.9. - 30.9. ~ '''[[Raspjevana revolucija]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 15.10. ~ '''[[Filenida]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.10. - 31.10. ~ '''''[[Jezik i nacionalizam]]'''''}} *{{legend|#800000|1.11. - 15.11. ~ '''[[Srpska okupacija Albanije]]'''}} *{{legend|#800000|16.11. - 30.11. ~ '''[[Estonska vlada u egzilu]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 15.12. ~ '''[[Marcijan Kapela]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.12. - 31.12. ~ '''[[Paul Keres]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2022. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|4}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''23}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2023.|2023.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#bfe0bf|1.1. - 16.1. ~ '''[[Hrizip]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.1. - 31.1. ~ '''[[Fudbalska reprezentacija Estonije]]'''}} *{{legend|#800000|1.2. - 15.2. ~ '''[[Logor Stara Gradiška]]'''}} *{{legend|#4C6099|16.2. - 28.2. ~ '''[[Islamizacija Albanije]]'''}} *{{legend|#E34230|1.3. - 15.3. ~ '''[[Eurosong 2002.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.3. - 31.3. ~ '''[[Fabije Plancijad Fulgencije]]'''}} *{{legend|#E34230|1.4. - 15.4. ~ '''[[Tvrđava Svetog Mihovila]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.4. - 30.4. ~ '''[[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.]]'''}} *{{legend|#E34230|1.5. - 15.5. ~ '''[[Novogrčka književnost]]'''}} *{{legend|#E34230|16.5. - 31.5. ~ '''[[Bleach (manga)|''Bleach'' (manga)]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.6. - 15.6. ~ '''[[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.]]'''}} *{{legend|#F5F5DC|16.6. - 30.6. ~ '''[[Lezbejka]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.7. - 15.7. ~ '''''[[Compsognathus]]'''''}} *{{legend|#E34230|16.7. - 31.7. ~ '''"[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]"'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 15.8. ~ '''[[Karl XII od Švedske]]'''}} *{{legend|#E34230|16.8. - 31.8. ~ '''[[Catwoman]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 15.9. ~ '''[[Dmitrij Šostakovič]]'''}} *{{legend|#50C878|16.9. - 30.9. ~ '''[[Fauna Australije]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.10. - 15.10. ~ '''[[Moskva]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.10. - 31.10. ~ '''[[Aldo Manucije]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 15.11. ~ '''[[Surinam]]'''}} *{{legend|#E34230|16.11. - 30.11. ~ '''''[[Asteroid City]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 15.12. ~ '''[[Zajn al-Abidin]]'''}} *{{legend|#E34230|16.12. - 31.12. ~ '''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|''Smrt Djevojčice sa žigicama'' (film)]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2023. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|0}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2024.|2024.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#AAD0FF|1.1. - 16.1. ~ '''[[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci|FIBA Svjetsko prvenstvo]]'''}} *{{legend|#E34230|16.1. - 31.1. ~ '''[[Pjesma Eurovizije]]'''}} *{{legend|#E34230|1.2. - 15.2. ~ '''[[Pjesma Eurovizije 2022.]]'''}} *{{legend|#E34230|16.2. - 29.2. ~ '''''[[Dog Day Afternoon]]'''''}} *{{legend|#E34230|1.3. - 15.3. ~ '''''[[Bitange i princeze]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|16.3. - 31.3. ~ '''[[Ling tosite sigure]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.4. - 15.4. ~ '''[[Pier Paolo Pasolini]]'''}} *{{legend|#E34230|16.4. - 30.4. ~ "'''[[Smells Like Teen Spirit]]'''"}} *{{legend|#E34230|1.5. - 15.5. ~ '''''[[Stalker (film)|Stalker]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[EHF Euro 2024.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 15.6. ~ '''[[Jean Cocteau]]'''}} *{{legend|#50C878|16.6. - 30.6. ~ '''''[[Gryposaurus]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.7. - 15.7. ~ '''[[Sjeverna Koreja]]'''}} *{{legend|#E34230|16.7. - 31.7. ~ '''[[The Zone of Interest (film)|''The Zone of Interest'' (film)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 15.8. ~ '''[[Falco]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.8. - 31.8. ~ '''[[Mathieu Kérékou]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 15.9. ~ '''[[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|Finale FIFA SP 2018.]]'''}} *{{legend|#E34230|16.9. - 30.9. ~ '''''[[Groundhog Day]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 15.10. ~ '''[[Renato Guttuso]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.10. - 31.10. ~ '''[[Fudbalska reprezentacija Turske]]'''}} *{{legend|#E1A95F|1.11. - 15.11. ~ '''[[Singapur]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.11. - 30.11. ~ '''[[Kraftwerk]]'''}} *{{legend|#800000|1.12. - 15.12. ~ '''[[Crni talas]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.12. - 31.12. ~ '''[[AFC Azijski kup 1984.]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2024. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|2}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|9}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|5}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|0}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2025.|2025.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#AAD0FF|1.1. - 16.1. ~ '''[[UEFA Euro 2024.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.1. - 31.1. ~ '''[[Vilim Horvaj]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.2. - 15.2. ~ '''[[Lumbago]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.2. - 28.2. ~ '''[[Nikola Kovačević – Čudnovski]]'''}} *{{nowrap|{{legend|#800000|1.3. - 15.3. ~ '''[[Masakri nad Albancima u Balkanskim ratovima]]'''}}}} *{{legend|#bfe0bf|16.3. - 31.3. ~ '''[[Dikembe Mutombo]]'''}} *{{legend|#50C878|1.4. - 15.4. ~ '''''[[Scelidosaurus]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|16.4. - 30.4. ~ '''[[Ludwig Wittgenstein]]'''}} *{{legend|#800000|1.5. - 15.5. ~ '''[[Komunistička partija Jugoslavije tokom Velike čistke|KPJ tokom Velike čistke]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.]]'''}} *{{legend|#E34230|1.6. - 15.6. ~ '''[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|"Epizoda 9" (''BiP'', S1)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.6. - 30.6. ~ '''[[Antun Augustinčić]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E1A95F|1.7. - 15.7. ~ '''[[Mount Everest]]'''}} *{{legend|#800000|16.7. - 31.7. ~ '''[[Malački Sultanat]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 15.8. ~ '''[[Phil Ochs]]'''}} *{{legend|#800000|16.8. - 31.8. ~ '''[[Tjesnačka naselja]]'''}} *{{legend|#AAD0FF|1.9. - 15.9. ~ '''[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|Rukomet na OI 2020. (M)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.9. - 30.9. ~ '''[[Vlajko Begović]]'''}} *{{legend|#800000|1.10. - 15.10. ~ '''[[Sook Ching]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.10. - 31.10. ~ '''[[Frutiger Aero]]'''}} *{{legend|#800000|1.11. - 15.11. ~ '''''[[Fin de siècle]]'''''}} *{{legend|#DCDCDC|16.11. - 30.11. ~ '''[[Raynaudov fenomen]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.12. - 15.12. ~ '''''[[Age of Mythology]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|16.12. - 31.12. ~ '''[[Osamu Dazai]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2025. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|6}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|8}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|4}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2026.|2026.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34230|1.1. - 16.1. ~ '''[[Dora (festival)|''Dora'' (festival)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.1. - 31.1. ~ '''[[Jakov Kranjčević]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.2. - 15.2. ~ '''[[The Oregon Trail (1985)|''The Oregon Trail'' (1985)]]''' }} *{{legend|#800000|16.2. - 28.2. ~ '''[[Shōnan-tō]]''' }} *{{legend|#E34230|1.3. - 15.3. ~ '''''[[L'Île mystérieuse]]'''''}} *{{legend|#4C6099|16.3. - 31.3. ~ '''[[Tradicionalna misa]]'''}} *{{legend|#E34230|1.4. - 15.4. ~ '''''[[Kaze no Tani no Naushika]]'''''}} *{{legend|#E34230|16.4. - 30.4. ~ '''''[[Vargtimmen]]'''''}} *{{legend|#E34230|1.5. - 15.5. ~ '''''[[Ningen Shikkaku]]'''''}} *{{legend|#AAD0FF|16.5. - 31.5. ~ '''[[EHF Euro 2026.]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.6. - 15.6. ~ '''[[Mary Wollstonecraft Shelley]]'''}} *{{legend|#50C878|16.6. - 30.6. ~ '''[[Patuljasti troprsti ljenjivac]]'''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#E34230|1.7. - 15.7. ~ '''''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'''''}} *{{legend|#E1A95F|16.7. - 31.7. ~ '''[[Panama]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.8. - 15.8. ~ '''[[Zabel Jesajan]]'''}} *{{legend|#E34230|16.8. - 31.8. ~ '''''[[Straume]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|1.9. - 15.9. ~ '''[[Arvydas Sabonis]]'''}} *{{legend|#50C878|16.9. - 30.9. ~ '''[[Harpija (ptica)]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.10. - 15.10. ~ '''[[Pavle Pavlović]]'''}} *{{legend|#50C878|16.10. - 31.10. ~ '''[[Koraljivor]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|1.11. - 15.11. ~ '''''[[Ori and the Blind Forest]]'''''}} *{{legend|#bfe0bf|16.11. - 30.11. ~ '''[[Sevasti Qiriazi]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|1.12. - 15.12. ~ '''[[Armand Duplantis]]'''}} *{{legend|#DCDCDC|16.12. - 31.12. ~ '''''[[Ori and the Will of the Wisps]]'''''}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2026. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|3}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|7}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|3}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} === [[Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2027.|2027.]] (24) === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend|#50C878|1.1. - 16.1. ~ '''[[Mezokarnivor]]'''}} *{{legend|#bfe0bf|16.1. - 31.1. ~ '''[[Suicid Osamua Dazaija]]'''}} *{{legend||1.2. - 15.2. ~ }} *{{legend||16.2. - 28.2. ~ }} *{{legend||1.3. - 15.3. ~ }} *{{legend||16.3. - 31.3. ~ }} *{{legend||1.4. - 15.4. ~ }} *{{legend||16.4. - 30.4. ~ }} *{{legend||1.5. - 15.5. ~ }} *{{legend||16.5. - 31.5. ~ }} *{{legend||1.6. - 15.6. ~ }} *{{legend||16.6. - 30.6. ~ }} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | *{{legend||1.7. - 15.7. ~ }} *{{legend||16.7. - 31.7. ~ }} *{{legend||1.8. - 15.8. ~ }} *{{legend||16.8. - 31.8. ~ }} *{{legend||1.9. - 15.9. ~ }} *{{legend||16.9. - 30.9. ~ }} *{{legend||1.10. - 15.10. ~ }} *{{legend||16.10. - 31.10. ~ }} *{{legend||1.11. - 15.11. ~ }} *{{legend||16.11. - 30.11. ~ }} *{{legend||1.12. - 15.12. ~ }} *{{legend||16.12. - 31.12. ~ }} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{bar box |title = Izabrani članci - 2027. godina |titlebar=#ddd |left1=Kategorija |right1=Članaka |float=right |bars = {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Geografija|Geografija]]|#E1A95F|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biologija|Biologija]]|#50C878|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Povijest/Historija|Povijest/Historija]]|#800000|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Biografije|Biografije]]|#bfe0bf|1}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Društvo|Društvo]]|#F5F5DC|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Umjetnost i kultura|Umjetnost i kultura]]|#E34230|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Filozofija i teologija|Filozofija i teologija]]|#4C6099|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Sport|Sport]]|#AAD0FF|0}} {{bar pixel|[[Wikipedija:Istaknuti članci#Tehnika i nauka|Tehnika i nauka]]|#DCDCDC|0}} {{bar pixel|'''Ukupno:'''||'''24}} }} |} {{-}} [[Kategorija:Arhiva istaknutih članaka| *]] egy7h75rxucysi6bvc7wp7iavgtlqjp 0 109953 42715719 42706145 2026-11-01T21:35:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715719 wikitext text/x-wiki {{Infokutija oružani sukob | sukob = Građanski rat u Siriji | slika = Syrian Civil War map (November 24, 2023).svg | opis_slike = Vojna situacija u Siriji: {{legend|#ebc0b3|Sirijska vlada}}{{legend|#cdecc9|Pobunjeničke snage}}{{legend|#DAA520|Kurdi}}{{legend|#b4b2ae|ISIL}} | vreme = [[15. mart]] [[2011]]. - [[8. decembar]] [[2024.]] | mesto = [[Sirija]] | uzrok = | teritorija =Nepromenjene | rezultat = •pad režima Bašara al asada • pobeda sirijske opozicije | strana1 = {{flag|Sirija}} <br /> [[Vojska Sirije|Oružane snage Sirije]]: <br /><center> • [[Vojska Sirije|Armija Sirije]] <br /> • [[Sirijska ratna mornarica]]<br /> • [[Sirijska ratna avijacija]]<br /> • [[Sirijska republikanska garda]]</center><br />[[Šabiha]] <br /> [[Datoteka:Hezbollah_Flag.jpg|22px|border]] [[Hezbolah]]<ref>[http://www.worldnewstribune.com/2012/07/29/irans-hizbullah-sends-more-troops-to-help-assad-storm-aleppo-fight-sunnis/ Iran’s Hizbullah sends more troops to help Assad storm Aleppo, fight Sunnis | World Tribune] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160331165817/http://worldnewstribune.com/2012/07/29/irans-hizbullah-sends-more-troops-to-help-assad-storm-aleppo-fight-sunnis/ |date=2016-03-31 }}, Pristupljeno 31. 3. 2013.</ref><br />'''Vojna podrška:''' <br /> {{flag|Iran}}<ref>{{cite web|author=Saeed Kamali Dehghan |url=http://www.guardian.co.uk/world/2012/may/28/syria-army-iran-forces |title=Syrian army being aided by Iranian forces |publisher=Guardian |date= |accessdate = 30. 8. 2012.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nowlebanon.com/NewsArchiveDetails.aspx?ID=364902 |title=Iranian Guards, Mahdi Army troops enter Syria’s Druze Mountain |publisher=Nowlebanon.com |date = 15. 2. 2012|accessdate = 30. 8. 2012}}</ref><br />{{flag|Rusija}}<br />'''Politička podrška:''' <br /> {{flag|Kina}}<br />{{flagicon|Severna Koreja}} [[Sjeverna Koreja|S. Koreja]]<br />{{flag|Libanon}}<br />{{flag|Irak}}<br /> {{flag|Alžir}}<br /> {{flag|Venezuela}} | strana2 ={{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Sirijski pobunjenici]]''' *[[Slobodna sirijska armija]] *[[Sirijska oslobodilačka armija]]<ref name="SLA">{{cite news |url=http://www.time.com/time/printout/0,8816,2106648,00.html/ |title=Syrian Rebels Plot Their Next Moves: A TIME Exclusive |work=TIME |date=11. 2. 2012 |archiveurl=https://archive.today/20121205012412/http://www.time.com/time/printout/0,8816,2106648,00.html/ |archivedate=2012-12-05 |access-date=2015-08-22 |dead-url=yes }}</ref> *[[Livaa Al-Umma]] '''Ekonomska i vojna pomoć:'''<br /> {{flag|Turska}}<ref name=CIASaid>{{cite web|last=Schmitt|first=Eric|title=C.I.A. Said to Aid in Steering Arms to Syrian Opposition|url=http://www.nytimes.com/2012/06/21/world/middleeast/cia-said-to-aid-in-steering-arms-to-syrian-rebels.html?pagewanted=all|accessdate = 4. 7. 2012|publisher=The New York Times|date = 21. 6. 2012}}</ref><br /> {{flag|Saudijska Arabija}} <small><ref name=CIASaid/><ref name=Exclusive>{{cite news|author=Justin Vela |url=http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/exclusive-arab-states-arm-rebels-as-un-talks-of-syrian-civil-war-7845026.html |title=Exclusive: Arab states arm rebels as UN talks of Syrian civil war |work=The Independent |date = 13. 6. 2012. |accessdate = 8. 7. 2012. |location=London}}</ref><ref name=RebelsAwait>{{cite news |last=Abouzeid |first=Rania |url=http://world.time.com/2012/06/22/opening-the-weapons-tap-syrias-rebels-await-fresh-and-free-ammo/ |title=Opening the Weapons Tap: Syria’s Rebels Await Fresh and Free Ammo |publisher=World.time.com |date=22. 6. 2012. |accessdate=8. 7. 2012. |archive-date=2012-08-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120828142935/http://world.time.com/2012/06/22/opening-the-weapons-tap-syrias-rebels-await-fresh-and-free-ammo/ |url-status=dead }}</ref></small><br /> {{flag|Katar}} <ref name=CIASaid/><ref name=Exclusive/><ref name=RebelsAwait/><br />{{flag|SAD}} <small>(logistika<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2012/06/21/world/middleeast/cia-said-to-aid-in-steering-arms-to-syrian-rebels.html?pagewanted=all|title=C.I.A. Said to Aid in Steering Arms to Syrian Opposition|work=[[Njujork tajms|New York Times]]|date = 21. 6. 2012.|accessdate = 13. 8. 2012.}}</ref> i strateške, obaveštajne informacije<ref name="Exclusive: Obama authorizes secret U.S. support for Syrian rebels">{{cite news|last=Hosenball|first=Mark|title=Exclusive: Obama authorizes secret U.S. support for Syrian rebels|url=http://www.reuters.com/article/2012/08/01/us-usa-syria-obama-order-idUSBRE8701OK20120801|accessdate=6. 8. 2012.|6=|agency=Reuters|date=1. 8. 2012.|archivedate=2012-08-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120802002457/http://www.reuters.com/article/2012/08/01/us-usa-syria-obama-order-idUSBRE8701OK20120801|deadurl=yes}}</ref></small><br />{{flag|Ujedinjeno Kraljevstvo}} <br /><small>(komunikaciona oprema)<ref>{{cite news|title=Syria conflict: UK to give extra £5m to opposition groups|url=http://www.bbc.co.uk/news/uk-19205204|accessdate = 11. 8. 2012.||agency=BBC|date = 10. 8. 2012.}}</ref></small><br /> |strana3={{flagicon image|Flag of the Islamic State in Iraq and the Levant.svg}} '''[[Islamska Država Irak i Levant|Islamska Država u Iraku i Levantu]]'''<small><ref name=Sunnifighters>{{cite news |url=http://www.theaustralian.com.au/news/world/sunni-fighters-bring-jihad-across-border/story-e6frg6so-1226405923591 |title=Sunni fighters bring jihad across border |work=The Australian |date=17. 2. 2012 |accessdate=8. 7. 2012 |first=Hala |last=Jaber |archive-url=https://web.archive.org/web/20120626024521/http://www.theaustralian.com.au/news/world/sunni-fighters-bring-jihad-across-border/story-e6frg6so-1226405923591 |archive-date=2012-06-26 |url-status=dead}}</ref><ref name=flowing>[http://articles.boston.com/2012-07-05/news/32553534_1_al-qaida-linked-sunni-insurgents-shiite-political-rivals-mosul Iraq says al-Qaida fighters flowing into Syria]{{dead link}}</ref><ref>{{cite web |url=http://world.time.com/2012/07/26/time-exclusive-meet-the-islamist-militants-fighting-alongside-syrias-rebels/#ixzz21jq5iPsN |title=TIME Exclusive: Meet the Islamist Militants Fighting Alongside Syria’s Rebels |publisher=World.time.com |date=26. 7. 2012 |accessdate=30. 8. 2012 |archive-date=2016-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160101233807/http://world.time.com/2012/07/26/time-exclusive-meet-the-islamist-militants-fighting-alongside-syrias-rebels/#ixzz21jq5iPsN |url-status=dead }}</ref></small> *[[El Nusra Front za Zaštitu Levanta]] *[[Iračka Al Kaida]] <ref name=flowing/><ref>{{cite web|last=Sherlock|first=Ruth |url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/syria/9396256/Al-Qaeda-tries-to-carve-out-a-war-for-itself-in-Syria.html |title=Al-Qaeda tries to carve out a war for itself in Syria |publisher=Telegraph.co.uk |date = 12. 7. 2012. |accessdate = 30. 8. 2012.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nytimes.com/2012/07/25/world/middleeast/al-qaeda-insinuating-its-way-into-syrias-conflict.html?pagewanted=1&_r=3&ref=world&src=me |title=Al Qaeda Taking Deadly New Role in Syria Conflict |publisher=Nytimes.com |date = 25. 7. 2012. |accessdate = 30. 8. 2012.}}</ref> *[[Fatah el Islam]] *Arar el Šam<ref>{{cite web|url=http://www.dailystar.com.lb/News/Middle-East/2012/Jul-31/182750-arab-islamist-fighters-eager-to-join-syria-rebels.ashx#axzz22DnnnVxi |title=Arab Islamist fighters eager to join Syria rebels |publisher=Dailystar.com.lb |date= |accessdate = 30. 8. 2012.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://in.reuters.com/article/2012/08/08/syria-crisis-idINL6E8J763T20120808 |title=Syria rebels see future fight with foreign radicals |publisher=In.reuters.com |date=8. 8. 2012. |accessdate=30. 8. 2012. |archivedate=2015-09-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150911225709/http://in.reuters.com/article/2012/08/08/syria-crisis-idINL6E8J763T20120808 |deadurl=yes }}</ref> *Sukur el Šam ---- '''[[Rožava]]''' - '''[[Kurdski Vrhovni Savet]]''' *[[Narodne odbrambene jedinice]] '''Vojna pomoć:''' <br /> {{flagicon|Kurdistan}} [[Irački Kurdistan]]<ref>{{cite news|title=Iraqi Kurdistan training Syrian Kurds|url=http://english.al-akhbar.com/content/iraqi-kurdistan-training-syrian-kurds|accessdate=31. 7. 2012.|newspaper=Al Akhbar|date=31. 7. 2012.|archivedate=2013-07-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130728084544/http://english.al-akhbar.com/content/iraqi-kurdistan-training-syrian-kurds|deadurl=yes}}</ref> *[[Pešmerga]]<ref>{{cite news|title=Syrian Kurds given military training in northern Iraq, says Barzani|url=http://www.todayszaman.com/newsDetail_getNewsById.action?newsId=287475|accessdate=27. 7. 2012.|newspaper=[[Zaman (novine)|Zaman]]|date=27. 7. 2012.|archivedate=2012-07-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120728103521/http://www.todayszaman.com/newsDetail_getNewsById.action?newsId=287475|deadurl=yes}}</ref> |komandant1= {{flagicon|Sirija}} '''[[Bašar el Asad]]'''<br /><small>[[Predsednik Sirije]]</small><br />{{flagicon|Sirija}} '''[[Vael Nader el Halki]]'''<br /><small>Premijer</small><br />{{flagicon|Sirija}} '''[[Rijad Farid Hidžab]]'''<br /><small>Premijer (23. jun 2012. - 6. avgust 2012.)<ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-18338093|title=Syria's Assad names Riad Hijab as new prime minister|work=[[Bi-Bi-Si njuz|BBC News]]|date = 6. 6. 2012.|accessdate = 15. 8. 2012.}}</ref><br />{{flagicon|Sirija}} '''[[Fad Jasim el Frej]]'''<br />Ministar odbrane<br />{{flagicon|Sirija}} '''[[Davud Radžiha]]''' † <br />Ministar odbrane (avgust 2011. - jul 2012.)<br />{{flagicon|Sirija}} '''[[Ali Abdalah Ajub]]'''<br />Načelnik generalštaba<br />{{flagicon|Sirija}} '''[[Maher el Asad]]'''<br />Komandant Republikanske garde Sirije<br />{{flagicon|Sirija}} '''[[Aser Šavkat]]''' †<br />Zamenik ministra odbrane (septembar 2011. - jul 2012.)<br />{{flagicon|Sirija}} '''[[Ali Mamluk]]'''<br />Ministar za nacionalnu bezbednost<br />{{flagicon|Sirija}} '''[[Rustum Gazaleh]]'''<br />Uprava političke bezbednosti<br />{{flagicon|Sirija}} '''[[Muhamed el Šar]]'''<br />ministar unutrašnjih poslova<br />{{flagicon|Sirija}} '''[[Valid Mualem]]'''<br />Ministar spoljnih poslova<br />{{flagicon|Sirija}} '''[[Hišam Bahtijar]]''' †<br />Šef obaveštajne službe (do jula 2012.)<br />{{flagicon|Sirija}} '''[[Hasan Turkmani]]''' †<br />zamenik predsednika (do jula 2012.)<br />{{flagicon|Iran}} [[Kasem Sulejmani]]<br />komandant Kodsa |komandant2={{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Abdul Baset Sejda]]'''<br />[[Sirijsko nacionalno veće|Predsednik sirijskog nacionalnog veća]]<br />{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Burhan Galjun]]'''<br />Bivši predsednik SNV (avgust 2011. - jun 2012.)<br />{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Rijad el Asad]]'''<br />Komandant Slobodne armije Sirije<br />{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Mustafa al-Šeik]]'''<br />Komandant Visokog vojnog saveta Slobodne armije Sirije<br />{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Ahmed Hidžazi]]'''<br />Načelnik generalštaba Slobodne armije Sirije<br />{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Ali el Bajanouini]]'''<br />Vođa [[Muslimanska braća|Muslimanskog bratstva]]<br />{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Haitam el Maleh]]'''<br />Vođa saveta poverenika revolucije<br />{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Abdul Razak Tlas]]'''<br />Komandant [[bataljon Faruk|bataljona Faruk]]<br />{{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} '''[[Abdul Halim Kadam]]'''<br />Zamenik predsednika Sirije (mart 1984. - jun 2005.)<br />{{flagicon|LBY}} '''[[Magdi el Harati]]'''<br />Komandant Livaa el Uma<ref name=Mahdi>{{cite news|last=Karadsheh|first=Jomana|title=Libya rebels move onto Syrian battlefield|url=http://edition.cnn.com/2012/07/28/world/meast/syria-libya-fighters/index.html|accessdate = 28. 7. 2012.|newspaper=CNN|date = 28. 7. 2012.}}</ref><br /> |komandant3= {{flagicon image|Flag of the Islamic State in Iraq and the Levant.svg}} [[Abu Bakr el Bagdadi]] ---- {{flagicon|Kurdistan}} '''[[Salih Muslim]]'''<br />Šef partije Kurdske demokratske unije<br />{{flagicon|Kurdistan}} '''[[Abdul Hakim Bašar]]'''<br />Šef Kurdskog nacionalnog veća<br /> |snaga1={{flagicon|Sirija}} [[Vojska Sirije|Oružane snage Sirije]] (na vrhuncu moći)<br />'''110.000'''<ref>{{cite news | url=http://www.reuters.com/article/2013/03/17/us-syria-crisis-uprising-idUSBRE92G06420130317 | title=From teenage graffiti to a country in ruins: Syria's two years of rebellion | work=Reuters | date=17. 3. 2013. | access-date=2015-08-22 | archivedate=2013-04-05 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20130405093239/http://www.reuters.com/article/2013/03/17/us-syria-crisis-uprising-idUSBRE92G06420130317 | deadurl=yes }}</ref><br />{{flagicon|Sirija}} [[Šabiha]](milicija)<br />'''10.000'''<br />oko '''11000''' [[oklopna vozila|oklopnih vozila]]<br />preko '''4800''' [[Artiljerijsko oruđe|artiljerijskih oruđa]]<br />'''1130''' [[jurišni top|samohotki]]<br />'''500''' [[Višecevni bacač raketa|VRL]]<br />preko '''4200''' [[Protivvazduhoplovna odbrana|PVO sistema]]<br />oko '''750''' aviona<br />oko '''210''' helikoptera |snaga2={{flagicon image|Flag of Syria 2011, observed.svg}} [[Slobodna sirijska armija]]</small><br />'''50.000'''<br /><ref name="test">[http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/west-suspends-aid-for-islamist-rebels-in-syria-underlining-their-disillusionment-with-those-forces-opposed-to-president-bashar-alassad-8998891.html West suspends aid for Islamist rebels in Syria, underlining their disillusionment with those forces opposed to President Bashar al-Assad], West suspends aid for Islamist rebels in Syria, underlining their disillusionment with those forces opposed to President Bashar al-Assad</ref> |snaga3={{flagicon|Kurdistan}} Kurdske milicije <br /> '''35,000'''<br /><ref name="automatski generisano1">[http://www.dailystar.com.lb/News/Middle-East/2013/Dec-27/242372-kurdish-militia-has-35000-fighters-spokesman.ashx#axzz2oNa3sbT8 Kurdish militia has 35,000 fighters: spokesman], Kurdish militia has 35,000 fighters: spokesman.</ref> |gubici1= |gubici2= }} '''Sirijski građanski rat''' ({{lang-ar|الحرب الأهلية السورية}}) ili '''Sirijska kriza''' ({{lang-ar|الأزمة السورية}}) je trenutni [[Rat|oružani sukob]] koji se od proljeća [[2011]]. vodi u [[Sirija|Siriji]], okvirno između snaga vlade predsjednika [[Bašar al-Asad|Bašara al-Asada]] na jednoj i više skupina [[Insurekcija|pobunjenika]] na drugoj strani. Ubrzo nakon njegovog izbijanja, u rat su se umiješale sve [[Regionalna sila|regionalne sile]] ([[Iran]], [[Izrael]], [[Saudijska Arabija]] i [[Turska]]), evropske [[Velesila|velesile]] ([[Francuska]], [[Njemačka]] i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]), te [[Sjedinjene Države]] i [[Rusija]], zbog čega je poprimio dimenziju [[Rat preko posrednika|posredničkog sukoba]]. Dvije glavne međunarodne frakcije su provladina na čelu s [[Moskva|Moskvom]] i [[Teheran]]om, dok su na protivničkoj pobunjeničkoj strani [[Zapadni svijet|zapadne]] i [[Arapske zemlje Perzijskog zaljeva|zaljevske zemlje]]. Uloga nekih drugih aktera, poput [[Katar]]a, Turske, [[Irak]]a i [[Rožava|Rožave]], varirala je tokom rata ili je miješanog tipa. Uzroci sukoba su višestruki i dijele se na interne i eksterne. Unutrašnji uključuju političke, ideološke i etničko-vjerske podjele, ekonomske i društvene probleme, a vanjski su val [[Arapsko proljeće|Arapskog proljeća]], snabdijevanje pobunjenika [[oružje]]m i opremom, te prelijevanje [[Irački građanski rat (2014–)|sukoba]] iz susjednog Iraka. Ključan uzrok izbijanja oružanog krvoprolića predmetom je oprečnih i pojednostavljenih tumačenja dva sukobljena tabora. Pobunjenički odnosno zapadni tvrdi da se radi o reakciji na vojno-policijsko gušenje mirnih prosvjeda, autoritativnu vlast i kršenje ljudskih prava. Kritičari ovih interpretacija ističu da su se među pobunjenicima ponajviše profilirale radikalne [[Sunizam|sunitsko]]-[[Islamizam|islamističke]] i [[Takfirizam|takfirijske]] frakcije, daleke od demokratskih načela, te da se velik broj demonstranata nakon izbijanja krvoprolića zapravo priključio vladinoj strani. S druge strane, službeni [[Damask]] sa saveznicima inzistira da je oružana pobuna potaknuta i orkestrirana izvana, što je isto kritizirano uz opaske da pobunjenici nisu mogli brzo i lako zauzeti brojne urbane centre bez potpore lokalnog stanovništva. Na globalnom planu, najviše se ističe geostrateški položaj Sirije kao [[mediteran]]ske saveznice istočnjačkih sila, karike u planiranim energetskim projektima, te njen odnos prema regionalnim silama. Početne vojne operacije od [[2011]]. vođene su između vladine [[Sirijska arapska armija|Sirijske arapske armije]] i formacija [[Slobodna sirijska armija|Slobodne sirijske armije]], s bazama u susjednim državama. Glavna pobunjenička žarišta bila su područja oko [[Homs]]a, [[Hama|Hame]] i Damaska u unutrašnjosti zemlje, tradicionalno naklonjenih [[Muslimansko bratstvo|Muslimanskom bratstvu]], odnosno granične zone uz Tursku, Izrael i [[Jordan]], država iz kojih su dobivali direktnu pomoć. Godine [[2013]]. dolazi do raskola među pobunjenicima i primat preuzimaju [[Salafizam|salafističke]] grupe udružene u [[Islamski front (Sirija)|Islamski front]], dok se istovremeno na sjeveru zemlje formira etnički [[Kurdi|kurdska]] autonomija [[Rožava]]. Godine [[2014]]. dolazi do saveza [[Salafistički džihadizam|salafističko-džihadističkih]] sirijskih i iračkih grupa koje uspostavljaju [[Islamska Država Irak i Levant|Islamsku Državu Iraka i Levanta (ISIL)]] i brzo zauzimaju velika, ali slabo naseljena područja istočne Sirije i zapadnog Iraka. Iste godine intervenciju protiv ove grupe započinju SAD sa saveznicima, uz odobrenje službenog [[Bagdad]]a odnosno protivljenje Damaska. Relativnu pat-poziciju na terenu [[2015]]. mijenja [[Ruska intervencija u Siriji|ruska intervencija]] i tokom sljedeće tri godine ISIL biva poražen, vladine snage vraćaju većinu teritorija, a istočno od [[Eufrat]]a kontrolu preuzima Rožava uz pomoć zapadnih saveznika. Sirijski građanski rat imao je dalekosežne lokalne i međunarodne posljedice. Jedan je od najdužih i najsmrtonosnijih ratova [[21. vijek]]a, s više stotina hiljada poginulih, ranjenih i raseljenih. Šteta prouzročena ratnim razaranjima broji se u stotinama milijardi [[USD]], teško su stradali brojni gradovi, a došlo je i do [[kulturocid]]a odnosno uništavanja [[Stari vijek|drevne]] i [[islam]]ske kulturne baštine, naročito u [[Palmira|Palmiri]] i [[Alep]]u. Rat je doveo do velikih regionalnih i globalnih tenzija [[Hladni rat|hladnoratovskog tipa]], prouzročio je [[Evropska migrantska kriza|izbjegličko-migrantsku krizu]] u [[Evropa|Evropi]], te seriju [[Terorizam|terorističkih napada]] po zapadnoevropskim, ruskim, iranskim i turskim gradovima. == Historija == [[Datoteka:Bashar al-Assad (cropped).jpg|thumb|Sirijski predsjednik Bašar al-Asad]] Nakon velikog broja uspjelih i neuspjelih [[puč]]eva kao i poraza u rat s [[Izrael]]om Sirija u trenutku kada [[Hafez al-Asad]] pučem preuzima vlast [[1970]] nitko nije očekivao da će on tamo mnogo vremena ostati, a kamo li politički stabilizirati Siriju, vladati 30 godina i potom biti nasljeđen od sina Bašara. Nakon 35 godina mirne vladavine porodice Asad 2005. godine dolazi do početka neočekivanog hladnog rata [[SAD]]a sa Sirijom kada [[George W. Bush]] naređuje zamrzavanje diplomatskih odnosa i početak financiranja sirijske opozicije, dok početak stvaranja i financiranja opozicijske televizije imena Barada pada u 2009. godinu. Na jesen te godine sirijska policije je otkrila operaciju američkog unošenja novca, dok je već ranije otkrila koordiniranu organizaciju [[London]]-[[Washington]] što je sve izašlo u javnost zahvaljujući [[Wikileaks]] <ref>{{Cite web |title=WikiLeaks: U.S. secretly backed Syria opposition |url=http://www.cbsnews.com/stories/2011/04/17/politics/washingtonpost/main20054781.shtml |access-date=2012-02-07 |archivedate=2012-05-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120520083432/http://www.cbsnews.com/stories/2011/04/17/politics/washingtonpost/main20054781.shtml |deadurl=yes }}</ref>, ali je zapadnim medijima ignorirano. Na kraju pod utjecajem tih operacija i revolucija u arapskim državama tijekom zime 2010-11 dolazi do prve napukline u sirijskom političkom sistemu krajem januara 2011., ali niti poziv na demonstracije 22.2.2011. Reformističke stranke Sirije sa sjedištem u [[SAD]], a podržanom od njega i [[Izrael]]a, ne dovodi do pobune, ali svi novinari javljaju o društvenoj zaglušujućoj tišini pred eksploziju. === SAD 2007 === Krajem 2006. godine u američkoj vladi dolazi do rasprave tko predstavlja veću opasnost za američku politiku na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Da li su to sunitski ekstremisti koji vrše većinu napada na američku vojsku u Iraku ili Šiiti kojima "upravlja" potencijalno nuklearni [[Iran]]. Tu raspravu će na kraju dobiti Saudijska politička struja pa predsednik [[George W. Bush]] 10.1.2007. drži govor u kojem kaže:''Sirijski i Iranski režim dopuštaju teroristima da koriste njihov teritorij za ulazak u Irak. Mi ćemo prekinuti njihovu podršku i mi ćemo uništiti mrežu koja daje napredno oružje našim neprijateljima u Iraku" Po novinskom tekstu koji je objavio za istražiteljstko novinarstvo bezbroj puta nagrađeni [[Seymour Hersh]] 5.3.2007. tokom ranije spomenutih rasprava postignut je dogovor Saudijske Arabije i SADa u 4 osnovne točke: * 1) [[Izrael]]u će biti garantirana sigurnost od strane sunitskih vlada * 2) [[Hamas]] će se odmaknuti od Irana i Sirije i postići dogovor s Fatahom (dogovor postignut 2011) * 3) [[SAD]] će raditi sa sunitskim narodima da zaustavi napredovanje Šiita * 4) [[Saudijska Arabija]] će dati novac i logistiku za slabljenje Sirijske vlade U sklopu tog sporazuma Saudijska Arabija je obećala prestanak sunitskih terorističkih napada na Amerikance rječima: "Mi smo stvorili taj pokret i mi ga kontroliramo. Nije da mi ne želimo da [[Safalisti]] bacaju bombe, nego samo da ih usmjerimo na [[Hezbolah]], Iračke Šiite, Iran i [[Sirija|Siriju]] ako nastavi raditi s Hezbolahom i [[Iran]]om.<ref>[http://www.newyorker.com/reporting/2007/03/05/070305fa_fact_hersh?currentPage=all Is the Administration’s new policy benefitting our enemies in the war on terrorism?]</ref> == Ustanak == [[Datoteka:Huge demonstration in Homs against Al Assad regime.jpg|thumb|Protuvladine demonstracije u [[Homs]]u 18.4. 2011.]] Do otvorene pobune protiv sirijske vlade dolazi [[15.3.]][[2011]]. demonstracijama u nekoliko manjih sirijskih gradova. U pokušaju smirivanja situacije predsjednik [[Bašar al-Asad]] je pokušao dati ustupke demonstrantima, ali to nije dovelo do smirivanja situacije pa je [[vlada]] prešla na metodu mrkve i batine to jest s jedne strane je davala političke ustupke od kojih najveći postaje ukidanje izvanrednog stanje dok je s druge strane poslala vojsku da uguši nemire. Slično kao i u praktički istovremenom [[Rat u Libiji|Libijskom ratu]] za razliku od ostalih "mirnih arapskih revolucija" u ovoj pobuni "nenaoružani" demonstranti to jest civili su pružili oružani otpor što je dovelo do žrtava na obje strane iako je zbog neusporedivo bolje naoružanosti sirijske vojske odnos ubijenih vojnika nasuprot "civila" oko jedan na prema šest <ref name="news.bbc.co.uk">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/from_our_own_correspondent/9470481.stm How cameras hidden in pens outflanked Syrian regime]</ref> .Zavisno od interpretacija borbe između vojske i [[Demonstracija|demonstranata]] ili gušenje civilnih demonstracija se vode više od 45 dana, a sjedište bune je postao Daraa sirijski grad na granici s [[jordan]]om. Bez obzira na nemire ili pobunu što je zavisno od interpretacija sirijska vlada navodno kontrolira situacija zbog navodne potpune lojalnosti vojske i zbog navodne podrške većine stanovnika tako da su ove "demonstracije" mnogo manje nego slične u Egiptu, Tunisu, Jemenu i slično <ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-13193210 Syria: Can Assad defeat the protesters?]</ref>, ali one se besprekidno nastavljaju i nastavljaju tako da će u prvih 7 meseci pobune biti ubijeno manje 3500 osoba <ref>{{Cite web |title=UN says death toll in Syrian uprising tops 3,000 |url=http://www.cbsnews.com/stories/2011/10/14/ap/middleeast/main20120404.shtml |access-date=2011-12-09 |archivedate=2011-12-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111209080001/http://www.cbsnews.com/stories/2011/10/14/ap/middleeast/main20120404.shtml |deadurl=no }}</ref>, a dodatnih 680 <ref>{{Cite web |title=China, Russia vetoes thwart U.N. Security Council resolution on Syria |url=http://articles.cnn.com/2011-10-04/middleeast/world_meast_syria-unrest_1_bashar-ja-afari-president-bashar-security-council/2?_s=PM:MIDDLEEAST |access-date=2011-11-03 |archivedate=2011-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111120133603/http://articles.cnn.com/2011-10-04/middleeast/world_meast_syria-unrest_1_bashar-ja-afari-president-bashar-security-council/2?_s=PM:MIDDLEEAST |deadurl=yes }}</ref> i 1150 <ref>[http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/fisk/robert-fisk-assads-army-remains-defiant-as-it-buries-its-dead-2375963.html Robert Fisk: Assad's army remains defiant as it buries its dead]</ref> žrtava će biti sirijski vojnici. Taj broj žrtava će se svakog meseca dodatno povećavati tako da će tokom ljeta 2012 ili preciznije 17 meseci od narasti do broja od 18.000 poginulih.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-19329637 Syria envoy says Assad resignation is up for discussion]</ref> == Internet revolucije == Slično kao i u ostalim arapskim revolucijama 2010-11 [[internet]], [[mobitel]]i i slično igraju veliku ulogu u prenošenju "istine" o "krvoločnom" gušenju pobune iako ostaje teško objašnjivo kako snimke borbi dolaze na internet kada ga je [[Sirija]] kao i ranije [[Rat u Libiji|Libija]] blokirala, a slično se dogodilo i s mobitelima. Službena objašnjenja pobunjenika se po tom pitanju kreću od korištenja stranih mobitela (s stranim telefonskim brojevima) za slanje snimaka, preko posjedovanja satelitski telefona do raznih drugih "neobičnih" trikova. Bez obzira na više no upitan način slanja snimaka, one su od respektabilnih novinskih organizacija potvrđene kao istinite kao što su istinite i snimke navodnih rođaka koji u najboljem sovjetskom [[propaganda|propagandističkom]] stilu slave smrt svojih voljenih osoba jer su dali život za "slobodu" <ref name="news.bbc.co.uk"/>. Tek će početkom 2012 priča o internet revoluciji dobiti svoj završni deo kada počinju izlaziti na površinu informacije da su telekomunikacijsku opremu pobunjenicima poklonile strane države koje podržavaju pobunu <ref name="dw.de">[http://www.dw.de/dw/article/0,,15737183,00.html Slobodna vojska Sirije: vojna sila ili obrana očajnika?]</ref> kao i potpuna priča o propagandnom ratu Al Jazeere protiv sirijske vlade koju iz protesta zbog medijskih manipulacija napuštaju obični radnici, ali i direktori.<ref>[http://rt.com/news/al-jazeera-loses-staff-335/ Al Jazeera exodus: Channel losing staff over ‘bias’]</ref><ref>{{Cite web |title=Al-Jazeera employees resign over the channel’s biased coverage |url=http://www.presstv.ir/detail/231366.html |access-date=2012-03-13 |archive-date=2012-03-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120314231203/http://www.presstv.ir/detail/231366.html |dead-url=yes }}</ref>. == Pobunjenici == [[Datoteka:2011-12-19 SNC Members at first congress in Tunis (iPhone).jpg|thumb|Sastanak lidera Sirijskog Nacionalnog Savjeta u Tunisu]] Nakon više od 6 meseci nemira u Siriji pobunjenici su se u skladu s zapadnim zahtjevima i po primjeru danom tokom [[Rat u Libiji|rata u Libiji]] organizirali u nekoliko skupina. Internacionalno najvažnija od tih skupina je postala ona od sirijskih državljana koji su i pre pobune živjeli izvan Sirije. Ta skupina nazvana [[Sirijski Nacionalni Savjet]] (SNS) <ref name="bbc.co.uk">[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-15665622 Syrian opposition split over key issues]</ref> je postala rado viđen gost u evropskim glavnim gradovima gdje zahtjeva "humanitarnu intervenciju" u libijskom stilu, a početkom 2012. će u istom stilu biti priznata od [[Velika Britanija|Velike Britanije]] kao legitimni predstavnik "sirijskog naroda" <ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2012/feb/24/saudi-arabia-backs-arming-syrian-opposition Saudi Arabia backs arming Syrian opposition]</ref>. Druga pobunjenička skupina se organizirala pod imenom [[Nacionalni Koordinacijski Komitet]] (NKK) <ref name="bbc.co.uk"/> unutar Sirije, ali njena važnost i utjecaj su trenutačno upitni pošto on zahtjeva pregovore o reformama s vladom i žestoko se protivi zapadnoj vojnoj intervenciji tako da je na zapadu ovaj komitet medijski ignoriran. Trenutačno postoji praktički ratno stanje između NKK i SNS pošto prvi smatraju svaku organizaciju koja se zalaže za zapadnu vojnu intervenciju izdajničkom <ref name="bbc.co.uk"/> i američkim vazalom. Treća organizirana pobunjenička skupina je takozvana [[Sirijska Slobodna Armija]] <ref name="bbc.co.uk"/> koja vrši vojne operacije protiv Sirijske vlade. Formalno ova pobunjenička vojska koja se prezentira u zapadnim medijima kao armija sastavljena od dezertera dobiva besplatno oružje to jest oružje koje su neimenovani "dobročinitelji" kupili za nju i koje je potom prošvercano preko granice u Siriju. Do sada je potvrđeno da ona dobiva oružje iz [[Libanon]]a <ref name="dw.de"/><ref name="ReferenceA">[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-15905970 Syria slowly inches towards civil war]</ref> (službeno potvrđeno od ministra obrane Libanona <ref>{{Cite web |title=Suspicious cargo from US lands in Beirut |url=http://presstv.com/detail/225422.html |access-date=2012-02-07 |archive-date=2012-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120207172442/http://presstv.com/detail/225422.html |dead-url=yes }}</ref>), [[Irak]]a <ref name="independent.co.uk">[http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/fisk/robert-fisk-exile-dreams-of-a-bloodless-return-after-a-life-spent-opposing-assad-regime-6267702.html Robert Fisk: Exile dreams of a bloodless return after a life spent opposing Assad regime]</ref>, [[Jordan]]a i [[Turska|Turske]] gdje se nalazi njen formalni zapovednik Rijad Al-Asad <ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-15875399 Syrian rebel leader waiting in Turkey]</ref> kao i sjedište SNSa. Sirijska vlada se trenutačno neuspešno pokušava boriti protiv ovog scenarija koji nalikuje na onaj u Afganistanu pre 30 godina miniranjem svoje granice kako bi sprečila dostavu oružja pobunjenicima <ref name="ReferenceA"/> čijih paravojnika ima između 7.000 i 15.000 <ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-13855203 Guide: Syria Crisis]</ref><ref>[http://www.trust.org/alertnet/news/syria-risks-civil-war-sanctions-pointless--turkey Syria risks civil war, sanctions pointless -Turkey]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Bez obzira na činjenicu da ovaj "ustanak" traje duže od godinu dana mediji nekih zapadnoevropskih država su priznali da sirijska vlada uživa početkom 2012. godine podršku velikog dela svoga stanovništva <ref>[http://www.dw.de/dw/article/0,,15707545,00.html Ruski poker oko Sirije]</ref><ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-16978238 Analysis: Syria's complex and bloody crisis]</ref><ref>[http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2012/jan/17/syrians-support-assad-western-propaganda Syrians support Assad and Western propaganda]</ref><ref>{{Cite web |title=Bombings, bombardments kill across Syria |url=http://www.reuters.com/article/2012/02/10/us-syria-idUSTRE81912V20120210 |access-date=2012-02-10 |archivedate=2012-02-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120211041621/http://www.reuters.com/article/2012/02/10/us-syria-idUSTRE81912V20120210 |deadurl=yes }}</ref> tako da se ne očekuje brzi kraj borbi bez obzira na navodno postojanje [[Velika Britanija|britanskih]] i [[katar]]skih specijalnih jedinica koje pomažu pobunjenike <ref>[http://www.ansa.it/web/notizie/rubriche/topnews/2012/02/10/visualizza_new.html_77417590.html Mosca,in Siria forze speciali Gb e Qatar]</ref><ref name="index.hr">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/politicko-rjesenje-malo-sutra-sad-i-francuska-sirijske-pobunjenike-snabdijevaju-oruzjem/602016.aspx Političko rješenje malo sutra SAD i Francuska pobunjenike snabdijevaju oružjem]</ref> koji u drugoj polovici 2012. godine dobivaju i najmodernije protuavionsko oružje <ref>[http://rt.com/news/syria-rebels-aircraft-manpad-732/ Missiles for Syrian rebels: Smuggled Manpads may end up in extremist hands]</ref>. Tu pomoć kao i onu od 10.000 paravojnika naoružanih i organiziranih od strane zapadnih velesila na teritorijima Turske i Libanona Zlatko Dizdarević ambasador [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u [[Jordan]]u početkom 2012. godine smatra dovoljnim razlogom što pobunjenici odbijaju ikakve pregovore o miru i što će se u sledećim mesecima situacija dodatno pogoršavati pošto sirijska vlada i njoj lojalna vojska iz libijskih događaja znaju što ih čeka u slučaju poraza pa će se boriti do kraja.<ref>Zlatko Dizdarević:Sirijska drama, Novi List 25.2.2012., Pogled str.17</ref> Neuspeh te jednogodišnje borbe protiv vlade bez obzira na vojnu pomoć i američke zloglasne paravojske imena [[Blackwater]] <ref>[http://rt.com/news/stratfor-syria-regime-change-063/ WikiLeaked: Ex-Blackwater ‘helps regime change’ in Syria]</ref> je unutar od zapada podržanog SNSa čiji svi čelnici žive u inozemstvu doveo početkom 2012 do delomičnog raspada pokreta kada naturalizirani francuski državljanin [[Burhan Ghalioun]] podnosi ostavku na predsedničku dužnost zajedno s većim brojem važnijih članova iz "frustracije" na razvoj događaja.<ref>[http://www.aljazeera.com/video/middleeast/2012/03/201231863010494648.html Syrian opposition groups form new coalition]</ref> On će biti zamjenjen s naturaliziranim švedskim državljaninom [[Abdulbaset Sieda|Abdulbaset Siedom]] što na proljeće dovodi do strateških promjena po pitanju pobunjenika pošto osim pojačane isporuke oružja [[Saudijska Arabija]] je javno izjavila u maju 2012. da će početi isplaćivati plaće pobunjenicima s ciljem da potpomogne dezertiranje iz sirijske vojske <ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2012/jun/22/saudi-arabia-syria-rebel-army Saudi Arabia plans to fund Syria rebel army]</ref>. U sklopu pobunjeničkih jedinica se bore i [[plaćenik|plaćenici]] s područja bivše Jugoslavije koji imaju platu od 500 [[evro|evra]] dnevno <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/184341/Default.aspx Marinko Krešić, predsjednik udruge ‘Hrvatski generalski zbor’: Assada ruši i stotinu hrvatskih bojovnika]</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/184340/Od-Oluje-do-Alepa--tko-je-sve-u-rovu.aspx Od Oluje do Alepa - tko je sve u rovu?]</ref>. === Pobunjenički glasnogovornici === Pobunjenike u javnim nastupima pred zapadnim medijima predstavljaju osobe više no upitne prošlosti. Prva od njih je bivša francuskinja Bassma Kodmani koja je 2005 postala direktor inicijative za arapsku reformu pod kontrolom američkog generala i bivšeg predsedničkog savetnika Brent Scowcrofa i također bivšeg američkog predsedničkog savetnika [[Zbigniew Brzezinski|Zbigniew Brzezinskog]], nakon čega je prešla na mesto direktora Académie Diplomatique Internationale pod kontrolom bivšeg šefa francuske tajne službe Jean-Claude Cousserana. Drugi javni predstavnik SNSa je Ausama Monajed koji se danas javlja iz [[Washington D.C.|Washingtona]], a koji je stari protivnik sirijske vlade zbog čega je godine proveo u zatvoru. Početkom 21 veka on postaje direktor ilegalne sirijske Barada Televizije koju financira SADa i tokom predsjednikovanja [[George W. Bush]] rado viđen gost u najvišim diplomatskim krugovima tako da je bio pozvan i na ručak s američkim predsednikom. Treći važni glasogovornik SNSa je Radwan Ziadeh zaposlenik američkog think-thanka US Institute of peace. Po Wall Street Journalu on je ima početnu ulogu u povezivanju SADa sa sirijskom opozicijom 2005. godine. Ziadeh je postao dodatno poznat kao jedan potpisnika pisma (drugi su bili [[James Woolsey]] bivši [[CIA]] direktor, [[Karl Rove]] ...) iz početka 2012. kojim se poziva SAD da izvrši invaziju Sirije. Osim tih glasogovnornika kada se govori o događajima, žrtvama u Siriji najčešće se spominju i izvještaji od [[Sirijski opservatorij za ljudska prava|Sirijskog opservatorija za ljudska prava]] iz [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. Iza tog grandioznog imena se krije Rami Abdulrahman iz engleskog grada [[Coventry]]ja<ref>[http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2012/jul/12/syrian-opposition-doing-the-talking]</ref>. == Masakri == Nakon više od godinu dana ovog rata u kojemu veliku većinu poginulih čine muškarci u dobi za služenje vojske dolazi počekom proljeća do smanjivanja ratnih operacija. Razlog za to [[Washington Post]] je našao u činjenici da su pobunjenici potrošili većinu svoje vojne opremu do početka 2012, ali do promene dolazi na [[proljeće]] kada [[Suniti|sunitske]] absolutne monarhije počinju financirati kupovinu novog modernijeg oružja za pobunjenika. Posao dostave tog oružja pobunjenicima na sebe preuzima [[SAD]] i to vrši veoma uspešno tako da u prvoj polovici maja 2012. godine jedan od vođa pobunjenika se pohvalio rječima:''Neka područja su preplavljena oružjem'' <ref>[http://www.washingtonpost.com/world/national-security/syrian-rebels-get-influx-of-arms-with-gulf-neighbors-money-us-coordination/2012/05/15/gIQAds2TSU_story.html Syrian rebels get influx of arms with gulf neighbors’ money, U.S. coordination]</ref>. Dugoročna najznačajnija promena do koje dovodi novo oružje na terenu postaje događaj poznat po imenu Masakr u Houli tokom kojeg je ubijeno više od 100 osoba. Odgovornost za ovaj masakr su na početku međusobno prebacivali jedan na drugog pobunjenici i vlada. Po službenoj verziji događaja od strane pobunjenika od 25.5.2012. u mjestu [[Houla]] su održane ''mirne'' demonstracije na koje sirijska vojska otvara vatru, nakon čega ''mirni'' demonstranti odgovaraju istom mjerom.<ref name="kgmi.com">[http://kgmi.com/Syrian-forces-kill-50-in-Homs-province-opposition-/11461924?newsId=145349 Syrian forces kill 50 in Homs province: opposition group]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dok je s druge strane početna službena verzija vlade glasila da su pobunjenici napali policiju nakon čega je intervenirala [[vojska]] <ref name="kgmi.com"/>. Završni rezultat događaja u Houli oko čega se svi slažu će postati opći vojni napad na grad s korištenjem artiljerije i masakr 108 pre svega civila oko čije odgovornosti za smrt se prebacuje krivnja između pobunjenika koji su na početku bitke kontrolirali grad i vladinih snaga koje ga kontroliraju po završetku bitke. Nakon masakra [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Savet bezbednosti]] je u prvoj rečenici osudilo vladino bombardiranje Houlea,a u drugoj rečenici je osudilo pokolj civila po pitanju kojega nije navelo krivce.<ref>[http://www.rt.com/news/un-security-syria-houla-348/ UN Security Council issues statement condemning Houla Massacre]</ref>. U zapadnim medijima koji su na vijest o masakru odmah počeli s ratnom propagandom tako da [[BBC]] koristi slike Iračkog pokolja iz 2003 i "greškom" ih prezentira kao slike pokolja u Houli <ref>{{Cite web |title=BBC uses fake photo for Houla massacre |url=http://www.presstv.ir/detail/2012/05/29/243579/bbc-uses-iraq-photo-for-houla-massacre/ |access-date=2012-06-01 |archive-date=2012-06-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120601221220/http://www.presstv.ir/detail/2012/05/29/243579/bbc%2Duses%2Diraq%2Dphoto%2Dfor%2Dhoula%2Dmassacre/ |dead-url=yes }}</ref>, dok se [[CNN]] pita "Zašto Sirijska vlada ubija bebe ?" <ref>[http://edition.cnn.com/2012/05/31/opinion/ghitis-syria-killing-children/index.html?hpt=hp_t1 Why the Syrian regime is killing babies]</ref> ta izjava Veća bezbednosti je interpretirana kao odgovornost sirijske vlade za masakr iako će biti priznato da je samo 10-15 % osoba poginulo tokom bombardiranja nakon čega se odgovornost prebacila na vladinu [[paravojska|paravojsku]],a komisija Ujedinjenih Naroda za ljudska prava priznaje da jedine podatke o pokolju dobiva putem telefonske veze s neidentificiranim "povjerljivim izvorima".<ref name="rt.com">[http://www.rt.com/news/houla-massacre-un-syria-635/ ‘UN Commissioner report on Houla? But they only talk to Syrian opposition – by phone’]</ref>. Masakr će desetak dana kasnije dobiti kakav takav epitaf pošto je misija Ujedinjenih Naroda zaključila da je većina žrtava ubijena automatskim oružjem,a da nije bila rječ o artiljerijskoj vatri ili klanju kao što su pobunjenici (i zapadne vlade) tvrdile. Na kraju gotovo istovremeno s tim izvještajem njemački mediji će potvrditi da su u Houli pobunjenici izvršili pokolj civila lojalnih sirijskoj vladi <ref>[http://www.faz.net/aktuell/politik/neue-erkenntnisse-zu-getoeteten-von-hula-abermals-massaker-in-syrien-11776496.html Abermals Massaker in Syrien]</ref>, ali to je tada već postalo nevažno, potpuno ignorirano i zaboravljeno pošto je već došlo vreme za novi masakr <ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-18348201 New 'massacre' reported in Syria's Hama province]</ref>. Na kraju zbog toga masakra u zapadnim medijima nacionalno nepoznatih osoba, dok u onim drugima registriranim kao [[alaviti]] <ref name="rt.com"/> članice NATO saveza prekidaju diplomatske veze sa Sirijom i nagovještavaju potencijalni početak nove "humanitarne operacije" za spas nevinih žrtava u narodu "omraženog" režima čemu se žestoko protivi Rusija rječima: ''Što se [[Rat u Libiji|dogodilo u Libiji ?]] Što se [[Invazija Iraka 2003.|dogodilo u Iraku ?]] Da li su tamo stanovnici postali sigurniji ?''<ref>{{Cite web |title=No Libya-style scenario to bring down President Assad: Putin |url=http://www.presstv.ir/detail/2012/06/02/244216/no-libyalike-scenario-in-syria/ |access-date=2012-06-02 |archive-date=2012-06-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120606030650/http://www.presstv.ir/detail/2012/06/02/244216/no%2Dlibyalike%2Dscenario%2Din%2Dsyria/ |dead-url=yes }}</ref> Nakon ovoga masakra u Houli koji se "slučajno" poklopio s unapred dogovorenom sjednicom [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti UNa]] u prvoj polovici jula dolazi do reprize to jest masakra u Hami koji se također "slučajno" poklopio sa sjednicom [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti]] o stanju u Siriji <ref>[http://www.rt.com/news/syria-village-massacre-opposition-076/ New massacre in Syria amid UN Security Council talks]</ref>. S iskustvom prvog masakra mediji su bili mnogo pažljiviji pa već sljedećeg dana gotovo svi mediji javljaju da je taj "masakr" u stvarnosti bila bitka između pobunjenika i sirijske vojske u kojoj su ovi prvi bili poraženi.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-18829052 Syria unrest: Kofi Annan shocked at Tremseh 'atrocities']</ref><ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-18840535 Syria: Tremseh killings targeted rebels, UN says]</ref>. == Damask i Alepo == Tijekom mjeseca jula sirijski pobunjenici su izvršili napad na glavni grad [[Damask]] i glavni ekonomski grad [[Alepo]] koji su do tada bili pošteđeni ratnih razaranja i lojalni vladi. U strateškom smislu ovi napadi bez realne šanse za osvajanjem tih gradova imaju cilj postići rezultat sličan Tet ofenzivi tokom [[Rat u Vijetnamu|rata u Vijetnamu]] koja je završila vojnim porazom napadača, ali istovremeno i moralnom pobedom pošto je ojalačala moral, samopouzdanje gerilaca, a istovremeno slomila ono od vlade. Bitka za Damask će početi 15.7. i trajati će desetak dana nakon čega vlada ponovno ima potpunu kontrolu nad glavnim gradom. Vrhunac te bitke je bio bombaški napad na sirijsko vojno zapovjedništvo pri ćemu će biti ubijeni sirijski ministar obrane sa svojim zamenikom i šef tajne službe dok su ranjeni nacionalni sekretar [[Baath]] partije i ministar policije. Taj teroristički napad je dobio punu podršku [[SAD]]a rječima: ''podmetanje bombi nije nikakvo iznenađenje ni problem, s obzirom na akcije režima predsjednika Bašara al-Asada'' i ''teroristički napadi u Damasku doprinijeti ubrzanom prihvaćanju rezolucije o Siriji'' što je [[Rusija]] javno osudila rječima ''SAD otvoreno podržava terorizam pobunjenika'' <ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/dok-ban-kimoon-moli-za-zaustavljanje-pokolja-u-siriji-rusija-optuzuje-sad-da-podrzava-teroriste/627900.aspx dok Ban Kimoon moli za zaustavljanje pokolja u siriji rusija optužuje SAD da podržava teroriste]</ref>. Nekoliko dana nakon napada na [[Damask]] u trenucima kada je sirijska vlada premjestila snage za tamošnje uništavanje pobunjenika oni su napali i grad [[Alepo]] 19.7. gdje će se bitka neočekivano odužiti pošto vladine snage nisi bile u stanju duže od mesec dana izbaciti pobunjenike iz kvartova koje su osvojili. Praktički istovremeno s UN potvrdom da su iz "nepoznatih izvora" dobili teško oružje <ref>[http://www.israelnationalnews.com/News/News.aspx/158551 UN Confirms Syrian Rebels Have Heavy Weapons]</ref> u Alepu njihov predstavnik za Siriju [[Kofi Annan]] <ref>[http://www.rt.com/news/kofi-annan-steps-down-syria-envoy-704/ Kofi Annan resigns as Special Envoy to Syria]</ref> je podnio ostavku na svoj položaj. Koristeći kao [[casus belli]] ove pobunjeničke napade na vladi lojalne najveće sirijske gradove [[Europska Unija]] je izglasala nove sankcije protiv Sirije kojom obavezuje svoje članice da kontroliraju sve brodove i avione na putu u tu državu<ref>[http://www.nytimes.com/2012/07/24/world/europe/european-union-tightens-sanctions-on-syria.html?_r=1 European Union Tightens Sanctions]</ref> čime je [[de facto]] proglasila pomorsku i zračnu blokadu Sirije <ref>[http://www.kyivpost.com/content/russia-and-former-soviet-union/russia-fresh-eu-sanctions-on-syria-counterproducti.html Russia: fresh EU sanctions on Syria 'counterproductive']</ref>, dok je s druge strane [[Turska]] proglasila kopnenu blokadu. Našavši se u totalnom ratu kako bi smanjila broj svojih neprijatelja sirijska vlada je donesla odluku o davanju de facto autonomije [[Kurdi]]ma na području gde su većina, tako da sada njihova paravojska kontrolira njihova područja pod uvetom da ostanu neutralni u građanskom ratu. Ta autonomija je razbjesnila Tursku.<ref>[http://online.wsj.com/article/SB10000872396390443687504577563183350590066.html Ankara Alarmed by Syrian Kurds' Autonomy]</ref>. Malo više od četri mjeseca nakon ove ofenzive ili ako ćemo preciznije 22.11.2012. godine njihov pobunjenički komitet za promicanje dobrih i zabranu loših djela je pozivajući se na [[fatva|fatvu]] donio proglas kojim se ženama zabranjuje upravljanje motornim vozilima,a praktički istovremeno taj isti komitet je donio odluku o stvaraju religiozne policije zadužene za pozivanje ljudi na molitvu i kažnjavanje onih kojih se pozivu ne odazovu <ref>[http://www.globalresearch.ca/syria-the-liberated-zone-of-aleppo-religious-dictatorship-supported-by-france/5313355 Syria: The “Liberated Zone” of Aleppo: Religious Dictatorship Supported by France]</ref>. Ti "zakoni" su odmah stupili na snagu u područjima "oslobođenim" od strane pobunjenika. == Internacionalna reakcija == Po rećima [[Khaled Khoja|Khaleda Khoje]] predstavnika komiteta za vanjske poslove SNSa odmah nakon izbijanja pobune u Siriji ministar vanjskih poslova sunitskih [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] je posjetio Siriju s ponudom/zahtjevom za smjenom vlade kao što je to bio ranije učinio po pitanju [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] i [[Hosni Mubarak|Hosnija Mubaraka]] što će biti odbačeno u [[Damask]]u <ref name="independent.co.uk"/>. Od tog samog početka pobune praktički najvažniju ulogu su odigrale naftom bogate apsolutne zaljevske [[suniti|sunitske]] monarhije u svojoj podršci rušenju sekularne sirijske vlade dominirane [[šiiti]]ma dok su istovremeno dale vojnu i diplomatsku podršku sunitskoj vladi [[Bahrein]]a koja se bori protiv nenaoružane narodne pobune većinskih šiita <ref>[http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/fisk/robert-fisk-al-jazeera--15-years-in-the-headlines-6255811.html Robert Fisk: Al Jazeera - 15 years in the headlines]</ref>. Među njima najvažniju ulogu je preuzeo Katar sa svojim tv kanalom Al Jazeera <ref name="ReferenceB">[http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/robert-fisk-arab-leagues-roar-at-syria-shows-how-tiny-qatar-is-starting-to-flex-its-muscle-6261944.html Robert Fisk: Arab League's 'roar' at Syria shows how tiny Qatar is starting to flex its muscle]</ref>, a rezultat te kampanje postaje novembarsko izglasavanje od strane [[Arapska liga|arapske lige]] verovatno protuzakonitih sankcija Siriji kojima su se u glasovanju usprotivile jedino sekularne vlada [[Jemen]]a i [[Libanon]]a <ref name="ReferenceB"/>, dok je ona [[Irak]]a kojom dominiraju šiiti ostala neutralna. Također šiitski [[Iran]] koji nije član Arapske lige se po očekivanju žestoko protivi tim sankcijama protiv prijateljske države, ali njegov glas se nije mogao čuti. Na široj internacionalnoj sceni koja se u novembru iznenadno dodatno ugrijala sirijska vlada uživa podršku [[Kina|Kine]] i [[Rusija|Rusije]] dok zapadna evropa i [[SAD]] koje naoružavaju pobunjenike <ref name="index.hr"/> žele njen pad putem pobune ili "humanitarne intervencije" libijskog tipa <ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2011/oct/05/russia-china-veto-syria-resolution Russia and China veto UN resolution against Syrian regime]</ref> tako da su počeli bespilotnim letjelicama kršiti zračni prostor Sirije formalno radi špijuniranja pokreta sirijske vojske <ref>{{Cite web |title=Eskalacija sukoba: SAD poslale bespilotne letjelice u Siriju |url=http://www.dnevniavaz.ba/globus/svijet/80678-eskalacija-sukoba-sad-poslale-bespilotne-letjelice-u-siriju.html |access-date=2012-02-18 |archivedate=2012-02-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120221001344/http://www.dnevniavaz.ba/globus/svijet/80678-eskalacija-sukoba-sad-poslale-bespilotne-letjelice-u-siriju.html |deadurl=yes }}</ref>. Rezultat prvog rusko-kineskog veta u [[vijeće sigurnosti UN|vijeću sigurnosti UN-a]] postaje manje od dva meseca kasnije odluka o slanju najvažnijih delova ruske flote na čelu s jedinim nosačem aviona pred sirijsku obalu zbog "nepoznatih razloga" kao i istovremeni dolazak najmodernijeg nuklearnog američkog [[nosač aviona|nosača aviona]] pred tu istu obalu također službeno zbog "neodređenih razloga" <ref>{{Cite web |title=US carrier parks off Syrian coast |url=http://english.ruvr.ru/2011/11/24/60934471.html |access-date=2011-11-27 |archivedate=2011-11-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111127033538/http://english.ruvr.ru/2011/11/24/60934471.html |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=US carrier strike force enters Syrian waters. Russian carrier en route |url=http://www.debka.com/article/21521/ |access-date=2011-11-27 |archivedate=2011-11-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111127122105/http://www.debka.com/article/21521/ |deadurl=yes }}</ref>, a koji dan pre dolaska ovih brodova u zajedničkoj deklaraciji [[Brazil]], [[Indija]], [[Južna Afrika]], [[Kina]] i [[Rusija]] su osudile/zabranile svaki pokušaj promene vlade u Siriji vojnom intervencijom bez dopuštenja vijeća sigurnosti UNa kao i dali zahtev za istragu [[Rat u Libiji|NATO napada na Libiju]] <ref>[http://www.mid.ru/bdomp/brp_4.nsf/e78a48070f128a7b43256999005bcbb3/89a37436a9b44bc2442579530024c8d4!OpenDocument JOINT COMMUNIQUÉ ON THE OUTCOME OF THE MEETING OF BRICS DEPUTY FOREIGN MINISTERS ON THE SITUATION IN THE MIDDLE EAST AND NORTH AFRICA]</ref> === Savet bezbednosti === Razlika u načinu razmišljanja između pre svega zapadnih država na čelu s [[SAD]] i bogatih zaljevskih država koje guše vlastite pobune [[Šiiti|Šiita]] s jedne strane,a članica [[Šangajska organizacija za saradnju|Šangajske skupine]] s druge je postalo svima jasno na glasovanju u [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|savetu bezbednosti]] 5.2.2012. kada su ove druge uložile veto. Službeno stajalište [[Narodna Republika Kina|Kine]] i [[Rusija|Rusije]] je da one neće dopustiti izglasavanje rezolucije saveta bezbednosti koje bi dalo zeleno svetlo za invaziju Sirije, nakon ranijih zapadnih invazija [[Rat u Afganistanu|Afganistana]], [[Rat u Iraku|Iraka]] i [[Rat u Libiji|Libije]] <ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-16901701 Syria crisis: China defends veto of UN resolution]</ref><ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-16878214 Russia 'cannot support' UN Syria draft resolution]</ref>. Kao odgovor na to stajalište Rusije [[Saudijska Arabija]] koja podržava pobunjenike će joj nakon 2 godine rata ponuditi 15 milijardi američkih dolara i plinske povlastice u zamenu za odustajanje od veta u [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|savetu bezbednosti]] po pitanju rata u Siriji.<ref>{{Cite web |title=Exclusive: Saudi offers Russia deal to scale back Assad support - sources |url=http://www.reuters.com/article/2013/08/07/us-syria-crisis-saudi-russia-idUSBRE9760OQ20130807 |access-date=2013-08-07 |archivedate=2013-08-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130808074719/http://www.reuters.com/article/2013/08/07/us-syria-crisis-saudi-russia-idUSBRE9760OQ20130807 |deadurl=yes }}</ref>. Kao odgovor na veto u savetu bezbednosti [[SAD]] je najavio saradnju sa saveznicama bez uplitanja Ujedinjenih Naroda kako bi se "pomoglo" sirijskom narodu kao što se tokom [[Rat u Libiji|rata u Libiji]] "pomoglo" libijskom narodu.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-16896783 Syria crisis: Hillary Clinton calls UN veto 'travesty']</ref>. Same muslimanske države su suprotno od onog pokazanog u zapadnim medijima žestoko podjeljene po pitanju vojne intervencije koja bi "pomogla" sirijskom narodu. S jedne strane sunitski šeikati [[Perzijski zaljev|perzijskog zaljeva]] je žestoko podržavaju dok se s druge strane [[Organizacija islamske konferencije]] žestoko protivi <ref>{{Cite web |title=OIC opposes anti-Syria military action |url=http://www.presstv.ir/detail/226771.html |access-date=2012-02-15 |archive-date=2012-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120218001707/http://www.presstv.ir/detail/226771.html |dead-url=yes }}</ref>. Na kraju po pitanju glasovanja veliku ulogu je odigrala unutrašnja politika članica saveta bezbednosti s pravom veta !? Ruski premijer [[Vladimir Putin]] se natječe za predsednika Rusije tako da ja za njega gotovo političko samoubojstvo dopusti invaziju na prijateljsku sirijsku vladu i gubitak jedine mediteranske ruske vojne baze u predizborno vreme. S druge strane američki i francuski predsjednici imaju vlastite [[izbori|izbore]] 2012. godine, a za njih je poželjno rušenje "krvoločne" sirijske vlade brzom vojnom invervencijom što bi im donijelo dodatne izborne glasove <ref>[http://www.washingtonpost.com/blogs/the-fix/post/moammar-gaddafi-president-obama-and-the-2012-election/2011/10/20/gIQAIqJL0L_blog.html Moammar Gaddafi, President Obama and the 2012 election]</ref> kao što se dogodilo nakon [[Rat u Libiji|Rata u Libiji]] kada je nakon pobedničkog završetka vanjsku politiku [[Nicolas Sarkozy|Nicolasa Sarkozija]] podržalo 68 % ispitanih.<ref>{{Cite web |title=Poll: Sarkozy’s popularity up on crisis handling |url=http://www.dailystar.com.lb/News/International/2011/Nov-21/154679-poll-sarkozys-popularity-up-on-crisis-handling.ashx#axzz1lgj8agfC |access-date=2012-02-07 |archive-date=2012-01-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120126081218/http://www.dailystar.com.lb/News/International/2011/Nov-21/154679-poll-sarkozys-popularity-up-on-crisis-handling.ashx#axzz1lgj8agfC |dead-url=yes }}</ref>. == Turska == Bez obzira na više od 16 meseci borbi pobunjenici s [[vojna baza|vojnim bazama]] u Turskoj ne uspjevaju poraziti vladine snage, dok tursko stanovništvo svakog dana postoje sve više frustrirano zbog prisustva naoružanih pobunjenika u svom susjedstvu. To nezadovoljstvo će tokom ljeta 2012. rezultirati javnim demonstracijama protiv pobunjenika to jest ubojica <ref>[http://www.eurasianet.org/node/65844 Turkey: Syria Crisis Becoming Potent Domestic Issue]</ref> i njihovih vojnih baza u Turskoj. Nakon prvih demonstracija u augustu, one će biti ponovljene u manjem obliku i tokom septembra <ref>[http://www.nytimes.com/2012/09/17/world/europe/8-turkish-police-officers-killed-in-explosion.html?_r=1& Kurdish Separatists Suspected After 8 Turkish Police Officers Are Killed in Blast]</ref> dok istovremeno ispitivanje javnog mišljenja ukazuje na žestoko protivljenje Turaka napadu Turske na Siriju, bez obzira na potencijalnu zajedničku akciju s [[NATO]] savezom.<ref>[http://www.eurasianet.org/node/66033 Turkey: Public Support Low for Possible Fight Against Syria]</ref>. U takvoj situaciji protivljenja turskog stanovništva intervencije Turske u ovom ratu dolazi "iznenada" do zaoštravanja stanja kada tokom borbi pobunjenika podržanih od Turske i Sirije par [[granata]] ispaljenih od nepoznatih osoba pada na turski teritorij <ref>[http://www.nytimes.com/2012/10/04/world/middleeast/syria.html?pagewanted=2&_r=1&smid=tw-nytimes Turkey Strikes Back After Syrian Shelling Kills 5 Civilians]</ref>. Bez obzira na činjenicu da se ne zna tko je ispalio te granate u trenutku kada se [[Turska]] vlada suočava sa sve većim protivljenjem stanovništva dosadašnjoj politici ona donosi odluku o početku artiljerijskih napada na položaje sirijske vojske to jest otvoreno pomaže pobunjenike u graničnom području dok s druge strane [[SAD]] šalje vojne jedinice u [[Jordan]]. Pokušaj pobunjenika da masakrima izazovu vojnu intervenciju je bio neuspješan dok ovaj drugi u oktobru 2012 počinje donositi plodove u skladu s turskim planom iz ljeta 2012 koji govori o stvaranju tampon zone pod kontrolom pobunjenika na granici Sirije i Turske <ref>[http://www.trtbosanski.com/bs/news/detail/turska/1/ministar-davutoglu-odlazi-na-sastanak-vijeca-sigurnosti-/7718 Ministar Davutoglu odlazi na sastanak Vijeća sigurnosti] {{Dead link|date=October 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. U tako stvorenoj zoni širine između 20 i 80 kilometara s kojega je pobjeglo svo stanovništvo pobunjenici moraju dobivati baš sve iz Turske (oružje, vodu, hranu).<ref>[http://www.dw.de/turska-vlada-u-šahu/a-16305851 Turska vlada u šahu]</ref><ref>[http://www.business.hr/dogadjaji/sirijski-pobunjenici-zauzeli-grad-uz-tursku Sirijski pobunjenici zauzeli grad uz Tursku]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Pobunjenička vlada == Opće nezadovoljstvo financijera pobunjenika (pre svega: [[SAD]],[[Katar]],[[Turska]]) njihovim dotadašnjim vojnim neuspjesima i razjedinjenošću tokom dotadašnjih 20 meseci rata je rezultiralo sastankom u Kataru na kojem su osim raznih pobunjeničkih grupa sudjelovali predstavnici katarske i turske vlada. Tokom tog novembarskog sastanka pobunjeničke frakcije se formalno ujedinjuju u de facto pobunjeničku vladu pod predsjedanjem sunitskog [[imam]]a [[Moaz al-Khatib]]a <ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-20285898 Syria cleric Moaz al-Khatib to lead opposition]</ref>. Ta pobunjenička vlada je tada po libijskom scenariju odmah priznata od strane zaljevskih apsolutnih monarhija kao jedina sirijska vlada, dok će ju 12.11. [[arapska liga]] priznat kao jednu od postojećih sirijskih vlada. Priznanja te "vlade" kao jedine sirijske vlade na zapadu će početi s Francuskom 13.11.2012.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-20319787 Syria: France backs anti-Assad coalition]</ref> nakon čega su uslijedila priznanja i ostalih NATO članica. U pripremi stvaranja pobunjeničke vlade i pogotovo nakon toga države koje ih podržavaju su ubrzale njihovo naoružanje tako da je [[New York Times]] javio 24.3.2013. godine kako su oni dobili 160 transportnih aviona oružja pre svega krajem 2012. i početkom 2013. godine. Količina tog oružja po minimalnoj procjeni iznosi 3.500 tona,a pobunjenici su i dalje nezadovoljni bez obzira na ogromne količine dobivenog oružja jer potroše oko milion rundi municije svakih 14 dana. Oružje među kojima i ono iz [[Hrvatska|Hrvatske]] biva dostavljen putem aviona [[Jordan]]a, [[Katar]]a i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] do pobunjeničkih baza u [[Turska|Turskoj]] i Jordanu <ref>[http://www.nytimes.com/2013/03/25/world/middleeast/arms-airlift-to-syrian-rebels-expands-with-cia-aid.html?pagewanted=all&_r=0 Arms Airlift to Syria Rebels Expands, With Aid From C.I.A.]</ref>. Istovremeno dok tako stiže vojna pomoć pobunjenicima hrišćani žive u strahu od etničkog čišćenja koje će navodno izvršiti sunitski pobunjenici u slučaju pobjede <ref>[http://www.nytimes.com/2013/03/31/world/middleeast/wary-easter-weekend-for-syrian-christians.html?src=un&feedurl=http%3A%2F%2Fjson8.nytimes.com%2Fpages%2Fworld%2Fmiddleeast%2Findex.jsonp A Wary Easter Weekend for Christians in Syria]</ref>. == Hemijsko oružje == Od početka rata sve strane u sukobu su znale da [[Sirija]] može biti vlasnik određene količine [[hemijsko ratovanje|hemijskog oružja]] pošto je jedna od malog broja država koje nisu potpisivanjem međunarodne konvencije ograničile proizvodnju i korištenje tog tipa oružja masovnog uništenja. Do službene potvrde o postojanju tog oružja će doći nakon 16 meseci ratovanja kada sirijska [[vlada]] najavljuje da će koristiti hemijsko oružje u samoobrani protiv strane vojne invazije, ali ne i protiv pobunjenika <ref>[http://usatoday30.usatoday.com/news/world/story/2012-07-23/Syria-violence-rebels/56425402/1 Syria says it will use chemical weapons if attacked]</ref>. U odgovoru na tu službenu sirijsku izjavu [[SAD]] je najavio da će korištenje hemijskog oružja od strane vlade u ratu s pobunjenicima biti crvena linija nakon koje se može očekivati vojna intervencija.<ref>[http://www.washingtonpost.com/world/national-security/obama-issues-syria-red-line-warning-on-chemical-weapons/2012/08/20/ba5d26ec-eaf7-11e1-b811-09036bcb182b_story.html Obama issues Syria a ‘red line’ warning on chemical weapons]</ref>. Sledeći meseci po ovom pitanju prolaze u miru koji će trajati do proljeća i optužbi da je hemijsko oružje na kraju stvarno bilo upotrebljeno. Dok se vlada i pobunjenici tokom aprila počinju svađati o tome tko je koristio hemijsko oružje pre svega [[NATO]] države predvođene SAD-om optužuju bez konkretnog čvrstog dokaza <ref name="ReferenceC">[http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/syria-and-sarin-gas-us-claims-have-a-very-familiar-ring-8591214.html Syria and sarin gas: US claims have a very familiar ring]</ref> za korištenje hemijskog oružja sirijsku vladu koja na optužbe odgovara porukama "Jeste li vi ludi ?" <ref>[http://www.nytimes.com/2013/05/05/world/middleeast/obamas-vow-on-chemical-weapons-puts-him-in-tough-spot.html?pagewanted=all&_r=0 Off-the-Cuff Obama Line Put U.S. in Bind on Syria]</ref>. Do nove drastične promene po pitanju odgovornosti o korištenju hemijskog oružja dolazi 5.5. 2013. godine kada [[Carla Del Ponte]] članica UN komisije za Siriju izjavljuje na osnovu skupljenih dokaza da su hemijsko oružje koristili pobunjenici, dok za vladine snage nema konkretnih dokaza <ref>[http://rt.com/news/un-syria-rebels-chemical-weapons-854/ UN notes 'concrete suspicions' that Syrian rebels used chemical weapons]</ref>. Već sledećeg dana predsednik komisije će izjaviti da je Carla del Ponte pogrešila jer komisija nije zaključila da je itko koristio ovo oružje masovnog uništenja,a da će puni izvještaj biti predstavljen za mesec dana <ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-22428496 UN commission downplays claim Syria rebels used sarin]</ref>. Bez obzira na zapadno medijsko ignoriranje ili kritiziranje Carle Del Ponte sirijski pobunjenici će manje od mjesec dana kasnije biti uhvaćeni na turskom teritoriju s 2 kilograma teškim paketom napunjenim s plinom sarin to jest hemijskim oružjem.<ref>[http://www.rt.com/news/sarin-gas-turkey-al-nusra-021/ Turkey finds sarin gas in homes of suspected Syrian Islamists – reports]</ref> Bez obzira na sve te događaje komisija [[Ujedinjeni Narodi|Ujedinjenih Naroda]] neće izaći na teren u Siriju pošto [[Sirija]] odbija prihvatiti stručnjake iz [[Evropska unija|Evropske unije]] i [[SAD]]-a pošto njihove države matirjalno pomažu pobunjenike,a UN odbija u tim staviti ruske ili [[Kina|kineske]] stručnjake pošto njihovi stručnjaci "neće biti neutralni". Jedini komentar koji će komisija službeno dati glasi da je hemijsko oružje bilo upotrebljeno.<ref>[http://rt.com/news/syria-chemical-weapons-un-213/ UN fails to determine perpetrator of Syria chemical attacks, urges on-site inquiry]</ref>. Cela priča o korištenju hemijskom oružju koja počinje u aprilu 2013. godine izraelskim tvrdnjama da ga je vlada koristila će dobiti dodatne negativne konotacije kada izraelski avioni dvaput početkom maja bombardiraju Siriju. Takav razvoj događaja osuđuje [[Rusija|ruska]] vlada koja službeno izjavljuje zabrinutost korištenjem međunarodnih medija s ciljem pripremanja stanovništva zapadnih i arapskih država za invaziju Sirije, višemjesečnim odbijanjem UN rasprave o pobunjeničkom korištenju hemijskog oružja i najoštrije osuđuje [[izrael]]ske napade na Siriju <ref>[http://rt.com/politics/justify-intervention-syria-future-874/ Russia suspects international PR to justify use of force in Syria intervention]</ref>. Dok je razmišljanje ruske vlade vrlo jasno ono američke je mnogo nejasnije. S jedne strane [[SAD]] optužuje Siriju za korištenje hemijskog oružja,a s druge strane strahuje da će ono pasti u "pogrešne ruke" <ref>[http://www.iol.co.za/news/world/syria-s-weapons-could-fall-into-wrong-hands-1.1507667#.UYgROkd0cRQ Syria’s weapons ‘could fall into wrong hands’]</ref> ne objašnjavajući pri tome da li su ruke pobunjenika koje podržavaju pogrešne, a one vlade koju pokušavaju srušiti ispravne <ref name="ReferenceC"/>. == Uništenje hemijskog oružja == {{glavni|Napad kemijskim oružjem na Gutu 2013.}} Tokom ljeta 2013. godine u doba višemjesečnog napredovanja sirijske vojske vlada u Damasku je prihvatila da dođe u Siriji tim UN istražitelja kako bi istražio dotadašnje hemijske napade. Samo 3 dana nakon njihovog dolaska dolazi 21.8.2013. do [[Napad kemijskim oružjem na Gutu 2013.|velikog kemijskog napada u Guti]] kod Damaska na području gdje se po izvorima pobunjenika vode borbe <ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-23806491 Syria 'chemical attack': Distressing footage under analysis]</ref>. Nakon ovog napada istražitelji UN-a odustaju od istraživanje ranije dogovorenih ciljeva i preusmjeravaju se na područje novog napada. U sklopu mandata istražitelja UN-a završni izvještaj će samo potvrditi da li je do hemijskog napada došlo,a ne tko ga je izveo <ref name="theguardian.com">[http://www.theguardian.com/world/2013/sep/01/un-chemical-weapons-inspectors-investigation UN chemical weapons inspectors asked to speed up Syria investigation]</ref>. Gotovo odmah nakon napada [[SAD]] će optužiti Siriju za upotrebu hemijskog oružja protiv vlastitog stanovništva i najaviti kazneni vojni napad na snage sirijske vlade jer ima dokaze koji navodno dokazuju njenu krivicu. Na žalost po SAD nakon [[Rat u Iraku|američke invazije Iraka]] 2003. godine pod lažnim američkim optužbama za posjedovanje [[Oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]] tim navodnim dokazima se vrlo malo vjeruje u svijetu <ref name="theguardian.com"/>. Bez obzira na činjenicu da li je sirijska vlada upotrebila [[hemijsko oružje]] ili su to učinili pobunjenici stanovnici SAD-a su protiv napada na Siriju <ref>[http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/95021-anketa-vecina-amerikanaca-protiv-intervencije-u-siriji.html Anketa: Većina Amerikanaca protiv intervencije u Siriji]</ref>,a identično mišljenje prevladava i u Evropskoj uniji. Kako bi sirijska vlada sprečila američki napad ona prihvaća američko-[[Rusija|ruski]] sporazum o uništenju sirijskog hemijskog oružja postignut 14.9.2013. godine u [[Švajcarska|Švajcarskoj]] <ref name=BBC_Geneva1>{{cite web|last=Adams|first=Paul|title=Syria talks: Can US-Russia deal bring hope to Syria?|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-24096397|work=BBC|accessdate=20 September 2013|date=14 September 2013}}</ref><ref name=Tele_negotiations1>{{cite news|last=McElroy|first=Damien|title=America and Russia agree plan to 'eliminate' Syria's chemical weapons|url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/middleeast/syria/10309493/America-and-Russia-agree-plan-to-eliminate-Syrias-chemical-weapons.html|accessdate=20 September 2013|newspaper=Telegraph|date=14 September 2013}}</ref>. Nakon što je pobunjeničkim snagama postalo jasno da je sporazum spasio sirijsku vladu od američke vojne intervencije [[Slobodna sirijska armija]] se počela raspadati. Deo njenih brigada je prešao na stranu Al Nusre koja je deo [[Al Kaida|Al Kaide]] <ref>[http://www.washingtontimes.com/news/2013/sep/30/al-nusra-front-free-syrian-army-seize-border-cross/ Al Nusra Front, an al Qaeda branch, and the Free Syrian Army jointly seize border crossing]</ref>,a istovremeno je i otkazana poslušnost navodnoj sirijskoj pobunjeničkoj vladi u Turskoj <ref>{{Cite web |title=Thousands of Syrian Rebels Break From US-Backed SNC And Join Forces With Al Nusra Front, Call For Opposition To Be Reorganized Under Islamic Framework… |url=http://weaselzippers.us/2013/09/25/thousands-of-syrian-rebels-break-from-us-backed-snc-and-join-forces-with-al-nusra-front-call-for-opposition-to-be-reorganized-under-islamic-framework/ |access-date=2013-09-30 |archive-date=2013-09-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130925222804/http://weaselzippers.us/2013/09/25/thousands-of-syrian-rebels-break-from-us-backed-snc-and-join-forces-with-al-nusra-front-call-for-opposition-to-be-reorganized-under-islamic-framework/ }}</ref> dok je drugi deo Slobodne sirijske armije počeo pregovore sa sirijskom vladom o mirovnom sporazumu.<ref>[http://www.independent.co.uk/voices/comment/a-syrian-solution-to-civil-conflict-the-free-syrian-army-is-holding-talks-with-assads-senior-staff-8847615.html A Syrian solution to civil conflict? The Free Syrian Army is holding talks with Assad's senior staff]</ref>. == Povezano == * [[Rat u Libiji]] == Izvori == {{Reflist|colwidth=30em|refs=}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Syrian Civil War (2011-present)}} * [http://www.forum.tm/vijesti/pobjeda-nad-narucenim-porazom-1892 Zlatko Dizdarević bivši ambasador BiH u Siriji o tamošnjim predsjedničkim izborima 2014. godine] {{Građanski rat u Siriji}} [[Kategorija:Rat u Siriji| ]] [[Kategorija:2010-e]] [[Kategorija:Sirija]] [[Kategorija:Moderni ratovi]] [[Kategorija:Ratovi u Aziji]] 9l5245jjil3z0pox2d78zrfrzixu2pp 2 114847 42715700 42715554 2026-11-01T19:57:58Z Duma 16555 /* Gljive */ 42715700 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] * ''[[Vermivora]]'' {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] * [[Hlamidospora]] * [[Teliospora]] * [[Heterotalizam]] * [[Dikarion]] * [[Monokarion]] * [[Plazmogamija]] * [[Eciospora]] * [[Ecij]] * [[Peridij]] * [[Gleba]] * [[Kapilicij]] * [[Kukica]] * [[Homotalizam]] * [[Urediniospora]] * [[Pikniospora]] * [[Heterokarion]] * [[Kopčasta veza]] * [[Gasteroidna gljiva]] * [[Volva]] * [[Bazidiokarp]] * [[Radiotrofne gljive]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] * [[Anoksigena fotosinteza]] * [[Kriptogam]] * [[Zoospora]] * [[Gametangij]] * [[Zigospora]] * [[Oogonij]] * [[Arhegonij]] * [[Anteridij]] * [[Ombrofob]] * [[Haustorij]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] * [[Zooksantela]] * [[Insekti u medicini]] * [[Paučnjaci u medicini]] * [[Ekomorfi Anolisa]] * [[Intraspecijsko prepoznavanje]] * [[Digitigradno kretanje]] * [[Plantigradno kretanje]] * [[Oligoleksija]] * [[Polileksija]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] * [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]] * [[Kurzorijalna životinja]] * [[Hipoteza gradijenta stresa]] * [[Brahijacija]] * [[Ključna vrsta]] * [[Bioakumulacija]] * [[Biomagnifikacija]] * [[Paradoks planktona]] * [[Alfa raznolikost]] * [[Bogatstvo vrsta]] * [[Plastisfera]] * [[Mezopredator]] * [[Inkvilinizam]] * [[Krovna vrsta]] * [[Ekotop]] * [[Antitropsko rasprostranjenje]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] * [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]] * [[Hipoteza o Crvenom kralju]] * [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]] * [[Fenotipski disparitet]] * [[Evolutivna utrka u naoružanju]] * [[Avalonska eksplozija]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Filogenetska inercija]] * [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]] * [[Hipoteza dvorske lude]] * [[Potisak prošlosti]] * [[Autapomorfija]] * [[Komparativna biologija]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Fakultativno anaerobni organizam]] * [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]] * [[Sekundarna atmosfera]] * [[Paradoks slabog mladog Sunca]] * [[Prebiotička atmosfera]] * [[Anaerobna respiracija]] * [[Bakterijske ćelijske morfologije]] * [[Duboko vrijeme]] * [[Svijet pare]] * [[Htonska planeta]] * [[Hipotetski astronomski objekat]] * [[Blaneta]] * [[Planeta bez jezgre]] * [[Cirkulplanetarni disk]] * [[Emperipoleza]] * [[Kriptogram]] * [[Peripoleza]] * [[Trbušasti mišić lista]] * [[Entoza]] * [[Ispuštanje plinova]] * [[Lizogenija]] * [[Lizogen]] * [[Moron]] * [[Litički ciklus]] * [[Arbitrij]] * [[Profag]] * [[Mobilom]] * [[Prirodna kompetentnost]] * [[Pomoćni virus]] * [[Heterodont]] * [[Nehomologna rekombinacija]] * [[Polarna mutacija]] * [[Obrnuti tok elektrona]] * [[Fagoptoza]] * [[Mikrografija]] * [[Izbirljivi organizam]] * [[Obligatni anaerob]] * [[Zigotska indukcija]] * [[Paleoatmosfera]] * [[Zvjezdana atmosfera]] * [[Ameboflagelat]] * [[Nitrificirajuće bakterije]] {{div col end}} == Znakovi smrti == {{div col}} * [[Postmortalni interval]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] * [[Snotit]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} * [[Biološka ograničenja]] * [[Carrierovo ograničenje]] * [[Emeryjevo pravilo]] * [[Eichlerovo pravilo]] * [[Fosterovo pravilo]] * [[Jordanovo pravilo]] * [[Harrisonovo pravilo]] * [[Rosino pravilo]] * [[Renschovo pravilo]] * [[Lackov princip]] * [[Allenovo pravilo]] * [[Glogerovo pravilo]] * [[Rapoportovo pravilo]] {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} * [[Gigantotermija]] * [[Stenoterm]] * [[Heterotermija]] * [[Bradimetabolizam]] * [[Tahiaerobnost]] * [[Bradiaerobnost]] * [[Termolabilnost]] {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] * [[Odvikavanje od dojenja]] * [[Frugivori]] * [[Predacija sjemena]] * [[Melivorija]] * [[Planktivor]] * [[Nekrofagi]] * [[Autotrof]] * [[Hemolitoautotrof]] * [[Palinivor]] * [[Osteofagija]] * [[Plastivor]] * [[Fungivor]] * [[Radiosinteza (metabolizam)]] * [[Litotrof]] * [[Organotrof]] * [[Mezokarnivor]] * [[Kleptoparazitizam]] * [[Grabežljivi dinoflagelati]] * [[Krmna hrana]] * [[Autokanibalizam]] * [[Fakultativni parazit]] * [[Parazitizam]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' * ''[[Faunasphere]]'' * ''[[Platypus]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] * [[Romantizam u nauci]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' * [[Efekat recentnosti]] * [[Signor-Lippsov efekat]] * [[Jaz sauropoda]] * [[Paleoparazitologija]] * [[Arheoparazitologija]] {{div col end}} 85clpc7uugl8iq6c2y8oq1vpsbyf2g9 42715701 42715700 2026-11-01T19:58:21Z Duma 16555 /* Gljive */ 42715701 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] * ''[[Vermivora]]'' {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] * [[Hlamidospora]] * [[Teliospora]] * [[Heterotalizam]] * [[Dikarion]] * [[Monokarion]] * [[Plazmogamija]] * [[Eciospora]] * [[Ecij]] * [[Peridij]] * [[Gleba]] * [[Kapilicij]] * [[Kukica]] * [[Homotalizam]] * [[Urediniospora]] * [[Pikniospora]] * [[Heterokarion]] * [[Kopčasta veza]] * [[Gasteroidna gljiva]] * [[Volva]] * [[Bazidiokarp]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] * [[Anoksigena fotosinteza]] * [[Kriptogam]] * [[Zoospora]] * [[Gametangij]] * [[Zigospora]] * [[Oogonij]] * [[Arhegonij]] * [[Anteridij]] * [[Ombrofob]] * [[Haustorij]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] * [[Zooksantela]] * [[Insekti u medicini]] * [[Paučnjaci u medicini]] * [[Ekomorfi Anolisa]] * [[Intraspecijsko prepoznavanje]] * [[Digitigradno kretanje]] * [[Plantigradno kretanje]] * [[Oligoleksija]] * [[Polileksija]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] * [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]] * [[Kurzorijalna životinja]] * [[Hipoteza gradijenta stresa]] * [[Brahijacija]] * [[Ključna vrsta]] * [[Bioakumulacija]] * [[Biomagnifikacija]] * [[Paradoks planktona]] * [[Alfa raznolikost]] * [[Bogatstvo vrsta]] * [[Plastisfera]] * [[Mezopredator]] * [[Inkvilinizam]] * [[Krovna vrsta]] * [[Ekotop]] * [[Antitropsko rasprostranjenje]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] * [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]] * [[Hipoteza o Crvenom kralju]] * [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]] * [[Fenotipski disparitet]] * [[Evolutivna utrka u naoružanju]] * [[Avalonska eksplozija]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Filogenetska inercija]] * [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]] * [[Hipoteza dvorske lude]] * [[Potisak prošlosti]] * [[Autapomorfija]] * [[Komparativna biologija]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Fakultativno anaerobni organizam]] * [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]] * [[Sekundarna atmosfera]] * [[Paradoks slabog mladog Sunca]] * [[Prebiotička atmosfera]] * [[Anaerobna respiracija]] * [[Bakterijske ćelijske morfologije]] * [[Duboko vrijeme]] * [[Svijet pare]] * [[Htonska planeta]] * [[Hipotetski astronomski objekat]] * [[Blaneta]] * [[Planeta bez jezgre]] * [[Cirkulplanetarni disk]] * [[Emperipoleza]] * [[Kriptogram]] * [[Peripoleza]] * [[Trbušasti mišić lista]] * [[Entoza]] * [[Ispuštanje plinova]] * [[Lizogenija]] * [[Lizogen]] * [[Moron]] * [[Litički ciklus]] * [[Arbitrij]] * [[Profag]] * [[Mobilom]] * [[Prirodna kompetentnost]] * [[Pomoćni virus]] * [[Heterodont]] * [[Nehomologna rekombinacija]] * [[Polarna mutacija]] * [[Obrnuti tok elektrona]] * [[Fagoptoza]] * [[Mikrografija]] * [[Izbirljivi organizam]] * [[Obligatni anaerob]] * [[Zigotska indukcija]] * [[Paleoatmosfera]] * [[Zvjezdana atmosfera]] * [[Ameboflagelat]] * [[Nitrificirajuće bakterije]] {{div col end}} == Znakovi smrti == {{div col}} * [[Postmortalni interval]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] * [[Snotit]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} * [[Biološka ograničenja]] * [[Carrierovo ograničenje]] * [[Emeryjevo pravilo]] * [[Eichlerovo pravilo]] * [[Fosterovo pravilo]] * [[Jordanovo pravilo]] * [[Harrisonovo pravilo]] * [[Rosino pravilo]] * [[Renschovo pravilo]] * [[Lackov princip]] * [[Allenovo pravilo]] * [[Glogerovo pravilo]] * [[Rapoportovo pravilo]] {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} * [[Gigantotermija]] * [[Stenoterm]] * [[Heterotermija]] * [[Bradimetabolizam]] * [[Tahiaerobnost]] * [[Bradiaerobnost]] * [[Termolabilnost]] {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] * [[Odvikavanje od dojenja]] * [[Frugivori]] * [[Predacija sjemena]] * [[Melivorija]] * [[Planktivor]] * [[Nekrofagi]] * [[Autotrof]] * [[Hemolitoautotrof]] * [[Palinivor]] * [[Osteofagija]] * [[Plastivor]] * [[Fungivor]] * [[Radiosinteza (metabolizam)]] * [[Litotrof]] * [[Organotrof]] * [[Mezokarnivor]] * [[Kleptoparazitizam]] * [[Grabežljivi dinoflagelati]] * [[Krmna hrana]] * [[Autokanibalizam]] * [[Fakultativni parazit]] * [[Parazitizam]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' * ''[[Faunasphere]]'' * ''[[Platypus]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] * [[Romantizam u nauci]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' * [[Efekat recentnosti]] * [[Signor-Lippsov efekat]] * [[Jaz sauropoda]] * [[Paleoparazitologija]] * [[Arheoparazitologija]] {{div col end}} 9vao97wfo3ix3aclpf2whg5684d66y7 42715702 42715701 2026-11-01T19:58:36Z Duma 16555 /* Ekstremofili */ 42715702 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] * ''[[Vermivora]]'' {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] * [[Hlamidospora]] * [[Teliospora]] * [[Heterotalizam]] * [[Dikarion]] * [[Monokarion]] * [[Plazmogamija]] * [[Eciospora]] * [[Ecij]] * [[Peridij]] * [[Gleba]] * [[Kapilicij]] * [[Kukica]] * [[Homotalizam]] * [[Urediniospora]] * [[Pikniospora]] * [[Heterokarion]] * [[Kopčasta veza]] * [[Gasteroidna gljiva]] * [[Volva]] * [[Bazidiokarp]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] * [[Anoksigena fotosinteza]] * [[Kriptogam]] * [[Zoospora]] * [[Gametangij]] * [[Zigospora]] * [[Oogonij]] * [[Arhegonij]] * [[Anteridij]] * [[Ombrofob]] * [[Haustorij]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] * [[Zooksantela]] * [[Insekti u medicini]] * [[Paučnjaci u medicini]] * [[Ekomorfi Anolisa]] * [[Intraspecijsko prepoznavanje]] * [[Digitigradno kretanje]] * [[Plantigradno kretanje]] * [[Oligoleksija]] * [[Polileksija]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] * [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]] * [[Kurzorijalna životinja]] * [[Hipoteza gradijenta stresa]] * [[Brahijacija]] * [[Ključna vrsta]] * [[Bioakumulacija]] * [[Biomagnifikacija]] * [[Paradoks planktona]] * [[Alfa raznolikost]] * [[Bogatstvo vrsta]] * [[Plastisfera]] * [[Mezopredator]] * [[Inkvilinizam]] * [[Krovna vrsta]] * [[Ekotop]] * [[Antitropsko rasprostranjenje]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] * [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]] * [[Hipoteza o Crvenom kralju]] * [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]] * [[Fenotipski disparitet]] * [[Evolutivna utrka u naoružanju]] * [[Avalonska eksplozija]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Filogenetska inercija]] * [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]] * [[Hipoteza dvorske lude]] * [[Potisak prošlosti]] * [[Autapomorfija]] * [[Komparativna biologija]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Fakultativno anaerobni organizam]] * [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]] * [[Sekundarna atmosfera]] * [[Paradoks slabog mladog Sunca]] * [[Prebiotička atmosfera]] * [[Anaerobna respiracija]] * [[Bakterijske ćelijske morfologije]] * [[Duboko vrijeme]] * [[Svijet pare]] * [[Htonska planeta]] * [[Hipotetski astronomski objekat]] * [[Blaneta]] * [[Planeta bez jezgre]] * [[Cirkulplanetarni disk]] * [[Emperipoleza]] * [[Kriptogram]] * [[Peripoleza]] * [[Trbušasti mišić lista]] * [[Entoza]] * [[Ispuštanje plinova]] * [[Lizogenija]] * [[Lizogen]] * [[Moron]] * [[Litički ciklus]] * [[Arbitrij]] * [[Profag]] * [[Mobilom]] * [[Prirodna kompetentnost]] * [[Pomoćni virus]] * [[Heterodont]] * [[Nehomologna rekombinacija]] * [[Polarna mutacija]] * [[Obrnuti tok elektrona]] * [[Fagoptoza]] * [[Mikrografija]] * [[Izbirljivi organizam]] * [[Obligatni anaerob]] * [[Zigotska indukcija]] * [[Paleoatmosfera]] * [[Zvjezdana atmosfera]] * [[Ameboflagelat]] * [[Nitrificirajuće bakterije]] {{div col end}} == Znakovi smrti == {{div col}} * [[Postmortalni interval]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] * [[Snotit]] * [[Radiotrofne gljive]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} * [[Biološka ograničenja]] * [[Carrierovo ograničenje]] * [[Emeryjevo pravilo]] * [[Eichlerovo pravilo]] * [[Fosterovo pravilo]] * [[Jordanovo pravilo]] * [[Harrisonovo pravilo]] * [[Rosino pravilo]] * [[Renschovo pravilo]] * [[Lackov princip]] * [[Allenovo pravilo]] * [[Glogerovo pravilo]] * [[Rapoportovo pravilo]] {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} * [[Gigantotermija]] * [[Stenoterm]] * [[Heterotermija]] * [[Bradimetabolizam]] * [[Tahiaerobnost]] * [[Bradiaerobnost]] * [[Termolabilnost]] {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] * [[Odvikavanje od dojenja]] * [[Frugivori]] * [[Predacija sjemena]] * [[Melivorija]] * [[Planktivor]] * [[Nekrofagi]] * [[Autotrof]] * [[Hemolitoautotrof]] * [[Palinivor]] * [[Osteofagija]] * [[Plastivor]] * [[Fungivor]] * [[Radiosinteza (metabolizam)]] * [[Litotrof]] * [[Organotrof]] * [[Mezokarnivor]] * [[Kleptoparazitizam]] * [[Grabežljivi dinoflagelati]] * [[Krmna hrana]] * [[Autokanibalizam]] * [[Fakultativni parazit]] * [[Parazitizam]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' * ''[[Faunasphere]]'' * ''[[Platypus]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] * [[Romantizam u nauci]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' * [[Efekat recentnosti]] * [[Signor-Lippsov efekat]] * [[Jaz sauropoda]] * [[Paleoparazitologija]] * [[Arheoparazitologija]] {{div col end}} a21k9nbpxpdaah9gwtkba1aq8fhhdbq 0 116248 42715792 42673615 2026-11-02T05:20:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715792 wikitext text/x-wiki {{Planina | ime = Hill of Tara<br /> ''Cnoc na Teamhrach'' | slika = Tara stone.jpg | opis slike = ''[[Lia Fáil]]'' (Kamen sudbine) na Hill of Tara | Visina = 197 | Država / Pokrajina = [[County Meath]], {{flagcountry|IRL}} | Kordinate = {{Coord|53|34|39|N|6|36|43|W|display=inline,title}} }} '''Hill of Tara''' ({{lang-ga|'''Cnoc na Teamhrach'''}},<ref>[http://wikimapia.org/2629628/Hill-of-Tara-Teamhair-Cnoc-na-Teamhrach 'Hill of Tara / Teamhair / Cnoc na Teamhrach']</ref> '''''Teamhair''''' ili '''''Teamhair na [[Rí]]'''''; doslovno: "Brdo Tara") je naziv za brdo u [[Republika Irska|Irskoj]] smješteno u blizini rijeke [[Boyne]], između [[Navan]]a i [[Dunshaughlin]]a u [[County Meath|Grofoviji Meath]] u [[Leinster]]u. Predstavlja arheološki kompleks s brojnim drevnim spomenicima, a prema tradiciji je predstavljalo sjedište ''[[Árd Rí na hÉireann]]a'', odnosno Velikog kralja Irske. Dio historičara vjeruje da Tara nije bila pravo sjedište kraljevske vlasti, nego tek sakralno mjesto vezano uz rituale, dok drugi smatraju kako je takav status stekla tek zahvaljujući naknadnoj [[mitologija|mitologiji]].<ref>{{cite book|last=Comerford|first=R. V. |title=Ireland: Inventing the Nation|url=https://archive.org/details/ireland0000come|location=London|year=2003|pages=[https://archive.org/details/ireland0000come/page/20 21]}}</ref> == Slike == <gallery> Image:Sunset-hill-of-tara.jpg|Sumrak Image:High-cross-the-hill-of-tara.jpg|Veliki križ Image:Church-hill-of-tara.jpg|Crkva Image:Collinaditara.jpg|Vrh </gallery> == Povezano == * [[Druidi]] * [[Gamla Uppsala]] * [[Kraljevi Tare]] * [[Tara Mine]] == Izvori == {{Reflist|2}} == Literatura == * Raftery, Barry (1994) ''Pagan Celtic Ireland: The enigma of the Irish Iron Age''. London, [[Thames and Hudson]] * {{Citation | last = The Smithonian Staff | title = 10 Must-See Endangered Cultural Treasures | journal = Smithsonian | volume = 39 | issue = 12 | pages = 37 |date=March 2010 | url = http://www.smithsonianmag.com/travel/Endangered-Cultural-Treasures-The-Hill-of-Tara-Ireland.html | access-date = 2011-07-08 | archive-date = 2014-05-19 | archive-url = https://wayback.archive-it.org/all/20140519092854/http://www.smithsonianmag.com/travel/irelands-endangered-cultural-site-51845458/ | dead-url = yes }} - The Hill of Tara, Ireland, Where Kings Once Tread by Amanda Bensen * {{Citation | last = Newman, Conor | title = Misinformation, disinformation and downright distortion: the Battle to Save Tara 1999-2005 | journal = Uninhabited Ireland. Tara, the M3 and Public Spaces in Galway. Two essays by Conor Newman and Ulf Strohmayer. | pages = 59–102 | year = 2007 | url = http://hdl.handle.net/10379/1443}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Hill of Tara}} * [http://www.megalithicireland.com/Hill%20of%20Tara.htm Hill of Tara] at [http://www.megalithicireland.com/ Megalithic Ireland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210204061642/http://www.megalithicireland.com/ |date=2021-02-04 }} * [http://www.ancientworlds.net/aw/Places/Place/358045 Tara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125203552/http://www.ancientworlds.net/aw/Places/Place/358045 |date=2005-11-25 }} at [http://www.ancientworlds.net/ Ancient Worlds] * [http://www.knowth.com/tara-images.htm Aerial photos of the monuments] * [http://www.heritageireland.ie/en/MidlandsEastCoast/HillofTara/ Heritage of Ireland, Tara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080613154023/http://www.heritageireland.ie/en/MidlandsEastCoast/HillofTara/ |date=2008-06-13 }} * [https://web.archive.org/web/20061205093233/http://www.theboynevalley.com/hilloftara.php Boyne Valley Tourist Portal - Information on Tara] * [http://www.kingollamhfodhla.com/ King Ollamh Fodhla and The Great Feast of Tara] * [http://www.savetara.com/ Savetara.com - website opposed to building M3 motorway through Tara landscape] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301163712/http://www.savetara.com/ |date=2012-03-01 }} * [http://www.worldmonumentswatch.org/ World Monuments Fund's Watch List, including the Hill of Tara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090830033758/http://www.worldmonumentswatch.org/ |date=2009-08-30 }} * [http://wmf.org/watch2008/watch.php?id=S8351 The Hill of Tara page on the World Monuments Fund's 2008 Watch List of the 100 Most Endangered Sites] * [http://www.mythicalireland.com/ancientsites/tara/ The Hill of Tara page on Mythical Ireland] * [http://www.taracelebrations.org Gatherings celebrating the cycle of the year held on Tara] * [http://www.tara-trees.org Photos and descriptions of the trees on Tara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170924174649/http://tara-trees.org/ |date=2017-09-24 }} * [http://www.360eire.com/360eire/Laighean/ContaenaMi/Teamhair/Teamhair.html Virtual Tour from the Hill of Tara] {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Tara}} [[Kategorija:Brda u Irskoj]] [[Kategorija:Drevna Irska]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Irskoj]] pk4oygsrbwqkefcpy4ms9c3azuamysl 0 152445 42715661 42691180 2026-11-01T16:42:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715661 wikitext text/x-wiki {{Other people}} {{Infokutija muzičar |Ime = George Jones | |Slika = George Jones.jpg |Opis = Jones svira u [[Harrah's Metropolis]] u [[Metropolis (Illinois)|Metropolisu]], [[Illinois]], jun. 2002| |Background = solo_singer | |Ime_po_rođenju = George Glenn Jones | |Alias = No Show Jones<br />The Possum | |Rođenje = 12. septembar 1931,<br /> [[Saratoga (Texas)|Saratoga]], [[Texas]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |Smrt = {{Datum smrti i godine|2013|04|26|1931|09|12}} |Porijeklo= [[Vidor (Texas)|Vidor]], Teksas, SAD |Instrument = [[akustična gitara]]<br />[[vokali]] | |Žanr = [[country]] | |Zanimanje = [[pjevač]] | |Period= 1954–2013 |Diskografska_kuća= [[Starday Records|Starday]]<br />[[Mercury Records|Mercury]]<br />[[United Artists Records|United Artists]]<br /> [[Musicor Records|Musicor]]<br />[[Epic Records|Epic]]<br />[[MCA Nashville Records|MCA Nashville]]<br /> [[Asylum Records|Asylum]]<br />Bandit |Povezani_izvođači= [[Tammy Wynette]] |URL = [http://www.georgejones.com/home/ www.GeorgeJones.com] | }} '''George Glenn Jones''' ([[12. 9.|12. septembar]] [[1931]]. - [[26. 4.|26. april]] [[2013]]) je bio američki [[country]] pjevač poznat po nizu hitova, specifičnom glasu, kao i braku sa [[Tammy Wynette]]. Posljednjih 20 godina, za Jonesa se često koristo izraz "najveći živući country pjevač."<ref>{{Cite web |url=http://www.cmt.com/artists/az/jones_george/bio.jhtml |title=CMT.com : George Jones : Biography<!-- Bot generated title --> |access-date=2012-04-04 |archive-date=2015-02-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150218114302/http://www.cmt.com/artists/george-jones/biography/ |url-status=dead}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20160102114600/http://www.georgejones.com/ Official Website] * [http://www.hestoppedlovinghertoday.com/ A Tribute to the Greatest Country Song of All Time] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120723061405/http://hestoppedlovinghertoday.com/ |date=2012-07-23 }} * [http://www.myspace.com/banditrecordsgeorgejones Official MySpace] * [http://www.georgejonessausage.com/ George Jones Country Sausage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031008205257/http://www.georgejonessausage.com/ |date=2003-10-08 }} * [http://www.banditrecords.com/ Record Label] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060402193232/http://banditrecords.com/ |date=2006-04-02 }} * [http://www.countrymusichalloffame.org/full-list-of-inductees/view/george-jones at the Country Music Hall of Fame] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100701064032/http://www.countrymusichalloffame.org/full-list-of-inductees/view/george-jones |date=2010-07-01 }} {{Commonscat|George Jones (musician)}} {{Lifetime|1931|2013|Jones, George}} [[Kategorija:Američki pjevači]] [[Kategorija:Američki country-muzičari]] 2oqc4b7uow19pmfhya3ztedy6t7rip5 0 153861 42715815 42477415 2026-11-02T07:31:36Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku Mehterhane.jpg datotekom [[:File:Les_anciens_costumes_de_l'Empire_Ottoman_-_16_-_Premier_Maitre_des_Cérémonies.jpg|Les_anciens_costumes_de_l'Empire_Ottoman_-_16_-_Premier_Maitre_des_Cérémonies.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinke 42715815 wikitext text/x-wiki {{Vojna jedinica |jedinica= <span style="font-size: medium;">'''Mehter'''<br /><small>'''Janjičarska muzika'''</small> |deo= '''[[osmanska vojska]]''' |slika= Les anciens costumes de l'Empire Ottoman - 16 - Premier Maitre des Cérémonies.jpg|280px |o slici=<small>Ilustracija [[Janjičari|janjičarskog]] mehtera</small> |vreme=oko [[1453]]. - [[1828]]. |mesto=[[Otomansko Carstvo|Osmansko carstvo]] |formacija= |jačina= |komandant='''[[sultan]]''' |oficir2= ''Mehterbašı [[aga]]'' |oficir3= |oficir4= |bitke= |odlikovanja= }} '''Mehter''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: مهترخانه, [[turski jezik|turski]]: ''mehter takımı'' ili ''mehter'') zvani i '''janjičarska muzika''' bio je naziv za vojne orkestre koji su pratili [[Janjičari|janjičarske]] jedinice u njihovim vojnim pohodima, kao i [[sultan]]a i druge [[otomansko Carstvo|osmanske]] uglednike za njihovih javnih nastupa. ''Mehteri'' su se pojavili od [[1453]]. na temeljima duge tradicije upotrebe muzike u vojničke svrhe, koja je egzistirala u ranoj [[Turci|turskoj]], kao i u [[islam]]skoj kulturi. Mehter se smatra za prvi vojni orkestar u historiji, po ugledu na njih sve vojske svijeta osnovale su svoje vojne orkestre. Danas je mehter ceremonijalni orkestar koji nastupa ispred Vojnog muzeja i Kulturnog centra u [[Istanbul]]u. <ref name=meh>{{cite web | url =http://www.theottomans.org/english/campaigns_army/mehter.asp Mehter | title =''Mehter'' | accessdate = 15. 04. 2012 | language=engleski | publisher=The Ottomans.org }}</ref> Mehter je izvorno [[perzijski jezik|perzijska]] riječ- '''mahtar''', koja je značila uzvišeno velik, <ref name=bursa>{{cite web | url =http://www.bursamehter.com/en/index.php?main=mehter_nedir | title =''The History Of Mehter:'' | accessdate = 15. 04. 2012 | language=engleski | publisher=Bursa Mehter }}</ref>i odnosila se na pojedinog muzičara. == Historija == === Nastanak === Historija mehtera seže do najstarijih pisanih izvora o turskoj historiji, do tokozvanog Orhonskog zapisa iz [[8. vijek]]a, u kojima se spominje upotreba muzike u vojnim pohodima. <ref name=meh/>U [[11. vijek]]u [[Seldžuci|seldžučka]] vojska ima muzičare koji prate vojsku koje zove - tuğ. Pojava prvog mehtera pripisuje se [[Rimski sultanat|seldžučkom]] [[sultan]]u [[Kej Kubad III.|Kej Kubadu III.]] koji je poslao svoj mehter kao pomoć [[Osman I|Osmanu I.]] osnivaču [[Otomansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. === [[Institucija|Institucionalizacija]] === Pojava mehtera usko je vezana uz osnivanje [[Janjičari|Janjičara]] i njihovu [[Institucija|institucionalizaciju]] u drugoj polovici [[15. vijek]]a. Mehteri su bili sastavni dio [[Janjičari|Janjičararskih]] jedinica i pratili ih u njihovim ratnim kampanjama. Odtad su počeli redovno svakog dana svirati za [[sultan]]a nakon posljepodnevne molitve -[[Ikindija namaz|ikindije]]. Uloga mehtera u ratu bila je gotovo ritualna, osmanska vojska podizala bi '''otak''' veliki šator za svog komandanta, on je bio simbol rata, jer se podizao samo u vrijeme rata. <ref name=meh2/> Ispred otaka stajao bi '''kos''' (komandantov veliki bubanj, neka vrsta [[Timpani|timpana]]), koji je pripadao samo njemu) a tu je svirao i mehter, kako bi osokolio svoje vojnike. <ref name=meh2/> Buka i ritmičko bubnjanje mehtera pratile su vojnike na putu od komandatova šatora do sudara sa neprijateljima. Ona je ulijevala hrabrost vlastitim vojnicima, a istovremeno kao potmula grmljavina i dreka zastrašivala neprijatelje. Ritmičko udaranje bubnja, značilo je idemo dalje u napad, gubitak ili zarobljavanje kosa bilo je isto što i poraz. <ref name=meh2/> Mehteri su imali veliku ulogu i u miru, kao oznaka sultanove moći i kontinuiteta države. Bubnjevi i mehter su također služili u svrhu širenja vijesti i najava u ime države. <ref name=meh2/> [[Datoteka:Estambul Dolmabahce Parada.jpg|left|thumb|340px|Današnji [[istanbul]]ski mehter]] == Karakteristike mehtera == Svaki mehter imao je svog zapovjednika - ''Mehterbašı [[aga|agu]]'' (Mehterbaşı agha)<ref name=bursa>{{cite web | url =http://www.bursamehter.com/en/index.php?main=mehter_nedir | title =''The History Of Mehter:'' | accessdate = 15. 04. 2012 | language=engleski | publisher=Bursa Mehter }}</ref> Mehter je obično stajao u formaciji polumjeseca, a njihov bubnjar kos stajao bi malo ispred tog polumjeseca. <ref name=meh/> === Sastav i instrumenti mehtera === Instrumenti koje je imao klasični ''mehterski orkestar'' (mehterân) bili su '''kös''' (veliki [[Timpani|timpan]]), '''nakare''' (mali [[doboš]]), '''davul''' ([[bas bubanj]]), '''zil''' ([[činele]]), '''kaba zurna''' (bas [[tapan]]), '''boru''' (vrsta [[Truba|trube]]), '''cevgen''' (vrsta štapa sa obješenim [[Zvono|zvončićima]]) i [[Pjevanje|glas]]. ''Mehterski orkestri'' razlikovali su se međusobno po broju instrumenata i muzičara koji su ih svirali, tako da se šesteročlani orkestar zvao ''altı katlı'', sedmeročlani: ''yedi katlı'', a devetoročlani: ''dokuz katlı''. <ref name=meh/> Najveći i najvažniji mehter bio je [[sultan]]ov mehter ili ''Tabl ü Alem-i hassa'' on se sastojao od devet svirača svakog instrumenta. U kasnijim razdobljima, broj svirača svakog pojedinog instrumenta penjao se na 12 do 16. Uz sultana vlastite mehtere imali su i veliki [[vezir]] ([[premijer]]), obični veziri ([[Ministar|ministri]]) i ostali uglednici [[Visoka Portai|Visoke Porte]]. Isto tako svoje mehtere imali su i provincijski dostojansvenici. <ref name=meh2/> Početkom [[19. vijek]]a mehter velikog [[vezir]]a imao je po devet bubnjara i zurlista (frulaša), sedam trubača i četiri činelista. === Uniforma === Uniforme mehterana, unatoč širokom odstupanja u boji i stilu, uvijek su bile vrlo šarene, često su nosili visoke rebraste kape spolještene na vrhu i duge ogrtače omotane šarenom svilom. <ref name=meh/> == Uticaj mehtera na ostalu Evropu == [[Evropa|Evropske]] [[hrišćanstvo|kršćanske]] zemlje impresionirali su mehteri, i uticaj koji su imali na vojnike, pa su ih počeli polako imitirati, tako da je u [[19. vijek]]u gotova svaka evropska vojska imala u svom sastavu i vojni orkestar. <ref name=meh2>{{cite web | url =http://www.theottomans.org/english/campaigns_army/mehter.asp Mehter | title =''Janissary (Mehter) Music'' | accessdate = 15. 04. 2012 | language=engleski | publisher=The Ottomans.org }}</ref> Prva prava imitacija osmanskog mehtera pojavila se prvi put [[1720]]., u [[Poljska|poljskoj]] vojsci [[kralj]]a [[August II., Jaki|Augusta II.]] Velika buka i njegovi živopisni instrumenti ubrzo je dovela do njihove široke primjene u cijeloj Evropi, gdje su postali sastavni dio uzbudljivih vojnih ceremonija i parada. <ref name=brit/> Tokom [[18. vijek]]a uticaj mehterske muzike povremeno su pojavljivao i u [[Opera|operi]] kao na primjer kod [[Christoph Willibald Gluck|Christopha Willibalda Glucka]] u djelu ''La rencontre imprévue'' (Neočekivani susret) iz [[1764]]. i [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartove]] ''Otmica iz saraja'' iz [[1782]]. <ref name=brit/> Krajem [[18. vijek|18.]] i početkom [[19. vijek]]a, zavladala je prava moda [[Kompozicija (muzika)|komponiranja]] u stilu turske vojne muzike, koja nije dugo trajala. Poznati primjeri žanra - '''alla turca''', su finale Simfonije br 100 u G-duru, [[Joseph Haydn|Josepha Haydna]] iz [[1794]]., završni stavak [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartove]] [[klavir]]ske [[sonata|sonate]] u A duru, K. 331, ''Turski marš'' iz [[Ludwig van Beethoven|Beethovenove]] [[Scenska muzika|scenske muzike]] [[Ruševine Atene(Beethoven)|Ruševine Atene]] (Die Ruinen von Athen), i solo [[tenor]] ''Froh, wie Seine Sonnen fliegen'' (Za nju kao božje sunce smjelo) u finalu Beethovenove [[Simfonija br. 9 (Betoven)|Devete simfonije]] u d-molu. <ref name=brit/> Popularnost ''turskog stila'' bila je toliko velika, da mnogi klaviristi i [[Harfa|harfisti]] u to vrijeme dobijali stanke, da bi se čule udaraljke koje u nastavljale svoj ritam u nedogled. Jedna od manifestacija istog fenomena, bila je da je pijanist [[Daniel Steibelt]] ([[1765]].-[[1823]].) često svirao svoje klavirske recitale uz pratnju [[tamburin]]a (defa) koji je udarala njegova supruga. <ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/744195/Janissary-music | title =''Janissary music'' | accessdate = 15. 04. 2012 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Ottoman military band}} * [http://www.bursamehter.com/en/ Bursa mehter] {{en icon}} * [http://www.theottomans.org/english/campaigns_army/mehter.asp Mehter (na portalu The Ottomans.org)] {{en icon}} * [http://www.kultur.gov.tr/EN/belge/2-16252/eski2yeni.html Janissary (Mehter) Music (na portalu Republic of Turkey Ministry of Culture and Tourism)] {{en icon}} [[Kategorija:Osmansko Carstvo]] d5qiqlhilo8kxxr7yksiiudz9j20vkr 14 161827 42715742 42606088 2026-11-01T23:55:58Z ~2026-57971-74 407046 42715742 wikitext text/x-wiki {{Kat}} {{commonscat|Battle for Serbia (1944)}} [[Kategorija:Srbija u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata na jugoslavenskom ratištu]] [[Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini]] [[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata|Srbija]] [[Kategorija:Bitke Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] [[Kategorija:Zajedničke borbe JVUO i Nemaca]] hhpyvw1nsqzbi06lh0a2sgkcuqymd6y 0 166078 42715723 42677004 2026-11-01T21:42:53Z ~2026-57971-74 407046 42715723 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Vojno lice | ime = Radoslav-Rade Radić | slika = Rade Radić.jpg | opis_slike = Rade Radić u centralnoj Bosni | veličina_slike = 250px | datum_rođenja = 1890. | mesto_rođenja = [[Jošavka Gornja]] | država_rođenja = [[Austrougarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti|1946|7|17|1890|0|0}} | mesto_smrti = [[Beograd]] | država_smrti = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | škola = | vojska = [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOPOJ]] (1941-1942)<br />[[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVUO]] (1942-1945) | godine_služenja = | čin = | rod = | jedinica = | bitke = Napad na partizanski štab i ranjenike<br>[[Bitka na Kozari]]<br>Napad na Mrkonjić Grad (1944) | nagrade = | kasniji_rad = | potpis = }} '''Radoslav Rade Radić''' ([[1890]]–[[1946]]) je bio [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanski]] komandir čete koji je postao [[četnici|četnički]] vojvoda, [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine|saradnik okupatora]] i njemački liferant za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. Na početku [[ustanak u NDH|ustanka u NDH]], Rade Radić je u leto 1941. godine predvodio grupu seljaka iz sela Jošavke, kod Banjaluke, u borbi protiv ustaša.<ref>https://znaci.org/00001/4_14_1_100.htm</ref> Potom je postao komandir Jošavske čete i član štaba [[Drugi krajiški partizanski odred|4. krajiškog partizanskog odreda]] u [[Bosna|Bosni]]. Krajem februara 1942. godine, sa grupom zaverenika izvršio je napad na štab i bolnicu odreda, poubijao sve prisutne članove, i nakon masakra [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]] stvorio svoj [[četnici|četnički]] odred »Borja«. Postao je četnički [[vojvoda]] u pokretu [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVUO]] [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]]. Također je sarađivao sa [[sile Osovine|silama Osovine]] i vlastima [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Nakon rata je uhapšen, osuđen na smrt i streljan [[1946]]. godine, kao ratni zločinac i saradnik okupatora. == Biografija == Rođen je [[1890]]. godine u [[Jošavka|Jošavci]] kod [[Banja Luka|Banjaluke]], od oca Novaka i majke Stoje. Po zanimanju je bio trgovac.<ref name="Latas-Dželebdžić">[https://www.znaci.org/00003/457.htm Branko Latas, Milovan Dželebdžić: Četnički pokret Draže Mihailovića 1941-1945]</ref> Bio je oženjen i imao je troje dece. Prema navodima nekih istoričara, bio je član četničkog udruženja „Sloboda ili smrt".<ref name="Latas-Dželebdžić"/> Po tvrdnjama njegovih četničkih saboraca, pre rata je dugo godina bio član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke Partije Jugoslavije]].<ref name=autogenerated2>{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00001/4_14_2_27.htm |title= ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1|accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=www.znaci.net}}{{Botovski naslov}}</ref> === Ustanak u NDH === Radić je bio [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanski]] komandir Jošavske čete tokom [[ustanak u NDH|ustanka]] protiv [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] 1941. godine.<ref name="Milovanović"/> Rade Radić je imao dva sina, od kojih mu je jedan poginuo u redovima ustanika, a drugog su zarobile [[ustaše]]. Partizani su Radiću verovali, i on je kasnije postao zamenik političkog komesara [[4. krajiški partizanski odred|4. krajiškog partizanskog odreda]].<ref name="Nađ">[https://znaci.org/00001/219.htm Kosta Nađ: 1942. (poglavlje Kriza)]</ref> === Napuštanje ustanka i pokolj partizana === {{main|Četnički pučevi u Bosni|Zločin u Jošavki}} [[Datoteka:Mladen Stojanović 1.jpg|mini|Dr [[Mladen Stojanović]], vođa narodnog ustanka na Kozari, za kim je bila raspisana ustaška poternica, ubijen je u Radićevom puču.]] Zajedno sa drugim zaverenicima, Radić je ubrzo organizovao [[Četnički pučevi u Bosni|četnički puč]] u partizanskom odredu i pokolj svojih saboraca. Četnički zaverenici su do zadnjeg dana nosili petkokrake i pripreme vršili u najvećoj tajnosti: {{citiranje|31. marta oko 16 časova smo odjahali iz Jošavke. U Jošavičkoj četi nismo primetili nikakvo previranje, iako je nekom prilikom bilo govora o sumnjivim vezama Radićevog prijatelja. No, ni on, ni itko drugi nije do kraja marta petokraku zamenio kokardom.<ref name="Nađ"/>|[[Kosta Nađ]]}} U noći između [[31. mart]]a i [[1. 4.|1. aprila]] 1942. godine, bivši partizanski komandir Rade Radić je organizovao napad na Štab [[4. krajiški partizanski odred|4. krajiškog partizanskog odreda]] i bolnicu u selu [[Jošavka|Jošavki]]. Zaverenici su u partizanskoj bolnici poklali oko 20 (brojke idu do 70<ref name=trial>[http://www.archive.org/stream/trialofdragoljub027481mbp/trialofdragoljub027481mbp_djvu.txt The Trial Of Dragoljub Draza Mihailovic (1946)]</ref>) ranjenih [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizana]], među kojima i načelnika Operativnog štaba za Bosansku krajinu dr [[Mladen Stojanović|Mladena Stojanovića]], sekretara OK KPJ za Banju Luku [[Milan Ličina|Milana Ličinu]] i člana PK SKOJ-a za BiH [[Rajko Bosnić|Rajka Bosnića]], narodne heroje.<ref name="Hronologija NOR">[https://znaci.org/00001/53.htm Hronologija narodnooslobodilačkog rata 1941-1945]</ref> Mladen Stojanović, vođa ustanka na Kozari, bio je na poternici ustaškog stožera iz [[Banja Luka|Banje Luke]], uz obećanu novčanu nagradu.{{sfn|Bašić|1969|pp=17—20}} Rade Radić je kasnije svojim saborcima četnicima događaje objašnjavao ovako: {{izdvojeni citat|Da se mi nismo digli protiv komunista, došle bi u pitanje i naše glave. Oni su kod nas u Jošavki doveli proletere i počeli praviti nečuvena bezakonja. Za kratko vreme ubili su petnaestak ljudi, i to ubili bez ikakva pitanja naroda, pa su činili i druga bezakonja. Najzad su počeli da rade i protiv nas i odreda. Doktor Stojanović je govorio da treba ubiti više od 10% ljudi dok sve ne dođe na pravu liniju, a jedan njihov odrpanac mi je rekao da će on sve to udesiti. [...] Izlaza drugog nije bilo, i mi smo izvršili udar, pa ih rasterali i pobili.<ref name="Zapisnik od 7. juna 1942">[https://znaci.org/00001/4_14_1_100.htm Zapisnik sa konferencije četničkih odreda sa područja doline Vrbasa od 7. juna 1942. o organizaciji odreda, sadejstvu u akcijama protiv NOP-a i saradnji sa NDH]</ref>}} Radić je takođe poricao da je pobio partizanske ranjenike, tvrdeći da su to bili "zdravi proleteri".<ref name="Zapisnik od 7. juna 1942"/> No, u njegovu verziju ni njegovi četnički saborci nisu verovali. Potporučnik dr Milan Dukić izveštava Dražu Mihailovića da je Rade Radić "poklao partizane u Jošavci": {{izdvojeni citat|Komandant Rade Radić bivši partizanski komandir Jošavske čete, poklao je partizane u Jošavci i prišao četnicima. Čovek seoski trgovac, niske kulture...<ref name="Milovanović"/>}} Prema partizanskim izvorima, Rade Radić je u to vreme već bio povezan s njemačkim štabom, odnosno [[Gestapo]]m, u Banjoj Luci.<ref name="Nađ"/> Nakon pokolja u Jošavki, pominje se još jedan pokolj ranjenika koji su tokom aprila 1942. godine izvršili četnici [[Lazar Tešanović|Lazara Tešanovića]] i Radе Radića, kada su ubili 70 ranjenih partizana.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> === Prelazak u četnike === Nakon prelaska u četnike, postavljen je za člana Nacionalnog komiteta [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]]. Formiranjem Glavnog štaba bosanskih četnika na konferenciji održanoj 21. jula 1942. godine u mestu Jošavka kod Banjaluke, za komandanta ovog štaba bio je izabran Radoslav Radić. Tako su se četnički odredi na teritoriji zapadne Bosne u isto vreme našli pod komandom Radićevog i Birčaninovog štaba.<ref name="Milovanović">[https://www.znaci.org/00001/11_23.htm ODNOSI IZMEĐU BOSANSKIH ČETNIKA I DRAŽE MIHAILOVlĆA]</ref> Major [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Đorđo«) obavještava Dražu Mihailovića 13. avgusta 1942. o postavljenju vojvode Radoslava Radića na čelo Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda: {{izdvojeni citat|Odredi u srednjoj Bosni izabrali novog komandanta svih četničkih odreda u Bosni Radoslava Radića trgovca iz okoline Banja Luke. Njegov načelnik štaba poručnik Marčetić Vukašin; Izbor vršen bez Majevice. Botić se sa ovim ne slaže. Ovde su dva delegata iz srednje Bosne sa pismom i opširnim izveštajem za Vas. U glavnom taj izveštaj sadrži — Da se oni stavljaju pod Vašu apsolutnu komandu. Mislim da se radio stanica preda njihovim delegatima i njihovu izjavu šaljem.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_145.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 3. do 18. avgusta 1942. godine]</ref>}} === Saradnja sa NDH i okupatorom === {{main|Suradnja četnika sa NDH|Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu}} [[7. jun]]a [[1942]]. godine, na velikom sastanku bosanskih četnika, kojem je prisustvovao i Rade Radić, dogovoreno je da "nakon 10 mjeseci borbe" priznaju NDH.<ref>{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_100.htm |title= ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1|accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=www.znaci.net}}{{Botovski naslov}}</ref> Vojvoda Radić je 9. juna 1942. godine, kao zapovednik četničkog odreda »Borja«, potpisao je sporazum o saradnji sa vlastima NDH i zajedničkoj borbi protiv partizana.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_103.htm ZAPISNIK O SPORAZUMU IZMEĐU PREDSTAVNIKA ČETNIČKOG ODREDA »BORJE« I NDH OD 9. JUNA 1942. O PRIZNAVANjU SUVERENITETA NDH I O SARADNjI U BORBI PROTIV NOP-a, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 103]</ref> Prvi veliki angažman legalizovanih četnika bio je [[bitka na Kozari]], gde su pomagali njemačkim i hrvatskim snagama. U ofanzivi na Kozaru je učestvovalo oko 2000 četnika iz odreda Rade Radića, [[Vukašin Marčetić|Vukašina Marčetića]] i [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]], koji su korišćeni su uglavnom za zaprečavanje i lokalne napade.<ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 13. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimak 289.).</ref><ref>Dnevni izveštaj komandujućeg generala u Srbiji za 14. jun 1942 (Nacionalni arhiv Vašington, T-501, rolna 248, snimci 298-299.).</ref> Tokom napada na kozarske ustanike i civile Rade Radić je iskazao veliku kooperativnost i subordinaciju prema jedinicama [[Wehrmacht|Vermahta]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], što je kasnije bila jedna od stavki u optužnici protiv njega. Nakon bitke na Kozari, 27. jula 1942. vojvoda Radoslav Radić u dopisu poslatom županu Velike župe Sana i Luka moli za sastanak, kako bi došlo do regulacije nekih spornih pitanja vezano za osnivanje Glavnog štaba Bosanskih četničkih odreda, o čemu je obavestio vlasti Nezavisne Države Hrvatske.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_128.htm Dopis Glavnog štaba bosanskih četničkih odreda od 27. jula 1942. županu Velike župe Sana i Luka u vezi dogovora o sastanku]</ref> Dok su partizanske jedinice izvodile akcije protiv njemačkih posadâ širom Nezavisne Države Hrvatske (uključujući i napad na naseljeno mjesto [[Jasenovac]]), četnički su odredi pod komandom vojvode Radeta Radića asistirali okupatoru, što se vidi i iz izvještaja [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] za mjesec [[maj]] 1943. godine: {{izdvojeni citat| 12. 5: Završena operacija [[Operacija Ulrich|operacija „Ulrich“]]. Kod Kamenice borba sa partizanima jačine čete. Neprijatelj imao 16 mrtvih. Odbijen napad na Jasenovac. Gubici neprijatelja: 30 mrtvih, sopstveni: 2. Posle završetka operacije „Ulrich“ izbrojano je kod neprijatelja 39 mrtvih, 33 su zarobljena i uništeno skladište u barakama. 13. 5: Partizanska grupa, jačine 1000 ljudi, zauzela je Staro Selo i prekinula put dotura za V. Kladušu. U rejonu V. Jasenice odbačena je na istok partizanska grupa jačine čete. Neprijatelj imao 18 mrtvih. 14. 5: S obe strane Starog Sela snažne borbe. 16. 5: Kod Starog Sela su uz podršku avijacije naneseni neprijatelju teški gubici. U rejonu Divan, 21 km istočno od Banje Luke, odbačen je na jug neprijatelj jačine bataljona uz podršku četnika (Radića). Neprijatelj je imao 59 mrtvih. Sopstveni gubici: 3 mrtva. 17. 5: Istočno od Starog Sela slomljen otpor neprijatelja koji je imao 14 mrtvih. 18.5: U G. Podgradcima zarobljeno 7 partizana, od kojih su 4 žene. Južno od Starog Sela, neprijatelj imao 7 mrtvih. Neprijatelj, istočno od Banje Luke, odbačen na istok. Imao 13 mrtvih i mnogo ranjenih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&broj=506&roll=1294 NARA, T315, Roll 1294, frame no. 000499.]</ref><ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_80.htm Mesečni izveštaj operativnog odeljenja 114. lovačke divizije od 31. maja 1943. o vojno-političkoj situaciji, borbama protiv jedinica NOV i POJ i obostranim gubicima na području Banije i Bosanske Krajine]</ref>|Mjesečni izvještaj 114. lovačke divizije Wehrmachta za maj 1943. godine}} U izvještaju se navodi i da su njemačke okupacijske vlasti, usljed konstantne partizanske prijetnje, bile prinuđene proglasiti svojevrsno izvanredno stanje: {{izdvojeni citat|Zavedena je kontrola civilnih udruženja, uopšte celog civilnog stanovništva, pripadnika hrvatske vojske, kao i četnika. Ponovo je naređeno da se na svaka ulazna vrata stambene zgrade izvesi spisak svih domaćinstava. Zabranjen je saobraćaj između pojedinih mesta od 22 časa uveče do 4 časa ujutro.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&broj=507&roll=1294 NARA, T315, Roll 1294, frame no. 000500.] <br /> ({{jez-njem|"Zur Überwachung der Zivilverbände, der gesamten Zivilbevölkerung überhaupt, der kroatischen Wehrmachtangehörigen, sowie der Cetniks. Es wurde erneut befohlen, dass an jeder Eingangstür eines Wohnhauses ein Verzeichnis sämtlicher Haushaltungen anzubringen ist. Der Verkehr zwischen den einzelnen Ortschaften wurde in der Zeit von 22.00 Uhr abends bis 4.00 Uhr früh verboten."}})</ref><ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_80.htm Mesečni izveštaj operativnog odeljenja 114. lovačke divizije od 31. maja 1943. o vojno-političkoj situaciji, borbama protiv jedinica NOV i POJ i obostranim gubicima na području Banije i Bosanske Krajine]</ref>}} Iz dnevnog izvještaja [[369. divizija|369. hrvatske (pješadijske) divizije]] za 22. jun 1943, može se zaključiti da je borbeno sadejstvo Radićevih četnika sa osovinsko-kvislinškim snagama nastavljeno u punom obimu: {{izdvojeni citat|II hrvatski korpus izvještava: [...] Komunistička grupa se nalazi na području sela [[Skatavica|Skatavice]] (8 km sjeverozapadno od [[Kotor Varoš]]i). Njeni dijelovi napreduju do s. Bebe i Klupe (18 i 16 km zap. od [[Teslić]]a). Iza ovih komunističkih snaga napreduju: Nijemci i [[borja]]nski četnici–suborci u pravcu [[Skakavci (Prnjavor)|Skakavaca]] (17 jugozap. od [[Prnjavor]]a) prema planini [[Uzlomac]].<ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1287&rec=315&roll=2154 NARA, T315, Roll 2154, frame no. 001283.] <br /> ({{jez-njem|"II kroat. Korps meldet: <br /> Eine Kommunistengruppe hält sich auf im Raum: Skatavice (8 nw. Kotor Varos) Teile davon dringen bis Bebe und Klupe (18, 16 w. Teslic) vor. Hinter diesen Kommunistenkräften rücken vor: Deutsche und Borjarer Mitkämpfercetniks in Richtung Skakavci (17 sw. Prnjavor) gegen Uzlomac Pl."}})</ref>}} Kakva je uloga namijenjena vojvodi Radiću od strane Vrhovne komande JVuO i generala Mihailovića, zorno svjedoči i depeša majora [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] upućena 20. jula 1943. godine kapetanu [[Borivoju Mitranoviću]], delegatu Vrhovne komande za [[Zapadna Bosna|Zapadnu Bosnu]]: {{izdvojeni citat|Radić neka vodi politiku sa Nemcima i Hrvatima, samo im ništa ne verovati, a odrede sačuvati po svaku cenu, izbegavajući borbu sa Nemcima. Niko od oficira i komandanata da ne razgovara sa Nemcima, nego da sve svršava Radić, kome vi dajte instrukcije. Dok ne uništimo boljševike, koji su neprijatelj broj jedan, prema svima ostalima voditi politiku.<ref>AVII, ČA, k. 18, reg. br. 27/7</ref><ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 810, fus. 7.</ref>}} === Trgovina drvnom građom === [[Datoteka:Stahl, Ustase officer and Radic.jpg|minijatura|Nemački general-major Fridrih Štal (glavnokomandujući u [[bitka na Kozari|bici na Kozari]]), domobranski oficir i Rade Radić, prilikom sastanka u centralnoj Bosni (u pozadini je drvena građa kojom su trgovali)]] Rade Radić je bio jedan od četničkih vođa u [[Bosna|Bosni]] koji je služio [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] i nemačkom okupatoru, ne samo vojno nego i ekonomski. Bio je jedan od ovlašćenih liferanata robe i građe za nemačku vojsku i NDH.<ref name=autogenerated1>{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00001/11_23.htm |title= Nikola Milovanović - Draža Mihailović - Odnosi Između Bosanskih Četnika I Draže Mihailovlća|accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=www.znaci.net}}{{Botovski naslov}}</ref> Pregovarao je o isporukama hrane i materijala za nemačku i vojsku NDH i potpisivao ugovore.<ref name=autogenerated1 /> Njegovi četnici su za račun Nemaca i NDH vršili otkup [[zob]]i, stočne hrane, životnih namirnica, obezbeđivali puteve, mostove i obavljali i druge poslove. Svi ti poslovi išli su preko Glavnog štaba bosanskih četnika.<ref name="Milovanović"/> Osim toga, njegovi ljudi su služili okupatoru i kao vojne jedinice i kao vodiči, jer su poznavali teren. Radićevi četnici su pomagali ustašama i Nemcima i prilikom eksploatacije drveta. Posle prvih neuspelih pregovora vođenih u avgustu i septembru 1942. godine sa predstavnicima NDH, posredstvom Nemaca postignut je sporazum između Glavnog štaba bosanskih četnika i vlasti NDH o isporuci drveta iz rejona [[Teslić]]a. O ovom sporazumu je Radić obavestio komandanta bataljona "Tankosić", čiji su četnici bili određeni da obezbede eksploataciju drveta: {{izdvojeni citat|Potpisanim ugovorom između četničke komande 'Borja' sa jedne i hrvatskih vojnih vlasti i uprave Destilacije drveta s druge strane, u tački 5. predviđeno je da Komanda bosanskih četničkih odreda izda odobrenje da li da se drvo pusti ili ne, te na osnovu toga naređujem: 1. Destilaciji drveta saopštite da se za svaki prostorni metar drveta prilikom izvoza ima da plati za balvane 30 kuna (trideset kuna), a za cepanice po 20 kuna.<ref name="Milovanović"/>}} Za ove usluge četnici su dobijali novac, oružje i municiju u manjim količinama. Pošto je naoružanje bilo jedan od osnovnih problema sa kojim su se četnici suočavali jer je ono u prvom redu zavisilo od pomoći Nemaca i NDH, Radoslav Radić je zahtevao u uputstvima potčinjenim komandama da od Nemaca i NDH traže "da se prvenstveno dobije oružje i municija, jer im je potrebna za borbu protiv partizana (komunista)".<ref name="Milovanović"/> === Napad na Mrkonjić-Grad (1944) === Iz depeše generala [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] (pseudonim »Hans«) od 4. maja 1944. godine, postaje bjelodano da je komandant JVuO bio upoznat sa kontinuiranom saradnjom [[Uroš Drenović|Drenovićevih]] i Radićevih četničkih jedinicâ s njemačkim okupacionim trupama i vlastima NDH: {{izdvojeni citat|Drenović zauzeo Mrkonić. Vrbaska brigada zauzela [[Kotor Varoš]]. Rade Radić pregovara sa ustašama o priznanju N. D. H.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} 22. aprila iste godine, [[Mrkonjić-Grad]] su, uz četničku pomoć, zauzeli djelovi njemačkog [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS puka]], potisnuvši djelove [[1. proleterska udarna brigada|Prve proleterske brigade NOVJ]].<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 632.</ref> === Suđenje i smrt === {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Čitanje presude.jpg|thumb|Čitanje presude optuženima za izdaju i ratne zločine na beogradskom procesu.]] Nakon rata je uhapšen i suđeno mu je na velikom [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine, zajedno sa Dražom Mihailovićem i drugim vođama četničke organizacije. Na posleratnom suđenju pominje se i [[ratni zločin u Jošavki]]: {{izdvojeni citat|Prvog aprila 1942. godine četnici Rada Radića pobili su u Jošavki 20 ranjenih partizana, a među njima i teško ranjenog narodnog heroja dr. Mladena Stojanovića.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima}} Osuđen na smrt i streljan [[1946]]. godine, kao ratni zločinac i saradnik okupatora. == Savremenici o Radetu Radiću == Radić nije uživao skoro nikakav ugled ni među narodom ni među nadređenima. U svom izveštaju [[3. 2.|3. februara]] [[1943]]. godine major [[Slavoljub Vranješević]] izveštava nadređene u [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVUO]] o stanju u četničkim odredima i daje opise ličnosti četničkih komandanata. Za Radeta Radića nema ni jednu reč hvale, osim da je lično vrlo hrabar. Govori da je bio neuspešan trgovac, te da duguje velike svote novca u preko 100 parnica. Daje ocenu da je Radić podmukao i da koristi komunističke metode i ne bira sredstva da dođe do cilja, te da uz sebe ima surovu kliku koja izvršava njegova naređenja, pa i ona najpodlija, kako bi Radić došao do cilja, te da ne preza ni od čega.<ref name=autogenerated2 /> == Nasleđe == Godine [[2002]]. na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]], selo [[Skatavica]], opština [[Opština Čelinac|Čelinac]], podignut je spomenik Radetu Radiću i njegovim saborcima. Ulica u Banjaluci nosi njegovo ime.<ref>{{Cite web |title=BANJALUČKE LEGENDE: 22. april - Dan oslobođenja |url=http://banjalukain.com/banja-luka/22-april-dan-oslobodenja-banjaluke-od-fasizma |access-date=2012-07-11 |archive-date=2013-11-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131113001832/http://banjalukain.com/banja-luka/22-april-dan-oslobodenja-banjaluke-od-fasizma |dead-url=yes }}</ref> == Literatura == * {{Cite book|ref=harv|last=Bašić|first=Rade|authorlink=Rade Bašić|year=1969|title=Doktor Mladen|publisher=Narodna armija|location=Beograd|isbn=}} {{COBISS|ID=84887303}} * {{Cite book|last= Latas|first=Branko |authorlink=|coauthors=, Milovan Dželebdžić|title=ČETNIČKI POKRET DRAŽE MIHAILOVIĆA|year=1979|url=https://www.znaci.org/00003/457.htm|publisher=Beogradski izdavačko-grafički zavod|location=Beograd|id=|ref=harv}} == Izvori == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Uroš Drenović]] * [[Četnički pučevi u Bosni]] == Vanjske veze == * {{Cite web |url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_100.htm |title= Zapisnik sa konferencije četničkih odreda sa područja doline Vrbasa od 7. juna 1942. o organizaciji odreda, sadejstvu u akcijama protiv NOP-a i saradnji sa NDH|accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=}}{{Botovski naslov}} * {{Cite web |url=https://www.znaci.org/00001/4_14_2_27.htm |title= Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama|accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=}} * {{Cite web |url=https://www.znaci.org/00001/11_23.htm |title= Nikola Milovanović - Draža Mihailović - Odnosi Između Bosanskih Četnika I Draže Mihailovlća|accessdate= |last= |first= |date= |work= |publisher=}} * [https://znaci.org/00001/60.htm Dokumenta sa suđenja] {{Lifetime|1890|1946|Radić, Rade}} [[Kategorija:Biografije, Čelinac]] [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH]] [[Kategorija:Četnički pučevi u Bosni]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] pkcjtbt0lmh8zkkqaciu4774uegq3j3 0 174025 42715718 42712461 2026-11-01T21:33:45Z ~2026-57971-74 407046 42715718 wikitext text/x-wiki {{Vojno lice | ime =Dragutin Keserović | slika = Dragutin Keserovic.jpg | opis_slike = Dragutin Keserović | nadimak =Keser | datum_rođenja =[[1896]] | mesto_rođenja =[[Piroman]], [[Kraljevina Srbija]] | država_rođenja = | datum_smrti =[[1945]] | mesto_smrti = [[Beograd]], [[Demokratska Federativna Jugoslavija|DFJ]] | država_smrti = |vojska=[[Vojska Kraljevine Srbije|Srpska vojska]], [[Jugoslovenska vojska]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenska Vojska u Otadžbini]] |godine_služenja=[[1912]]. — [[1945]]. |čin= potpukovnik |jedinica= |bitke=[[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], [[Drugi svjetski rat|Drugi svetski rat]] |nagrade= |kasniji_rad= |potpis= }} '''Dragutin Keserović''' ([[21. 11.|21. novembar]] [[1896]]., [[Piroman]] kod [[Obrenovac|Obrenovca]], [[Kraljevina Srbija]] - [[17. 8.|17. avgust]] [[1945]]. kod [[Beograd]]a, [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|DF Jugoslavija]]) je bio major u vojsci [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] te četnički komandant Rasinskog korpusa tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. Za vreme ustanka u Srbiji [[1941]]. godine komandovao je četničkim napadom na Nemce u [[Kruševac|Kruševcu]]. Sredinom [[1942]]. godine proglašen je za [[Vojvoda|vojvodu]] [[Kopaonik|kopaoničkog]]. Nemci tokom oktobra [[1942]]. godine sprovode [[Operacija Kopaonik|operaciju Kopaonik]] sa ciljem uništenja četničkih snaga majora Keserovića u selu [[Kriva Reka (Brus)|Kriva Reka]]. [[1944]]. godine se povezuje sa [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|kvislinškom vladom Milana Nedića]], da bi se tokom [[bitka za Srbiju 1944.|bitke za Srbiju]] stavio pod direktnu komandu [[Wehrmacht]]a. Nakon rata je u Beogradu osuđen na [[smrt]]. == Predratna biografija == Osnovnu školu Keserović je završio u rodnom [[Piroman]]u, kod [[Opština Obrenovac|Obrenovca]], a zatim je upisan u podoficirsku školu u [[Beograd]]u. Iz te škole otišao je u [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]], zajedno sa još četiri svoja brata. Svi su preživeli rat i, ovenčani slavom [[Solunski front|Solunskog fronta]], vratili se kući. Dragutin i njegov brat Milutin su iz rata izašli kao poručnici. Osim oficirskog čina, Dragutin Keserović je iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]] doneo i Medalju za hrabrost "Miloša Obilića". Njega je služba odvela najpre u [[Nevesinje]], a zatim u [[Mostar]] i [[Kotor]]. U Nevesinju, Dragutin se oženio Veselinkom, ćerkom trgovca Mirka Popovića. Veselinka i Dragutin su imali petoro dece: Vericu, Mladena, Đorđa, Nadu i Milenu. Sredinom tridesetih godina tražio je premeštaj u Srbiju. Tako se, [[1936]]. godine, sa porodicom preselio u [[Kruševac]]. Bio je komandant 1. bataljona Dvanaestog pešadijskog puka "Car Lazar". Neposredno uoči [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] položio je ispit za majorski čin. Keserovići su u Kruševcu bili podstanari i stanovali su u skromnoj kući u Pećkoj ulici. == Drugi svetski rat == === Ustanak u Srbiji === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} U [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]] [[1941]]. godine, bataljon majora Dragutina Keserovića davao je odlučan otpor nemačkim motorizovanim jedinicama na bugarskoj granici.<ref name="A">A. Stošić, Pod nebom Kruševca, Prosveta, Beograd, 1996.</ref> U borbi kod sela [[Sukovo]] [[9. 4.|9. aprila]] [[1941]]. godine Keserović je ranjen. Sa svojim pukom se povlači prema [[Niš]]u, izbegava zarobljavanje i vraća se svojoj porodici. U četničku organizaciju [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]] pristupa zvanično [[17. 4.|17. aprila]] i postaje Pećančev delegat za Rasinski kraj. U junu uspeva da okupi desetak oficira i podoficira, postavljajući svoj štab na mestu zvanom Piket, iznad sela [[Mali Kupci]], nadomak [[Jastrebac|Jastrepca]]. U to vreme, od vojvode Pećanca, Keserović je dobio titulu "vojvoda Rasinski". Narednih sedmica major Keserović obilazi [[Kopaonik|kopaonička]] i župska sela, drži zborove, prikuplja mobilizacijske spiskove, kao i oružje zaostalo iza vojske poražene u Aprilskom ratu. Nemačka patrola ga hapsi na putu [[Aleksandrovac]]-[[Kruševac]] prilikom povratka iz štaba Koste Pećanca. Na saslušanju u Kruševcu, Keserović je rekao da je član Pećančeve organizacije, a da cilj njegovog rada nije dizanje ustanka, već zavođenje reda. Na insistiranje samog Pećanca, Nemci ga puštaju posle dva dana zatvora. Na suđenju 1945. godine, Keserović je kazao da je tom prilikom njemački krajskomandant od njega zahtijevao da se fotografiše: „Pristao sam, mada sam insistirao da se ne fotografišem. Na slici je bilo još, pored krajskomandanta, i nekoliko oficira...”<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]</ref> Sredinom septembra 1941, general [[Ljuba Novaković]] prenosi Keseroviću naređenje [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] da je otpočeo "opšti ustanak" u [[Šumadija|Šumadiji]]{{činjenica}} napadima na sve gradove u kojima su Nemci. Keserovićev zadatak bio je zauzimanje Kruševca, blokada [[Trstenik]]a i zauzimanje [[Parohija|Župe]]. On izdaje naređenje o mobilizaciji i 21. septembra prisustvuje zakletvi 6.000 regruta ispred manastira Strmci i na prostoru sela [[Batote]] kod [[Brus]]a.{{činjenica}} Posle [[Bitka za Kruševac 1941|napada na Kruševac]], Keserović se sa svojim Rasinskim četničkim odredom pridružio opsadi [[Kraljevo|Kraljeva]], gde se preko majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] bliže upoznao sa Mihailovićevom organizacijom.<ref name="A"/> Tih dana je i prihvatio komandu pukovnika Mihailovića i zvanično pristupio [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Četničkim odredima Jugoslovenske vojske]]. === Operacija Kopaonik === {{main|Operacija Kopaonik}} Nakon propasti ustanka, Keserović se početkom novembra vraća u kopaonički kraj i nastavlja rad na organizaciji pokreta. Prvi Keserovićev zadatak sastojao se u formiranju Rasinskog korpusa. Korpus je zvanično formiran u periodu od 1. januara do početka jula [[1942]]. godine. Kao komandant Rasinskog korpusa, Keserović je vodio borbe protiv Nemaca, Bugara, ljotićevaca i partizana.{{činjenica}} Protiv njegovih jedinica je bila organizovana [[Operacija Kopaonik|operacija ''Kopaonik'']], u oktobru 1942. godine, koju je vodila novoosnovana [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|nemačka SS divizija "Princ Eugen"]]. Za 7. SS diviziju Princ Eugen ovo je bila prva ratna operacija od njenog osnivanja, zamišljena kao "kao vežba sadejstva oružja pod ratnim uslovima".<ref>[https://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [https://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"], str. 45. "Već u prvoj polovini oktobra bio je organizovan prvi divizijski poduhvat velikog obima, koji je Fleps zamislio više kao vežbu sadejstva oružja pod ratnim uslovima. Neprijatelj je bio organizacioni centar majora Keserovića, ustaničkog vođe u srednjoj Srbiji, na planini Kopaonik u Krivoj reci." ({{jez-nem|Bereits in der 1. Oktoberhälfte wird das erste großangelegte Unternehmender Div. angesetzt, von Phleps mehr als eine Übung der verbundenen Waffen unter kriegsmäßigen Bedingungen gedacht. Als Feind gilt das Organisationszentrum des höheren aufständischen Führers Mittelserbien, Major Keserovic, im Kopaonik-Gebirge um Kriva Reka.)}}</ref> Tokom operacije je zarobljen jedan četnički kurir, a drugih kontakata sa četnicima nije bilo. Keserović se izvukao iz obruča.<ref name="B">[https://www.znaci.org/00001/200.htm Vorwats, Prinz Eugen! (Gerschite der 7. SS-Freiweilligen-Division "Prinz Eugen")], Munin-Ferlag, GmbH Osnabrik.</ref> Izvještavajući svoje pretpostavljene o ovoj operaciji, [[Felix Benzler]], opunomoćeni predstavnik njemačkog Ministarstva spoljnih poslova u [[Beograd]]u, smatrao je za neophodno 11. oktobra 1942. da naglasi da Keserović „do sada nije protiv nemačke vojne sile preduzeo nikakve napadačke poduhvate”.<ref>NAW, MG — 2815.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb-Beograd, 1979, str. 327.</ref> 7. decembra 1942. godine Draža Mihailović je naredio Keseroviću da bez milosti "progna sve komuniste" iz rasinskog sreza ([[Kruševac]]): {{izdvojeni citat|Srez rasinski pripašće vašem korpusu kad budem naredio. Prognajte još sada komuniste iz toga sreza. Postupiti bez milosti prema njima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_206.htm</ref>}} === U pomoć Mihailoviću === {{main|Bitka na Neretvi}} [[Datoteka:2. ravnogorski korpus.jpg|mini|2. ravnogorski korpus pod komandom [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] i Rasinski korpus pod komandom Dragutina Keserovića, idu u pomoć Mihailovićevim snagama koje su partizani potisnuli od Neretve do Kolašina ([[Jadovnik]], početkom [[maj]]a [[1943]].)]] Nakon [[bitka na Neretvi|poraza na Neretvi]], aprila [[1943]]. Vrhovna komanda JVuO, koja se nalazila u italijanskoj okupacionoj zoni, u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], upućuje poziv nekim jedinicama sa prostora Nemačke okupacione zone Srbije da dođu u pojačanje. Među pozvanima je bio i Rasinski korpus majora Dragutina Keserovića. Komandant Keserović naređuje komandantima svojih brigada da odaberu 600 najboljih stalnih boraca sa dobrim oružjem i da se pripreme za pokret.<ref>Istorijski arhiv Kruševca, Četnička arhiva, Knjiga depeša Rasinskog korpusa, depeša broj 162.</ref> Keserovićev Leteći korpus se prebacuje sa Kopaonika na planinu [[Golija|Goliju]] gde se spaja sa 2. Ravnogorskim korpusom pod komandom kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]]. Ove snage se zatim usiljenim maršom preko [[Pešter|pešterske visoravni]] upućuju prema planini [[Jadovnik]], gde nalaze Vrhovnu komandu, i potom, početkom maja [[1943]]. godine, kreću u probijanje na sever, prema [[Zlatar]]u i [[Javor]]u, u prostoru koji je zaposela elitna nemačka [[1. brdska divizija (Nemačka)|1. brdska pešadijska divizija]]. General [[Dragoljub Mihailović]] [[9. 5.|9. maja]] 1943. godine javlja da je Keserović celu oblast na desnoj obali Lima "očistio" od simpatizera [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]]: {{izdvojeni citat|Celu oblast na desnoj obali Lima primio je Keserović i za nekoliko dana očistio je od svih simpatizera.<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref>}} === Povratak u Srbiju === {{main|Neil Selby}} Nakon toga se sa svojim Letećim korpusom vratio u rasinski kraj. Britanski major [[Neil Selby]] koji je na području [[Kopaonik]]a boravio između [[23. 5.|23. maja]] i [[23. 8.|23. avgusta]] [[1943]]. godine, Keserovića je ocenio kao "nepouzdanog četničkog komandanta" koji nije odobravao sabotaže protiv Nemaca.<ref name="Deakin"/> Selbijeva saveznička misija je došla u nadi da će se povezati s lokalnim četničkim jedinicama radi napada na železničku prugu u dolini Morave, ali su ubrzo bili razočarani [[četnička ideologija|stavom četnika]] koji nisu bili radi da vrše [[sabotaža|sabotaže]]. Major Selby je krajem avgusta javio Kairu da su [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeve]] snage u ovom području više "profašističke nego prosavezničke" i da je spreman da sam krene dublje u okupiranu teritoriju sa radio-stanicom i jednim čovekom "i da učinim više za nedelju dana nego što sam učinio mesecima na Kopaoniku" kod Keserovića.<ref name="Deakin">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin: BOJOVNA PLANINA]</ref> Nakon prve samoinicijativne sabotaže je uhvaćen i predat Nemcima. Član britanske vojne misije [[Basil Davidson]] je verovao da su majora Selbija izdali četnici.<ref>https://www.znaci.org/00001/3_1_10.htm Basil Davidson: PARTISAN PICTURE</ref> Tokom leta [[1943]]. godine je bilo okršaja između četnika i ljotićevaca u okolini Kruševca. Pošto snage [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] nisu imale uspeha, Nemci su isplanirali antigerilsku operaciju kojoj su dali šifrovan naziv "Štifelkneht".{{činjenica}} Komanda nemačke okupacione zone Srbije na čelu sa generalom [[Paul Bader|Pauel Baderom]] naredila je izvođenje operacije za [[7. 8.|7. avgust]] [[1943]]. U akciji su učestvovala dva puka 297. nemačke divizije, jedan SS i četiri bugarska bataljona. Međutim, Rasinski korpus na čelu sa Keserovićem se uspešno izvlači iz obruča tokom ove nemačke operacije.<ref>Dr Ivan Avakumović, Mihailović prema nemačkim dokumentima, Naše delo, London, 1968. (koja strana?)</ref> Prema četničkim izvorima, krajem avgusta [[1943]]. kod [[Stopanja|Stopanje]] dolazi do borbe između Rasinskog korpusa i Srpskog dobrovoljačkog korpusa, kojima pristižu u pomoć i bugarske jedinice.<ref>Radoslav Filipović, Ratni dnevnik 1942 - 1944, Kragujevac, 2003.</ref> Na nekoliko sjednica Ministarskog saveta tokom novembra i decembra 1943. analizirana je vojnopolitička situacija u Srbiji i date su veoma laskave ocjene na račun četničkog pokreta Draže Mihailovića. U zapisniku sa sjednice Nedićeve vlade od 19. novembra, konstatovano je sljedeće: {{izdvojeni citat|U poslednje vreme oseća se da se ova akcija [odnosi se na aktivnost četnika Draže Mihailovića — prim.] sve više izvlači ispod uticaja strane propagande, pod kojom doskora je bila. Okreće se sve više protivu unutrašnjeg nacionalnog neprijatelja — komunizma i naročito u onim krajevima gde su odredi DM dobro organizovani i disciplinovani i gde stoje pod komandom dobrog starešinskog kadra, efikasno rade na likvidiranju komunista, njihovih pristalica i simpatizera.<ref>AVII, Nedićeva arhiva, kut. 1, reg. br. 5/1-7.</ref>}} Ovom prilikom je pomenut i major Keserović: {{izdvojeni citat|Poslednjih dana u narodu putem letaka i govora na zborovima pristupili su otvorenoj propagandi protivu komunista i pozivaju sve sposobne i naoružane protivu komunista pod parolom ‛Za krst časni i slobodu zlatnu’, a major Keserović upućuje sa Kopaonika svoje odrede u srez studenički radi suzbijanja komunista u pokušaju prelaza iz Sandžaka i Bosne u Srbiju, i najzad na zborovima izjavljuje: ‛Ako naiđu boljševici, boriću se protivu njih na strani Nemaca’... Inače, odredi D. M. svuda izbegavaju da dođu u ma kakav sukob sa legalnim odredima srpskih vlasti, kao ni sa odredima okupatorske vojske.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/223—224.</ref>}} U novembru i decembru 1943. godine, i britanski oficiri za vezu pri Mihailovićevim snagama (potpukovnik Koup i kapetani Vejd i Mor) izvještavali su svoje pretpostavljene da četnici u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]] sarađuju sa oficirima [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|srpske kvislinške vlade]], kao i o njihovom nepomirljivom neprijateljstvu prema snagama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Takođe, britanski oficiri pišu o odbijanju generala Mihailovića da odobri sabotaže protiv njemačke okupacione sile. Kapetan Vejd je podnio raport i o majoru Dragutinu Keseroviću: {{izdvojeni citat|''22. novembar'' <br /> Kapetan Vejd izveštava da ga je četnički vođa, major Keserović, obavestio da će se on boriti protiv partizana gde god ih sretne, pošto mu je tako naređeno od strane generala Mihailovića. Kapetan Vejd izveštava da je sada, posle odbijanja Mihailovićevih snaga da napadnu rudnik Trepču ili most kod Đunisa, uveren da su Mihailovićevim četnicima glavni neprijatelj partizanske snage i civilni pomagači partizana.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944.'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 83.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]</ref>}} === Saradnja sa Nijemcima i kvislinškom vladom generala Milana Nedića === {{main|Topličko-jablanička operacija}} Nemački izaslanik za Balkan, [[Herman Nojbaher]] ({{jez-nem|Hermann Neubacher}}) u svojim sećanjima navodi Keserovića kao četničkog vojvodu koji je, uz Kalabića, Lukačevića i druge, novembra 1943. zaključio pakt sa Nemcima: {{izdvojeni citat|U pogledu otpora, Srbija je od početka rata pa sve do povlačenja nemačkih trupa sa Balkana pretežno stajala pod znakom i prevlašću Draže Mihailovića. Ovu sliku, ovu činjenicu, ja sam uvek imao na umu. Zbog toga sam dugo potcenjivao vojnu snagu Tita, jer sam jugoslovensku situaciju procenjivao na osnovu stanja u Srbiji. Već sam govorio o odnosima Draže Mihailovića sa engleskim obaveštajnim oficirima. Kada sam preuzeo zadatak u Beogradu, njihovi odnosi su se nalazili u kritičnoj fazi. Englezi su zahtevali da Draža Mihailović protiv okupatora sprovodi vojne akcije i sabotaže, te da sarađuje sa Titovim partizanima. Draža Mihailović je zamerio Englezima što pomažu partizane, koji su njegovi smrtni neprijatelji i „danas i sutra“. U pogledu zahteva za vođenje vojnih akcija i sabotaža, on ih je upozorio na to, da takve aktivnosti dovode do streljanja talaca i paljenja i uništavanja sela.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list, Beograd 2005, strana 159.</ref>}} {{izdvojeni citat|Ova situacija bila je za Dražu Mihailovića opasna. Izgubio je podršku spoljnog faktora. Četnici su i ranije sarađivali sa okupatorima protiv zajedničkog neprijatelja, protiv komunista, ali samo u pojedinim slučajevima i uvek u ograničenom, lokalnom okviru. Ovakvim političkim razvojem, kada su Englezi napustili četnike i potpuno prešli na stranu Tita, četnici su u još većoj meri bili gurnuti u naručje Nemaca, od kojih su još jedino mogli da se nadaju da će dobiti oružje i opremu. Uskoro posle otvorenog sukoba sa Englezima, nekoliko četničkih vojvoda obratilo se molbom nemačkom vojnom zapovedniku, s ciljem da zaključe pakt o nenapadanju. Samo se po sebi razume da sam ja dao pristanak, jer je to odgovaralo nemačkim interesima. Na taj način smo izbegli da se borimo na dva fronta, dakle, protiv četnika i partizana. U novembru 1943. zaključen je pakt Nemaca sa četničkim vojvodama: Kalabićem, Keserovićem, Lukačevićem i drugima. U ugovoru je stajalo, da će potpisnici pakta poštovati primirje, da se neće napadati, a od slučaja do slučaja će sarađivati u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, protiv Titovih partizana.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd 2005, strana 160.</ref>}} Jedna depeša generala Mihailovića za potpukovnika Keserovića od 12. novembra 1943. godine, presretnuta od strane obaveštajnih oficira [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] Wehrmachta,<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=222&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456950.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage zu Ic – Tagesmeldung vom 18.11.43. <br /> Politische Nachrichten: <br /> 12.11. DM an Obstlt. Keserovic: <br /> Sollte es im gemeinsamen Kampf gegen die Kommunisten zu einer Annäherung kommen, ist trotzdem jede Berührung mit ihnen zu vermeiden, solange sie nicht auf die Seite von DM treten. Nur die Krps–Kdr. haben das Recht, mit ihnen geheime Verhandlungen zu führen, deren Ergebnis den Einheiten nur in den dringendsten Fällen bekanntgegeben werden darf. <br /> Eine Verbindung mit den Deutschen ist ausgeschlossen."}})</ref> svjedoči o taktici koju Vrhovna komanda JVuO preporučuje pri vođenju pregovora sa njemačkim okupacionim vlastima: {{izdvojeni citat|12. XI – D.M. za potpuk. Keserovića: <br /> Ako dođe do zbližavanja tokom zajedničke borbe protiv komunista, ipak treba izbegavati svaki kontakt s njima, osim ako ne pređu na stranu DM [četnikâ]. Samo komandanti korpusa imaju pravo da vode tajne pregovore s njima, čiji se rezultati smeju saopštiti jedinicama samo u najhitnijim slučajevima. <br /> Svaki kontakt s Nemcima je isključen.|Dodatak dnevnom izvještaju Obavještajnog odjeljenja za 18. novembar 1943. godine}} Početkom 1944. godine, major Dragutin Keserović se povezao i sa formacijama srpske [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|kvislinške vlade]], o čemu je svjedočio, kako u istrazi, tako i na suđenju u ljeto 1945. Naime, Keserović je tada pomogao pukovniku [[Radovanu Kusovcu]] u formiranju 2. gvozdenog puka [[Srpska državna straža|SDS]]. Drugi gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbjeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]], tj. da spriječi partizane u vršenju diverzijâ. Puk je vršio upade u veći broj sela između [[Leskovac|Leskovca]] i [[Doljevac|Doljevca]]; prilikom ovih akcija počinjeni su brojni zločini nad nenaoružanim mještanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]].<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.</ref> O formiranju 2. gvozdenog puka SDS, Keserović je na sudskom procesu izjavio: {{izdvojeni citat| ''Pretsedavajući'': Jeste li tokom 1943. godine pomagali formiranje drugog gvozdenog puka [[Milan Nedić|Milana Nedića]]? ''Optuženi Keserović'': To je bilo početkom 1944. godine. Potpukovnik Kusovac, koji je bio u službi Nedića doneo je ovlašćenje Dražino da je on poverljiv kao Nedićev čovek i da mu ravnogorski pokret odobrava da može vrbovati ljudstvo u Toplici. Po naređenju Dražinom, on je imao da formira Drugi gvozdeni puk. On je rekao da Nedić za to ne zna, ali ja sam bio ubeđen da je Nedić znao. Pošto sam video naređenje od Draže, kao vojnik sam izvršio to naređenje.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]</ref>|Pukovnik Dragutin Keserović}} U depešama od 10. februara 1944. general [[Dragoljub Mihailović]] (pseudonim »Hans«) naređuje potčinjenim komandantima koncentraciju svih četničkih odreda u [[Toplica|Toplici]] i [[Jablanica|Jablanici]] za borbu protiv snaga NOVJ i stavljanje istih pod komandu majora Keserovića: {{izdvojeni citat|Komunisti u Toplici i Jablanici čine nam stalne teškoće. Tamo nam je stalno nesigurna situacija. Krajnje je vreme da se ovo jednom raščisti kako bi smo sa te strane bili osigurani, pa da bi smo preduzeli nešto ozbiljnije na jug. U vezi sa ovim naredite hitno da Keserović produži energično započetu akciju. Sem toga, naredite da ovu akciju pomognu veliko-moravska grupa korpusa, deligradski, nišavski i čegarski korpus. Celu ovu akciju ima da objedini potpukovnik Keserović i to saopštite svima komandantima gore navedenih jedinica. Keseroviću naredite da izveštava V. K. što češće o razvoju i uspehu akcije u Toplici i Jablanici.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 28. III 1944. koji potpisuje general [[Hans Felber]], opunomoćeni komandant [[Wehrmacht]]a za Jugoistok, tvrdi se da je „DM–vođa Keserović tražio municiju od krajskomandanta u [[Kruševac|Kruševcu]].“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=366&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000362.] <br /> ({{jez-njem|"DM–Führer Keserovic ist an K.Kdt.Krusevac wegen Mun.–Unterstützung herangetreten."}})</ref> U dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka za 30. mart 1944. zapisano je sljedeće: {{izdvojeni citat|Pukovnik Schröder izvještava da je Keserović preuzeo na sebe da blokira područje prema istoku kako bi, po mogućstvu, spriječio ujedinjenje komunista iz topličkog kraja sa [[Milutin Morača|grupom »Morača«]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=198&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000194.] <br /> ({{jez-njem|"Oberst Schröder meldet, daß Keserovic es übernommen habe, nach rückwärts nach Osten abzuriegeln, um möglichst eine Vereinigung der Kommunisten aus der Gegend Toplica mit der Moraca-Gruppe zu verhindern."}})</ref>}} 28. marta, kapetan [[Milorad Mitić]] (komandant Zlatiborskog korpusa JVuO do juna 1943) obavještava generala Dražu Mihailovića o sprječavanju [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], kao i o Keserovićevoj ulozi u ovom poduhvatu: {{izdvojeni citat|Zatvara se ibarska dolina, ali lično verujem da neće biti za [[Peko Dapčević|Peka]] (bez nas) zatvorena. Operacijama je rukovodio lično Načelnik štaba Vojnog zapovednika Jugoistok đeneral [[Kurt von Geitner|Gajtner]]. On je došao na ovaj sektor. Tražio je da mu dam uputna pisma za Keserovića i ostale komandante u ibarskoj zoni kako bi se uspostavila saradnja u borbi. Odgovorio sam da sa leve obale Ibra snage su angažovane već u borbi u okviru Štaba koji predstavljam. Ako bi druge sa neugovorene zone bile angažovane i postojala obostrana želja da se operacije koordiniraju, što ću ja ispitati, onda bi lično otišao na kraće vreme na lice mesta i uspostavio potrebne mere za koordinaciju... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 [šifra za Nijemce — prim.] i sve veći respekt prema crvenima.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} Na sastanku održanom 11. aprila 1944. godine u Beogradu na najvišem nivou, i to između generala Milana Nedića i specijalnog izaslanika Hermanna Neubachera, bilo je riječi i o kontaktima potpukovnika Dragutina Keserovića sa njemačkom okupacionom silom. Interesantna su Nedićeva opažanja i saznanja o potpukovniku Keseroviću. Naime, predsjednik kvislinške vlade je sumnjičio četničkog komandanta, moguće iz zazora pred [[Adolf Hitler|Hitler]]ovim izaslanikom, da pokazuje blagonaklon stav prema komunistima: {{izdvojeni citat|II Predsjednik vlade Nedić ističe da je okružni komandant (Kruševac) pregovarao s Keserovićem. Postoji zabrinutost oko toga <br /> a) s obzirom na to da bi ovo moglo izazvati samo zabunu, jer je prethodna razmjena mišljenja bila samo informativnog karaktera, <br /> b) Nedić hitno upozorava na Keserovića, koji takođe ima dvojicu komunista u svom štabu i podložan je crvenima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] <br /> ({{jez-njem|"II. Ministerpräsident Nedić macht darauf aufmerksam, dass ein Kreiskommandant (Kruševac) mit Keserović verhandelt habe. Hiergegen beständen Bedenken <br /> a) im Hinblick darauf, dass hierdurch lediglich Verwirrung entstehen könne, denn der bisherige Meinungsaustausch sei lediglich informativ, <br /> b) Nedić warnt dringend vor Keserović, der auch zwei Kommunisten in seinem Stab habe und rot anfällig sei."}})</ref>}} Prethodno, pomenuti krajskomandant obavijestio je Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] kako nije zadovoljan zalaganjem potpukovnika Keserovića u borbi protiv partizana: {{izdvojeni citat|Komandant okruga Kruševac (major Kni) izveštava o svojim iskustvima sa Keserovićem, tvrdeći da je njegova borba protiv komunista do sada bila veoma mlaka. On ne veruje da je Keserović sklon da se svrsta uz komuniste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=187&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000183.] <br /> ({{jez-njem|"Kreiskommandant von Krusevac (Major Kny) berichtet über seine Erfahrungen mit Keserovic, und behauptet, daß dessen Kampf gegen die Kommunisten bisher nur sehr lau gewesen sei. Er glaube nicht an ein Hinneigen des Keserovic zu den Kommunisten."}})</ref>|Dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 8. III 1944.}} Po Mihailovićevom naređenju, Dragutin Keserović je [[30. 4.|30. aprila]] [[1944]]. godine unapređen u čin potpukovnika i postavljen za komandanta Rasinsko-topličke grupe korpusa. Ovu jedinicu činili su Rasinski, Toplički i Jastrebački korpus, sa zadatkom da se suprostave partizanskim snagama koje su se [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|iz Bosne probijale u Srbiju]], kao i sve jačim partizanima na jugu Srbije. {{izdvojeni citat|Grupe Keserovića i Markovića obezbjeđuju cestu Brus-Jošanička Banja od partizana koji se nalaze jugozapadno od linije Kruševac-Prokuplje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=428&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000424.] <br /> ({{jez-njem|"DM–Gruppen Keserovic und Markovic sperren Strasse Brus–Josanica Banja gegen Rote im Raum SW Krusevac–Prokuplje."}})</ref>|Dnevni izvještaj komandanta Jugoistoka za 5. april 1944.}} „Južno od Kruševca Keserovićeve snage iznova došle u borbeni dodir sa komunističkim snagama“, navodi se u njemačkom izvještaju od 2. maja 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"S Krusevac sollen DM–Kräfte des Keserovic erneut in Gefechtsberührung mit komm. Kräften gekommen sein."}})</ref> Četnici Dragutina Keserovića su [[maj]]a [[1944]]. godine na [[Jastrebac|Jastrepcu]] pronašli [[Partizanske bolnice|partizansku bolnicu]]. Tom prilikom su strijeljali 24 ranjenika i 4 bolničarke.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref> Brigadir [[Charles Douglas Armstrong]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] vojne misije pri Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini, obavještava 5. maja 1944. generala Dragoljuba Mihailovića da je zabrinut za bezbjednost [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] vojnog osoblja u zoni odgovornosti potpukovnika Dragutina Keserovića, usljed saradnje četničkih jedinica sa okupatorom: {{izdvojeni citat| Gospodine Ministre, Dobio sam izveštaj da radi potpukovnik g. Keserović sa otprilike 2000 vojnika, zajedno sa Nemcima, imajući za cilj napad na Partizane kod Ibra. Ja sam obavešten da je jedan moj oficir sa svojim telegrafistom i nekoliko američkih aviatičara, na teritoriji potpukovnika g. Keserovića i da su telegrafist i aviatičari baš u njegovom štabu. Ja sam zbog toga duboko zbunjen da dobijem ovaj izveštaj. Ja Vas molim, što pre, da me uverite da su imenovani ljudi u sigurnosti i da neće oni pasti Nemcima u ruke.<ref>AVII, ČA, kut. 20, reg. br. 20/5 (VK-Y-840).</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_257.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 5. maja 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika i Nemaca u borbi protiv NOVJ]</ref>|[[Charles Douglas Armstrong]], general [[British Army|Britanske armije]]}} 11. maja 1944, general Mihailović šalje potpukovniku Keseroviću (pseudonim »Orel«) depeše kojima mu nedvosmisleno naređuje kooperaciju trupâ pod njegovom komandom s okupatorom i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Nemačke snage u jačini oko jedne divizije brojne jačine oko 15000 sa 70 tenkova nalaze se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]] [[Prokuplje|Prokuplju]] — [[Žitorađa|Žitorađi]] — [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Izgleda da spremaju akciju protivu komunista u Toplici i Jablanici. Ovu akciju moramo iskoristiti za konačno raščišćavanje sa komunistima, i Nemce ne treba napadati niti sprečavati u akciji protiv komunista... Da li ima nekih priprema od strane Nemaca i Nedićevaca za akciju protiv komunista na Jastrebcu i u Moravskom srezu. Javite koju prostoriju sada drže komunisti. Iskoristite svaku akciju okupatora i nedićevaca protiv crvenih samo na pogodan način.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Major Erih Vajel ({{jez-njem|Erich Weyel}}) bio je delegiran kao oficir za vezu u štabu Rasinskog korpusa pod Keserovićevom komandom. Saradnju četničkih jedinica i njemačkih trupa major Vajel je koordinirao ne samo na širem području [[Kopaonik]]a, već i na čitavoj teritoriji četničke Komande Južne Srbije.<ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 357.</ref> Dragutin Keserović je na svom suđenju priznao da je major Weyel došao u južnu Srbiju ljeti 1944. kao predstavnik njemačke komande u Srbiji te da je koordinirao operacije [[Dragoslav Račić|Račić]]evih, [[Nikola Kalabić|Kalabić]]evih i Keserovićevih četničkih jedinica s onima njemačkih, srpskih kvislinških i bugarskih jedinica protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]</ref> Na suđenju<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]</ref> se pukovnik Keserović o saradnji s okupatorom i kvislinzima ovako odredio: {{izdvojeni citat| ''Pretsedavajući'': Da li su Račić i Kalabić odlazili u Kruševac? ''Optuženi Keserović'': Oni su odlazili i u Kruševac i Ražanj. Oni su imali u svome štabu nekog kapetana Nemca, Vajla, koji je bio delegat nemačke vrhovne komande u Srbiji radi koordinacije u toj akciji. Oni su s nama imali i radio-vezu. U toj akciji sam koordinirao, na žalost, i ja s njima. Tu su bili Nemci, Bugari, ljotićevci i nedićevci, cela kompanija. ''Pretsedavajući'': Kako se završila ta zajednička akcija? ''Optuženi Keserović'': Partizani su bili gonjeni i razbijeni. Prešli su preko Jablanice i doterani do zida — do albanske granice. Tu se skupilo do 8.000. Bilo ih je ranjenih, bolesnih i zdravih, i svi su pokušali da pređu granicu. Po dolasku u Jablanicu, Račić donosi odluku da imam da se vratim na teren. Ostao sam u Župi radi odmora i sada sam imao da idem na teren. Naredio mi je da produžim dalje borbu. Rekao je da su partizani razbijeni i tako dalje. Preko delegata ja dobijam sto hiljada metaka u Lebanu. To je bio Račićev delegat kod Nemaca.}} U izvještajima Komande Jugoistoka iz maja 1944. pominje se sadjejstvo četničkih formacijâ, te snabdijevanje municijom Keserovićevog korpusa: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i policija osiguravaju jugozapadnu granicu i zatvaraju cestu [[Nova Varoš]] — Bistrica. Usljed pritiska crvenih te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele pregovarati.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. <br /> Unter rotem Druck und wegen Mun.Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}} {{izdvojeni citat|Oficir za vezu Keserovića i Vesića stigao u Niš radi pregovora; iskazao principijelnu spremnost za učešće u jednom zajedničkom poduhvatu oko Jablanice i Jastrepca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=773&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000769.] <br /> ({{jez-njem|"Verb. Offz. der Cetnik–Gruppe Keserovic u. Vesic zu Verhandlungen in Nisch eingetroffen. Grundsätzliche Bereitschaft zur Zusammenarbeit für gemeinsame grössere Aktionen im Raum Jablanica–Jastrebac."}})</ref>|Dnevni izvještaj od 20. maja 1944. godine}} {{izdvojeni citat|Borbe su se vodile između Keserovićevih četničkih jedinicâ i crvenih u oblasti južno od Kruševca; tom prilikom, Keserović je nastojao da se poveže sa okupacionim snagama i dobio je podršku u vidu isporuke municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Kämpfe zwischen den DM–Cetnik–Verbänden des Keserovic und den Roten im Raum S Krusevac stattgefunden, in dessen Verlauf Keserovic die Anlehnung an die Besatzungsmacht suchte und durch Mun. Lieferung unterstützt wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} Tokom [[jul]]a i avgusta 1944. godine, Dragutin Keserović je zapovedao Rasinsko-topličkom grupom korpusa JVuO u [[Topličko-jablanička operacija 1944|nemačkoj ofanzivi]] protiv partizana na jugu Srbije. Na savjetovanju koje su krajem jula 1944. oficiri [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] održali sa [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]], specijalnim izaslanikom njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, konstatovano je: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje: [...] Pojedinačni ugovori sa četničkim komandantima (npr. Neško Nedić, Keserović, itd.), koji su sračunati na ograničenu lokalnu i taktičku saradnju u borbi protiv komunista, nisu rizični i mogu se nastaviti. Oni su u ovom momentu – i samo u ovom – povoljni za nas, jer odgovaraju našim interesima. Oni ne znače podršku za veliki obračun između nacionalista i komunista, koja se ima odigrati tek u daljnoj budućnosti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikfrage: <br /> Einzelabmachungen mit Unterführern (z.B. Nesko Nedic, Keserovic usw.), die dem gemeinsamen örtlichen und durch die Lage bedingten jeweiligen Kampf gegen die Tito–Banden dienen, können ohne Risiko eingegangen werden, da sie für den Augenblick – und nur für diesen – zugleich deutschen Interessen entgegenkommen, eine Unterstützung für den Kampf von übermorgen, d.h. für die grosse Auseinandersetzung der nationalen Serben mit dem Kommunisten Titos jedoch nicht bedeuten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe F (Heeresgruppe F) sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944 (31. juli 1944).}} Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO se avgusta 1944. zvanično stavlja pod komandu [[Wehrmacht]]a radi borbe protiv partizana u [[Topličko-jablanička operacija 1944|operaciji Kehraus]]: {{izdvojeni citat|„Srbija: četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: <br /> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN."}})</ref>|Izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta od 10. avgusta 1944. godine}} [[Radoslav Đurić]] je svedočio da je u Topličko-jablaničkoj operaciji Keserović izvršio napad "sa oko 6 hiljada ljudi i nekim topovima koje je uzeo iz kosovskog odreda Žika Markovića" protiv oko 800 partizana, ali je potpuno potučen, zarobljeni su mu topovi, i on se povukao na levu obalu Toplice. Đurić je Keserovićev poraz od višestruko slabijih partizana objašnjavao time što je moral njegovih jedinica bio nikakav, jer "narod nije hteo tu borbu".<ref name="Ispitivanje">[https://www.znaci.org/00001/60_2_9.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Ispitivanje svedoka i čitanje dokumenata]</ref> === Zarobljavanje partizanskih ranjenika i njihovo izručenje njemačkom okupatoru === Tokom njemačko-kvislinške ofanzive u [[Toplica (rijeka)|Toplici]] i [[Jablanica (pritoka Južne Morave)|Jablanici]], potpukovnik Dragutin Keserović, komandant Rasinsko-topličke grupe korpusa JVuO, 27. jula 1944. godine zarobio je 9 (devet) ranjenih boraca [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]], koje je potom predao lokalnom nadleštvu [[Gestapo]]a. Četnici pod njegovom komandom pronašli su ranjenike u privremenom skloništu [[Bolnice u Narodnooslobodilačkom ratu|partizanske bolnice]] na južnim obroncima planine [[Jastrebac]]. U izvještaju ispostave Gestapoa iz [[Kruševac|Kruševca]] od 31. jula 1944, navode se imena ranjenika, među kojima su bili [[politički komesar]] Dragan Stanisavljević (zvani „Bosnić“) i učenica Tamara Žuržul (16), čijeg je brata Aleksandra Žuržula, ranije uhapsila [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] i uputila najprije u [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]], a odatle u [[Logor Banjica|koncentracioni logor Banjica]]. Pored njih dvoje, Keserovićevi četnici zarobili su tog dana još i Nikolu Stojanovića, Vidosava Cakića, Miodraga Stojanovića, Miodraga Denića, Živojina Živkovića, Maru Stanković i Vukašina Anđelkovića. Šef Gestapoa u Kruševcu [[Schutzstaffel|SS]]–poručnik Šlut ({{jez-njem|Schlutt}}) piše centrali u [[Beograd]]u (BdS): {{izdvojeni citat|Ovi su ranjeni pre otprilike 4 nedelje i negovani u raznim bolnicama komunista na južnom Jastrepcu, na kraju su bili u Bresnici (14/5/6), tamo se nalazilo nekoliko baraka u kojima je ležalo mnogo komunista. Kada su tamo započele borbe, preneseni su na planinu Đulicu (?). Tamo su smešteni u zemljanu pećinu, sa namirnicama za dva dana. Uz njih su bila još dva engleska lekara, jedan teško ranjeni Amerikanac i jedna bolničarka. Svima njima je obećano da će za tri dana doći neko po njih, međutim ostali su tamo 14 dana bez namirnica, dok ih nisu našli Keserovićevi četnici koji su ih kamionom dopremili ovamo. Šta se desilo sa Amerikancem i Englezima, komunisti ne mogu da objasne. (Verovatno je Keserović poveo lekare, pošto on sam u njima jako oskudeva). Komunisti su pripadali [[21. srpska divizija NOVJ|21. diviziji]]. Zbog svojih delom teških rana (gnoj i crvi u ranama) i svog do kostiju izgladnelog stanja mogli su biti saslušani samo ukratko. Iz zdravstvenih obzira prema našem logoru, oni su smešteni u zatvoru srpske policije.<ref>[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dok. br. 317, str. 929–931.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 351–352.</ref>}} Tokom avgusta 1944, centrala Gestapoa u Beogradu i ispostava u Kruševcu vodile su prepisku o sudbini devet zarobljenih partizanki i partizana. SS–kapetan Vineke ({{jez-njem|Wienecke}}), šef antikomunističkog odsjeka beogradskog Gestapoa, intervenisao je 16. avgusta kod nadleštva u Kruševcu kako bi se izvršilo »temeljno saslušavanje« političkog komesara Dragana Stanisavljevića, zbog eventualnih kontakata sa visokim vojnim i partijskim funkcionerima: {{izdvojeni citat|Prema dostavljenom izveštaju predao je 27.7.44. Keserović nekoliko pripadnika komunističkih bandi tamošnjem nadleštvu, između ostalih gore navedenog politkomesara. Pošto se kod St.-a radi o važnom funkcioneru, molimo da se St. temeljno sasluša. Naročito se ima saslušati o višem funkcioneru sa pseudonimom »[[Svetozar Vukmanović|Tempo]]«. Provera u logoru Dedinje pokazala je da je brat Tamare Žuržul, Aleksandar Ž., ovde zatvoren još od 10.5.1943 od srp. Specijalne policije, zbog komunističke delatnosti.<ref>''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956, dok. br. 318, str. 933.</ref>}} 24. avgusta 1944. godine, poručnik Šlut odgovara kapetanu Vinekeu dopisom sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|Gore navedeni, kao i svi u dopisu od 31.7.44. imenovani komunisti i komunistkinje pogubljeni su iz nužde 1.8.44, pošto duže držanje u zatvoru nije bilo više moguće zbog stanja koje sam već opisao u svome dopisu. Rezultat saslušanja, koje je bilo moguće samo u ograničenoj meri, već sam dostavio navedenim dopisom. '''Nešto više se nije moglo izvući iz zatvorenika koji se više nisu mogli smatrati živim bićima'''.<ref>''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956, dok. br. 319, str. 934.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 352.</ref>}} Izraz “pogubljenje iz nužde” pripadnici Gestapoa su upotrebljavali u slučajevima egzekucije zatvorenika koji su prethodno mučenjem dovedeni na ivicu smrti i time postali beskorisni za dalju istragu. Zarobljeni partizanski ranjenici su već bili u takvom stanju kada su ih četnici potpukovnika Keserovića predali okupatoru, koji ih je likvidirao nakon četiri dana.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 352, фус. 757.</ref> Slučaj predaje ranjenih partizana Nijemcima bio je pretresen i na sudskom procesu protiv Dragutina Keserovića u avgustu 1945. Pukovnik Keserović se pred sudskim vijećem branio tvrdnjom da je htio spasiti ranjenike, tako što ih je poslao u bolnicu na liječenje, tj. da ih nije izravno izručio okupatoru: {{izdvojeni citat|''Pretsedavajući'': Prilikom ofanzive u Toplici vaše jedinice pronašle su jednu grupu ranjenika u bunkeru na Jastrepcu i predale ih Nemcima u Kruševcu. ''Optuženi Keserović'': Nije tačno da sam ih ja predao Nemcima. Moje trupe našle su u zemunici jednoga engleskoga majora, jednog Amerikanca i 4 do 5 partizana, koji su bili pravi mrtvaci. Nisu jeli petnaest dana, a u ranama po telu bilo je i crvi. Kada sam to video uputio sam ih u bolnicu. Naredio sam da se upute po kuriru i da se kaže da su to naši ljudi, želeo sam da ih spasem. Ja sam hteo žive i zdrave da ih imam radi propagande. Hteo sam da ih spasem. ''Pretsedavajući'': Međutim, oni su streljani. ''Optuženi Keserović'': Ja sam naredio da se upute u bolnicu. Neko je prijavio Nemcima da se u bolnici nalaze partizani i oni su odvedeni, kako sam čuo. Ja sam dobio izveštaj da oni nisu streljani, nego da su internirani. To je moje mišljenje...<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_68.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NEOSTVARENI PLANOVI]</ref>}} === Završne operacije === {{main|Borbe za Kruševac 1944.}} [[Datoteka:Cetnici u Krusevcu 1944.jpg|thumb|Keserovićevi četnici u Kruševcu oktobra 1944. godine čekaju Saveznike.]] U vrijeme [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], zabilježeni su primjeri boravka visokih oficira JVuO u gradovima pod kontrolom Nijemaca. Tako su se štab pukovnika Dragutina Keserovića, komandanta Rasinskog korpusa JVuO, i štabovi pojedinih brigada Rasinskog korpusa, nalazili krajem septembra i početkom oktobra 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] i njegovim predgrađima.<ref>[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Pred ulazak Crvene armije na teritoriju Srbije Keserović je pokušao da pređe na stranu Saveznika. Prva takva akcija bila je [[borbe za Kruševac 1944.|oslobađanje Kruševca 14. oktobra 1944. godine]]. U gradu je Keserović je zajedno sa američkim obaveštajcem, poručnikom Evaldom Kramerom, dočekao sovjetskog pukovnika Patovkina. Kada su Crvenoarmejci počeli da hapse četnike, Keserović se spasao bekstvom iz Kruševca. Priključio se svojim četnicima koji su se užurbano povlačili prema [[Goč]]u. Rasinsko-toplička grupa korpusa se, zajedno sa glavninom četničkih snaga iz Srbije, probijala se prema Bosni na južnom krilu, pravcem [[Ivanjica]]-[[Sjenica]]-[[Prijepolje]]-[[Pljevlja]]-[[Kalinovik]], učestvujući u [[operacija Zeleni put I|proboju nemačke Armijske grupe E kroz Sandžak]]. Nakon nemačkog zauzimanja Pljevalja, njegova grupacija se smestila u tom gradu. Tu je 18. novembra pretrpela težak poraz od delova [[37. sandžačka divizija NOVJ|37. sandžačke divizije NOVJ]]. Nakon toga Keserovićeva grupacija učestvovala je u [[ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|napadu JVuO prema Tuzli]]. Nakon poraza kod Tuzle, Keserovićeve jedinice učestvovale su u grupaciji koja je proterala snage NDH i zauzela Modriču. Nakon nedelju dana, sklopljen je sporazum sa snagama NDH u tom kraju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_144.htm Izveštaj Komande smederevskog korpusa od 23. januara 1945. načelniku štaba Vrhovne komande o sporazumu sa ustaško-domobranskim jedinicama u rejonu Modriče], Zbornik NOR-s, tom XIV, knjiga 4, dokument 144</ref> Nemci su imali instrukciju da se ne mešaju u ustaško-četničke sukobe.<ref>Nacionalna arhiva Vašington, T311, rolna 185, snimci 658-800, prevod: [https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (14. decembar 1944)</ref> Ova oblast na komunikaciji Sarajevo - Bosanski Brod bila je od kritične važnosti za Nemce, i tu su tokom februara i marta 1945. vođenje teške borbe između [[Druga armija JA|Druge armije JA]] s jedne, i nemačkih, četničkih i ustaško-domobranskih snaga s druge strane. Sredinom marta četnička grupacija pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] prelazi reku Bosnu, da bi narednih mesec dana ostala na [[Vučjak]]u. Sa ove planine, četnička glavnina je [[13. 4.|13. aprila]] pošla u Srbiju, želeći da podigne ustanak protiv komunista. Jedinice za proboj do Srbije podeljene su u tri kolone. Pukovnik Dragutin Keserović je bio na čelu desne kolone. Posle tačno mesec dana proboja, [[13. 5.|13. maja]] [[1945]]. godine, do [[Srbija|Srbije]] su stigle jedinice pod Keserovićevom komandom, na ušću [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]] u [[Drina|Drinu]], ispod [[Zelengora|Zelengore]]. Ostaci Keserovićevih jedinica pokušali su narednih dana da pređu [[Drina|Drinu]] i nastave borbu. Keserović se sa dvadesetak ljudi uputio preko [[Jahorina|Jahorine]] i [[Vokšanica|Vokšanice]], da bi 6. juna ponovo izbio na [[Drina|Drinu]], naspram sela Jagoršnica. Na drugoj obali je uhapšen i sproveden u [[Beograd]]. == Suđenje i smrt == [[File:Dragutin Keserović pred sudom 1945.jpg|thumb|Ulazak optuženog Dragutina Keserovića u sudnicu (jul/avgust 1945. godine).]] Suđenje pukovniku Keseroviću održano je od 2. jula do 8. avgusta 1945. godine u amfiteatru [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnog fakulteta]] u [[Beograd]]u pred Vojnim sudom 1. Armije za zločin protiv naroda i države. Suđeno mu je sa još nekim čelnicima [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Ravnogorskog pokreta]]. Keserović se na suđenju uglavnom branio izgovorima da je radio protiv Nemaca i da se borio kao saveznik. Posebno je bilo reči o njegovom učešću u [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničkoj operaciji]]. :Pretsedavajući: Vi ste napomenuli da niste imali dovoljno municije? Da li ste izvršili popunu municije? :Optuženi Keserović: Draža mi je kazao da ćemo municiju dobiti od Račića, Kalabića i Rakovića. Oni su dobili milion metaka. :Pretsedavajući: Od koga? :Optuženi Keserović: Od Nemaca. Račić mi je kazao: 'Keseroviću, cilj opravdava sredstvo!' :Pretsedavajući: Da li su tom prilikom na strani četnika učestvovali i nemački tenkovi? :Optuženi Keserović: Ja sam prvi put video jedan bugarski puk kod Sokolovice i pri dolasku na Tupalski Vis. Tu sam video pet tenkova i jedan dopunski bataljon.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.]</ref> Keserović je priznao da je ubijao pripadnike partizanskog [[narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]], ali isključivo kao vojnik, po naređenju generala [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]]: {{izdvojeni citat|„Ja sam streljao, ubijao, ali ja sam dobijao naređenja od Draže: uništiti, definitivno uništiti".<ref name="Saslušanje">[https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref>}} Sud je doneo presudu kojom je na kaznu smrti streljanjem, gubitkom svih građanskih prava i konfiskacijom celokupne imovine, osudio pukovnika Keserovića zbog zločina protiv naroda i države, zbog pomaganja okupatoru, zbog saradnje sa vladom Milana Nedića i zbog neprijateljske delatnosti protiv nove države uperene na podrivanju novog ustavnog poretka, mira i bezbednosti. Pukovnik Keserović je streljan [[17. 8.|17. avgusta]] 1945. godine negde u Beogradu. Mesto streljanja nikada nije objavljeno. == Rehabilitacija == 26. juna [[2021]]. godine, [[Viši sud u Beogradu]] rehabilitovao je pukovnika JVuO Dragutina Keserovića, koji je osuđen na kaznu smrti strijeljanjem 1945. godine. Sudsku odluku o rehabilitaciji pukovnika Keserovića pozdravio je Gradski odbor [[Monarhizam|monarhističkog]] i pročetničkog [[Srpski pokret obnove|Srpskog pokreta obnove]] u [[Kruševac|Kruševcu]].<ref>[https://www.rtk.rs/2021/06/26/rehabilitovan-dragutin-keserovic/ Radio-televizija Kruševac: Rehabilitovan Dragutin Keserović]</ref> == Odlikovanja == Dragutin Keserović je odlikovan je ordenom "Miloša Obilića" i ordenom "Albanske spomenice", dok ga je u Drugom svetskom ratu [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], na predlog Vrhovne Komande JVuO, odlikovao ordenom "Karađorđeve zvezde sa mačevima I reda", što je najviše odlikovanje u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. == Izvori == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] * [[Bitka za Kruševac]] * [[Operacija Kopaonik]] * [[Topličko-jablanička operacija 1944|Operacija "Trumpf"]] * [[Borbe za Kruševac 1944.|Oslobođenje Kruševca oktobra 1944]]. * [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]. * [[Bitka na Zelengori]] == Vanjske veze == * [http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A2%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D1%80%D0%B8%D0%BF%D1%82_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D1%83%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B0_%D0%9A%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D1%83_%D1%83_%D0%91%D0%B5%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83_1945. Transkript sa suđenja Keseroviću u Beogradu 1945.] * [https://www.znaci.org/00001/11_68.htm Transkript sa suđenja Keseroviću sa objašnjenjem događaja] {{Lifetime|1896|1945|Keserović, Dragutin}} [[Kategorija:Biografije, Obrenovac]] [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Nosioci Albanske spomenice]] [[Kategorija:Solunski borci]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] s8n90gh2caloq10no5efm9th6w5cx9j 14 175690 42715717 8697755 2026-11-01T21:19:21Z ~2026-57971-74 407046 42715717 wikitext text/x-wiki {{Kat|Dragoljub Mihailović}} {{Commonscat|Dragoljub Mihailović}} [[Kategorija:Komandanti Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Ravnogorski pokret]] [[Kategorija:Jugoslovenska vojska u otadžbini]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] 0odf93bioaynvnxlxlx5s0ogitj0dcd 0 179052 42715832 42390500 2026-11-02T09:42:28Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715832 wikitext text/x-wiki {{distinguish|Arsenije Jovanović}} {{Heroj M |didaskalija=ARSO JOVANOVIĆ |slika=Arso Jovanović.jpg|190px]] |opis_slike=Arso Jovanović |datum_rođenja=[[24. mart]] [[1907]]. |mesto_rođenja=[[Zavala]], kod [[Podgorica|Podgorice]] |država_rođenja={{zas|Crna Gora|1910}} [[Kraljevina Crna Gora]] |datum_smrti=[[12. avgust]] [[1948]]. ('''41''' god.) |mesto_smrti= okolina [[Vršac|Vršca]], [[SAP Vojvodina|Vojvodina]], [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Serbia.svg|22px|]] [[Socijalistička Republika Srbija|NR Srbija]] |država_smrti={{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavija]] |supruga=Ksenija Senka Jovanović |profesija=vojno lice |služba=[[Datoteka:Naval Ensign of the Kingdom of Yugoslavia.svg|19px]] [[Vojska Kraljevine Jugoslavije]]<br />[[Datoteka:Partizanska zvijezda.png|19px]] [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]]<br />[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|19px]] [[Jugoslovenska narodna armija]] |godine službe=[[1928]] — [[1941]]. i [[1941]] — [[1948]]. |čin=[[Datoteka:General-pukovnik JNA.jpg|35px]] [[General-pukovnik]] |rat=[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |NOB=načelnik<br />[[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOV i POJ]] |funkcija=[[Spisak načelnika generalštaba JNA|načelnik Generalštaba JNA]] |mandat=[[1945]] — [[1948]]. |prethodnik=niko |naslednik=[[Koča Popović]] |odlikovanja= {{{!}} style="background:transparent" {{!}} {{Orden partizanske zvezde}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} {{{!}} style="background:transparent" {{!}} ''[[Ordeni i medalje SSSR|sovjetska odlikovanja]]:'' {{!}}} {{{!}} style="background:transparent" {{!}} {{Orden Suvorova1}} {{!}}{{!}} {{Orden Kutuzova1}} {{!}}} }} '''Arsenije - Arso Jovanović''' ([[1907]] — [[1948]]), učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[general-pukovnik]] [[Jugoslovenska narodna armija|JA]]. Od [[12. prosinca]] [[1941.]] je bio načelnik Vrhovnoga štaba [[NOV i POJ]]. Prošao sve važnije bitke partizanske vojske. Od [[1945.]] do [[1948]]. godine je obavljao je funkciju [[Spisak načelnika generalštaba JNA|načelnika Generalštaba]] [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske armije]]. Nakon [[Raskol Tita i Staljina|sukoba Jugoslavije i SSSR]], prihvatio je ''Rezoluciju'' [[Informbiro]]a i (skupa sa dvojicom drugih visokih crnogorskih [[časnik]]a, [[Vlado Dapčević|Vladom Dapčevićem]] i [[Branko Petričević|Brankom Petričevićem Kađom]]) u bijegu preko jugoslovensko-rumunjske granice ubijen u kolovozu [[1948.]]<ref>[[Nada Kisić Kolanović]], "Hebrang - Iluzije i otrežnjenja", Institut za suvremenu povijest, Zagreb, 1996., str. 155, bilješka 78, {{ISBN|953-6324-04-0}}</ref> == Biografija == Rođen je [[24. marta]] [[1907]]. godine u malom mestašcu Zavala kod [[Podgorica|Podgorice]], u [[pleme]]nu [[Piperi]], jednom od [[Sedmoro brda]]. Potiče iz vojničke porodice, njegov otac je do [[1910]]. godine bio oficir Vojske [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] i službovao je u [[Beograd]]u u artiljerijskom puku na [[Topčider]]u. Arso je srednju školu završio u [[Nikšić]]u, a [[Vojna akademija|Vojnu akademiju]] je upisao u Beogradu [[1924]]. godine. U klasi je tada bio zajedno sa [[Velimir Terzić|Velimirom Terzićem]] i [[Petar Pero Ćetković|Petrom Ćetkovićem]], kasnije proslavljenim komandantima partizanskih jedinica. Kao najbolji u ovoj klasi vojnih pitomaca, bio je predložen za nastavak školovanja u [[Francuska|Francuskoj]], gde su tada slati vojni kadeti. Vojnu akademiju je završio sa najvišim ocenama [[1928]]. godine, a zatim je upisao Višu školu Vojne akademije, koju je završio [[1934]]. godine. Arso Jovanović je tada imao čin [[poručnik]]a i nastavio je svoje dalje vojno usavršavanje. Dopunski tečaj Više škole Vojne akademije je završio [[1940]]. godine. Čin [[kapetan]]a dobio je [[18. januar]]a [[1938]]. godine i tada se nalazio na generalštabnoj pripremi. U čin [[Kapetan prve klase|kapetana prve klase]] unapređen je [[20. decembra]] [[1938]]. godine. Po oceni vojnih stručnjaka, i lično ministra vojnog [[Milan Nedić|Milana Nedića]], zbog svojih sposobnosti, kapetan Arso Jovanović je prebačen kao komandir čete u Školu rezervnih pešadijskih oficira. Zatim je postavljen na dužnost komandanta Školskog bataljona u Pešadijskoj školi aktivnih oficira. Bilo je to pred sam početak [[Aprilski rat|Aprilskog rata]], [[1941]]. godine. U međuvremenu Arso se oženio studentkinjom prava u [[Beograd]]u, Senkom. Rat ih je dosta rastavio, pa će Senka uspeti da ga vidi tek u [[Drvar]]u [[1944]]. godine. Sestra Arse Jovanovića, [[Miljuša Jovanović|Miljuša]] bila je takođe bila učesnik [[NOR]]-a od [[1941]]. godine. === Aprilski rat === {{Poseban članak|Aprilski rat}} Napad [[Sile Osovine|Sila Osovine]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]], zatekao je kapetana Arsu Jovanovića na mestu komandanta Đačkog bataljona. On je bio podređen Drugoj Armijskoj grupi generala [[Dragoslava Miljkovića]]. Imao je zadatak da dejstvuje na pravcu [[Sarajevo]]-[[Travnik]]. Tu su se nalazili i kasnije visoki komandanti u vojsci [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], major [[Miodrag Palošević]] i major [[Radoslav Đurić]]. Posle sloma fronta kod Sarajeva [[15. aprila]] i ulaska nemačke oklopne grupe u grad, kapetan Arso Jovanović nije krenuo u susret pukovniku Mihailoviću koji se tada probijao kod [[Derventa|Dervente]], već se vratio u svoje rodno mesto, ne želeći da se preda neprijatelju. === Trinaestojulski ustanak === {{Poseban članak|Trinaestojulski ustanak}} U svom rodnom mestu je sačekao i čuveni Trinaestojulski ustanak u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], kada je učestvovao kao komandant jedne grupe u oficirskoj uniformi vojske Kraljevine Jugoslavije. Tu su se istakli i ostali aktivni oficiri vojske Kraljevine Jugoslavije, koji su kasnije prešli u redove partizanskih odreda: pešadijski [[pukovnik]] [[Savo Orović]], rezervni [[potpukovnik]] [[Veljko Bulatović]], pešadijski [[kapetan prve klase]] [[Velimir Terzić]], pešadijski kapetan prve klase [[Petar Ćetković]]. Svi su se oni tada borili na strani kraljevske jugoslovenske vojske koja nije priznala kapitulaciju, a zajedno sa partizanskim odredima kojima su tada komandovali [[Peko Dapčević]], [[Vlado Ćetković]], [[Jovo Kapičić]] i drugi. Kad je izbio sovjetsko-nemački rat, Crna Gora je ustala na oslobođenje. I pored toga što nije bio izvršen plan i priprema gerilskog načina ratovanja, vršene su pripreme za opšti ustanak. Kapetan Arso Jovanović je komandovao svojim snagama koje su jurišale na [[Italijani|Italijane]] kod [[Crmnica (oblast)|Crmnice]], kada su pod njegovom komandom porazili jedan italijanski bataljon. U vreme ovih borbi, cela Crna Gora se podigla na noge. Samo odred kapetana Arse Jovanovića je zarobio 2.000 Italijana i veliki ratni plen. Do podele plena nije dolazilo kao što je bilo dogovoreno između partizanskih odreda i vojnika vojske Kraljevine Jugoslavije. U takvim prilikama, kapetan Arso Jovanović je rešio da svoj ratnički i komandni duh pokuša da pokaže u partizanima. U partizanskim odredima je lepo primljen. Nosio je svoju kapetansku uniformu sve do povlačenja partizanskih snaga iz Crne Gore. Po prelasku u narodnooslobodilački pokret, postavljen je zbog svog velikog ratnog iskustva na mesto Načelnika štaba Narodnooslobodilačkih gerilskih odreda, odnosno [[Glavni štab NOV i PO Crne Gore|Glavnog štaba NOP odreda za Crnu Goru i Boku]]. Do decembra se stalno nalazio u Glavnom štabu za Crnu Goru. U međuvremenu, italijanska vojska je uspela da prebaci jedan armijski korpus, tri divizije iz [[Albanija|Albanije]] radi gušenja ustanka. Kapetan Arso Jovanović se našao pritešnjen velikim snagama koje su polako čistile teritorije od partizanskih odreda. Naredio je pokret prema [[Cetinje|Cetinju]], gde su partizanski odredi čak uspeli da opkole italijanskog guvernera. [[Italijani]] su uspeli da deblokiraju [[Cetinje]]. Kapetan Arso Jovanović naređuje napad na [[Kolašin]] i [[Šavnik]], ali je neprijatelj imao mnogo jače snage i naterao je većinu partizanskih odreda u povlačenje. === Pljevaljska bitka === {{glavni članak|Pljevaljska bitka}} Kapetan Arso Jovanović se suočava sa neraspoloženjem stanovništva jer su rezultati borbe bili sve slabiji i slabiji. Videći postojeću situaciju, naređuje odstupanje na čitavom [[front]]u sve do dolaska sandžačkih trupa. Za ovu akciju je u Crnoj Gori bilo [[mobilizacija|mobilisano]] 3.500 ljudi. [[20. novembra]] počeo je marš-manevar tih snaga iz svih krajeva Crne Gore. Glavni pravci nastupanja za pojedine odrede su bili: [[Kolašin]], [[Mojkovac]], [[Mioče (Bijelo Polje)|Mioče]], Donja i Gornja Morača, [[Boan]], [[Đurđevića Tara]], [[Nikšić]], [[Šavnik]], [[Žabljak]]. Kapetan Arso Jovanović je naredio zauzimanje [[Pljevlja|Pljevalja]], po svaku cenu. Vršeno je opkoljavanje grada. Borba za [[Pljevlja]] je počela [[1. decembra]] upadom glavnine snaga u sam grad. Kapetan Arso Jovanović se nalazio među svojim borcima. Naređivao je juriš, odstupanje, pa ponovo juriš. Cilj je bio zauzeti grad. U zauzimanju grada učestvovali su Komski bataljon, bataljon „[[Bajo Pivljanin]]“ i „Zetsko-lješanski“. Grad je bio skoro osvojen, međutim neprijateljski protivnapad je bio silovit, pa je Arso Jovanović morao da naredi odstupanje. Neprijatelj je izbrojao 74 mrtva vojnika, a partizanski odredi 253. Nakon neuspešne bitke za Pljevlja, kojom se trebala povezati slobodna teritorija u [[Sandžak]]u i Crnoj Gori, kapetan Arso Jovanović je pozvan u [[Vrhovni štab]]. === Načelnik Vrhovnog štaba === Posle neuspeha u Pljevljima, Arso je mislio da će biti smenjen, ali umesto dotadašnjeg kapetana Branka Poljanca, postavljen je [[12. decembra]] [[1941]]. godine za Načelnika [[Vrhovni štab|Vrhovnog štaba NOPOJ-a]]. Tako je kapetan Arso Jovanović bio drugi oficir bivše kraljevske vojske kome je uspelo da bude načelnik Vrhovnog štaba. Na ovom mestu je ostao sve do kraja rata. Kao načelnik, kapetan Arso Jovanović je napisao iscrpan izveštaj o ustanku u Crnoj Gori i neuspehu u osvajanju Pljevalja. U njemu je pomenuo nedostatke ustaničkih snaga, prvenstveno: neizgrađivanje vojničke oformljenosti, nepoznavanje terena, loše vojničke pripremljenosti, lošim poznavanjem oružja i sl. Stalno se kretao sa Vrhovnim štabom, a bio je i predavač u prvoj partizanskoj oficirskoj školi u [[Drvar]]u [[1944]]. godine. === Posleratni period i pogibija === Posle oslobođenja Arso Jovanović se nalazi na funkciji načelnika Generalštaba [[JNA|Jugoslovenske armije]]. Posle donošenja Rezolucije [[Informbiro]]a, juna [[1948]]. godine, Arso se izjasnio za Rezoluciju i zajedno sa [[pukovnik]]om [[Vlado Dapčević|Vladom Dapčevićem]] i [[general]]om [[Branko Petričević|Brankom Petričevićem]], rešio je da pobegne u [[Rumunija|Rumuniju]]. Pod izgovorom da idu u lov, uveče [[11. avgust]]a [[1948]]. godine, pokušali su da prebegnu preko jugoslovensko-rumunske granice, ali je bekstvo osujećeno nailaskom na graničnu patrolu. Tom prilikom su poginuli Arso Jovanović i njihov vodič upravnik lovišta Arbajac. General Petričević se vratio u Beograd gdje je probao da događaj predstavi kao lovački izlet ali je ubrzo uhapšen.<ref>-{Milovan Đilas, ''Vlast i pobuna'', str. 177. Književne novine, 1991 {{ISBN|86-391-0025-X}}}-</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{Portal NOB}} * '''[[Vojna enciklopedija]]''' (knjiga četvrta). Beograd 1972. godina {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} {{Komandanti JNA}} {{DEFAULTSORT:Jovanović, Arso}} [[Kategorija:Rođeni 1907.]] [[Kategorija:Umrli 1948.]] [[Kategorija:Biografije, Podgorica]] [[Kategorija:Oficiri Vojske Kraljevine Jugoslavije]] [[Kategorija:Oficiri Vojske kraljevine Jugoslavije u NOVJ]] [[Kategorija:Oficiri NOVJ]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Članovi Vrhovnog štaba NOVJ]] [[Kategorija:Generali JNA]] [[Kategorija:Informbiro]] [[Kategorija:Bitka na Neretvi]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] h2bmhmsxw9x53x03cpq9xt03v9yit7d 0 190806 42715747 42415364 2026-11-02T00:48:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715747 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Göreme i lokaliteti u stijenama Kapadokije |image = Göreme Valley in Cappadocia edit1.jpg |godina = [[1985]]. <small>(9. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = i, iii, v, vii |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/357 |država = {{flag|Turska}} <br /> <center>{{Lokacijska karta|Turska|width=200|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Göreme|position=right |lat_deg=38|lat_min=40|lat_sec=|lat_dir=N |lon_deg=34|lon_min=50|lon_sec=|lon_dir=E }}<small>Lokacija Göremea u Turskoj</small></center> }} '''Göreme''' (staro[[grčki jezik|grčki]]: Κόραμα, Kòrama) je gradić od 2 500 stanovnika, koji leži u [[krajolik]]u neobičnih [[vulkan]]skih stijena koje su oblikovane [[erozija|erozijom]] u [[Aridna klima|aridnoj klimi]]. Nalazi se u [[Turske provincije|turskoj provinciji]] - [[Nevşehir (provincija)|Nevşehir]], u kraju koji je poznat od [[Antika|antike]] kao - [[Kapadokija]]. Grad je tokom historije više puta mijenjao ime, pa bio je poznat kao '''Korama, Matiana, Maccan''' ili '''Machan''', te '''Avcilar'''. U šupljinama neobičnih skupina stijena oko grada nalaze se podzemna naselja iz [[4. vijek]]a, ali i [[hrišćanska crkva|crkve]] i [[manastir]]i iz [[Bizantsko Carstvo|bizantskog]] doba nakon [[ikonoklazam|ikonoklazma]]. Neke od njih imaju dobro očuvane [[freska|freske]] iz razdoblja od [[7. vijek|7.]] do [[14. vijek]]a. [[Nacionalni park]] Göreme ([[turski jezik|turski]]: ''Göreme Milli Parklar'') je, zajedno s historijskim lokalitetima isklesanima u stijenama Kapadokije, upisan kao [[svetska baština|svjetska baština]] [[UNESCO]]-a [[1985]].<ref name=dixi>{{cite web | url =http://whc.unesco.org/en/list/357 | title =''Göreme National Park and the Rock Sites of Cappadocia'' | accessdate = 25. 09. 2013. | language=engleski | publisher=[[UNESCO]]}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:Turkey.Göreme038.jpg|thumb|left|240px|[[Apsida]] crkve Tokali]] Nakon [[vulkanska erupcija|vulkanske erupcije]] planine [[Erciyes]], prije oko 2000 godina, pepeo i [[lava]] su oblikovale mekane stijene Göremea koje su erodirale djelovanjem vjetra i vode u današnje neobične oblike. Tipični oblici su stupovi, tornjevi, obelisci i igle koje imaju visine do 40 metara i pokrivaju područje od oko 20 000 [[km²]]. Najdominantnije je brdo u dolini je Akdağ (1325 m), dok je obližnji vulkan Erciyes još uvijek aktivan. Okolni krajolik je poljoprivredni s mnogo raštrkanih sela. == Znamenitosti Göremea == Ljudi su vrlo brzo uvidjeli da se stijene Goremea lako klešu i da je u njima lako izdupsti korisne prostorije, pa je vremenom nastala čitava poput mreža podzemnih špilja, koje su korištene kao skloništa, skladišta, svetišta ali i kao stambeni prostor. Još u [[4. vijek]]u se tu sklonila mala [[anahoret]]ska zajednica, sljedbenici učenja [[vasilije iz Cezareje|sv. Bazilija Velikog]], [[episkopos|episkopa]] [[Cezareja|Cezareje]] (današnji [[Kayseri]]). Oni su prvi isklesali svoje [[Monah|monaške]] ćelije u mekim stijenama Goremea. Za vrijeme [[Bizantsko Carstvo|bizantskog]] [[ikonoklazam|ikonoklazma]] (725.-842.) njihovo ukrašavanje je svedeno na minimum, obično samo slikom simbola poput [[krst|križa]], no nakon ovog razdoblja one su bogato oslikane [[freska]]ma, a podignute su i druge seoske crkve na području cijele Kapadokije. Kad su u [[7. vijek]]u na [[Kapadokija|Kapadokiju]] nasrnuli [[Perzija|perzijski]] [[Sasanidska Monarhija|Sasanidi]] (oko [[604]].) te nakon njih [[Rašidunski Kalifat]] (oko [[647]].) povećao se i broj izbjeglica koji su potražili utočište u tim stijenama. Pa su oni počeli povezivati svoje nastambe u mrežu podzemnih sela, poput Kaymaklija ili Derinkuyua. U njihovoj okolici se nalaze brojne golubarnice uklesane u stijene, koje se još uvijek koriste. Najpoznatije crkve su El Nazar ([[10. vijek]] ), Elmali ("Jabuka crkva"), Azize Barbara, Sakli ([[11. vijek]]), Yilani, Karanlik, Çarıklı ("Crkva sandala"), Ortahane, Durmus Kadir, Yusuf Koc, Bezirhane i najveća oslikana Tokali ("Crkva kopče") s kraja [[12. vijek]]a. <gallery> Image:Goreme valley.jpg|<center><small>Formacije stijena "Bajkovitih dimnjaka" Goremea</small> file:The-Church-with-Sandals.jpg|<center><small>Crkva Çarıklı u stijeni Akdağa</small> file:TurkeyGoreme.jpg|<center><small>Freske crkve Elmali</small> file:Göreme OpenAir Museum Dunkle Kirche 2 11 2004.jpg|<center><small>[[Krist Pantokrator]] na svodu crkve Karanlik</small> </gallery> {{Panoramica|GoremePanorama.jpg|1200px|Panorama grada}} == Reference == {{izvori}} * Spiro Kostof, ''Caves of God: Cappadocia and its Churches'', Oxford University Press, USA 1989. {{ISBN|0-19-506000-8}} {{ISBN|978-0-19-506000-3}} == Vanjske veze == {{commonscat|Göreme}} * [http://www.goreme.org/churches/durmuskadir/index.htm Crkva Durmus Kadir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100520051254/http://www.goreme.org/churches/durmuskadir/index.htm |date=2010-05-20 }} * [http://www.fairychimney.com/english/cappadocia/housing.htm Trogloditna arhitektura Göreme] * [https://web.archive.org/web/20100710073353/http://www.pvv.org/~bct/ataturk/kappa.html Fotografije s obilaska Göreme] [[Kategorija:Gradovi u Turskoj]] [[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]] [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Aziji]] rljsk32u6c0f3r7iy8hqw85ebinwygo 0 193852 42715728 42422355 2026-11-01T22:37:32Z ~2026-57971-74 407046 42715728 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=ESAD MIDžIĆ |slika=[[Datoteka:Esad Midžić i drugovi.jpg|250px]] |opis slike= Grupa partizana, Esad Midžić drugi s leva. |datum rođenja=[[1917]]. |mesto rođenja=[[Prijedor]] |država rođenja=<br />{{zastava|Austrougarska}} |datum smrti=[[17. 7.|17. jul]] [[1942]]. ('''25''' god.) |mesto smrti=[[Banja Luka]] |država smrti=<br />{{zas|Hrvatska|1941}} [[Nezavisna Država Hrvatska|ND Hrvatska]] |profesija=student |KPJ=[[1940]]. |rat=[[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |narodni heroj=[[5. 7.|5. jula]] [[1951]]. }} '''Esad Midžić''' ([[1917]] – [[1942]]) student [[Pravo|prava]], [[politički komesar]] Krajiškog proleterskog bataljona i narodni heroj Jugoslavije. Rođen je [[1917]]. godine u [[Prijedor]]u. Esad je ponikao u siromašnoj prijedorskoj porodici. Teško se školovao, ali se svojom upornošću uvijek svrstavao u red najboljih među mladim ljudima iz gimnazijskih klupa u [[Prijedor]]u i [[Bihać]]u pa do [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnog fakulteta]] [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]]. Živog duha i znatiželjan, nastojao je što više da sazna i bude neposredan učesnik akcije. Pomogao je rudarima [[Ljubija (Prijedor)|Ljubije]] za vrijeme njihovog štrajka [[Septembar|septembra]] [[1940]]. godine. Tada postaje član [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]. Rat je dočekao kao član MK [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] za [[Prijedor]]. Odlukom Partije odlazi u sela i učestvuje u pripremama ustanka. Odmah po ustanku, a naročito u borbama kozarskih partizana u [[Podgradci]]ma, [[Turjak (Gradiška)|Turjaku]] i [[Mrakovica|Mrakovici]], došli su do punog izražaja oni Esadovi kvaliteti s kojima se probio na čelo Kozarčana. [[9. 2.|9. februara]] [[1942]]. godine Esadu Midžiću je povjerena dužnost političkog komesara Kozarske proleterske čete. Kad je od najboljih boraca Bosanske krajine formiran [[Proleterski bataljon Bosanske krajine]], Esad je postao [[politički komesar]] tog bataljona. Krajiški proleteri vodili su bitke u centralnoj Bosni protiv [[Četnici|četnika]], [[Ustaše|ustaša]] i [[Nemci|Nijemaca]]. Kada je bataljon na [[Motajnica|Motajici]] bio desetkovan Esad Midžić se sa 20 drugova probio prema [[Čemernica (planina)|Čemernici]], ali je pao u [[Četnici|četničku]] klopku i tu je zarobljen. Predat je [[Ustaše|ustašama]], a ovi ga odvode u [[Banja Luka|Banju Luku]], u zloglasnu [[Crna kuća|Crnu kuću]]. Odbio je predlog ustaša da pređe u njihovu službu, da će biti pomilovan kao »zavedeni partizan«. Navodno, Esad im je odgovorio: »''Da, tačno je da sam partizan, ali prije svega ja sam komunista i još nešto: komesar proleterskog bataljona. Prema tome, nisam, »zavedeni partizan, već svjestan borac i rukovodilac. Znam sve veze, ali vam neću reći ni jednu, jer to rade samo izdajnici, a nikada komunisti''.« Ustaše su ga mučile. Nije ništa priznao. Kada mu je prije strijeljanja prišao hodža da ga blagoslovi, prezrivo ga je odbio i rekao da je to glupo i nedostojno komuniste. Prije nego što je streljački vod pucao, Esad je klicao [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističkoj partiji]] i vikao da mu nije žao što gine, jer će narodna borba uroditi plodom. Strijeljan je [[17. 7.|17. jula]] [[1942]]. godine. Esad Midžić spada u red najboljih junaka [[Kozara|Kozare]] iz perioda [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|NOB]]-a. [[Prijedor]]ska gimnazija je nakon [[2. svetski rat|Drugog svjetskog rata]] nazvana njegovim imenom, a od [[1992]]. godine, gimnazija nosi naziv "[[Sveti Sava]]". Za [[narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]] proglašen [[5. 7.|5. jula]] [[1951]]. godine. == Literatura == * Korišćena knjiga „Kozara“ dr. Ljube Mihića i * Narodni heroji Jugoslavije, „Mladost“ Beograd, 1975. godina {{Portal NOB}} {{Narodni heroji-Kozara}} {{DEFAULTSORT:Midžić, Esad}} [[Kategorija:Rođeni 1917.]] [[Kategorija:Umrli 1942.]] [[Kategorija:Biografije, Prijedor]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH]] 4xb8xv4b17pgbju6usumsg9etjp3u5e 0 199600 42715586 42538395 2026-11-01T12:39:00Z Zavičajac 76707 42715586 wikitext text/x-wiki {{druga upotreba|drugo značenje|Rudnik (višeznačna odrednica)}} {{Planina | ime = Rudnik | slika = Rudnik-javor.jpg | opis_slike = Jedan od vrhova Rudnika, Javor (1107 -{m}-) | oblasti = | regije = | pokrajine = | republike = | države = {{zastava|Srbija}} | najviši_vrh = [[Cvijićev vrh]] | nadmorska_visina = 1.132 | venac = | grupa = | tip = | starost = | map = Serbia | lat = 44.131389 | long = 20.540278 | topografska_mapa = | jezik = | izgovor = }} '''Rudnik''', planina koja dominira [[Šumadija|Šumadijom]], nalazi se oko 100&nbsp;km južno od [[Beograd]]a, odnosno 15&nbsp;km od [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Varošica [[Rudnik (Gornji Milanovac)|Rudnik]] je smeštena između 500 i 700 [[m]] nadmorske visine. Na Rudniku ima osam vrhova iznad 1000 m nadmorske visine (zanimljivo da ima dva koji se zovu „Javor“), a najviši je [[Cvijićev vrh]] (1132 m), ranije poznat kao Veliki Šturac. Najveće naselje na planini je varošica [[Rudnik (Gornji Milanovac)|Rudnik]]. == Vode Rudnika == Rudnik čini hidrografski čvor u Šumadiji, razvođe između slivova [[Velika Morava|Velike Morave]], [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] i [[Kolubara|Kolubare]]. Sa severne strane planinu opkoljava [[Jasenica (reka)|Jasenica]], leva pritoka Velike Morave, sa zapadne izvorišni kraci [[Despotovica|Despotovice]], leve pritoke Zapadne Morave, a sa južne i jugoistočne [[Gruža (reka)|Gruža]], takođe leva pritoka Zapadne Morave. Rudnik je izvorište najvećih šumadijskih reka. Pored pomenutih tu je i [[Lepenica (pritoka Velike Morave)|Lepenica]], leva pritoka Velike Morave. Znatan deo planine je pod šumom sa pretežno [[bukva|bukovim]] stablima, a ima i [[hrast]]a, [[javor]]a i [[mleč]]a. == Flora == Planina Rudnik pripada srednjeevropskom biogeografskom području koje se odlikuje dominacijom termofilnih sladunovo-cerovih i mezofilnih bukovih šuma. Osnovno obeležje ovih šuma je prisustvo većeg broja lišćarskih vrsta drveća i odsustvo prirodnih četinara. Floru Rudnika čini 698 biljnih taksona, od kojih su obuhvaćene 72 zaštićene vrste, odnosno 13 strogo zaštićenih i 59 zaštićenih divljih vrsta. Naročitu vrijednost bogate flore predstavljaju endemične biljne vrste, a među njima se izdvajaju balkanski akantus (''Acanthus balcanicus'') i planinski javor (''Acer heldreichii subsp. visianii'' ). == Turistička ponuda == Zahvaljujući izuzetnoj [[šuma|šumovitosti]], prirodnim stazama zdravlja i blizini velikih gradova, Rudnik je pogodan za razvoj letnjeg i zimskog zdravstvenog, školskog, sportskog i lovnog [[turizam|turizma]]. Zbog svojih izvanrednih klimatskih uslova (velika osunčanost tokom godine, vazdušna strujanja, visoka jonizacija [[vazduh]]a, nezagađena prirodna sredina) još [[1922]]. godine Rudnik je bio proglašen za vazdušnu banju. Varošica i planina su povezane asfaltnim putem i velikim brojem ''staza zdravlja'', a postoje i tereni za male [[sport]]ove. Gosti mogu da planinare do Cvijićevog vrha i strmog [[vulkan]]skog uzvišenja [[Ostrvica|Ostrvice]], na kome se nalaze ostaci ''[[Jerinin Grad (rudnički)|Jerininog grada]]''. ''Gradovi'' su ostaci turske varoši i tvrđave podignute na [[Srbi|srpskom]] [[Utvrda Rudnik|utvrđenju zvanom ''Rudnik'']] u kome je umrla ''[[Prokleta Jerina]]'', a nedaleko su ruševine muslimanske bogomolje Mise. Na Rudniku je bilo ostataka antičkog (rimskog) i srednjovekovnog rudarstva. No, moderni površinski kopovi uglavnom su uništili te ostatke. Turisti mogu da posete obližnja istorijska mesta [[Oplenac]] i [[Takovo]], manastire [[Vraćevšnica|Vraćevšnicu]], [[Manastir Voljavča|Voljevču]], [[Manastir Blagoveštenje Rudničko|Blagoveštenje]] i [[Manastir Nikolje Rudničko|Nikolje]], a okolina Rudnika pruža mogućnost za [[lov]] na visoku i sitnu divljač. Između vrha Javor i Cvijićevog vrha (sa njegove jugoistočne strane) nalazi se [[rezervat]] prirode, prirodno dobro „Veliki Šturac“, prvi put stavljeno pod zaštitu 1956. godine kao strogi prirodni rezervat, površine 8 [[hektar]]a. Spada u prirodna dobra I kategorije - prirodno dobro od izuzetnog značaja. == Vrhovi == {| class="wikitable" ! Vrh ! Visina (m) |- | [[Cvijićev vrh]] (ranije Veliki Šturac) | 1132 |- | Srednji Šturac | 1113 |- | Javor | 1107 |- | Mali Šturac | 1058 |- | Molitve | 1096 |- | Paljevine | 1052 |- | Marjanac | 1028 |- | Tavan | 1007 |- | Uvlaka | 958 |- | Javor | 927 |- | Kurjak | 924 |- | Suvi grmovi | 920 |- | Veliki laz | 909 |- | Gradina | 830 |- | [[Ostrvica]] | 758 |} {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Planina Rudnik" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:Rudnik 08.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = [[Šumadija]] | najbliži_grad = [[Kragujevac]], [[Gornji Milanovac]], [[Topola]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 100.37 | oznaka = Vrsta: [[Zaštićeni krajolik|Predio izuzetnih odlika]]<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (13,95 ha, odnosno 0,14% ), II (205,76 ha, odnosno 2,07%) i III (9.798,03 ha, odnosno 97,79%,) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2024.<ref name="Rudnikk">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_12/SG_099_2024_002.htm |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "PLANINA RUDNIK" |work= ("Sl. glasnik RS", br. 99/2024) - demo.paragraf.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Turistička organizacija Kragujevac | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} == Predio izuzetnih odlika == Odlukom Vlade Republike Srbije iz 2024. godine, područje planine Rudnik proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja, i svrstano je u I kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Rudnikk"/> Površina Predela izuzetnih odlika "Planina Rudnik", iznosi 10.017,74 ha, od čega je u 5.725,14 ha (57,16%) u državnom vlasništvu, 3472,80 ha (34,66%) u privatnom, 151,60 ha (1,51%) u javnom i 15,30 ha (0,15%) u ostalim oblicima vlasništva. Na području Predela izuzetnih odlika "Planina Rudnik", utvrđuju se režimi zaštite I, II i III stepena. * Režim zaštite I stepena je ukupne površine 13,95 ha, odnosno 0,14% površine i obuhvata lokalitet "Veliki Šturac". * Režim zaštite II stepena je ukupne površine 205,76 ha, odnosno 2,07% površine i obuhvata lokalitete: "Mali Šturac", "Ramaćki visovi" i "Veliki Šturac II" * Režim zaštite III stepena obuhvata površinu od 9.798,03 ha, odnosno 97,79% ukupne površine i obuhvata preostali deo zaštićenog područja. Posebnu vrijednost zaštićenom području daju zaštićena nepokretna kulturna dobra - spomenici kulture od velikog značaja: [[Manastir Voljavča]], [[Manastir Blagoveštenje (Rudnik)]], Manastir Petkovica (Stragari), [[Manastir Nikolje Rudničko]] i [[Manastir Vraćevšnica]], kao i evidentirani arheološki lokaliteti "Gradina", srednjovekovni utvrđeni grad Srebrnica, "Boračko groblje", "Đurine ćelije" i Prljuša. == Slike == <gallery> File:Rudnik, Felix Kanitz.jpg|Rudnik 1904. god, crtež Felix Kanitz<ref name="RuUstanak">{{Cite web |url= http://dirikum.org.rs/664/1/4.SSF9%20-%20zbornik%20konacan-67-88.pdf |title= Бранко Р. Златковић: КАЗИВАЊА О УСТАНИЧКИМ ОСЛОБАЂАЊИМА УТВРЂЕНОГ ГРАДА РУДНИКА |work= Институт за књижевност и уметност Београд, Србија - dirikum.org.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> File:Rudnik 22.jpg|Rudnik Datoteka:Rudnik detail 1.JPG|<center>Detalj s planine Rudnik Datoteka:RudnikPanorama.jpg|<center>Panorama Rudnika File:Rudnik 10.jpg|Rudnik </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Rudnik}} {{Planine Srbije}} [[Kategorija:Planine u Srbiji]] [[Kategorija:Turizam u Srbiji]] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji]] [[Kategorija:Kragujevac]] [[Kategorija:Gornji Milanovac]] [[Kategorija:Topola]] l2tiy3r6wm5bj34727p8t0egg9yysor 2 205351 42715585 42714679 2026-11-01T12:36:49Z Edgar Allan Poe 29250 /* Japanska književnost */ 42715585 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. ==Književnost== {| style="border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;" width="100%" |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] • {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Književne nagrade''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] |- ! style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" colspan="5" | '''Nacionalne književnosti''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;" width="15%"| '''Općenito''' | style="font-size:smaller; text-align: left"colspan="4"| {{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] |- ! style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5" | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="15%"| '''Autori''' | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="4"| {{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]] |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Djela''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="2" rowspan="2" | # ''[[Titus Andronicus]]'' # ''[[A Christmas Carol]]'' # ''[[Through the Looking-Glass]]'' ("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]") # ''[[Euclid and his Modern Rivals]]'' # ''[[The Nursery "Alice"]]'' # [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'') # ''[[The Floating Admiral]]'' # ''[[Animal Farm]]'' # ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]'' # ''[[Born Fighter]]'' # ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]'' # ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]'' # ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]'' # ''[[The Constant Gardener]]'' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="3"| '''Sherlock Holmes''' |- | style="font-size:smaller; text-align: left" colspan="3" | "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]'' ---- {{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]'' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" colspan="5"| '''Likovi i franšize''' |- style="text-align: center;" | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Sherlock Holmes''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Agatha Christie''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''''Harry Potter''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Carrollova ''Alice''''' | style="border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;" width="20%"| '''Ostalo''' |- style="font-size:smaller; text-align: left" | | # [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] # [[Dr. Watson]] # [[Sebastian Moran]] # [[Inspektor Lestrade]] # [[Mycroft Holmes]] # [[Profesor Moriarty]] # [[Irene Adler]] # [[Mary Morstan]] ---- # [[Klub Diogenes]] | # [[Hercule Poirot]] # [[Miss Marple]] # [[Tommy i Tuppence]] # [[Viši inspektor Japp]] # [[Arthur Hastings]] # [[Parker Pyne]] # [[Ariadne Oliver]] # [[Gospođica Lemon]] | # [[Sirius Black]] # [[Remus Lupin]] # [[Severus Snape]] # [[Armando Dippet]] # [[Gabrielle Delacour]] # [[Alastor Moody]] # [[Barty Crouch]] # [[Phineas Nigellus Black]] | # [[Jubjub]] # [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] # [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] # [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] # [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] # [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] # [[Ludi Šeširdžija]] # [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] | # [[James Bond (lik)]] |} ===Engleska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja engleske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]] |group2 = Djela |list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''("[[The Walrus and the Carpenter]]" • "[[Haddocks' Eyes]]")'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery "Alice"]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • "[[How Watson Learned the Trick]]" • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' ("[[A Scandal in Bohemia]]" • "[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]" • "[[The Man with the Twisted Lip]]" • "[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]" • "[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]" • "[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]" • "[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]" • "[[The Boscombe Valley Mystery]]" • "[[A Case of Identity]]" • "[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]" • "[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]" • "[[The Five Orange Pips]]") • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' ("[[Silver Blaze]]" • "[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]" • "[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]" • "[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]" • "[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]" • "[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]" • "[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]" • "[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]" • "[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]" • "[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]" • "[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]" • "[[The Final Problem]]") • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]" • "[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]" • "[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]" • "[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]" • "[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]" • "[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]" • "[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]" • "[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]" • "[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]" • "[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]" • "[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]" • "[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]" • "[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]") • ''[[His Last Bow]]'' ("[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]" • "[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]" • "[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]" • "[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]" • "[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]" • "[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]" • "[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]") • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' ("[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]" • "[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]" • "[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]" • "[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]" • "[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]" • "[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]" • "[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]" • "[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]" • "[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]" • "[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]" • "[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]" • "[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]") • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]'' |group3 = Likovi |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = Holmes |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]] |group2 = ''Harry Potter'' |list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]] |group3 = ''Alice'' |list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]] |group4 = Christie |list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]] }} |group4=Ostalo |list4= [[Klub Diogenes]] |below= }} ===Francuska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja francuske književnosti |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |above= [[Francuska književnost|<span style="color:white">Francuska književnost</span>]] |group1 = Pisci |list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]] |group2 = Djela |list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • "[[Le Bateau ivre]]" • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'') |below= [[Emma Bovary|<span style="color:white">Emma Bovary</span>]] • [[Bérenger|<span style="color:white">Bérenger</span>]] }} ===Ruska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja ruske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |above= [[Ruska književnost|<span style="color:white">Ruska književnost</span>]] (nedovršeno) |group1 = Pisci |list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]] |group2 = Djela |list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]'' |below= }} ===Američka književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja američke književnosti |abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]]) |group2 = Djela |list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]] |below= [[Auguste Dupin|<span style="color:white">C. Auguste Dupin</span>]] • [[Yoknapatawpha|<span style="color:white">Yoknapatawpha</span>]] • [[Obitelj Compson|<span style="color:white">Obitelj Compson</span>]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]] }} ===Japanska književnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi s područja japanske književnosti |abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |above= |group1 = Pisci |list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]] |group2 = Djela |list2= "[[Ningen Isu]]" • "[[Rashōmon]]" • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'') |below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]] }} ===Ostalo=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Ostali doprinosi s područja književnosti |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Afrika |list1= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}} |group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black; |list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]] |group2 = {{flagicon|GAN}} Gana |group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black; |list2=[[J. E. Casely Hayford]] |group3 = {{flagicon|TOG}} Togo |group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E; |list3=[[Félix Couchoro]] }} |group2 = Amerike |group2style = |list2= {{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}} |group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859; |list1=[[Machado de Assis]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}} |group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red; |list2=[[Nicolás Guillén]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} |group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list3=[[Rufino Blanco-Fombona]] |group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} |group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]] |group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} |group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]] }} |group3 = Azija |group3style = |list3= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael |group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue; |list1= [[Shmuel Yosef Agnon]] |group2 = {{flagicon|KIN}} Kina |group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver; |list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]] |group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF; |list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]'' |group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red; |list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]] }} |group4 = Europa |group4style = |list4= {{Navbox subgroup |group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija |group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver; |list1= [[Karl Bruckner]] |group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |group2style = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080; |group1 = Pisci |list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]] |group2 = Djela |list2= ''[[Der Process]] • ''"[[Vor dem Gesetz]]"'' • ''"[[Die Verwandlung]]"''''}} |group3 = {{flagicon|DAN}} Danska |group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver; |list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= ''[[U registraturi]]'' |group5 = {{flagicon|IRS}} Irska |group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver; |list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]] |group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list6= [[Ferenc Molnár]] |group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška |group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868; |list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow; |list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]] |group9 = {{flagicon|ITA}} Italija |group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]] |group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]] |group11 = {{flagicon|EST}} Estonija |group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |list11= {{Navbox subgroup | groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black; |group1 = Pisci |list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]] |group2 = Djela |list2= ''[[Kalevipoeg]]''}} |group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]] |group13 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |group13style = text-align:center; color:gold; background:#FF0000; border:1px solid gold; |list13= [[Gonzalo Fernández de Oviedo]] }} |group5 = Oceanija |group5style = |list5={{Navbox subgroup |group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} |group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list1= [[Banjo Paterson]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} |group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list2= [[Vilsoni Hereniko]] }} |group6 = {{nowrap|Antički Rim}} |group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F; |list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]] |below= }} ==Glazba== ===Teorija i terminologija u glazbi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = ''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]] • [[Tamborito]] |list2={{Navbox subgroup |abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center |above= '''Eurosong''' |list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] • {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}} }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima) |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = Barok |group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver; |list1= [[Georg Friedrich Händel]] |group2 = Klasicizam |group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver; |list2= [[Jan Václav Stamic]] |group3 = Romantizam |group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver; |list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]] |group4 = XX. stoljeće |group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Impresionizam |list1= [[Maurice Ravel]] |group3 = Avangarda |list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]] |group2 = Modernizam |list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black; |group1 = Neoklasicizam |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]] |group2 = Ekspresionizam |list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]] }} |group5 = Ostalo |list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]] }} |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o pop izvođačima |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |above= |group1 = Solisti |list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]] • [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] • [[Rubén Blades]] |group2 = Bendovi |list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]] }} === Opus === {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz kompozicije |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Opere |list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'') |group2 = Baleti |list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]'' |group3 = Instrumentalna djela |list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]'' |group4 = Himne |list4= "[[Kimigayo]]" • "[[Noble patria, tu hermosa bandera]]" • "[[God Bless Our Homeland Ghana]]" • "[[Advance Australia Fair]]" • "[[Hino Nacional Brasileiro]]" • "[[Aegukka]]" • "[[La Bayamesa]]" • "[[Angola Avante]]" • "[[God Defend New Zealand]]" • "[[Gloria al Bravo Pueblo]]" • "[[Nokor Reach]]" • "[[Pjesma Kmerske Republike]]" • "[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]" • "[[Himna Narodne Republike Kampućije]]" • "[[Državna himna Hondurasa]]" • "[[L'Aube Nouvelle]]" • "[[God Bless Fiji]]" • "[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]" • "[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]" • "[[God zij met ons Suriname]]" • "[[Majulah Singapura]]" • "[[Himno Istmeño]]" |below= }} {{Navbox generic |titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz pop skladbe |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver; |belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver; |above= |group1 = Albumi |list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]] |group2 = Pjesme |list2= "[[Russians]]" • "[[Wavin' Flag]]" • "[[Manijači]]" • "[[Molitva (pjesma)|Molitva]]" • "[[Rijeka bez imena]]" • "[[Vjerujem u ljubav]]" • "[[I love you mi vida]]" • "[[Lejla]]" • "[[Oro (pjesma)|Oro]]" • "[[Bistra voda]]" • "[[Rändajad]]" • "[[Lane moje]]" • "[[La La Love]]" • "[[Never Forget]]" • "[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]" • "[[Lost and Forgotten]]" • "[[Ovo je Balkan]]" • "[[Milim]]" • "[[What's Another Year?]]" • "[[Rock me]]" • "[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]" • "[[Zauvijek moja]]" • "[[Wadde hadde dudde da?]]" • "[[Love in Rewind]]" • "[[Hold Me Now]]" • "[[We Could Be the Same]]" • "[[Allez Ola]]" • "[[Everybody (pjesma)|Everybody]]" • "[[Refrain]]" • "[[Munja i grom]]" • "[[Korake ti znam]]" • "[[Party for Everybody]]" • "[[Crno i belo]]" • "[[Kuula (pjesma)|Kuula]]" • "[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]" • "[[Only Teardrops]]" • "[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]" • "[[Moja ljubavi]]" • "[[Svadbarskim sokakom]]" • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • "[[Adio (pjesma)|Adio]]" • "[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]" • "[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]" • "[[Bangaranga]]" |group4 = Instrumentalna djela |list4= |group3 = OST |list3= "[[Butter-Fly]]" • "[[brave heart]]" • "[[keep On]]" • "[[I wish]]" • "[[Katayoku no Tori]]" • "[[VII (pjesma)|VII]]" |below= }} ==Likovna umjetnost== ===Umjetnici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikari<br>Ilustratori/Crtači |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]] |group2 = Kipari<br>Dizajneri |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]] |group3 = Arhitekti |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]] |group4 = Fotografi |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]] |below= }} ===Umjetnost=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz umjetnost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Slikarstvo |group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17; |list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' |group2 = Kiparstvo<br>Dizajn |group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000; |list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]] • [[Mola (tekstil)]] |group3 = Arhitektura |group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555; |list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]] • [[Transpanamski cjevovod]] |group4 = Općenito |group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]] |below= }} ==Filmska umjetnost== ===Opći pojmovi=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja filmografije | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]] |list2= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmašima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = Glumci |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Duško Gruborović]] |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]] |group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list6 = [[Irène Jacob]] |group7 = {{flagicon|JAP}} Japan |group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list8= [[Matt Frewer]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group9style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list9= [[Édgar Ramírez]] }} |group2 = Režiseri |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Bryan Singer]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= [[Alfred Hitchcock]] |group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}} | group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135; |list3= [[Federico Fellini]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]] |group5 = {{flagicon|JAP}} Japan |group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]] |group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}} | group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list6= [[Peter Weir]] |group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]] |group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list8= [[Pim de la Parra]] |group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}} | group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center; |list9= [[Agnieszka Holland]] |group10 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group10style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list10= [[Gints Zilbalodis]] }} |group3 = Scenaristi<br>Producenti |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]] |group2 = {{flagicon|JAP}} Japan |group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]] |group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada |group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135; |list3= [[David Shore]] |group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]] }} |below= }} ===Filmovi i serije=== {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o filmovima |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. & Mrs. Smith (1941)|Mr. & Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]'' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]'' |group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000; |list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]] |group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700; |list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija | group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list1 =''[[Savva. Serdce voina]]'' }} |group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska |group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135; |list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]'' |group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}} | group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver |list8= ''[[Whale Rider]]'' |group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}} | group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white; |list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]'' |group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}} | group10style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116; |list10= ''[[Punto y raya]]'' |group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}} | group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]'' |group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}} | group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver; |list12= ''[[The Land Has Eyes]]'' |group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}} | group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center; |list13= ''[[Wan Pipel]]'' |group14 = {{nowrap|{{flagicon|LAT}} Latvija}} | group14style = background:#77353D; border:1px solid silver; color: white; text-align:center; |list14= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Straume]]'' |group15= Likovi |list15 = [[King Kong]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black; |group1 = ''Star Wars'' |list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]] |group2 = ''Saw'' |list2 = [[Mark Hoffman]] }} }} {{Navbox generic |titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi o serijama |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |above= |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E; |list1= ''[[Law & Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law & Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law & Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]] |group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}} | group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000; |list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' '' |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]") |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Perfect World]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[Saint's Supper]]" • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Gates of Judgment]]" ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] "[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]" ]) |group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija |group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6; |list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]'' |group6= Likovi |list6 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }} }} ==Strip i mange== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi s područja stripa | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | list1 = [[Stripovska smrt]] |list2= }} ===Batman=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Batman |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |belowstyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |above= |group1 = Likovi |group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]] |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] <!-- |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ===Bleach=== {{Navbox |titlestyle = |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title=Bleach |groupstyle = |abovestyle= |belowstyle= |groupstyle = |above= |group1 = |group1style = |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]] <!-- |group2 = Autori | group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow; |list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]] |group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska |group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue; |list3= ''[[Nad lipom 35]]'' |group4 = {{flagicon|JAP}} Japan |group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red; |list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' |group5= Likovi |list5 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black; |group1 = ''SVU'' |list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]] |group2 = ''L&O'' |list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]] |group3 = ''CI'' |list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]] |group4 = ''House'' |list4 = [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]] |group5 = ''Whitechapel'' |list5 = [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]] |group6 = ''[[Digimon]]''<br><small>([[Popis Digimona]])</small> |list6 = [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]] }}--> }} ==Prirodne znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanost |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizika |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]] |group2 = Kemija |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]] |group3 = Biologija<br>Medicina |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |group1=Biologija |list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' • [[Velika crna grivasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] • [[Panamska zlatna žaba]] |group2=Medicina |list2= [[Guillain-Barréov sindrom]] }} |group4 = Tehnologija |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |group1=Računalna tehnologija |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ori and the Blind Forest]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' }} |group5 = Geografija |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1=Država |list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}} |group2=Naselja |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[La Villa de los Santos]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Balboa (Panama)|Balboa]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Moiwana]] {{nowrap end}} |group3=Ostalo |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |group1 = Administracija |list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]] |group2 = Otoci<br>Poluotoci |list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]] |group3 = Hidrologija |list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] |group4 = Geologija |list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]] • [[Barú]] |group5 = Ostalo |list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]] }} }} |below= }} ===Znanstvenici=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz znanstvenike |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Fizičari |group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]] |group2 = Kemičari |group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080; |list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]] |group3 = Liječnici |group3style = text-align:center; color:#01796F; background: #50C878; border:1px solid #01796F; |list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]] • [[Hugo Spadafora]] |group4 = Izumitelji |group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B; |list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]] |group5 = Geografi |group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00; |list5= [[Vladimir Tagancev]] |below= }} ==Društvene znanosti== ===Općenito=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = pre-XX vijek. |list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]] • [[Gran Coclé]] • [[Castilla de Oro]] • [[Drakeov napad na Panamu]] • [[Pljačka Paname]] • [[Darijenska spletka]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = XVIII. vijek |list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]'' |group2 = XIX. vijek |list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]] • [[Nezavisnost Paname]] • [[Akt o nezavisnosti Paname]] • [[Panamá (savezna država)]] • [[Panamá (departman)]] • [[Slobodna Država Prevlake]] • [[Sporazum Carrillo–Obarrio]] • [[Panamska kriza 1885.]] • [[Tisućudnevni rat]] |group3 = XX. vijek<br>(do 1914.) |list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]] • [[Odcjepljenje Paname od Kolumbije]] • [[Privremena vladina hunta (Panama)]] • [[Zona Panamskog kanala]] }} |group2 = Prvi svjetski rat<br>(1914. - 1918.) |list2 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] |group2 = Bitke |list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]] |group3 = Ostalo |list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]] }} |group3 = Međuratno razdoblje<br>(1918. - 1939.) |list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]] |group4 = Drugi svjetski rat<br>(1939. - 1945.) |list4 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |group1 = Općenito |list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]] |group2 = Bitke |list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']] |group3 = Ostalo |list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]] }} |group5 = Hladni rat<br>(1945. - 1991.) |list5 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]] • [[Kubanska invazija na Panamu]] • [[Opći izbori u Panami 1968.]] • [[Državni udar u Panami 1968.]] • [[Vojna diktatura u Panami]] • [[Panamski referendum o sporazumima Torrijos–Carter 1977.]] • [[Sporazumi Torrijos-Carter]] • [[Pad Twin Ottera Panamskog ratnog zrakoplovstva 1981.]] • [[Pokušaj državnog udara u Panami 1989.]] • [[Operacija Nifty Package]] |group6 = 1990-e<br>XXI. vijek |list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]] }} |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]] |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Općenito |list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]'' |group2 = Posebno |list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]'' |group5 = Lingvistika |group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black; |list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]'' |below= }} ===Biografije=== {{Navbox generic |titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti |groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver; |abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963; |above= |group1 = Povijest |group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000; |list1= [[Slavko Goldstein]] |group2 = Pravo<br>Kriminologija |group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black; |group1 = Pravo |list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]] • [[Justo Arosemena]] |group2 = Kriminologija |list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]] }} |group3 = Politika |group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = Amerike |list1 = {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]] |group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada |list2= [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]] |group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika |list3= [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]] |group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil |list4= [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]] |group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba |list5= [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]] |group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela |list6= [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]] |group7 = {{flagicon|HON}} Honduras |list7= [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]] |group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam |list8= [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]] |group9 = {{flagicon|PAN}} Panama |list9= [[José Raúl Mulino]] • [[Mariano Arosemena]] • [[Demetrio H. Brid]] • [[José Agustín Arango]] • [[Tomás Arias]] • [[Federico Boyd]] • [[Manuel Amador Guerrero]] • [[José Domingo de Obaldía]] • [[Belisario Porras]] • [[Arnulfo Arias]] • [[Harmodio Arias]] • [[Mireya Moscoso]] • [[Martín Torrijos]] • [[Guillermo Endara]] }} |group2 = Europa |list2= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]] |group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija |list1 = [[Boris Jeljcin]] |group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija |list2 = [[Eduard Ševarnadze]] |group3 = {{flagicon|EST}} Estonija |list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]] }} |group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]] |group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka |list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1 = |group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika |list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]] |group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]] |group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka |list4 = [[Walter Ulbricht]] }} |group5 = {{flagicon|ITA}} Italija |list5 = [[Giovanni Giolitti]] |group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska |list6 = [[Francisco Franco]] |group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska |list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]] |group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska |list8 = [[Olof Palme]] |group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija |list9 = [[Karl Renner]] |group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka |list10 = [[Ioannis Metaxas]] |group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]] |group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija |list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]] |group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska |list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]] |group15 = {{flagicon|FIN}} Finska |list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] |group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska |list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]] |group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka |list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]] }} |group3= Azija i<br>Oceanija |list3= [[Kir Mlađi]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1 = {{flagicon|JAP}} Japan |list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]] |group2 = {{flagicon|Kina}} Kina |list2 = [[Pu Yi]] |group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]] |group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan |list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]] |group5 = {{flagicon|Indija}} Indija |list5 = [[Jawaharlal Nehru]] |group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja |list6 = [[Sunjong od Koreje]] {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja |list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]] |group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja |list2 = }} |group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael |list7 = [[Menahem Begin]] |group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža |list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]] |group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan |list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]] |group12 = {{flagicon|AUS}} Australija |list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]] |group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland |list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]] |group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar |list10 = [[U Thant]] |group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži |list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]] |group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur |list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]] }} |group4= Afrika |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver; |group1= {{flagicon|EGI}} Egipat |list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]] |group2= {{flagicon|ANG}} Angola |list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]] |group3= {{flagicon|SOM}} Somalija |list3= [[Mohamed Siad Barre]] |group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve |list4= [[Robert Mugabe]] |group5={{flagicon|TOG}} Togo |list5= [[Faure Gnassingbé]] |group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti |list6=[[Félix Houphouët-Boigny]] |group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja |list7= [[Ahmed Sékou Touré]] |group8={{flagicon|GAN}} Gana |list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]] |group9={{flagicon|BEN}} Benin |list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]] }} }} |group4 = Vojna znanost |group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države |list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]] |group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo |list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]] |group3= {{flagicon|FRA}} Francuska |list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]] |group4= {{flagicon|ITA}} Italija |list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] |group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska |list5= [[Edward Rydz-Śmigły]] |group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam |list6= [[Võ Nguyên Giáp]] |group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka |list7= {{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo |list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]] |group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich |list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]] }} |group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska |list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]] |group9= {{flagicon|JAP}} Japan |list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]] |group10= {{flagicon|SRB}} Srbija |list10= [[Pavle Jurišić Šturm]] |group11= {{flagicon|RUS}} Rusija |list11={{Navbox subgroup | groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F; |group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo |list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]] |group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez |list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]] }} |group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja |list12= [[Nam Il]] |group13= {{flagicon|EST}} Estonija |list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]] |group14= {{flagicon|PAN}} Panama |list14 = [[José de Fábrega]] • [[Tomás de Herrera]] }} |group5 = Filozofi |group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC; |list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]] |group6 = Ostalo |group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080; |list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]] • [[Rodrigo de Bastidas]] • [[Sebastián Hurtado de Corcuera]] • [[Victoriano Lorenzo]] |below= }} ==Sport== {{Navbox generic |titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi |title= Općenito o sportu (po sportovima) |groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Fudbalska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |group2 = Klubovi |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]] {{nowrap end}} |group3 = Lige |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]] {{nowrap end}} |group4 = Prvenstva |list4= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]] {{•w}} {{flagicon|Kanada}} / {{flagicon|Meksiko}} / {{flagicon|SAD}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|2026.]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Finala |list1= {{nowrap begin}} [[Finale FIFA Svjetskog prvenstva 1954.|1954.]] {{•w}} [[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} [[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} [[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]] {{nowrap end}} }} |group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]] |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]] {{nowrap end}} |group3 = Olimpijske igre |list3= |group4 = Kup nacija |list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]] {{nowrap end}} |group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]] |list5 = {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]] {{nowrap end}} }} |group5 = Ostalo |list5= {{nowrap begin}} [[FIFA 100]] {{•w}} [[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} [[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} [[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} [[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} ''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} [[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} [[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]] {{•w}} "[[Laka konjica (Mađarska)|Laka konjica]]" {{•w}} "[[Bitka za Bern (FIFA Svjetsko prvenstvo 1954.)|Bitka za Bern]]" {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Suci |list1= {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]] {{nowrap end}} |group2 = Stadioni |list2 = {{nowrap begin}} [[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} [[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} [[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} [[Stade de France]] {{•w}} [[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} [[Stade de l'Amitié]] {{nowrap end}} }} }} |group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]] {{nowrap end}} |group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = EHF |list1= {{nowrap begin}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} {{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} {{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} {{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{nowrap end}} |group2 = AHF |list2= {{nowrap begin}} {{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}} {{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}} {{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}} {{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]] {{nowrap end}} |group3 = CAHB |list3= {{nowrap begin}} {{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} {{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]] {{nowrap end}} |group4 = OCHF |list4= {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}} {{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}} {{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{nowrap end}} |group5 = PATHF |list5= {{nowrap begin}} {{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}} {{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rukometna reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} }} |group2 = Klubovi |list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]] |group3 = Prvenstva |list3= {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]] |list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] <small>(osim dvorana)</small> • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]] |group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]] |list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]] |group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]] |list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]] |group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]] |list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]] |group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]] |list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]] }} |group4 = Ostalo |list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]] }} |group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis |list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]] |group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka |list5= [[FIBA EuroBasket]] • "[[Havlicek je ukrao loptu!]]" • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]] {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; |group1 = Reprezentacije |list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} "[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]" • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]] • {{flagicon|PAN}} [[Košarkaška reprezentacija Paname|Panama]] |group2 = Klubovi |list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]]) }} | group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]]) {{nowrap end}} | group7 = [[File:Baseball pictogram.svg|20px]] Bejzbol | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|PAN}} [[Bejzbolska reprezentacija Paname|Panama]] {{nowrap end}} |below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]] }} ===Sportaši=== {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | title = Doprinosi o sportašima | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | image = | imageleft = | bodyclass = hlist | group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} {{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]] {{nowrap end}} | group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Roberto Durán]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Panama Al Brown]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]] {{nowrap end}} | group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1 | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]] {{nowrap end}} | group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|LIT}} [[Arvydas Sabonis]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Rolando Frazer]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Belov]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]] {{nowrap end}} | group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje | list5 = {{nowrap begin}} {{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]] {{nowrap end}} | group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje | list6 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} {{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]] {{nowrap end}} | group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi | list7 = {{nowrap begin}} {{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]] {{nowrap end}} | group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje | list8 = {{nowrap begin}} {{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]] {{nowrap end}} | group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis | list9 = {{nowrap begin}} {{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]] {{nowrap end}} | group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega | list10 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]] {{nowrap end}} | group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis | list11 = {{nowrap begin}} {{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o rukometašima | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} {{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Žarko Marković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Rade Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}} {{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} {{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}} {{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}} {{flagicon|UK}} [[Steven Larsson]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]] {{nowrap end}} {{Navbox subgroup | groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist |group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska |list1= {{nowrap begin}} [[Thierry Omeyer]]{{•w}} [[Nikola Karabatić]]{{•w}} [[Daniel Narcisse]]{{•w}} [[Didier Dinart]]{{•w}} [[Jérôme Fernandez]]{{•w}} [[Luc Abalo]]{{•w}} [[Claude Onesta]]{{•w}} [[Guillaume Gille]]{{•w}} [[Joël Abati]]{{•w}} [[Guillaume Joli]]{{•w}} [[William Accambray]]{{•w}} [[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} [[Grégory Anquetil]]{{•w}} [[Jackson Richardson]]{{•w}} [[Olivier Girault]]{{•w}} [[Andrej Golić]]{{•w}} [[Patrick Cazal]]{{•w}} [[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} [[Bertrand Gille]]{{•w}} [[Michaël Guigou]]{{•w}} [[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} [[Sébastien Bosquet]]{{•w}} [[Xavier Barachet]]{{•w}} [[Mathieu Grébille]]{{•w}} [[Cyril Dumoulin]]{{•w}} [[Kentin Mahé]]{{•w}} [[Cédric Burdet]]{{•w}} [[Franck Junillon]]{{•w}} [[Laurent Puigségur]]{{•w}} [[Daouda Karaboué]]{{•w}} [[Samuel Honrubia]]{{•w}} [[Frédéric Volle]]{{•w}} [[Kevynn Nyokas]]{{•w}} [[Grégoire Detrez]]{{•w}} [[Arnaud Bingo]]{{•w}} [[Bertrand Roiné]]{{•w}} [[Sébastien Ostertag]]{{•w}} [[Alain Portes]]{{•w}} [[Daniel Costantini]]{{•w}} [[Denis Lathoud]]{{•w}} [[Stéphane Plantin]]{{•w}} [[Christian Gaudin]]{{•w}} [[Philippe Gardent]]{{•w}} [[Patrice Canayer]]{{•w}} [[Pascal Mahé]]{{•w}} [[Cédric Paty]]{{•w}} [[Sylvain Nouet]]{{•w}} [[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} [[Valentin Porte]]{{•w}} [[Igor Anić]]{{•w}} [[Vincent Gérard]]{{•w}} [[Olivier Nyokas]]{{•w}} [[Ludovic Fabregas]]{{•w}} [[Benoît Kounkoud]]{{•w}} [[Théo Derot]]{{•w}} [[Nedim Remili]]{{•w}} [[Adrien Dipanda]]{{•w}} [[Dika Mem]]{{•w}} [[Raphaël Caucheteux]]{{•w}} [[Melvyn Richardson]]{{•w}} [[Hugo Descat]]{{•w}} [[Guéric Kervadec]]{{•w}} [[Philippe Debureau]]{{•w}} [[Nicolas Tournat]]{{•w}} [[Yann Genty]]{{•w}} [[Romain Lagarde]]{{•w}} [[Dylan Nahi]]{{•w}} [[Aymeric Minne]]{{•w}} [[Yanis Lenne]]{{•w}} [[Thibaut Briet]]{{•w}} [[Elohim Prandi]]{{•w}} [[Rémi Desbonnet]]{{•w}} [[Samir Bellahcene]]{{•w}} [[Karl Konan]]{{•w}} [[Charles Bolzinger]] {{nowrap end}} }} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} {{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}} {{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]] {{nowrap end}} }} {{Navbox | name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi | titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver; | title = Doprinosi o nogometašima | groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver; | listclass = hlist | group1 = Europa | list1 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}} {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Alexis Saelemaekers]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Leandro Trossard]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Charles De Ketelaere]]{{•w}} {{flagicon|BEL}} [[Hans Vanaken]]{{•w}} {{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} {{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} {{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí (fudbaler, rođen 1999.)|Ladislav Krejčí]]{{•w}} {{flagicon|ČEŠ}} [[Michal Sadílek]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}} {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}} {{flagicon|ENG}} [[Ezri Konsa]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}} {{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}} {{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Michael Olise]]{{•w}} {{flagicon|FRA}} [[Dayot Upamecano]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} {{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} {{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} {{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} {{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}} {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}} {{flagicon|MAĐ}} [[Sándor Kocsis]]{{•w}} {{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Crysencio Summerville]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Brian Brobbey]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Jan Paul van Hecke]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Quinten Timber]]{{•w}} {{flagicon|NIZ}} [[Justin Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Leo Østigård]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Marcus Holmgren Pedersen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Thelo Aasgaard]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Jørgen Strand Larsen]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Antonio Nusa]]{{•w}} {{flagicon|NOR}} [[Andreas Schjelderup]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Deniz Undav]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nico Schlotterbeck]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Felix Nmecha]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nathaniel Brown (fudbaler)|Nathaniel Brown]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Jonathan Tah]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nadiem Amiri]]{{•w}} {{flagicon|NJE}} [[Nick Woltemade]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} {{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Lato]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} {{flagicon|POR}} [[João Neves]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}} {{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Hagi]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Rinat Dasajev]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Oleg Saljenko]]{{•w}} {{flagicon|RUS}} [[Valentin Ivanov (sovjetski fudbaler)|Valentin Kozmič Ivanov]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}} {{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}} {{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}} {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}} {{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} {{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} {{flagicon|ŠKO}} [[John McGinn]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Álex Baena]]{{•w}} {{flagicon|ŠPA}} [[Luis de la Fuente (fudbaler, rođen 1961.)|Luis de la Fuente]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Gyökeres]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Mattias Svanberg]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Anthony Elanga]]{{•w}} {{flagicon|ŠVE}} [[Yasin Ayari]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Miro Muheim]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Johan Manzambi]]{{•w}} {{flagicon|ŠVI}} [[Cedric Itten]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}} {{flagicon|TUR}} [[Kaan Ayhan]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}} {{flagicon|UKR}} [[Oleg Blohin]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}} {{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]] {{nowrap end}} | group2 = Afrika | list2 = {{nowrap begin}} {{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} {{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Nadhir Benbouali]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Amine Gouiri]]{{•w}} {{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Belghali]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}} {{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Yoane Wissa]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Fiston Mayele]]{{•w}} {{flagicon|COD}} [[Brian Cipenga]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Imam Ašur]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Muhammad Hani]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mustafa Ziko]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Trézéguet (egipatski fudbaler)|Trézéguet]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Mahmud Saber]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Rami Rabia]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Hosam Abdelmagid]]{{•w}} {{flagicon|EGI}} [[Jaser Ibrahim]]{{•w}} {{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Caleb Yirenkyi]]{{•w}} {{flagicon|GAN}} [[Derrick Luckassen]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Teboho Mokoena (fudbaler, rođen 1997.)|Teboho Mokoena]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Sphephelo Sithole]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Themba Zwane]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Thapelo Maseko]]{{•w}} {{flagicon|JAR}} [[Jayden Adams]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}} {{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Ismael Saibari]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Gessime Yassine]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Soufiane Rahimi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Yassine Bounou]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Issa Diop (fudbaler)|Issa Diop]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Neil El Aynaoui]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Chemsdine Talbi]]{{•w}} {{flagicon|MAR}} [[Azzedine Ounahi]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} {{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} {{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Amad Diallo]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Franck Kessié]]{{•w}} {{flagicon|CIV}} [[Nicolas Pépé]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Mbaye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Pape Gueye]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Habib Diarra]]{{•w}} {{flagicon|SEN}} [[Iliman Ndiaye]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} {{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Omar Rekik]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Ellyes Skhiri]]{{•w}} {{flagicon|TUN}} [[Hazem Mastouri]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Vozinha]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Hélio Varela]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Kevin Pina (fudbaler)|Kevin Pina]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Diney (fudbaler, rođen 1995.)|Diney]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Deroy Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Laros Duarte]]{{•w}} {{flagicon|ZEL}} [[Sidny Lopes Cabral]] {{nowrap end}} | group3 = Azija i Oceanija | list3 = {{nowrap begin}} {{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Connor Metcalfe]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Nestory Irankunda]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Cameron Burgess]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Harry Souttar]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Jackson Irvine]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Awer Mabil]]{{•w}} {{flagicon|AUS}} [[Lucas Herrington]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}} {{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}} {{flagicon|IRK}} [[Ejman Husein]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mohammad Mohebi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}} {{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Keito Nakamura]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Daichi Kamada]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Ayase Ueda]]{{•w}} {{flagicon|JAP}} [[Kaishū Sano]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Ali Alvan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Jazan al-Arab]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Nizar al-Rašdan]]{{•w}} {{flagicon|JOR}} [[Musa al-Taamri]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[Hwang In-beom]]{{•w}} {{flagicon|JKO}} [[O Hyeon-gyu]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Boualem Khoukhi]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mohamed Manai]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Mahmud Abu Nada]]{{•w}} {{flagicon|KAT}} [[Hasan al-Hejdus]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Elijah Just]]{{•w}} {{flagicon|NZL}} [[Finn Surman]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Abdulelah al-Amri]]{{•w}} {{flagicon|SAU}} [[Hassan al-Tambakti]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}} {{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abbosbek Fayzullayev]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Eldor Shomurodov]]{{•w}} {{flagicon|UZB}} [[Abduvohid Neʼmatov]] {{nowrap end}} | group4 = Amerike | list4 = {{nowrap begin}} {{flagicon|CUW}} [[Livano Comenencia]]{{•w}} {{flagicon|HAI}} [[Wilson Isidor]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]]{{•w}} {{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Cyle Larin]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Nathan Saliba]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Promise David]]{{•w}} {{flagicon|KAN}} [[Stephen Eustáquio]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} {{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}} {{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Gilberto Mora (fudbaler, rođen 2008.)|Gilberto Mora]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Julián Quiñones]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Raúl Jiménez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Luis Romo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Álvaro Fidalgo]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Mateo Chávez]]{{•w}} {{flagicon|MEX}} [[Guillermo Ochoa]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Aníbal Godoy]]{{•w}} {{flagicon|PAN}} [[Luis Tejada]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Folarin Balogun]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Giovanni Reyna]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Tim Ream]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Alex Freeman]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Sebastian Berhalter]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Auston Trusty]]{{•w}} {{flagicon|SAD}} [[Malik Tillman]]{{•w}} {{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] {{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}} {{flagicon|ARG}} [[Giovani Lo Celso]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} {{flagicon|BRA}} [[Matheus Cunha]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} {{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Gonzalo Plata]]{{•w}} {{flagicon|EKV}} [[Nilson Angulo]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Daniel Muñoz (fudbaler)|Daniel Muñoz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jaminton Campaz]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Jhon Arias (fudbaler)|Jhon Arias]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Davinson Sánchez]]{{•w}} {{flagicon|KOL}} [[Cucho Hernández]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Damián Bobadilla]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Maurício (fudbaler, rođen 2001.)|Maurício]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Matías Galarza (paragvajski fudbaler)|Matías Galarza]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[José Canale]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Fabián Balbuena]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Antonio Sanabria]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Gustavo Gómez]]{{•w}} {{flagicon|PAR}} [[Julio Enciso (fudbaler, rođen 2004.)|Julio Enciso]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}} {{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}} {{flagicon|SUR}} [[Kenneth Kluivert]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Maximiliano Araújo]]{{•w}} {{flagicon|URU}} [[Agustín Canobbio]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}} {{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]] {{nowrap end}} }} jamhtg5hi2175cxt4xfgyqndbxh2ax0 0 209001 42715796 42692330 2026-11-02T05:36:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715796 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|200px|thumb|right|Hipoteza smatra da su planete na kojima je život moguć, kao što je Zemlja, rijetke u svemiru]] U [[planetologija|planetologiji]] i [[astrobiologija|astrobiologiji]], '''hipoteza o rijetkoj Zemlji''' zagovara tezu da nastanak složenijih [[višestanični organizmi|višestaničnih organizama]] (te stoga i [[inteligencija|inteligencije]]) zahtijeva vrlo rijetku kombinaciju [[astrofizika|astrofizičkih]] i [[geologija|geoloških]] događaja i uvjeta. Teorija zastupa stav da [[izvanzemaljci|izvanzemaljski život]] zahtjeva planetu sličnu [[Zemlja|Zemlji]], sa sličnim uvjetima, te da postoji jako malo takvih planeta. Pojam "rijetka Zemlja" potječe od knjige ''Rare Earth: Why Complex Life Is Uncommon in the Universe [Rijetka Zemlja: Zašto je složen život rijedak u svemiru]'' (2000.), koju su napisali [[Peter Ward (paleontolog)|Peter Ward]], geolog i paleontolog, i [[Donald E. Brownlee]], astronom i astrobiolog. Hipoteza o rijetkoj Zemlji je u suprotnosti sa [[Kopernikov princip|Kopernikovom principu]] kojeg su zagovarali [[Carl Sagan]] i [[Frank Drake]], između ostalog.<ref>{{harvnb|Ward|Brownlee|2000|pp=xxi–xxiii}}</ref> Taj princip navodi da je Zemlja obična stjenovita [[planet]]a u tipičnom planetarnom sustavu, koja se nalazi u prosječnoj regiji vrlo čestog tipa [[Prečkasta spiralna galaksija|prečkaste spiralne galaksije]], te je stoga po toj teoriji život vrlo čest u svemiru. Ward i Brownlee pak zagovaraju suprotno: planete, planetarni sustavi i galaktičke regije su onoliko prijateljske složenijem životu kao i na Zemlji, Sunčevom sustavu i [[Mliječni put|Mliječnom putu]] te su vrlo rijetki. Hipoteza o rijetkoj Zemlji je stoga moguće rješenja za [[Fermijev paradoks]]: "Ako je vanzemaljski život čest, zašto ga nismo još nigdje otkrili?<ref name="Webb, Stephen 2002">{{harvnb|Webb|2002}}</ref> == Uvjeti za složeni život == Hipoteza o rijetkoj Zemlji zagovara tezu da nastanak složenijih oblika života zahtjeva cijelu seriju sretnih okolnosti. Nekolicina takvih okolnosti su: galaktička [[nastanjiva zona]], središnja zvijezda i planetarni sustav, nastanjiva zona unutar zvjezdanog sustava, veličina planete, prednost velikog satelita/mjeseca, uvjeti koji osiguravaju da planeta ima [[magnetosfera|magnetosferu]] i [[tektonika ploča|tektoniku ploča]], kemiju [[litosfera|litosfere]], [[atmosfera|atmosfere]], i oceane, ulogu "evolucijskih pumpi" kao što je masivna [[glacijacija]] i rijetki [[udarni krater|udari meteora]], te ono što je god dovelo do još uvijek tajnovite [[Kambrijska eksplozija|kambrijske eksplozije]] životinjskih [[koljeno (taksonomija)|koljena]]. Nastanak inteligentnog života je možda zahtijevao i druge sretne okolnosti. Kako bi malena stjenovita planeta mogla održavati život, Ward i Brownlee smatraju da bi vrijednosti nekolicine varijabli morale pasti u rijetke raspone. [[Svemir]] je tako velik da možda sadrži puno planeta sličnih Zemlji. Ali ako takve planete postoje, one su vjerojatno odvojene jedne od druge i po nekoliko tisuća [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]. Takve udaljenosti bi otežale komunikaciju između inteligentnih vrsta, što bi objasnilo [[Fermijev paradoks]]. === Prava lokacija i prava vrsta galaksije === [[Datoteka:NGC 7331 zoomed.jpg|thumb|right|295px|Gusto središte galaksija kao što je [[NGC 7331]] (koju neki smatraju "blizancem" Mliječnog puta<ref>[http://www.spitzer.caltech.edu/Media/releases/ssc2004-12/ssc2004-12a.shtml 1 Morphology of Our Galaxy's 'Twin'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060215171141/http://www.spitzer.caltech.edu/Media/releases/ssc2004-12/ssc2004-12a.shtml |date=2006-02-15 }} Spitzer Space Telescope, Jet Propulsion Laboratory, NASA.</ref>) imaju visoke razine zračenja koje su opasne za složenije oblike života]] ''Rijetka Zemlja'' sugerira da većina poznatog svemira, uključujući velike dijelove naše galaksije, ne mogu održati složenije oblike života; Ward i Brownlee navode da se te regije "mrtve zone." Oni dijelovi galaksije gdje je složeniji život moguć tvore galaktičku nastanjivu zonu. Što su zvjezdani sustavi udaljeniji od središta galaksije: # [[Populacija I]] zvijezda opada. Metali (u astronomskom smislu svi elementi izuzev vodika i helija) su neophodni za stvaranje [[terestrički planet|terestričkih planeta]]. # Zračenje [[X-zrake|X-zraka]] i [[gama zrake|gama zraka]] iz [[Supermasivna crna rupa|supermasivne crne rupe]] u središtu galaksije, i obližnjih [[Neutronska zvijezda|neutronskih zvijezda]], postaje manje intenzivno. Takva radijacija se smatra opasnom za složenije oblike života, pa hipoteza o rijetkoj Zemlji smatra da su u ranom svemiru okolnosti za složeniji život bili nepovoljni jer je gustoća zvijezda bila visoka i [[supernova|supernove]] su bile česte.<ref>{{harvnb|Ward|Brownlee|2000|pp=27–29}}</ref> # Gravitacijska perturbacija planeta i [[planetezimal]]i iz obližnjih zvijezda postaju rjeđi kako gustoća zvijezda opada. Stoga, što je planeta udaljenija od galaktičkog središta, to je manja vjerojatnost da ga pogodi veliki meteor. Galaktička zona nastanjivosti je stoga vjerojatno u obliku prstena, smještena između nenastanjivog središta i vanjskih granica. Planetarni sustav ne samo što mora uživati u povoljnoj lokaciji za složenije oblike života, nego i ostati na toj lokaciji kroz dugo vremensko razdoblje. Zvjezdani sustav stoga mora ostati podalje od galaktičkog centra. Pobornici hipoteze stoga navode da zvijezda za održavanje života mora imati galaktičku orbitu koja je skoro kružna oko središta galaksije. Takva sinkronizacija se nalazi u "galaktičkoj nastanjivoj zoni". Lineweaver et al.<ref>{{cite journal | last1 = Lineweaver | first1 = Charles H. | last2 = Fenner | first2 = Yeshe | last3 = Gibson | first3 = Brad K. | year = 2004 | title = The Galactic Habitable Zone and the Age Distribution of Complex Life in the Milky Way | url = http://astronomy.swin.edu.au/GHZ/GHZ_astroph.pdf | format = PDF | journal = Science | volume = 303 | issue = 5654 | pages = 59–62 | doi = 10.1126/science.1092322 | pmid = 14704421 | arxiv = astro-ph/0401024 | bibcode = 2004Sci...303...59L | access-date = 2013-02-22 | archive-date = 2006-07-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060712034717/http://astronomy.swin.edu.au/GHZ/GHZ_astroph.pdf | dead-url = yes }}</ref> zaključuje da je ta nastanjiva zona u prstenu u rasponu od 7 do 9 [[parsek|kiloparseka]] u promjeru, što je jedva 10% zvijezda [[Mliječni put|Mliječnog puta]].<ref>{{harvnb|Ward|Brownlee|2000|p=32}}</ref> Prema konzervativnim procjenama, od ukupnog broja to bi bilo između 20 i 40 milijardi zvijezda. Gonzalez, ''et al.''<ref name=Gonzalez>{{harvnb|Gonzalez|Brownlee|Ward|2001}}</ref> prepolovljuje taj broj i procjenjuje da je manje od 5% zvijezda u našoj galaksiji unutar nastanjivoj zoni. Putanja Sunca oko središta galaksije je doista gotovo savršeno kružno, jedna "galaktička godina" traje 226 milijuna godina, što se poklapa sa rotacijom galaksije. Dok hipoteza sugerira da bi Sunce rijetko, ako i ikada, moralo proći kroz spiralni krak, astronomkinja Karen Masters je izračunala da Sunce prođe kroz jedan takav spiralni krak svakih 100 milijuna godina.<ref>[http://curious.astro.cornell.edu/question.php?number=402 How often does the Sun pass through a spiral arm in the Milky Way?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091012184558/http://curious.astro.cornell.edu/question.php?number=402 |date=2009-10-12 }}, Karen Masters, ''Curious About Astronomy''. Preuzeto 22. veljače 2013.</ref> Neki znanstvenici navode da se masovna izumiranja poklapaju sa prethodnim prolaskom kroz takve spiralne krakove.<ref>{{harvnb|Dartnell|2007|p=75}}</ref> [[Messier 31|Andromeda]] i Mliječni put imaju sličnu masu, ali dok je Andromeda tipična spiralna galaksija, Mliječni put je netipično mirna i blijeda. Izgleda da je pretrpjela manje sudara sa drugim galaksijama tijekom zadnjih 10 milijardi godina, te je njena mirna povijest možda povoljnije mjesto za složeniji život od galaksija koje su imale više sudara, te stoga i više supernova i nemira.<ref>{{cite web |author= |title=Sibling Rivalry |date=31. ožujka 2012 |work=New Scientist |url=http://www.newscientist.com/article/mg21328586.500-milky-way-mysteries-andromeda-our-sibling-rival.html}}</ref> Razina aktivnosti [[crna rupa|crnih rupa]] u središtu galaksije je možda također bitna: da je premala ili prevelika, život bi bio rjeđi. Crna rupa u središtu Mliječnog puta se čini "baš pravom količinom".<ref>{{harvnb|Scharf|2012}}</ref> === Prava udaljenost od i pravi tip zvijezde === [[Datoteka:Habitable zone - HZ.png|desno|mini|250px|Što je zvijezda toplija, to se nastanjiva zona planeta sve više pomiče dalje od središta]] Zemaljski primjer sugerira da složeniji oblici života zahtijevaju vodu u tekućem stanju, te stoga ta planeta mora biti u pravoj udaljenosti u odnosu na zvijezdu oko koje kruži, inače će voda biti ili u smrznutom stanju ili će ispariti prije formiranja života. To je "princip zlatokose".<ref>{{cite journal |author=Hart, M.H. |title=Habitable Zones Around Main Sequence Stars |journal=Icarus |volume=37 |issue=1 |pages=351–7 |date=January 1979 |doi=10.1016/0019-1035(79)90141-6 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/0019103579901416|bibcode = 1979Icar...37..351H }}</ref> Nastanjiva zona ovisi od slučaja do slučaja. U slučaju zvijezde koja polako postaje [[bijeli patuljak]], nastanjiva zona se polako pomiče udalj, sve dok ne nestane. Nastanjiva zona je povezana i sa [[staklenički efekt|stakleničkim efektom]] kojeg ostvaruju vodena para ({{chem|H|2|O}}), ugljikov-dioksid (CO2), i/ili drugi staklenički plinovi. Iako Zemljina atmosfera sadrži vodenu paru u koncentraciji u rasponu od 0% (u suhim područjima) do 4% (u prašumama i oceanskim regijama) te samo 387 djelića po milijun CO2, ova mala količina je dovoljna podignuti prosječnu površinsku temperaturu Zemlje do oko 40&nbsp;°C od onoga što bi inače bila,<ref>{{harvnb|Ward|Brownlee|2000|p=18}}</ref> a vodena para zajedno sa oblacima čini između 66% i 85% Zemljinih stakleničkih efekata, dok CO2 doprinosi između 9% i 26% tog učinka.<ref>{{cite web |first=Gavin |last=Schmidt |title=Water vapour: feedback or forcing? |date=6. travnja 2005 |publisher=RealClimate |url=http://www.realclimate.org/index.php/archives/2005/04/water-vapour-feedback-or-forcing/| accessdate=23. veljače 2013}}</ref> Pretpostavlja se da zvijezda mora imati i stjenovite planete unutar nastanjive zvijezde. Iako je nastanjiva zona oko zvijezde [[Sirius]] i [[Vega]] široka, postoje dva problema: # Pošto se smatra da se stjenovite planete formiraju bliže oko zvijezde koje kruže, planete se formiraju preblizu da leže unutar nastanjive zone. No možda bi se život mogao razviti oko nekog većeg satelita koji kruži oko plinovitog diva. # Vruće zvijezde imaju kratki životni vijek, postaju crveni divovi u manje od jedne milijarde godina, što nije dovoljno da se razvije složeniji oblik života. Zbog toga masivne i velike zvijezde tipa od F6 do O (vidi: [[spektralni razred]]) nisu pogodne za život. Malene zvijezde tipa [[crveni patuljak]], s druge strane, imaju nastanjivu zonu malog opsega. Ta blizina prisiljava planete da su stalno okrenute zvijezdi, dok su im tamne strane hladne. Zbog radijacije i atmosfera planeta bi bila ionizirana, pa zagovaratelji hipoteze o rijetkoj zemlji odbacuju mogućnost života u takvim sustavima, iako neki egzobiolozi navode da bi prilika za to ipak mogla postojati pod pravim okolnostima. Zvijezde u kasnoj-K i M kategoriji čine oko 82% svih zvijezda koje gore uz pomoć vodika.<ref name=RECONS1>{{cite web|url=http://joy.chara.gsu.edu/RECONS/TOP100.posted.htm | title= The One Hundred Nearest Star Systems| publisher= Research Consortium on Nearby Stars| accessdate=23. veljače 2013}}</ref> Pobornici ''rijetke Zemlje'' navode da je "prava okolnost" zvijezde u rasponu od F7 do K1. Takve zvijezde nisu česte: zvijezde tipa G, među kojima je i Sunce (između toplijeg F i hladnijeg K) čine tek 9%<ref name=RECONS1 /> zvijezda na vodik u Mliječnom putu. [[Datoteka:A Swarm of Ancient Stars - GPN-2000-000930.jpg|thumb|right|200px|Prema hipotezi rijetke Zemlje, guste skupine zvijezda ne podržavaju stvaranje života]] Stare zvijezde, kao što je [[crveni div]] i [[bijeli patuljak]], vjerojatno ne podržavaju život. Crveni divovi su česti u gustim skupinama i [[Eliptička galaksija|eliptičkim galaksijama]]. Bijeli patuljci su umiruće zvijezde koje su prošle kroz fazu crvenog diva. Isijavanje energije zvijezde bi također trebalo biti konstantno ili se mijenjati jako sporo; promjenjive zvijezde kao što su [[Cefeida|Cefeide]], primjerice, vjerojatno ne podržavaju život. Ako se isijavanje energije središnje zvijezde iznenada smanji, čak i za malu količinu, ili poveća, oceani bi se mogli smrznuti ili ispariti. . Nije poznat način ostvarivanja života bez složene kemije, a takva kemija zahtjeva [[metal (hemija)|metale]], naime elemente i druge od vodika i helija. Ovo sugerira uvjet za život u zvjezdanom sustavu bogatom metalima. Jedini poznat mehanizam za stvaranje i raspršivanje metala je [[supernova]] nakon eksplozije. Prisutnost metala u zvijezdama se otkriva u njenom spektru upijanja, a istraživanja ukazuju da su mnoge, možda čak i većina zvijezda siromašne metalima. Niska razina metala karakterizira rani svemir, velike nakupine i druge zvijezde formirane dok je svemir bio mlad, zvijezde u većini galaksija izuzev velikih [[Spiralna galaksija|spiralnih galaksija]], i zvijezda u udaljenim regijama svih galaksija. Stoga zvijezde bogate metalima su sposobne održavati život, a vjeruje se da su najčešće u tihim "predgrađima" velikih spiralnih galaksija, regijama koje su pogodne jer je tamo radijacija također niska.<ref>{{harvnb|Ward|Brownlee|2000|pp=15–33}}</ref> === Pravi raspored planeta === [[Datoteka:Jupiter.jpg|thumb|right|200px|Prema hipotezi o rijetkoj Zemlji, bez prisutnosti masivnih plinovitih divova kao što je [[Jupiter]], složeniji život ne bi nastao na Zemlji]] Zagovaratelji hipoteze o rijetkoj Zemlji navode da planetarni sustav sposoban održavanja složenog života mora biti sličan našem sunčevom sustavu. Smatra se da život zahtijeva [[terestričke planete]] sa tektonikama poput onih na Zemlji<ref>{{harvnb|Ward|Brownlee|2000|pp=220}}</ref> Snažna gravitacija najveće planete u sustavu, Jupitera, utječe na putanje mnogih malih kometa i [[asteroid]]a koji se sudaraju sa njom, te se stoga pretpostavlja da je stopa udara kometa na Jupiter između dva i osam tisuća puta veća od Zemlje.<ref name="Nakamura">{{cite journal |last=Nakamura |first=T. |date=February 1998 |title=Collisional Probability of Periodic Comets with the Terrestrial Planets{{spaced ndash}}an Invalid Case of Analytic Formulation |url=https://archive.org/details/sim_astronomical-journal_1998-02_115_2/page/848 |journal=Astronomical Journal |volume=115 |issue=2 |pages=848 |bibcode=1998AJ....115..848N |doi=10.1086/300206 |last2=Kurahashi |first2=H.}}</ref> Da nema Jupitera, vjerojatnost udara asteroida na unutarnje planete sunčeva sustava bila bi puno veća. Razlozi izumiranja [[Dinosauri|dinosaura]] u [[Kreda (period)|Kredi]] su i dalje nerazjašnjeni, ali mnogi znanstvenici vjeruju da ju je uzrokovao [[K-T izumiranje|udar asteroida ili manjeg kometa na prijelazu Krede i Tercijara]] koji se stvorio [[krater Chicxulub]],<ref name="Chicxulub">{{cite web |date=2005-08-22 |title=Images of Chicxulub Crater |publisher=NASA/JPL Near-Earth Object Program Office |url=http://neo.jpl.nasa.gov/images/yucatan.html |accessdate=15. veljače 2013 |archivedate=2013-02-28 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6EmMrx9FT?url=http://neo.jpl.nasa.gov/images/yucatan.html |deadurl=yes }}</ref> demonstrirajući kako su takvi udari ozbiljna prijetnja životu na Zemlji. Astronomi pretpostavljaju da bi bez Jupitera, koji upija potencijalne opasne objekte, [[masovna izumiranja]] bila puno češća na Zemlji, te da se ne bi razvio složeniji život.<ref name="Wetherill">{{cite journal |first=George W. |last=Wetherill |title=Possible consequences of absence of "Jupiters" in planetary systems |url=https://archive.org/details/sim_astrophysics-and-space-science_1994-02_212_1-2/page/23 |journal=Astrophysics and Space Science |volume=212 |issue=1–2 |pages=23–32 |date=February 1994 |pmid=11539457 |doi=10.1007/BF00984505 |bibcode=1994Ap&SS.212...23W}}</ref> Planeta Jupiterove mase izgleda nudi povećanu zaštitu protiv asteroida, ali potpuni učinci na druga nebeska tijela u sunčevu sustavu su i dalje predmet rasprava.<ref>{{cite web| title=Jupiter – friend or foe? II: the Centaurs Jupiter |url=http://arxiv.org/pdf/0903.3305| accessdate=15. veljače 2013}}</ref><ref>{{cite journal |last=Horner |first=J. |date=July 2008 |title=Jupiter – friend or foe? I: The asteroids |journal=International Journal of Astrobiology |volume=7 |issue=3–4 |pages=251–261 |url=http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=2820816 |accessdate=2013-02-15 |doi=10.1017/S1473550408004187 |last2=Jones |first2=B.W.|bibcode = 2008IJAsB...7..251H |arxiv = 0806.2795 }}</ref> === Konstatno stabilna putanja === Zagovaratelji hipoteze navode da plinoviti divovi ne bi smjeli biti preblizu planeti na kojoj bi se razvijao život, jer bi mogli poremetiti njenu putanju. Računalne projekcije navode moguće kaotične planetarne orbite ako planetarni sustav ima velike planete sa ekscentričnim putanjima.<ref>{{Cite web|url= http://www.astro.ku.dk/~tobiash/posters/Tobias_final_new.pdf |format=PDF|title= Chaos and Planet-Particle Dynamics within the Habitable Zone of Extrasolar Planetary Systems (A qualitative numerical stability study) |accessdate= 23. veljače 2013 |last= Hinse |first= T.C. |publisher= Niels Bohr Institute}}</ref> Potreba za stabilnom putanjom odbacuje zvijezde sa sustavom planeta koje sadrže velike planete u bliskoj putanji oko zvijezde, "[[vrući Jupiter|vruće Jupitere]]". Vjeruje se da bi "vrući Jupiteri" bili formirani mnogo dalje od svojih zvijezda nego što jesu, te bi tako mogli migrirati prema daljim područjima, i poremetiti putanje drugih planeta.<ref>{{Cite web| url=http://www.berkeley.edu/news/media/releases/2005/04/13_planet.shtml | first= Robert | last= Sanders | date= 13. travnja 2005| title=Wayward planet knocks extrasolar planets for a loop |accessdate = 23. veljače 2013 }}</ref> === Prava veličina === Planeta koja je premalena ne može držati dovoljno atmosfere. Temperatura stoga postaje krajnje promjenjiva a stabilni oceani nemogući. Maleni planeti će imati i oporu površinu, sa velikim kanjonima i planinama, njegova jezgra će se brže hladiti a tektonika ploča neće trajati dovoljno dugo za razvoj života.<ref>{{harvnb|Lissauer|1999}}</ref><ref>{{harvnb|Conway Morris|2003|p=92}}</ref><ref>{{harvnb|Comins|1993}}</ref> Ipak, stjenovite planete poput Zemlje su dosta česti, prema astronomu Michaelu Meyeru sa sveučilipta u Arizoni, te čine između 20 i 60 % planeta koje obilaze zvijezde slične Suncu.<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/7249884.stm |title=Planet-hunters set for big bounty |author=[[BBC News]]| publisher=bbc.co.uk| accessdate=24. veljače 2013}}</ref> === Veliki prirodni satelit i tektonika ploča === Mjesec je neobičan jer druge stjenovite planete sunčeva sustava ili nemaju satelite ([[Merkur (planet)|Merkur]] i [[Venera (planet)|Venera]]), ili imaju male satelite koji vjerojatno zarobljeni asteroidi ([[Mars]]). [[Teorija o velikom udaru]] navodi da je Mjesec rezultat udara tijela veličine Marsa na tada još jako mladu Zemlju. Taj snažni udar je Zemlji dao blago nagnutu os i ubrzanu rotaciju.<ref name=Taylor98>{{harvnb|Taylor|1998}}</ref> Brža rotacija osigurava pravu raspodjelu dana i noći te stoga i umjerene temperature. Niti os ne smije biti previše nagnuta inače bi planeta imala ekstremne razlike u godišnjim dobima, neprikladne za složeniji život. Planeta bez nagnute osi bi mogla imati manjak stimulacije za razvoj šarolike evolucije. Pobornici "rijetke Zemlje" navode da je stoga i Zemljina os nagnuta "baš pravo". Veliki satelit stabilizira nagnutu os planete, jer bi bez njega promjene osi bile odveć kaotične i nestabilne.<ref>{{harvnb|Dartnell|2007|pp=69–70}}</ref> Da Zemlja nije imala Mjesec, plime i oseke bi bile upola slabije. Velik sateliti stvaraju bazen plime koji su možda bitni za razvoj složenijeg života, iako je to i dalje predmet rasprave.<ref>{{Cite journal | last = Lathe | first = Richard |date=March 2004 | title = Fast tidal cycling and the origin of life | journal = Icarus | volume = 168 | issue = 1 | pages = 18–22 | doi = 10.1016/j.icarus.2003.10.018 | bibcode = 2004Icar..168...18L | url = http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S001910350300383X }} <br />{{Cite web |url= http://abyss.uoregon.edu/~js/ast121/lectures/lec25.html |title= Origin of Life |accessdate= 2007-10-31 |first= James |last= Schombert |publisher= University of Oregon |archive-date= 2010-12-12 |archive-url= https://web.archive.org/web/20101212191428/http://abyss.uoregon.edu/~js/ast121/lectures/lec25.html |dead-url= yes }}.</ref> Veliki satelit također povećava učestalost [[tektonika ploča|tektonike ploča]] zahvaljujući silama plime i oseke na kori planete. Ipak, postoje dokazi da je i na Marsu nekoć postojala tektonika ploča, i bez tog mehanizma.<ref>{{Cite web| url=http://www.nasa.gov/centers/goddard/news/topstory/2005/mgs_plates.html| date=10. prosinca 2005| title=New Map Provides More Evidence Mars Once Like Earth| accessdate=24. veljače 2013| archive-date=2012-09-14| archive-url=https://archive.today/20120914153601/http://www.nasa.gov/centers/goddard/news/topstory/2005/mgs_plates.html}}</ref> [[Edward Belbruno]] i [[J. Richard Gott]] sa sveučilišta Princeton su napisali znanstveni rad o mogućnosti udarnog tijela na razvoj tektonika planete.<ref>{{Cite journal|first=E.|last= Belbruno|coauthors=J. Richard Gott III| journal= The Astronomical Journal| volume= 129| issue=3| pages= 1724–45| year=2005| title=Where Did The Moon Come From?| arxiv=astro-ph/0405372| doi=10.1086/427539| bibcode=2005AJ....129.1724B}}</ref> I tektonika ploča se smatra bitnim za razvoj života. Erupcija vulkana je u prošlosti pojedine elemente izbacila na površinu zemlje, a znanstvenici smatraju da su baš ti elementi odgovorni za stvaranje biomolekula – temelja života. Ti otvori kao posljedica micanja tektonskih ploča, nalaze se na dnu oceana i sadrže savršenu mješavinu vodika, metana, amonijaka koji su zemlju učinili pogodnom za život.<ref>{{cite web| url=http://www.svijetokonas.net/znanost-tehnologija/znanost/vulkansko-blato-sa-grenlanda-zasluzno-za-nastanak-zivota-na-zemlji/| publisher=Svijet oko nas| title=Grenlandski vulkani zaslužni su za nastanak života na zemlji| accessdate=24. veljače 2013| archivedate=2016-03-08| archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308065723/http://www.svijetokonas.net/znanost-tehnologija/znanost/vulkansko-blato-sa-grenlanda-zasluzno-za-nastanak-zivota-na-zemlji/| deadurl=yes}}</ref> === Evolucija od jednostavnijih do složenijih organizama === Bez obzira na fizičku sličnost Zemlji, postoje argumenti da kada god život nastaje, malo je vjerojatno da će se razviti dalje od jednostavnih bakterija. Biokemičar [[Nick Lane]] navodi da su jednostavne stanice ([[prokarioti]]) nastale ubrzo nakon formiranja Zemlje, ali im je trebalo pola života planete dok se nisu razvili do složenijih oblika ([[eukarioti]]), te da se to moglo dogoditi samo jednom. Po njegovom mišljenje, prokarioti nemaju staničnu arhitekturu razviti se u eukariote, jer bi bakterija razvijena do eukariotskih proporcija imala desetak tisuća manje raspoložive energije. To se riješilo tako da je jedna jednostavna stanica uključena u drugu, te su stanice zajedno nastavile razvoj do [[mitohondrij]]a, što je omogućilo dovoljno energije. Neki smatraju da se takva transformacija događa vrlo rijetko, te da na hipotetskim drugim planetima život uglavnom nije razvijen dalje od jednostaničnih organizama.<ref>{{harvnb|Lane|2012}}</ref> == Jednadžba o rijetkoj Zemlji == Sljedeću jednadžbu je razvio Cramer.<ref>{{harvnb|Cramer|2000}}</ref> Jednadžba je odgovor Warda i Brownleeja na [[Drakeova jednadžba]]. Izračunava <math>N</math>, broj Zemlji sličnih planeta u Mliječnom putu koje imaju složenije životne oblike, kao: :<math>N = N^* \cdot n_e \cdot f_g \cdot f_p \cdot f_{pm} \cdot f_i \cdot f_c \cdot f_l \cdot f_m \cdot f_j \cdot f_{me}</math><ref>{{harvnb|Ward|Brownlee|2000|pp=271–5}}</ref> gdje je: * ''N*'' broj zvijezda u [[Mliječni put|Mliječnom putu]]. Ovaj broj nije dobro procijenjen, jer masa naše galaksije nije dobro određena. Također, nema puno informacija o broju vrlo malih zvijezda. ''N*'' je najmanje 100 milijardi, i može biti i do 500 milijardi, ako postoji puno zvijezda sa malom vidljivosti. * <math>n_e</math> je prosječan broj planeta u nastanjivoj zoni zvijezda. Ova zona je razmjerna uska, jer je ograničena uvjetom da prosječna planetarna temperatura mora biti konzistentna sa vodom koja mora ostati u tekućem stanju kroz cijelo vrijeme potrebno da se razvije složeniji oblik života. Stoga <math>n_e</math> = 1 je vjerojatna gornja granica. Pretpostavimo <math>N^* \cdot n_e = 5\cdot10^{11}</math>. Jednadžba navodi da taj broj nije veći od 10⁻¹⁰ i možda je čak manji od 10⁻¹². U donjem slučaju, <math>N</math> može biti između 0 i 1. Ward i Brownlee ne izračunavaju samu vrijednost <math>N</math>, jer numeričke vrijednosti nekolicine faktora dolje su samo izvor nagađanja. Ne mogu se procijeniti jer imamo samo jednu informaciju: Zemlju, stjenovitu planetu koja obilazi zvijezdu tipa G2 u tihom "predgrađu" galaksije, koja je jedina domovina čovječanstva. * <math>f_g</math> je razlomak zvijezda u nastanjivoj zoni galaksije (Ward, Brownlee i Gonzalez procjenjuju da je taj faktor 0.1<ref name=Gonzalez/>). * <math>f_p</math> je razlomak zvijezda u našoj galaksiji sa planetama. * <math>f_{pm}</math> je razlomak planeta koje su stjenovite a ne plinovite. * <math>f_i</math> je razlomak nastanjivih planeta gdje nastaje mikrobiološki život. Ward i Brownlee vjeruju da ta frakcija nije mala. * <math>f_c</math> je razlomak planeta gdje se razvije složeniji život. Za 80% vremena u kojem je nastao mikrobiološki život na Zemlji, postojao je samo život u obliku bakterija. Stoga Ward i Brownlee vjeruju da je taj razlomak jako malen. * <math>f_l</math> je razlomak ukupnog životnog raspona planeta tijekom kojeg je prisutan složeniji život. Neke zvijezde nisu pogodne jer se razviju u crvene divove. * <math>f_m</math> je razlomak nastanjivih planeta sa velikom prirodnim satelitom. Ovaj je razlomak malen. * <math>f_j</math> je razlomak planetarnih sustava sa plinovitim divovima. Ovo bi mogla biti česta pojava. * <math>f_{me}</math> ije razlomak planeta sa dovoljno malenim brojem masovnih izumiranja. Ward i Brownlee vjeruju da je Zemlja imala maleni broj takvih katastrofa, zbog čega je taj razlomak malen. Barrow i Tipler{{Sfn|Barrow|Tipler|1988|p=3.2}} smatraju da postoji dogovor između biologa da je evolucijski put od primitivnog [[kambrij]]skog života do modernog ''[[Homo sapiens]]a'' bio vrlo nepredvidljivi događaj. Primjerice, veliki ljudski [[mozak]] zahtijeva snažan [[metabolizam]], dugo razdoblje [[Gestacija|gestacije]] i djetinjstvo koje traje najmanje 25% prosječnog životnog razdoblja. Ostale nepredvidljive osobine čovjeka su: * Jedan od rijetkih dvonožaca među sisavcima. Ruke su tako slobodne za razvoj oruđa i alata, čime mijenjaju vanjski svijet; * Vrlo širok raspon u govoru, koji omogućava složenu komunikaciju. Dijalog omogućava ljudima dijeljenje znanja i razvoja kulture; * Sposobnost apstraktnoga razmišljanja koje omogućava izum matematike, te razvoj znanosti i tehnologije. Ljudi su tek nedavno stekli široko znanstveno obrazovanje. Astrofizičar [[Duncan Forgan]] je 2009. razvio računalni program prema kojem je izračunao da bi u našoj galaksiji trebalo biti 37.964 planeta na kojima se razvio inteligentni život.<ref>{{cite web| url=http://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-1136042/Intelligent-life-thriving-40-000-planets.html| date=5. veljače 2009| publisher=Daily Mail| title=Intelligent life could be thriving on 40,000 planets| accessdate=1. ožujka 2012}}</ref> == Zagovaratelji == Zagovaratelji hipoteze o rijetkoj Zemlji su: * Stuart Ross Taylor,<ref name=Taylor98/> stručnjak za sunčev sustav, čvrsto uvjeren u hipotezu jer smatra da je naš, sunčev sustav, vjerojatno vrlo rijetka pojava sa vrlo specifičnim uvjetima i okolnostima. * Stephen Webb,<ref name="Webb, Stephen 2002"/> fizičar. * [[Simon Conway Morris]], [[paleontolog]], podržava hipotezu u petom poglavlju svoje knjige ''Life's Solution: Inevitable Humans in a Lonely Universe'',{{Sfn|Conway Morris|2003|loc=Ch. 5}} te citira knjigu Warda i Brownleeja.{{Sfn|Conway Morris|2003|p= 344}} * [[John D. Barrow]] i [[Frank J. Tipler]], kozmolozi, zastupaju tezu da su ljudi vjerojatno jedini inteligentni život u cijelom Mliječnom putu, a možda i cijelom svemiru. * [[Ray Kurzweil]], računalni pionir, uzima [[Tehnološka singularnost|tehnološku singularnost]] kao primjer da je Zemlje vjerojatno najrazvijenija planeta u ovom dijelu galaksije inače bi već pronašli signale inteligentnog života iz svemira. * [[John Gribbin]], znanstveni pisac, brani ovu hipotezu u svojoj knjizi ''Alone in the Universe: Why our planet is unique [Sami u svemiru: Zašto je naša planeta jedinstvena]''.{{Sfn|Gribbin|2011}} * [[Guillermo Gonzalez (astronom)|Guillermo Gonzalez]], astrofizičar koji je skovao termin galaktička nastnjiva zona, upotrebljava ovu hipotezu u svojoj knjizi ''The Privileged Planet'' kako bi promovirao koncept [[inteligentni dizajn|inteligentnog dizajna]]<ref>[http://www.reasons.org/resources/fff/2000issue04/index.shtml?main#measurability_of_the_universe The Measurability of the Universe––a Record of the Creator’s Design] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060222120540/http://www.reasons.org/resources/fff/2000issue04/index.shtml?main#measurability_of_the_universe |date=2006-02-22 }} By Guillermo Gonzalez, Facts for Faith Issue 4, 2000.</ref> == Kritike == Do sad je otkriveno preko 900 [[ekstrasolarni planet|ekstrasolarnih planeta]] a nova otkrića su gotovo svakodnevna.<ref name="Encyclopedia">{{Cite web|title=Interactive Extra-solar Planets Catalog |work=The Extrasolar Planets Encyclopedia |url=http://exoplanet.eu/catalog.php |last=Schneider |first=Jean| accessdate=4. ožujka 2013}}</ref> Na temelju tih otkrića, znanstvenici počinju favoritizirati Kopernikov princip. Primjerice, 2009. [[Alan Boss]] sa znanstvenog sveučilišta Carnegie procjenjuje da svaka zvijezda slična suncu ima barem jedan Zemlji sličan planet, te da bi ih moglo biti 100 milijardi u našoj galaksiji.<ref name=cnn20090225>{{cite web|publisher=CNN |url=http://www.cnn.com/2009/TECH/space/02/25/galaxy.planets.kepler/ |title=Galaxy may be full of 'Earths,' alien life|accessdate= 4. ožujka 2013|author=A. Pawlowski}}</ref> koji bi mogli imati jednostavnije oblike života, te da bi moglo biti tisuću civilizacija samo u Mliječnom putu. 2011. NASIN laboratorij je izračunao da između 1,4 do 2,7 posto svih zvijezda sličnih suncu ima planete slične Zemlji unutar nastanjive zone. Ukupno, bilo bi ih dakle dvije milijarde u našoj galaksiji, a s obzirom da ima oko 50 milijardi vidljivih galaksija u poznatom svemiru, to bi bilo oko sikstilijun (10²¹) takvih planeta.<ref name="ChoiCQ">{{cite web |last1=Choi |first1=Charles Q. |url=http://www.space.com/11188-alien-earths-planets-sun-stars.html |title=New Estimate for Alien Earths: 2 Billion in Our Galaxy Alone |date=21 March 2011 |publisher=Space.com |accessdate=4. ožujka 2013}}</ref> Kada je 2010. otkriven [[Gliese 581 g]], planet udaljen samo 20 svjetlosnih godina od Zemlje, iskorišten je kao argument protiv hipoteze o rijetkoj Zemlji.<ref name="Vogt">{{Cite journal| last = Vogt | first = Steven S. |coauthors = R. Paul Butler; Rivera, Eugenio J.; Haghighipour, Nader; Henry, Gregory W.; Williamson, Michael H. | title = The Lick-Carnegie Exoplanet Survey: A 3.1 M_Earth Planet in the Habitable Zone of the Nearby M3V Star Gliese 581| journal = Astrophysical Journal |date = 2010-09-29 | bibcode = 2010ApJ...723..954V |doi = 10.1088/0004-637X/723/1/954| volume = 723| pages = 954–965 }}</ref> Ipak, kasnija otkrića su stavila u sumnju postojanje Gliesea 581 g.<ref name="Forveille">{{Cite web |last=Forveille |first=T. |coauthors=Bonfils, X.; Delfosse, X.; Alonso, R.; Udry, S.; Bouchy, F.; Gillon, M.; Lovis, C.; Neves, V.; Mayor, M.; Pepe, F.; Queloz, D.; Santos, N. C.; Segransan, D.; Almenara, J. M.; eeg, H.; Rabus. M. | title = The HARPS search for southern extra-solar planets XXXII. Only 4 planets in the Gl~581 system |date=2011-09-12 |eprint=1109.2505v1 |class=astro-ph.EP |url=http://arxiv.org/PS_cache/arxiv/pdf/1109/1109.2505v1.pdf}}</ref> 2012. otkriven je [[Alpha Centauri Bb]], najbliži ekstrasolarni planet sa sličnom masom kao Zemlja, koji kruži oko sunci slične zvijezde, što neki vide kao korak naprijed prema otkrivanju više Zemlji sličnih planeta koji se nalaze u našoj blizini.<ref name = "NatGeo">{{cite web | last = Kaufman | first = Marc | title = New Planet Is Closest Yet: Earth-Size Lava World a Space "Landmark" | url = http://news.nationalgeographic.com/news/2012/10/121017-alpha-centauri-new-planet-science-space-udry/ | publisher = National Geographic | date = 17. listopada 2012 | accessdate = 4. ožujka 2013 | archive-date = 2012-10-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121018213559/http://news.nationalgeographic.com/news/2012/10/121017-alpha-centauri-new-planet-science-space-udry/ | url-status = dead}}</ref> == Povezano == * [[Fermijev paradoks]] * [[Odbjegli planet]] * [[Nastanjivost planeta]] * [[Život na Marsu]] == Izvori == === Reference === {{izvori|2}} === Literatura === <div class="references-small"> {{col-begin}} {{col-2}} * {{cite book| last1=Barrow |first1=John D.| last2=Tipler |first2=Frank J. |year=1988 |title=The Anthropic Cosmological Principle. foreword by John A. Wheeler| location=Oxford | publisher=Oxford University Press |isbn=9780192821478|ref=harv}} * Cirkovic, Milan M., and Bradbury, Robert J., 2006, "[http://www.anthropic-principle.com/preprints/milan-seti.pdf Galactic Gradients, Postbiological Evolution, and the Apparent Failure of SETI,]" New Astronomy, vol. 11, pp.&nbsp;628–639. * {{cite book |last=Comins |first=Neil F. |title=What if the moon didn't exist? Voyages to Earths that might have been |url=https://archive.org/details/isbn_9780060168643 |publisher=HarperCollins |year=1993 |ref=harv}} * {{cite book |first=Simon |last=Conway Morris |title=Life's Solution: Inevitable Humans in a Lonely Universe |url=https://archive.org/details/lifessolutionine01conw |publisher=Cambridge University Press |year=2003 |isbn=0 521 82704 3|ref=harv}} * {{cite book |first1=Jack |last1=Cohen |first2=Ian |last2=Stewart |author2-link=Ian Stewart (mathematician) |title=What Does a Martian Look Like: The Science of Extraterrestrial Life |url=https://archive.org/details/evolvingalien0000cohe |publisher=Ebury Press |year=2002 |isbn=0-09-187927-2 |ref=harv}} * {{cite web |last=Cramer |first=John G. |title=The 'Rare Earth' Hypothesis |date=September 2000 |work=Analog Science Fiction & Fact Magazine |url=http://www.npl.washington.edu/av/altvw102.html |ref=harv}} * {{cite book |last=Dartnell |first=Lewis |title=Life in the Universe, a Beginner's Guide |url=https://archive.org/details/lifeinuniversebe0000dart |publisher=One World |location=Oxford |year=2007 |ref=harv}} * {{cite journal | last1 = Gonzalez | first1 = Guillermo | last2 = Brownlee | first2 = Donald | last3 = Ward | first3 = Peter |date=July 2001 | title = The Galactic Habitable Zone: Galactic Chemical Evolution | journal = Icarus | volume = 152 | pages = 185–200 | bibcode = 2001Icar..152..185G | doi = 10.1006/icar.2001.6617 |arxiv = astro-ph/0103165 |issue=1 |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0019103501966175 |ref=harv}} * {{cite book |last=Gribbin |first=John |title=Alone in the Universe: Why our planet is unique |url=https://archive.org/details/aloneinuniversew0000grib |publisher=Wiley |year=2011 |ref=harv}} * {{cite journal | last1 = Kasting | first1 = James | authorlink = James Kasting | last2 = Whitmire | first2 = D. P. | last3 = Reynolds | first3 = R. T. | year = 1993 | title = Habitable zones around main sequence stars | url = https://archive.org/details/icarus_1993-01_101_1/page/108 | journal = Icarus | volume = 101 | issue = 1| pages = 108–28 | doi = 10.1006/icar.1993.1010 | pmid = 11536936 | bibcode=1993Icar..101..108K |ref=harv}} * {{cite journal | last1 = Kirschvink | first1 = Joseph L. | last2 = Ripperdan | first2 = Robert L. | last3 = Evans | first3 = David A. | year = 1997 | title = Evidence for a Large-Scale Reorganization of Early Cambrian Continental Masses by Inertial Interchange True Polar Wander | url = http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/277/5325/541 | journal = Science | volume = 277 | issue = 5325| pages = 541–45 | doi = 10.1126/science.277.5325.541 }} * {{cite book |last=Knoll |first=Andrew H |title=Life on a Young Planet: The First Three Billion Years of Evolution on Earth |url=https://archive.org/details/lifeonyoungplane0000knol |publisher=Princeton University Press |year=2003 }} {{col-2}} * {{cite book|last=Lane|first=Nick|publisher=New Scientist|title=Life: is it inevitable or just a fluke?|url=http://www.newscientist.com/article/mg21428700.100-life-is-it-inevitable-or-just-a-fluke.html?full=true|year= 2012|issue=2870|accessdate=24. veljače 2013| ref=harv}} * {{cite journal | last1 = Lineweaver | first1 = Charles H. | last2 = Fenner | first2 = Yeshe | last3 = Gibson | first3 = Brad K. | year = 2004 | title = The Galactic Habitable Zone and the Age Distribution of Complex Life in the Milky Way | url = http://astronomy.swin.edu.au/GHZ/GHZ_astroph.pdf | format = PDF | journal = Science | volume = 303 | issue = 5654 | pages = 59–62 | doi = 10.1126/science.1092322 | pmid = 14704421 | arxiv = astro-ph/0401024 | bibcode = 2004Sci...303...59L | access-date = 2013-02-22 | archive-date = 2006-07-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20060712034717/http://astronomy.swin.edu.au/GHZ/GHZ_astroph.pdf | dead-url = yes }} * {{cite journal |last=Lissauer |first=J.J. |title=How common are habitable planets? |journal=Nature |volume=402 |issue=6761 Suppl |pages=C11–4 |date=December 1999 |pmid=10591221 |doi=10.1038/35011503 |ref=harv}} * {{cite web |last=Prantzos |first=Nikos |eprint=astro-ph |title=On the Galactic Habitable Zone |class=astro-ph |year=2006 |doi=10.1007/s11214-007-9236-9 }} in Bada, J. et al., eds., ''Strategies for Life Detection''. To appear in ''Space Science Reviews''. * {{cite book |last=Ross |first=Hugh |chapter=Some of the parameters of the galaxy-sun-earth-moon system necessary for advanced life |title=The Creator and the Cosmos |url=https://archive.org/details/creatorcosmoshow0000ross_s3o4 |publisher=NavPress |location=Colorado Springs CO |year=1993 |edition=2nd}} * {{cite book| first=Caleb|last=Scharf|url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=how-black-holes-shape-galaxies-stars-planets-around-them|journal=Scientific American|year=2012|title=How Black Holes Shape the Galaxies, Stars and Planets around Them| publisher=scientificamerican.com| ref=harv}} * {{cite book |last=Taylor |first=Stuart Ross |title=Destiny or Chance: Our Solar System and Its Place in the [[Cosmos]] |publisher=Cambridge University Press |year=1998 |ref=harv}} * {{cite journal | last1 = Tipler | first1 = Frank J. | year = 2003 | title = Intelligent Life in Cosmology | journal = International Journal of Astrobiology | volume = 2 | issue = 2| pages = 141–8 | doi = 10.1017/S1473550403001526 |bibcode = 2003IJAsB...2..141T |arxiv = 0704.0058 }} * {{cite book |last1=Ward |first1=Peter D. |last2=Brownlee |first2=Donald |title=Rare Earth: Why Complex Life is Uncommon in the Universe |url=https://archive.org/details/rareearthwhycomp0000ward |publisher=Copernicus Books (Springer Verlag) |year=2000 |isbn=0-387-98701-0 |ref=harv}} * {{cite book |last=Webb |first=Stephen |title=Where is Everybody? (If the universe is teeming with aliens, Where is Everybody?: Fifty solutions to the Fermi paradox and the problem of extraterrestrial life) |url=https://archive.org/details/ifuniverseisteem0000webb |publisher=Copernicus Books (Springer Verlag) |year=2002 |ref=harv }} * {{cite journal | last1 = Stenger | first1 = Victor | authorlink = Victor Stenger | year = 1999 | title = The Anthropic Coincidences: A Natural Explanation | url = http://www.colorado.edu/philosophy/vstenger/Cosmo/anthro_skintel.html | journal = The Skeptical Intelligencer | volume = 3 | page = 3 | access-date = 2013-02-22 | archive-date = 2007-11-12 | archive-url = https://web.archive.org/web/20071112225213/http://www.colorado.edu/philosophy/vstenger/Cosmo/anthro_skintel.html | dead-url = yes }} {{col-end}} </div> == Vanjske veze == * [http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/7249884.stm Stotine svijetova u Mliječnom putu] BBC * [http://www.setileague.org/reviews/rarearth.htm Analiza hipoteze] * [http://www.theatlantic.com/past/docs/issues/88aug/easterbr.htm Da li smo sami u svemiru?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130313063732/http://www.theatlantic.com/past/docs/issues/88aug/easterbr.htm |date=2013-03-13 }} Gregg Easterbrook, 1988. * [http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-16068809 Da li je Zemlja rijetkost?] BBC {{Izabran}} [[Kategorija:Zemlja]] [[Kategorija:Svemir]] [[Kategorija:Teorije]] [[Kategorija:Nauka]] [[Kategorija:Biologija]] n8a3c68wi2hypasvndfpnf4wlctdhfk 0 210046 42715789 42680472 2026-11-02T04:07:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715789 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Henning Mankell | slika = Henning Mankell 3 2011 Shankbone.jpg | opis_slike = Henning Mankell u New Yorku, 2011. godine | puno_ime = | datum_rođenja = {{birth date|1948|2|3|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Stockholm]], [[Švedska]] | datum_smrti = {{dda|2015|10|5|1948|2|3|df=y}} | mjesto_smrti = | zanimanje = [[pisac]] | jezik = švedski | nacionalnost = Šveđanin | obrazovanje = | period = | žanr = | poznata_djela = | supružnik = Eva Bergman | djeca = | nagrade = | potpis = | web_stranica = www.henningmankell.se/ }} '''Henning Mankell''' rođen [[3. februar]]a [[1948]], u [[Stockholm]]u, umro [[5. oktobra]] [[2015]]. je bio [[Švedska|švedski]] književnik i pozorišni režiser. Poznat je po svojim krimi romanima sa glavnim junakom kommesarom [[Kurt Wallander|Kurtom Wallanderom]], kao i po knjigama za djecu, te svom političkom angažmanu, posebno u Africi. Prodao je preko 40 miliona knjiga širom svijeta.<ref>[http://henningmankell.se/F%C3%B6rfattare/Biografi Biografija na službenoj web stranici Henninga Mankella] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121128094248/http://henningmankell.se/F%C3%B6rfattare/Biografi |date=2012-11-28 }} {{en icon}} {{sv icon}}</ref> == Biografija == Henning Mankell rodio se 1948. godine u [[Stockholm]]u kao sin Ivara Henningssona Mankella i Ingrid Birgitte Mankell ''(rođ. Bergström)''. Njegov djed [[Henning Mankell (kompozitor)|Ivar Henning Mankell]] bio je poznati švedski [[kompozitor]]. Mankellovi roditelji se razvode, kada je Henningu bila godina dana, a nakon toga živi sa ocem i starijom sestrom u [[Sveg]]u u [[Härjedalen]]u, gdje je njegov otac radio kao sudija, a zatim u [[Borås]]u u [[Västergötland]]u. Njegova je majka počinila samoubistvo kad je Henning imao dvadeset godina. Još kao dječak Mankell je želio postati pisac, bio zainteresiran za za pozorište, te se u [[Skara|Skari]] upisuje na studij glume. Svoju prvu dramu Henning je režirao 1966. godine, kao pomoćnik redatelja u [[Pozorište Riks|pozorištu Riks]] u [[Stockholm]]u. S ciljem ''socijalnog razgolićavanja društvo'', napisao je i režirao kao dvadesetogodišnjak pozorišni komade u kolaž-obliku. Od 1968. radio je kao pozorišni redatelj i pisac. Nakon što je upoznao svoju prvu ženu, koja je bila iz [[Norveška|Norveške]], preselio se u Norvešku, gdje je tada uglavnom radio i živio. Ovdje je počeo u ranim 1970-im pisati prozu. Godine 1972 odlučio se za putovanje u [[Afrika|Afriku]], koje se pokazalo presudna za njegov kasniji život. Godine 1973. je objavio svoj prvi roman ''[[Bergsprängaren]]'', (1977.) ''[[Sandmålaren]]'', te 1979. godine ''[[Fångvårdskolonin som försvann]]''. Sve ove knjige su napisane sa jakom socijalno-kritičkom pozadinom. Slijedećih deset godina, Mankell je radio kao pozorišni režiser i [[intendant]] u [[Pozorište Västerbotten|pozorištu Västerbotten]] u [[Skellefteå]]u i [[Pozorište Kronborg|pozorištu Kronborg]] u [[Växjö]]u. Tada počinju njegova česta putovanja u Afriku, gdje 1986. godine u [[Maputo|Maputu]] osniva pozorišnu grupu [[Teatro Avenida (Maputo)|Teatra Avenida]]. 1996. godine postaje intendant tog pozorišta. Teme iz [[Mozambik]]a i Afrike obrađuje u svojim romanima ''[[Comédia infantil]],'' priču o djeci koja žive na ulici, te ''[[Vindens son]]'', priču o [[Bušmani|bušmanskom]] mladiću. Osim ovih romana, Mankell piše i djela za djecu, kao ''[[Eldens hemlighet]]'' (1995.), te roman ''[[Hunden som sprang mot en stjärna]],'' sa glavnim junakom dječakom Joelom, koji kasnije nastavlja sa nekoliko romana. Zajedno sa glumcima [[Schauspielhaus Graz]] iz [[Graz]]a i [[Teatro Avenida (Maputo)|Teatra Avenida]], 2003. godine režira predstavu ''[[Butterfly Blues]]''. Predstava je napisana od Mankella i izvodila se na više jezika. Teme u djelima Mankell su često obojena političkim i društvenim pitanjima. Svoja iskustva je obrađivao u svojim djelima, kao npr. u romanu iz 2008. godine ''[[Kinesen]]'', po kojem je 2011. godine snimljen njemačko-švedsko-austrijski film [[Der Chinese]] u režiji [[Peter Keglevic|Petra Keglevica]]. Ekranizacije njegovih djela je česta po motivima njegovih krimi-romana sa komesarom [[Kurt Wallander|Wallanderom]]. Mankell ima porijeklo iz Njemačke. On je prapraunuk Johanna Hermanna Mankela, rođenog u Niederaspheu, predgrađu [[Münchhausen]]u. Oženjen je u trećem braku sa Evom Bergman, pozorišnom režiserkom, kćerkom [[Ingmar Bergman|Ingmara Bergmana]]. [[Datoteka:Henning Mankell01.jpg|mini|Henning Mankell bei einer Signierstunde anlässlich der Verleihung des [[Ripper Award]]s in [[Unna]] am 2. März 2009]] == Politička djelovanja == Političko angažman Mankella počeo je 1968. godine sudjelovanjem u protestima protiv [[Vijetnamski rat|rata u Vijetnamu]], [[Portugalski kolonijalni ratovi|portugalskog kolonijalnog rata]] u Africi i borbe protiv [[aparthead]]a u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]].<ref name=dsm1>De svenska maoisterna, Lars Åke Augustsson, Stig Hansén, 2001. Lindelöw, Göteborg ISBN=91-88144-48-8</ref> Bio je suradnik kulturno-političkih saveza [[Vereinigung Folket]] i [[Bild/Kulturfront]].<ref name=dsm1/> Za vrijeme boravka u Norveškoj, dolazi u kontakt sa maoizmom i aktivno surađuje sa komunistički orijentiranom partijom [[Arbeidernes kommunistparti]] (AKP), mada nikada nije bio njen član.<ref name=dsm1/> 2009. godine bio je gost na palestinskoj literarnoj konferenciji, te je obišao [[palestinska autonomna područja]]. Po njegovim tvrdnjama osnivanje [[Izrael]]a 1948. godine nije bilo pravno zasnovano, te je dovelo do ponavljanja aparthaidsistema, gdje afrikanci i crnci žive kao građani druge klase u vlastitoj zemlji. Zid izgrađen od strane Izraela u [[Zapadna Obala|Zapadnoj Obali]] uporedio je sa [[Berlinski zid|Berlinskim zidom]]. Po njegovom mišljenju, ako se uzmu u obzir uslovi života Palestinaca, nije nimalo čudno da se odlučuju na samoubilačke atentate, nego to, da ne čine i više o toga. Samim tim ne vidi budućnost Izraela kao države sa rješenjem ''Dvije države''. Zbog ove kritike, Mankell je doživio mnogobrojne negativne kritike, kao od [[Henryk M. Broder|Henryka M. Brodera]], koji je njegove izjave o Palestini poistovjetio sa protuizraelskim izjavama [[Jostein Gaarder|Josteina Gaardera]] 2006. godine i optužio ga da palestinski problem promatra jednostrano.<ref>[http://www.welt.de/die-welt/kultur/literatur/article4568676/Es-geht-um-Israel.html Članak u Die Welt '''Es geht um Israel''' 19. septembra 2009. {{|de icon}}]</ref> [[Andreas Breitenstein]] piše u [[Neue Zürcher Zeitung]] da Mankellovo historijsko poluznanje dovodi do ovakvog ljevičarskom moralizma.<ref>[http://www.nzz.ch/nachrichten/kultur/aktuell/ein_blinder_passagier_1.5999804.html Članak '''Ein blinder Passagier''' u Neue Zürcher Zeitungu 9. juna 2010. {{de icon}}]</ref> U maju 2010. godine učestvovao je u akciji [[Ship to Gaza 2010]], organiziranu od strane [[Free Gaza Movement]], u kojoj je u vojnoj operaciji blokade i zauzimanja brodova, od strane izraelske vojske poginilo nekoliko aktivista.<ref>[http://bazonline.ch/ausland/naher-osten-und-afrika/Starautor-Mankell-in-israelischen-Haenden/story/11585311 Članak '''Starautor Mankell in israelischen Händen''' u Bassler Zeitungu 1. juna 2010.{{de icon}}]</ref> Mankell biva uhapšen i ubrzo pušten na slobodu<ref name=srekot>[http://sverigesradio.se/sida/artikel.aspx?programid=83&artikel=3742030 Prilog na Švedskom radiju 31. maja 2010. '''Israeliska armén: Nio människor dog''' o puštanju na slobodu Mankella {{sv icon}}]</ref> nakon čega poziva na globalne sankcije protiv Izraela.<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2010/jun/02/gaza-flotilla-raid-gunfire-ship-blood Članak '''Gaza flotilla raid: We heard gunfire – then our ship turned into lake of blood''' u The Guardianu {{en icon}}]</ref>, te čak razmišlja o zabrani prevođenja svojih knjiga na hebrejski jezik. == Afrika == Mankell odlazi 1972. godine na putovanje u [[Zambija|Zambiju]] i ostaje dvije godine. Po njegovim riječima osjećao se ''"kao da je došao kući"''. Danas Mankell živi, naizmjenično ljeti u Švedskoj, a većinu ostalog vremena provodi u [[Mozambik]]u, kog shvaća kao svoju novu domovinu. Nakon što je 1985. godine pomogao u stvaranju teatra [[Teatro Avenida (Maputo)|Teatro Avenida]] u [[Maputo|Maputu]], kome je 1986. godine bio i intendant, danas ponekad i u njemu režira. 2009. godine u produkciji njemačke televizije [[ZDF]], sa režiserom [[Jens Monath|Jensom Monathom]] snima film ''Mein Herz schlägt in Afrika''. Film je snimljen po motivima njegovog romana ''[[Comédia infantil]]'', u kom se radi o sudbini napuštene djece siročadi i njihovom životu na ulici, zatim u Africi čestog diskriminiranja albinosa, te o mladima, koji su djetinjstvo proveli kao djeca-vojnici u ratovima u Africi. Njegove pozorišne predstave [[Butterfly Blues]] (2003.) i [[The Doors (drama)|The Doors]] (2011.) govore o sudbinima afričkih emigranata u Evropi. 2009. godine Mankell dobija [[Nagrada Erich-Maria Remarque|mirovnu nagradu Erich-Maria Remarque]] grada [[Osnabrück]]a za svoje djela o Africi. Laudacio je održao tadašnji predsjednik Njemačke [[Horst Köhler]]<ref>[{{Cite web |title=Članak '''Friedenspreis für Henning Mankell''' u njemačkim novinama ''Neue Osnabrücker Zeitung'', 18. septembra 2009. {{de icon}} |url=http://www.noz.de/lokales/30814923/friedenspreis-fuer-henning-mankell |access-date=2013-03-02 |archivedate=2012-11-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121120004703/http://www.noz.de/lokales/30814923/friedenspreis-fuer-henning-mankell |deadurl=yes }} Članak '''Friedenspreis für Henning Mankell''' u njemačkim novinama ''Neue Osnabrücker Zeitung'', 18. septembra 2009. {{de icon}}]</ref> pod naslovom ''Afrika je puna leptirova'' ''(Afrika ist voller Schmetterlinge)'' Jednim dijelom nagrade podržava projekte [[Christoph Schlingensief|Christopha Schlingensiefa]] u Africi.<ref>[http://www.bz-berlin.de/kultur/buehne/mankell-spendet-fuer-schlingensiefs-oper-article589397.html Članak '''Fürs Afrika-Projekt - Mankell spendet für Schlingensiefs Oper''' u njemačkim novinama Berliner Zeitung, 21. septembra 2009.{{de icon}}]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Djela == === Romani o Wallanderu === {{Glavni|Kurt Wallander}} [[Kurt Wallander]] je izmišljeni lik policijskog komesara iz krimi romana Henninga Mankella. Po motivima većine romana snimljeni su filmovi u njemačko-švedskoj koprodukciji. {| class="prettytable" style="width: 80%;" |- style="background:#e3e3e3;" ! colspan="2" | Godina izdavanja ! rowspan="2" | Originalni naslov ! rowspan="2" | Naslov ! rowspan="2" | Izdavač ! rowspan="2" | Broj iz serije <br /> o Wallanderu ! rowspan="2" | [[ISBN]] |- style="background:#e3e3e3;" ! Švedska ! Bosna i Hercegovina,<br /> Hrvatska, Srbija |- | 1991. | 2004. | Mördare utan ansikte | [[Ubice bez lica]] | Narodna knjiga, [[Beograd]] | '''Tom 1''' | {{ISBN|978-86-331-1669-5}} |- | 1992. | | Hundarna i Riga | | | '''Tom 2''' | |- | 1993. | | Den vita lejoninnan | | | '''Tom 3''' | |- | 1994. | | Mannen som log | | | '''Tom 4''' | |- | 1995. | 2003. <br /> 2010. | Villospår | [[Na pogrešnom tragu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} <br /> [[Pogrešan trag]] {{Simboli jezika|sr|srpski}} | Mozaik knjiga d.o.o., [[Zagreb]] <br /> Čarobna knjiga, [[Beograd]] | '''Tom 5''' | {{ISBN|953-196-210-3}} |- | 1996. | 2011. | Den femte kvinnan | [[Peta žena]] {{Simboli jezika|sr|srpski}} | Čarobna knjiga, [[Beograd]] | '''Tom 6''' | |- | 1997. | 2004. | Steget efter | [[Ubojstvo na Ivanjsku noć]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | Mozaik knjiga d.o.o., [[Zagreb]] | '''Tom 7''' | {{ISBN|953-196-370-3}} |- | 1998. | | Brandvägg | [[Firewall (roman)|Firewall]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | | '''Tom 8''' | |- | 1999. | | Pyramiden | [[Piramida (roman)|Piramida]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | | '''Tom 9''' | |- | 1999. | | (Pyramiden) | [[Piramida (roman)|Piramida]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | | iz '''Toma 9''' | |- | 1999. | | (Fotografens död) | [[Fotografova smrt]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | | iz '''Toma 9''' | |- | 2002. | | Innan frosten | [[Prije mraza]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | | '''Tom 1 Linda Wallander''' | |- | 2009. | | Den orolige mannen | [[Zabrinuti čovjek]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | |'''Tom 10''' | |} === Ostala djela === {| class="prettytable" style="width: 80%;" |- style="background:#e3e3e3;" ! colspan="2" | Godina izdavanja ! rowspan="2" | Originalni naslov ! rowspan="2" | Naslov ! rowspan="2" | Izdavač ! rowspan="2" | [[ISBN]] |- style="background:#e3e3e3;" ! Švedska ! Bosna i Hercegovina,<br /> Hrvatska, Srbija |- | 1973. | | Bergsprängaren | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |- | 1974. | &nbsp; | Sandmålaren | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |- | 1977. | &nbsp; | Vettvillingen | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |- | 1979. | | Fångvårdskolonin som försvann | | &nbsp; | |- | 1980. | &nbsp; | Dödsbrickan | &nbsp; | &nbsp; | &nbsp; |- | 1981. | &nbsp; | En seglares död | [[Jedriličareva smrt]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | &nbsp; |- | 1982. | | Daisy Sisters | | &nbsp; | |- | 1983. | &nbsp; | Apelsinträdet | [[Narančino drvo]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | &nbsp; |- | 1983. | &nbsp; | Älskade syster | [[Voljena sestra]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | &nbsp; |- | 1984. | | Sagan om Isidor | [[Priča o Isidoru]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | &nbsp; |- | 1990. | | Leopardens öga | [[Leopardovo oko]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 1992. | | Katten som älskade regn | [[Priča o Isidoru]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 1995. | | Comédia infantil | [[Mačka koja je voljela kišu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 1995. | | Eldens hemlighet | | | &nbsp; |- | 1998. | | Berättelse på tidens strand | | &nbsp; | |- | 1999. | &nbsp; | I sand och i lera | [[U pijesku i blatu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | &nbsp; |- | 2000. | &nbsp; | Labyrinten | [[Lavirint]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | &nbsp; |- | 2000. | | Danslärarens återkomst | [[Povratak učitelja plesa]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | | &nbsp; |- | 2000. | | Vindens son | [[Sin vjetra]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | | &nbsp; |- | 2001. | | Eldens gata | | &nbsp; | |- | 2001. | | Tea-Bag | | &nbsp; | |- | 2003. | | Jag dör, men minnet lever | [[Umirem, ali sjećanje živi]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 2004. | | Djup | [[Dubina]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 2005. | | Kennedys hjärna | [[Kennedyjev mozak]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 2006. | | Italienska skor | [[Talijanske cipele]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 2007. | | Eldens Vrede | &nbsp; | | |- | 2008. | | Kinesen | [[Kinez]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} | &nbsp; | |- | 2012. | | Minnet av en smutsig ängel | | &nbsp; | |- |} === Filmovi === U produkciji švedske televizije [[SVT]] ukupno je snimljeno devet filmova sa glavnim junakom Kurtom Wallanderom, kog igra švedski glumac [[Rolf Lassgård]]. Filmovi se u nekim dijelovima razlikuju od Mankellovih romana, a britanska televizija BBC snimila je još šest igranih filmova sa [[Kenneth Branagh|Kennethom Branaghom]] po motivima njegovih knjiga. Pored toga snimljena su i dva televizijska serijala sa ukupno 26 epizoda u kojima se pojavljuije komeras Wallander. ==== Filmovi sa Rolfom Lassgårdom ==== {| class="prettytable" style="width: 100%;" |- style="background:#e3e3e3;" ! ! Bosanski naziv (prvo emitovanje) ! Švedski naslov (prvo emitovanje) ! Režija ! Scenario ! Naslov romana |- style="background:#e3e3e3;" |- |1 | |''Mördare utan ansikte''<br />(03.09.1995, SVT) |Pelle Berglund |Lars Björkman |[[Ubice bez lica]] {{Simboli jezika|sr|srpski}} |- |2 | |''Hundarna i Riga''<br />(10.11.1995, Kino) |Pelle Berglund |Lars Björkman |Hundarna i Riga |- |3 | |''Den vita lejoninnan''<br />(01.11.1996, Kino) |Pelle Berglund |Lars Björkman & Henning Mankell |Den vita lejoninnan |- |4 | |''Villospår''<br />(19.10.2001, SVT) |Leif Magnusson |Leif Magnusson & Henning Mankell | [[Na pogrešnom tragu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} <br /> [[Pogrešan trag]] {{Simboli jezika|sr|srpski}} |- |5 | |''Den femte kvinnan''<br />(08.03.2002, SVT) |Birger Larsen |Birger Larsen & Klas Abrahamsson |[[Peta žena]] {{Simboli jezika|sr|srpski}} |- |6 | |''Mannen som log''<br />(26.12.2003, SVT) |Leif Lindblom |Tomas Tivemark, Michael Hjorth & Klas Abrahamsson |Mannen som log |- |7 | |''Steget efter''<br />(26.06.2005, Kino) |Birger Larsen |Birger Larsen, Klas Abrahamsson, Tomas Tivemark & Michael Hjorth |[[Ubojstvo na Ivanjsku noć]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} |- |8 | |''Brandvägg''<br />(26.11.2006, DVD; 19.01.2007, SVT) |Lisa Siwe |Michael Hjorth |Brandvägg |- |9 | |''Pyramiden''<br />(28.11.2007, DVD) |Daniel Lind Lagerlöf |Michael Hjorth, Hans Rosenfeldt & Henning Mankell |Pyramiden |} === Filmovi sa Kenneth Branagh === * ''Sidetracked'' (po motivima knjige [[Na pogrešnom tragu]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}} / [[Pogrešan trag]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}) (2008) * ''Firewall'' (po motivima knjige Brandvägg) (2008) * ''One Step Behind'' (po motivima knjige [[Ubojstvo na Ivanjsku noć]] {{Simboli jezika|hr|hrvatski}}) (2008) * ''Faceless Killers'' (po motivima knjige [[Ubice bez lica]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}) (2010) * ''The Man Who Smiled'' (po motivima knjige Mannen som log) (2010) * ''The Fifth Woman'' (po motivima knjige [[Peta žena]] {{Simboli jezika|sr|srpski}}) (2010) === Ostali filmovi === Osim filmova iz ''Wallander serije'' u koprodukciji njemačke televizije [[ARD (preduzeće)|ARD]]/[[Degeto]], austrijske [[ORF]] i švedske firma Firma Yellow Bird snimljeno je još nekoliko filmova sa motivima Mankellovih djela. # [[Die Rückkehr des Tanzlehrers (Film)|Die Rückkehr des Tanzlehrers]], u produkciji [[Lisa Film]], iz [[Beč]]a, režija [[Urs Egger]], sa [[Tobias Moretti|Tobiasom Morettijem]], [[Veronica Ferres|Veronicom Ferres]] i [[Maximilian Schell|Maximilianom Schellom]], 2004. godine # [[Kennedys Hirn]], u produkciji Bavaria Pictures GmbH, [[München]], režija [[Urs Egger]], sa [[Iris Berben]], [[Heino Ferch|Heinom Ferch]], 2009. # [[Der Chinese]], u produkciji Yellow Bird Pictures GmbH, režija [[Peter Keglevic]], sa [[Suzanne von Borsody]], [[Michael Nyqvist|Michaelom Nyqvistom]], [[Claudia Michelsen|Claudiom Michelsenom]], 2011. # [[Das Rätsel des Feuers]] # [[Der Zorn des Feuers]] === Drame === * ''[[Butterfly Blues]]'' * ''[[Zeit im Dunkeln]]'' * ''[[Antilopen]]'' * Der gewissenlose Mörder Hasse Karlsson enthüllt die entsetzliche Wahrheit, wie die Frau über der Eisenbahnbrücke zu Tode gekommen ist * ''Der Chronist der Winde'' * ''Okamenjeni princ''; Predstava u izvedbi Malog pozorišta "Duško Radović" iz [[Beograd]]a, izvedena je na pozorišnom festivalu [[Joakiminterfest]] 2006. godine.<ref>[{{Cite web |title=Stranica festivala Joakiminterfest {{Simboli jezika|sr|srpski}} |url=http://joakimvujic.com/inter_archive_cir.php#inter06_cir |access-date=2013-03-02 |archivedate=2014-01-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140118091006/http://joakimvujic.com/inter_archive_cir.php#inter06_cir |deadurl=yes }} Stranica festivala Joakiminterfest {{Simboli jezika|sr|srpski}}]</ref> * ''[[The Doors (drama)|The Doors]]'', pozorišni komad napisan za firmu [[Gaulhofer]] sa glumcima [[Teatro Avenida (Maputo)|Teatro Avenido]] iz [[Maputo|Maputa]], 2011.<ref>[http://www.facebook.com/Mankells.Doors Facebook stranica o pozorišnoj predstavi The Doors]</ref> === Knjige za djecu === * ''Katten som älskade regn'', 1992. ==== Sofija ==== * ''Eldens hemlighet'', 1995. * ''Eldens gåta'', 2001. * ''Eldens vrede'', 2005 ==== Joel Gustafsson (Tetralogija) ==== * ''Hunden som sprang mot en stjärna'' – 1990. * ''Skuggorna växer i skymningen'' – 1991. * ''Pojken som sov med snö i sin säng'' – 1996. * ''Resan till världens ände'' – 1998. == Nagrade == * 1991: [[Švedska nacionalna nagrada za krimi roman]] za ''Mördare utan ansikte'' ; * 1992: Skandinavska nagrada [[Glasnyckel]] za ''Mördare utan ansikte''; * 1993: [[Njemačka nagrada za dječiju literaturu]] za dječiju knjigu ''Hunden som sprang mot en stjärna ''; * 1995: [[Švedska nacionalna nagrada za krimi roman]] za roman ''Villospår''; * 1996: Švedska [[Nagrada Astrid Lindgren (Švedska)|nagrada Astrid Lindgren]]; * 1996: Nagrada [[Expressens Heffaklump]] za ''Pojken som sov med snö i sin säng''; * 1998: [[Švedska međunarodna nagrada za krimi roman]] za serijal o kommesaru Wallanderu; * 2000: Nagrada [[Prix Mystère de la critique]] za ''Villospår''; * 2001: Nagrada [[Gold Dagger]] za ''Sidetracked''; * 2001: Književna nagrada [[Corine (književna nagrada)|Corine]] za ''Steget efter''; * 2005: Nagrada [[Gumshoe Awards]] za najbolju evropsku krimi novelu za ''The Return of the Dancing Master''; * 2008: Nagrada [[Goldene Feder]] za literarno djelo; * 2008: Nagrada Corine za knjigu ''Kinesen'' * 2008: Evropska agrada [[Ripper Award]] za krimi literaturu; * 2009: Mirovna [[nagrada Erich-Maria-Remarque]] (Glavna nagrada) za djela o Africi; == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Henning Mankell}} * [http://www.henningmankell.se Službena web stranica Henninga Mankella] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151008015157/http://henningmankell.se/ |date=2015-10-08 }} {{en icon}} {{sv icon}} * [http://www.mankell.de Biogragija na dtv-Special] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151009025708/http://www.mankell.de/ |date=2015-10-09 }} {{de icon}} * Ystads Kommun, Touristenbüro: [http://www.ystad.se/Ystadweb.nsf/wwwpages/B7F00B21BB303F8DC12573670043DFA3/$File/wallander_pdf_deutsch.pdf ''Auf Wallanders Spuren. Ein Wegweiser über Ystad und Umgebung für alle Fans der Romanfigur Kurt Wallander.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208091354/http://www.ystad.se/Ystadweb.nsf/wwwpages/B7F00B21BB303F8DC12573670043DFA3/$File/wallander_pdf_deutsch.pdf |date=2015-12-08 }} (PDF, 3 MB) {{de icon}} * [http://www.ystadsallehanda.se/wallandersystad ''Wallanders Ystad.'']{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Flash-prezentacija Ystads Allehanda {{sv icon}} * [[Tobias Gohlis]]: [https://web.archive.org/web/20151209000543/http://pdf.zeit.de/online/2008/06/henning-mankell.pdf ''Ein anständiger Mensch.''] Članak u ZEIT-Online od 31. januara 2008. {{de icon}} * [http://www.kleinezeitung.at/steiermark/grazumgebung/uebelbach/2745188/steirisches-theaterprojekt-hennig-mankell.story Steirisches Theaterprojekt mit Hennig Mankell (Članak u austrijskom dnevniku [[Kleine Zeitung]] o predstavi ''The Doors'' u firmi [[Gaulhofer]] u [[Übelbach]]u) 17. maja 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140420140726/http://www.kleinezeitung.at/steiermark/grazumgebung/uebelbach/2745188/steirisches-theaterprojekt-hennig-mankell.story |date=2014-04-20 }} {{Simboli jezika|de}} * [http://diepresse.com/home/kultur/literatur/668463/Mankell_Europas-Zentrum-ist-Lampedusa Mankell: „Europas Zentrum ist Lampedusa; (Članak u austrijskom dnevniku [[Die Presse]] o predstavi ''The Doors'' u firmi [[Gaulhofer]] u [[Übelbach]]u) 7. juna 2011.] {{de icon}} * [http://www.jutarnji.hr/tariq-ali--vode-izraela-moraju-biti-kaznjeni/810326/?pageNumber=2 Tariq Ali: Vođe Izraela moraju biti kažnjeni; (Članak u hrvatskom dnevniku [[Jutarnji list]] o Floti slobode i hapšenju u Izraelu 1. juna 2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100607100354/http://www.jutarnji.hr/tariq-ali--vode-izraela-moraju-biti-kaznjeni/810326/?pageNumber=2 |date=2010-06-07 }} ;Recenzije * [http://www.krimi-couch.de/krimis/henning-mankell.html krimi-couch.de] Recenzija krimi romana {{de icon}} * [http://www.literaturnetz.com/content/view/1607/79/ literature.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090211020926/http://www.literaturnetz.com/content/view/1607/79/ |date=2009-02-11 }} Prilog o krimi i romanima o Africi {{de icon}} * [http://www.perlentaucher.de/autoren/314.html perlentaucher.de] Prilog o krimi i romanima o Africi {{de icon}} * [http://www.schwedenkrimi.de/mankell_rez.htm schwedenkrimi.de] Recenzije krimi romana {{de icon}} ;Intervjui * [http://www.faz.net/s/Rub1DA1FB848C1E44858CB87A0FE6AD1B68/Doc~E2F2973B9E120489384B81B65C2B4B28E~ATpl~Ecommon~Scontent.html Henning Mankell: „Ich hatte einen Traum vom Ende der Menschheit“] (Članak u FAZ, 20. oktobar 2006.) * [http://www.kaindlstorfer.at/interviews/mankell.html Henning Mankell: „Ich mag keine Serienkiller“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090502170755/http://www.kaindlstorfer.at/interviews/mankell.html |date=2009-05-02 }} (Članak u Tagesanzeiger, Zürich 15. marta 2000.) {{de icon}} * [http://www.zenithonline.de/kultur/interview/?article=11&cHash=80829c3eab Henning Mankell: „Afrika hat mich zu einem besseren Europäer gemacht“ ]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (www.zenithonline.de, 13. april 2008.) {{de icon}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1948|2015|Mankell, Henning}} [[Kategorija:Švedski pisci]] [[Kategorija:Švedski romanopisci]] [[Kategorija:Švedski esejisti]] [[Kategorija:Švedski dramski pisci‎]] [[Kategorija:Švedski teatarski režiseri]] [[Kategorija:Kriminalistički žanr]] [[Kategorija:Pisci za djecu]] [[Kategorija:Biografije, Stockholm]] 1jiq87jzx4dpvwunsh1cjpbnfsegejk 0 210445 42715708 42552490 2026-11-01T20:42:54Z ~2026-57046-57 406593 42715708 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Farma (razvrstavanje)}} {{Infokutija TV emisija |naziv_emisije = Farma |slika=[[Datoteka:Farm1Ser-Logo.jpg|200px]] |srodna = ''[[The Farm (TV serija)|The Farm]]'' (globalna franšiza) |početak=2009 |kraj =2025 |status = još traje |zemlja={{flagcountry|SRB}} |kanal = [[RTV Pink]] |jezik = [[srpski jezik|srpski]] |žanr = [[rijaliti šou]] |voditelj = [[Ognjen Amidžić]], [[Aleksandra Jeftanović]] i [[Dušica Jakovljević]] }} '''''Farma''''' je [[Srbija|srpski]] [[rijaliti šou]] koji se od 2009. do 2016. emitovao na programu [[RTV Pink]], a od 2024. do 2025. godine se emitovao na Narodnoj TV. Predstavlja srpsku varijantu TV-serije [[The Farm (TV serija)|''The Farm'']], te je napravljena po licenci švedske produkcijske kompanije [[Strix]]. U selu [[Lisović]], [[opština Barajevo]], na preko dva [[hektar]]a zemlje je izgrađena farma zajedno sa pomoćnim objektima kao što su: [[svinjac]], [[štala]], [[senik]], radionica, bašta, [[kokošinjac]] i [[tor (građevina)|tor]], smešta se dvadesetak poznatih ličnosti koje se za nešto duže od tri meseca bore za nagradu od 100.000 [[euro|evra]], i na kojem će živeti bez [[električna struja|struje]], tekuće vode, hraneći sebe biljkama koje će sami i uzgajati, i mlekom i mesom domaćih životinja o kojima sami brinu. Do danas su emitovane [[Prva sezona Farme|prva]], [[Druga sezona Farme|druga]], [[Treća sezona Farme|treća]] , [[Četvrta sezona Farme|četvrta]], peta, šesta,sedma i osma sezona i sve su [[VIP]] formata. == Sezona 1 == * '''Početak:''' 20 Septembar 2009. * '''Kraj:''' 23 Decembar 2009. * '''Trajanje:''' 95 dana. * '''Nagrada:''' € 100.000 * '''Pobednik:''' Milan Topalović, "Topalko" === Učesnici === {| class=wikitable |- ! Ime i prezime ! Grad ! Zanimanje ! Godine |- | {{flagicon|Srbija}} [[Ana Nikolić]] | [[Paraćin]], [[Srbija]] | Pevačica | 30 |- | {{flagicon|Srbija}} Svetlana Tanasić, "Big Mama" | [[Beograd]], [[Srbija]] | Pevačica, Učesnik Zvezda Granda 4 | 45 |- | {{flagicon|Srbija}} Boško Ničić | [[Zaječar]], [[Srbija]] | Gradonačelnik Zaječara | 49 |- | {{flagicon|Crna Gora}} Branko Babović | [[Nikšić]], [[Crna Gora]] | Glumac | 50 |- | {{flagicon|Srbija}} Dragica Radosavljević, "Cakana" | [[Kosovo]] | Pevačica | 51 |- | {{flagicon|Hrvatska}} Slavica Tripunović, "Dajana" | [[Vukovar]], [[Hrvatska]] | Poslednja Miss [[Jugoslavija]] 1990 & Pevačica | 37 |- | {{flagicon|Srbija}} Maja Nikolić | [[Niš]], [[Srbija]] | Pevačica | 34 |- | {{flagicon|Hrvatska}} Marina Perazić | [[Rijeka]], [[Hrvatska]] | Pevačica & učesnik u Farmi 2 Hrvatska | 51 |- | {{flagicon|Srbija}} Marko Djurovski | [[Beograd]], [[Srbija]] | Pevač | 26 |- | {{flagicon|Crna Gora}} Igor Lazić, "Nigor" | [[Kotor]], [[Crna Gora]] | Muzičar | 38 |- | {{flagicon|Srbija}} Nikola Hadži Nikolić | [[Beograd]], [[Srbija]] | Muzičar | 35 |- | {{flagicon|Srbija}} Olja Crnogorac | [[Beograd]], [[Srbija]] | Model | 25 |- | {{flagicon|Srbija}} Zoran Radojković, "Pile" | [[Beograd]], [[Srbija]] | TV voditelj | 40 |- | {{flagicon|Srbija}} Aleksandar Jovanović, "Sale" | [[Beograd]], [[Srbija]] | Novinar & Učesnik u prvom VIP Velikom Bratu | 41 |- | {{flagicon|Srbija}} Sandra Obradović | [[Požarevac]], [[Srbija]] | Model | 19 |- | {{flagicon|Srbija}} Saša Ćurčić | [[Beograd]], [[Srbija]] | Bivši fudbaler & pobednik prvog VIP Velikog brata | 37 |- | {{flagicon|BIH}} Tanja Đurović | [[Bosna i Hercegovina]] | TV voditelj | 28 |- | {{flagicon|MKD}} Tijana Dapčević | [[Skopje]], [[Republika Makedonija|Macedonia]] | Pevačica & pobednik prve sezone emisije Plesom do snova | 33 |- | {{flagicon|Srbija}} Tomislav Jovanović, "Toma" | [[Beograd]], [[Srbija]] | Muzičar, Vođa grupe "Blek Panters" | 51 |- | {{flagicon|Srbija}} Milan Topalović, "Topalko" | [[Trudovo]], [[Srbija]] | Učesnik Zvezde Granda 4 | 33 |- | {{flagicon|Srbija}} Snežana Mišković, "Viktorija" | [[Vučitrn]], [[Srbija]] | Pevačica | 50 |- |Dragana Sarić "Bebi Doll" |Beograd, Srbija |Pevačica |47 |} == Sezona 2 == * '''Početak:''' 14 Mart 2010 * '''Kraj:''' 26 Jun 2010 * '''Trajanje:''' 105 dana * '''Nagrada:''' € 100.000 * '''Pobednik: '''Miloš Bojanić == Sezona 3 == * '''Početak:''' 12 Septembar 2010. * '''Kraj:''' 30 Decembar 2010. * '''Trajanje:''' 109 dana. * '''Nagrada:''' € 100.000 * '''Pobednik:''' Katarina "Kaća" Živković == Sezona 4 == * '''Početak:''' 19 Mart 2013 * '''Kraj:''' 07 Juli 2013 * '''Trajanje:''' 110 dana * '''Nagrada:''' € 50.000 * '''Pobednik:''' Sulejman Haljevac, "Memo" == Sezona 5 == * '''Početak:''' 01 Septembar 2013 * '''Kraj:''' 30 Decembar 2013 * '''Trajanje:''' 121 dana * '''Nagrada:''' € 50.000 * '''Pobednik:''' Jelena Golubović == Sezona 6 == * '''Početak:''' 27. Avgust 2015 * '''Kraj:''' 30 Decembar 2015 * '''Trajanje:''' 126 dana * '''Nagrada:''' € 50.000 * '''Pobednik:''' Stanija Dobrojević == Sezona 7 == * '''Početak:''' 15.Februar 2016 * '''Kraj:''' 29.Jun 2016 * '''Trajanje:''' 136 dana * '''Nagrada:''' € 50.000 * '''Pobednik:''' Jelena Golubović == Sezona 8 == Početak: 28.Septembar 2024 Kraj: 14.Jun 2025 Trajanje: 259 dana Nagrada: eura 20.000 Pobednik: Kristijan Golubović == Vanjske veze == * [http://www.farma.rtvpink.com/ Zvanična prezentacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130326030341/http://farma.rtvpink.com/ |date=2013-03-26 }} * [http://www.mondo.rs/s156369/Rijaliti_TV/FARMA-_Topalkova_godina_uspeha.html/ Topalkova godina uspeha, Mondo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110907161456/http://www.mondo.rs/s156369/Rijaliti_TV/FARMA-_Topalkova_godina_uspeha.html |date=2011-09-07 }} * [http://www.farma.in.rs/ Sajt sa forumom o farmi] * [http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/195728/Milos-Bojanic-kuci-nosi-100000-evra Miloš Bojanić kući nosi 100000 evra („Blic“, 27. jun 2010)] * [http://pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/146180/Katarina+%C5%BDivkovi%C4%87+pobednica+tre%C4%87eg+serijala+Farme!.html/ Katarina Živković pobednica trećeg serijala Farme!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110102064424/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/146180/Katarina+%C5%BDivkovi%C4%87+pobednica+tre%C4%87eg+serijala+Farme!.html |date=2011-01-02 }} * [http://www.farmasrbija.net/ Farma Srbija - Najnovije vesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130305053120/http://www.farmasrbija.net/ |date=2013-03-05 }} {{Pobednici Farme (Srbija)}} [[Kategorija:The Farm]] c3k5ps06vuv5nfw3k0glvqiiqfduvat 42715740 42715708 2026-11-01T23:48:45Z Vipz 151311 Naredna sezona nosi novi naziv, ali ne radi se o novoj, zasebnoj TV emisiji. 42715740 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Farma (razvrstavanje)}} {{Infokutija TV emisija |naziv_emisije = Farma |slika= [[Datoteka:Farm1Ser-Logo.jpg|200px]] |srodna = ''[[The Farm (TV serija)|The Farm]]'' (globalna franšiza) |početak= 2009 |kraj = danas |status = još traje |zemlja={{flagcountry|SRB}} |kanal = [[RTV Pink]] |jezik = [[srpski jezik|srpski]] |žanr = [[rijaliti šou]] |voditelj = [[Ognjen Amidžić]], [[Aleksandra Jeftanović]] i [[Dušica Jakovljević]] }} '''''Farma''''' je [[Srbija|srpski]] [[rijaliti šou]] koji se od 2009. do 2016. emitovao na programu [[RTV Pink]], a od 2024. do 2025. godine na [[Narodna TV|Narodnoj TV]]. Predstavlja srpsku varijantu TV-serije [[The Farm (TV serija)|''The Farm'']], te je napravljena po licenci švedske produkcijske kompanije [[Strix]]. U selu [[Lisović]], [[opština Barajevo]], na preko dva [[hektar]]a zemlje je izgrađena farma zajedno sa pomoćnim objektima kao što su: [[svinjac]], [[štala]], [[senik]], radionica, bašta, [[kokošinjac]] i [[tor (građevina)|tor]], smešta se dvadesetak poznatih ličnosti koje se za nešto duže od tri meseca bore za nagradu od 100.000 [[euro|evra]], i na kojem će živeti bez [[električna struja|struje]], tekuće vode, hraneći sebe biljkama koje će sami i uzgajati, i mlekom i mesom domaćih životinja o kojima sami brinu. S 2026. godinom emitovano je osam sezona i sve su [[VIP]] formata. == Sezona 1 == {{Glavni članak|Prva sezona Farme}} * '''Početak:''' 20 Septembar 2009. * '''Kraj:''' 23 Decembar 2009. * '''Trajanje:''' 95 dana. * '''Nagrada:''' € 100.000 * '''Pobednik:''' Milan Topalović, "Topalko" === Učesnici === {| class=wikitable |- ! Ime i prezime ! Grad ! Zanimanje ! Godine |- | {{flagicon|Srbija}} [[Ana Nikolić]] | [[Paraćin]], [[Srbija]] | Pevačica | 30 |- | {{flagicon|Srbija}} Svetlana Tanasić, "Big Mama" | [[Beograd]], [[Srbija]] | Pevačica, Učesnik Zvezda Granda 4 | 45 |- | {{flagicon|Srbija}} Boško Ničić | [[Zaječar]], [[Srbija]] | Gradonačelnik Zaječara | 49 |- | {{flagicon|Crna Gora}} Branko Babović | [[Nikšić]], [[Crna Gora]] | Glumac | 50 |- | {{flagicon|Srbija}} Dragica Radosavljević, "Cakana" | [[Kosovo]] | Pevačica | 51 |- | {{flagicon|Hrvatska}} Slavica Tripunović, "Dajana" | [[Vukovar]], [[Hrvatska]] | Poslednja Miss [[Jugoslavija]] 1990 & Pevačica | 37 |- | {{flagicon|Srbija}} Maja Nikolić | [[Niš]], [[Srbija]] | Pevačica | 34 |- | {{flagicon|Hrvatska}} Marina Perazić | [[Rijeka]], [[Hrvatska]] | Pevačica & učesnik u Farmi 2 Hrvatska | 51 |- | {{flagicon|Srbija}} Marko Djurovski | [[Beograd]], [[Srbija]] | Pevač | 26 |- | {{flagicon|Crna Gora}} Igor Lazić, "Nigor" | [[Kotor]], [[Crna Gora]] | Muzičar | 38 |- | {{flagicon|Srbija}} Nikola Hadži Nikolić | [[Beograd]], [[Srbija]] | Muzičar | 35 |- | {{flagicon|Srbija}} Olja Crnogorac | [[Beograd]], [[Srbija]] | Model | 25 |- | {{flagicon|Srbija}} Zoran Radojković, "Pile" | [[Beograd]], [[Srbija]] | TV voditelj | 40 |- | {{flagicon|Srbija}} Aleksandar Jovanović, "Sale" | [[Beograd]], [[Srbija]] | Novinar & Učesnik u prvom VIP Velikom Bratu | 41 |- | {{flagicon|Srbija}} Sandra Obradović | [[Požarevac]], [[Srbija]] | Model | 19 |- | {{flagicon|Srbija}} Saša Ćurčić | [[Beograd]], [[Srbija]] | Bivši fudbaler & pobednik prvog VIP Velikog brata | 37 |- | {{flagicon|BIH}} Tanja Đurović | [[Bosna i Hercegovina]] | TV voditelj | 28 |- | {{flagicon|MKD}} Tijana Dapčević | [[Skopje]], [[Republika Makedonija|Macedonia]] | Pevačica & pobednik prve sezone emisije Plesom do snova | 33 |- | {{flagicon|Srbija}} Tomislav Jovanović, "Toma" | [[Beograd]], [[Srbija]] | Muzičar, Vođa grupe "Blek Panters" | 51 |- | {{flagicon|Srbija}} Milan Topalović, "Topalko" | [[Trudovo]], [[Srbija]] | Učesnik Zvezde Granda 4 | 33 |- | {{flagicon|Srbija}} Snežana Mišković, "Viktorija" | [[Vučitrn]], [[Srbija]] | Pevačica | 50 |- |Dragana Sarić "Bebi Doll" |Beograd, Srbija |Pevačica |47 |} == Sezona 2 == * '''Početak:''' 14 Mart 2010 * '''Kraj:''' 26 Jun 2010 * '''Trajanje:''' 105 dana * '''Nagrada:''' € 100.000 * '''Pobednik: '''Miloš Bojanić == Sezona 3 == * '''Početak:''' 12 Septembar 2010. * '''Kraj:''' 30 Decembar 2010. * '''Trajanje:''' 109 dana. * '''Nagrada:''' € 100.000 * '''Pobednik:''' Katarina "Kaća" Živković == Sezona 4 == {{Glavni članak|Četvrta sezona Farme}} * '''Početak:''' 19 Mart 2013 * '''Kraj:''' 07 Juli 2013 * '''Trajanje:''' 110 dana * '''Nagrada:''' € 50.000 * '''Pobednik:''' Sulejman Haljevac, "Memo" == Sezona 5 == * '''Početak:''' 01 Septembar 2013 * '''Kraj:''' 30 Decembar 2013 * '''Trajanje:''' 121 dana * '''Nagrada:''' € 50.000 * '''Pobednik:''' Jelena Golubović == Sezona 6 == * '''Početak:''' 27. Avgust 2015 * '''Kraj:''' 30 Decembar 2015 * '''Trajanje:''' 126 dana * '''Nagrada:''' € 50.000 * '''Pobednik:''' Stanija Dobrojević == Sezona 7 == * '''Početak:''' 15.Februar 2016 * '''Kraj:''' 29.Jun 2016 * '''Trajanje:''' 136 dana * '''Nagrada:''' € 50.000 * '''Pobednik:''' Jelena Golubović == Sezona 8 == * '''Početak:''' 28. Septembar 2024 * '''Kraj:''' 14. Jun 2025 * '''Trajanje:''' 259 dana * '''Nagrada:''' € 20.000 * '''Pobednik:''' Kristijan Golubović == Vanjske veze == * [http://www.farma.rtvpink.com/ Zvanična prezentacija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130326030341/http://farma.rtvpink.com/ |date=2013-03-26 }} * [http://www.mondo.rs/s156369/Rijaliti_TV/FARMA-_Topalkova_godina_uspeha.html/ Topalkova godina uspeha, Mondo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110907161456/http://www.mondo.rs/s156369/Rijaliti_TV/FARMA-_Topalkova_godina_uspeha.html |date=2011-09-07 }} * [http://www.farma.in.rs/ Sajt sa forumom o farmi] * [http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/195728/Milos-Bojanic-kuci-nosi-100000-evra Miloš Bojanić kući nosi 100000 evra („Blic“, 27. jun 2010)] * [http://pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/146180/Katarina+%C5%BDivkovi%C4%87+pobednica+tre%C4%87eg+serijala+Farme!.html/ Katarina Živković pobednica trećeg serijala Farme!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110102064424/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/146180/Katarina+%C5%BDivkovi%C4%87+pobednica+tre%C4%87eg+serijala+Farme!.html |date=2011-01-02 }} * [http://www.farmasrbija.net/ Farma Srbija - Najnovije vesti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130305053120/http://www.farmasrbija.net/ |date=2013-03-05 }} {{Pobednici Farme (Srbija)}} [[Kategorija:The Farm]] l2vmst6f285lw1z6ty7c3nb5leg6nxl 0 215316 42715657 42410236 2026-11-01T16:06:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715657 wikitext text/x-wiki {{Okruzi Italije| ime = Genova | italijansko ime = <small>Provincia di Genova</small> | slika =Genova in Italy.svg | pokrajina = [[Ligurija]] | grad = [[Genova]]| stan = 855 834 | gust_nas = 480 | površ = 1 839 | veb = [http://www.provincia.genova.it/ www.provincia.genova.it] | }} '''Provincija Genova''' ([[italijanski jezik|talijanski]]: ''Provincia di Genova'') je jedna od 110 [[Provincije Italije|talijanskih provincija]], koja se nalazi u [[Regije Italije|regiji]] [[Ligurija]] u [[Sjeverna Italija|Sjevernoj Italiji]]. [[Glavni grad|Glavni]] i najveći [[grad]] provincije je [[Genova]] od 586 180 stanovnika.<ref name=city/> == Geografija == ''Provincija Genova'' prostire oko grada [[Genova|Genove]] na površini od - 1 839 [[kvadratni kilometar|km²]], od obala [[Ligursko more|Ligurskog mora]] na jugu, do obronaka [[Apenini|Ligurskih Apenina]] na sjeveru. U ''provinciji'' živi 855 834 stanovnika <ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/Italy-Liguria.html | title =''ITALY: Liguria'' | accessdate = 10. 04. 2013 | language=engleski | publisher=Citypopulationde }}</ref> (2011. godine). == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20060825034601/http://www.provincia.genova.it/ Službene stranice Provincije Genova] {{it icon}} {{Spisak okruga u Italiji}} [[Kategorija:Provincije Italije]] [[Kategorija:Ligurija]] {{Geog-stub}} ihvsbj0rg7x9ee7r81ggs5v7mqgvn65 0 221390 42715810 42639168 2026-11-02T06:53:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715810 wikitext text/x-wiki {{Infokutija brana | ime = Hooverova brana | Službeno ime = {{eng icon}} ''Hoover Dam'' | Slika = Ansel Adams - National Archives 79-AAB-01.jpg | Opis slike = ''Brana Boulder'' ([[Ansel Adams]], [[1942.]]) | slika_lokacijska_karta_država = SAD | slika_lokacijska_karta_opis = Hooverova brana na zemljovidu [[SAD]]-a | Država = {{flag|SAD}} | Lokacija = [[Arizona]]/[[Nevada]] | Vodotok = [[Colorado (rijeka)|Colorado]] | širina-stupnjevi = 36 | širina-minute = 1 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 114 | dužina-minute = 44.27 | dužina-oznaka = W | Status = Operativna | Cijena = 49 milijuna [[USD]] <small>(1936.)</small> | Graditelj = [[Six Companies, Inc.]]<br />[[Gordon Kaufmann]] | Početak gradnje = [[1931.]] | Završetak gradnje = [[1936.]] | Vlasnik = Vlada [[SAD]]-a | Vrsta brane = [[Luk (matematika)|lučno]]-[[Gravitacija|gravitacijska]] | Visina brane = 221,4 [[Metar|m]] | Duljina brane = 379 m | Debljina vrha = 14 m | Debljina baze = 200 m | Polumjer krivulje = 225.55 m | Zapremnina brane = 2,480.000 [[m³]] | Ispust = [[Colorado (rijeka)|Colorado]] | Vrsta preljeva = 2 x valjkaste [[zapornica|zapornice]] | Kapacitet preljeva = 11.000 [[m³/s]] | Stvara = [[Mead (jezero)]] | Zapremnina = 31.92 [[km³]] | Površina = 640 [[km²]] | Površina sliva = 435.000 [[km²]] | Navodnjava = 400.000 [[Hektar|ha]] | Duljina = 193,1 [[km]] | Maksimalna širina = 14,8 [[km]] | Maksimalna dubina = 149 [[Metar|m]] | Maksimalna razlika dubine = 32,7 [[Metar|m]] | Nadmorska visina = 371.73 [[Metar|m]] | Upravitelj = Vehicular Bridges in Arizona MPS | U pogonu od = [[1936.]] | Istek licencije = [[2017.]] | Vrsta elektrane = derivacijska [[Velike hidroelektrane|velika hidroelektrana]] | Hidraulična glava = 180 [[Metar|m]] | Turbine = 17 x [[Francisova turbina|Francis]] | Instalirana snaga = 2080 [[MW]] | Godišnja proizvodnja = 4,2 milijardi [[KWh]] | Web stranica = [http://www.usbr.gov/lc/hooverdam/ www.usbr.gov/lc/hooverdam] }} '''Hooverova brana''' je [[beton]]ska lučno-gravitacijska [[brana]] i derivacijska [[hidroelektrana]], na rijeci [[Colorado (rijeka)|Colorado]], između dviju američkih saveznih država [[Arizona|Arizone]] i [[Nevada|Nevade]]. Sagrađena je između 1931. i 1936., za vrijeme [[Velika ekonomska kriza|Velike ekonomske krize]] u [[SAD]]. U početku se zvala Boulderova brana, ali je kasnije dobila naziv prema američkom predsjedniku [[Herbert Hoover|Herbertu Clarku Hooveru]].<ref>[http://tps.cr.nps.gov/nhl/detail.cfm?ResourceId=1836&ResourceType=Structure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100716043900/http://tps.cr.nps.gov/nhl/detail.cfm?ResourceId=1836&ResourceType=Structure |date=2010-07-16 }} "Hoover Dam", 2010., publisher=National Park Service</ref> Brana je visoka 221,4 m, a duljina je 379 m. Širina krune brane je 14 m, a pri dnu je brana široka 200 m. [[Preljev brane]] ima kapacitet 11 000 m[[3]]/s, a preljev se vrši dvjema valjkastim [[zapornica]]ma. [[Umjetno jezero]] Mead, koje je stvoreno s branom, ima ukupnu [[površina|površinu]] 640&nbsp;km². Ukupni kapacitet umjetnog jezera je 35,2&nbsp;km³, ali danas se razina jezera spustila na prosječnih 19,6&nbsp;km³. [[Nadmorska visina]] jezera je 372 m iznad [[More|mora]]. Najveća dubina jezera je 180 m, a njegova duljina je 180&nbsp;km.<ref>[http://pdfhost.focus.nps.gov/docs/NHLS/Text/81000382.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110527155043/http://pdfhost.focus.nps.gov/docs/NHLS/Text/81000382.pdf |date=2011-05-27 }} "Inventory-Nomination form: Hoover Dam", 2010., publisher=National Park Service</ref> Pad vode iz jezera do [[vodna turbina|vodnih turbina]] je 180 m. U [[podzemna strojarnica|strojarnici]] je 17 [[Francisova turbina|Francisovih turbina]], s instaliranom [[snaga|snagom]] 2080 [[vat|MW]]. Godišnja proizvodnja [[električna struja|električne struje]] je oko 4 200 [[Vatsat|GKWh]]. == Historija == Već milijunima godina rijeka Colorado teče od svojih izvora u [[Stjenjak]]u, do ušća u [[Kalifornijski zaljev|Kalifornijskom zaljevu]], a u svojem je toku dugom 2330 [[metar|km]] stvorila nekoliko golemih i dubokih [[klanac]]a, od kojih je svakako najpoznatiji Veliki kanjon. Većinom toka Colorado protječe kroz iznimno suha i negostoljubiva područja, pa njegove vode čovjek koristi još od davnina (na osnovi [[arheologija|arheoloških]] iskopavanja utvrđeno je da prva naselja uz njegove obale potječu iz godine 600.). Naseljavanjem doseljenika važnost [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] sve više dobiva na značenju, ne samo za piće, napajanje stoke i navodnjavanje suhog pustinjskog tla, već i za promet. Ipak, osnovni problem Colorada su velika odstupanja njegovog protoka tijekom godina. Tako se zbog topljenja [[snijeg]]a u Stijenjaku protok u proljeće i rano ljeto povećavao nekoliko puta (što je u 19. stoljeću i početkom 20. stoljeća uzrokovala stalna [[poplava|plavljenja]] područja oko donjeg toka, ponekad i s katastrofalnim posljedicama) a tijekom kasnog ljeta i jeseni smanjivao (što je, opet, zbog [[suša]] ugrožavalo poljoprivrednu proizvodnju). Zbog toga se već u prvim godinama 20. stoljeća pojavila ideja o zauzdavanju divljeg toka rijeke. U studenom 1922., održan je sastanak na kojem su se okupili predstavnici sedam američkih saveznih država iz sliva Colorada ([[Arizona]], [[Kalifornija]], [[Colorado]], [[Nevada]], [[Novi Meksiko]], [[Utah]] i [[Wyoming]]) i Savezne vlade. Tada je potpisan Ugovor o rijeci Kolorado kojim su utvrđeni projekti za regulaciju i iskorištavanje njezinog toka. Potpisivanjem Ugovora stvorene su pretpostavke za gradnju nekoliko brana i umjetnih jezera na toku rijeke, a 1928. [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|američki Kongres]] je donio Zakon o projektu u kanjonu Boulder, čime je odobrena izgradnja jedne od najpoznatijih svjetskih brana.<ref>J. David Rogers: "Hoover Dam: Evolution of the Dam's Design", publisher = American Society of Civil Engineers, 2010.</ref> === Gradnja brane === Radovi na gradnji velike brane na Coloradu započeli su 1931., a zadnji [[beton]]ski blok izliven je 1935. Unatoč brojnim problemima koji su pratili gradnju, konzorcij šest tvrtki koje su u njoj sudjelovale (među kojima i neki od i danas poznatih svjetskih građevinskih divova kao što je Bechtel), uspio je cijeli [[projekt]] ostvariti čak dvije godine prije predviđenog roka i uz troškove niže od predviđenih. Poginulo je 112 [[radnik]]a. U vrijeme kada je izgrađena, brana i pripadajuća hidroelektrana smatrane su svjetskim čudom [[Tehnika|tehnike]], a njezin je značaj za cjelokupan razvoj tehnike i dalje nezaobilazan, iako već odavno, ni po dimenzijama ni po snazi ni po proizvodnji električne energije nije najveća na svijetu. Brana je stoga proglašena američkim nacionalnom historijskom graditeljskom znamenitošću, jednim od Sedam američkih čuda modernog graditeljstva, a 1999. godine i jednim od pet najvećih dostignuća graditeljstva 20. stoljeća. Tehničke inovacije i dostignuća koja su razvijena tijekom njezine gradnje promijenila su dotadašnja shvaćanja u više tehničkih područja i omogućila ostvarivanje brojnih drugih građevinskih poduhvata. Uz prigodnu svečanost, branu je 30. rujna 1935. u pogon pustio američki predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]], no proizvodnja električne energije započela je u listopadu 1936., a posljednja proizvodna jedinica (17. vodna turbina) ugrađena je tek 1961. Brana i pripadajuća elektrana nazvane su prema 31. američkom predsjedniku [[Herbert Hoover|Herbertu Hooveru]], jednoj od najzaslužnijih osoba za njezinu gradnju (ne samo zato što je pri potpisivanju Ugovora o rijeci Kolorado bio predstavnik Savezne vlade i za čijeg je kasnijeg predsjedničkog mandata gradnja započela, već i zato što je predložio nekoliko rješenja za njezino iskorištavanje i financiranje). Izgradnjom brane stvoreno je divovsko [[umjetno jezero]] Mead, nazvano prema dr. Elwoodu Meadu, tadašnjem ravnatelju američke Uprave za pridobivanje zemljišta, koja je bila zadužena za ostvarivanje cijelog projekta. Vjerojatno najzanimljivija činjenica je to što je cijeli projekt prije svega bio zamišljen kao vodnogospodarski, odnosno za regulaciju toka rijeke i vodoopskrbu, no da su cjelokupna ulaganja u njegovo ostvarivanje (u današnjoj bi vrijednosti iznosila oko 736 milijuna [[Američki dolar|američkih dolara]]), iako su pokrivana iz saveznog proračuna, vraćena na osnovi prodaje električne energije. Tako se i danas, nekoliko desetljeća nakon što su isplaćena sva sredstva uložena u gradnju, troškovi pogona i održavanja u cijelosti pokrivaju prodajom [[električna struja|električne struje]]. == Višestruke koristi == Izgradnjom brane ostvarena su tri glavna cilja, upravo kako je bilo zamišljeno Ugovorom o rijeci Kolorado: * [[navodnjavanje]] plodnog zemljišta u donjem toku rijeke (više od 404 000 [[Hektar|ha]] u [[SAD]]-u i oko 200 000 ha u [[Meksiko|Meksiku]]) za uzgoj voća, povrća i pamuka * osiguravanje opskrbe [[Pitka voda|pitkom vodom]] za više od 20 milijuna ljudi u gradovima kao što su [[Las Vegas]], [[Los Angeles]], [[San Diego]], [[Phoenix]], [[Tucson]] i drugi, te za brojne indijanske zajednice u Arizoni, Nevadi i Kaliforniji * proizvodnja više od 4 200 GWh [[električna energija|električne energije]] godišnje za opskrbu više od 1,3 milijuna potrošača u Arizoni, Nevadi i Kaliforniji. Uz to, ne treba zaboraviti ni posredne koristi od izgradnje brane. Kao prvo, zahvaljujući vodi i struji koju je omogućila, Las Vegas, nekada beznačajna postaja na putu prema zapadu, postao je svjetska metropola [[Turizam|turizma]] i [[Kockanje|kockanja]]. Isto tako, veliko jezero Mead uvelike je ublažilo suhu i negostoljubivu klimu u okolici, a valja reći da se ono danas ubraja u najpopularnija američka turistička odredišta sa sezonom koja traje cijele godine. == Utjecaj na okoliš == Zauvijek potopljen [[klanac]], koji je bio svojevrstan produžetak uzvodnog Velikog kanjona, a zbog intenzivnog iskorištavanja rijeke nizvodno od brane (gdje je izgrađeno još nekoliko brana i golemi sustavi navodnjavanja), ona već dvadesetak godina ne doseže do [[more|mora]]. Isto tako, zbog globalnih [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]] koje uzrokuju sve manje snijega u [[Stjenjak]]u, dotok vode u jezero je sve manji, pa je u svibnju 2010. obujam vode u njemu bio za čak 43% manji od predviđenog. Prema predviđanjima [[znanstvenik]]a sa Sveučilišta [[Kalifornija|Kalifornije]] u [[San Diego, Kalifornija|San Diegu]] (UCSD), već 2017. moglo dovesti do onemogućavanja daljnje proizvodnje električne energije.<ref>[http://portal.energetika-net.com/izdvojeno/energija_iz_pustinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628083844/http://portal.energetika-net.com/izdvojeno/energija_iz_pustinje |date=2011-06-28 }} "Najpoznatija američka hidroelektrana", 2011., energetika-net.com</ref> == Galerija == <center> <gallery> Datoteka:HooverDamFrontWater.jpg|Ispuštanje vode iz Hoovere brane Datoteka:Hoover Dam and Arizona Spillway, 1983.jpg|Otvaranje preljeva Hooverove brane za vrijeme poplave ([[1983.]]) Datoteka:Hoover Dam Bypass Bridge - 2009-11.jpg|Gradnja mosta na Hooveroj brani ([[2009.]]) Datoteka:Hoover-dam-site.jpg|Rijeka Colorado prije gradnje Hooverove brane (oko [[1904.]]) </gallery> </center> == Panorame == [[Datoteka:Hoover sm.jpg|Hoover sm|mini|center|700px|Panoramski pogled na Hooverovu branu ([[2011.]])]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20030622043404/http://www.usbr.gov/lc/hooverdam/ Službene stranice] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Hoover Dam |commonscatsh = Hooverova brana }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Brane u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Hidroelektrane u Sjedinjenim Američkim Državama]] [[Kategorija:Arizona]] [[Kategorija:Nevada]] l1f6wbz80qcgzxrpatg05dzg79lkty7 0 221462 42715658 42670007 2026-11-01T16:16:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715658 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:TabulaRogeriana.jpg|thumb|350px|[[Tabula Rogeriana]], karta koju je 1154. godine [[Al-Idrisi|Muhamed al-Idrisi]] izradio za [[Roger II od Sicilije|Ruđera II. od Sicilije]]. Sjever je na karti prikazan pri dnu pa se doima da je karta okrenuta "naglavce" u usporedbi s modernim [[kartografija|kartografskim]] konvencijama.]] '''Islamska geografija''' obuhvaća razvoj [[Geografija|geografije]], [[kartografija|kartografije]] i [[geoznanost]]i u različitim [[islam]]skim zemljama. Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] islamsku geografiju vodili su brojni čimbenici: [[Zlatno doba islama|Islamsko zlatno doba]], paralelan razvoj [[islamska astronomija|islamske astronomije]], prevođenje antičkih tekstova (posebice [[helenistička geografija|helenističkih]]) na [[arapski jezik]], povećan broj putovanja zbog [[trgovina|trgovine]] i [[hadž]]a (islamskog hodočašća), te [[muslimanska velika geografska otkrića|velika geografska otkrića]] i [[muslimanska poljoprivredna revolucija|poljoprivredna revolucija]]. Nakon svojih početaka u [[8. vijek|8. stoljeću]] islamska je geografija dospjela pod zaštitu [[abasidi|abasidskih]] [[kalif]]a iz [[Bagdad]]a. Razni islamski učenjaci pridonijeli su njezinom razvoju, a među najistaknutijima bili su [[Persijanci|Perzijanci]] [[al-Hvarizmi]], [[Ahmed ibn Sahl al-Balhi|Abū Zajed al-Balhi]] (osnivač [[Balhijeva škola|Balhijeve škole]]), [[Abu-Rajhan Biruni|Biruni]] i [[Ibn Sina|Avicena]]. Islamska geografija dosegnula je vrhunac za vrijeme [[Al-Idrisi|Muhameda al-Idrisija]] u [[12. vijek|12. stoljeću]]. Kasniji razvoj zbivao se pod [[Turci]]ma i [[Persijanci|Perzijancima]], posebice tijekom [[Otomansko Carstvo|Otomanskog]] i [[Safavidska Monarhija|Safavidskog Carstva]], a najpoznatiji učenjaci bili su [[Mahmud al-Kašgari]] i [[Piri Reis]]. == Poticaji == === Islamsko zlatno doba === {{glavni|Islamsko zlatno doba}} Kada je prijestolnica [[muslimanski svijet|muslimanskog svijeta]] bila premještena 750. godine u [[Bagdad]], grad je postao centar studiranja i prevođenja znanstvenih zapisa, te je privlačio učenjake svih vrsta. Učeni ljudi uživali su kalifov patronat, posebice [[Harun al-Rašid]] i [[Al-Mamun]]. Poučavanje su jednako vršili [[muslimani]] i nemuslimani, te oni koji su govorili [[arapski jezik|arapski]], [[grčki jezik|grčki]], [[jevrejski jezici|hebrejski]], [[perzijski jezik|perzijski]] i [[sirijski jezik|sirijski]], iako je arapski ostao ''lingua franca'', a islam dominantna vjera<ref>Edson i Savage-Smith (2004), str. 30</ref>. === Islamska astronomija === {{glavni|Islamska astronomija}} Muslimanski Arapi zbog različitih su razloga bili zainteresirani za astronomiju: beduinske kopnene karavane i pomorski trgovci koristili su astronomska znanja za navigaciju tijekom noći, a ohrabrenje su nalazili u određenim stihovima Kurana. Interes za astronomiju izravno je doveo do uvjerenja da je Zemlja kugla<ref>Edson i Savage-Smith (2004), str. 31-2</ref>. Tehnologija korištena za unaprjeđenje astronomije imala je također izravnu primjenu u geografiji. Primjerice, [[astrolab]] korišten u astronomiji također se koristio za [[nebeska navigacija|nebesku navigaciju]] i zemljišnu [[geodezija|izmjeru]]<ref>Edson i Savage-Smith (2004), str. 40</ref>. === Prethodno učenje === {{glavni|Helenistička geografija}} Grci i Rimljani poznati su po izradi karata i pisanih geografskih radova. U slučaju Rimljana to je bio prirodan ishod ekspanzije njihova carstva. Mnoga njihova djela proučavali su i preveli muslimani<ref>Edson i Savage-Smith (2004), str. 49</ref>. === Putovanja === {{glavni|Hadž}} Putovanja na velike udaljenosti rezultirala su potrebom za izradom karata, a informacije radi postizanja te zadaće često su davali putnici. Iako su takva putovanja tijekom srednjovjekovnog perioda bila rizična, muslimani su bez obzira na sve odlazili na duga putovanja. Jedan motiv bio je [[hadž]] ili muslimansko hodočašće. Svake godine muslimani iz [[Afrika|Afrike]], [[al-Andalus|islamske Iberije]], [[Perzija|Perzije]] i [[Indija|Indije]] dolazili su u Meku u Arabiji. Drugi motiv bila je trgovina. Muslimani su trgovali s Europljanima, Indijcima i Kinezima, a muslimanski su trgovci prevaljivali velike udaljenosti u obavljanju svojih trgovačkih aktivnosti<ref name = ESS116>Edson i Savage-Smith (2004), str. 113-6</ref>. === Velika geografska otkrića === {{glavni|Islamska ekonomija u svijetu|Invencije u islamskom svijetu|Ibn Battuta|Tabula Rogeriana|eorije pretkolumbovskih andaluzijsko-američkih kontakata}} Tijekom [[muslimanska osvajanja|muslimanskih osvajanja]] u sedmom i ranom osmom stoljeću, [[Rašidunova vojska|arapske vojske]] uspostavile su [[islam]]sko [[Arapsko Carstvo]] koje se protezalo od [[srednja Azija|centralne Azije]] do [[Pirinejski poluotok|Iberskog poluotoka]]. Rani oblik [[globalizacija|globalizacije]] počeo se pojavljivati tijekom Islamskog zlatnog doba kada su se znanje, trgovina i ekonomija iz prethodno izoliranih regija i civilizacija počeli integrirati uslijed kontakata s muslimanskim istraživačima, mornarima, učenjacima, trgovcima i putnicima. Subhi Y. Labib nazvao je ovaj period '''Pax islamica''', dok ga je John M. Hobson nazvao '''afroazijskim''' [[velika geografska otkrića|velikim geografskim otkrićima]] zbog muslimanskih [[jugozapadna Azija|jugozapadnoazijskih]] i [[sjeverna Afrika|sjevernoafričkih]] trgovaca i istraživača koji su proputovali većinu [[Stari svijet|Starog svijeta]] te uspostavili ranu [[globalna ekonomija|globalnu ekonomiju]]<ref name=Hobson-29-30/> duž glavnine [[Azija|Azije]], [[Afrika|Afrike]] i [[Evropa|Europe]], prostirući svoje trgovačke mreže od [[Atlantik|Atlantskog oceana]] i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] na zapadu do [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] i [[Kineska mora|Kineskih mora]] na istoku<ref name=Labib>Subhi Y. Labib (1969), "Capitalism in Medieval Islam", ''The Journal of Economic History'' '''29''' (1), str. 79–96.</ref>, pa sve do [[Japan]]a, [[Koreja|Koreje]]<ref>Al-Monaes, Walled A. (prosinac 1991), "Muslim contributions to geography until the end of the 12th century AD", [[GeoJournal]] ([[Springer Science+Business Media]]) '''25''' (4): 393–400, [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[http://dx.doi.org/10.1007%2FBF02439491 10.1007/BF02439491]</ref> i [[Beringov prolaz|Beringova prolaza]]<ref name=A104/>. Arapski srebrnjaci ''[[dirham]]i'' također su kružili diljem [[Afroeuroazija|afroeuroazijskog]] kopna na jug do [[subsaharska Afrika|subsaharske Afrike]] i na sjever do [[sjeverna Evropa|sjeverne Europe]] često u razmjeni za robu i [[ropstvo|robove]]<ref>Roman K. Kovalev, Alexis C. Kaelin (2007), "Circulation of Arab Silver in Medieval Afro-Eurasia: Preliminary Observations", ''History Compass'' '''5''' (2), str. 560–80.</ref>. U Engleskoj je primjerice [[Anglosaksonci|anglosaksonski]] kralj [[Offa od Mercije]] (kraljevao od 757. do 796.) kovao novac sa [[šehadet]]om na arapskom<ref>[[Mayor of London]] (2006), [http://www.london.gov.uk/gla/publications/equalities/muslims-in-london.pdf Muslims in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080626154647/http://www.london.gov.uk/gla/publications/equalities/muslims-in-london.pdf |date=2008-06-26 }}, str. 14, Greater London Authority.</ref>. Ovi faktori pomogli su u uspostavljanju [[Arapsko Carstvo|Arapskog Carstva]] (uključujući [[Rašidunski Kalifat|Rašidunski]], [[Umajadski Kalifat|Umajadski]], [[Abasidi|Abasidski]] i [[Fatimidi|Fatimidski]] [[Kalifat]]) kao vodeće ekstenzivne ekonomske sile na svijetu od 7. do 13. stoljeća<ref name=Hobson-29-30>John M. Hobson (2004), ''The Eastern Origins of Western Civilisation'', str. 29–30, [[Cambridge University Press]], {{ISBN|0-521-54724-5}}.</ref>. Osim [[Nil]]a, [[Tigris]]a i [[Eufrat]]a, plovne su rijeke u islamskim regijama bile neuobičajene, pa je promet morem bio vrlo važan. Navigacijske znanosti jako su se razvijale, a magnetski [[kompas]] i rudimentaran instrument [[kamal]] često su se koristili za [[nebeska navigacija|nebesku navigaciju]] te mjerenje [[geografska širina|geografske širine]] i [[visina|visine]] [[zvijezda]]. Kada su ih kombinirali s detaljnim kartama tog razdoblja, mornari su mogli ploviti [[ocean]]ima umjesto plovidbe duž obale. Muslimanski mornari također su zaslužni za uvođenje latinskog jedra i velikih trojarbolnih trgovačkih plovila na Mediteranu. Korijeni broda [[karavela|karavele]] koju su Portugalci i Španjolci koristili od 15. stoljeća za daleka putovanja također potječu od ''qariba'' koji su [[al-Andalus|andaluzijski]] istraživači koristili do 13. stoljeća<ref name=Hobson>John M. Hobson (2004), ''The Eastern Origins of Western Civilisation'', str. 141, [[Cambridge University Press]], {{ISBN|0-521-54724-5}}.</ref>. [[Ibn Batuta|Ibn Battuta]] (1304. – 1368.) bio je putnik i istraživač čiji su zapisi putovanja i ekskurzija tijekom perioda od gotovo 30 godina obuhvatili otprilike 117.000&nbsp;km. Ova putovanja prekrila su većinu poznatog [[Stari svijet|Starog svijeta]] od [[sjeverna Afrika|sjeverne]] i [[zapadna Afrika|zapadne Afrike]], te [[južna Evropa|južne]] i [[istočna Evropa|istočne Europe]] na zapadu, do [[Bliski Istok|Bliskog istoka]], [[Južna Azija|Indijskog potkontinenta]], [[srednja Azija|centralne]] i [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], te [[Narodna Republika Kina|Kine]] na istoku. Ova udaljenost uvelike je nadmašila udaljenosti njegovih prethodnika kao i bliskog suvremenika [[Marko Polo|Marka Pola]]. == Historija i teme == [[Datoteka:Kashgari map.jpg|thumb|Karta iz djela ''Diwanu Lughat at-Turk'' [[Mahmud al-Kašgari|Mahmuda al-Kashgarija]] prikazuje distribuciju turskih plemena u 11. stoljeću.]] [[Datoteka:Istakhri map 2.jpg|thumb|right|[[Estakhri]]jeva karta iz teksta ''Al-aqalim''.]] [[Datoteka:Stylized Persian Gulf.jpg|thumb|right|[[Estakhri]]jeva karta [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]].]] Muslimani su preveli mnoge helenističke dokumente. Način na koji su muslimani došli do ranijeg znanja je ključan. Primjerice, budući da su muslimani naslijedili grčke zapise izravno bez utjecaja latinskog zapada, [[karta T-O|karte T-O]] nisu imale nikakvu ulogu u islamskoj kartografiji iako su u Europi one bile vrlo popularne<ref name = E61-3/>. Neki od važnih grčkih zapisa uključuju ''[[Almagest]]'' i ''[[Geografija (Ptolomej)|Geografiju]]''. Muslimanski znanstvenici zatim su ostvarili mnoge vlastite doprinose u geografiji i geoznanostima. Mnogi [[ulema|islamski učenjaci]] među kojima su bili [[Ibn Hazm]] (umro 1069.), [[Ibn al-Jawzi]] (umro 1200.), te [[Ibn Taymiya]] (umro 1328.)<ref name="thetruereligion.org">[http://thetruereligion.org/modules/wfsection/article.php?articleid=38 ''History, Science and Civilization: Early Muslim Consensus: The Earth is Round''].</ref> međusobno su sklopili sporazum ([[Ijma]]) o tome da su sva nebeska tijela okrugla. "Nebeska tijela su okrugla—kao što to tvrde astronomi i matematičari—pa je to također tvrdnja islamskih učenjaka." Abul-Hasan ibn al-Manaadi, [[Abu Muhammad Ibn Hazm]] i [[Abul-Faraj Ibn Al-Jawzi]] spominju u svojim djelima kako su se muslimanski učenjaci dogovorili oko toga da su sva nebeska tijela okrugla. Ibn Taymiyah također zapaža kako je Allah rekao "i On (Allah) je Onaj koji je stvorio noć i dan, sunce i mjesec. Oni lebde, svaki u Falaku." [[Abdulah ibn Abas|Ibn Abbas]] govori kako je "Falaka nalik obrtnom kotaču." Riječ 'Falak' (na [[arapski jezik|arapskom jeziku]]) znači "ono što je okruglo"<ref name="thetruereligion.org"/><ref>[https://web.archive.org/web/20070312042239/http://arabic.islamicweb.com/Books/taimiya.asp?book=381&id=3003 Majmu'ul-Fatawa, Vol. 6, pp. 566] (na arapskom.)</ref>. [[Ibn Khaldun]] (umro 1406.) u svojem djelu [[Muqaddimah]] također je zamislio svijet kao sferu. === Kartografija === Važan utjecaj na razvoj [[kartografija|kartografije]] imao je patronat [[abasidi|abasidskog]] [[kalif]]a [[al-Mamun|al-Ma'muna]] koji je vladao od 813. do 833. On je naložio nekolicini geografa da ponovo izmjere duljinu koja će odgovarati jednom stupnju nebeskog meridijana. Stoga je njegov patronat rezultirao preciznijiom definicijom [[milja|milje]] koju su koristili Arapi (''mīl'' na arapskom) u usporedbi sa ''stadionom'' koji su koristili Grci. Ovi napori također su omogućili muslimanima izračunavanje opega Zemlje. Al-Mamun je također zapovijedio izradu velike karte svijeta koja se nije sačuvala<ref name = E61-3>Edson and Savage-Smith (2004), str. 61-3</ref> iako je poznato kako se kartografska projekcija temeljila na onoj [[Marinos iz Tira|Marina iz Tira]], a ne [[Ptolomej]]evoj<ref>Edward S. Kennedy, ''Mathematical Geography'', str. 193, u ([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeRashedMorelon1996|Rashed & Morelon 1996]], str. 185–201)</ref>. Prvi [[globus]] [[Stari svijet|Starog svijeta]] također je izrađen u [[muslimanski svijet|muslimanskom svijetu]] tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]<ref name="Origins of Islamic Intolerence">Mark Silverberg. [http://www.jfednepa.org/mark%20silverberg/origins.html Origins of Islamic Intolerence] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070625160227/http://www.jfednepa.org/mark%20silverberg/origins.html |date=2007-06-25 }}.</ref>, a izradili su ga [[islamska astronomija|muslimanski astronomi]] i geografi koji su djelovali pod kalifom al-Ma'munom u 9. stoljeću<ref name=Covington/>. Najslavniji al-Mamunov geograf bio je [[Muhamed ibn Mūsā al-Khwārizmī]] (vidi dolje [[Knjiga o izgledu Zemlje]]). On je postavio [[početni meridijan]] [[Stari svijet|Starog svijeta]] na istočnu obalu Mediterana, 10-13 stupnjeva istočno od [[Aleksandrija|Aleksandrije]] (kao što je to učinio Ptolomej), te 70 stupnjeva zapadno od [[Bagdad]]a. Većina srednjovjekovnih muslimanskih geografa nastavila je koristiti al-Khwarizmijev početni meridijan<ref name=Kennedy-188/>. Ostali početni meridijani koji su se koristili bili su meridijani koje su odredili [[Abū Muhamed al-Hasan al-Hamdānī]] i [[Habash al-Hasib al-Marwazi]] iz [[Ujjain]]a, centra [[indijska astronomija|indijske astronomije]], te onaj anonimnog pisca iz [[Basra|Basre]]<ref>Edward S. Kennedy, ''Mathematical Geography'', str. 189, u ([[Geography and cartography in medieval Islam#CITEREFRashedMorelon1996|Rashed & Morelon 1996]], str. 185–201</ref>. Sredinom 9. stoljeća [[Estakhri]] je napisao ''Opću izmjeru cesta i kraljevstava''. To je bilo prvo geografsko djelo izvan [[istočna Azija|istočne Azije]] koje je spominjalo [[Koreja|Koreju]] <ref>Baker, Don (Winter 2006), [http://www.asiaquarterly.com/content/view/167/|"Islam Struggles for a Toehold in Korea"], ''Harvard Asia Quarterly'', preuzeto 23. travnja 2007.</ref>. [[Matematika u srednjovjekovnom islamu|Perzijski matematičar]] i geograf [[Habash al-Hasib al-Marwazi]] također je u 9. stoljeću počeo koristiti [[sferna trigonometrija|sfernu trigonometriju]] i [[kartografska projekcija|kartografske projekcijske]] metode radi prijenosa [[polarne koordinate|polarnih koordinata]] u drugi koordinatni sustav centriran u specifičnoj točki na sferi, u ovom slučaju u [[kibla|kibli]] odnosno smjeru [[Meka|Meke]]<ref>T. Koetsier, L. Bergmans (2005), ''Mathematics and the Divine'', [[Elsevier]], str. 169, {{ISBN|0-444-50328-5}}</ref>. [[Abū Rayhān Bīrūnī]] (973. - 1048.) kasnije je razvio ideje koje su anticipirale polarnom koordinatnom sustavu<ref>[[John J. O'Connor (matematičar)|O'Connor, John J.]]; [[Edmund F. Robertson|Robertson, Edmund F.]], [http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Al-Biruni.html "Abu Arrayhan Muhammad ibn Ahmad al-Biruni"], ''[[MacTutor History of Mathematics archive]]'', [[University of St Andrews]].</ref>. Oko 1025. godine prvi je opisao polarnu [[azimutalna ekvidistantna projekcija|ekviazimutalnu ekvidistantnu projekciju]] [[nebeska sfera|nebeske sfere]]<ref>David A. King (1996), "Astronomy and Islamic society: Qibla, gnomics and timekeeping", in Roshdi Rashed (ed.), ''[[Encyclopedia of the History of Arabic Science]]'', Vol. 1, str. 128-184 [153], [[Routledge]], London and New York</ref>. U ranom desetom stoljeću [[Abū Zayd al-Balkhī]], izvorno iz [[Balh|Balkha]], osnovao je "Balkhījsku školu" izrade geografskih karata u [[Bagdad]]u. Geografi ove škole također su opsežno pisali o narodima, proizvodima i običajima raznih područja muslimanskog svijeta s malim interesom za nemuslimanske predjele<ref name = E61-3/>. "Balkhījska škola" u kojoj su djelovali [[Estakhri]], [[al-Mukadasi|al-Muqaddasi]] i [[Ibn Hawqal]] izradili su [[atlas svijeta|atlase svijeta]] od kojih je svaki sadržavao [[karta svijeta|kartu svijeta]] i dvadeset regionalnih karata<ref>Edward S. Kennedy, ''Mathematical Geography'', str. 194, u ([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeRashed1996|Rashed & Morelon 1996]], str. 185–201)</ref>. Suhrāb, muslimanski geograf iz kasnog desetog stoljeća, priložio je knjizi geografskih [[koordinatni sistem|koordinata]] instrukcije za izradu pravokutne karte svijeta u [[ekvirektangularna projekcija|ekvirektangularnoj projekciji]] ili cilindričnoj ekvidistantnoj projekciji<ref name = E61-3/>. Najstarija sačuvana pravokutna koordinatna karta potječe iz 13. stoljeća, a pripisuje se Hamdallahu al-Mustaqfiju al-[[Qazwini]]ju koji ju je bazirao na Suhrābovu radu. [[Ortogonalnost|Ortogonalne]] paralelne linije bile su odijeljene jednostupanjskim intervalima, a karta je bila limitirana na [[jugozapadna Azija|jugozapadnu]] i [[srednja Azija|centralnu Aziju]]. Najstarije sačuvane karte svijeta bazirane na pravokutnoj koordinatnoj mreži pripisuju se al-Mustawfiju koji je djelovao u 14. ili 15. stoljeću (on je koristio intervale od deset stupnjeva za linije), te [[Hafiz-i-Abru]]u (umro 1430.)<ref>Edward S. Kennedy, ''Mathematical Geography'', str. 200-1, u ([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeRashed1996|Rashed & Morelon 1996]], str. 185–201)</ref>. ;Regionalna kartografija Islamska regionalna kartografija obično se kategorizira u tri grupe: kartografija "Balkhījske škole", al-Idrīsījeva kartografija, te kartografija koja se jedinstveno može pronaći u ''Knjizi kurioziteta''<ref name = ESS85/>. Karte Balkhījske škole definirane su političkim, a ne longitudinalnim granicama, te su pokrivale samo muslimanski svijet. Na tim su kartama udaljenosti između različitih "stopova" (gradova ili rijeka) bile izjednačene. Jedini oblici korišteni u dizajnu bile su vertikale, horizontale, pravi kutovi, te kružni lukovi; nepotrebni geografski detalji bili su eliminirani. Ovaj pristup nalik je onome koji se koristi u prikazu karata [[podzemna željeznica|podzemne željeznice]] od kojih je najpoznatija "[[London Underground Tube Map]]" iz 1931. [[Harry Beck|Harryja Becka]]<ref name = ESS85>Edson and Savage-Smith (2004), str. 85-7</ref>. Al-Idrīsī definirao je svoje karte na različit način. Smatrao je kako se poznati svijet prostire na 160° geografske dužine, pa je podijelio regiju u deset dijelova od kojih je svaki bio dugačak 16°. U terminima geografske širine razdijelio je poznati svijet na sedam 'klima' određenih duljinom najdužeg dana. U njegovim se kartama mogu pronaći dominantna geografska obilježja<ref name = ESS85/>. === Matematička geografija i geodezija === Muslimanski učenjaci koji su se držali teorije [[sferična Zemlja|sferične Zemlje]] koristili su teoriju na nepogrešiv islamski način radi izračuna udaljenosti bilo koje točke na Zemlji od [[Meka|Meke]] te određivanja smjera Meke u odnosu na tu točku. To je determiniralo [[kibla|kiblu]] ili muslimanski smjer molitve. [[Matematika u srednjovjekovnom islamu|Muslimanski matematičari]] razvili su [[sferna trigonometrija|sfernu trigonometriju]] koja se rabila u tim izračunima<ref>David A. King, ''Astronomy in the Service of Islam'', (Aldershot (U.K.): Variorum), 1993.</ref>. Oko 830. godine kalif [[al-Mamun|al-Ma'mun]] naložio je grupi astronoma da izmjeri udaljenost od Tadmura ([[Palmyra|Palmyre]]) do [[al-Raqqah]]a u današnjoj [[Sirija|Siriji]]. Oni su izračunali kako su gradovi odvojeni jednim stupnjem geografske širine, a udaljenost među njima odgovarala je duljini od 66 2/3 milje, pa se prema tome može izračunati kako je Zemljin opseg bio 24.000 milja (39.000&nbsp;km)<ref>''Gharā'ib al-funūn wa-mulah al-`uyūn'' (The Book of Curiosities of the Sciences and Marvels for the Eyes), 2.1 "On the mensuration of the Earth and its division into seven climes, as related by Ptolemy and others," (ff. 22b-23a)[http://www.bodley.ox.ac.uk/bookofcuriosities]</ref>. Druga procjena iznosila je 56 2/3 arapske milje po stupnju što odgovara 111,8&nbsp;km po stupnju odnosno opsegu od 40.028&nbsp;km što je vrlo blizu trenutačnoj modernoj vrijednosti od 111,3&nbsp;km po stupnju i opsegu od 40.068&nbsp;km<ref>Edward S. Kennedy, ''Mathematical Geography'', str. 187-8, u ([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeRashed1996|Rashed & Morelon 1996]], str. 185–201)</ref>. Abū Rayhān al-Bīrūnī bio je u [[matematička geografija|matematičkoj geografiji]] prvi koji je oko 1025. godine opisao [[polarne koordinate|polarnu]] [[azimutalna ekvidistantna projekcija|ekviazimutalnu ekvidistantnu projekciju]] [[nebeska sfera|nebeske sfere]]<ref>David A. King (1996), "Astronomy and Islamic society: Qibla, gnomics and timekeeping", in Roshdi Rashed, ed., ''[[Encyclopedia of the History of Arabic Science]]'', Vol. 1, str. 128-184 [153]. [[Routledge]], London and New York.</ref>. On se također smatra najvještijim kada se govori o izradi karata [[grad]]ova i mjerenju udaljenosti među njima što je učinio za mnoge gradove na [[Bliski Istok|Bliskom istoku]] te zapadnom [[Južna Azija|Indijskom potkontinentu]]. On je često kombinirao astronomska očitanja i matematičke jednadžbe radi razvijanja metoda određivanja lokacija pomoću zapisivanja stupnjeva [[geografska širina|geografske širine]] i [[geografska dužina|dužine]]. Također je razvio slične tehnike kada je mjerio visine [[planina]], dubine [[dolina]], te širinu [[horizont]]a u djelu ''Kronologija drevnih nacija''. Raspravljao je o [[antropogeografija|antropogeografiji]] i [[planetarna naseljivost|planetarnoj naseljivosti]] [[Zemlja (planet)|Zemlje]]. Postavio je hipotezu kako je otprilike četvrtina Zemljine površine naseljiva [[čovjek|ljudima]], te je također tvrdio kako su obale [[Azija|Azije]] i [[Evropa|Europe]] "odijeljene prostranim morem, premračnim i pregustim za navigaciju te prerizičnim za takav pokušaj" čime je mislio na [[Atlantik|Atlantski]] i [[Tihi ocean]]<ref name=Bill>Scheppler, Bill (2006), ''Al-Biruni: Master Astronomer and Muslim Scholar of the Eleventh Century'', The Rosen Publishing Group, {{ISBN|1-4042-0512-8}}</ref>. [[Abu-Rajhan Biruni|Abū Rayhān al-Bīrūnī]] smatra se ocem [[geodezija|geodezije]] zbog svojih važnih doprinosa tom području<ref name=Ahmed>Akbar S. Ahmed (1984). "Al-Beruni: The First Anthropologist", ''RAIN'' '''60''', str. 9-10.</ref><ref>H. Mowlana (2001). "Information in the Arab World", ''Cooperation South Journal'' '''1'''.</ref>. Također su mu značajni doprinosi geografiji i geologiji. U dobi od 17 godina al-Biruni je izračunao [[geografska širina|geografsku širinu]] Katha u [[Khwarazm]]u koristeći maksimalnu visinu Sunca. Al-Biruni je riješio kompleksnu [[geodezija|geodetsku]] jednadžbu u namjeri preciznog izračuna [[Zemlja (planet)|Zemljina]] [[opseg]]a, a dobiveno rješenje bilo je blizu modernim vrijednostima Zemljina opsega<ref name=Khwarizm>''[http://muslimheritage.com/topics/default.cfm?ArticleID=482 Khwarizm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100104101845/http://muslimheritage.com/topics/default.cfm?ArticleID=482 |date=2010-01-04 }}'', Foundation for Science Technology and Civilisation, preuzeto 22. siječnja 2008.</ref><ref>James S. Aber (2003). Alberuni calculated the Earth's circumference at a small town of Pind Dadan Khan, District Jhelum, Punjab, Pakistan.[http://academic.emporia.edu/aberjame/histgeol/biruni/biruni.htm Abu Rayhan al-Biruni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110811024630/http://academic.emporia.edu/aberjame/histgeol/biruni/biruni.htm |date=2011-08-11 }}, [[Emporia State University]].</ref>. Njegova procjena [[Zemljin radijus|Zemljina radijusa]] na 6.339,9&nbsp;km bila je samo 16,8&nbsp;km manja od moderne vrijednosti od 6.356,7&nbsp;km. Suprotno svojim prethodnicima koji su mjerili Zemljin opseg opažanjem Sunca simultano s dvije različite lokacije, al-Biruni je razvio novu metodu uporabe [[trigonometrija|trigonometrijskih]] izračuna baziranih na kutu između [[nizina|nizine]] i [[planina|planinskog]] vrha što je davalo preciznija mjerenja Zemljina opsega, te je omogućilo pojedincima mjerenje s jedne lokacije<ref>Lenn Evan Goodman (1992), ''Avicenna'', str. 31, [[Routledge]], {{ISBN|0-415-01929-X}}.</ref>. Do dobi od 22 godine al-Biruni je već napisao nekoliko kraćih radova uključujući studiju [[kartografska projekcija|kartografskih projekcija]], te ''[[Kartografija|Kartografiju]]'' koja je obuhvatila metodu projiciranja [[hemisfera|hemisfere]] na [[ravnina|ravninu]]. Birunijev ''Kitab al-Jawahir'' (''Knjiga o draguljima'') opisuje [[minerali|minerale]] poput dubinskih [[stijena]] i [[metal]]a, te je u njegovo vrijeme smatrana najizvrsnijom knjigom o [[mineralogija|mineralogiji]]. Proveo je stotine [[eksperiment|eksperimenata]] radi baždarenja preciznih mjerenja predmeta koje je [[farmakopeja|katalogizirao]], a često ih je popisivao po nazivu na mnogim različitim jezicima uključujući [[arapski jezik|arapski]], [[perzijski jezik|perzijski]], [[grčki jezik|grčki]], [[sirijski jezik|sirijski]], [[hindi]], [[latinski jezik|latinski]]. U ''Knjizi o draguljima'' katalogizirao je svaki [[minerali|mineral]] po njegovoj [[boja|boji]], [[miris]]u, [[čvrstoća|čvrstoći]], [[gustina|gustoći]] i [[težina|težini]]. Težine mnogih minerala koje je izmjerio bile su točne na tri [[decimalno mjesto|decimalna mjesta]], te su bile gotovo precizne kao moderna mjerenja tih minerala<ref name="Bill"/>. John J. O'Connor i Edmund F. Robertson pišu u ''[[MacTutor History of Mathematics archive]]'' (MacTutorov arhiv historije matematike) sljedeće: {{izdvojeni citat|Važne doprinose geodeziji i geografiji također je učinio al-Biruni. Uveo je tehnike mjerenja Zemlje i udaljenosti na njoj koristeći [[triangulacija|triangulaciju]]. Izračunao je Zemljin [[radijus]] na 6339,6 km što je vrijednost koja je na [[Zapad]]u postignuta tek u 16. stoljeću. Njegov ''masudički kanon'' sadrži tablicu s koordinatama šest stotina mjesta, a gotovo o svima njima imao je neposredno znanje.<ref name=Biruni>[[John J. O'Connor (matematičar)|O'Connor, John J.]]; [[Edmund F. Robertson|Robertson, Edmund F.]], [http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Al-Biruni.html "Al-Biruni"], ''[[MacTutor History of Mathematics archive]]'', [[University of St Andrews]].</ref>}} [[islamska astronomija|Muslimanski astronomi]] i geografi bili su svjesni [[magnetska deklinacija|magnetske deklinacije]] od 15. stoljeća kada je egipatski [[islamska astronomija|muslimanski astronom]] 'Izz al-Din al-Wafa'i (umro 1469./1471.) izmjerio magnetsku deklinaciju na 7 stupnjeva iz [[Kairo|Kaira]]<ref>Barmore, Frank E. (April 1985), "Turkish Mosque Orientation and the Secular Variation of the Magnetic Declination", ''Journal of Near Eastern Studies'' ([[University of Chicago Press]]) '''44''' (2): 81–98 [98], [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[http://dx.doi.org/10.1086%2F373112 10.1086/373112]</ref>. === Biogeografija === {{glavni|Islamska medicina|Muslimanska poljoprivredna revolucija}} Mnogi srednjovjekovni Arapi zanimali su se za distribuciju i klasifikaciju [[biljka|biljaka]] i [[životinje|životinja]] te [[evolucija|evoluciju]] života. Islamski učenjaci pokušali su analizirati biljke. To je bilo od posebnog značaja za liječnike koji su pokušavali koristiti biljke za liječenje bolesti. Oni su klasificirali biljke prema tome posjeduju li ili ne uspravnu stabljiku, a zatim prema tome stvaraju li plodove ili cvijeće, korijenskim vlaknima, tipovima lišća i kore. Geografi su također razlikovali biljke po prirodi tla (pješčano tlo, alkalično tlo, obala slane vodene mase, slatkovodnih jezera, čvrste stijene itd.) na kojem rastu te su određivali njihovu distribuciju na toj osnovi. Islamski geografi također su prikupljali podatke o sezonskoj distribuciji biljaka (bazirano na temperaturi i precipitaciji) te su to koristili za klasifikaciju [[ekologija|ekoloških]] regija (poput tundre, šuma, travnjaka, pustinja)<ref>Alavi (1965), str. 65-7</ref>. === Geologija, mineralogija i paleontologija === [[Fielding H. Garrison]] napisao je u ''History of Medicine'' (Historija medicine): {{izdvojeni citat|[[Saraceni]] su bili izumitelji ne samo [[algebra|algebre]], [[kemija|kemije]] i [[geologija|geologije]], već i mnogih takozvanih poboljšanja ili rafiniranosti civilizacije…}} [[Džabir ibn Hajjan|Geber]] (Jabir ibn Hayyan) iz 8. stoljeća zaslužan je za otkriće [[kristalizacija|kristalizacije]] kao procesa purifikacije što predstavlja važan doprinos [[kristalografija|kristalografiji]]<ref name=Derewenda>Derewenda, Zygmunt S. (2007), "On wine, chirality and crystallography", ''Acta Crystallographica Section A: Foundations of Crystallography'' '''64''': 246–258 [247], [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[http://dx.doi.org/10.1107%2FS0108767307054293 10.1107/S0108767307054293]</ref>. Također je pridonio [[geologija|geologiji]] kao što to primjećuje otac [[povijest znanosti|povijesti znanosti]] [[George Sarton]] u svom djelu ''Introduction to the History of Science'' (Uvod u historiju znanosti): {{izdvojeni citat|Pronašli smo u njegovim (Jabirovim, Geberovim) zapisima izvanredne zvučne poglede na metode kemijskog istraživanja, teoriju geološke formacije [[metal]]a (šest se metala značajno razlikuju zbog različitih omjera [[sumpor]]a i [[živa|žive]] u njima)…}} ;Abū Rajhān Bīrūnī Među svojim zapisima o geologiji [[Abū Rayhān Bīrūnī]] (974. - 1048.) promatrao je [[Geografija Indije|geologiju Indije]] i otkrio da je [[Južna Azija|Indijski potkontinent]] nekoć bio more, pa je postavio hipotezu kako je kopnom postao zahvaljujući [[aluvij]]skim nanosima. Zapisao je: {{izdvojeni citat|Ali ako pogledate tlo u [[Indija|Indiji]] vlastitim očima i meditirate o njegovoj prirodi, ako razmotrite okruglo stijenje pronađeno u tlu koliko god duboko kopali, stijene koje su ogromne blizu planina i na mjestima gdje rijeke imaju silovit tok: stijene koje su manje veličine na većoj udaljenosti od planina i mjesta gdje rijeke teku mnogo sporije: stijene koje izgledaju usitnjeno u obliku pijeska gdje rijeke počinju stagnirati blizu svojih ušća i blizu mora – ako razmotrite sve ovo, jedva možete zamisliti da je Indija nekoć bila more koje je u cijelosti bilo ispunjeno [[aluvij]]em riječnih tokova.<ref>[[Abdus Salam]] (1984), "Islam and Science", in C. H. Lai (1987), ''Ideals and Realities: Selected Essays of Abdus Salam'', 2nd ed., World Scientific, Singapore, str. 179-213</ref>}} U svojoj ''Knjizi koordinata'' Biruni je opisao postojanje školjaka i [[fosil]]a u regijama gdje su nekoć bila mora, a kasnije su evoluirala u suho kopno. Bazirajući se na tom otkriću shvatio je da se [[Zemlja (planet)|Zemlja]] neprestano razvija. Zemlju je stoga vidio kao živo biće što je bilo u skladu s njegovim islamskim vjerovanjem da ništa nije vječno, te suprotno starogrčkom vjerovanju da je univerzum vječan. Predložio je kako postoji [[starost Zemlje|Zemljina dob]], no njezini počeci su predaleki da bi se mogli izmjeriti<ref>([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeScheppler2006|Scheppler 2006]], str. 86)</ref>. Biruni piše sljedeće o geološkim promjenama na površini Zemlju tijekom duljeg vremenskog perioda: {{izdvojeni citat|njima treba dugi vremenski period čije se granice ne mogu utvrditi kao što se niti način promjene ne može opisati. Centar gravitacije Zemlje također mijenja svoju poziciju ovisno o poziciji tvari koje se kreću na površini. Ako se centar uspinje, on uzrokuje kompresiju okolnih područja, a voda postaje nedostatna, itd. Stoga se kaže kako je ova degradacija uzrokovana velikom starošću, a degradirano kopno se naziva 'rastućim i mladim'. Zbog tog razloga vruće regije postaju hladne, a hladne postaju vruće.<ref name=Bosworth>M. S. Asimov, Clifford Edmund Bosworth (1999), ''The Age of Achievement: Vol 4: Part 1 - the Historical, Social and Economic Setting'', [[Motilal Banarsidass]], str. 212, {{ISBN|81-208-1596-3}}</ref>}} Biruni citira perzijskog astronoma Abu'la Abbasa al-Iranshahrija iz 9. stoljeća koji je otkrio korijene [[Arecacae|palmina stabla]] ispod suhog tla kako bi potvrdio svoju teoriju da se mora pretvaraju u kopno i obratno tijekom duljeg vremenskog perioda. On piše sljedeće<ref name=Bosworth/>: {{izdvojeni citat|Ali ako su se takve promjene dogodile na Zemlji prije pojave čovjeka, mi ih nismo svjesni; ako su se pojavile nakon njegove pojave, onda nisu zabilježene.}} Drugi primjer kojeg navodi je [[Arapska pustinja]] koja je poput Indije u jednom razdoblju bila također more. On piše kako je Arapska [[pustinja]] bila u jednom razdoblju more, a kopnom je postala nakon što je bila ispunjena pijeskom. Zatim diskutira o paleontologiji, pišući da su različiti fosili pronađeni u toj regiji uključujući [[kosti]] i [[staklo]] koje nitko nije mogao ondje zakopati. Također piše o otkriću<ref name=Bosworth/>: {{izdvojeni citat|stijena koje bi prilikom loma u komade sadržavale [[školjke]], [[kauri]]jske ljušture i riblja uha.}} Treba se primjetiti kako Biruni koristi termin "riblja uha" umjesto fosila. Zatim piše kako su prije mnogo vremena [[preislamska Arabija|stari Arapi]] morali živjeti u planinama [[Jemen]]a kada je Arapska pustinja bila more. Također piše o tome kako je pustinja [[Karakum]] između [[Jurjan]]a i [[Khwarezm]]a morala jedno vrijeme biti more, te kako se rijeka [[Amu Darja]] (Oxus) mora prostirati sve do [[Kaspijsko more|Kaspijskog jezera]]<ref name=Bosworth/>. To je u skladu s modernom geološkom teorijom [[mezozoik|mezozojskog]] mora Tephysa koje je pokrivalo čitavu [[srednja Azija|centralnu Aziju]] te se prostiralo od [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] do [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]<ref>M. S. Asimov, Clifford Edmund Bosworth (1999), ''The Age of Achievement: Vol 4: Part 1 - the Historical, Social and Economic Setting'', [[Motilal Banarsidass]], str. 212–3, {{ISBN|81-208-1596-3}}</ref>. ;Ibn Sina (Avicena) Ibn Sina (Avicena, 981. – 1037.) značajno je pridonio geologiji i [[islamska znanost|prirodnim znanostima]] (koje je nazivao ''Atabiejat'') uz ostale prirodne filozofe poput [[Ikhwan AI-Safa|Ikhwana AI-Safe]] i mnogi drugih. Napisao je enciklopedijsko djelo pod naslovom ''[[Kitab al-Shifa]]'' (''Knjiga o liječenju'') (1027.), a peti odlomak drugog dijela sadržava njegov esej o [[mineralogija|mineralogiji]] i meteorologiji podijeljen u pet poglavlja: formacija planina; prednosti [[planina]] u formiranju [[oblak]]a; [[voda|vodeni]] izvori; podrijetlo [[potres]]a; formacija [[minerali|minerala]]; te raznolikost [[teren]]a na Zemlji. Ovi su principi kasnije bili poznati u [[renesansa|renesansnoj]] [[Evropa|Europi]] kao [[zakon superpozicije]] slojeva, koncept [[katastrofizam|katastrofizma]] te doktrina [[uniformitarizam|uniformitarizma]]. Ovi su koncepti također bili obuhvaćeni u Teoriji Zemlje [[James Hutton|Jamesa Huttona]] iz 18. stoljeća. Akademici poput [[Toulmin]]a i [[Goodfield]]a (1965.) komentirali su Avicennine doprinose: "Oko 1000. nove ere Avicenna je već predlagao hipotezu o podrijetlu planinskih lanaca što je u kršćanskom svijetu bilo poprilično radikalno osamsto godina poslije."<ref>Toulmin, S. and Goodfield, J. (1965), ''The Ancestry of science: The Discovery of Time'', Hutchinson & Co., London, str. 64 ([[cf.]] [http://muslimheritage.com/topics/default.cfm?ArticleID=319 Contribution of Ibn Sina to the development of Earth Sciences] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100314204805/http://muslimheritage.com/topics/default.cfm?ArticleID=319 |date=2010-03-14 }})</ref> Ibn Sinina [[znanstvena metodologija]] [[posmatranje|opservacije]] polja također je bila originalna u geoznanostima te ostaje esencijalnim dijelom modernih geoloških ispitivanja<ref name=Hassani/>. On je također hipotezirao o nastanku [[planina]]: {{izdvojeni citat|One su nastale ili učinkom izdizanja [[Zemlja (planet)|Zemljine]] [[kora (geologija)|kore]] što se moglo dogoditi tijekom nasilnih [[potres]]a ili učinkom [[voda|vode]] koja je utirući sebi novi put denudirala [[dolina|doline]], pa su nastali [[stratum|slojevi]] različitih vrsta, neki mekani, neki čvrsti… Potreban je dugačak vremenski period za postizanje svih navedenih promjena, a tijekom kojeg bi se planine nešto smanjile u veličini.<ref>Stephen Toulmin and June Goodfield (1965). ''The Discovery of Time'', str. 64. University of Chicago Press, Chicago.</ref>}} Koncept [[uniformitarizam|uniformitarizma]] u geološkim procesima može se datirati na Ibn Sininu ''[[Knjiga liječenja|Knjigu liječenja]]''. Osim što je diskutirao o podrijetlu planina u ''Knjizi liječenja'', Ibn Sina bio je također prvi koji je istaknuo jedan od principa koji se nalaze u osnovama [[geološka vremenska skala|geoloških vremenskih skala]], [[zakon superpozicije|zakonu superpozicije]] slojeva<ref name=Hassani>Munim M. Al-Rawi and [[Salim Al-Hassani]] (studeni 2002) (PDF), [http://www.muslimheritage.com/uploads/ibnsina.pdf The Contribution of Ibn Sina (Avicenna) to the development of Earth sciences], FSTC, preuzeto 1. srpnja 2008.</ref>: {{izdvojeni citat|Moguće je također da se more kretalo korak po korak prema kopnu koje se sastojalo od ravnica i planina, a zatim se povlačilo natrag. …Moguće je da je svaki put prilikom nadiranja mora na kopno i njegova povlačenja s kopna zaostajao sloj nanosa što se može vidjeti u izgledu nekih planina koje u presjeku sadržavaju gomile naslaganih slojeva, pa je tlo iz kojeg su se oblikovale same planine vjerojatno bilo raspoređeno u slojeve. Najdublji sloj formiran je prvi, a zatim je u kasnijem periodu formiran sljedeći sloj koji se nataložio na prethodnome, itd. Nad svakim slojem prostro se drugačiji materijal koji je formirao dio između dvaju slojeva; no kad se počela zbivati petrifikacija nešto se dogodilo s ovim dijelom te se ona počela lomiti i dezintegrirati između slojeva (vjerojatno se odnoseći na nekonformnost). … Nastajanjem mora njegovo tlo bilo je ili sedimentarno ili praiskonsko, tj. nesedimentarno. Sedimentarno tlo vjerojatno se formiralo dezintegracijom slojeva planina. Takva je formacija planina.}} ''Knjiga liječenja'' u [[naturalis historia|prirodnoj historiji]] bila je prva knjiga koja se sistematski odnosila na sva tri carstva ([[minerali|mineralno]], [[biljka|biljno]] i [[životinje|životinjsko]]), te sadrži najopsežniju srednjovjekovnu raspravu o geologiji i mineralnom carstvu. Ona opisuje strukturu [[meteor]]a, bavi se formacijom sedimentnih stijena te ulogom [[potres]]a u formiranju planina. Ibn Sina također prikazuje jasnu svijest o mogućnosti pretvorbe [[more|mora]] u suho kopno i obratno, te stoga pruža ispravno objašnjenje za otkriće fosila na planinskim vrhovima. Ibn Sinina teorija o formaciji [[metal]]a kombinirala je [[Džabir ibn Hajjan|Geberovu]] teoriju [[sumpor]]a i žive iz [[islamska alkemija|islamske alkemije]] (iako je bio kritičar [[alkemija|alkemije]]) s [[mineralogija|mineraloškim]] teorijama [[Aristotel]]a i [[Teofrast]]a. Ibn Sina je stvorio sintezu ideja o prirodi [[minerali|minerala]] i metalnih stanja<ref name=Nasr>Seyyed [[Hossein Nasr]] (prosinac 2003), "The achievements of IBN SINA in the field of science and his contributions to its philosophy", ''Islam & Science'' '''1'''</ref>. Ibn Sina također je pridonio [[paleontologija|paleontologiji]] objasnivši nastanak [[petrifikacija|petrifikacije]] [[fosil]]a u svojem djelu ''Knjiga liječenja''. [[Aristotel]] je to prethodno objasnio u okvirima [[para|isparavajućih]] [[izdisanje|izdaha]] što je Ibn Sina modificirao u teoriji [[petrifikacija|petrificirajućih]] tekućina (''succus lapidificatus''). Ovu teoriju u više-manje nepromijenjenom obliku prihvatila je većina [[naturalist]]a do 16. stoljeća, a posebno ju je elaborirao [[Albert od Saske]] u 19. stoljeću<ref>Rudwick, M. J. S. (1985), ''The Meaning of Fossils: Episodes in the History of Palaeontology'', [[University of Chicago Press]], str. 24, {{ISBN|0-226-73103-0}}</ref>. Ibn Sina dao je sljedeće objašnjenje za podrijetlo fosila [[petrifikacija|petrifikacijom]] biljaka i životinja: {{izdvojeni citat|Ako je ono što se govori o petrifikaciji životinja i biljaka istinito, uzrok ovog (fenomena) jest snažna mineralizacijska i petrifikacijska moć koja se pojavljuje u određenim stjenovitim točkama ili iznenada proizlazi iz Zemlje tijekom potresa i klizanja tla, a petrificira sve što dolazi u kontakt s njome. Petrifikacija tijela biljaka i životinja zapravo nije ništa više neočekivano nego što je to transformacija vode.<ref name=Hassani/>}} Zbog svojih fundamentalnih doprinosa razvoju geologije, posebice što se tiče porijekla planina, Avicenna se smatra s punim pravom 'ocem geologije'<ref name=Medvei>Medvei, Victor Cornelius (1993), ''The History of Clinical Endocrinology: A Comprehensive Account of Endocrinology from Earliest Times to the Present Day'', [[Taylor and Francis]], str. 46, {{ISBN|1-85070-427-9}}</ref>. === Ljudski okoliš === Važna tema islamske geografije bilo je proučavanje ljudske vrste. Arapski su učenjaci općenito dijelili različite narode po klimatskim regijama u kojima su živjeli. Regije su bile definirane [[topografija|topografijom]], dostupnošću [[voda|vode]], prirodnom [[vegetacija|vegetacijom]], [[nadmorska visina|nadmorskom visinom]] te udaljenošću od [[planina]] i [[more|mora]]. Koristeći ove parametre geografi su procjenjivali nastanjive regije Zemlje<ref name =Hgeo>Alavi (1965), str. 68-71</ref>. Geografi su također istraživali učinak urbanog okoliša na ljudski život nasuprot životu u divljini. Mislilo se kako takav okoliš blokira svjež zrak, te stoga uklanjanje prašine vjetrom (koja se zatim akumulira). Također se zaključilo da su urbana naselja sklonija širenju epidemija<ref name =Hgeo/>. Dok su mnogi učenjaci opisivali ljude koji su nastanjivali različite regije, Al-Mas'ūdi je korelirao ljudske karakteristike s njihovim okolišem. Primjerice, on je tvrdio da zbog ustajalog zraka u Egiptu ljudi imaju tamnu put. Slično njemu tvrdio je Ibn Rusa govoreći kako su ljudi intermedijarnog fizičkog tipa postojali blizu [[Rakova obratnica|Rakove obratnice]] gdje klima nije bila ni prehladna ni prevruća<ref name =Hgeo/>. === Meteorologija === [[El Kindi|Al-Kindi]] (Alkindus) bio je prvi koji je u 9. stoljeću uveo [[eksperiment]]iranje u geoznanosti<ref name=Plinio>Plinio Prioreschi, "Al-Kindi, A Precursor Of The Scientific Revolution", ''Journal of the International Society for the History of Islamic Medicine'', 2002 (2): 17-19.</ref>. Napisao je traktat o [[meteorologija|meteorologiji]] pod naslovom ''Risala fi l-Illa al-Failali l-Madd wa l-Fazr'' (''Traktat o učinkovitom uzroku toka i oseke'') u kojem je predstavio argument o [[plima i oseka|morskim mijenama]] koje "ovise o promjenama u vodenim masama zbog rasta i pada [[temperatura|temperature]]"<ref name=FSTC>[http://www.muslimheritage.com/day_life/default.cfm?ArticleID=691&Oldpage=1 Al-Kindi], FSTC</ref>. Al-Kindi opisuje sljedeći jasan i precizan [[eksperiment]] radi dokazivanja svojeg argumenta<ref name=Plinio-17>Plinio Prioreschi, "Al-Kindi, A Precursor Of The Scientific Revolution", ''Journal of the International Society for the History of Islamic Medicine'', 2002 (2): 17-19 [17]</ref>: {{izdvojeni citat|Netko također može promatrati osjetilima… kako u posljedici iznimno hladnog zraka dolazi do promjena u vodi. Kako bi to učinio, prvo što treba učiniti jest uzeti staklenu bocu, napuniti je u cijelosti snijegom, te pažljivo zatvoriti njezin kraj. Zatim se treba odrediti njezina težina pomoću vaganja. Nakon toga potrebno ju je staviti u spremnik… koji je prethodno bio izvagan. Na površini boce zrak se mijenja u vodu, te se pojavljuje na njoj nalik kapima na velikim poroznim ćupovima tako da se značajna količina vode postupno nakuplja unutar spremnika. Zatim se izvaže boca, voda i spremnik, te otkriva kako je njihova težina veća od prethodne čime se dokazuje promjena. […] Neke glupave osobe misle kako snijeg eksudira kroz staklo. To je nemoguće. Ne postoji proces kojim voda ili snijeg mogu proći kroz staklo.<ref name=FSTC/>}} [[Ibn Wahshiyya]] u 10. stoljeću u djelu ''Nabatejska poljoprivreda'' raspravlja o [[vremenska prognoza|vremenskom prognoziranju]] atmosferskih promjena i znakova na temelju planetarnih astralnih alteracija; znakovi kiše bazirani su na promatranju [[mjesečeve faze|mjesečevih faza]], prirodi grmljavine i munja, smjeru [[izlazak Sunca|izlaska Sunca]], ponašanju određenih biljaka i životinja, te kretanju [[vetar|vjetra]]; [[polen]]iziranog zraka i [[vetar|vjetrova]]; te formaciji vjetrova i isparavanja<ref>Fahd, Toufic, "Botany and agriculture", str. 842, u ([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeMorelon1996|Morelon & Rashed 1996]], str. 813–52)</ref>. Kako su predviđanja [[vremenska prognoza|vremenske prognoze]] i mjerenje [[vrijeme|vremena]] i nastupa [[godišnje doba|godišnjih doba]] postajali precizniji i pouzdaniji, [[muslimanska poljoprivredna revolucija|muslimanski poljoprivrednici]] postajali su informiraniji o tim napretcima, pa su često zapošljavali meteorologe u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] što im je omogućilo planiranje rasta svih usjeva u specifično vrijeme u godini<ref name=Idrisi>Zohor Idrisi (2005), [http://www.muslimheritage.com/uploads/AgricultureRevolution2.pdf The Muslim Agricultural Revolution and its influence on Europe], FSTC</ref>. Irački znanstvenik [[Ibn al-Haitam|Ibn al-Haytham]] (Alhazen) uveo je 1021. [[naučna metoda|znanstvenu metodu]] u svojem djelu ''[[Knjiga o optici]]''<ref name=Gorini>Rosanna Gorini (2003). "Al-Haytham the Man of Experience. First Steps in the Science of Vision", ''International Society for the History of Islamic Medicine''. Institute of Neurosciences, Laboratory of Psychobiology and Psychopharmacology, Rome, Italy.</ref>. U njemu piše o [[atmosferska refrakcija|atmosferskoj refrakciji]] [[svjetlost]]i, te primjerice navodi uzrok zore i [[sumrak|sutona]]<ref name=Deek>Dr. Mahmoud Al Deek. "Ibn Al-Haitham: Master of Optics, Mathematics, Physics and Medicine, ''Al Shindagah'', studeni-prosinac 2004.</ref>. Nastojao je, koristeći [[hiperbola|hiperbolu]] i geometrijsku [[optika|optiku]], kartirati i formulirati temeljne zakone o atmosferskoj refrakciji<ref name=Hamarneh>Sami Hamarneh (March 1972). Review of Hakim Mohammed Said, ''Ibn al-Haitham'', ''[[Isis (časopis)|Isis]]'' '''63''' (1), str. 119.</ref>. Pružio je prvu ispravnu definiciju [[sumrak]]a, diskutirao o [[atmosfera refrakcija|atmosferskoj refrakciji]], pokazao da sumrak nastaje zbog atmosferske refrakcije i da jedino započinje kada je Sunce 19 stupnjeva iznad [[horizont]]a, te koristio kompleksnu geometrijsku demonstraciju za mjerenje visine [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] koju je procijenio na 52.000 ''passuuma'' (78,5&nbsp;km)<ref>Frisinger, H. Howard (March 1973), "Aristotle's Legacy in Meteorology", ''Bulletin of the American Meteorological Society'' '''3''' (3): 198–204 [201]</ref> što je vrlo blizu današnjeg mjerenja od 80&nbsp;km. Shvatio je također da [[atmosfera]] reflektira [[svjetlost]] i to na temelju svojih opažanja da nebo postaje svjetlije prije nego se [[Sunce]] pojavi<ref name=Steffens>Bradley Steffens (2006), ''Ibn al-Haytham: First Scientist'', [http://www.ibnalhaytham.net/custom.em?pid=673906 Chapter Five] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090313023121/http://www.ibnalhaytham.net/custom.em?pid=673906 |date=2009-03-13 }}, Morgan Reynolds Publishing, {{ISBN|1-59935-024-6}}</ref>. Ibn al-Haytham kasnije je objavio djelo ''Risala fi l-Daw’'' (''Traktat o svjetlosti'') kao dodatak ''Knjizi o optici''. Raspravljao je o metorologiji [[duga|duge]], [[gustina|gustoći]] atmosfere i raznim [[nebo|nebeskim]] fenomenima uključujući [[pomrčina Sunca|pomrčine Sunca]], [[sumrak]] i [[mjesečeva svjetlost|mjesečevu svjetlost]]<ref>Dr. Nader El-Bizri, "Ibn al-Haytham or Alhazen", in Josef W. Meri (2006), ''Medieval Islamic Civilization: An Encyclopaedia'', Vol. II, str. 343-345, [[Routledge]], New York, London.</ref>. Ibn Sina je također u ranom 11. stoljeću izmislio zračni [[termometar]]<ref>[[Robert Briffault]] (1938). ''The Making of Humanity'', str. 191</ref>. Abu 'Abd Allah Muhammad ibn Ma'udh koji je živio u [[Al-Andalus]]u u kasnom 11. stoljeću napisao je djelo o [[optika|optici]], kasnije prevedeno na latinski kao ''Liber de crepisculis'' te pogrešno pripisivano Alhazenu. To je bilo kratko djelo koje je sadržavalo procjenu kuta depresije Sunca na početku zore i pri kraju [[sumrak|sutona]], te pokušaj izračuna na temelju toga i ostalih podataka visine atmosferske vlage odgovorne za refrakciju Sunčevih zraka. Ovim je eksperimentom izračunao vrijednost od 18° što je vrlo blizu moderne vrijednosti<ref>[[A. I. Sabra|Sabra, A. I.]] (Spring 1967), "The Authorship of the Liber de crepusculis, an Eleventh-Century Work on Atmospheric Refraction", ''[[Isis (časopis)|Isis]]'' '''58''' (1): 77–85 [77], [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[http://dx.doi.org/10.1086%2F350185 10.1086/350185]</ref>. [[Islamska znanost|Muslimanski znanstvenik]] [[bizantinski Grci|bizantinsko-grčkog]] podrijetla [[Al-Khazini]] objavio je 1121. godine svoje djelo ''Knjiga o ravnoteži mudrosti'', prvu studiju o [[hidrostatska ravnoteža|hidrostatskoj ravnoteži]]<ref>Robert E. Hall (1973). "Al-Biruni", ''Dictionary of Scientific Biography'', Vol. VII, p. 336.</ref>. U kasnom 13. stoljeću i ranom 14. stoljeću [[Qutb al-Din al-Shirazi]] i njegov student [[Kamāl al-Dīn al-Fārisī]] nastavili su Ibn al-Haythamov rad, te su postali prve osobe koje su dale ispravna objašnjenja fenomena [[duga|duge]]<ref>[[John J. O'Connor (matematičar)|O'Connor, John J.]]; [[Edmund F. Robertson|Robertson, Edmund F.]], [http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Al-Farisi.html "Al-Farisi"], ''[[MacTutor History of Mathematics archive]]'', [[University of St Andrews]].</ref>. == Primjene == === Poljoprivredne znanosti === {{glavni|Islamska poljoprivredna revolucija}} Tijekom [[Muslimanska poljoprivredna revolucija|Muslimanske poljoprivredne revolucije]] muslimanski su znanstvenici značajno pridonijeli [[botanika|botanici]] te postavili temelje [[agronomija|poljoprivredne znanosti]]. Muslimanski botaničari i [[poljoprivrednik|poljoprivrednici]] demonstrirali su napredak [[agronomija|agronomskog]], agrotehničkog i [[ekonomija|ekonomskog]] znanja u područjima poput [[meteorologija|meteorologije]], [[klimatologija|klimatologije]], [[hidrologija|hidrologije]], korištenja [[tlo|tla]], te [[ekonomija|ekonomije]] i [[menadžment|upravljanja]] poljoprivrednim [[preduzeće|poduzećima]]. Također su demonstrirali poljoprivredno znanje u područjima poput [[pedologija|pedologije]], poljoprivredne [[ekologija|ekologije]], [[navodnjavanje|navodnjavanja]], pripreme tla, [[sadnja|sadnje]], [[gnojidba|gnojenja]], uklanjanja [[korov]]a, [[sjetva|sijanja]], sječe [[drveće|drveća]], [[kalemljenje|kalemljenja]], [[obrezivanje biljaka|obrezivanja]] [[vinova loza|vinove loze]], [[profilaksa|profilakse]], [[fitoterapija|fitoterapije]], brige i razvoja [[kultura]] i [[biljka|biljaka]], te [[žetva|žetve]] i skladištenja [[poljoprivredna kultura|usjeva]]<ref>Toufic Fahd (1996), "Botany and agriculture", str. 849, u ([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeRashed1996|Rashed & Morelon 1996]], str. 813–852)</ref>. [[Abu Hanifa Dinavari|Al-Dinawari]] (828. - 896.) smatra se ocem arapske botanike zbog svog djela ''Knjiga o biljkama'' u kojem opisuje najmanje 637 biljaka te raspravlja o [[evoluciji biljaka]] od njezina nastanka do smrti, opisujući faze [[rast biljaka|rasta biljaka]] te stvaranje cvijeća i plodova<ref name=Fahd-815>Fahd, Toufic, "Botany and agriculture", str. 815, u ([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeRashed1996|Rashed & Morelon 1996]], volume 3)</ref>. [[al-Andalus|Andaluzijsko]]-[[Arapi|arapski]] biolog Abu al-Abbas al-Nabati razvio je u ranom 13. stoljeću ranu [[naučna metoda|znanstvenu metodu]] za botaniku, uvevši [[empirija|empirijske]] i [[eksperiment]]alne tehnike u ispitivanju, opisivanju i identifikaciji ogromne [[materia medica]], te razdvojivši neprovjerena izvješća od onih potvrđenih aktualnim testovima i [[posmatranje|opservacijama]]<ref>Huff, Toby (2003), ''The Rise of Early Modern Science: Islam, China, and the West'', [[Cambridge University Press]], str. 218, {{ISBN|0-521-52994-8}}</ref>. Njegov student [[Ibn al-Baitar]] objavio je djelo ''Kitab al-Jami fi al-Adwiya al-Mufrada'' koje se smatra jednim od najvećih botaničkih kompilacija u historiji, te je predstavljalo botanički autoritet stoljećima. Ono sadrži detalje o najmanje 1.400 različitih [[biljka|biljaka]], [[hrana|hrane]] i [[lijek]]ova od kojih su 300 njegova originalna otkrića. ''Kitab al-Jami fi al-Adwiya al-Mufrada'' bio je utjecajan u [[Evropa|Europi]] posebice nakon njegova prijevoda na [[latinski jezik|latinski]] 1758<ref>Diane Boulanger (2002), "The Islamic Contribution to Science, Mathematics and Technology", ''OISE Papers'', in ''STSE Education'', Vol. 3.</ref><ref>Russell McNeil, [http://www.mala.bc.ca/~mcneil/baitart.htm Ibn al-Baitar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071015005248/http://www.mala.bc.ca/~mcneil/baitart.htm |date=2007-10-15 }}, [[Malaspina University-College]].</ref>. === Onečišćenje i upravljanje otpadom === Najraniji poznati traktati koji se bave [[ekologizam|ekologizmom]] i [[znanost o okolišu|znanošću o okolišu]], posebice [[onečišćenje]]m, bili su arapski traktati koje su pisali [[el Kindi|al-Kindi]], [[razi|al-Razi]], [[Ibn Al-Jazzar]], [[al-Tamimi]], [[al-Masihi]], [[Ibn Sina|Avicenna]], [[Ali ibn Ridwan]], [[Abd-el-latif]], te [[Ibn al-Nafis]]. Njihova djela pokrivala su brojne predmete povezane s onečišćenjem kao što su [[onečišćenje zraka]], [[onečišćenje vode|vode]], [[kontaminacija tla]], neoprezno rukovanje [[komunalni kruti otpad|komunalnim krutim otpadom]], te [[procjena ekološkog učinka]] određenih lokaliteta<ref>L. Gari (2002), "Arabic Treatises on Environmental Pollution up to the End of the Thirteenth Century", ''Environment and History'' '''8''' (4), str. 475-488.</ref>. [[Córdoba (Španjolska)|Cordoba]] u [[al-Andalus]]u također je imale prve [[kontejner za smeće|kontejnere za smeće]] te postrojenja za [[gospodarenje otpadom|odlaganje otpada]] i njegovo prikupljanje<ref>S. P. Scott (1904), ''History of the Moorish Empire in Europe'', 3 vols, J. B. Lippincott Company, Philadelphia and London. <br /> F. B. Artz (1980), ''The Mind of the Middle Ages'', Third edition revised, [[University of Chicago Press]], str. 148-50. <br /> ([[cf.]] [http://www.1001inventions.com/index.cfm?fuseaction=main.viewSection&intSectionID=441 References] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080229042135/http://www.1001inventions.com/index.cfm?fuseaction=main.viewSection&intSectionID=441 |date=2008-02-29 }}, 1001 Inventions)</ref>. === Istraživanje === {{glavni|Velika geografska otkrića}} Navigacijske vještine koje su naučili muslimanski geografi preneseni su na arapske i perzijske navigatore. To je zauzvrat vodilo dugotrajnim putovanjima koja su donijela natrag geografsko znanje o udaljenim zemljama i otocima. Do devetneastog stoljeća navigacija u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]] dosegla je [[Indija|Indiju]], [[Šri Lanka|Šri Lanku]], [[Malaja|Malaju]] i [[Java|Javu]] na istoku, te istočnu obalu [[Afrika|Afrike]] sve do [[Madagaskar]]a na zapadu. Muslimanski navigatori iz istog perioda također su istraživali [[Narodna Republika Kina|Kinu]], [[Japan]], [[Koreja|Koreju]] i prema nekim izvješćima i [[Beringov prolaz]]<ref name=A104>Alavi (1965), str. 104-5</ref>. Tijekom srednjovjekovnih vremena muslimani su obavili mnogo putovanja do Kine morskim putem. Dva geografa Sulaiman i Abu Zaid predvodili su mnoga putovanja te donijeli natrag vrijedne informacije o Kini i putovima kojima su se kretali. Pisali su literaturu o klimi obale Kine uključujući egzotične biljke dotad nepoznate muslimanima<ref>Alavi (1965), str. 75-6</ref>. Na kopnu su muslimani istraživali centralnu Aziju i jugoistočnu Europu. Pokušali su odrediti, ali bezuspješno, izvore rijeke [[Nil]]a. U tom pothvatu Arapi su istražili Sudan, Saharu, dosegnuvši subsaharske regije poput [[Senegal]]a i [[Nigerija|Nigerije]]<ref name =A104/>. [[Maroko|Marokanac]] [[Ibn Batuta|Ibn Baṭṭūṭah]] krenuo je u 14. stoljeću na svoja putovanja. Započeo je hodočašćem u Meku, no nastavio je putovati sljedećih 30 godina. Prije povratka kući posjetio je većinu muslimanskog svijeta od južne Afrike i istočne Azije. Univerzalna uporaba arapskog i status suca uvježbanog za pravo omogućilo mu je pristup kraljevskim dvorovima na većini lokacija koje je posjetio<ref name = ESS116/>. === Instrumenti === {{glavni|Islamska astronomija}} [[Datoteka:Alidade for ceiling projector.JPG|right|thumb|[[Alidad]].]] ;Alidad [[Alidad]] je izumljen u islamskom svijetu, dok sam termin "alhidade" potječe iz arapskog jezika. [[Datoteka:Astrolabe-Persian-18C.jpg|left|thumb|Muslimanski istraživači koristili su [[astrolab]]e kao navigacijske instrumente.]] ;Astrolab [[Abdurahman Ali Sufi|Al-Sufi]] je u 10. stoljeću prvi opisao preko 1000 različitih uporaba [[astrolab]]a na raznim područjima poput [[astronomija|astronomije]], [[astrologija|astrologije]], [[horoskop]]a, [[navigacija|navigacije]], [[geodezija|geodezije]], [[vrijeme|mjerenja vremena]], [[kibla|kible]], [[salat|namaza]] itd.<ref name=Winterburn>Dr. Emily Winterburn ([[National Maritime Museum]]) (2005), ''[http://www.muslimheritage.com/topics/default.cfm?ArticleID=529 Using an Astrolabe]'', Foundation for Science Technology and Civilisation, preuzeto 22. siječnja 2008.</ref> ;Bakul Bakul korišten u nautičkoj astronomiji potječe iz [[al-Andalus|islamske Iberije]] a kasnije su ga koristili portugalski navigatori za dugotrajna putovanja<ref>Dr. Salah Zaimeche PhD ([[University of Manchester Institute of Science and Technology]]), [http://muslimheritage.com/topics/default.cfm?ArticleID=233 1000 years of missing Astronomy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090526052308/http://muslimheritage.com/topics/default.cfm?ArticleID=233 |date=2009-05-26 }}, FSTC.</ref>. ;Kartografski instrumenti * [[Kartografija|Kartografske]] [[mrežna referencija|mreže]] [[Bagdad]]a u 10. stoljeću<ref name=Reflections>David A. King, "Reflections on some new studies on applied science in Islamic societies (8th-19th centuries)", ''Islam & Science'', lipanj 2004.</ref>. * Kartografski indikatori [[kibla|kible]] koje su činili [[mesing|mjedeni]] instrumenti s [[karta svijeta|kartama svijeta]] s [[Meka|Mekom]] u centru i kartografskim [[mreža]]ma ugraviranima na njima u 17. stoljeću<ref name=Reflections/>. * Kartografski indikator kible sa [[sunčani sat|sunčanim satom]] i [[kompas]]om<ref>David A. King (1997). "Two Iranian World Maps for Finding the Direction and Distance to Mecca", ''Imago Mundi'' '''49''', str. 62-82 [62].</ref> Muhameda Husayna iz 17. stoljeća<ref>Muzaffar Iqbal, "David A. King, ''World-Maps for Finding the Direction and Distance to Mecca: Innovation and Tradition in Islamic Science''", ''Islam & Science'', lipanj 2003.</ref>. ;Kompas [[islamska fizika|Muslimanski fizičari]] i geografi postali su svjesni [[magnetizam|magnetizma]] nakon dolaska prvotnog [[kompas]]a iz [[Narodna Republika Kina|Kine]] oko 12. ili 13. stoljeća. Navigacijske znanosti postale su visoko razvijene nakon uporabe magnetskog kompasa. Prve astronomske uporabe magnetskog [[kompas]]a mogu se pronaći u traktatu o astronomskim instrumentima koji je napisao [[jemen]]ski [[sultan]] al-[[Ashraf]] (umro 1296.). To je ujedno i prvo spominjanje kompasa u astronomskoj literaturi<ref>Emilie Savage-Smith (1988), "Gleanings from an Arabist's Workshop: Current Trends in the Study of Medieval Islamic Science and Medicine", ''[[Isis (časopis)|Isis]]'' '''79''' (2): 246-266 [263].</ref>. ;Kompasni sat [[Ibn al-Shatir]] izumio je u 13. stoljeću [[kompasni sat]], uređaj za [[vrijeme|mjerenje vremena]] koji je istovremeno sadržavao [[sunčani sat]] i magnetski [[kompas]]. Izumio ga je u svrhu pronalaska vremena za molitelje [[salat|namaza]]<ref>([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeKing1983|King 1983]], str. 547–548)</ref>. ;Ruža vjetrova [[Arapi]] su izmislili [[ruža vjetrova|ružu vjetrova]] s 32 smjera tijekom srednjeg vijeka<ref>G. R. Tibbetts (1973), "Comparisons between Arab and Chinese Navigational Techniques", ''Bulletin of the School of Oriental and African Studies'' '''36''' (1), str. 97-108 [105-106].</ref>. ;Suhi kompas (pomorski kompas) [[Jemen]]ski sultan Al-[[Ashraf]] razvio je 1282. usavršeni [[kompas]] za uporabu kao instrumenta "indikatora [[kibla|kible]]" radi pronalaska smjera u kojem se nalazi [[Meka]]. Al-Ashrafov instrument bio je jedan od najranijih suhih kompasa i čini se kako ga je neovisno o njemu otkrio i [[Peter Peregrinus]]<ref>Schmidl, Petra G. (1996-1997), "Two Early Arabic Sources On The Magnetic Compass", ''Journal of Arabic and Islamic Studies'' '''1''': 81–132</ref>. Suhi kompas poznat je kao i "pomorski kompas". ;Kamal Arapski navigatori izumili su rudimentaran [[sekstant]] poznat kao [[kamal]] koji se u kasnom 9. stoljeću koristio u [[nebeska navigacija|nebeskoj navigaciji]] te mjerenju [[altituda|altitude]] i [[latituda|latitude]] [[zvijezda]]<ref>([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeMcGrail2004|McGrail 2004]], str. 85–6)</ref>. Na području [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] koristio se od 10. stoljeća<ref name=McGrail-316>([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeMcGrail2004|McGrail 2004]], str. 316)</ref>, a ubrzo su ga preuzeli [[indijska pomorska historija|indijski navigatori]]<ref>Raju, C. K. (2007) (PDF), [http://ckraju.net/IndianCalculus/Education/Kamal_pages.pdf Cultural Foundations of Mathematics: The Nature of Mathematical Proof and Transmission of the Calculus From India to Europe in the 16th c. CE], Delhi: Pearson Longman, str. 240–59, {{ISBN|81-317-0871-3}}, preuzeto 10. rujna 2008.</ref> nakon kojih su uslijedili [[pomorska historija Kine|kineski navigatori]] prije 16. stoljeća<ref name=McGrail-393>([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeMcGrail2004|McGrail 2004]], str. 393)</ref>. Izum kamala omogućio je najraniju poznatu [[plovidba|plovidbu]]<ref name=McGrail-316/> po geografskoj širini, pa je stoga bio najraniji korak prema uporabi [[kvantitativno svojstvo|kvantitativnih]] metoda u [[navigacija|navigaciji]]<ref name=McGrail-393/>. [[Datoteka:planisphere.jpg|thumb|left|[[Planisfera|Planisferu]], najraniju poznatu [[karta zvijezda|kartu zvijezda]], izumio je [[Abu-Rajhan Biruni|Abū Rayhān al-Bīrūnī]].]] ;Navicula de Venetiis Ovaj je uređaj bio prvi univerzalni [[sunčani sat]] koji je izumljen u Bagdadu u 9. stoljeću. Koristio se za točno mjerenje vremena Sunca i zvijezda, a mogao se promatrati sa svih [[geografska širina|geografskih širina]]<ref>([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeKing2005|King 2005]])</ref>. U Europi je ovaj uređaj kasnije bio poznat pod imenom "Navicula de Venetiis" (Mlečanska brodica)<ref>([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeKing2003|King 2003]])</ref>, te se smatrao najsofisticiranijim kronološkim instrumentom [[renesansa|renesanse]]<ref name=King>[[David A. King]], "Islamic Astronomy", in Christopher Walker (1999), ed., ''Astronomy before the telescope'', str. 167-168. [[British Museum]] Press. {{ISBN|0-7141-2733-7}}.</ref>. ;Navigacijski astrolab Prvi [[navigacijski astrolab]] izumljen je u islamskom svijetu tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], a koristio je sustav [[polarne koordinate|polarne]] [[kartografska projekcija|projekcije]]<ref>Robert Hannah (1997). "''The Mapping of the Heavens'' by Peter Whitfield", ''Imago Mundi'' '''49''', str. 161-162.</ref>. ;Nilometar Prvi [[nilometar]] izgrađen je 861. u [[Egipat|Egiptu]]. Njegovu konstrukciju naručio je [[abasidi|abasidski]] kalif [[Al-Mutawakkil]]. ;Ortografski astrolab [[Abu Rayhan al-Biruni]] izmislio je 1000-ih prvi [[ortografska projekcija (kartografija)|ortografski]] astrolab te napisao prvi traktat o njemu<ref name=Khwarizm/><ref>([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeSaliba1980|Saliba 1980]], str. 249)</ref>. ;Planisfera i karta zvijezda [[Abu-Rajhan Biruni|Abū Rayhān al-Bīrūnī]] izumio je u ranom 11. stoljeću [[planisfera|planisferu]] te napisao prvi traktat o [[planisfera|planisferi]] koja je bila najstarija [[karta zvijezda]] te rano [[analogno računalo]]<ref name=Khwarizm/><ref>[[Will Durant]] (1950). ''[[The Story of Civilization]] IV: The Age of Faith'', str. 239-45.</ref>. ;Zasjenjeni kvadrat [[Zasjenjeni kvadrat]] je instrument koji se koristio za određivanje linearne visine objekta u konjunkciji s [[alidad]]om za kutne opservacije<ref>''[http://www.nmm.ac.uk/collections/search/lightbox.cfm/category/90286 Shadow square] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090905031155/http://www.nmm.ac.uk/collections/search/lightbox.cfm/category/90286 |date=2009-09-05 }}'', [[National Maritime Museum]], preuzeto 22. siječnja 2008.</ref>. Izumio ga je [[Muhamed ibn Mūsā al-Khwārizmī]] u Bagdadu u 9. stoljeću<ref>([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeKing2002|King 2002]], str. 238–239)</ref>. [[Datoteka:Torquetum (149348802).jpg|thumb|left|[[Torquetum]] je izumio [[Jabir ibn Aflah]] (Geber).]] ;Globus Prvi [[globus]] [[Stari svijet|Starog svijeta]] u [[muslimanski svijet|muslimanskom svijetu]] tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]<ref name="Origins of Islamic Intolerence"/> konstruirali su muslimanski geografi i astronomi koji su u 9. stoljeću radili pod [[abasidi|abasidskim]] [[kalif]]om [[al-Ma'munom]]<ref name="Covington"/>. ;Torquetum [[Jabir ibn Aflah]] (Geber) (oko 1100. – 1150.) izumio je [[torquetum]], opservacijski instrument i mehaničko analogno računalo koje se rabilo za transformaciju između [[sferni koordinatni sistem|sfernih koordinatnih sustava]]<ref>Lorch, R. P. (1976), "The Astronomical Instruments of Jabir ibn Aflah and the Torquetum", ''[[Centaurus (časopis)|Centaurus]]'' '''20''' (1): 11–34, [[Digitalni identifikator objekta|doi]]:[http://dx.doi.org/10.1111%2Fj.1600-0498.1976.tb00214.x 10.1111/j.1600-0498.1976.tb00214.x]</ref>. Instrument je dizajniran radi preračunavanja mjerenja učinjenih u tri skupa koordinata: [[horizont]]skom, [[ekvator]]ijalnom i [[ekliptika|ekliptičkom]]. [[Datoteka:Grand Turk(03).jpg|thumb|left|[[Grand Turk]], brod s tri [[jarbol]]a.]] [[Datoteka:Portuguese Caravel.jpg|thumb|[[Karavela]] je izumljena u islamskoj Španjolskoj u 13. stoljeću.]] === Navigacijski transport === {{glavni|Izumi u islamskom svijetu}} ;Karavel Počeci [[karavela|karavele]], koju su Portugalci i Španjolci koristili za dugotrajna putovanja od 15. stoljeća, mogu se pronaći u plovilu ''qarib'' koji su koristili istraživači iz [[al-Andalus|islamske Iberije]] u 13. stoljeću<ref name=Hobson/>. ;Kočija za mljevenje kukuruza [[Fathullah Shirazi]] izumio je u 16. stoljeću neobičnu [[kočija|kočiju]] za mljevenje [[kukuruz]]a koju je [[Abu'l-Fazl ibn Mubarak]] smatrao udobnom. Kada se nije koristila za prijevoz putnika, rabila se za mljevenje kukuruza<ref name="Amir">Friedrich Christian Charles August; Gustav von Buchwald (1890), ''[http://books.google.com/books?id=-bE9AAAAMAAJ&printsec=titlepage&client=firefox-a#PPA281,M1 The Emperor Akbar]'', Trübner & Co., preuzeto 4. travnja 2008.</ref>. ;Mornarička kočarica ''TS Pelican'', 46 metara duga [[mornarička kočarica]] prerađena je tako da može koristiti latinsko jedro koje su koristili [[barbarski pirati]] u [[pomorsko ratovanje|pomorskom ratovanju]] od 16. stoljeća<ref name=Bruxelles/>. ;Trajno kormilo montirano na krmenoj statvi Arpaski brodovi koristili su [[kormilo]] montirano na [[krmena statva|krmenoj statvi]] koje se tehnički razlikovalo od svojih europskih i kineskih dvojnika. Na njihovim brodovima "kormilo su kontrolirale dvije linije od kojih je svaka bila pričvršćena na križište montirano na glavi kormila okomitoj na ravninu oštrice kormila"<ref name="Mott-93"/>. Najstariji dokaz može se pronaći u djelu ''Ahsan al-Taqasim fi Marifat al-Aqalim'' ('Najbolja podjela za klasifikaciju regija') koje je napisao al-Muqaddasi 985. godine: {{izdvojeni citat|Kapetan iz izviđačkog gnijezda pažljivo osmatra more. Kada ugleda stijenu uzvikuje: "Desno!" ili "Lijevo!" Dva mlađa mornara ondje postavljena ponavljaju uzvik. Kormilar s dva užeta u rukama nakon što čuje uzvik povlači jedno ili durgo uže desno ili lijevo. Ako se ne pristupi s velikom pažnjom, brod može udariti u stijenu i potonuti<ref>Lawrence V. Mott, str.92f.</ref>.}} Prema Lawrenceu V. Mottu "ideja pričvršćavanja kormila na krmenu statvu na relativno trajan način morala je stoga biti arapski izum neovisan o kineskom<ref name=Mott-93>Lawrence V. Mott, str. 93</ref>." ;Poštanski sustav ''[[Kalif]]'' [[Mu'awiyya]] stvorio je važan [[poštanski sustav]] u islamskom svijetu; služba se nazivala ''barid'' prema nazivu tornjeva sagrađenih radi zaštite ceste kojom su kuriri putovali. [[Golub pismonoša|Golubovi pismonoše]] često su se koristili u [[golublja pošta|golubljem poštanskom]] sustavu, a prvi put su korišteni u [[Bagdad]]u 1150. godine<ref name=fbi>{{Cite web |title=First Birds' Inn: About the Sport of Racing Pigeons |url=http://www.fbipigeons.com/THE%20SPORT.htm |access-date=2013-05-22 |archivedate=2012-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120414234509/http://www.fbipigeons.com/THE%20SPORT.htm |deadurl=yes }}</ref>. ;Trgovački brodovi s tri jarbola Prema Johnu M. Hobsonu muslimanski su pomorci uveli na [[Sredozemno more]] velike tro[[jarbol]]ne [[trgovački brod|trgovačke brodove]], iako su trojarbolni sustav mogli preuzeti od kineskih brodova<ref name=Hobson/>. Howard I. Chapelle ipak tvrdi da su neki antički rimski brodovi mogli biti trojarbolni teretni brodovi<ref name=RomanShips>{{Cite web |title=Nautical History Early Vessels |url=http://www.ovayonda.org/boating/history_pg1.htm |access-date=2013-05-22 |archivedate=2011-07-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110727160451/http://www.ovayonda.org/boating/history_pg1.htm |deadurl=yes }}</ref>, no Kevin Greene piše kako su trojarbolni brodovi razvijeni tek u 15. stoljeću<ref>Greene, Kevin (1990), ''The Archaeology of the Roman Economy'', [[University of California Press]], str. 23 & 28, {{ISBN|0-520-07401-7}}</ref>. [[Datoteka:MoorishAmbassador to Elizabeth I.jpg|thumb|[[Maori|Maorski]] veleposlanik [[Barbarske Države|Barbarskih Država]] na dvoru kraljice [[Elizabeta I. od Engleske|Elizabete I. od Engleske]] 1600. godine.]] ;Privjetrinski brod Prvi [[privjetrinski brod]] koji je mogao [[jedro|jedriti]] nasuprot vjetru bez usporavanja bio je ''TS Pelican'' koji su koristili [[barbarski pirati]] od 16. stoljeća. Brod je mogao ploviti brzinom od gotovo 10 čvorova (19&nbsp;km/h) na 38 stupnjeva nasuprot relativnom vjetru. Graham Neilson, koji je konstruirao brod, zapisao je: "''Pelican'' može ploviti preko 20 stupnjeva blizu vjetra više od bilo kojeg broda s [[kvadratna jedro|kvadratnim jedrom]] na moru. Jardovi se nalaze unutar 18 stupnjeva od centralne linije. Brod je kombinacija [[kosa takelaža|pramčanih i krmenih]] kvadratnih jedara zajedno s [[aerodinamika|aerodinamikom]] koja predstavlja tajnu toliko bliskog kretanja vjetru. Mislim da možemo više izvući iz njega. Brod bi mogao bez problema pobijediti u utrci brodova<ref name=Bruxelles>Simon de Bruxelles (28. veljače 2007.), ''[http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/africa/article1449736.ece Pirates who got away with it by sailing closer to the wind] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110629131747/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/world/africa/article1449736.ece |date=2011-06-29 }}'', London: ''[[The Times]]'', preuzeto 10. rujna 2008.</ref>." ;Xebec i Polacca [[Xebec]] i [[Polacca]], [[jedrenjak|jedrenjaci]] koji su se na [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] koristili od 16. do 19. stoljeća, potječu od [[barbarski pirati|barbarskih pirata]] koji su ih uspješno koristili u [[pomorsko ratovanje|pomorskom ratovanju]] protiv europskih brodova toga vremena<ref name=Bruxelles/>. === Zrakoplovstvo === {{glavni|Izumi u islamskom svijetu}} ==== Padobran ==== [[Abbas Ibn Firnas]] (Armen Firnas) u 9. stoljeću u [[Andaluzija|islamskoj Španjolskoj]] otkrio je primitivnu verziju [[padobran]]a<ref name=Poore>Poore, Daniel. A History of Early Flight. New York: Alfred Knopf, 1952.</ref><ref name=Smithsonian>Smithsonian Institution. Manned Flight. Pamphlet 1990.</ref><ref>David W. Tschanz, [http://www.islamonline.net/english/science/2003/05/article04.shtml Flights of Fancy on Manmade Wings] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070318132449/http://www.islamonline.net/English/Science/2003/05/article04.shtml |date=2007-03-18 }}, ''[[IslamOnline.net]]''.</ref><ref>[http://www.fi.edu/wright/again/wings.avkids.com/wings.avkids.com/Book/Vehicles/advanced/parachutes-01.html Parachutes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100708124653/http://www.fi.edu/wright/again/wings.avkids.com/wings.avkids.com/Book/Vehicles/advanced/parachutes-01.html |date=2010-07-08 }}, ''Principles of Aeronautics'', [[Franklin Institute]].</ref>. John H. Lienhard opisuje taj izum u djelu ''The Engines of Our Ingenuity'' (Strojevi naše domišljatosti) na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Godine 852. novi kalif i bizarni eksperiment: pustolov Armen Firman odlučio je poletjeti s tornja u Cordovi. Sletio je na tlo koristeći ogroman ogrtač nalik krilu kako bi ublažio svoj pad. Preživio je uz manje ozljede, a mladi Ibn Firnas bio je ondje prisutan i sve vidio<ref>{{cite episode |title='Abbas Ibn Firnas |credits=John H. Lienhard |series=The Engines of Our Ingenuity |series-link=The Engines of Our Ingenuity |network=NPR |station=KUHF-FM Houston |airdate=2004 |number=1910 |transcript-url=http://www.uh.edu/engines/epi1910.htm|transcript='Abbas Ibn Firnas}}</ref>.}} ==== Kontrolirani let ==== [[Abbas Ibn Firnas]] bio je prvi koji je pokušao obaviti kontrolirani [[let]] nasuport ranijim [[zračna jedrilica|jedriličarskim]] pokušajima u drevnoj Kini koje nije bilo moguće kontrolirati. Ibn Firnas rukovao je [[letačke kontrole|letačkim kontrolama]] na svom [[zmajarenje|zmaju]] koristeći dva skupa umjetnih [[krilo|krila]] radi prilagođavanja [[visina|visine]] i promjene smjera. Uspješno se vratio na mjesto s kojeg je poletio, no [[prizemljivanje]] je bilo neuspješno<ref name=White>[[Lynn Townsend White, Jr.]] (Spring, 1961). "Eilmer of Malmesbury, an Eleventh Century Aviator: A Case Study of Technological Innovation, Its Context and Tradition", ''Technology and Culture'' '''2''' (2), str. 97-111 [100-101].</ref><ref>[http://www.saudiaramcoworld.com/issue/196401/first.flights.htm First Flights], ''[[Saudi Aramco World]]'', siječanj-veljača 1964, str. 8-9.</ref>. Prema [[Philip Hitti|Philipu Hittiju]] u djelu ''[[History of the Arabs]]'' (Historija Arapa): {{izdvojeni citat|Ibn Firnas bio je prvi čovjek u historiji koji je učinio znanstveni pokušaj u letenju.}} ==== Zmaj ==== [[Abbas Ibn Firnas]] vjerojatno je izradio prvog [[zmaj]]a, iako su postojali raniji primjeri pilotnih [[zmaj]]eva koji su se koristili u staroj Kini. Znanje o Firmanovim i Firnasovim letećim strojevima širili su se ostalim dijelovima [[Evropa|Europe]] iz [[Arapi|arapskih]] referencija<ref name=Poore/><ref name=Smithsonian/>. == Značajna djela == [[Datoteka:1154 world map by Moroccan cartographer al-Idrisi for king Roger of Sicily.jpg|thumb|right|200px|[[Tabula Rogeriana|Karta svijeta]] [[Al-Idrisi|Muhameda al-Idrisija]] (1154.) prikazana kao obrnuti globus.]] [[Datoteka:Piri Reis map of Europe and the Mediterranean Sea.jpg|200px|thumb|Dio [[karta Pirija Reisa|karte Pirija Reisa]] (1513.) s prikazom Europe i [[Mediteranski bazen|Mediteranskog bazena]].]] [[Datoteka:Piri reis world map 01.jpg|thumb|200px|Sačuvani fragment [[karta Pirija Reisa|prve karte svijeta]] [[Piri Reis|Pirija Reisa]] (1513.) na kojem su prikazani Amerika i vjerojatno Antarktika.]] === Knjiga o izgledu Zemlje === ''Kitāb ṣūrat al-Arḍ'' ("Knjiga o izgledu Zemlje"), djelo koje je sastavio [[Muhamed ibn Mūsā al-Khwārizmī]], dovršeno je 833. godine. To je revidirana i cjelovita verzija [[Ptolomej]]eve ''[[Geografija (Ptolomej)|Geografije]]'' koja se sastoji od popisa 2402 koordinate gradova i ostalih geografskih obilježja nakon općeg uvoda<ref>[http://www-gap.dcs.st-and.ac.uk/~history/HistTopics/Cartography.html MacTutor: Cartography]</ref>. Al-Khwārizmī, [[Al-Mamun|Al-Ma'munov]] najslavniji geograf, ispravio je Ptolomejeve veće greške u pretjeranom određivanju veličine [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]<ref name=Kennedy-188>Edward S. Kennedy, ''Mathematical Geography'', str. 188, u ([[Geografija i kartografija u srednjovjekovnom islamu#ReferencijeRashed1996|Rashed & Morelon 1996, str. 185–201}}</ref> (od [[Kanarski otoci|Kanarskih otoka]] do istočnih obala Mediterana). Ptolomej je precijenio veličinu Mediterana na 63 stupnja [[geografska dužina|geografske dužine]], dok je al-Khwarizmi gotovo točno procijenio veličinu na skoro 50 stupnjeva geografske dužine. Al-Ma'munovi geografi "također su oslikali [[Atlantik|Atlantski]] i [[Indijski ocean]] kao [[ocean|otvorene vodene mase]] za razliku od Ptolomeja koji ih je prikazao zatvorenim [[more|morima]]" <ref name="Covington">Covington, Richard (2007), ''[[Saudi Aramco World]], svibanj-lipanj 2007'': 17–21, [http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200703/the.third.dimension.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181225234826/http://www.saudiaramcoworld.com/issue/200703/the.third.dimension.htm |date=2018-12-25 }}, preuzeto 6. srpnja 2008.</ref>. Al-Khwarizmi je stoga postavio [[početni meridijan]] [[Stari svijet|Starog svijeta]] na istočnu obalu Mediterana 10-13 stupnjeva istočno od [[Aleksandrija|Aleksandrije]] (početni meridijan koji je prethodno odredio Ptolomej) i 70 stupnjeva zapadno od [[Bagdad]]a. Većina srednjovjekovnih muslimanskih geografa nastavili su koristiti al-Khwarizmijev početni meridijan<ref name=Kennedy-188/>. === Knjiga kurioziteta === Sastavljeno između 1020. i 1050. ovo anonimno djelo sadržava niz običnih i shematskih karata<ref>[http://cosmos.bodley.ox.ac.uk/hms/home.php Book of Curiosities] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131211064330/http://cosmos.bodley.ox.ac.uk/hms/home.php |date=2013-12-11 }} Online annotated edition at the Bodleian Library website</ref>. Osim što se bavi islamskom geografijom, kozmografijom i izradom karata, ono uključuje kako regionalne karte tako i karte svijeta od kojih mnoge nemaju iscrtane paralele. Među njima su pravokutne shematske karte Sredozemnog mora, te najstarija poznata detaljna karta (također shematska) otoka [[Cipar|Cipra]]<ref name = ESS85/>. === Kompendij jezika Turaka === [[Karakanid]]ski učenjak [[Mahmud al-Kašgari|Mahmud al-Kashgari]] u 11. stoljeću je sastavio "Kompendij jezika Turaka". Rukopis je ilustriran "turkocentričnom" kartom svijeta orijentiranom prema istoku (ili možda točnije u smjeru izlaska Sunca tijekom ljetnog solsticija) pri vrhu, te centriranom na antički grad [[Balasagun]] u današnjem [[Kirgistan]]u. Karta prikazuje [[Kaspijsko more|Kaspijsko jezero]] na sjeveru, [[Irak]], [[Azerbejdžan|Azerbajdžan]], [[Jemen]] i [[Egipat]] na zapadu, [[Narodna Republika Kina|Kinu]] i [[Japan]] na istoku, te [[Hindustan]], [[Kašmir]], [[Gog i Magog]] na jugu. Konvencionalni simboli koriste se u svim kartama – plave linije označuju rijeke, crvene linije planinske lance itd. Svijet je prikazan okružen oceanom<ref>[http://strangemaps.wordpress.com/2007/02/22/81-the-first-turkish-world-map-by-kashgari-1072/ 81 - The First Turkish World Map, by Kashgari (1072) « Strange Maps<!-- Bot generated title -->]</ref>. Karta se danas čuva u [[muzej Pera|muzeju Pera]] u Istanbulu. === Kitab-ı Bahriye === :''Više informacija: [[Karta Pirija Reisa]]'' Muslimanski otomanski kartograf [[Piri Reis]] objavio je navigacijske karte u svojem djelu ''Kitab-ı Bahriye''. Djelo uključuje atlas karata malenih segmenata Mediterana kojem su pridružene instrukcije za plovidbu prikazanim vodama. U drugom izdanju djela Piri Reis je uključio kartu [[Amerika]]<ref>Edson and Savage-Smith (2004), str. 106</ref>. [[Karta Pirija Reisa]] iz 1513. najstarija je sačuvana islamska karta koja prikazuje Amerike<ref>Dutch, Steven.[http://www.uwgb.edu/dutchs/PSEUDOSC/PiriRies.HTM The Piri Reis Map] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130813090645/http://www.uwgb.edu/dutchs/PSEUDOSC/PiriRies.HTM |date=2013-08-13 }}. [[University of Wisconsin–Green Bay]]</ref><ref>Hamdani, Abbas (lipanj - ruj., 1981), "Ottoman Response to the Discovery of America and the New Route to India", ''Journal of the American Oriental Society'' (American Oriental Society) '''101''' (3): 327</ref><ref>Papp-vÁry, Á (2005), "Egy térképészeti rejtély : Piri Reis Dél-Amerika térképe [Un mystère cartographique : carte de Piri Reis de l'Amérique du Sud]", ''Földrajzi kõzlemények'' (Mađarska) '''53''' (3-4): 177–187</ref>, te vjerojatno prva koja je prikazivala [[Antarktik]]u. Njegova karta svijeta smatrala se u 16. stoljeću najpouzdanijom. == Veze == * [[Popis muslimanskih geografa]] * [[Zlatno doba islama|Islamsko zlatno doba]] * [[Islamska znanost]] ** [[Islamska fizika]] ** [[Popis arapskih znanstvenika i učenjaka]] ** [[Kronologija muslimanskih znanstvenika i inženjera]] * [[Historija geografije]] ** [[Kineska geografija]] * [[Historija kartografije]] == Napomene == {{izvori|2}} == Literatura == * Alavi, S. M. Ziauddin (1965), ''Arab geography in the ninth and tenth centuries'', [[Aligarh]]: Aligarh University Press <!--Note: (a) the book's author defines the word 'Arab' as a term to "denote the whole Arab Islamic civilization and hence applies to nationals of many countries and followers of different religions all contributing to the Arab Islamic civilization through the medium of the Arabic language." --> * Edson, E; Savage-Smith E, ''Medieval Views of the Cosmos'', Bodleian Library, [[Univerzitet u Oksfordu|University of Oxford]] * King, David A. (1983), "The Astronomy of the Mamluks", ''[[Isis (časopis)|Isis]]'' '''74''' (4): 531–555 * King, David A. (2002), "A Vetustissimus Arabic Text on the Quadrans Vetus", ''Journal for the History of Astronomy'' '''33''': 237–255 * King, David A. (December 2003), "14th-Century England or 9th-Century Baghdad? New Insights on the Elusive Astronomical Instrument Called Navicula de Venetiis", ''[[Centaurus (časopis)|Centaurus]]'' '''45''' (1-4): 204–226 * King, David A. (2005), ''In Synchrony with the Heavens, Studies in Astronomical Timekeeping and Instrumentation in Medieval Islamic Civilization: Instruments of Mass Calculation'', [[Brill Publishers]], {{ISBN|900414188X}} * McGrail, Sean (2004), ''Boats of the World'', [[Oxford University Press]], {{ISBN|0199271860}} * Mott, Lawrence V. (May 1991), [http://nautarch.tamu.edu/pdf-files/Mott-MA1991.pdf ''The *Development of the Rudder, A.D. 100-1337: A Technological Tale'', Thesis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171106082642/http://nautarch.tamu.edu/pdf-files/Mott-MA1991.pdf |date=2017-11-06 }}, [[Texas A&M University]] * Rashed, Roshdi; Morelon, Régis (1996), ''[[Encyclopedia of the History of Arabic Science]]'', '''1 & 3''', [[Routledge]], {{ISBN|0415124107}} * Sezgin, Fuat (2000) (na njemačkom), ''Geschichte Des Arabischen Schrifttums '''X–XII''': Mathematische Geographie und Kartographie im Islam und ihr Fortleben im Abendland, Historische Darstellung, Teil 1–3'', Frankfurt am Main * Scheppler, Bill (2006), ''Al-Biruni: Master Astronomer and Muslim Scholar of the Eleventh Century'', The Rosen Publishing Group, {{ISBN|1404205128}} == Vanjske veze == * [http://muslimheritage.com/topics/default.cfm?ArticleID=216 A review of Muslim Geography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080914032101/http://muslimheritage.com/topics/default.cfm?ArticleID=216 |date=2008-09-14 }} * [http://geography.about.com/od/historyofgeography/a/islamicgeo.htm Islamic Geography in the Middle Ages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023093406/http://geography.about.com/od/historyofgeography/a/islamicgeo.htm |date=2015-10-23 }} [[Kategorija:Historija geografije]] [[Kategorija:Zlatno doba islama]] 5nq5mlx9b3a0qf4pkzd0pptn6yc1p21 0 223122 42715823 41819174 2026-11-02T08:39:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715823 wikitext text/x-wiki {{for|istoimenog kanadako-američkog industrijalista|Hugh J. Chisholm}} {{Infokutija pisac | ime = Hugh Chisholm | slika = Hugh Chisholm 1903.jpg | datum_rođenja = {{birth date|1866|2|22|df=y}} | mjestio_rođenja = London, | death_date = {{dda|1924|9|29|1866|2|22|df=y}} | mjesto_smrti= London | žanr = [[publicistika]], [[enciklopedija|enciklopedistika]] | zanimanje = novinar, urednik | rodbina = [[Grace Chisholm]] (sestra) | jezik = [[engleski]] | znamenita_djela = ''[[Encyclopædia Britannica]]'' (10, 11. i 12. izdanje) }} '''Hugh Chisholm''' (22. februar 1866 – 29. septembar 1924) bio je [[UK|britanski]] novinar i urednik, najpoznatiji po uređivanju 10, 11. i 12. izdanja ''[[Encyclopædia Britannica|Encyclopaedije Brittanice]]'' (1902 - 1922). Njegova sestra [[Grace Chisholm Young|Grace Chisholm]] je bila poznata matematičarka. == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20120716190942/http://www.users.globalnet.co.uk/~recb/chisoc/Medlam/ChisBell/chbh1.txt The Chisholm family] {{Lifetime|1866|1924|Chisholm, Hugh}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Britanski novinari]] [[Kategorija:Enciklopedisti]] 6rolp2s9kfo6k8ns9o5yg3erebfsr5d 0 224739 42715816 42692371 2026-11-02T07:33:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715816 wikitext text/x-wiki {{Istopolna zajednica}} {{LGBT prava}} Ova stranica sadrži kronologiju značajnijih događaja u vezi s [[istospolni brak|istospolnim brakovima]] i zakonskim priznavanjem istospolnih parova u modernom vremenu diljem svijeta. Događaji koji označavaju legalizaciju istospolnih brakova u nekoj državi ili dijelu državnog teritorija prikazani su u '''boldu'''. == Ranija razdoblja == Kroz povijest su postojale različite vrste istospolnih brakova,<ref>[http://books.google.com/books?id=1ha9GgWNmy0C&pg=PT267 The Origins and Role of Same-Sex Relations In Human Societies – James Neill – Google Boeken]. Google Books. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> od neformalnih, slobodnih do jako ritualiziranih zajednica.<ref>[http://books.google.com/books?id=mlFp0nFhvbwC&dq=Ritualized+Homosexuality+Herdt&printsec=frontcover&source=bn&hl=en&ei=MBbOSvmjIIOa8Aao5PT6Aw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4#v=onepage&q=&f=false Ritualized Homosexuality in Melanesia]. Google Books. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> [[Ciceron]] spominje brak (koristeći [[Latinski jezik|latinski]] glagol za "vjenčati se", nubere) sina Kuriona Starijeg, ali to čini u metaforičkom obliku kako bi kritizirao svog neprijatelja [[Marko Antonije|Marka Antonija]]. Ciceron govori da je mlađi Kurion bio ''združen u stabilan i trajan brak'' s Markom Antonijem.<ref>[http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0021&layout=&loc=18 Cicero Philippic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091214003136/http://old.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0021 |date=2009-12-14 }}. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> [[Marcijal]] također dosta spominje istospolni brak, ali uvijek u podrugljivim terminima protiv ljudi koje želi ismijati.<ref>[http://www.tertullian.org/fathers/martial_epigrams_book12.htm Martial Epigrams Book XII]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref><ref>[http://www.tertullian.org/fathers/martial_epigrams_book03.htm Martial Epigrams Book III]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref><ref>[http://www.tertullian.org/fathers/martial_epigrams_book01.htm Martial Epigrams Book I]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Istospolni bračni običaji i rituali više su bili prihvaćeni u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] nego u [[Stari Egipat|Starom Egiptu]]. U drevnoj [[Asirija|Asiriji]] homoseksualna ljubav između dva muškarca također je bila prihvaćena.<ref>[Gay Rights Or Wrongs: A Christian's Guide to Homosexual Issues and Ministry, by Mike Mazzalonga, 1996, p.11]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref><ref>[The Nature Of Homosexuality, Erik Holland, page 334, 2004]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Najmanje dva [[Popis rimskih careva|rimska cara]] su bila u istospolnoj zajednici. Za trinaest od prvih četrnaest rimskih careva držalo se da su [[Biseksualnost|biseksualci]] ili isključivo [[Homoseksualnost|homoseksualci]].<ref>[Hinsch, Bret. (1990). Passions of the Cut Sleeve. University of California Press. pp. 35–36.]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Prvi rimski car koji se vjenčao s muškarcem bio je [[Neron]]. Najprije s jednim od njegovih [[oslobođenik]]a, Pitagorom, kome Neron preuzima ulogu mladenke, a kasnije kao mladoženja s mlađim dečkom, koji je sličio na jednu od njegovih [[Konkubinat|konkubina]],<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/62*.html Nero missed her so greatly after her death that on learning of a woman who resembled her he at first sent for her and kept her; but later he caused a boy of the freedmen, whom he used to call Sporus,..."he formally "married" Sporus, and assigned the boy a regular dowry according to contract;" q.v., Suetonius Nero 28; Dio Cassius Epitome 62.28]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> zvan Sporus. Adolescentni car [[Elagabal]] se obraćao svom vozaču kvadrige, plavom robu iz [[Karija|Karije]] zvanom [[Hijeroklo (kočijaš)|Hijeroklo]], kao svom suprugu.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/79*.html#78-30 Cassius Dio, Roman History]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Vjenčao se za atletičara Zoticusa u raskošnoj ceremoniji u [[Rim]]u na veselje građana.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/80*.html Dio Cassius Epitome 80.5, 80.14, 80.15, 80.16; Herodian Roman History 5.6.1–5.6.2]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Ovakvi istospolni brakovi nastavili su se dok [[kršćanstvo]] nije postalo službena religija [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]]. Zakon u [[Codex Theodosianus|Teodozijevom zakoniku]] (C. Th. 9.7.3) kojeg su 342. prije Krista izdali kršćanski carevi [[Konstancije II.]] i [[Konstans I.]] Taj zakon je zabranio [[LGBT istorija antičkog Rima|istospolne brakove u Antičkom Rimu]] i onaj tko bi se tako vjenčao bio bi pogubljen.<ref>[http://books.google.com/books?id=xOmU5q1x8HsC&pg=PA272 Wrestling With God And Men: Homosexuality In The Jewish Tradition – Steven Greenberg – Google Boeken]. Google Books. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref><ref>[http://books.google.com/books?id=5LXpN4oaOwAC&pg=PA123 Christianity, Social Tolerance, and Homosexuality: Gay People in Western ... – John Boswell – Google Boeken]. Google Books. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] istospolni brak između Pedroa Díaza and Muñoa Vandilaza u [[Galicija (Španija)|galicijskoj]] općini Rairiz de Veiga u [[Španjolska|Španjolskoj]] sklopljen je 16. aprila/travnja 1061. Vjenčao ih je svećenik u maloj kapeli. Povijesni dokumenti o crkvenom vjenčanju nađeni su u Samostanu San Salvador de Celanova.<ref>[http://www.galiciae.com/nova/78210.html Callón gaña o Vicente Risco de Ciencias Sociais cun ensaio sobre a homosexualidade na Idade Media] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110305024907/http://www.galiciae.com/nova/78210.html |date=2011-03-05 }}. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{gl icon}}</ref> U drevnoj Indiji istospolni brak je bio češća pojava. Jedan primjer bila je princeza Shikhandi koju je otac, kralj Drupada, udao za drugu princezu. Po tradicijama iz južne Indije, [[Krišna]] se vjenčao s Iravan da bi ispunio jednu od njegove posljednje tri želje. Oaza [[Siwa (oaza)|Siwa]] u [[Egipat|Egiptu]] je imala povijesno prihvaćanje, pa čak i rituale istospolnog braka - tradiciju koju su egipatske vlasti nastojale ugušiti, sve uspješnije, od početka [[20. vijek|20. stoljeća]].<ref>[Dumairy, A. (2005). Siwa Past and Present. Alexandria]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Njemački [[Egiptologija|egiptolog]] George Steindorff je 1990. istraživao oazu i izvijestio da su homoseksualne veze česte i jako često proširene na brak.<ref>[Steindorff, George (1904 p.111). Durch die Libysche Wuste Zur Amonoase. Leipsig: Velohgen and Klasing]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> == 1970-e == === 1971. === * 15. oktobar/listopad - {{flagicon|Minnesota}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Minnesota]] potvrdio je odluku nižeg suda da odbijanje dozvole za brak istospolnim parovima ne krši [[Ustav SAD|Ustav SAD-a]].<ref>[http://www.scotusblog.com/2012/07/gay-marriage-and-baker-v-nelson/ Gay marriage and Baker v. Nelson]. Preuzeto 23. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Ova odluka odnosi se na zahtjev kojeg su podnijeli aktivisti Jack Baker i Michael McConnell 1970., što je privuklo veliku pozornost medija. Do 1973. rodnog ograničenja nije bilo ni u jednom bračnom zakoniku, ni u jednoj američkoj saveznoj državi. === 1973. === * 1. januar/siječanj - {{flagicon|Maryland}} ({{flagicon|SAD}}) [[Maryland]] je postala prva [[SAD|američka]] savezna država koja je ustavom zabranila istospolne brakove.<ref>[http://mlis.state.md.us/asp/statutes_respond.asp?article=gfl&section=2-201&Extension=HTML/ MGA HTML Statues]. Preuzeto 23. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> U sljedeća dva desetljeća i ostale savezne države pridružile su se Marylandu u ustavnoj zabrani istospolnih brakova, što je do 1994. zahvatilo gotovo sve američke države. === 1974. === * 20. maj/svibanj - {{flagicon|Washington}} ({{flagicon|SAD}}) Singer v. Hara, tužba koju su podnijeli John F. Singer i Paul Barwick, nakon što im je odbijena dozvola za brak 20. septembra/rujna u [[King County, Washington|okrugu King]] u [[Seattle]]u, završila je jednoglasnim odbacivanjem od strane Prizivnog suda u [[Washington (savezna država)|Washingtonu]].<ref>[http://www.thestranger.com/seattle/Content?oid=45213 Eli Sanders (20 October 2005). "Marriage Denied". The Stranger]. Preuzeto 26. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> === 1979. === * jun/lipanj - {{flagicon|Nizozemska}} [[Nizozemska]] je usvojila shemu "Neregistrirana kohabitacija" kao dio zakona o najmu i time postala prva država u svijetu gdje su istospolni parovi dobili neka ograničena prava.<ref name="same-sex.web.ined.fr">[https://same-sex.web.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125TheNetherlands.pdf Major legal consequences of marriage, cohabitation and registered partnership for different-sex and same-sex partners in the Netherlands (PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303172043/https://same-sex.web.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125TheNetherlands.pdf |date=2016-03-03 }}. Preuzeto 23. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> == 1980-e == === 1989. === * 1. oktobar/listopad - {{flagicon|Danska}} [[Danska]] je postala prva država u svijetu koja je zakonski priznala [[Istopolna zajednica|istospolne zajednice]], prolaskom zakona o legalizaciji [[Istopolni brak u Danskoj|''registriranih partnerstava'']] sa 71 glasom za i 47 glasova protiv.<ref>[http://www.religioustolerance.org/hom_mar4.htm/ Governments that have recognized sam-sex relationships] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131101004626/http://www.religioustolerance.org/hom_mar4.htm |date=2013-11-01 }}. Preuzeto 23. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> == 1990-e == === 1993. === * 1. april/travanj - {{flagicon|Norveška}} [[Norveška]] je odobrila zakon o [[Registrovano partnerstvo|registriranim partnerstvima]] i postala druga zemlja u svijetu (nakon [[Danska|Danske]]) koja je zakonski priznala istospolne parove. Zakon je stupio na snagu 1. augusta/kolovoza. * 5. maj/svibanj - {{flagicon|Havaji}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Havaji]] presudio je u slučaju Baehr v. Lewin da je uskraćivanje braka istospolnim parovima protuustavno, osim u slučaju da država može ukazati na neki za državu važan interes i time opravdati zabranu istospolnih brakova. === 1994. === * 23. jun/lipanj - {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Švedski]] parlament izglasao je zakon o registriranim partnerstvima sa 171 glasom za i 141 glasom protiv.<ref>[http://books.google.com/books?id=F_xWIVrDLrwC&pg=PA193&lpg=PA193&dq=sweden+registered+partnership+1994&source=bl&ots=iPPZShbDC7&sig=0paSflwmxRKCS9yurbYoj5G3jPc&hl=en&ei=eFE4StCMFMSHtgf99KnVDA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5#v=onepage&q=sweden%20registered%20partnership%201994&f=false Yearbook of Private International Law]. Preuzeto 24. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. januara/siječnja 1995. === 1996. === * 26. april/travanj - {{flagicon|Grenland}} [[Grenland]] je usvojio [[Danska|danski]] zakon o [[Registrovano partnerstvo u Danskoj|registriranim partnerstvima]].<ref>[http://books.google.com.ec/books?id=10rBoQPazt0C&pg=PA67&dq=danish+registered+partnership+act+on+april+26,+1996,+Greenland&hl=es&sa=X&ei=FCBST9vAKcaUtweNg6XDDQ&ved=0CC8Q6AEwAA#v=onepage&q=danish%20registered%20partnership%20act%20on%20april%2026%2C%201996%2C%20Greenland&f=false Equality for same-sex couples]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> * jun/lipanj - {{flagicon|Island}} [[Island]]ski parlament legalizirao je [[Registrovano partnerstvo|registrirana partnerstva]] s 44 glasa za i 1 glasom protiv.<ref>[http://www.france.qrd.org/texts/partnership/is/iceland-bill.html Iceland: Recognized partnership law, 1996] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160112010241/http://www.france.qrd.org/texts/partnership/is/iceland-bill.html |date=2016-01-12 }}. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref><ref>[http://www.france.qrd.org/assocs/ilga/euroletter/42.html#Iceland Partnership law in Iceland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160112010241/http://www.france.qrd.org/assocs/ilga/euroletter/42.html#Iceland |date=2016-01-12 }}. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> * 21. septembar/rujan - {{flagicon|SAD}} [[SAD|Američki]] predsjednik [[Bill Clinton]] potpisao je Zakon o obrani braka (''Defense of Marriage Act'', DOMA) koji onemogućuje saveznoj vladi priznavanje istospolnih zajednica.<ref>[http://www.metroweekly.com/feature/?ak=6613 MetroWeekly: Chris Geidner, "Becoming Law"]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> === 1997. === * 5. jul/srpanj - {{flagicon|Nizozemska}} [[Nizozemska]] je usvojila zakon o registriranim partnerstvima.<ref>[http://www-same-sex.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125TheNetherlands.pdf Major legal consequences of marriage, cohabitation and registered partnership for different-sex and same-sex partners in the Netherlands (PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081127083139/http://www-same-sex.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125TheNetherlands.pdf |date=2008-11-27 }}. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> Stupio je na snagu 1. januara/siječnja 1998.<ref name="same-sex.web.ined.fr"/> === 1998. === * 3. novembar/studeni - {{flagicon|Aljaska}} {{flagicon|Havaji}} ({{flagicon|SAD}}) [[Havaji]] i [[Aljaska]] postale su prve dvije [[SAD|američke]] savezne države koje su izglasale ustavne amandmane protiv istospolnih brakova.<ref>[http://www.law.duke.edu/shell/cite.pl?16%20Alaska%20L.%20Rev.%20213 The Alaska Marriage Amendment: The People's Choice On The Last Frontier] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110614124852/http://www.law.duke.edu/shell/cite.pl?16%20Alaska%20L.%20Rev.%20213 |date=2011-06-14 }}. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> I druge države izglasale su slične amandmane u sljedećih nekoliko godina, dostižući vrhunac od 31 države u 2012. === 1999. === * 12. januar/siječanj - {{flagicon|Belgija}} [[Belgija]] je odobrila zakon o [[Registrovano partnerstvo|registriranim partnerstvima]] koji je stupio na snagu 1. januara/siječnja 2000.<ref>[https://same-sex.web.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125Belgium.pdf Major legal consequences of marriage, cohabitation and registered partnership for different-sex and same-sex partners in Belgium] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170706144722/https://same-sex.web.ined.fr/pdf/DocTrav125/05Doc125Belgium.pdf |date=2017-07-06 }}. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> * 22. septembar/rujan - {{flagicon|Kalifornija}} ({{flagicon|SAD}}) Guverner [[Kalifornija|Kalifornije]] Gray Davis ozakonio je [[Istopolna zajednica|partnerska domaćinstva]] koja su istospolnim parovima omogućila neka ograničena prava.<ref>[http://www.leginfo.ca.gov/cgi-bin/postquery?bill_number=ab_26&sess=9900&house=B&author=migden Legislative Counsel of California]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> * 15. novembar/studeni - {{flagicon|Francuska}} [[Francuska|Francuski]] parlament usvojio je zakon kojim se stvara registar za homoseksualne i heteroseksualne zajednice nazvan Građanski sporazum solidarnosti ([[Francuski jezik|''fr.'']] ''Pact civil de solidarité''). Zakon je također redefinirao neregistrirana partnerstva kao stabilnu zajednicu između dvije odrasle osobe bez obzira na rod. Prije ovog zakona Vrhovni sud Francuske presudio je da vanbračni parovi nemaju zakonska prava što je isključivalo gej ljude iz bilo kakve vizije obitelji. * 20. decembar/prosinac - {{flagicon|Vermont}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Vermont]] presudio je u slučaju Baker v. Vermont da onemogućavanje braka istospolnim parovima krši Ustav države Vermont i da zakonodavno tijelo utvrdi istospolni brak ili neki ekvivalentni status.<ref>[http://www.nytimes.com/1999/12/21/us/vermont-high-court-backs-rights-of-same-sex-couples.html Vermont High Court Backs Rights of Same-Sex Couples]. Preuzeto 25. septembra/rujna 2013. {{eng icon}}</ref> == 2000-e == === 2000. === * 26. april/travanj – {{flagicon|Vermont}} ({{flagicon|SAD}}) [[Howard Dean]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Vermont]] potpisao je zakon o građanskim zajednicama (''civil unions'') nakon što je Vrhovni sud te savezne države presudio da istospolni parovi imaju ista prava kao i parovi suprotnog spola. Time je Vermont postao prva američka savezna država koja je dala sva bračna prava istospolnim parovima.<ref>[http://www.religioustolerance.org/hom_mar8d.htm Civil Unions & Same-sex marriage in Vermont] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201019234951/http://www.religioustolerance.org/hom_mar8d.htm |date=2020-10-19 }}. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. jula/srpnja. * novembar/studeni – {{flagicon|Njemačka}} [[Njemačka]] usvojila prijedlog zakona kojim se legaliziraju "životna partnerstva". Zakon je stupio na snagu 1. augusta/kolovoza 2001. * '''21. decembar/prosinac – {{flagicon|Nizozemska}} [[Nizozemska]] kraljica [[Beatrix od Nizozemske|Beatrix]] potpisala je prvi zakon u svijetu kojim se legaliziraju istospolni brakovi.''' Zakon je prethodno odobren 19. decembra/prosinca u Senatu i 12. septembra/rujna u Zastupničkom domu. Zakon je na snagu stupio 1. aprila/travnja 2001. === 2001. === * 14. januar/siječanj – {{flagicon|Ontario}} ({{flagicon|Kanada}}) [[Kanada]]: u [[Ontario|Ontariju]] obavljena dva istospolna vjenčanja.<ref>[http://www.samesexmarriage.ca/images/marriage_ceremony/Record-of-Marriage.gif "Record of Marriage"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060928083935/http://www.samesexmarriage.ca/images/marriage_ceremony/Record-of-Marriage.gif |date=2006-09-28 }}. 14. januara/siječnja 2001. potpisao: Rev. Brent Hawkes {{eng icon}}</ref> Iako najprije nije dopuštena registracija tih vjenčanja, uspješna sudska tužba je potvrdila njihovu zakonitost 10. juna/lipnja 2003., čime su ta vjenčanja retroaktivno postala '''prva zakonita istospolna vjenčanja modernog doba'''.<ref>[http://www.samesexmarriage.ca/legal/ontario_case/cer300604.htm "The first legal gay marriage is now certified"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121209040617/http://www.samesexmarriage.ca/legal/ontario_case/cer300604.htm |date=2012-12-09 }}. Vjenčani list, izdan 11. juna/lipnja 2003. {{eng icon}}</ref> * 1. april/travanj – {{flagicon|Nizozemska}} [[Nizozemska]]: Na snagu su stupili zakoni koji istospolnim parovima dopuštaju sklapanje braka te im daju pravo na usvajanje djece. Gradonačelnik Amsterdama je točno u ponoć vjenčao četiri istospolna para. Državni službenici zaduženi za vjenčavanje parova u Nizozemskoj imaju pravo odbiti vjenčati istospolni par ukoliko se to kosi s njihovim moralnim uvjerenjima, ali samo ako su zaposleni prije legalizacije istospolnih brakova. Službenici zaposleni nakon legalizacije ne mogu odbiti vjenčati istospolni par, a da ne budu otpušteni. * 28. septembar/rujan – {{flagicon|Finska}} [[Finska|Finski]] parlament usvojio zakon o registriranim partnerstvima s 99 glasova za i 84 glasa protiv.<ref>[http://www2.hs.fi/english/archive/news.asp?id=20010928IE9 LATE NEWS: Parliament narrowly passes law allowing same-sex registration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160112010242/http://www2.hs.fi/english/archive/news.asp?id=20010928IE9 |date=2016-01-12 }}. 28. septembar/rujan 2001. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. marta/ožujka 2002. === 2003. === * '''13. februar/veljača – {{flagicon|Belgija}} [[Belgija|Belgijski]] kralj [[Albert II. od Belgije|Albert II.]] potpisao je zakon kojim su legalizirani istospolni brakovi, čime je Belgija postala druga država na svijetu koja je legalizirala građanski brak za istospolne parove,''' odmah iza [[Nizozemska|Nizozemske]]. Zakon je prethodno 30. januara/siječnja 2003. donesen u Zastupničkom domu (91 glas za, 22 protiv) i 13. decembra/prosinca 2002. u Senatu (46 za, 15 protiv). Na snagu je stupio 1. lipnja/juna. * 1. maj/svibanj – {{flagicon|Britanska Kolumbija}} ({{flagicon|Kanada}}) Prizivni sud u [[Kanada|kanadske]] provincije [[Britanska Kolumbija|Britanske Kolumbije]] postao je prvi provincijski prizivni sud koji je donio presudu da kanadska vlada mora zakonski priznati istospolne brakove. * '''10. jun/lipanj – {{flagicon|Ontario}} ({{flagicon|Kanada}}) Prizivni sud u [[Kanada|Kanadi]] legalizirao je istospolne brakove u [[Ontario|Ontariju]]''', najvećoj provinciji u državi, presudivši da je zakon koji brak ograničava na heteroseksualne parove protivan provizijama o jednakosti u Kanadskoj povelji o pravima i slobodama. Time je Ontario postao prva jurisdikcija u Amerikama koja je priznala istospolne brakove. * 17. septembar/rujan – {{flagicon|Tasmanija}} ({{flagicon|Australija}}) Zakon o registriranim partnerstvima dobio [[kraljevski pristanak]] u [[Tasmanija|Tasmaniji]] ([[Australija]]). Prethodno je usvojen u Zakonodavnom vijeću 27. augusta/kolovoza i Skupštini 25. juna/lipnja.<ref>[http://www.thelaw.tas.gov.au/tocview/index.w3p;cond=;doc_id=44%2B%2B2003%2BAT%40EN%2BSESSIONAL;histon=;prompt=;rec=;term= Relationships Act 2003]. Preuzeto 30. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. januara/siječnja 2004.<ref>[http://www.justice.tas.gov.au/bdm/relationships Tasmania: Births, Deaths and Marriages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180527054421/http://www.justice.tas.gov.au/bdm/relationships |date=2018-05-27 }}. Preuzeto 30. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> * 18. novembar/studeni – {{flagicon|Massachusetts}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Massachusetts]] naredio je da se istospolnim parovima dozvoli sklapanje braka u presudi u slučaju ''Goodridge protiv Ministarstva zdravstva''. Sud je zakonodavnoj vlasti dao rok od 180 dana da sprovede ovu presudu. U protivnom će istospolni parovi nakon isteka ovog roka bez ikakve zapreke moći sklapati brakove. === 2004. === * 12. januar/siječanj – {{flagicon|New Jersey}} ({{flagicon|SAD}}) Skupština [[SAD|američke]] savezne države [[New Jersey]] usvojila zakon o registriranim partnerstvima. Zakon je stupio na snagu 10. jula/srpnja. * Februar/veljača i mart/ožujak – {{flagicon|SAD}} Više jurisdikcija u SAD-u počelo izdavati bračne dozvole istospolnim parovima, uključujući [[San Francisco]] u Kaliforniji (12. februara/veljače), Okrug Sandoval u New Mexicu (20. februara/veljače), New Paltz u New Yorku (27. februara/veljače), Okrug Multnomah u Oregonu (3. marta/ožujka) i Asbury Park u New Jerseyu (9. marta/ožujka). Dozvole su kasnije poništene. * april/travanj – {{flagicon|Maine}} ({{flagicon|SAD}}) Američka savezna država [[Maine]] donijela zakon o registriranim partnerstvima.<ref>[http://www.gouvernement.lu/salle_presse/actualite/2004/05/12partenariat/index.html La loi relative aux effets légaux de certains partenariats adoptée par la Chambre des députés]. 12. maja/svibnja 2004. Preuzeto 30. maja/svibnja 2013. {{fr icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 30. jula/srpnja.<ref>Me. Rev. Stat. Ann. tit. 22, sec. 2710 {{eng icon}}</ref> * 12. maj/svibanj – {{flagicon|Luksemburg}} [[Luksemburg|Luksemburški]] parlament usvojio zakon o civilnim partnerstvima. Zakon je stupio na snagu 1. novembra/studenog. * '''17. maj/svibanj – {{flagicon|Massachusetts}} ({{flagicon|SAD}}) Istospolni brakovi postali su legalni u američkoj saveznoj državi [[Massachusetts]] budući da ih Skupština nije uspjela odobriti u roku od 180 dana koji joj je zadao Vrhovni sud te savezne države.''' Massachusetts je tako postao prva savezna država u SAD-u koja je legalizirala istospolne brakove.<ref>[http://www.boston.com/news/local/massachusetts/articles/2003/11/18/sjc_gay_marriage_legal_in_mass/ SJC: Gay marriage legal in Mass.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031121171745/http://www.boston.com/news/local/massachusetts/articles/2003/11/18/sjc_gay_marriage_legal_in_mass/ |date=2003-11-21 }}. 18. novembra/studenog 2003. Preuzeto 30. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> * '''5. novembar/studeni – {{flagicon|Saskatchewan}} ({{flagicon|Kanada}}) Sudac u [[Kanada|kanadskoj]] provinciji [[Saskatchewan]] presudio je da istospolni parovi moraju uživati isto pravo na brak u toj provinciji.''' * 17. novembar/studeni – {{flagicon|UK}} Parlament [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] legalizirao civilna partnerstva za istospolne parove. Zakon je dobio [[kraljevski pristanak]] sljedećeg dana i na snagu je stupio 5. decembra/prosinca 2005. * 30. novembar/studeni – {{flagicon|JAR}} Vrhovni prizivni sud [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]] presudio da se koncept braka prema anglosaksonskom pravu mora proširiti tako da uključuje istospolne parove. * 8. decembar/prosinac – {{flagicon|Izrael}} [[Izrael]]ska vlada najavila priznavanje istospolnih partnerstava u svrhu ostvarivanja određenih povlastica. * 8. decembar/prosinac – {{flagicon|Novi Zeland}} [[Novi Zeland|Novozelandski]] parlament usvojio zakon o građanskim zajednicama sa 65 glasova za i 55 glasova protiv. Zakon je stupio na snagu 25. aprila/travnja 2005. === 2005. === * 23. mart/ožujak - {{flagicon|Andora}} [[Andora]] je legalizirala istospolne zajednice.<ref>[http://www.ilga-europe.org/content/download/10988/65125/file/Andorra%20registered%20cohabitation.pdf Llei 4/2005, del 21 de febrer, qualificada de les unions estables de parella] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100712203940/http://www.ilga-europe.org/content/download/10988/65125/file/Andorra%20registered%20cohabitation.pdf |date=2010-07-12 }} Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{ca icon}}</ref> * 20. april/travanj - {{flagicon|Connecticut}} ({{flagicon|SAD}}) [[Jodi Rell]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Connecticut]], potpisao je zakon o istospolnim građanskim zajednicama. Zakon je prethodno odobren 19. travnja/aprila u Senatu s 26 glasova za i 8 protiv, te 13. travnja/aprila u Predstavničkom domu s 85 glasova za i 63 protiv. Stupio je na snagu 1. listopada/oktobra. * 5. jun/lipanj - {{flagicon|Švicarska}} Zakon o registriranim partnerstvima odobrilo je 58 posto birača u [[Švicarska|Švicarskoj]] nakon što su protivnici organizirali glasovanje na tu temu.<ref>[http://www.swissinfo.ch/eng/index/Fight_goes_on_for_gay_couples.html?cid=3943720 Fight goes on for gay couples] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131212215730/http://www.swissinfo.ch/eng/index/Fight_goes_on_for_gay_couples.html?cid=3943720 |date=2013-12-12 }} Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2007. * 22. jun/lipanj - {{flagicon|Slovenija}} Registrirana partnerstva su legalizirana u [[Slovenija|Sloveniji]] dajući istospolnim parovima ograničena prava.<ref>[http://www.b92.net/eng/news/globe-article.php?yyyy=2006&mm=07&dd=25&nav_category=123&nav_id=35807 Slovenia passes same-sex marriage law] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121023181358/http://www.b92.net/eng/news/globe-article.php?yyyy=2006&mm=07&dd=25&nav_category=123&nav_id=35807 |date=2012-10-23 }} Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 23. srpnja/jula 2006. * '''23. jun/lipanj - {{flagicon|New Brunswick}} ({{flagicon|Kanada}}) Sudac u [[Kanada|kanadskoj]] provinciji [[New Brunswick]] donio je odluku da se istospolni parovi imaju pravo vjenčati u toj provinciji.''' Vjenčani listovi su se počeli izdavati 4. srpnja. * '''30. jun/lipanj – {{flagicon|Španija}} Zastupnički dom [[Španjolska|španjolskog]] parlamenta po drugi put izglasava zakon o istospolnim brakovima, preglasavajući tako njegovo odbacivanje u Senatu tjedan dana ranije.''' Zakon je stupio na snagu 3. jula/srpnja objavom u službenom vladinom registru. Kralj [[Juan Carlos I.]] dao je [[kraljevski pristanak]] na zakon dan nakon njegovog donošenja. * '''19. jul/srpanj – {{flagicon|Kanada}} [[Kanada|Kanadski]] Senat odobrio je zakon o istospolnim brakovima, čime je Kanada postala prva zemlja u Amerikama koja je legalizirala istospolne brakove.''' Zakon je stupio na snagu 20. jula/srpnja nakon što je dobio [[kraljevski pristanak]]. * 1. decembar/prosinac - {{flagicon|JAR}} U slučaju ''[[Minister of Home Affairs v Fourie]]'', Ustavni sud [[JAR|Južnoafričke Republike]] jednoglasno je proglasio ograničenje braka na raznospolne parove protuustavnim, dajući Parlamentu jednu godinu da uvede istospolne brakove. === 2006. === * 15. mart/ožujak - {{flagicon|Češka}} [[Češka|Češki]] parlament odobrio je zakon o registriranim partnerstvima sa 101 glasom (od 177) nadglasavši tako predsjednika [[Václava Klaus]]a koji je 16. veljače/februara stavio veto na zakon.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4811030.stm Czech MPs approve gay rights law] Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Prethodno su zakon odobrila oba češka doma 2005. godine. Zakon je stupio na snagu 1. srpnja/jula.<ref>[http://www.praguepost.cz/archivescontent/1910-nearly-weds.html Nearly weds] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150217051210/http://www.praguepost.cz/archivescontent/1910-nearly-weds.html |date=2015-02-17 }} Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 18. maj/svibanj - {{flagicon|Belgija}} [[Belgija|Belgijski]] kralj [[Albert II]] potpisao je zakon koji se istospolnim parovima omogućuje posvajanje nakon što je odobren 20. travnja/aprila u Senatu s 34 glasa za i 33 protiv. * 25. oktobar/listopad - {{flagicon|New Jersey}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud [[SAD|američke]] savezne države [[New Jersey]] presudio je za bračnu jednakost s 4 glasa za i 3 protiv dajući zakonodavstvu šest mjeseci da legalizira istospolne brakove ili građanske zajednice. Tri suca koja su bila protiv su bila protiv jer su vjerovali da istospolni parovi trebaju imati potpuno pravo na brak.<ref>[http://www.sfgate.com/news/article/THE-BATTLE-OVER-SAME-SEX-MARRIAGE-Mixed-2485892.php The Battle Over Same-Sex Marriage] Preuzeto 6. ožujka/travnja 2014. {{eng icon}}</ref> * 9. novembar/studeni - {{flagicon|Ciudad de Mexico}} ({{flagicon|Meksiko}}) Zakonodavna skupština grada [[Ciudad de Mexico|Mexica]] odobrila je zakon o građanskim zajednicama, a time je Ciudad de Mexico postala prva jurisdikcija u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] koja je legalizirala istospolne zajednice. * 21. novembar/studeni - {{flagicon|Izrael}} Vrhovni sud u [[Izrael]]u presudio je da će Ministarstvo unutrašnjih poslova registrirati istospolne brakove sklopljene u inozemstvu. Ova presuda izjednačila je status istospolnih parova i ostalih izraelskih parova koji se ne mogu vjenčati kod službenih vjerskih institucija u Izraelu (npr. parovi iz različitih religija). * '''29. novembar/studeni – {{flagicon|JAR}} [[Phumzile Mlambo-Ngcuka]], potpredsjednik [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], potpisao je ''Civil Union Act'' ("Zakon o građanskoj zajednici"), čime su legalizirani istospolni brakovi.'''<ref>[http://www.iol.co.za/index.php?set_id=1&click_id=13&art_id=iol116488269569B256 Same-sex marriages now legal in SA]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakonom se predviđa svojevoljna unija dviju osoba koja se slavi i registrira kroz brak ili građansku zajednicu. Narodna skupština je zakon donijela 14. novembra/studenog (230 glasova za, 41 protiv), dok je to isto Nacionalni savjet provincija učinio 28. novembra/studenog (36 za, 11 protiv). Zakon je objavom u službenom glasilu 30. novembra/studenog stupio na snagu, a prvi brak je sklopljen 1. decembra/prosinca. Južnoafrička Republika je šesta država na svijetu, prva u Africi i druga izvan Europe, koja je legalizirala istospolne brakove. * 21. decembar/prosinac - {{flagicon|New Jersey}} ({{flagicon|SAD}}) [[Jon Corzine]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[New Jersey]], potpisao je zakon o građanskim zajednicama.<ref>[http://www.njleg.state.nj.us/2006/Bills/A4000/3787_I1.PDF Assembly, No. 3787 State of New Jersey 212th Legislature] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125124923/http://www.njleg.state.nj.us/2006/Bills/A4000/3787_I1.PDF |date=2021-01-25 }} Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 19 veljače 2007. === 2007. === * 20. januar/siječanj - {{flagicon|Coahuila}} ({{flagicon|Meksiko}}) [[Meksiko|Meksička]] savezna država [[Coahuila]] legalizirala je građanske zajednice i postala prva meksička država koja je to učinila i drugi entitet (nakon grada [[Ciudad de Mexico|Mexica]]). * 21. april/travanj - {{flagicon|Washington}} ({{flagicon|SAD}}) [[Chris Gregoire]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Washington (savezna država)|Washington]], potpisao je zakon o domaćinskom partnerstvu. Zakon je stupio na snagu 22. srpnja/jula. * 9. maj/svibanj - {{flagicon|Oregon}} ({{flagicon|SAD}}) [[Ted Kulongoski]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Oregon]], potpisao je zakon o domaćinskom partnerstvu. Zakon je stupio na snagu 1. veljače/februara 2008. * 31. maj/svibanj - {{flagicon|New Hampshire}} ({{flagicon|SAD}}) [[John Lynch]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[New Hampshire]], potpisao je zakon o građanskim unijama. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2008. * 30. august/kolovoz - {{flagicon|Iowa}} ({{flagicon|SAD}}) Sud [[SAD|američke]] savezne države [[Iowa]] poništava zabranu istospolnog braka kao rezultat pravnog izazova. * '''27. decembar/prosinac - {{flagicon|Urugvaj}} [[Tabaré Vásquez]], urugvajski predsjednik, potpisao je zakon o građanskim zajednicama, čime je [[Urugvaj]] postala prva država u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] koja je pravno priznala istospolne parove.'''<ref>[http://www.pinknews.co.uk/2007/12/28/uruguays-president-grants-legal-rights-for-gay-couples/ Uruguay’s President grants legal rights for gay couples] Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je prethodno odobrila zakonodavna vlast 19. prosinca/decembra.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/7151669.stm Uruguay approves gay civil unions] Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2008.<ref>[http://larry50.wordpress.com/2008/01/04/uruguay-approves-gay-civil-unions/ Uruguay approves gay civil unions] Preuzeto 6. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> === 2008. === * 15. april/travanj - {{flagicon|Victoria}} ({{flagicon|Australija}}) Zakon o registriranim vezama dobio je kraljevski pristanak u [[Australija|australskoj]] saveznoj državi [[Victoria (Australija)|Victoriji]]. Prethodno je odobren 10. travnja/aprila u Zakonodavnom vijeću, te 12. ožujka/marta u Zakonodavnoj skupštini. Zakon je stupio na snagu 1. prosinca/decembra.<ref>[http://www.samesame.com.au/news/local/3286/Victorian-Relationship-Register-Opens-Today.htm Victorian Relationship Register Opens Today] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130525104444/http://www.samesame.com.au/news/local/3286/Victorian-Relationship-Register-Opens-Today.htm |date=2013-05-25 }} Preuzeto 7. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 8. maj/svibanj - {{flagicon|Teritorija glavnog grada Australije}} ({{flagicon|Australija}}) Zakonodavna skupština [[Teritorija glavnog grada Australije]] donijela je zakon o građanskim partnerstvima za istospolne parove. Zakon je stupio na snagu 19. svibnja/maja.<ref>[http://news.smh.com.au/national/watered-down-samesex-laws-pass-in-act-20080509-2ch7.html Watered downs same-sex laws pass in ACT] Preuzeto 7. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * '''15. maj/svibanj – {{flagicon|Kalifornija}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud američke savezne države [[Kalifornija|Kalifornije]] legalizirao je istospolne brakove presudom u slučaju ''In re Marriage Cases''.''' Zakon je stupio na snagu 16. lipnja/juna. * 22. maj/svibanj - {{flagicon|Maryland}} ({{flagicon|SAD}}) [[Martin O’Malley]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Maryland]], potpisao je zakon o domaćinskom partnerstvu. Zakon je stupio na snagu 1. srpnja iste godine.<ref>[http://www.lexology.com/library/detail.aspx?g=afb013e9-e022-4585-9d52-089ddf79d4ee Maryland domestic partner legislation] Preuzeto 7. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 29. maj/svibanj - {{flagicon|New York}} ({{flagicon|SAD}}) [[David Peterson]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[New York (savezna država)|New York]], potpisao je izvršnu naredbu koja nalaže da državne agencije priznaju istospolne brakove sklopljene izvan države jednako pred zakonom. New York je tako postala prva država koja nije priznavala istospolne brakove, a čije su agencije priznavale istospolne brakove sklopljene drugdje. * '''17. jun/lipanj – {{flagicon|Norveška}} Gornji dom [[Norveška|Norveškog]] parlamenta potvrđuje zakon o istospolnim brakovima s 23 glasa za i 17 protiv.''' Zakon je odobren u donjem domu parlamenta tjedan dana ranije, 11. juna/lipnja, s 84 glasa za i 41 glasom protiv.<ref>[http://www.latimes.com/news/local/la-on-norwaymarriage18-2008jun18,0,402614.story Norway passes law approving gay marriage]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Stupio je na snagu 1. siječnja/januara 2009. * 28. septembar/rujan - {{flagicon|Ekvador}} 63.9% birača je odobrilo [[ekvador]]ski novi ustav, legalizirajući tako građanske zajednice za istospolne parove.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/7637458.stm Ecuador's poor bank on referendum] Preuzeto 7. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Prva istospolna zajednica u državi sklopljena je 12. kolovoza/augusta 2009. * '''10. oktobar/listopad – {{flagicon|Connecticut}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud američke savezne države [[Connecticut]] legalizirao je istospolne brakove presudom u slučaju ''Kerrigan and Mock v. Connecticut Department of Public Health''.'''<ref>[https://web.archive.org/web/20121021165732/http://www.boston.com/news/local/breaking_news/2008/10/connecticut_sup.html "Connecticut Supreme Court legalizes same-sex marriage"]. ''The Boston Globe''. 10. oktobar/listopad 2008. Preuzeto 26. novembra/studenog 2010. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 12. studenog/novembra. * 4. novembar/studeni – {{flagicon|Arizona}} {{flagicon|Florida}} {{flagicon|Kalifornija}} ({{flagicon|SAD}}) Usvojeni su amandmani na ustave američkih saveznih država [[Arizona|Arizone]], [[Florida|Floride]] i [[Kalifornija|Kalifornije]] kojim su zabranjeni istospolni brakovi; time je poništen zakon kojim su legalizirani istospolni brakovi u Kaliforniji. * 19. novembar/studeni - {{flagicon|Nepal}} Vrhovni sud u [[Nepal]]u odredio je da Vlada legalizira istospolne brakove. === 2009. === * '''1. april/travanj – {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Švedski]] parlament legalizirao istospolne brakove s 226 glasova za i 22 protiv.'''<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/7978495.stm "Sweden allows same-sex marriage"]. ''BBC News''. 2. april/travanj 2009. Preuzeto 20. februara/veljače 2012. {{eng icon}}</ref> * '''3. april/travanj – {{flagicon|Iowa}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud američke savezne države [[Iowa|Iowe]] legalizirao je istospolne brakove presudom u slučaju ''Varnum protiv Briena''.'''<ref>Osoblje ''Des Moines Registera'' (3. april/travanj 2009.). [http://www.desmoinesregister.com/article/20090403/NEWS/90403010 "Unanimous ruling: Iowa marriage no longer limited to one man, one woman"] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120629165642/http://www.desmoinesregister.com/article/20090403/NEWS/90403010 |date=2012-06-29 }}. ''Des Moines Register''. Preuzeto 3. aprila/travnja 2009. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 27. travnja/aprila. * '''7. april/travanj – {{flagicon|Vermont}} ({{flagicon|SAD}}) Američka savezna država [[Vermont]] je legalizirala istospolne brakove''' s 23 glasa za i 5 glasova protiv u Senatu te 100 glasova za i 49 protiv u Zastupničkom domu, preglasavajući tako odluku guvernera [[Jim Douglas|Jima Douglasa]] koji je dan ranije uložio veto na zakon.<ref>Gram, Dave (7. aprila/travnja 2009.). [http://www.huffingtonpost.com/2009/04/07/vermont-legalizes-gay-mar_n_184034.html "Vermont Legalizes Gay Marriage, Overrides Governor's Veto"]. ''Huffington Post''. Preuzeto 25. januara/siječnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. rujna/septembra. * 20. april/travanj - {{flagicon|Mađarska}} [[Mađarska|Mađarski]] parlament legalizirao je registrirana partnerstva sa 199 glasova za i 159 protiv.<ref>[http://www.ilga-europe.org/home/guide_europe/country_by_country/hungary/hungary_introduces_registered_partnership_for_same_sex_partners Hungary introduces registered partnership for same-sex partners] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140220103016/http://www.ilga-europe.org/home/guide_europe/country_by_country/hungary/hungary_introduces_registered_partnership_for_same_sex_partners |date=2014-02-20 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. srpnja/jula. * '''6. maj/svibanj – {{flagicon|Maine}} ({{flagicon|SAD}}) [[John Baldacci]], guverner američke savezne države [[Maine]], potpisom je potvrdio zakon o istospolnim brakovima.'''<ref>[http://www.maine.gov/tools/whatsnew/index.php?topic=Gov+News&id=72146&v=Article-2006 Governor Signs LD 1020, An Act to End Discrimination in Civil Marriage and Affirm Religious Freedom]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon je dan ranije odobrio Zastupnički dom (89 glasova za, 58 protiv), a 30. aprila/travnja ga je odobrio Senat (21 za, 14 protiv). Protivnici zakona organizirali su referendum koji se održao 3. studenog/novembra. * 18. maj/svibanj - {{flagicon|Washington}} ({{flagicon|SAD}}) [[Chris Gregoire]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Washington (savezna država)|Washington]], potpisao je zakon o registriranim partnerstvima zvan ''sve osim braka''.<ref>[http://apps.leg.wa.gov/billinfo/summary.aspx?bill=5688&year=2009 SB 5688 - 2009-10] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110630073044/http://apps.leg.wa.gov/billinfo/summary.aspx?bill=5688&year=2009 |date=2011-06-30 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> 10. ožujka/marta zakon je prošao u Senatu, a 15. travnja/aprila u Domu predstavnika. Unatoč tome, protivnici su organizirali referendum koji se održao 3. studenog/novembra. * 26. maj/svibanj - {{flagicon|Kalifornija}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud [[Kalifornija|Kalifornije]] podržao je ''Prijedlog br. 8'' (''Proposition 8''), zabranjujući Ustavom istospolne brakove, ali odredio je da prethodno sklopljeni brakovi ostaju važeći. * 31. maj/svibanj - {{flagicon|Nevada}} ({{flagicon|SAD}}) Skupština [[SAD|američke]] savezne države [[Nevada|Nevade]] je legalizirala domaćinska partnerstva s 28 glasova za i 14 protiv, nadglasavši tako veto guvernera [[Jim Gibbons|Jima Gibbonsa]]. Zakon je 30. svibnja/maja prošao u Senatu s 14 glasova za i 7 protiv. Zakon je stupio na snagu 1. listopada/oktobra. * '''3. jun/lipanj – {{flagicon|New Hampshire}} ({{flagicon|SAD}}) [[John Lynch]], guverner američke savezne države [[New Hampshire]], potpisom je potvrdio zakon o istospolnim brakovima''' pošto su ga odobrili Senat (14 glasova za, 10 protiv) i Zastupnički dom (198 za, 176 protiv).<ref>[http://www.reuters.com/article/domesticNews/idUSTRE5526NV20090603 "New Hampshire legalizes gay marriage"]. ''Reuters''. 3. juna/lipnja 2009. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2010. * 29. jun/lipanj - {{flagicon|Wisconsin}} ({{flagicon|SAD}}) [[Jim Doyle]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Wisconsin]], potpisao je zakon o registriranim partnerstvima. Prethodno je odobren 13. lipnja/juna u Skupštini s 50 glasova za i 48 protiv i 17. lipnja/juna u Senatu sa 17 glasova za i 16 protiv. Zakon je stupio na snagu 3. kolovoza/augusta. * 6. jul/srpanj - {{flagicon|Washington, D.C.}} ({{flagicon|SAD}}) [[Washington, DC]] počinje priznavati istospolne brakove sklopljene u drugim državama, iako takvi brakovi nisu mogući u samom Washingtonu. * 3. novembar/studeni – {{flagicon|Maine}} {{flagicon|Washington}} ({{flagicon|SAD}}) Građani američke savezne države [[Maine]] na referendumu su većinski glasovali protiv zakona o istospolnim brakovima<ref>[http://www.cnn.com/2009/POLITICS/11/04/maine.same.sex/index.html "Maine rejects same-sex marriage law"]. ''CNN''. 5. novembra/studenog 2009. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref>, dok su na referendumu u [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] građani podržali "sve izuzev samog braka" koji je stupio na snagu 3. prosinca/decembra.<ref>[http://vote.wa.gov/Elections/WEI/ResultsByCounty.aspx?ElectionID=32&RaceID=102369&CountyCode=%20&JurisdictionTypeID=-2&RaceTypeCode=M&ViewMode=Results vote.wa.gov] {{eng icon}}</ref> * 18. decembar/prosinac - {{flagicon|Austrija}} [[Austrija|Austrijsko]] Savezno vijeće (gornji dom) odobrio je zakon o registriranim partnerstvima s 44 glasa z i 8 protiv. Zakon je prethodno odobren 10. prosinca/decembra u Državnom vijeću (donji dom) sa 110 glasova za i 64 protiv. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2010. * '''18. decembar/prosinac – {{flagicon|Washington, D.C.}} ({{flagicon|SAD}}) [[Adrian Fenty]], gradonačelnik [[District of Columbia|Washingtona D.C.]], potpisom je potvrdio zakon o istospolnim brakovima.'''<ref>''The Christian Press'' (21. decembra/prosinca 2009.). [http://www.christianpost.com/article/20091221/d-c-mayor-signs-gay-marriage-bill/ "D.C. Mayor Signs Gay Marriage Bill"]. Preuzeto 22. decembra/prosinca 2009. {{eng icon}}</ref> Zakon je prethodno 15. decembra/prosinca odobrilo Vijeće D.C.-a (11 glasova za, 2 protiv).<ref>''The Washington Post'' (16. decembra/prosinca 2009.). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2009/12/15/AR2009121500945.html?hpid=moreheadlines "D.C. Council approves same-sex marriage bill"]. Preuzeto 22. decembra/prosinca 2009. {{eng icon}}</ref> Na snagu je stupio 3. ožujka/marta 2010. * 28. decembar/prosinac - {{flagicon|Argentina}} Prvi istospolni brak u [[Argentina|Argentini]] i [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]] sklopljen je u [[Ushuaia|Ushuaiji]] u provinciji [[Tierra del Fuego (provincija)|Tierra del Fuego]]. Par se planirao vjenčati u [[Buenos Aires]]u 1. prosinca/decembra nakon što je gradski sud presudio da bi trebali dobiti bračnu dozvolu, ali državni sudac blokirao je održavanje vjenčanja u Buenos Airesu. Par se uspješno vjenčao u Ushaiji zahvaljujući intervenciji guvernerke [[Fabiana Ríos|Fabiane Ríos]]. * '''29. decembar/prosinac – {{flagicon|Ciudad de Mexico}} ({{flagicon|Meksiko}}) [[Marcelo Ebrard]], guverner [[Ciudad de México|Grada Meksika]], je potpisom potvrdio zakon o istospolnim brakovima.'''<ref>Tracy Wilkinson (29. decembra/prosinca 2009.). [http://latimesblogs.latimes.com/laplaza/2009/12/gay-marriage-closer-to-reality-in-mexico.html "Gay marriage closer to reality in Mexico"]. ''Los Angeles Times''. Preuzeto 30. decembra/prosinca 2009. {{eng icon}}</ref> Zakon je najprije 21. decembra/prosinca odobrila Zakonodavna skupština (39 glasova za, 20 protiv). [[Građanska zajednica|Građanske zajednice]] su u Gradu Meksiku legalne od 2007. godine, no punopravni brak nije bio priznat.<ref>[https://web.archive.org/web/20091225172613/http://www.google.com/hostednews/ap/article/ALeqM5grJesfflOb0tjV_flyYRem81BVMwD9CNUCH00 "Mexico City 1st in region to approve gay marriage"]. ''Associated Press''. 21. decembra/prosinca 2009. Preuzeto 21. decembra/prosinca 2009. {{eng icon}}</ref> == 2010-e == === 2010. === * '''17. maj/svibanj – {{flagicon|Portugal}} [[Portugal]]ski predsjednik [[Aníbal Cavaco Silva]] potpisom je potvrdio zakon o istospolnim brakovima''', čime je Portugal postao šesta država u Europi i osma u svijetu koja je legalizirala istospolne brakove.<ref>[http://www.towleroad.com/2010/05/portugals-president-to-sign-samesex-marriage-into-law.html Portugal's President to Sign Same-Sex Marriage into Law] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140805184339/http://www.towleroad.com/2010/05/portugals-president-to-sign-samesex-marriage-into-law.html |date=2014-08-05 }}, ''towleroad.com''. Preuzeto 1. marta/ožujka 2012. {{eng icon}}</ref> Parlament te zemlje je prethodno potvrdio dotični zakon u njegovom drugom čitanju 11. februara/veljače.<ref>[http://m24digital.com/en/2010/02/12/gay-marriage-approved-by-the-portuguese-parliament/ Gay marriage approved by the Portuguese Parliament] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120723131649/http://m24digital.com/en/2010/02/12/gay-marriage-approved-by-the-portuguese-parliament/ |date=2012-07-23 }}. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 19. maj/svibanj - {{flagicon|Novi Južni Vels}} ({{flagicon|Australija}}) Zakon o registriranim partnerstvima dobio je kraljevski pristanak u [[Australija|australskoj]] saveznoj državi [[Novi Južni Vels]].<ref>[http://www.parliament.nsw.gov.au/prod/parlment/nswbills.nsf/7bd7da67ee5a02c5ca256e67000c8755/57f8af30e6a0d630ca25770d001af7dc?OpenDocument Relationships Register Bill 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121022222722/http://www.parliament.nsw.gov.au/prod/parlment/nswbills.nsf/7bd7da67ee5a02c5ca256e67000c8755/57f8af30e6a0d630ca25770d001af7dc?OpenDocument |date=2012-10-22 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je prethodno odobren 12. svibnja/maja u gornjem domu s 32 glasa za i 5 protiv, te 11. svibnja/maja u donjem domu sa 62 glasa za i 9 protiv. Zakon je stupio na snagu 1. srpnja/jula.<ref>[http://www.samesame.com.au/news/local/5577/NSW-couples-can-register-from-today.htm NSW couples can register from today] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120314125223/http://www.samesame.com.au/news/local/5577/NSW-couples-can-register-from-today.htm |date=2012-03-14 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * '''11. jun/lipanj – {{flagicon|Island}} [[Island]]ski [[Althing]] jednoglasno potvrđuje zakon kojim se legaliziraju istospolni brakovi''' (49 glasova za, nijedan protiv).<ref>[http://www.icenews.is/index.php/2010/06/28/new-gay-marriage-law-in-iceland-comes-into-force/ New gay marriage law in Iceland comes into force] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100630141012/http://www.icenews.is/index.php/2010/06/28/new-gay-marriage-law-in-iceland-comes-into-force/ |date=2010-06-30 }}. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 27. lipnja/juna. [[Datoteka:Enactment of the Egalitarian marriage law.jpg|thumb|250px||[[Argentina|Argentinska]] predsjednica, [[Cristina Fernández]], potpisuje zakon kojim se legaliziraju istospolni brakovi.]] * 19. jul/srpanj - {{flagicon|Irska}} [[Irska]] predsjednica [[Mary McAleese]] potpisala je zakon o građanskim partnerstvima. Prethodno je odobren 8. srpnja/jula u Seanadu s 48 glasova za i 4 protiv.<ref>[http://www.breakingnews.ie/ireland/civil-partnership-bill-passes-all-stages-464761.html Civil Partnership Bill passes all stages] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2011. * '''21. jul/srpanj – {{flagicon|Argentina}} [[Argentina|Argentinska]] predsjednica [[Cristina Fernández de Kirchner]] potpisom je potvrdila zakon o istospolnim brakovima.'''<ref>[http://www.foxnews.com/world/2010/07/21/law-legalizing-sex-marriage-argentina-takes-effect-president-signs-ceremony/ Law legalizing same-sex marriage in Argentina takes effect as president signs bill at ceremony]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon je prethodno potvrdio argentinski Senat 15. jula/srpnja (33 glasa za, 27 protiv)<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/10630683 Argentine Senate backs bill legalising gay marriage]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> i Zastupnički dom 5. maja/svibnja (125 za, 109 protiv).<ref>[http://momento24.com/en/2010/05/05/lower-house-approves-gay-marriage/ Lower House approves gay marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160213175622/http://momento24.com/en/2010/05/05/lower-house-approves-gay-marriage/ |date=2016-02-13 }}. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Prvi istospolni brak je sklopljen 30. jula/srpnja.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-10823279Argentine gay couple tie knot under new marriage law]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 4. august/kolovoz - {{flagicon|Kalifornija}} ({{flagicon|SAD}}) [[SAD|Američki]] Okružni sud [[Kalifornija|Sjeverne Kalifornije]] proglasio je Prijedlog br. 8 (Proposition 8), zabranu istospolnih brakova iz 2008., protuustavnom. Podržavatelji propozicije žalili su se Vrhovnom sudu koji je donio odluku 2013. * 5. august/kolovoz - {{flagicon|Ciudad de Mexico}} ({{flagicon|Meksiko}}) [[Meksiko|Meksički]] Vrhovni sud je s 8 glasova za i 2 protiv podržao ustavnost zakona o istospolnim brakovima u gradu [[Ciudad de Mexico|Mexicu]].<ref>[http://www.reuters.com/article/2010/08/05/us-mexico-gaymarraige-idUSTRE6745RD20100805 Mexico court upholds gay marriage law] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110320140734/http://www.reuters.com/article/2010/08/05/us-mexico-gaymarraige-idUSTRE6745RD20100805 |date=2011-03-20 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> 10. kolovoza/augusta s 9 glasova za i 2 protiv je također određeno da svaka 31 država Meksika mora priznati istospolne brakove sklopljene u drugim jurisdikcijama, a 16. kolovoza/augusta s 9 glasova za i 2 protiv je podržan zakon grada Mexica koji omogućuje istospolnim parovima koji sklope brak da usvajaju djecu.<ref>[http://edition.cnn.com/2010/WORLD/americas/08/16/mexico.gay.adoption/index.html Mexican high court upholds adoptions by same-sex couples] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160308002444/http://edition.cnn.com/2010/WORLD/americas/08/16/mexico.gay.adoption/index.html |date=2016-03-08 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> === 2011. === * 10. januar/siječanj - {{flagicon|Saskatchewan}} ({{flagicon|Kanada}}) Prizivni sud u [[Kanada|kanadskoj]] provinciji [[Saskatchewan]] donio je odluku da matičari ne smiju odbiti vjenčati istospolne parove na vjerskoj osnovi.<ref>[http://www.thestar.com/news/canada/2011/01/10/sask_gay_marriage_refusal_law_ruled_unconstitutional.html Sask. gay marriage refusal law ruled unconstitutional] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 31. januar/siječanj - {{flagicon|Illinois}} ({{flagicon|SAD}}) [[Pat Quinn]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Illinois]], potpisao je zakon o građanskim zajednicama. Zakon je prethodno odobren 1. prosinca/decembra u Senatu s 32 glasa za i 24 protiv,<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2010/12/01/illinois-civil-unions-bil_2_n_790595.html Illinois Civil Unions Bill Passes Senate, Gov. Quinn Will Sign Into Law] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> te 30. studenog/novembra u Predstavničkom domu sa 61 glasom za i 52 protiv.<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2010/11/30/illinois-civil-unions-bil_1_n_790147.html Illinois Civil Unions Bill Passes State House] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Na snagu je stupio 1. lipnja/juna.<ref>[http://www.christianpost.com/news/illinois-begins-issuing-civil-union-licenses-to-same-sex-couples-50729/ Illinois Gay Civil Unions Law Takes Effect; Mass Ceremonies Planned] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 23. februar/veljača - {{flagicon|Havaji}} ({{flagicon|SAD}}) [[Neil Abercrombie]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Havaji]], potpisao je zakon o građanskim zajednicama. Prethodno je odobren 16. veljače/februara u Senatu s 18 glasova za i 19 protiv,<ref>[http://www.washingtonblade.com/2011/02/16/hawaii-civil-unions-bill-advances-to-governor/ Hawaii civil unions bill advances to governor] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> te 11. veljače/februara u Predstavničkom domu s 31 glasom za i 19 protiv.<ref>[http://jurist.org/paperchase/2011/02/hawaii-house-passes-bill-recognizing-same-sex-civil-unions.php Hawaii House passes bill recognizing same-sex civil unions] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2012.<ref name="edition.cnn.com">[http://edition.cnn.com/2012/01/01/us/civil-unions/ Two more states allow same-sex civil unions] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 15. mart/ožujak - {{flagicon|otok Man}} [[otok Man]] legalizirao je građanska partnerstva.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-isle-of-man-12746993 Isle of Man gay couples get right to civil partnership] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{en icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 6. travnja/aprila. * 16. mart/ožujak - {{flagicon|Lihtenštajn}} [[Lihtenštajn]]ski Parlament odobrio je registrirana partnerstva s 24 glasa za i 0 protiv.<ref>[http://www.vaterland.li/index.cfm?source=lv&id=12784 Landtag einhellig für Partnerschaftsgesetz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201211732/http://www.vaterland.li/index.cfm?source=lv&id=12784 |date=2014-02-01 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{de icon}}</ref> Protivnici zakona organizirali su referendum koji se održao 19. lipnja/juna.<ref>[http://www.volksblatt.li/nachricht.aspx?id=34909&src=vb 68,8 % Ja-Stimmen für Partnerschaftsgesetz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171029064930/http://www.volksblatt.li/nachricht.aspx?id=34909&src=vb |date=2017-10-29 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{de icon}}</ref> * 5. maj/svibanj - {{flagicon|Brazil}} [[Brazil]]ski Vrhovni sud pravde jednoglasno je legalizirao građanske zajednice za istospolne parove.<ref>[http://g1.globo.com/brasil/noticia/2011/05/supremo-reconhece-uniao-estavel-de-homossexuais.html Supremo reconhece união estável de homossexuais] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{pt icon}}</ref> * 11. maj/svibanj - {{flagicon|Delaware}} ({{flagicon|SAD}}) [[Jack Markell]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Delaware]], potpisao je zakon o grđanskim zajednicama.<ref>[http://www.hrc.org/blog/entry/delaware-governor-signs-civil-union-bill-into-law Delaware Governer Sign Civil-Union Bill Into Law] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120724230723/http://www.hrc.org/blog/entry/delaware-governor-signs-civil-union-bill-into-law |date=2012-07-24 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Prethodno je odobren 14. travnja/aprila u Skupštini s 26 glasova za i 15 protiv,<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2011/04/15/delaware-same-sex-civil-union-law_n_849513.html Delaware Same-Sex Unions Law Heads To Governer For Signature] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> te 7. travnja/aprila u Senatu s 13 glasova za i 6 protiv.<ref>[http://www.advocate.com/news/daily-news/2011/04/07/delaware-senate-passes-civil-unions-bill Delaware Senate Passes Civil Unions Bill] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. siječnja/januara 2012.<ref name="edition.cnn.com"/> * 14. jun/lipnaj – {{flagicon|Francuska}} Francuski parlament je s 293 glasa protiv i 222 glasa za odbacio zakon o istospolnim brakovima koji je predložila opozicijska Socijalistička stranka.<ref>[http://www.france24.com/en/20110614-french-parliament-rejects-gay-marriage-bill-homosexuality "French parliament rejects same-sex marriage bill"]. Agence France-Presse. France 24. 14. juna/lipnja 2011. Preuzeto 8. februara/veljače 2012. {{eng icon}}</ref> * 19. jun/lipanj – {{flagicon|Lihtenštajn}} U [[Lihtenštajn]]u je na referendumu s 68,8 posto glasova za odobren zakon o registriranim partnerstvima nakon što su protivnici zakona bili podnijeli zahtjev za održavanje referenduma. Zakon je stupio na snagu 1. rujna/septembra. * '''24. jun/lipanj – {{flagicon|New York}} ({{flagicon|SAD}}) [[Andrew Cuomo]], guverner američke savezne države [[New York (savezna država)|New York]], potpisao je zakon o istospolnim brakovima.''' Zakon je dva sata prije toga potvrdio Senat (33 glasa za, 29 protiv), a 5. juna/lipnja Skupština (80 za, 63 protiv).<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2011/06/15/new-york-gay-marriage-state-assembly-approves-bill_n_877889.html New York Gay Marriage: State Assembly Approves Same-Sex Marriage Bill]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Na snagu je stupio 24. srpnja/jula. * 1. jul/srpanj – {{flagicon|Rhode Island}} ({{flagicon|SAD}}) Zakon o građanskim zajednicama u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Rhode Island]] stupio je na snagu. Guverner [[Lincoln Chafee]] postisao je zakon 2. jula/srpnja 2011., no zakon će se primjenjivati retroaktivno od 1. jula/srpnja 2011.<ref>[http://www.reuters.com/article/2011/07/02/us-gaymarriage-rhodeisland-idUSTRE7611JF20110702 Rhode Island governor signs gay civil union law despite doubts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130616192506/http://www.reuters.com/article/2011/07/02/us-gaymarriage-rhodeisland-idUSTRE7611JF20110702 |date=2013-06-16 }}. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon su prethodno usvojili Senat 29. juna/lipnja (21 glas za, 16 protiv)<ref>[http://www.nytimes.com/2011/06/30/us/30unions.html?_r=1 Rhode Island Lawmakers Approve Civil Unions]. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> i Skupština 20. maja/svibnja (62 za, 11 protiv).<ref>[http://jurist.org/paperchase/2011/05/rhode-island-house-approves-civil-union-bill.php Rhode Island House approves civil union bill]. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 12. jul/srpanj – {{flagicon|Jersey}} Zakon o građanskim partnerstvima jednoglasno usvojen u [[Jersey]]u.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-jersey-14126084 Jersey States approves civil partnerships]. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Na snagu je stupio 2. travnja/aprila 2012. * 26. jul/srpanj – {{flagicon|Kolumbija}} [[Kolumbija|Kolumbijski]] Ustavni sud je naložio kolumbijskom Kongresu da donese zakon kojim će se istospolnim parovima dati puna bračna prava. Najavljena su četiri prijedloga zakona od kojih dva izričito koriste riječ "brak", a ostala dva koriste izraz "punopravna građanska zajednica". Sud je također ustanovio da istospolni parovi u dugotrajnim vezama čine obitelj, te da ih stoga treba štititi.<ref>[http://www.colombiadiversa-blog.org/2011/10/m-word.html "The 'M' Word"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120714035719/http://www.colombiadiversa-blog.org/2011/10/m-word.html |date=2012-07-14 }}. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * '''1. august/kolovoz – {{flagicon|SAD}} Pleme [[Suquamish]] iz [[SAD|američke]] savezne države Washington je ''de facto'' legaliziralo istospolne brakove za svoje članove.'''<ref>[http://alexorue.tumblr.com/post/8558330288/same-sex-marriage-becomes-legal-in-washington-at "Same-Sex Marriage Becomes Legal in Washington (at Least One Part)"]. Alex R. Orue. 6. augusta/kolovoza 2011. Preuzeto 18. septembra/rujna 2011. {{eng icon}}</ref> * 9. august/kolovoz – {{flagicon|Čile}} [[Čile]]anski predsjednik [[Sebastián Piñera]] je predstavio zakon o građanskim zajednicama.<ref>[http://latercera.com/noticia/politica/2011/08/674-385194-9-presidente-pinera-firma-proyecto-que-regula-uniones-de-hecho-hetero-y.shtml "Presidente Piñera firma proyecto que regula uniones de hecho hetero y homosexuales"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130721115808/http://www.latercera.com/noticia/politica/2011/08/674-385194-9-presidente-pinera-firma-proyecto-que-regula-uniones-de-hecho-hetero-y.shtml |date=2013-07-21 }}. ''La Tercera''. 19. juna/lipnja 2011. Preuzeto 8. februara/veljače 2012. {{spa icon}}</ref> * 25. oktobar/listopad – {{flagicon|Brazil}} [[Brazil]]ski Vrhovni sud pravde je presudio da se dvije žene mogu zakonski vjenčati.<ref>''Chicago Sun-Times''. [http://www.suntimes.com/news/world/8419812-418/brazil-appellate-court-says-gay-marriage-is-legal.html http://www.suntimes.com/news/world/8419812-418/brazil-appellate-court-says-gay-marriage-is-legal.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130107104723/http://www.suntimes.com/news/world/8419812-418/brazil-appellate-court-says-gay-marriage-is-legal.html |date=2013-01-07 }}. 25. novembra/studenog 2011. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 28. novembar/studeni – {{flagicon|Quintana Roo}} ({{flagicon|Meksiko}}) Obavljeno je prvo istospolno vjenčanje u [[Meksiko|meksičkoj]] saveznoj državi [[Quintana Roo|Quintani Roo]], u gradu [[Kantunilkin]]u, budući da u bračnim zakonima te države nigdje nisu navedeni spolni ili rodni uvjeti za sklapanje braka.<ref>[http://mexico.cnn.com/nacional/2011/12/02/los-matrimonios-del-mismo-sexo-despiertan-polemica-en-quintana-roo Dos matrimonios homosexuales se casaron en un municipio conservador]. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{spa icon}}</ref> * 30. novembar/studeni – {{flagicon|Queensland}} ({{flagicon|Australija}}) Parlament [[Australija|australske]] savezne države [[Queensland]]a donio je zakon o građanskim partnerstvima (47 glasova za, 40 protiv).<ref>[http://www.heraldsun.com.au/news/breaking-news/same-sex-civil-unions-passed-in-queensland/story-e6frf7jx-1226210766903 Same sex civil unions passed in Queensland]. Preuzeto 20. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 23. veljače/februara 2012. * '''7. decembra/prosinca - {{flagicon|Alagoas}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud pravde [[brazil]]ske savezne države [[Alagoas]] proširio je brakove na istospolne parove.'''<ref>[http://acapa.virgula.uol.com.br/politica/alagoas-regulamenta-o-casamento-civil-entre-gays-em-todos-os-cartorios-do-estado/2/14/15493 Alagoas regulamenta o casamento civil entre gays em todos os cartórios do estado] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222012447/http://acapa.virgula.uol.com.br/politica/alagoas-regulamenta-o-casamento-civil-entre-gays-em-todos-os-cartorios-do-estado/2/14/15493 |date=2014-02-22 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{pt icon}}</ref><ref>[http://www.jusbrasil.com.br/diarios/32979605/djal-jurisdicional-e-administrativo-07-12-2011-pg-46 Provimento nº 40, de 06 de Dezembro de 2011] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{pt icon}}</ref> === 2012. === * '''13. februar/veljača – {{flagicon|Washington}} ({{flagicon|SAD}}) [[Chris Gregoire]], guverner [[SAD|američke]] [[savezna država|savezne države]] [[Washington (savezna država)|Washington]], potpisao je zakon o istospolnim brakovima.''' Zakon je prethodno potvrdio Zastupnički dom 8. februara/veljače (55 glasova za, 43 protiv)<ref>Garber, Andrew (8. februara/veljače 2012.). [http://seattletimes.nwsource.com/html/localnews/2017459861_gaymarriage09m.html "Gay-marriage bill passes House, awaits Gregoire's signature"]. ''The Seattle Times''. Preuzeto 8. februara/veljače 2012. {{eng icon}}</ref> i Senat 1. februara/veljače.<ref>Yardley, William (1. februara/veljače 2012). [http://www.nytimes.com/2012/02/02/us/washington-state-senate-passes-gay-marriage-bill.html?_r=1&hp "Washington State Senate Passes Gay Marriage Bill"]. ''The New York Times''. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Protivnici zakona organizirali su referendum koji se održao 6. studenog/novembra. * 17. februar/veljača – {{flagicon|Kalifornija}} ({{flagicon|SAD}}) Tročlani sudački odbor Devetog prizivnog okruga proglasio je (s 2 glasa za i 1 protiv) zabranu sklapanja istospolnih brakova u [[Kalifornija|Kaliforniji]] neustavnom.<ref>[http://news.yahoo.com/blogs/lookout/court-overturns-prop-8-california-says-state-t-181451250.html "Prop. 8 overturned in California, court says state can’t ban gay marriage"], 7. februara/veljače 2012. Preuzeto 17. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 22. februar/veljača – {{flagicon|SAD}} U slučaju ''Golinski v. Office of Personnel Management'' još jedan američki okružni sud proglasio je 3. odsjek [[DOMA]]-e neustavnim.<ref>''MetroWeekly'': Chris Geidner, [http://www.metroweekly.com/poliglot/2012/02/domas-federal-definition-of-ma.html "DOMA's Federal Definition of Marriage Unconstitutional, Judge Rules in Golinski Case"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120223010011/http://www.metroweekly.com/poliglot/2012/02/domas-federal-definition-of-ma.html |date=2012-02-23 }}, 22. februara/veljače 2012. Preuzeto 22. februara/veljače 2012. {{eng icon}}</ref> * '''1. mart/ožujak – {{flagicon|Maryland}} ({{flagicon|SAD}}) [[Martin O'Malley]], guverner [[SAD|američke]] [[savezna država|savezne države]] [[Maryland]], svojim je potpisom potvrdio zakon o istospolnim brakovima, čime su istospolni brakovi u [[Maryland]]u postali legalni.'''<ref>[http://www.cnn.com/2012/03/01/us/maryland-same-sex-marriage/index.html?eref=rss_topstories&utm_source=feedburner&utm_medium=feed&utm_campaign=Feed%3A+rss%2Fcnn_topstories+%28RSS%3A+Top+Stories%29 Maryland governor to sign same-sex marriage bill]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon je prethodno potvrdio Senat 23. februara/veljače (25 glasova za, 22 protiv)<ref>[http://www.washingtonpost.com/blogs/maryland-politics/post/same-sex-marriage-bill-approved-by-maryland-senate/2012/02/23/gIQAupqSWR_blog.html Same-sex marriage bill approved by Maryland Senate], ''The Washington Post''. Preuzeto 23. februara/veljače 2012. {{eng icon}}</ref> i Zastupnički dom 17. februara/veljače (72 glasa za, 67 protiv).<ref>[http://www.washingtonblade.com/2012/02/17/breaking-md-house-passes-marriage/ Breaking: MD House Passes Marriage], ''The Washington Blade''. Preuzeto 17. februara/veljače 2012. {{eng icon}}</ref> Protivnici su počeli skupljati potpise za referendum na kojem bi se građani izjasnili o dotičnom zakonu paralelno s predsjedničkim izborima u novembru/studenom 2012. Zakon je stupio na snagu 1. januara/siječnja 2013.<ref>[http://thinkprogress.org/lgbt/2012/02/28/434208/maryland-marriage-equality-opponents-file-referendum-paperwork/ Maryland Marriage Equality Opponents File Referendum Paperwork], ''ThinkProgress.org''. Preuzeto 1. marta/ožujka 2012. {{eng icon}}</ref> * 14. mart/ožujak – {{flagicon|Švicarska}} Gornji dom [[Švicarska|švicarskog]] parlamenta potvrdio je zakon kojim se istospolnim parovima odobrava usvajanje djece s 21 glasom za i 19 glasova protiv. Zakon se sada prosljeđuje u donji dom parlamenta na usvajanje.<ref>[http://www.thelocal.ch/2849/20120315/ Swiss edge closer to gay adoption]. Preuzeto 17. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Registrirana partnerstva su u toj državi legalna od 2007. * 8. maj/svibanj – {{flagicon|Sjeverna Karolina}} ({{flagicon|SAD}}) Glasači u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] na referendumu su glasovali za ustavni amandman kojim se u njihovoj saveznoj državi zabranjuju istospolni brakovi i građanske zajednice.<ref>[http://wtvr.com/2012/05/08/north-carolina-passes-same-sex-marriage-amendment-one/ http://wtvr.com/2012/05/08/north-carolina-passes-same-sex-marriage-amendment-one/]. Preuzeto 17. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 9. maj/svibanj – {{flagicon|SAD}} [[Barack Obama]] je prvi američki predsjednik koji je za vrijeme mandata javno dao podršku istospolnim brakovima.<ref>O'Brien, Michael (9. maja/svibnja 2012.). [http://firstread.msnbc.msn.com/_news/2012/05/09/11621156-obama-i-think-same-sex-couples-should-be-able-to-get-married?lite "Obama: 'I think same sex couples should be able to get married'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120510060229/http://firstread.msnbc.msn.com/_news/2012/05/09/11621156-obama-i-think-same-sex-couples-should-be-able-to-get-married?lite |date=2012-05-10 }}. MSNBC. Preuzeto 9. maja/svibnja 2012. {{eng icon}}</ref><ref>Jackie Calmes i Peter Baker (9. maja/svibnja 2012.). [http://www.nytimes.com/2012/05/10/us/politics/obama-says-same-sex-marriage-should-be-legal.html?hp Obama Says Same-Sex Marriage Should Be Legal]. ''nytimes.com''. Preuzeto 9. maja/svibnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 14. maj/svibanj – {{flagicon|Rhode Island}} ({{flagicon|SAD}}) [[Lincoln Chafee]], guverner [[SAD|američke]] [[savezna država|savezne države]] [[Rhode Island]], potpisao je izvršnu zapovijed kojom agencijama te savezne države nalaže da istospolne brakove sklopljene izvan Rhode Islanda tretiraju jednako pred zakonom.<ref>Niedowski, Erika (14. maja/svibnja 2012.). [http://www.huffingtonpost.com/2012/05/14/ri-gay-marriage-lincoln-chafee_n_1515725.html?ref=gay-voices&ir=Gay%20Voices "Lincoln Chafee, Rhode Island Governor, Declares State Will Recognize Out-Of-State Gay Marriages"]. ''The Huffington Post''. huffingtonpost.com. Preuzeto 14. maja/svibnja 2012. {{eng icon}}</ref><ref>Anderson-Minshall, Diane (14. maja/svibnja 2012.). [http://www.advocate.com/politics/marriage-equality/2012/05/14/rhode-island-will-recognize-same-sex-marriages-other-states "Rhode Island Will Recognize Same-Sex Marriages From Other States"]. ''The Advocate''. advocate.com. Preuzeto 14. maja/svibnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 22. maj/svibanj – {{flagicon|SAD}} [[SAD|Američka]] okružna sutkinja [[Claudia Wilken]] proglasila je [[DOMA]]-u (''Defense of Marriage Act'', "Zakon za obranu braka") neustavnom.<ref>Geidner, Chris (25. maja/svibnja 2012.). [http://www.metroweekly.com/poliglot/2012/05/on-thursday-evening-a-federal.html "Federal Judge Rules DOMA, Tax Code Force Unconstitutional Treatment For Same-Sex Couples"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120525155710/http://www.metroweekly.com/poliglot/2012/05/on-thursday-evening-a-federal.html |date=2012-05-25 }}. ''metroweekly.com''. Preuzeto 1. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * 31. maj/svibanj – {{flagicon|SAD}} [[SAD|Američki]] savezni prizivni sud Prvog okruga proglasio je [[DOMA]]-u (''Defense of Marriage Act'', "Zakon za obranu braka") neustavnom u objedinjenom procesu dvaju slučajeva, ''Gill v. Office of Personnel Management'' i ''Massachusetts v. United States Department of Health and Human Services''.<ref>Bolcer, Julie (31. maja/svibnja 2012.). [http://www.advocate.com/politics/marriage-equality/2012/05/31/appeals-court-rules-doma-unconstitutional "DOMA Challenge Moves Toward Supreme Court"]. ''The Advocate''. Preuzeto 1. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> * '''7. jun/lipanj – {{flagicon|Danska}} [[Danska|Danski]] parlament je donio zakon o istospolnim brakovima''' s 85 glasova za i 24 protiv, čime je Danska postala osma država u [[Europa|Europi]] i jedanaesta u svijetu koja je legalizirala istospolne brakove.<ref>[http://www.pinknews.co.uk/2012/06/07/danish-parliament-approves-equal-marriage-laws-for-gay-couples/ Danish parliament approves equal marriage laws]. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 15. lipnja/juna. * 10. jun/lipanj – {{flagicon|Urugvaj}} Sud u [[Urugvaj]]u proglasio je validnim brak jednog istospolnog para koji je sklopljen u inozemstvu, čime je taj brak postao prvi legalni istospolni brak u toj zemlji.<ref>Vidi: * [http://www.elpais.com.uy/120609/pnacio-645421/politica/por-primera-vez-justicia-uruguaya-reconoce-matrimonio-homosexual/#comforms Por primera vez Justicia uruguaya reconoce matrimonio homosexual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120610064638/http://www.elpais.com.uy/120609/pnacio-645421/politica/por-primera-vez-justicia-uruguaya-reconoce-matrimonio-homosexual/#comforms |date=2012-06-10 }}. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{es icon}} * [http://www.ontopmag.com/article.aspx?id=12076&MediaType=1&Category=24 Uruguay Recognizes Marriage Of Gay Couple] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150627071914/http://www.ontopmag.com/article.aspx?id=12076&MediaType=1&Category=24 |date=2015-06-27 }}. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}} * [http://www.ontopmag.com/article.aspx?id=12106&MediaType=1&Category=24 Uruguay To Consider Gay Marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520194548/http://www.ontopmag.com/article.aspx?id=12106&MediaType=1&Category=24 |date=2013-05-20 }}. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{eng icon}}</ref> Sudac je u presudi također rekao da lokalni zakoni već dopuštaju istospolne brakove, čak i ako to u njima ne piše doslovno, te da Urugvajci koji se vjenčaju u inozemstvu sada mogu otići na sud kako bi im se priznao njihov brak.<ref>[http://www.elobservador.com.uy/noticia/225858/jueza-afirmo-que-la-ley-ya-habilita-el-matrimonio-homosexual/ Jueza afirmó que la ley ya habilita el matrimonio homosexual] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130510202437/http://www.elobservador.com.uy/noticia/225858/jueza-afirmo-que-la-ley-ya-habilita-el-matrimonio-homosexual/ |date=2013-05-10 }}. Preuzeto 16. juna/lipnja 2012. {{spa icon}}</ref> * '''5. jul/srpanj – {{flagicon|Sergipe}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud u [[brazil]]skoj saveznoj državi [[Sergipe]] izdao je "Provimento no 06/2012" kojim se regulira istospolni brak u toj državi.'''<ref>[http://www.tjse.jus.br/corregedoria/documentos/publicacoes/provimentos/2012/provimento-062012.pdf "U Sergipeu omogućen brak gay parovima"](5. jula/srpnja 2012.). Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * 25. jul/srpanj – {{flagicon|Škotska}} ({{flagicon|UK}}) [[Škotska]] vlada objavila da do kraja 2015. namjerava predložiti zakon kojim bi se legalizirali istospolni brakovi.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-scotland-politics-18981287 "Gay marriage to be introduced in Scotland"]. ''BBC News'', 25. jula/srpnja 2012. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> * '''15. august/kolovoz – {{flagicon|Espírito Santo}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud [[brazil]]ske savezne države [[Espírito Santo]] izdao je okružnicu u kojoj stoji da se svi građanski registri (matični uredi) te države prema istospolnom braku moraju odnositi na isti način kako prema braku osoba različitog spola.'''<ref>[http://www.cgj.es.gov.br/arquivos/normasinternas/oficioscirculares/2012/Oficio_Circular_59-2012.pdf "Legalizacija gay brakova u saveznoj državi Espírito Santo"](15. augusta/kolovoza 2012.). Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''10. oktobar/listopad – {{flagicon|Bahia}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud [[brazil]]ske savezne države [[Bahia]] proširio je definiciju braka tako da ona obuhvaća istospolne parove.''' Presuda je stupila na snagu 26. novembra/studenog.<ref>[http://www5.tjba.jus.br/corregedoria/index.php?option=com_content&view=article&id=420:uniaohomoafetiva&catid=31:noticias&Itemid=142 "Provimento Conjunto trata de união homoafetiva"], ''Tribunal de Justiça do Estado da Bahia'' (službena stranica vrhovnog suda države Bahia). Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref><ref>[http://www.brasil247.com/pt/247/bahia247/86361/Bahia-j%C3%A1-pode-oficializar-casamento-homoafetivo.htm "Bahia já pode oficializar casamento homoafetivo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180915165830/https://www.brasil247.com/pt/247/bahia247/86361/Bahia-j%C3%A1-pode-oficializar-casamento-homoafetivo.htm |date=2018-09-15 }}. ''Bahia24/7'', 27. novembra/studenog 2012. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''10. oktobar/listopad - {{flagicon|Nizozemska}} Istospolni brakovi legalizirani su u [[Karipska Nizozemska|Karipskoj Nizozemskoj]] nakon što je Nizozemski parlament odobrio zakon koji proširuje istospolne brakove na tu regiju.'''<ref>[http://wetten.overheid.nl/BWBR0028743/volledig/geldigheidsdatum_12-10-2012#Boek1_Titel5 Burgerlijk Wetboek BES Boek 1] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{nl icon}}</ref> Prvi istospolni brak sklopljen je na [[Saba|Sabi]] 4. prosinca/decembra 2012. između Nizozemca i Venezuelanca koji žive u [[Aruba|Arubi]]. * '''6. novembar/studeni – {{flagicon|Maine}} {{flagicon|Maryland}} {{flagicon|Washington}} ({{flagicon|SAD}}) Birači u [[SAD|američkim]] saveznim državama [[Maine]], [[Maryland]] i [[Washington (savezna država)|Washington]] na referendumima su odobrili istospolne brakove i time postale prve američke savezne države koje su referendumom legalizirale istospolne brakove''',<ref>[http://www.seattlepi.com/local/article/Dec-6-Gay-marriage-s-history-making-day-4017702.php "Dec. 6: Gay marriage's history-making day"], 7. novembra/studenog 2012. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> dok su birači u saveznoj državi [[Minnesota|Minnesoti]] postali prvi koji su na referendumu odbacili [[ustavni amandman]] kojim se htjelo zabraniti istospolne brakove u toj državi.<ref>[https://secure.forumcomm.com/?publisher_ID=36&article_id=249158&CFID=467537671&CFTOKEN=20352029 "Minnesota voters reject marriage amendment"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130121150702/https://secure.forumcomm.com/?publisher_ID=36&article_id=249158&CFID=419447960&CFTOKEN=48282298 |date=2013-01-21 }}, ''Duluth News Tribune'', 7. novembra/studenog 2012. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakoni o istospolnim brakovima su stupili na snagu 6. decembra/prosinca 2012. u Washingtonu, 29. decembra/prosinca 2012. u Maineu i 1. januara/siječnja 2013. u Marylandu.<ref>[http://www.advocate.com/politics/marriage-equality/2013/01/01/maryland-rings-new-year-marriage-equality "Maryland Rings in New Year With Marriage Equality"]. 1. januara/siječnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> * '''1. decembar/prosinac – {{flagicon|Federalni distrikt Brazila}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud za javne registre [[brazil]]skog Saveznog Distrikta (DF) presudio je da, i to odmah po donošenju ove presude, dozvole za sklapanje braka istospolnim parovima moraju biti odobrene bez intervencije sudaca, čime su efektivno legalizirani istospolni brakovi na teritoriju brazilskog glavnog grada.'''<ref>Soraya Sobreira (1. decembar/prosinac 2012.). [http://www.jornaldebrasilia.com.br/site/noticia.php?id=436132 "Para a lei, já não há mais diferença"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130601110705/http://www.jornaldebrasilia.com.br/site/noticia.php?id=436132 |date=2013-06-01 }}. ''Journal de Brasilia''. Preuzeto 18. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * 5. decembar/prosinac – {{flagicon|Oaxaca}} ({{flagicon|Meksiko}}) [[Meksiko|Meksički]] Vrhovni sud jednoglasno je proglasio zabranu istospolnih brakova u južnoj saveznoj državi [[Oaxaca]] neustavnom, što utire put legalizaciji istospolnih brakova na nacionalnom nivou.<ref>Brydum, Sunnivie. [http://www.advocate.com/politics/marriage-equality/2012/12/05/mexico-supreme-court-strikes-down-marriage-ban "Mexico Supreme Court Strikes Down Marriage Ban"]. Advocate.com. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013..</ref> Istospolni brakovi su već legalni u meksičkoj saveznoj državi [[Quintana Roo]] i [[Mexico City|Gradu Meksiku]]. * '''15. decembar/prosinac – {{flagicon|Piauí}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud [[brazil]]ske savezne države [[Piauí]] izmijenio je propise o braku tako da oni sada uključuju istospolne parove.'''<ref>[http://www.tjpi.jus.br/site/uploads/diario/dj121217.pdf "provimento N° 24/2012 – CGJ/PI"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160920021242/http://www.tjpi.jus.br/site/uploads/diario/dj121217.pdf |date=2016-09-20 }}. ''Piauí, Diário da Justiça'', 17. decembra/prosinca 2012., str. 2. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''18. decembar/prosinac – {{flagicon|São Paulo}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud [[brazil]]ske savezne države [[São Paulo]] naložio je da se istospolnim parovima izdaju dozvole za sklapanje braka.'''<ref>[http://g1.globo.com/sao-paulo/noticia/2012/12/tribunal-divulga-norma-que-regulamenta-casamento-gay-em-sp.html "Tribunal divulga norma que regulamenta casamento gay em SP"]. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> Istospolni brak je prije ove presude već bilo moguće sklopiti u šest drugih brazilskih saveznih država i Saveznom Distriktu te države. Presuda je stupila na snagu 1. marta/ožujka 2013.<ref>[http://www1.folha.uol.com.br/cotidiano/1238924-norma-facilita-que-casais-gays-oficializem-casamento-civil-em-sp.shtml "Norma facilita que casais gays oficializem casamento civil em SP"]. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> === 2013. === [[Datoteka:Vote solennel loi mariage 23042013 14.jpg|thumb|350px|Francuska Narodna skupština dala je finalno odobrenje zakona o istospolnim brakovima s 331 glasom za i 225 glasova protiv.]] * '''7. mart/ožujak – {{flagicon|Ceará}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud [[brazil]]ske savezne države [[Ceará]] presudio je da su od 15. marta/ožujka nadalje notari u toj saveznoj državi obvezni vjenčavati istospolne parove.'''<ref>[http://www.paroutudo.com/2013/03/08/casamento-gay-passa-a-valer-no-ceara Casamento gay em CE]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, 8. marta/ožujka 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''9. mart/ožujak – {{flagicon|SAD}} Pleme [[Pokagon Band of Potawatomi Indians]] objavilo je priznavanje istospolnih brakova koji bi stupili na snagu 60 dana kasnije 8. svibnja/maja.'''<ref>[http://www.pokagonband-nsn.gov/sites/default/files/assets/group/tribal-council/form/2013/marriage-code-3-9-13-1369-1173.pdf Pokagon Band of Potawatomi Indians Marriage Code] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170130211453/http://www.pokagonband-nsn.gov/sites/default/files/assets/group/tribal-council/form/2013/marriage-code-3-9-13-1369-1173.pdf |date=2017-01-30 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 21. mart/ožujak – {{flagicon|Colorado}} ({{flagicon|SAD}}) [[John Hickenlooper]], guverner američke savezne države [[Colorado]], potpisao je zakon o građanskim zajednicama.<ref>Reuters. [http://www.reuters.com/article/2013/03/21/us-usa-gaymarriage-colorado-idUSBRE92K1BJ20130321 Colorado governor signs law to allow same-sex civil unions] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130325071046/http://www.reuters.com/article/2013/03/21/us-usa-gaymarriage-colorado-idUSBRE92K1BJ20130321 |date=2013-03-25 }}. 21. marta/ožujka 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon su prethodno odobrili Zastupnički dom 12. marta/ožujka (39 glasova za, 26 protiv)<ref>[http://www.denverpost.com/breakingnews/ci_22771900/at-least-2-republicans-will-vote-civil-unions Colorado House passes civil unions, but fans note marriage is equality]. ''The Denver Post'', 12. marta/ožujka 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> i Senat te savezne države 11. februara/veljače (21 za, 14 protiv).<ref>[http://www.denverpost.com/breakingnews/ci_22564850/colorado-senate-take-official-vote-civil-unions-bill Civil-unions bill passes Colorado Senate 21-14]. ''The Denver Post'', 11. februara/veljače 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. maja/svibnja. * 22. mart/ožujak – {{flagicon|Njemačka}} [[Njemačka|Njemački]] [[Bundesrat]] je usvojio inicijativu na državnom nivou kojom bi se omogućio brak istospolnim parovima. Prijedlog zakona je proslijeđen [[Bundestag]]u u kojem je identičan prijedlog zakona odbijen 2012. godine. Ovaj zakon je predložilo 5 njemačkih saveznih država.<ref>[http://www.queer.de/detail.php?article_id=18841 Bundesrat stimmt für Ehe-Öffnung], ''Queer.de'', 22. marta/ožujka 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{de icon}}</ref> * '''25. mart/ožujak – {{flagicon|SAD}} Potpisom poglavice plemena Little Traverse Bay Bands of Odawa Indians u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Michigan]] amandman o istospolnim brakovima''', koji je 3. marta/ožujka prethodno odobrilo plemensko vijeće s 5 glasova za i 4 glasa protiv,<ref>[http://www.petoskeynews.com/charlevoix/news/pnr-odawa-tribal-chair-will-sign-statute-recognizing-gay-marriage-20130308,0,5512749.story Odawa tribal chair will sign statute recognizing gay marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130619014838/http://www.petoskeynews.com/charlevoix/news/pnr-odawa-tribal-chair-will-sign-statute-recognizing-gay-marriage-20130308,0,5512749.story |date=2013-06-19 }}. petoskeynews.com, 8. marta/ožujka 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> stupio je na snagu.<ref>[http://www.petoskeynews.com/news/breaking/pnr-odawa-tribe-becomes-third-in-nation-to-allow-gay-marriage-marries-first-couple-20130315,0,1861017.story Odawa tribe becomes third in nation to allow gay marriage; marries first couple] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921054648/http://www.petoskeynews.com/news/breaking/pnr-odawa-tribe-becomes-third-in-nation-to-allow-gay-marriage-marries-first-couple-20130315,0,1861017.story |date=2013-09-21 }}. petoskeynews.com, 14. marta/ožujka 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> * '''26. mart/ožujak – {{flagicon|Paraná}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud u [[brazil]]skoj saveznoj državi [[Paraná (država)]] legalizirao je istospolne brakove na teritoriju te države.'''<ref>[http://www.luizmodesto.com.br/justica-do-parana-autoriza-casamento-homoafetivo-cartorios-ja-estao-cientes-e-nao-podem-se-negar-a-realizar-unioes/ Justiça do Paraná autoriza casamentos homoafetivos. Cartórios já estão cientes e não podem se negar a realizar uniões.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130606080628/http://www.luizmodesto.com.br/justica-do-parana-autoriza-casamento-homoafetivo-cartorios-ja-estao-cientes-e-nao-podem-se-negar-a-realizar-unioes/ |date=2013-06-06 }} 2. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''2. april/travanj – {{flagicon|Mato Grosso do Sul}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud u [[brazil]]skoj saveznoj državi [[Mato Grosso do Sul]] legalizirao je istospolne brakove na teritoriju te države.''' * '''10. april/travanj – {{flagicon|Urugvaj}} Zastupnički dom [[urugvaj]]skog parlamenta legalizirao je istospolne brakove sa 71 glasom za (od 92) na drugom čitanju''',<ref>[http://www.elpais.com.uy/informacion/votacion-de-matrimonio-igualitario-empezo-con-polemica-por-bandera.html Se aprobó matrimonio igualitario] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130429042212/http://www.elpais.com.uy/informacion/votacion-de-matrimonio-igualitario-empezo-con-polemica-por-bandera.html |date=2013-04-29 }}. 11. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{es icon}}</ref> pa je time Urugvaj nakon [[Argentina|Argentine]] postao druga [[Latinska Amerika|latinoamerička]] država koja je legalizirala istospolne brakove. Zakon je prethodno 2. aprila/travnja usvojio Senat s 23 glasa za i 8 glasova protiv.<ref>[http://www.elpais.com.uy/130402/ultmo-706596/ultimomomento/senado-aprobo-ley-de-matrimonio-igualitario-23-a-favor-8-en-contra/ Senado aprobó ley de matrimonio igualitario: 23 a favor, 8 en contra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130405071836/http://www.elpais.com.uy/130402/ultmo-706596/ultimomomento/senado-aprobo-ley-de-matrimonio-igualitario-23-a-favor-8-en-contra/ |date=2013-04-05 }}. ''El Pais'', 2. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{es icon}}</ref> Urugvajski predsjednik je zakon potpisao 3. maja/svibnja 2013.<ref>[http://www.elpais.com.uy/informacion/desde-el-22-de-julio-se-podran-celebrar-matrimonios-gay.html Desde el 1° de agosto se podrán celebrar matrimonios gay] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130629072133/http://www.elpais.com.uy/informacion/desde-el-22-de-julio-se-podran-celebrar-matrimonios-gay.html |date=2013-06-29 }}. ''El Pais'', 6. maja/svibnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{es icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. augusta/kolovoza 2013. Time je Urugvaj postala četrnaesta država na svijetu koja je legalizirala istospolne brakove. * 14. april/travanj – {{flagicon|Irska}} [[Irska Ustavna konvencija]], čije je zaduženje da irskoj vladi daje prijedloge za promjenu ustava te države, nadmoćno (79%) glasuje za promjenu irskog ustava kako bi se dozvolili istospolni brakovi.<ref>[http://www.irishtimes.com/news/social-affairs/constitutional-convention-backs-extension-of-marriage-rights-to-same-sex-couples-1.1359910 Constitutional convention backs extension of marriage rights to same-sex couples]. ''Irish Times'', 15. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Irska vlada će u roku od četiri mjeseca reagirati na ovu odluku. * '''17. april/travanj – {{flagicon|Novi Zeland}} Parlament [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] legalizirao istospolne brakove sa 77 glasova za i 44 glasa protiv na trećem čitanju prijedloga zakona''',<ref>Naomi Tajitsu, [http://www.reuters.com/article/2013/04/17/us-newzealand-gay-idUSBRE93G09P20130417 Cheers, applause as New Zealand legalizes same-sex marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130418064754/http://www.reuters.com/article/2013/04/17/us-newzealand-gay-idUSBRE93G09P20130417 |date=2013-04-18 }}, 17. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref><ref>Isaac Davison, [http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1&objectid=10878200 Same-sex marriage law passed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111111081401/http://www.nzherald.co.nz/nz/news/article.cfm?c_id=1 |date=2011-11-11 }}, 17. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> čime je Novi Zeland postao prva država u [[Oceanija|Oceaniji]] koja je legalizirala istospolne brakove. Prijedlog zakona je dobio [[kraljevski pristanak]] dva dana nakon toga.<ref>[http://www.radionz.co.nz/news/national/133170/marriage-legislation-becomes-law Marriage legislation becomes law]. ''Radio New Zealand'', 21. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 19. augusta/kolovoza 2013., čime je Novi Zeland postatala petnaesta država na svijetu koja je legalizirala istospolne brakove. * 17. april/travanj – {{flagicon|Rio de Janeiro}} ({{flagicon|Brazil}}) Glavni sudac [[brazil]]ske savezne države [[Rio de Janeiro]], Valmir de Oliveira Silva, ovlastio je suce u toj državi da obavljaju istospolna vjenčanja ukoliko to žele.<ref>[http://www.gaystarnews.com/article/rio-de-janeiro-state-legalizes-gay-marriage190413 Rio de Janeiro state legalizes gay marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130427063434/http://www.gaystarnews.com/article/rio-de-janeiro-state-legalizes-gay-marriage190413 |date=2013-04-27 }}, gaystarnews.com, 19. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> U presudi stoji da parovi moraju registrirati svoj zahtjev u građanskom registru i zatim čekati 15 dana kako bi dotični distrikt donio odluku želi li obaviti vjenčanje ili ne.<ref>[http://acapa.virgula.uol.com.br/politica/mais-um!-rio-de-janeiro-aprova-o-casamento-gay-lei-ja-esta-em-vigor-no-estado/2/14/22027 Rio de Janeiro facilita casamento gay em todo estado; uniões ainda passam por aval de juiz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921044246/http://acapa.virgula.uol.com.br/politica/mais-um!-rio-de-janeiro-aprova-o-casamento-gay-lei-ja-esta-em-vigor-no-estado/2/14/22027 |date=2016-09-21 }}. 19. april/travanj 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''26. april/travanj – {{flagicon|Rondônia}} ({{flagicon|Brazil}}) Sud [[brazil]]ske savezne države [[Rondônia|Rondônije]] objavio je u listu ''Diário da Justiça Electrônico'' odredbu (br. 008/2013-CG) kojom se istospolnim parovima omogućuje skpalanje braka''' i omogujuće konverzija stabilnih zajednica u brakove na čitavom teritoriju te savezne države.<ref>[http://www.arpensp.org.br/principal/index.cfm?tipo_layout=SISTEMA&url=noticia_mostrar.cfm&id=18042 Casamento entre pessoas do mesmo sexo é autorizado em Rondônia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190106204354/http://www.arpensp.org.br/principal/index.cfm?tipo_layout=SISTEMA&url=noticia_mostrar.cfm&id=18042 |date=2019-01-06 }}, 26. aprila/travnja 2013. Preuzeto 28. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''29. april/travanj – {{flagicon|Santa Catarina}} ({{flagicon|Brazil}}) Glavni sudac [[brazil]]ske savezne države [[Santa Catarina (federalna brazilska država)|Santa Catarine]] odobrio sklapanje braka istospolnim parovima''' ukoliko oboje žive na teritoriju te države.<ref>[http://g1.globo.com/sc/santa-catarina/noticia/2013/04/cgj-autoriza-casamento-entre-pessoas-do-mesmo-sexo-em-sc.html CGJ autoriza casamento entre pessoas do mesmo sexo em SC]. 29. aprila/travnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''29. april/travanj – {{flagicon|Paraíba}} ({{flagicon|Brazil}}) Glavni sudac [[brazil]]ske savezne države [[Paraíba|Paraíbe]], Murilo Márcio da Cunha Ramos, objavio je odredbu (06/2013) kojom se omogućuje sklapanje istospolnih brakova u toj državi.'''<ref>[http://portalcorreio.uol.com.br/noticias/justica/decisoes/2013/04/29/NWS,223189,40,275,NOTICIAS,2190-PARAIBA-SER-13O-ESTADO-BRASILEIRO-CONSENTIR-CASAMENTO-HOMOAFETIVO.aspx Paraíba passa a ser o 13º Estado brasileiro a consentir o casamento homoafetivo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151119073746/http://portalcorreio.uol.com.br/noticias/justica/decisoes/2013/04/29/NWS,223189,40,275,NOTICIAS,2190-PARAIBA-SER-13O-ESTADO-BRASILEIRO-CONSENTIR-CASAMENTO-HOMOAFETIVO.aspx |date=2015-11-19 }}. 30. aprila/travnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref><ref>[http://mixbrasil.uol.com.br/pride/pride/paraiba-autoriza-casamento-gay.html Paraíba se torna o 13º. Estado do Brasil a autorizar o casamento gay] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130616200930/http://mixbrasil.uol.com.br/pride/pride/paraiba-autoriza-casamento-gay.html |date=2013-06-16 }}. 30. aprila/travnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''2. maj/svibanj – {{flagicon|Rhode Island}} ({{flagicon|SAD}}) [[Lincoln Chafee]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Rhode Island]], potpisom je potvrdio zakon o istospolnim brakovima.''' Zakon je netom prije toga usvojen u Zastupničkom domu (56 glasova za, 15 protiv)<ref>[http://news.providencejournal.com/breaking-news/2013/05/rhode-island-house-passes-same-sex-marriage-bill-56-to-15.html Rhode Island House passes bill legalizing same-sex marriage, 56 to 15] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130505073423/http://news.providencejournal.com/breaking-news/2013/05/rhode-island-house-passes-same-sex-marriage-bill-56-to-15.html |date=2013-05-05 }}. 2. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> i 24. aprila/travnja u Senatu (26 za, 12 protiv).<ref>[http://news.providencejournal.com/breaking-news/2013/04/same-sex-marriage-bill-passes-ri-senate.html Same-sex marriage bill passes RI Senate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130525023149/http://news.providencejournal.com/breaking-news/2013/04/same-sex-marriage-bill-passes-ri-senate.html |date=2013-05-25 }}. 24. aprila/travnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. augusta/kolovoza 2013. * '''7. maj/svibanj – {{flagicon|Delaware}} ({{flagicon|SAD}}) [[Jack Markell]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Delaware]], potpisom je potvrdio zakon o istospolnim brakovima.''' Zakon je netom prije usvojen u Senatu te savezne države (12 glasova za, 9 protiv),<ref>[http://www.usatoday.com/story/news/nation/2013/05/07/delaware-gay-marriage/2142703/ Delaware becomes 11th state with gay marriage]. 7. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> a 23. aprila/travnja u Zastupničkom domu (23 za, 18 protiv).<ref>James Dawson, [http://www.wdde.org/42982-same-sex-marriage-passed-house Same-sex marriage bill clears House, heads to Senate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130512174813/http://www.wdde.org/42982-same-sex-marriage-passed-house |date=2013-05-12 }}. ''WDDE''. 23. aprila/travnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 1. jula/srpnja 2013. * '''14. maj/svibanj – {{flagicon|Brazil}} Nacionalno sudsko vijeće [[Brazil]]a legaliziralo istospolne brakove na teritoriju čitave države s 14 glasova za i 1 glasom protiv,''' čime je Brazil, nakon Argentine i Urugvaja, postao treća država u Južnoj Americi i četrnaesta na svijetu koja je legalizirala istospolne brakove na nacionalnom nivou. U presudi Vijeća svim građanskim registrima u državi je naređeno da dozvole sklapanje istospolnih brakova.<ref>[http://www.enca.com/world/brazil-clears-way-gay-marriage Brazil clears way for gay marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180707120758/http://www.enca.com/world/brazil-clears-way-gay-marriage |date=2018-07-07 }}. 14. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref><ref>[http://www.estadao.com.br/noticias/cidades,cnj-obriga-cartorios-a-celebrar-casamento-entre-homossexuais,1031678,0.htm CNJ obriga cartórios a celebrar casamento entre homossexuais]. 14. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> Presuda je objavljena 15. maja/svibnja i stupila je na snagu 16. maja/svibnja 2013.<ref>[http://www.cnj.jus.br/dje/jsp/dje/DownloadDeDiario.jsp?dj=DJ89_2013-ASSINADO.PDF&statusDoDiario=ASSINADO DIÁRIO DA JUSTIÇA CONSELHO NACIONAL DE JUSTIÇA Edição nº 89/2013]. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref><ref>[http://g1.globo.com/politica/noticia/2013/05/regra-que-obriga-cartorios-fazer-casamento-gay-vale-partir-do-dia-16.html Regra que obriga cartórios a fazer casamento gay vale a partir do dia 16]. 15. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> 21. maja/svibnja 2013. Socijalno-kršćanska partija je uložila žalbu na ovu presudu brazilskom Saveznom vrhovnom sudu.<ref>[http://www.ebc.com.br/noticias/brasil/2013/05/psc-recorre-ao-supremo-contra-decisao-do-cnj-sobre-casamento-gay PSC recorre ao Supremo contra decisão sobre casamento gay] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190413153806/http://www.ebc.com.br/noticias/brasil/2013/05/psc-recorre-ao-supremo-contra-decisao-do-cnj-sobre-casamento-gay |date=2019-04-13 }}. 21. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{pt icon}}</ref> * '''14. maj/svibanj – {{flagicon|Minnesota}} ({{flagicon|SAD}}) [[Mark Dayton]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Minnesota|Minnesote]], potpisom je potvrdio zakon o istospolnim brakovima.'''<ref>[http://news.yahoo.com/minnesota-gov-dayton-signs-gay-marriage-bill-221037512.html Minnesota Gov. Dayton signs gay marriage bill]. 14. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref><ref>[http://www.seattlepi.com/news/article/Minnesota-Gov-Dayton-signs-gay-marriage-bill-4515727.php For Minnesota gay marriage sponsors, it's personal]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. 14. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Zakon je dan ranije usvojen u Senatu te savezne države (37 glasova za, 30 protiv), a 9. maja/svibnja u Zastupničkom domu (75 za, 59 protiv). Zakon je stupio na snagu 1. augusta/kolovoza 2013. * '''18. maj/svibanj – {{flagicon|Francuska}} [[Francuska|Francuski]] predsjednik [[François Hollande]] potpisao zakon o istospolnim brakovima,'''<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-22579093 France gay marriage: Hollande signs bill into law]. 18. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> čime je Francuska postala trinaesta država na svijetu koja je legalizirala istospolne brakove. Zakon je Narodnoj skupštini vlada predložila 14. novembra/studenog 2012., a Skupština ga je 12. februara/veljače 2013. usvojila s 329 glasova za i 229 glasova protiv.<ref>[http://www.cbc.ca/news/world/story/2013/02/12/france-gay-marriage-adoption.html France's parliament passes gay marriage bill]. 12. februara/veljače 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Prijedlog zakona je zatim proslijeđen Senatu koji ga je s amandmanima usvojio sa 179 glasova za i 157 glasova protiv 12. aprila/travnja 2013.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-europe-22126437 French senate votes to legalise gay marriage]. 12. aprila/travnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Budući da su neki dijelovi izmijenjeni, zakon je vraćen u donji dom 17. aprila/travnja na završno čitanje i usvojen je 23. aprila/travnja s 331 glasom za i 225 glasova protiv.<ref>[http://www.lemonde.fr/societe/article/2013/04/23/le-mariage-pour-tous-adopte-definitivement-a-l-assemblee_3164875_3224.html Le "mariage pour tous" définitivement adopté à l'Assemblée]. 23. aprila/travnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{fr icon}}</ref> Zakon je potvrdilo Ustavno vijeće Francuske 17. maja/svibnja. [[François Hollande]], francuski predsjednik, zakon je potpisao 18. maja/svibnja.<ref>[http://www.washingtonpost.com/world/europe/french-council-rules-gay-marriage-law-is-constitutional-1st-marriages-expected-by-mays-end/2013/05/17/e115beba-bf0a-11e2-b537-ab47f0325f7c_story.html French council rules gay marriage law is constitutional, 1st marriages expected by May’s end] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150527153133/http://www.washingtonpost.com/world/europe/french-council-rules-gay-marriage-law-is-constitutional-1st-marriages-expected-by-mays-end/2013/05/17/e115beba-bf0a-11e2-b537-ab47f0325f7c_story.html |date=2015-05-27 }}. 17. maja/svibnja 2013. Preuzeto 29. maja/svibnja 2013. {{eng icon}}</ref> Na snagu je stupio 19. maja/svibnja 2013, čime je Francuska postala trinaesta država koja je ''de facto'' implementirala istospolne brakove. * 20. jun/lipanj – {{Flagicon|Kolumbija}} Istekao je rok koji je Ustavni sud [[Kolumbija|Kolumbije]] zadao parlamentu te zemlje da zakonski riješi status istospolnih zajednica. Notari diljem zemlje su počeli ovjeravati "bračne ugovore" istospolnih parova, no LGBT aktivisti su ljudima savjetovali da ne ulaze u takve ugovore jer oni nisu predviđeni kolumbijskim zakonima. Sljedećih dana nekoliko parova je uputilo zahtjev građanskim sucima da prizna njihove veze kao brak.<ref>[http://www.laopinion.com.co/demo/index.php?option=com_content&task=view&id=422507&Itemid=29 Hoy es un día histórico para nosotros]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''La opinión'', 20. jun/lipanj 2013. (preuzeto 14. septembra/rujna 2013. {{Es icon}}</ref><ref>[http://www.eltiempo.com/vida-de-hoy/parejas-gays-solicitan-matrimonio-ante-jueces_12884376-4 Choque de trenes entre Fiscal y Procurador por bodas gays], ''El tiempo'', 20. jun/lipanj 2013. (preuzeto 14. septembra/rujna 2013. {{Es icon}}</ref> * '''24. jun/lipanj – {{Flagicon|SAD}} [[Pleme Santa Ysabel]] u SAD-u je objavilo da priznaje istospolne brakove''', čime je postalo prvo pleme u Kaliforniji koje je to učinilo. * '''26. jun/lipanj – {{flagicon|Kalifornija}} ({{Flagicon|SAD}}) [[Sjedinjene Američke Države|Američki]] Vrhovni sud je presudio da pobornici Prijedloga br. 8 (Proposition 8), kojim se zabranjuju istospolni brakovi u Kaliforniji, nisu imali pravo na žalbu Vrhovnom sudu na presudu nižeg suda iz 2010. koji je zabranu istospolnih brakova proglasio neustavnom. Ovime su istospolni brakovi u Kaliforniji postali (ponovno) legalni.''' Sklapanje istospolnih brakova se u toj saveznoj državi nastavilo dva dana kasnije.<ref>Dan Levine, [http://www.reuters.com/article/2013/06/29/us-usa-court-gaymarriage-california-idUSBRE95R15N20130629 Gay marriages resume in California after five-year hiatus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130629043708/http://www.reuters.com/article/2013/06/29/us-usa-court-gaymarriage-california-idUSBRE95R15N20130629 |date=2013-06-29 }}, ''Reuters'', 29. jun/lipanj 2013. (preuzeto: 14. septembra/rujna 2013. {{En icon}}</ref> Vrhovni sud je neustavnim proglasio i 3. odsjek Zakona za odbranu braka (Defense of Marriage Act, DOMA), tj. dio koji je priječio priznanje istospolnih brakova na saveznom nivou.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-us-canada-23068454 US Supreme Court in historic rulings on gay marriage], BBC, 27. jun/lipanj 2013. (preuzeto: 14. septembra/rujna 2013.) {{En icon}}</ref> * '''17. jul/srpanj – {{flagicon|Engleska}} {{flagicon|Vels}} ({{flagicon|UK}}) [[Kraljica Elizabeta II]] je dala [[kraljevski pristanak]] na zakon o istospolnim brakovima, čime su istospolni brakovi legalizirani u Engleskoj i Velsu.''' To je uslijedilo nakon što je Dom lordova usvojio zakon na njegovom trećem i posljednjem čitanju dva dana ranije, a Dom komuna izmijenjeni prijedlog zakona usvojio narednog dana.<ref>[http://www.lgbtqnation.com/2013/07/breaking-uk-house-of-lords-backs-gay-marriage-in-third-reading/ UK House of Lords backs gay marriage in third reading], LGBTQ Nation, 15. jul/srpanj 2013. (preuzeto 14. septembra/rujna 2013.) {{En icon}}</ref><ref>[http://www.bbc.co.uk/news/uk-politics-23338279 S] a [http://www.bbc.co.uk/news/uk-politics-23338279 me-sex marriage becomes law in England and Wales], BBC, 17. jul/srpanj 2013. (preuzeto: 14. septembra/rujna 2013.) {{En icon}}</ref> Zakon je stupio na snagu 13. ožujka/marta 2014., a prva vjenčanja su se održala 29. ožujka 2014. * 24. jul/srpanj – {{Flagicon|Kolumbija}} U [[Bogota|Bogoti]] je sklopljen prvi istospolni brak nakon što je lokalni sudac uvažio zahtjev za sklapanje braka jednog muškog para.<ref>[http://www.elespectador.com/noticias/judicial/se-caso-primera-pareja-homosexual-colombia-articulo-435743 Se casó primera pareja homosexual en Colombia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130727112611/http://www.elespectador.com/noticias/judicial/se-caso-primera-pareja-homosexual-colombia-articulo-435743 |date=2013-07-27 }}, El Espectador, 24. jul/srpanj 2013. (preuzeto: 14. septembra/rujna 2013.) {{Es icon}}</ref> * 30. jul/srpanj – {{flagicon|Colima}} ({{Flagicon|Meksiko}}) [[Meksiko|Meksička]] savezna država [[Colima]] je ozakonila istospolne građanske zajednice.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-latin-america-23502039 "Mexican state of Colima allows same-sex civil unions"], [http://www.bbc.co.uk ''BBC''], 30. jula/srpnja 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref> * '''21. august/kolovoz – {{Flagicon|New Mexico}} ({{Flagicon|SAD}}) Počelo je sklapanje istospolnih brakova u [[Doña Ana|Okrugu Doña Ana]] u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Novi Meksiko]]''' nakon što je okružni činovnik Lynn Ellins objavio mišljenje da ta savezna država već dopušta sklapanje istospolnih brakova.<ref>[http://www.huffingtonpost.com/2013/08/22/dona-ana-county-new-mexico_n_3794804.html?utm_hp_ref=politics "Dona Ana County New Mexico Begins Issuing Same-Sex Marriage Licenses"], [http://www.huffingtonpost.com ''Huffington Post''], 22. augusta/kolovoza 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref> * '''22. august/kolovoz – {{Flagicon|New Mexico}} ({{Flagicon|SAD}}) Sutkinja Sarah Singleton u američkoj saveznoj državi [[Novi Meksiko]] naložila je da se u [[Okrug Santa Fe|Okrugu Santa Fe]] počnu izdavati dozvole za sklapanje istospolnih brakova.''' U nalogu stoji da u bračnom zakonu te države ne postoji ograničenje po pitanju spola te da učitavanje takvog ograničenja u zakon predstavlja kršenje ustava države u smislu spolne diskriminacije.<ref>[http://www.latimes.com/nation/nationnow/la-na-nn-same-sex-new-mexico-20130823,0,2716948.story#axzz2iSZOxLox "Second New Mexico county now issuing same-sex marriage licenses"], [http://www.latimes.com ''LA Times''], 23. augusta/kolovoza 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref><ref>[http://www.usatoday.com/story/news/nation/2013/08/23/new-mexico-same-sex-marriage-licenses/2693661/ "2nd N.M. county issuing same-sex marriage licenses"], [http://www.usatoday.com ''USA Today''], 23. augusta/kolovoza 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref> * '''26. august/kolovoz – {{Flagicon|New Mexico}} ({{Flagicon|SAD}}) Sudac Allan Malott u američkoj saveznoj državi [[Novi Meksiko]] naložio je da se u najnapučenijem okrugu te savezne države, [[Okrug Bernalillo|Okrugu Bernalillo]], počnu izdavati dozvole za sklapanje istospolnih brakova.''' U nalogu koristi iste argumente kao u nalogu iz Okruga Santa Fe.<ref>[http://www.washingtontimes.com/news/2013/aug/27/aclu-stunned-nm-judge-rules-gay-marriage-legal-des/ "ACLU ‘stunned’ as N.M. judge rules gay marriage legal, despite law"], [http://www.washingtontimes.com ''The Wasnington Times''], 27. augusta/kolovoza 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref> * '''28. august/kolovoz – {{Flagicon|New Mexico}} ({{Flagicon|SAD}}) Počelo je sklapanje istospolnih brakova u okruzima [[Okrug San Miguel|San Miguel]], [[Okrug Valencia|Valencia]] i [[Okrug Taos|Taos]] u američkoj saveznoj državi [[Novi Meksiko]].''' * '''3. septembar/rujan – {{Flagicon|New Mexico}} ({{Flagicon|SAD}}) Ured okružnog činovnika u [[Okrug Grant|Okrugu Grant]], savezna država [[Novi Meksiko]], objavio je da će izdavanje istospolnih vjenčanih listova započeti u drugom tjednu septembra.'''<ref>[http://www.lgbtqnation.com/2013/09/grant-county-will-be-7th-n-m-county-to-issue-marriage-licenses-to-gay-couples/ "Grant County will be 7th N.M. county to issue marriage licenses to gay couples"], http://www.lgbtqnation.com, 3. septembra/rujna 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref> * '''4. septembar/rujan – {{Flagicon|New Mexico}} ({{Flagicon|SAD}}) Počelo je sklapanje istospolnih brakova u [[Okrug Los Alamos|Okrugu Los Alamos]] u američkoj saveznoj državi [[Novi Meksiko]] po nalogu suda jednog od distrikata u toj saveznoj državi.'''<ref>[http://www.lgbtqnation.com/2013/09/n-m-district-judge-upholds-los-alamos-county-gay-marriage-ruling/ "N.M. district judge upholds Los Alamos County gay marriage ruling"], http://www.lgbtqnation.com, 4. septembra/rujna 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref> * '''21. oktobar/listopad – {{Flagicon|New Jersey}} ({{Flagicon|SAD}}) Nakon nekoliko sudskih presuda i odluka kojim su legalizirani istospolni brakovi, službenici [[SAD|američke]] savezne države [[New Jersey]] počeli su vjenčavati istospolne parove.'''<ref>[http://www.nj.com/news/index.ssf/2013/10/as_midnight_strikes_same-sex_couples_wed.html#incart_m-rpt-1 "As midnight strikes, same-sex couples wed across New Jersey"], http://www.nj.com, 21. oktobra/listopada 2013. (preuzeto 22. oktobra/listopada 2013). {{en icon}}</ref> * '''13. novembar/studeni – {{flagicon|Havaji}} ({{flagicon|SAD}}) [[Neil Abercrombie]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Havaji]], potpisao je zakon o istospolnim brakovima''', čineći Havaje 15. američkom državom koja je legalizirala istospolne brakove. Zakon je prethodno odobren 12. studenog/novembra u Senatu s 19 glasova za i 4 protiv, te 8. studenog/novembra u Predstavničkom domu s 30 glasova za i 19 protiv. O zakonu se počelo debatirati 28. listopada/oktobra 2013.<ref>[http://www.staradvertiser.com/news/breaking/20131113_Abercrombie_to_sign_samesex_marriage_bill_into_law.html?id=231784121 Abercrombie signs same-sex marriage bill into law] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Na snagu je stupio 2. prosinca/decembra. * '''20. novembar/studeni – {{flagicon|Illinois}} ({{flagicon|SAD}}) [[Pat Quinn]], guverner [[SAD|američke]] savezne države [[Illinois]], potpisao je zakon o istospolnim brakovima.''' Zakon je prethodno odobren 5. studenog/novembra u Predstavničkom domu sa 61 glasom za i 54 protiv, te 14. veljače/februara u Senatu s 34 glasa za i 21 protiv. Zakon je stupio na snagu 1. lipnja/juna 2014.<ref>[http://www.chicagotribune.com/news/politics/clout/chi-illinois-senate-approves-gay-marriage-20130214,0,5929022.story Illinois Senate approves gay marriage] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref><ref>[http://www.chicagotribune.com/news/politics/clout/chi-gay-marriage-illinois-20131105,0,7759837.story Lawmakers approve gay marriage in Illinois] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * 1. decembar/prosinac – {{flagicon|Hrvatska}} U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je prošao ustavni amandman koji zabranjuje istospolne brakove i definira brak izričito kao zajednicu između žene i muškarca. Amandman je prošao referendumom za kojeg je glasalo 65% birača.<ref>[http://world.time.com/2013/12/01/croatians-vote-in-favor-of-banning-same-sex-marriage Croatians Vote In Favor of Banning Same-Sex Marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131206114936/http://world.time.com/2013/12/01/croatians-vote-in-favor-of-banning-same-sex-marriage/ |date=2013-12-06 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{en icon}}</ref> * 12. decembar/prosinac – {{flagicon|Teritorija glavnog grada Australije}} ({{flagicon|Australija}}) Vrhovni sud [[Australija|Australije]] jednoglasno je presudio da zakon koji omogućava istospolne brakove u [[Teritorija glavnog grada Australije|Teritoriju glavnog grada Australije]] ne može djelovati istovremeno s federalnim zakonom ''Marriage Act 1961''. Sud je rekao da takvi brakovi nemaju efekta pod tim aktom i da je to stvar saveznog Parlamenta da mijenja savezni zakon o braku.<ref>[http://www.hcourt.gov.au/assets/publications/judgment-summaries/2013/hca55-2013-12-12.pdf High Court of Australia] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Teritorij glavnog grada Australije je 22. listopada/oktobra donio zakon koji omogućuje istospolnim parovima brak sa 9 glasova za i 8 protiv.<ref>[http://www.canberratimes.com.au/comment/joy-as-act-passes-same-sex-marriage-laws-20131022-2vyip.html Joy as ACT passes same-sex marriage laws] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Prvi brakovi su sklopljeni 7. prosinca/decembra, ali su poništeni zbog neustavnosti.<ref>[http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/australiaandthepacific/australia/10512612/Australias-top-court-overrules-gay-marriage-in-capital.html Australia’s top court overrules gay marriage in capital] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * '''19. decembar/prosinac – {{flagicon|New Mexico}} ({{flagicon|SAD}}) Vrhovni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Novi Meksiko]] odredio je da državni službenici izdaju bračne dozvole istospolnim parovima u slučaju ''Griego v. Oliver''.'''<ref>[http://www.freedomtomarry.org/page/-/files/pdfs/NMCourtRuling121913.pdf New Mexico Court ruling] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> * '''20. decembar/prosinac – {{flagicon|Utah}} ({{flagicon|SAD}}) Okružni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Utah]] proglasio je zabranu istospolnih brakova te države protuustavnom u slučaju ''Kitchen v. Herbert''.'''<ref>[http://www.latimes.com/nation/nationnow/la-na-nn-utah-gay-marriage-20131220,0,4328899.story#axzz2o3pBqM4V Federal judge backs same-sex marriages in Utah; state to appeal] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{en icon}}</ref> === 2014. === * 14. januar/siječanj – {{flagicon|Oklahoma}} ({{flagicon|SAD}}) Okružni sud u [[Oklahoma|Oklahomi]] proglasio je zabranu istospolnih brakova u toj državi protuustavnom u slučaju ''Bishop v. Oklahoma''. * 13. februar/veljača – {{flagicon|Virginia}} ({{flagicon|SAD}}) Okružni sud u [[Virginia|Virginiji]] proglasio je zabranu istospolnih brakova u toj državi neustavnom u slučaju ''Bostic v. Rainey''. * '''21. februar/veljača – {{flagicon|Illinois}} ({{flagicon|SAD}}) Okružni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Illinois]] proglasio je zabranu istospolnih brakova u toj državi neustavnom u slučaju ''Lee and others v. Orr'' i donio odluku da državni službenici [[Okrug Cook|Okruga Cook]] moraju izdavati bračne dozvole istospolnim parovima. To se desilo i u [[Okrug Champaign|Okrugu Champaign]] nekoliko dana kasnije.'''<ref>[http://www.news-gazette.com/news/local/2014-02-26/updated-same-sex-marriages-okd-champaign-county.html Updated: Same-sex marriages OK'd in Champaign County] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{en icon}}</ref> Illinois je već ozakonio istospolne brakove 20. studenog/novembra 2013., ali nisu još stupili na snagu. * 26. februar/veljača – {{flagicon|Teksas}} ({{flagicon|SAD}}) Okružni sud [[Teksas|Zapadnog Teksasa]] proglasio je zabranu istopsolnih brakova u toj državi protuustavnom u slučaju ''De Leon v. Perry''.<ref>[http://trailblazersblog.dallasnews.com/2014/02/federal-judge-voids-texas-gay-marriage-ban-though-he-delays-order-from-taking-effect-immediately.html/?nclick_check=1 Federal judge voids Texas’ gay marriage ban, though he delays order from taking effect immediately] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307150301/http://trailblazersblog.dallasnews.com/2014/02/federal-judge-voids-texas-gay-marriage-ban-though-he-delays-order-from-taking-effect-immediately.html/?nclick_check=1 |date=2014-03-07 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{en icon}}</ref> * '''12. mart/ožujak – {{flagicon|Škotska}} ({{flagicon|UK}}) [[Kraljica Elizabeta II]] dala je [[kraljevski pristanak]] [[Škotska|škotskom]] Zakonu o braku i građanskom partnerstvu.'''<ref>[http://www.scottish.parliament.uk/parliamentarybusiness/BusinessBulletin/74320.aspx Queen signs gay marriage into law in Scotland] {{en icon}}</ref> Škotski parlament je 4. veljače/februara 2014. odobrio zakon na trećem slušanju sa 105 glasova za i 18 protiv.<ref>[http://www.scotsman.com/news/politics/top-stories/same-sex-marriage-msps-pass-gay-marriage-bill-1-3293300 Same-sex marriage: MSPs pass gay marriage bill] Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> Parlament je 20. listopada/oktobra 2013. odobrio zakon na prvom slušanju s 98 glasova za i 15 protiv<ref>[http://www.scotsman.com/news/politics/top-stories/msps-approve-same-sex-marriage-bill-1-3196245 MSPs approve same-sex marriage bill] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924145406/http://www.scotsman.com/news/politics/top-stories/msps-approve-same-sex-marriage-bill-1-3196245 |date=2015-09-24 }} Preuzeto 8. ožujka/marta 2014. {{eng icon}}</ref> i završio drugo slušanje 16. siječnja/januara. Prva vjenčanja se očukuju u jesen 2014.<ref>[http://www.bbc.com/news/uk-scotland-scotland-politics-25960225 Scotland's same-sex marriage bill is passed] {{en icon}}</ref> * 21. mart/ožujak – {{flagicon|Gibraltar}} Parlament [[Gibraltar]]a jednoglasno je odobrio Zakon o građanskim partnerstvima.<ref>[http://www.gbc.gi/news/3422/civil-partnerships-bill-passed-in-parliament Civil Partnerships Bill Passed in Parliament] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140322001844/http://www.gbc.gi/news/3422/civil-partnerships-bill-passed-in-parliament |date=2014-03-22 }} {{en icon}}</ref> * 21. mart/ožujak – {{flagicon|Michigan}} ({{flagicon|SAD}}) Okružni sud [[SAD|američke]] savezne države [[Michigan]] proglasio je zabranu istospolnih brakova u toj državi protuustavnom u slučaju ''DeBoer v. Snyder''.<ref>[http://edition.cnn.com/2014/03/21/justice/michigan-gay-marriage Federal judge strikes down Michigan's gay marriage ban] {{en icon}}</ref> * 14. april/travanj – {{flagicon|Malta}} [[Malta|Malteški]] parlament usvojio je Zakon o građanskim zajednicama s 37 glasova za i 0 protiv.<ref>[http://www.independent.com.mt/articles/2014-04-14/news/civil-unions-bill-passes-through-parliament-4628643840/ Civil Unions Bill passes through Parliament] Preuzeto 16. travnja 2014. {{en icon}}</ref> * 22. april/travanj – {{flagicon|Oaxaca}} ({{flagicon|Meksiko}}) Vrhovni sud u [[Meksiko|Mekisku]] proglasio je zabranu istospolnog braka u saveznoj državi [[Oaxaca|Oaxaci]] protuustavnom. Iako savezna država nije legalizirala takve zajednice, gej parovi mogu se vjenčati putem sudskog naloga.<ref>[http://www.ontopmag.com/article.aspx?id=18399&MediaType=1&Category=24 Mexican Court Declares State Gay Marriage Ban Unconstitutional]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Preuzeto 26. travnja 2014. {{en icon}}</ref> * '''9. maj/svibanj – {{flagicon|Arkansas}} ({{flagicon|SAD}}) Sudac u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Arkansas]] proglasio je zabranu istospolnih brakova u toj državi protuustavnom i tako omogućio istospolnim parovima da se vjenčaju.<ref>[http://www.reuters.com/article/2014/05/09/us-usa-gaymarriage-arkansas-idUSBREA480VB20140509 Arkansas judge strikes down state ban on same-sex marriage] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140510182029/http://www.reuters.com/article/2014/05/09/us-usa-gaymarriage-arkansas-idUSBREA480VB20140509 |date=2014-05-10 }} Preuzeto 11. svibnja 2014. {{en icon}}</ref>''' * '''19. maj/svibanj - {{flagicon|Oregon}} ({{flagicon|SAD}}) Sudac u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Oregon]] srušio je zabranu istospolnih brakova u toj državi i tako omogućio istospolnim parovima da se vjenčaju.'''<ref>[http://www.oregonlive.com/mapes/index.ssf/2014/05/oregon_gay_marriage_ban_struck.html Oregon gay marriage ban struck down by federal judge; same-sex marriages begin] {{en icon}}</ref> * '''20. maj/svibanj - {{flagicon|Pennsylvania}} ({{flagicon|SAD}}) Sudac u [[SAD|američkoj]] saveznoj državi [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]] je proglasio zabranu istospolnih brakova u toj državi protuustavom i time ih legalizirao.'''<ref>[http://edition.cnn.com/2014/05/20/us/pennsylvania-same-sex-marriage/ Federal judge rules same-sex marriage ban in Pennsylvania is unconstitutional] {{en icon}}</ref> * '''18. jun/lipanj - {{flagicon|Luksemburg}} Zastupnički dom u [[Luksemburg]]u legalizirao je istospolne brakove''' i omogućio istospolnim parovima da posvajaju djecu.<ref>[http://www.independent.co.uk/news/world/europe/luxembourg-passes-samesex-marriage-and-adoption-bill-in-landslide-vote-9547282.html Luxembourg passes same-sex marriage and adoption bill in landslide vote] {{en icon}}</ref> Zakon će stupiti na snagu 1. siječnja 2015.<ref>[http://www.wort.lu/en/politics/save-the-date-same-sex-marriages-from-january-1-53c77b26b9b398870804667d Same-sex marriages from January 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140726051550/http://www.wort.lu/en/politics/save-the-date-same-sex-marriages-from-january-1-53c77b26b9b398870804667d |date=2014-07-26 }} {{en icon}}</ref> * '''15. juli/srpanj – {{flagicon|Hrvatska}} [[Hrvatski sabor]] je s 89 glasova za i 16 protiv usvojio [[Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola]]''' po kojemu će istospolni parovi uživati ista prava kao i bračni partneri, osim prava na posvajanje djece. Zakon je na snagu stupio 1. septembra/rujna 2014.<ref>[http://www.jutarnji.hr/usvojen-zakon-o-zivotnom-partnerstvu--prva-istospolna-vjencanja-sredinom-kolovoza-/1206537/ POVIJESNA ODLUKA U SABORU: Istospolni će parovi imati ista prava kao i bračni partneri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303220721/http://www.jutarnji.hr/usvojen-zakon-o-zivotnom-partnerstvu--prva-istospolna-vjencanja-sredinom-kolovoza-/1206537/ |date=2016-03-03 }}, ''Jutarnji list'', 15. jula/srpnja 2014. (preuzeto 15. jula/srpnja 2014).</ref> * '''1. septembar/rujan - {{flagicon|Coahuila}} ({{flagicon|Meksiko}}) Kongres u [[Meksiko|meksičkoj]] saveznoj državi [[Coahuila|Coahuili]] legalizirao je istospolne brakove s 19 glasova za i jednim protiv.<ref>[http://www.elsiglodetorreon.com.mx/noticia/1032854.avalan-matrimonios-gay-en-coahuila.html Avalan matrimonios gay en Coahuila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210813202824/http://www.elsiglodetorreon.com.mx/noticia/1032854.avalan-matrimonios-gay-en-coahuila.html |date=2021-08-13 }} {{es icon}}</ref> == Povezano == * [[Istopolni brak]] == Izvori == {{Izvori|2}} [[Kategorija:LGBT]] 0h7hag7ms2lq42uyg69bzlgcv98w7st 0 225161 42715698 1597458 2026-11-01T19:57:33Z SrpskiAnonimac 101643 Uklonjeno preusmjerenje na [[Greben (reljefni oblik)]] 42715698 wikitext text/x-wiki '''Hrbat''' se može odnositi na: * [[Greben (reljefni oblik)]] * {{ill|Sleme|sr|Слеме|v=sup}} {{razvrstavanje}} lxz2d4tkjdqoy8hmw8o33f7jjf3hms3 0 225718 42715807 42675018 2026-11-02T06:42:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715807 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = ''Homo erectus'' | status = izumrli | raspon_fosila = [[Pleistocen]] | slika = Calvaria Sangiran II (B).jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = '''Homo erectus''' | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[sisari|Mammalia]] | ordo = [[majmuni|Primates]] | familia = [[Veliki čovjekoliki majmuni|Hominidae]] | genus = ''[[Homo]]'' | species = †'''''H. erectus''''' | sinonimi = †''Sinanthropus pekinensis'' †''[[Pithecanthropus erectus]]''<br /> †''[[Sinanthropus pekinensis]]''<br /> †''Javanthropus soloensis''<br /> †''Meganthropus paleojavanicus''<br /> }} '''Homo erectus''' ({{jez-lat|Homo erectus}} - uspravan čovek) je izumrla vrsta roda ''Homo'' koja je živela tokom celog [[pleistocen]]a. Smatra se da je nasledio forme ''[[Australopithecus]]a'' i da je predak ''[[Homo sapiens]]a''. Kao i australopiteci, i ''erectus'' forme naseljavale su područje [[Afrika|Afrike]]. Najstariji podaci o naseljavanju potiču iz vremena od pre 1 500 000 godina. Zbog prirodnih odlika Afrike, [[meso]] je postalo dominantno u [[ishrana|ishrani]]. Zbog toga, tokom ranog [[Pleistocen]]a, ''erectus'' napušta afrički kontinent i kreće se preko [[Bliski istok|Bliskog istoka]] u [[Azija|Aziju]], ponekad i u [[Evropa|Evropu]]. Uspravni ljudi ''erectus'' forme naviknuti su na mesnu ishranu, a koriste i [[vatra|vatru]], tako da se pretpostavlja da su oni započeli ishranu karakterističnu za modernog čoveka. Vatru nisu znali stvarati, već su je koristili iz prirode. Najstariji podaci o vatri potiču sa [[lokalitet]]a [[Kobi Fora]] u istočnoj Africi (1 500 000/1 400 000 godina), ali pouzdane podatke za vatru imamo iz perioda prije 800/700 000 godina na dva nalazišta, [[Eskalp]] u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Cukutjen]] u [[Kina|Kini]]. Za ''Homo erectusa'' se također vezuje [[kanibalizam]]. Veruje se da se kod njih razvio [[govor]]. == Otrkića ''Sinanthropusa'' i ''Pithecanthropusa'' == '''[[Javanski čovek]]''' (''Pithecanthropus erectus'') je podvrsta ''Homo erectusa'', kojeg je [[1891.]] godine otkrio [[Holandija|holandski]] [[antropologija|antropolog]] [[Ežen Diboa]] u provinciji [[Java Timur]] na ostrvu [[Java]], na obali reke Solo blizu sela [[Trinil]]. Na ovom lokalitetu otkrivena je [[lobanja|lobanjska]] [[kaloga|kalota]] i godinu dana kasnije i 15 metara od mesta prvog otkrića i [[femur]] (butna kost) i još tri [[zub]]a. Lobanjska kapa bila je debelih zidova, duga i niska, bez [[čelo|čela]] i imala jake grebene [[obrva]]. [[Kranijalni kapacitet]] procenjen je na 900&nbsp;cm³, a femur je bio sličan ljudskom i dokazao je da je ovo biće hodalo uspravno zbog čega je i nazvan uspravnim čovekolikim majmunom ili ''Pithecanthropus erectusom''. Ovoj vrsti pripadaju i fosili pronađeni u [[Kina|Kini]], nedaleko od [[Peking]]a, koji pripadaju [[Pekinški čovek|Pekinškom čoveku]] (''Sinanthropus pekinensis''), kao i jednom broju fosila koji su otrkiveni u [[Afrika|Arfici]]. '''Pekinški čovek''' ({{jez-lat|Sinanthropus pekinensis}}) je takođe biće iz iste porodice kao i ''Homo erectus'', ponekad nazvan i {{jez-lat|Homo erectus pekinensis}}. Lokalitet na kome su otkriveni nalazi se na 48 kilometara jugozapadno od [[Peking]]a, na brdu [[Longuošan]], blizu sela [[Džoukoudian]], u oblasti [[Fangšan]]. Lokalitet je otkrio švedski [[geologija|geolog]] Johan Anderson (Johan Gunnar Andersson). U Džoukoudianu su [[1927]]. otkrivena tri čovečija [[zub]]a, a [[1929]]. kineski arheolog [[Pej Venčong]] otkrio je tokom iskopavanja prvu lobanju pekinškog čoveka. ===''Homo erectus georgicus''=== '''''Homo erectus georgicus''''' ([[gruzijski]]: ქართველი ადამიანი) je ime koje se ponekad koristi za podvrstu ''Homo erectusa'' čiji su fosilni ostaci otkriveni na lokalitetu [[Dmanisi]] u [[Gruzija|Gruziji]]. Iako je u početku predloženo da se klasificira kao odvojena vrsta, danas je klasificiran unutar vrste ''H. erectus''.<ref>{{cite journal |doi=10.1126/science.1072953 |pmid=12098694 |year=2002 |author=Vekua A, Lordkipanidze D, Rightmire GP, Agusti J, Ferring R, Maisuradze G, Mouskhelishvili A, Nioradze M, De Leon MP, Tappen M, Tvalchrelidze M, Zollikofer C|title=A new skull of early Homo from Dmanisi, Georgia |volume=svezak 297 |issue=broj 5578 |pages=str. 85. – 89. |journal=Science}}</ref><ref name=nature06134>Lordkipanidze D, Jashashvili T, Vekua A, Ponce de León MS, Zollikofer CP, Rightmire GP, Pontzer H, Ferring R, Oms O, Tappen M, Bukhsianidze M, Agusti J, Kahlke R, Kiladze G, Martinez-Navarro B, Mouskhelishvili A, Nioradze M, Rook L (2007). "Postcranial evidence from early Homo from Dmanisi, Georgia". Nature 449 (7160): 305–310. doi:10.1038/nature06134. {{PMID|17882214}}</ref><ref>Lordkipanidze, D.; Vekua, A.; Ferring, R.; Rightmire, G. P.; Agusti, J.; Kiladze, G.; Mouskhelishvili, A.; Nioradze, M.; Ponce De León, M. S. P.; Tappen, M.; Zollikofer, C. P. E. (2005). "Anthropology: The earliest toothless hominin skull". Nature 434 (7034): 717–718. doi:10.1038/434717b. {{PMID|15815618}}</ref> Djelomični kostur ove podvrste otkriven je [[2001.]] godine, a njihova je starost procijenjena na 1,8 milijuna godina. Prve ostatke otkrio je [[1991.]] gruzijski znanstvenik [[David Lordkipanidze]], uz podršku međunarodnog tima stručnjaka, a uz fosilne ostatke hominina pronađene su i kosti životinja i kameni alat. Postoje mnoga predložena objašnjenja migracijske disperzije prvih hominina u svjetlu otkrića ''H. erectusa georgicusa''.<ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.quascirev.2010.04.012|date = June 2011 |last1=Augusti |first1=Jordi |last2=Lordkipanidze |first2=David |title=How "African" was the early human dispersal out of Africa?|volume=svezak 30|issue=broj 11. – 12. |pages=str. 1338. – 134.2 |journal=Quaternary Science Reviews}}</ref> U početku su znanstvenici pomislili da su pronašli ostatke čeljusti i lubanja ''[[Homo ergaster]]a'', ali razlike u dimenzijama navele su ih da ih klasificiraju kao ostatke nove vrste, ''Homo georgicusa'', kojeg su smatrali potomkom ''Homo habilisa'' i pretkom azijskog ''Homo erectusa''. Ova se klasifikacija danas smatra pogrešnom, a fosili iz Dmanisija se smatraju divergentnom podskupinom ''Homo erectusa'', ponekad nazivanog ''Homo erectus georgicus''.<ref>{{cite journal|url=ftp://ftp.soest.hawaii.edu/engels/Stanley/Textbook_update/Science_300/Gibbons-03b.pdf|title=A Shrunken Head for African ''Homo erectus''|doi=10.1126/science.300.5621.893a|year=2003|last1=Gibbons|first1=A.|journal=Science|volume=vezak 300|issue=broj 5621|pages=str. 893a.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200530175820/ftp://ftp.soest.hawaii.edu/engels/Stanley/Textbook_update/Science_300/Gibbons-03b.pdf|archive-date=2020-05-30|access-date=2014-08-02|url-status=dead }}</ref><ref>Tattersall, I.; Schwartz, J. H. (2009). "Evolution of the GenusHomo". Annual Review of Earth and Planetary Sciences 37: 67. doi:10.1146/annurev.earth.031208.100202</ref><ref>Rightmire, G. P.; Lordkipanidze, D.; Vekua, A. (2006). "Anatomical descriptions, comparative studies and evolutionary significance of the hominin skulls from Dmanisi, Republic of Georgia". Journal of Human Evolution 50 (2): 115–141. doi:10.1016/j.jhevol.2005.07.009. {{PMID|16271745}}</ref><ref>Gabunia, L.; Vekua, A.; Lordkipanidze, D.; Swisher Cc, 3.; Ferring, R.; Justus, A.; Nioradze, M.; Tvalchrelidze, M.; Antón, S. C.; Bosinski, G.; Jöris, O.; Lumley, M. A.; Majsuradze, G.; Mouskhelishvili, A. (2000). "Earliest Pleistocene hominid cranial remains from Dmanisi, Republic of Georgia: Taxonomy, geological setting, and age". Science 288 (5468): 1019–1025. doi:10.1126/science.288.5468.1019</ref> [[File:Dmanissi, Georgia ; Homo georgicus 1999 discovery map.png|mini|250px|Položaj lokaliteta [[Dmanisi]] u Gruziji]] Moždanog volumena od oko 600&nbsp;cm³, [[lubanja D2700]] datirana je 1,77 milijuna godina i vrlo je dobro očuvana, što daje jasan uvid u morfologiju i omogućuje usporedbu s morfologijom lubanje [[anatomski moderni čovjek|anatomski modernog čovjeka]]. U vrijeme pronalaska ovo je bila najmanja i morfološki najprimitivnija lubanja [[hominina]] ikad otkrivena izvan Afrike. Godine 2003. otkrivena je lubanja bitno manjeg moždanog volumena na otoku [[Flores]], koja je danas klasificirana kao ''[[Homo floresiensis]]''. Kod ''Homo erectusa georgicusa'' prisutan je jaki [[spolni dimorfizam]], mužjaci su naime puno krupniji od ženki. Kasnije su pronađeni ostaci četiriju fosilnih kostura, pokazujući primitivne morfološke karakteristike lubanje i gornjih udova, ali modernije karakteristike kralježnice i donjih udova, dajući ovoj podvrsti veliku pokretljivost. Prema mišljenju vođe projekta koji proučava ove ostatke Davida Lordkipanidzea, danas se ovi ostaci ne smatraju odvojenom vrstom, već, predstavljaju evolucijski stadij prijelaza između ''[[Homo habilis]]a'' i ''Homo erectusa'' i datirani su na oko 1,8 milijuna godina starosti.<ref name=nature06134/><ref>{{cite news |first=John Noble |last=Wilford |authorlink=John Noble Wilford |date=19. 9. 2007|title=New Fossils Offer Glimpse of Human Ancestors |url=http://www.nytimes.com/2007/09/19/science/19cnd-fossil.html |work=[[The New York Times]] |accessdate=9. 9. 2009}}</ref> Ovi kosturi obuhvaćaju jednu od najširih čeljusti roda ''Homo'' [[pleistocen]]ske epohe (D2600), jednu od najmanjih donjih čeljusti donjeg pleistocena (D211), jedan od najkompletnijih primjeraka neodrasle jedinke (D2735), i potpuno bezubi primjerak lubanje (D3900).<ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.jhevol.2008.02.003 |pmid=18394678 |year=2008 |last1=Rightmire |first1=G. Philip |last2=Van Arsdale |first2=Adam P. |last3=Lordkipanidze |first3=David |authorlink3=David Lordkipanidze |title=Variation in the mandibles from Dmanisi, Georgia |volume=svezak 54 |issue=broj 6 |pages=str. 904. – 908. |journal=Journal of Human Evolution}}</ref> Još jedna [[lubanja iz Dmanisija|lubanja]] pronađena u istom nalazištu opisana je [[2013.]] i jedina je potpuno očuvana lubanja hominina iz donjeg pleistocena.<ref>{{cite journal |title=A Complete Skull from Dmanisi, Georgia, and the Evolutionary Biology of Early Homo |author=David Lordkipanidze1, Marcia S. Ponce de León, Ann Margvelashvili, Yoel Rak, G. Philip Rightmire, Abesalom Vekua, Christoph P. E. Zollikofer |journal=Science |date= 2013-03-18 |volume=svezak 342 |issue=broj 6156 |pages=str. 326. – 331. |doi= 10.1126/science.1238484 }}</ref> S nešto manje od 550&nbsp;cm³, ova je lubanja s najmanjim moždanim volumenom od svih jedinki pronađenih na ovom lokalitetu. Naizgled velike varijacije u morfologiji ovih lubanja natjerale su znanstvenike da istraže morfološke varijacije među lubanjama [[čovjek|modernih ljudi]] i [[čimpanza]]. Zaključili su da iako lubanje iz Dmanisija izgledaju različito, njihova varijabilnost nije veća od onog koji se može naći i unutar ljudske vrste i unutar vrste čimpanze. Ove varijacije stoga ukazuju na mogućnost da bi različita prethodna otkrića klasificrana kao različite vrste na temelju njihovih razlika, kao npr. ''[[Homo rudolfensis]]'', ''[[Homo gautengensis]]'', ''[[Homo ergaster]]'' možda i ''[[Homo habilis]]'', mogla biti interpretirana kao različite podvrste ''Homo erectusa''.<ref>{{cite news |title= Skull of Homo erectus throws story of human evolution into disarray |url= http://www.theguardian.com/science/2013/oct/17/skull-homo-erectus-human-evolution |author=Ian Sample |work= The Guardian |date= 17. 10. 2013}}</ref> == Karakteristike == ''Homo erectus'' ima [[centar za govor|centre za govor]] koji su smešteni u [[brokine kvrge|brokinim kvrgama]]. To su dva udubljenja sa unutrašnje strane čeone kosti koje predstavljaju otisak centara za govor koji su postojali u mozgu. Stariji ''Homo erectus'' nije znao artikulisano [[govor]]iti. Do tog zaključka se došlo analizom građe [[kičmeni pršljen|kičmenih pršljenova]]. Bio je uspravan, zdepaste građe. Mozak mu je bio oko 30% manji od mozga savremenog čoveka. Karakteristike ''Homo erectusa'': * starost - (?)1,5 miliona godina - 200 000 godina * visina tela - 160-165&nbsp;cm * moždana zapremina - 700-1000&nbsp;cm³ * odlike lobanje: neznatno presvođavanje moždanog dela lobanje, nadočni lukovi masivni i naglašeni, postorbitalno stezanje slepoočnog ugla, koštani zidovi veoma debeli, u [[okcipitalna projekcija|okcipitalnoj projekciji]] širina lobanje leži nisko * odlike lica: velika širina nosnog otvora, [[mandibula]] velika i masivna, kao i zubi, obradak ravan, [[očnjak|očnjaci]] nešto više odvojeni * postkranijalni skelet ima karakteristike [[hominidi|hominida]] * kultura: kultura kamenih jezgra, počinje upotreba [[vatra|vatre]] * oblast rasprostiranja: jugoistočna [[Azija]], centralna [[Evropa]], severna i istočna [[Afrika]]. ''[[Homo heidelbergensis]]'' imao je mozak sličan današnjem čoveku. Pre oko pola miliona godina preci počinju da liče na nas mentalno i fizički. [[Evolucija (biologija)|Evolucija]] ima dalje izdanke u ''sapiens'' formama, koje su tako nazvane po mogućnostima mentalnog rasuđivanja i reagovanja. Te misleće sapientne forme granaju se u dva smera: [[neandertalac|neandertalskog]] pračoveka, koji je označen kao arhajski ''sapiens'', i na drugoj strani tip ''[[Homo sapiens|sapiens sapiens]]'', anatomski savremeni čovek. == Poreklo == [[Datoteka:Homo erectus.jpg|mini|lijevo|250px|Lubanja ''Homo erectusa'' u Natural History Museumu, [[Ann Arbor]] u M[[ichigan]]u]] Prva hipoteza o poreklu ''Homo erectusa'' je ta da se pojavio u [[Afrika|Africi]], a zatim migrirao prema [[Euroazija|Evroazijskom]] kontinentu tijekom [[rani plesistocen|ranog pleistocena]] (pre oko 2 milijuna godina), verojatno u razdobljima povoljnih klimatskih uveta koji su učinili [[Sahara|Saharu]] gostoljubivim područjem (tzv. teorija [[saharska pumpa|saharske pumpe]]). Prešavši Saharu, proširio je svoje stanište celim [[Stari svijet|Starim svijetom]]. Fosilni ostaci stari od 1,8 do 1 milijun godina pronađeni su u Africi (u blizini jezera [[Turkana (jezero)|Turkana]]<ref>{{cite journal|authorlink=Kendrick Frazier|author=Frazier, Kendrick|url=http://www.csicop.org/si/2006-06/leakey.html|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090110223159/http://www.csicop.org/si/2006-06/leakey.html|archivedate=2009-01-10|title=Leakey Fights Church Campaign to Downgrade Kenya Museum’s Human Fossils|journal=Skeptical Inquirer magazine|volume=svezak 30|issue=broj 6|date=2006|access-date=2014-07-08|dead-url=yes}}</ref> i klancu [[Olduvai]]), [[Gruzija|Gruziji]], [[Indonezija|Indoneziji]] (npr. [[Sangiran]] u središnjoj [[Java (otok)|Javi]] i [[Trinil]] u istočnoj Javi), [[Vijetnam]]u, [[Kina|Kini]] (npr. [[Shaanxi]]) i [[Indija|Indiji]].<ref>{{Cite book | author=Prins, Harald E. L.; Walrath, Dana and McBride, Bunny | title = Evolution and prehistory: the human challenge| publisher = Wadsworth Publishing| year = 2007 | page =str. 162.| url = http://books.google.com/books?id=LfYirloa_rUC&pg=PA16| isbn = 978-0-495-38190-7}}</ref> Druga hipoteza predviđa evolutivni razvoj ''Homo erectusa'' najpre u [[Euroazija|Evroaziji]] iz koje je kasnije migrirao u Afriku. Ova se hipoteza temelji na činjenici da su najstariji ostaci ''Homo erectusa'' pronađeni izvan Afrike, oni na [[Kavkaz|kavkaskom]] lokalitetu [[Dmanisi]], u [[Gruzija|Gruziji]], stari od 1,85 do 1,77 milijuna godina, što je jednaka ili čak veća starost od prvih fosilnih ostataka iste vrste u Africi. Najstariji nalazi u Dmanisiju su 73 kamena sečiva i 34 fragmenata kostiju koji još nisu sa sigurnošću pripisani točno određenoj vrsti.<ref>Ferring, R.; Oms, O.; Agusti, J.; Berna, F.; Nioradze, M.; Shelia, T.; Tappen, M.; Vekua, A.; Zhvania, D.; Lordkipanidze, D. (2011). "Earliest human occupations at Dmanisi (Georgian Caucasus) dated to 1.85-1.78 Ma". Proceedings of the National Academy of Sciences 108 (26): 10432. doi:10.1073/pnas.1106638108</ref><ref>[http://www.dnaindia.com/scitech/report_new-discovery-suggests-homo-erectus-originated-from-asia_1552611 New discovery suggests Homo erectus originated from Asia], Dnaindia.com. Pristupljeno 8. lipnja 2011.</ref> == Klasifikacija == Mnogi paleoantropolozi još vode debatu da li su ''H. erectus'' i ''[[Homo ergaster]]'' odvojene vrste ili različite populacije jedne vrste. Nekoliko stručnjaka čak predlaže brisanje taksona ''Homo erectus'' i izjednačenje ''H. erectusa'' s arhajskim ''[[Homo sapiens]]om''.<ref>{{cite journal|author=Weidenreich, F. |year=1943 |title=The "Neanderthal Man" and the ancestors of "Homo Sapiens"|jstor=662864|doi=10.1525/aa.1943.45.1.02a00040 |journal=American Anthropologist |volume=svezak 45|pages=str. 39. – 48.}}</ref><ref>{{cite journal|author=Jelinek, J. |year=1978 |title= Homo erectus or Homo sapiens? |journal=Rec. Adv. Primatol.|volume=svezak 3|pages=str. 419. – 429.}}</ref><ref>{{cite journal|author=Wolpoff, M.H. |year=1984 |title= Evolution of Homo erectus: The question of stasis|jstor=2400612|journal= Palaeobiology |volume=svezak 10|issue=broj 4|pages=str. 389. – 406.}}</ref><ref>{{cite journal|jstor=681178|author=Frayer, D.W., Wolpoff, M.H.; Thorne, A.G.; Smith, F.H. and Pope, G.G. |year=1993 |title= Theories of modern human origins: The paleontological test|journal=American Anthropologist|volume=svezak 95|pages=str. 14. – 50.|doi=10.1525/aa.1993.95.1.02a00020}}</ref> Neki smatraju ''H. ergastera'' izravnim afričkim pretkom ''H. erectusa'', te hipotiziraju da je upravo on emigrirao izvan [[Afrika|Afrike]] u [[Azija|Aziju]] i razvio se u nekoliko različitih vrsta.<ref>{{cite book|last=Tattersall|first=Ian and Jeffrey Schwartz|title=Extinct Humans|url=https://archive.org/details/extincthumans0000tatt|year=2001|isbn=0-8133-3482-9|place=Boulder, Colorado|publisher= Westview/Perseus}}</ref> Iako je "''Homo ergaster''" od mnogih prihvaćen kao zasebni takson, većina stručnjaka ih još uvijek smatra različitim, afričkim i azijskim, populacijama vrste ''H. erectus''. Mnogi stručnjaci tumače (i inzistiraju) da se [[definicija biološke vrste]] [[Ernst Mayr|Ernsta Mayra]] ne može koristiti u testiranju gore navedene hipoteze; moguće je međutim ispitati stupanja varijacije morfoloških karakteristika uzoraka lubanja ''H. erectusa''/''H. ergastera'' i usporediti ih s varijacijama prisutnim kod drugih primata sa sličnom geografskom distribucijom ili sličnom evolucijskom povezanošću. Broj varijacija između ''H. erectusa'' i ''H. ergastera'' je veći od broja varijacija promotrenih unutar vrste npr. [[makak]]a, stoga se da zaključiti da su ''H. erectus'' i ''H. ergaster'' različite vrste. Ovaj je model usporedbe vrlo važan i odabir prikladne vrste za usporedbu može biti teško. Morfološke varijacije unutar globalne populacije ''H. sapiensa'' su vrlo male<ref name="Java Man"/>, tako da naša posebno mala različitost stvara dodatne poteškoće u uspoređivanju s drugim vrstama. Kao primjer, mogu se navesti upravo fosilni ostaci iz [[Dmanisi]]ja u [[Gruzija|Gruziji]] koji su zbog svoje varijabilnosti u početku klasificirani kao zasebna vrsta ''Homo georgicus'', da bi kasniji pronalasci dokazali da je njihova varijacija još uvijek unutar raspona karakteristika ''Homo erectusa'', tako da se ovi ostaci danas klasificiraju kao ''Homo erectus georgicus''. ''H. erectus'' je imao veći moždani volumen od ''[[Homo habilis]]a'' (iako primerci iz nalazišta Dmanisi imaju posebno male lubanje): najstariji fosilni ostaci ove vrste imaju moždani volumen od 850&nbsp;cm³, dok kod najrecentnijih javanskih primeraka nalazimo volumen od 1100&nbsp;cm³,<ref name="Java Man">Swisher, Carl Celso III; Curtis, Garniss H. and Lewin, Roger (2002.) ''Java Man'', Abacus, {{ISBN|0-349-11473-0}}.</ref> dosežući tako i volumen arhajskog ''H. sapiensa''. [[Čeona kost]] je manje nakošena i [[zubi|zubna arkada]] manja nego kod [[australopitek]]a; lice je više ortognatsko (manje izbočeno) u odnosu na australopiteka i ''H. habilisa'', koji su imali jako naglašene očne arkade i manje izražene [[jagodična kost|jagodične kosti]]. Smatra se da su ovi prvi hominini bili u proseku visoki 1,79,<ref name = Bryson>{{cite book |author=Bryson, Bill |title=A Short History of Nearly Everything: Special Illustrated Edition |url=https://archive.org/details/isbn_9780552997041_g2t7 |publisher=Doubleday Canada |location=Toronto |year= 2005.|isbn=0-385-66198-3}}</ref> (samo 17 % ljudi u modernoj populaciji je više od toga)<ref name = Khanna>{{cite book |author=Khanna, Dev Raj |title=Human Evolution |publisher=Discovery Publishing House |year= 2004 |page= str. 195.|isbn=978-8171417759|url=http://books.google.com/books?id=aTxkAcdYgu0C&pg=PA195 |quote=African H. erectus, with a mean stature of 170 cm, would be in the tallest 17 percent of modern populations, even if we make comparisons only with males |accessdate=30. ožujka 2013. }}</ref> i bili su nalgašeno mršavi, s dugim i tankim udovima.<ref name = Roylance>{{cite news |title=A Kid Tall For His Age |author=Roylance, Frank D. Roylance |url=http://articles.baltimoresun.com/1994-02-06/news/1994037060_1_erectus-skeleton-neanderthal |newspaper=Baltimore Sun |quote=Clearly this population of early people were tall, and fit. Their long bones were very strong. We believe their activity level was much higher than we can imagine today. We can hardly find Olympic athletes with the stature of these people |date=6. 2. 1994 |accessdate=30. 3. 2013 |archive-date=2013-11-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131105113508/http://articles.baltimoresun.com/1994-02-06/news/1994037060_1_erectus-skeleton-neanderthal |dead-url=yes }}</ref> [[Spolni dimorfizam]] je nešto izraženiji nego kod ''Homo sapiensa''. Mužjaci ''Homo erectusa'' naime teže oko 25% više od ženki, ali dimorfizam je manji nego kod roda ''[[Australopithecus]]''. Kostur KNM-WT 15000, "[[dečak iz Turkane]]" (''Homo ergaster''), kojeg je [[1984.]] otkrio i opisao [[Richard Leakey]] i [[Kamoya Kimeu]] u blizini [[Turkana (jezero)|jezera Turkana]] u [[Kenija|Keniji]], jedan je od najpotpunijih kostura hominida ikad otkrivenih i uvelike je utecao na razumevanje čovečje evolucije. == Upotreba alata == ''Homo ergaster '' je koristio različitiji i sofisticiraniji [[kameni alat]] u odnosu na njegove pretke. ''H. erectus'' je, međutim, u usporedbi s ''H. ergasterom'' koristio primitivnije oruđe. Moguće je da je to tako, jer je ''H. ergaster'' najpre koristio alat [[oldavanska kultura|oldovanske tehnologije]] i kasnije prešao na [[ašelska kultura|ašelsku]]<ref>{{cite book | author = Beck, Roger B.; Black, Linda; Krieger, Larry S.; Naylor, Phillip C. and Shabaka, Dahia Ibo | title = World History: Patterns of Interaction | publisher = McDougal Littell | year = 1999 | location = Evanston, IL |isbn = 0-395-87274-X }}</ref> kad je započela uporaba ašelskog alata pre oko 1,8 milijuna godina,<ref>The Earth Institute. (1. rujna 2011.). [http://www.earth.columbia.edu/articles/view/2839 Humans Shaped Stone Axes 1.8 Million Years Ago, Study Says]. Sveučilište Columbia. Pristupljeno, 5. siječnja 2012.</ref> dok se evolutivna linija ''H. erectusa'' odvojila oko 200 000 godina pre opće inovacije koju je donela ašelska kultura. Azijski migracijski potomci ''H. ergastera'' nisu stoga koristili ašelsku tehnologiju. Osim toga, smatra se da je ''H. erectus'' bio prvi [[hominidi|hominid]] koji je koristio [[splav]]ove kako bi putovao morima.<ref>{{cite journal | title = Paleoanthropology: Ancient Island Tools Suggest Homo erectus Was a Seafarer | journal = Science | volume = 279 | issue =svezak 5357 | pages =str. 1635. – 1637. | date = 1998-03-13 | author = Gibbons, Ann | doi = 10.1126/science.279.5357.1635}}</ref> === Korištenje vatre === Na istočnoafričkim lokalitetima, kao [[Chesowanja]] u blizini [[Baringo (jezero)|jezera Baringo]], [[Koobi Fora]], i [[Olorgesailie]] u [[Kenija|Keniji]], nalaze se dokazi koji upućuju na to da su rani ljudi koristili vatru. U Chesowanji su arheolozi otkrili komadiće crvene gline datirane 1,42 milijuna godina.<ref name="James">{{cite journal|last=James|first=Steven R.|date=1989|title=Hominid Use of Fire in the Lower and Middle Pleistocene: A Review of the Evidence|journal=Current Anthropology|url=http://faculty.ksu.edu.sa/archaeology/Publications/Hearths/Hominid%20Use%20of%20Fire%20in%20the%20Lower%20and%20Middle%20Pleistocene.pdf|volume=svezak 30|issue=broj 1|pages=str. 1. – 26.|publisher=University of Chicago Press|doi=10.1086/203705|accessdate=2012-04-01|archive-date=2015-12-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20151212084645/http://faculty.ksu.edu.sa/archaeology/Publications/Hearths/Hominid%20Use%20of%20Fire%20in%20the%20Lower%20and%20Middle%20Pleistocene.pdf|dead-url=yes}}</ref> Ponovnim zagrevanjem ovog materijala otkriveno je da se glina mora zagrejati na 400&nbsp;°C da bi očvrsnula. Na nalazištima FxJjzoE i FxJj50 u Koobi Fori postoje dokazi stari 1,5&nbsp;milijuna godina koji upućuju na to da je ''Homo erectus'' bio sposoban kontrolirati vatru, gdje se može videti promena boje sedimenta u crvenu što se postiže samo zagrevanjem na 200&nbsp;°C.<ref name="James" /> Na lokalitetu Olorgesailie u Keniji postoji "udubljenje slično ognjištu". Pronađeni su i mikroskopski tragovi [[drveni ugljen|drvenog ugljena]], ali to je moglo biti posljedica prirodnog procesa nepotpunog izgaranja.<ref name="James"/> Na arheološkom nalazištu 8E u distriktu [[Gadeb]], u [[Etiopija|Etiopiji]], pronađeni su fragmenti [[Tuf|zapečenog tufa]] za koje se čini da su više puta bili izloženi vatri, ali to je isto tako mogla biti posledica naknadne vulkanske aktivnosti<ref name="James"/>. Fragmenti tufa pronađeni su među ašelskim artefaktima ''H. erectusa''. Na arheološkom nalazištu u dolini reke [[Awash]], pronađene su mnoge udubine stožastog oblika načinjene od crvene gline, materijala koji se obično formira pod utecajem temeperatura od 200&nbsp;°C. Pretpostavlja se da su ove strukture nastale izgaranjem panjeva stabala, ali nije sigurno da li su posledica čovekovog delovanja ili požara.<ref name="James"/>. Na arheološkom nalazištu u blizini mosta [[Most Bnot Ya'akov|Bnot Ya'akov]] ("Most Jakovovih kćerki") u [[Izrael]]u, pronađeni su prvi sigurni dokazi paljenja vatre od strane ''H. erectusa'' ili ''[[Homo ergaster]]a'' stari između 790 000 i 690 000 godina.<ref name="Rincon">{{cite news|first=Paul|last=Rincon|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/3670017.stm | title=Early human fire skills revealed|publisher=[[BBC News]]|date=29. 4. 2004|accessdate=12. 11. 2007}}</ref> Do danas se to smatra najprihvaćenijim datiranjem prvog paljenja vatre, iako je nedavna ponovna analiza spaljenih komada kostiju i pepela biljaka iz [[Wonderwerkška špilja|Wonderwerkške špilje]] dokazala uporabu vatre pre 1 milijun godina.<ref name=Pringle2012>{{cite journal|date= 2012-04-02 |author=Pringle, Heather |title=Quest for Fire Began Earlier Than Thought |journal=ScienceNOW |publisher=[[American Association for the Advancement of Science]] |url=http://news.sciencemag.org/sciencenow/2012/04/quest-for-fire-began-earlier-tha.html?ref=em |accessdate=4. 4. 2012}}</ref> === Kuvanje === Postoje dokazi da je ''Homo erectus'' [[kuhanje|termički obrađivao]] hranu. Predloženo je da je to možda činio,<ref>{{cite book|last=Wrangham|first=Richard|title=Catching Fire|url=https://archive.org/details/catchingfirehowc0000wran|year=2009 |publisher=Basic Books}}</ref> ali ova ideja nije prihvaćena među stručnjacima.<ref>{{cite book|title=Female Hierarchies|year=1972 |publisher=Beresford Book Service|pages=str. 220. – 229.|author=Adrienne Zihlman|author2=Nancy Tanner|editor=Lionel Tiger, Heather T. Fowler|chapter=Gathering and the Hominid Adaptation}}</ref><ref>{{cite journal|last=Fedigan|first=Linda Marie|title=The Changing Role of Women in Models of Human Evolution|journal=Annual Review of Anthropology|year=1986 |volume=svezak 15|pages=str. 25. – 66.|doi=10.1146/annurev.an.15.100186.000325}}</ref> Iz analiza istrošenosti [[kameni alat|ručnih kamenih sjekača]], utvrđeno je da je [[meso]] bilo dominantna namirnica u ''H. erectusovoj'' prehrani. Meso je probavljivo i bez kuhanja, te se ponekad konzumira sirovo i u modernom društvu. Orašasti plodovi, bobičasto voće i voće općenito također su jestivi bez prethodnog kuhanja. Stoga kuhanje nije pretpostavljeno, ostaje otvoreno pitanje pronalaženja fizičkih dokaza termičke obrade hrane, kojih još uvek nema. == Život u zajednici == ''Homo erectus'' je verojatno prvi hominid koji je živio u zajednici [[lovci-sakupljači|lovaca-sakupljača]], a antropolozi kao što je [[Richard Leakey]] pretpostavljaju da je u smislu življenja u zajednici bio sličniji modernom čoveku od vrsta sličnih ''[[Australopithecus]]u'' koje su živele pre njega. Isto tako, povećani volumen mozga podudara se s pojavom sofisticiranog kamenog alata koji se ponekada može pronaći u blizini fosilnih ostataka. Otkrićem [[dječak iz Turkane|dečaka iz Turkane]] (''Homo ergaster'') 1984. godine, dobiveni su dokazi koji ukazuju na to da, usprkos anatomskim sličnostima s ''[[Homo sapiens]]om'', nije mogao proizvoditi zvukove usporedive s modernim [[govor]]om. ''Ergaster'' je najverojatnije komunicirao [[proto-jezik]]om koji nije imao potpuno razvijenu strukturu modernog ljudskog jezika, ali je bio razvijeniji od neverbalne komunikacije [[čimpanze|čimpanzi]].<ref>{{cite book |author=Ruhlen, Merritt|title=The origin of language: tracing the evolution of the mother tongue |url=https://archive.org/details/originoflanguage00merr|publisher=Wiley |location=New York |year=1994 |isbn=0-471-58426-6}}</ref> Ova pretpostavka je dovedena u sumnju otkrićem 150 000 godina starijih pršljena ''H. ergastera''/''erectusa'' od pršljena dečaka iz Turkane. Ovo otkriće ''Homo erectusa georgicusa'' i lokaliteta Dmanisi, u Gruziji, dokazuje da je isti imao vokalne sposobnosti unutar opsega sposobnosti [[anatomski moderni čovjek|modernog čoveka]].<ref>{{cite journal|doi=10.2307/4019325|title=Evolutionary back story: Thoroughly modern spine supported human ancestor|author=Bower, Bruce|journal=Science News|volume =svezak 169|issue =broj 18| pages =str. 275. – 276.|date= 2006-05-03 }}</ref> Volumen mozga i prisutnost [[brocina zona|brocine zone]] sugerira uporabu artikuliranog govora.<ref>{{cite book|title=Origins Reconsidered|url=https://archive.org/details/originsreconside0000leak_v1i1|author=Richard Leakey|year=1992 |publisher=Anchor|pages=str. 257. – 258.|isbn=0-385-41264-9}}</ref> ''H. erectus'' je verojatno prvi hominid koji je živio u zajednicama (tzv. [[banda]]ma), sličnima modernim zajednicama [[lovci-sakupljači|lovaca-sakupljača]].<ref>{{cite book |author=Boehm, Christopher |title=Hierarchy in the forest: the evolution of egalitarian behavior |publisher=Harvard University Press |location=Cambridge |year=1999|isbn=0-674-39031-8|url=http://books.google.com/books?id=ljxS8gUlgqgC&pg=PA198 |page=str. 198.}}</ref> Pretpostavlja se da je ''H. erectus''/''ergaster'' prvi [[hominid]] koji je lovio u koordiniranim grupama, koristio složeni alat i brinuo se o slabijim i bolesnim članovima zajednice. Postoji diskusija po pitanju toga da li su se ''H. erectus'' i kasniji [[Homo neanderthalensis|neandertalac]],<ref>{{cite web |url= http://news.nationalgeographic.com/news/2006/10/061030-neanderthals.html |title= Neanderthals, Modern Humans Interbred, Bone Study Suggests |work= National Geographic News |author= Owen, James |date=30 October 2006 |accessdate=2008-01-14 }}</ref> križali s [[anatomski moderni čovjek|anatomski modernim čovekom]] u [[Europa|Evropi]] i [[Azija|Aziji]] (''vidi [[teorija križanja neandertalaca]]'').<ref>{{cite web |url= http://www.sciam.com/article.cfm?id=lovers-not-fighters |title= Lovers not fighters|work= Scientific American |author= Whitfield, John |date= 18 veljče 2008.}}</ref> {{Evolucija čoveka grafik}} == Povezano == * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Homo habilis]]'' * [[Javanski čovek]] * [[Pekinški čovek]] * [[Neandertalac]] * ''[[Homo sapiens]]'' == Izvori == {{reference|2}} {{Commonscat|Homo erectus}} [[Kategorija:Homininae]] [[Kategorija:Ljudska evolucija]] d6mo19cm0d3obqje7ghw6eaoxx2tpoa 2 227650 42715583 42710320 2026-11-01T12:35:46Z Edgar Allan Poe 29250 42715583 wikitext text/x-wiki {{barnstar-rad i trud|zaslužila si, slatkice :) pusa! :*|Vatrena ptica}} {{barnstar-rad i trud|jasno je zašto :D|Vatrena ptica}} {{barnstar-rad i trud|ma najbolja si!!!! :D|Vatrena ptica}} {{barnstar-rad i trud|razlog je poznat ;)|Vatrena ptica}} <center><gallery> Image:Wiki_medal.jpg|<center>'''Wiki medalja'''<br /> Za puno odličnih članaka. [[User:Seiya|Seiya]]</center> </gallery></center> <gallery>Image:Wiki_medal.jpg|<center>'''Wiki medalja'''<br /> Za sve izumrle živuljke <br />(i sretnu novu 2014).<br /> [[User:Igorwindsor|Igor Windsor]]</gallery> <gallery>File:Anatomical descriptions and Medical remedies in German Wellcome L0029302.jpg|<center>Za kolosalni rad na dragocijenom članku srednji vijek.<br>[[User:Seiya|Seiya]]</center></center> Image:More_fireworks_in_perth.jpg|<center>'''Wiki medalja'''<br /> Za doprinos brojci od 430.000 članaka na ovoj Wiki - [[User:Vitek|Vitek]]</center> Image:Crystal Project Ksokoban.png|<center>'''Dragulj Orijenta'''<br>Za doprinos o križarima, križarskim temama i križarskim ratovima, po čemu ćemo se svakako isticati u regiji File:Husité - Jenský kodex.jpg|<center>Za članke o svim križarskim ratovima (i onima za koje nitko nikad nije čuo :).<br>[[User:Wolmar|Wolmar]]</center> </gallery> <gallery> {{Nagrada za izabrani članak | članak =Edmontosaurus | mjesec =juli | godina =2011. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Pterosauri | mjesec =april | godina =2012. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Koraljni greben | mjesec =decembar | godina =2012. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Vodozemci | mjesec =mart | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka | mjesec =februar | godina=2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Pterodactylus | mjesec =mart | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Srednji vijek | mjesec =decembar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kasni srednji vijek | mjesec =april | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Homo floresiensis | mjesec =maj | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Nova hipoteza o jedinstvenom porijeklu | mjesec =jun | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Zapadno slikarstvo | mjesec =februar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Talijanska renesansa | mjesec =maj | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Snježni leopard | mjesec =august | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Dromeosauridi | mjesec =septembar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Portugalska renesansa | mjesec =oktobar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Spinosaurus | mjesec =januar | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fiziologija dinosaura | mjesec =maj | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Rakun | mjesec =juli | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Renesansa u Škotskoj | mjesec =mart | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Reformacija | mjesec =april | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Poljska renesansa | mjesec =maj | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Compsognathus | mjesec =juli | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Gryposaurus | mjesec =jun | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Scelidosaurus | mjesec =april | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Frutiger Aero | mjesec =oktobar | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fin de siècle | mjesec =novembar | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Age of Mythology | mjesec =decembar | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =The Oregon Trail (1985) | mjesec =februar | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =L'Île mystérieuse | mjesec =mart | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Patuljasti troprsti ljenjivac | mjesec =juni | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Harpija (ptica) | mjesec =septembar | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Koraljivori | mjesec =oktobar | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Mezokarnivor | mjesec =januar | godina =2027. }} <div id="RealTitleBanner"><span id="RealTitle"><font size="9" face="Edwardian Script ITC" color="#32CD32">D</font><font size="7" face="Edwardian Script ITC" color="#00FF00">u</font><font size="9" face="Edwardian Script ITC" color="#7FFF00">m</font><font size="7" face="Edwardian Script ITC" color="#32CD32">a</font> <font size="9" face="Edwardian Script ITC" color="#00FF7F">t</font><font size="7" face="Edwardian Script ITC" color="#ADFF2F">h</font><font size="9" face="Edwardian Script ITC" color="#90EE90">e</font> <font size="9" face="Edwardian Script ITC" color="#00FF7F">B</font><font size="7" face="Edwardian Script ITC" color="#ADFF2F">e</font><font size="9" face="Edwardian Script ITC" color="#90EE90">s</font><font size="7" face="Edwardian Script ITC" color="#98FB98">t</font></div> <font size="5" face="Lucida Console" color="#E0FFFF">:)</font></div> fdodlayuvjny8h7wcnrz56je3f7yd0z 0 233391 42715662 41122728 2026-11-01T16:44:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715662 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = George O'Brien | slika = George O'Brien in She Wore a Yellow Ribbon (1949) trailer.jpg | širina_slike = 200px | opis = u filmu ''[[She Wore a Yellow Ribbon]]'' | datum_rođenja = {{Birth date|1899|4|19|df=y}} | mjesto_rođenja = [[San Francisco]], SAD | datum_smrti = {{Death date and age|1985|9|4|1899|4|19|df=y}} | mjesto_smrti = [[Broken Arrow (Oklahoma)|Broken Arrow]], [[Oklahoma]], SAD | zanimanje = glumac | period = 1922–1964 | spouse = {{marriage|[[Marguerite Churchill]]|1933|1948}} | znamenite_uloge = Čovjek u ''[[Sunrise (film)|Sunrise]]'' }} '''George O'Brien''' (19. april 1899 - 4. septembar 1985) bio je [[SAD|američki]] filmski glumac. Karijeru je započeo 1920-ih u [[Hollywood]]u gdje je ispočetka mislio baviti fotografijom; zbog markantnog izgleda su ga studiji počeli angažirati za glavne uloge, od kojih je najpoznatija bila u klasičnom filmu ''[[Sunrise (film)|Sunrise]]''. Nakon dolaska [[zvučni film|zvuka]] se gotovo u potpunosti orijentirao na [[vestern]]e, a kasnije je tumačio karakterne uloge, uključujući klasike žanra koje je režirao njegov dobar prijatelj [[John Ford]]. == Vanjske veze == {{Commons category|George O'Brien (actor)}} * {{IMDb name|id=0639563|name=George O'Brien}} * [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=759 Photographs of George O'Brien] * [http://www.georgeobrien.us/html/biography/part1.html In depth biography on George] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120322211536/http://www.georgeobrien.us/html/biography/part1.html |date=2012-03-22 }} * [https://web.archive.org/web/20130620092151/http://oliveborden.com/ George O'Brien and Olive Borden] * {{Find a Grave|8709390|George O'Brien}} {{Lifetime|1899|1985|Obrien, George}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] 5nkvc4ap3k4836r7wkjyv2w0nmwr1b2 0 245717 42715714 42648359 2026-11-01T21:10:36Z نوفاك اتشمان 11942 fix 42715714 wikitext text/x-wiki {{Kutijica za bivše države sr | Izvorno_ime = | Konvencionalni_pun_naziv = Republika Srbija<br />Republika Srbija | Uobičajen_naziv = | Slika_zastava = Flag of Serbia (1992-2004).svg | Slika_grb = Coat of arms of Serbia (1947–2004).svg | Ime_genitiv = Srbije | Slika_karta = Serbia on the globe (claimed) (Europe centered).svg | Tekst_karta = | Tekst_ispod_karte = Položaj u Evropi | Kontinent = [[Evropa]] | Regija = [[Balkansko poluostrvo|Balkan]], [[Srednja Evropa]] | Zemlja = {{zastava|SR Jugoslavija}}<br />{{zastava|Srbija i Crna Gora}} | Himna = | Površina = 88.361 | Stanovništvo = 7.498.001 (2002) | Prestonica = [[Beograd]] | Zvanični_jezici = [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]<ref>Član 8. [[:s:sr:Устав Републике Србије (1990)|Ustav Republike Srbije (1990.)]]: {{citat|„U Republici Srbiji u službenoj je upotrebi srpskohrvatski jezik i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi na način utvrđen zakonom.<br>Na područjima Republike Srbije gde žive narodnosti u službenoj upotrebi su istovremeno i njihovi jezici i pisma, na način utvrđen zakonom.”}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060908044936/http://www.parlament.sr.gov.yu/content/lat/akta/ustav/ustav_ceo.asp |archive-date=8 September 2006 |access-date=22 January 2023 |title=Ustav Republike Srbije |publisher=Narodna skupština Republike Srbije |website=www.parlament.sr.gov.yu |year=1990}}</ref>{{napomena|Za razliku od Republike Srbije (1990–2006), na saveznom nivou u [[Savezna Republika Jugoslavija|Saveznoj Republici Jugoslaviji]] (1992–2003), službeni jezik je bio [[srpski jezik|srpski]].<ref>Član 15. [[:s:sr:Устав Савезне Републике Југославије (1992)|Ustav Savezne Republike Jugoslavije (1992.)]]: {{citat|„U Saveznoj Republici Jugoslaviji u službenoj upotrebi je srpski jezik ekavskog i ijekavskog izgovora i ćiriličko pismo, a latiničko pismo je u službenoj upotrebi, u skladu sa ustavom i zakonom.<br>Na područjima Savezne Republike Jugoslavije gde žive nacionalne manjine u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma, u skladu sa zakonom.”}}</ref>}} | Religija = [[Pravoslavlje]], [[Islam]], [[Katolicizam]], [[Protestantizam]] | Valuta = [[Jugoslovenski dinar]] | Zakonodavna_vlast = | Tip_vladavine = Republika | Titula_vladara = | Vladajuća_partija = | Vladar1 = | Vladar2 = | Vladar3 = | Predsednik = [[Boris Tadić]] (poslednji) | Premijer = [[Vojislav Koštunica]] (poslednji) | Era = Savremeno doba | Godina_početak = [[1992]]. | Godina_kraj = [[2006]]. | Status = | Događaj1 = | Datum_događaj1 = | Zastava_Prethodnik1 = Flag of the Socialist Republic of Serbia.svg | Prethodnik1 = [[SR Srbija]] ([[SFR Jugoslavija]]) | Zastava_Sledbenik1 = Flag of Serbia.svg | Sledbenik1 = [[Srbija]] | Zastava_Prethodnik2 = | Prethodnik2 = | Zastava_Sledbenik2 = | Sledbenik2 = | Portal = Istorija }} '''Republika Srbija''' je ime koje je imala [[Srbija]] od [[1992]]. do [[2006]], u okviru [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] do [[2003]], i onda do [[2006]]. godine u [[SCG]]. Donošenjem [[Ustav Srbije od 1990. godine|Ustava iz 1990. godine]] odlučio je da se ime [[Socijalistička Republika Srbija]] promeni u Republika Srbija, koja je zadržala to ime i posle [[1992]]. godine. Deo Srbije je takođe bila [[AP Vojvodina]] sa [[Novi Sad|Novim Sadom]] kao glavnim gradom, i [[AP Kosovo i Metohija]] sa [[Priština|Prištinom]] kao glavnim gradom. Međutim, od [[1999]]. posle rata na Kosovu i [[Rezolucija 1244|Rezolucije 1244]] [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija]] AP KiM je međunarodni protektorat [[UNMIK]]-a u sastavu Republike Srbije. Godine [[2002]]. u saveznom parlamentu u [[Beograd]]u, postignut je sporazum o restrukturiranju Federacije i Jugoslavija je prestala da postoji. Time je Republika Srbija ušla u sastav SCG. Godine [[2006]], nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore (koje je usledilo posle referenduma), [[SCG]] je raspuštena i nasleđe Republike Srbije je prikupljeno od strane [[Srbija|srpske države]]. Republika Srbija je, po Ustavnoj povelji Državne zajednice Srbija i Crna Gora, država-kontinuiteta (ista država (samo sa drugim nazivom i teritorijom, ali sa istim pravima i obavezama)) sa [[Državna zajednica Srbija i Crna Gora|Državnom zajednicom Srbija i Crna Gora]]. == Povezano == * [[Republika Crna Gora (1992–2006)]] * [[Srpsko-crnogorski unionizam]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Scg01.png Datoteka:Okruzi Srbije.PNG|[[Okruzi Srbije]], od [[29. januar]]a [[1992]]. </gallery> == Napomene == {{napomene}} == Reference == {{reflista}} [[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Srbija i Crna Gora]] [[Kategorija:Države i teritorije uspostavljene 1992.]] [[Kategorija:Prestanci 2006.]] [[Kategorija:Historija Srbije]] 4ftjo514vv352i5l6vj1up4f53zyiyg 0 245974 42715724 42647892 2026-11-01T21:49:40Z نوفاك اتشمان 11942 fix 42715724 wikitext text/x-wiki {{Kutijica za bivše države sr | Izvorno_ime = | Konvencionalni_pun_naziv = Republika Crna Gora | Uobičajen_naziv = | Slika_zastava = Flag of Montenegro (1993-2004).svg | Slika_grb = Coat of arms of Montenegro (1992-2004).svg | Ime_genitiv = Crne Gore | Slika_karta = Montenegro in Europe.svg | Tekst_karta = | Tekst_ispod_karte = Položaj u Evropi | Kontinent = [[Evropa]] | Regija = [[Balkansko poluostrvo|Balkan]] | Zemlja = {{zastava|SR Jugoslavija}}<br />{{zastava|Srbija i Crna Gora}} | Himna = | Površina = 13.812 | Stanovništvo = 620.145 (2003) | Prestonica = [[Podgorica]] | Zvanični_jezici = [[srpski jezik|srpski]] ([[ijekavski izgovor]])<ref>Član 9. [https://www.rastko.rs/rastko/delo/11161 Ustav Republike Crne Gore (1992.)]: {{citat|„U Crnoj Gori u službenoj upotrebi je srpski jezik ijekavskog izgovora.<br>Ravnopravno je ćiriličko i latiničko pismo.<br>U opštinama u kojima većinu ili značajan dio stanovništva čine pripadnici nacionalnih i etničkih grupa u službenoj upotrebi su i njihovi jezici i pisma.”}}</ref> | Religija = [[Pravoslavlje]], [[Islam]], [[Katolicizam]] | Valuta = [[Jugoslovenski dinar]], [[Nemačka marka]], [[Evro]] | Zakonodavna_vlast = | Tip_vladavine = Republika | Titula_vladara = | Vladajuća_partija = | Vladar1 = | Vladar2 = | Vladar3 = | Predsednik = [[Filip Vujanović]] (poslednji) | Premijer = [[Milo Đukanović]] (poslednji) | Era = Savremeno doba | Godina_početak = [[1992]]. | Godina_kraj = [[2006]]. | Status = | Događaj1 = Proglašenje nezavisnosti: | Datum_događaj1 = [[3. jun]] [[2006]]. godine | Zastava_Prethodnik1 = Flag of SR Montenegro.svg | Prethodnik1 = [[SR Crna Gora]] ([[SFR Jugoslavija]]) | Zastava_Sledbenik1 = Flag of Montenegro.svg | Sledbenik1 = [[Crna Gora]] | Zastava_Prethodnik2 = | Prethodnik2 = | Zastava_Sledbenik2 = | Sledbenik2 = | Portal = Istorija }} '''Republika Crna Gora''' je bila federalna republika [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] od [[1992]]. do [[2003]], a potom [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] od [[2003]]. do [[2006]]. godine. Glavni grad je bio [[Podgorica]] kojoj je [[1990]]. vraćeno staro ime jer se od [[1945]]. do [[1990]]. zvala Titograd. Nakon kraja komunističke vladavine i raspada [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]], zvanično raspuštena [[27. april]]a [[1992]], [[Republika Srbija (1992—2006)|Republika Srbija]] i [[Socijalistička Republika Crna Gora]], pod novim imenom Republika Crna Gora, dana [[28. april]]a [[1992]]. su stvorile novu federaciju pod nazivom [[Savezna Republika Jugoslavija]] koja je [[4. februar]]a [[2003]]. uz saglasnost oba doma jugoslovenskog parlamenta uzeo ime [[Državna zajednica Srbija i Crna Gora|Srbija i Crna Gora]]. Republika Crna Gora, za razliku od Srbije, u kome je novac bio jugoslovenski dinar, imala je kao novac [[Nemačka marka|nemačku marku]], a potom [[evro]] (od 2002). Nakon [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore 2006.|referenduma o nezavisnosti Crne Gore]], koji je održan [[21. maj]]a [[2006]], na kojem je glasalo 86,5% birača, od kojih je 55,5% podržalo ''„Demokratski Blok-Milo Đukanović“'', uz procenat iznad praga od 55% dogovorene sa [[EU|Evropskom unijom]] da bi referendum bio validan, apsolutni minimum glasova je premašen za 2300 glasova. Skupština Crne Gore je preduzela zakonske procedure da bi proglasila nezavisnost, proces koji je završen [[3. jun]]a [[2006]]. godine sa proglašenjem nezavisnosti. Nakon 88 godina zajedničke državne zajednice se završila unija Srbijanaca i Crnogoraca. {{Istorije|Crne Gore}} == Povezano == * [[Republika Srbija (1992–2006)]] * [[Srpsko-crnogorski unionizam]] <gallery> Image:Scg01.png </gallery> == Reference == {{reflista}} [[Kategorija:Savezna Republika Jugoslavija]] [[Kategorija:Srbija i Crna Gora]] [[Kategorija:Istorija Crne Gore u savremenom dobu]] cd0vqw3e4t9zo0ernoq6qel2r8zq3gy 2 252974 42715674 42715564 2026-11-01T17:39:30Z Duma 16555 /* Poređenja sa nemelaniziranim gljivama */ 42715674 wikitext text/x-wiki [[File:Cryptococcus neoformans using a light India ink staining preparation PHIL 3771 lores.jpg|thumb|right|''[[Cryptococcus neoformans]]'' obojen svijetlim [[Tuš (crtanje)|tušem]]]] '''Radiotrofne gljive''' su [[gljive]] koje mogu izvoditi biološki proces koji se naziva [[Radiosinteza (metabolizam)|radiosinteza]], što znači korištenje [[Jonizirajuće zračenje|jonizirajućeg zračenja]] kao glavnog izvora energije za pokretanje [[metabolizam|metabolizma]]. Tvrdi se da su radiotrofne gljive pronađene u ekstremnim okruženjima kao što je [[Nuklearna elektrana Černobilj|nuklearna elektrana u Černobilu]].<ref name=":0"/><ref name=vember93>Vember, V. V., and N. N. Zhdanova. "Peculiarities of linear growth of the melanin-containing fungi Cladosporium sphaerospermum Penz. and Alternaria alternata (Fr.) Keissler." Mikrobiolohichnyi Zhurnal (Kiev, Ukraine: 1993) 63.3 (2001): 3-12.</ref> Većina radiotrofnih gljiva koristi [[melanin]] u nekom obliku za preživljavanje.<ref name=Dadachova08 /> Proces korištenja zračenja i melanina za energiju nazvan je [[Radiosinteza (metabolizam)|radiosinteza]] i smatra se analognim [[anaerobna respiracija|anaerobnoj respiraciji]].<ref name=Averesch-2022 /> Međutim, nije poznato da li se u radiosintezi koriste višestepeni procesi poput [[fotosinteza|fotosinteze]] ili [[hemosinteza|hemosinteze]].{{Citation needed|date=July 2025}} == Otkriće == {{Further|Černobiljska katastrofa}} Many fungi have been isolated from the area around the destroyed Chernobyl Nuclear Power Plant, some of which have been observed directing their growth of [[hypha]]e toward radioactive graphite from the disaster, a phenomenon called "radiotropism".<ref>{{cite journal | pmc=9287308 | year=2022 | last1=Bland | first1=J. | last2=Gribble | first2=L. A. | last3=Hamel | first3=M. C. | last4=Wright | first4=J. B. | last5=Moormann | first5=G. | last6=Bachand | first6=M. | last7=Wright | first7=G. | last8=Bachand | first8=G. D. | title=Evaluating changes in growth and pigmentation of Cladosporium cladosporioides and Paecilomyces variotii in response to gamma and ultraviolet irradiation | journal=Scientific Reports | volume=12 | issue=1 | page=12142 | doi=10.1038/s41598-022-16063-z | doi-access=free| pmid=35840596 | bibcode=2022NatSR..1212142B }}</ref><ref name=":0" /> Study has ruled out the presence of carbon as the resource attracting the fungal colonies, and in fact concluded that some fungi will preferentially grow in the direction of the source of beta and gamma ionizing radiation, but were not able to identify the biological mechanism behind this effect.<ref name=":0">{{Cite news |last1=Zhdanova |first1=Nelli N. |last2=Tugay |first2=Tatyana |last3=Dighton |first3=John |last4=Zheltonozhsky |first4=Victor |last5=McDermott |first5=Patrick |date=September 2004 |title=Ionizing radiation attracts soil fungi |volume=108 |pages=1089–1096 |work=Mycological Research |issue=Pt 9 |doi=10.1017/s0953756204000966 |issn=0953-7562 |pmid=15506020}}</ref> It has also been observed that other [[melanin]]-rich fungi were discovered in the cooling water from some other working nuclear reactors. The light-absorbing compound in the fungus cell membranes had the effect of turning the water black.{{r|sciencenews_20070526}} While there are many cases of [[extremophiles]] (organisms that can live in severe conditions such as that of the radioactive power plant), a hypothetical radiotrophic fungus would grow ''because'' of the radiation, rather than ''in spite'' of it.<ref name="Dadachova" /> Further research conducted at the [[Albert Einstein College of Medicine]] showed that three melanin-containing fungi—''[[Cladosporium sphaerospermum]]'', ''[[Wangiella dermatitidis]]'', and ''[[Cryptococcus neoformans]]''—increased in [[biomass]] and accumulated [[acetate]] faster in an environment in which the [[radiation]] level was 500 times higher than in the normal environment. ''C. sphaerospermum'' in particular was chosen due to this species being found in the reactor at Chernobyl. Dadachova et al found that by exposing ''[[C. neoformans]]'' [[cell (biology)|cells]] to these radiation levels, the organisms rapidly (within 20–40 minutes of exposure) altered the chemical properties of their [[melanin]], and increased melanin-mediated rates of [[electron transfer]] (measured as reduction of [[ferricyanide]] by [[NADH]]) three- to four-fold compared with unexposed organisms. However, each culture was performed with at least limited nutrients provided to each fungus. The increase in biomass and other effects could be caused either by the cells directly deriving energy from ionizing radiation, or by the radiation allowing the cells to utilize traditional nutrients either more efficiently or more rapidly.<ref name="Dadachova" /> Outside of the laboratory studies, similar effects on [[melanin]] electron-transport capability were observed by the authors after organism exposure to [[non-ionizing]] radiation. The authors did not conclude whether light or heat [[radiation]] would have a similar effect on the fungi.<ref name="Dadachova" /> == Uloga melanina == [[Melanin]]i su porodica tamnih, prirodnih pigmenata sa svojstvima zaštite od zračenja. Oni, zahvaljujući svojoj molekularnoj strukturi, mogu apsorbirati [[elektromagnetsko zračenje]], što rezultira njihovom tamnom bojom; ta osobina ukazuje na to da bi melanin mogao biti koristan u zaštiti radiotrofnih gljiva od jonizirajućeg zračenja. Predloženo je se da su zaštitna svojstva melanina posljedica njegove sposobnosti da zarobi [[slobodni radikali|slobodne radikale]] nastale tokom [[radioliza|radiolize]] vode.<ref>{{Cite journal |last1=Gessler |first1=N. N. |last2=Egorova |first2=A. S. |last3=Belozerskaya |first3=T. A. |date=2014 |title=Melanin pigments of fungi under extreme environmental conditions (Review) |journal=Applied Biochemistry and Microbiology |language=en |volume=50 |issue=2 |pages=105–113 |doi=10.1134/S0003683814020094 |issn=0003-6838 |doi-access=free |pmid=25272728 }}</ref> Stvaranje melanina je također korisno za gljivu jer može pomoći u preživljavanju u mnogim ekstremnim okruženjima. Primjeri takvih okruženja uključuju [[Nuklearna elektrana Černobilj|nuklearnu elektranu u Černobilu]],<ref name=vember93/> [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnu svemirsku stanicu]]<ref name=Averesch-2022/> i [[Transantarktičke planine]].<ref>{{Cite web |last=Balter |first=Michael |date=23 May 2007 |title=Zapped By Radiation, Fungi Flourish |url=https://www.science.org/content/article/zapped-radiation-fungi-flourish |access-date=6 September 2025 |website=www.science.org |language=en}}</ref> Melanin također može pomoći gljivi da metabolizira [[zračenje]], ali je još uvijek potrebno više dokaza i istraživanja u vezi s tom tvrdnjom.<ref name=Dadachova08>{{Cite journal|last1=Dadachova|first1=Ekaterina|last2=Casadevall|first2=Arturo|date=December 2008|title=Ionizing Radiation: how fungi cope, adapt, and exploit with the help of melanin|journal=Current Opinion in Microbiology|volume=11|issue=6|pages=525–531|doi=10.1016/j.mib.2008.09.013|issn=1369-5274|pmc=2677413|pmid=18848901 |bibcode=2008COMb...11..525D }}</ref> == Poređenja sa nemelaniziranim gljivama == Melanizacija može predstavljati određeni metabolički trošak za ćelije gljiva. U odsustvu zračenja, neke nemelanizirane gljive (s mutacijama u genima uključenim u biosintezu melanina) rasle su brže od odgovarajućih melaniziranih gljiva. Pretpostavlja se da ovom fenomenu doprinosi ograničen unos hranjivih tvari, do kojeg dolazi zbog molekula melanina u [[ćelijski zid|ćelijskom zidu]] gljivica ili toksičnih međuprodukata nastalih u [[biosinteza melanina|biosintezi melanina]].{{r|Dadachova}} To je u skladu sa zapažanjem da, uprkos tome što su sposobne stvarati melanin, mnoge gljive ne sintetiziraju melanin konstitutivno (tj. cijelo vrijeme), već često samo kao odgovor na vanjske podražaje ili u različitim fazama svog razvoja.{{r|Calvo}} Tačni biohemijski procesi u predloženoj sintezi organskih spojeva ili drugih [[metabolit]]a rasta gljivica na bazi melanina, uključujući hemijske međuprodukte (kao što su izvorne molekule donora i akceptora elektrona) u gljivičnoj ćeliji, kao i lokacija i hemijski produkti ovog procesa, nisu poznati.{{cn|date=July 2025}} Nagađa se da su radiotrofne gljive bile rasprostranjenije i brojnije u [[Hadij]]u, kada su fenomeni [[Prirodni nuklearni reaktori|prirodnog nuklearnog fisijskog reaktora]] bili obilniji. Put do radiosinteze mogao bi postojati u dormantnom stanju, kao neka vrsta genetskog slijepog crijeva, kod nekoliko drugih drevnih oblika života.{{cn|date=July 2025}} == Upotreba u svemirskim letovima == {{See also|Zdravstvena prijetnja od kosmičkih zraka}} It is hypothesized that radiotrophic fungi could potentially be used as a biological shield to attenuate [[Space environment#Radiation|ionizing radiation]], specifically for the protection of astronauts in [[Outer space|deep space]].<ref name="Averesch-2022"/> To test the potential of biotechnology for [[In situ resource utilization|''in situ'' resource utilization]] (ISRU) and radioprotection, an experiment was conducted aboard the [[International Space Station]] (ISS) from December 2018 through January 2019. The experiment cultivated the [[dematiaceous]] fungus ''[[Cladosporium sphaerospermum]]'' to observe its growth and attenuation capabilities over a period of approximately 26 days (622.5 hours).<ref name="Averesch-2022">{{cite journal |last1=Averesch |first1=Nils J. H. |last2=Shunk |first2=Graham K. |last3=Kern |first3=Christoph |title=Cultivation of the Dematiaceous Fungus Cladosporium sphaerospermum Aboard the International Space Station and Effects of Ionizing Radiation |journal=[[Frontiers in Microbiology]] |date=5 July 2022 |volume=13 |article-number=877625 |doi=10.3389/fmicb.2022.877625 |doi-access=free |pmid=35865919 |pmc=9294542 |bibcode=2022FrMic..1377625A }}</ref> The on-orbit results indicated a qualitative and quantitative growth advantage in the space environment compared to Earth-based ground controls, suggesting a possible radioadaptive response.<ref name="Averesch-2022"/> Radiation levels measured directly beneath the approximately 1.67 mm-thick fungal growth layer were found to be lower than those beneath a no-growth negative control.<ref name="Averesch-2022"/> In the initial phase of the experiment, before significant biomass had formed, there was no measurable difference in radiation counts between the two groups; however, a more significant reduction in recorded [[ionizing]] events correlated with the later stages of the experiment once the fungal biomass and melanin content had matured.<ref name="Averesch-2022"/> Due to the limitations of the experimental hardware, specifically the use of [[photodiode]] sensors highly sensitive to low-energy wave radiation ([[X-ray|X]] and [[gamma rays]]) rather than the highly energetic [[Cosmic ray|Galactic Cosmic Rays]] (GCR) dominant in deep space, macroscopic [[Dosimetry|dosimetric]] extrapolations require further validation.<ref name="Averesch-2022"/> Nonetheless, the study concluded that melanized biological compounds represent a promising passive shielding material against energized particles.<ref name="Averesch-2022"/> Because natural melanin can be produced biotechnologically, it could be readily available through ISRU.<ref name="Averesch-2022"/> To increase density for structural and shielding purposes, fungal biomass or melanin can be integrated with abundant ''in situ'' resources like [[Martian regolith]], analogous to the concept of Martian "[[biolith]]".<ref name="Averesch-2022"/> Additionally, layers of melanin can be incorporated into textiles, resins, or fibrous composites for application on [[EVA suit]]s and inflatable spacecraft infrastructure to protect against surface damage from [[ultraviolet light]].<ref name="Averesch-2022"/> == Povezano == * [[Černobiljska katastrofa]] * [[Radiorezistencija]], sposobnost organizma da izdrži jonizujuće zračenje * [[Ekstremofil]], organizam sposoban da živi u ekstremnim uslovima * [[Paenarthrobacter ureafaciens KI72|Bakterije koje se hrane najlonom]] * [[Plastivor]] * [[Project Hail Mary|Projekat Očajnički pokušaj]] - naučnofantastični roman u kojem se fiktivni astrofag hrani elektromagnetnim zračenjem == Reference == {{Reflist|refs= <ref name="Calvo">{{cite journal |title = Relationship between secondary metabolism and fungal development |vauthors=Calvo AM, Wilson RA, Bok JW, Keller NP |year = 2002 |journal = Microbiol Mol Biol Rev |volume = 66 |pages = 447–459 |pmid = 12208999 |doi = 10.1128/MMBR.66.3.447-459.2002 |issue = 3 |pmc = 120793 }}</ref> <ref name="Dadachova">{{cite journal |title = Ionizing radiation changes the electronic properties of melanin and enhances the growth of melanized fungi |editor1-first = Julian |editor1-last = Rutherford |vauthors = Dadachova E, Bryan RA, Huang X, Moadel T, Schweitzer AD, Aisen P, Nosanchuk JD, Casadevall A |year = 2007 |journal = PLOS ONE |volume = 2 |pages = e457 |pmid = 17520016 |doi =10.1371/journal.pone.0000457 |issue = 5 |pmc = 1866175 |bibcode = 2007PLoSO...2..457D |doi-access = free }}</ref> <ref name="sciencenews_20070526">{{Cite magazine |url=http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080424001002/http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archivedate=2008-04-24 |magazine=Science News |title=Dark Power: Pigment seems to put radiation to good use |date=May 26, 2007 |volume=171 |number=21 |page=325 |first=Davide |last=Castelvecchi}}</ref> }} == Vanjske poveznice == * [http://www.scienceagogo.com/news/20070422222547data_trunc_sys.shtml Medicinski fakultet Einstein o radiotrofnim gljivama] * [https://earthlingnature.wordpress.com/2016/01/17/the-blacker-the-better-especially-in-chernobyl/ Što crnje to bolje... posebno u Černobilu] na Earthling Nature * [https://www.forbes.com/sites/scotttravers/2024/11/02/this-black-fungus-might-be-healing-chernobyl-by-drinking-radiation-a-biologist-explains/ "Biolog objašnjava da bi ova crna gljiva mogla liječiti Černobil "pijenjem zračenja"] ja8zjcxqzvxv9vpqgiz6h8cvg8jj394 42715683 42715674 2026-11-01T18:18:17Z Duma 16555 42715683 wikitext text/x-wiki [[File:Cryptococcus neoformans using a light India ink staining preparation PHIL 3771 lores.jpg|thumb|right|''[[Cryptococcus neoformans]]'' obojen svijetlim [[Tuš (crtanje)|tušem]]]] '''Radiotrofne gljive''' su [[gljive]] koje mogu izvoditi biološki proces koji se naziva [[Radiosinteza (metabolizam)|radiosinteza]], što znači korištenje [[Jonizirajuće zračenje|jonizirajućeg zračenja]] kao glavnog izvora energije za pokretanje [[metabolizam|metabolizma]]. Tvrdi se da su radiotrofne gljive pronađene u ekstremnim okruženjima kao što je [[Nuklearna elektrana Černobilj|nuklearna elektrana u Černobilu]].<ref name=":0"/><ref name=vember93>Vember, V. V., and N. N. Zhdanova. "Peculiarities of linear growth of the melanin-containing fungi Cladosporium sphaerospermum Penz. and Alternaria alternata (Fr.) Keissler." Mikrobiolohichnyi Zhurnal (Kiev, Ukraine: 1993) 63.3 (2001): 3-12.</ref> Većina radiotrofnih gljiva koristi [[melanin]] u nekom obliku za preživljavanje.<ref name=Dadachova08 /> Proces korištenja zračenja i melanina za energiju nazvan je [[Radiosinteza (metabolizam)|radiosinteza]] i smatra se analognim [[anaerobna respiracija|anaerobnoj respiraciji]].<ref name=Averesch-2022 /> Međutim, nije poznato da li se u radiosintezi koriste višestepeni procesi poput [[fotosinteza|fotosinteze]] ili [[hemosinteza|hemosinteze]].{{Citation needed|date=July 2025}} == Otkriće == {{Further|Černobiljska katastrofa}} Mnoge gljive su izolovane iz područja oko uništene nuklearne elektrane Černobil, a kod nekih je uočeno kako usmjeravaju rast svojih [[hifa]] prema radioaktivnom grafitu iz katastrofe, što je fenomen koji se naziva "radiotropizam".<ref>{{cite journal | pmc=9287308 | year=2022 | last1=Bland | first1=J. | last2=Gribble | first2=L. A. | last3=Hamel | first3=M. C. | last4=Wright | first4=J. B. | last5=Moormann | first5=G. | last6=Bachand | first6=M. | last7=Wright | first7=G. | last8=Bachand | first8=G. D. | title=Evaluating changes in growth and pigmentation of Cladosporium cladosporioides and Paecilomyces variotii in response to gamma and ultraviolet irradiation | journal=Scientific Reports | volume=12 | issue=1 | page=12142 | doi=10.1038/s41598-022-16063-z | doi-access=free| pmid=35840596 | bibcode=2022NatSR..1212142B }}</ref><ref name=":0" /> Istraživanje je isključilo prisustvo ugljika kao resursa koji privlači gljivične kolonije i zapravo je zaključilo da neke gljive preferencijalno rastu u smjeru izvora beta i gama jonizujućeg zračenja, ali nije bilo u stanju identificirati biološki mehanizam koji stoji iza tog efekta.<ref name=":0">{{Cite news |last1=Zhdanova |first1=Nelli N. |last2=Tugay |first2=Tatyana |last3=Dighton |first3=John |last4=Zheltonozhsky |first4=Victor |last5=McDermott |first5=Patrick |date=September 2004 |title=Ionizing radiation attracts soil fungi |volume=108 |pages=1089–1096 |work=Mycological Research |issue=Pt 9 |doi=10.1017/s0953756204000966 |issn=0953-7562 |pmid=15506020}}</ref> Također je uočeno da su druge gljive bogate [[melanin]]om prisutne u vodi za hlađenje kod nekih drugih nuklearnih reaktora koji su i dalje u pogonu. Taj spoj, koji apsorbira svjetlost u ćelijskim membranama gljiva, činio je vodu crnom.{{r|sciencenews_20070526}} Iako postoje mnogi slučajevi [[ekstremofil]]a (organizama koji mogu živjeti u teškim uvjetima poput onih u radioaktivnoj elektrani), hipotetska radiotrofna gljiva bi rasla ''zbog'' zračenja, a ne ''uprkos'' njemu.<ref name="Dadachova" /> Dalja istraživanja provedena na [[Medicinski fakultet Albert Einstein|Medicinskom fakultetu Albert Einstein]] pokazala su da tri gljive koje sadrže melanin - ''[[Cladosporium sphaerospermum]]'', ''[[Wangiella dermatitidis]]'' i ''[[Cryptococcus neoformans]]'' - brže povećavaju [[biomasa|biomasu]] i akumuliraju [[acetat]] u okruženju u kojem je nivo [[radijacija|zračenja]] bio 500 puta veći nego inače. ''C. sphaerospermum'' je izdvojena zbog toga što se može pronaći u reaktoru u Černobilu. Dadachova i saradnici su otkrili da, izlaganjem [[ćelija (biologija)|ćelija]] ''C. neoformans'' takvim nivoima zračenja, organizmi nakon 20-40 minuta mijenjaju hemijska svojstva svog [[melanin]]a i povećavaju brzinu [[transfer elektrona|prijenosa elektrona]] posredovanog melaninom (mjereno u vidu redukcije [[fericijanid]]a pomoću [[Nikotinamid adenin dinukleotid|NADH]]) tri do četiri puta u poređenju sa neizloženim organizmima. Međutim, svaka kultura je uzgojena sa barem ograničenim nivoom hranjivih tvari za svaku gljivu. Povećanje biomase i drugi efekti možda su uzrokovani ili ćelijama koje direktno crpe energiju iz jonizujućeg zračenja ili zračenjem koje omogućava ćelijama da efikasnije i brže upotrebljavaju tradicionalne hranjive tvari.<ref name="Dadachova" /> Izvan laboratorijskih istraživanja, autori su primijetili slične efekte na sposobnost melanina za transport elektrona nakon izlaganja organizma [[Nejonizirajuće zračenje|nejonizirajućem]] zračenju. Autori nisu došli do zaključka o tome da li bi svjetlosno ili toplotno zračenje imalo sličan učinak na gljive.<ref name="Dadachova" /> == Uloga melanina == [[Melanin]]i su porodica tamnih, prirodnih pigmenata sa svojstvima zaštite od zračenja. Oni, zahvaljujući svojoj molekularnoj strukturi, mogu apsorbirati [[elektromagnetsko zračenje]], što rezultira njihovom tamnom bojom; ta osobina ukazuje na to da bi melanin mogao biti koristan u zaštiti radiotrofnih gljiva od jonizirajućeg zračenja. Predloženo je se da su zaštitna svojstva melanina posljedica njegove sposobnosti da zarobi [[slobodni radikali|slobodne radikale]] nastale tokom [[radioliza|radiolize]] vode.<ref>{{Cite journal |last1=Gessler |first1=N. N. |last2=Egorova |first2=A. S. |last3=Belozerskaya |first3=T. A. |date=2014 |title=Melanin pigments of fungi under extreme environmental conditions (Review) |journal=Applied Biochemistry and Microbiology |language=en |volume=50 |issue=2 |pages=105–113 |doi=10.1134/S0003683814020094 |issn=0003-6838 |doi-access=free |pmid=25272728 }}</ref> Stvaranje melanina je također korisno za gljivu jer može pomoći u preživljavanju u mnogim ekstremnim okruženjima. Primjeri takvih okruženja uključuju [[Nuklearna elektrana Černobilj|nuklearnu elektranu u Černobilu]],<ref name=vember93/> [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnu svemirsku stanicu]]<ref name=Averesch-2022/> i [[Transantarktičke planine]].<ref>{{Cite web |last=Balter |first=Michael |date=23 May 2007 |title=Zapped By Radiation, Fungi Flourish |url=https://www.science.org/content/article/zapped-radiation-fungi-flourish |access-date=6 September 2025 |website=www.science.org |language=en}}</ref> Melanin također može pomoći gljivi da metabolizira [[zračenje]], ali je još uvijek potrebno više dokaza i istraživanja u vezi s tom tvrdnjom.<ref name=Dadachova08>{{Cite journal|last1=Dadachova|first1=Ekaterina|last2=Casadevall|first2=Arturo|date=December 2008|title=Ionizing Radiation: how fungi cope, adapt, and exploit with the help of melanin|journal=Current Opinion in Microbiology|volume=11|issue=6|pages=525–531|doi=10.1016/j.mib.2008.09.013|issn=1369-5274|pmc=2677413|pmid=18848901 |bibcode=2008COMb...11..525D }}</ref> == Poređenja sa nemelaniziranim gljivama == Melanizacija može predstavljati određeni metabolički trošak za ćelije gljiva. U odsustvu zračenja, neke nemelanizirane gljive (s mutacijama u genima uključenim u biosintezu melanina) rasle su brže od odgovarajućih melaniziranih gljiva. Pretpostavlja se da ovom fenomenu doprinosi ograničen unos hranjivih tvari, do kojeg dolazi zbog molekula melanina u [[ćelijski zid|ćelijskom zidu]] gljivica ili toksičnih međuprodukata nastalih u [[biosinteza melanina|biosintezi melanina]].{{r|Dadachova}} To je u skladu sa zapažanjem da, uprkos tome što su sposobne stvarati melanin, mnoge gljive ne sintetiziraju melanin konstitutivno (tj. cijelo vrijeme), već često samo kao odgovor na vanjske podražaje ili u različitim fazama svog razvoja.{{r|Calvo}} Tačni biohemijski procesi u predloženoj sintezi organskih spojeva ili drugih [[metabolit]]a rasta gljivica na bazi melanina, uključujući hemijske međuprodukte (kao što su izvorne molekule donora i akceptora elektrona) u gljivičnoj ćeliji, kao i lokacija i hemijski produkti ovog procesa, nisu poznati.{{cn|date=July 2025}} Nagađa se da su radiotrofne gljive bile rasprostranjenije i brojnije u [[Hadij]]u, kada su fenomeni [[Prirodni nuklearni reaktori|prirodnog nuklearnog fisijskog reaktora]] bili obilniji. Put do radiosinteze mogao bi postojati u dormantnom stanju, kao neka vrsta genetskog slijepog crijeva, kod nekoliko drugih drevnih oblika života.{{cn|date=July 2025}} == Upotreba u svemirskim letovima == {{See also|Zdravstvena prijetnja od kosmičkih zraka}} It is hypothesized that radiotrophic fungi could potentially be used as a biological shield to attenuate [[Space environment#Radiation|ionizing radiation]], specifically for the protection of astronauts in [[Outer space|deep space]].<ref name="Averesch-2022"/> To test the potential of biotechnology for [[In situ resource utilization|''in situ'' resource utilization]] (ISRU) and radioprotection, an experiment was conducted aboard the [[International Space Station]] (ISS) from December 2018 through January 2019. The experiment cultivated the [[dematiaceous]] fungus ''[[Cladosporium sphaerospermum]]'' to observe its growth and attenuation capabilities over a period of approximately 26 days (622.5 hours).<ref name="Averesch-2022">{{cite journal |last1=Averesch |first1=Nils J. H. |last2=Shunk |first2=Graham K. |last3=Kern |first3=Christoph |title=Cultivation of the Dematiaceous Fungus Cladosporium sphaerospermum Aboard the International Space Station and Effects of Ionizing Radiation |journal=[[Frontiers in Microbiology]] |date=5 July 2022 |volume=13 |article-number=877625 |doi=10.3389/fmicb.2022.877625 |doi-access=free |pmid=35865919 |pmc=9294542 |bibcode=2022FrMic..1377625A }}</ref> The on-orbit results indicated a qualitative and quantitative growth advantage in the space environment compared to Earth-based ground controls, suggesting a possible radioadaptive response.<ref name="Averesch-2022"/> Radiation levels measured directly beneath the approximately 1.67 mm-thick fungal growth layer were found to be lower than those beneath a no-growth negative control.<ref name="Averesch-2022"/> In the initial phase of the experiment, before significant biomass had formed, there was no measurable difference in radiation counts between the two groups; however, a more significant reduction in recorded [[ionizing]] events correlated with the later stages of the experiment once the fungal biomass and melanin content had matured.<ref name="Averesch-2022"/> Due to the limitations of the experimental hardware, specifically the use of [[photodiode]] sensors highly sensitive to low-energy wave radiation ([[X-ray|X]] and [[gamma rays]]) rather than the highly energetic [[Cosmic ray|Galactic Cosmic Rays]] (GCR) dominant in deep space, macroscopic [[Dosimetry|dosimetric]] extrapolations require further validation.<ref name="Averesch-2022"/> Nonetheless, the study concluded that melanized biological compounds represent a promising passive shielding material against energized particles.<ref name="Averesch-2022"/> Because natural melanin can be produced biotechnologically, it could be readily available through ISRU.<ref name="Averesch-2022"/> To increase density for structural and shielding purposes, fungal biomass or melanin can be integrated with abundant ''in situ'' resources like [[Martian regolith]], analogous to the concept of Martian "[[biolith]]".<ref name="Averesch-2022"/> Additionally, layers of melanin can be incorporated into textiles, resins, or fibrous composites for application on [[EVA suit]]s and inflatable spacecraft infrastructure to protect against surface damage from [[ultraviolet light]].<ref name="Averesch-2022"/> == Povezano == * [[Černobiljska katastrofa]] * [[Radiorezistencija]], sposobnost organizma da izdrži jonizujuće zračenje * [[Ekstremofil]], organizam sposoban da živi u ekstremnim uslovima * [[Paenarthrobacter ureafaciens KI72|Bakterije koje se hrane najlonom]] * [[Plastivor]] * [[Project Hail Mary|Projekat Očajnički pokušaj]] - naučnofantastični roman u kojem se fiktivni astrofag hrani elektromagnetnim zračenjem == Reference == {{Reflist|refs= <ref name="Calvo">{{cite journal |title = Relationship between secondary metabolism and fungal development |vauthors=Calvo AM, Wilson RA, Bok JW, Keller NP |year = 2002 |journal = Microbiol Mol Biol Rev |volume = 66 |pages = 447–459 |pmid = 12208999 |doi = 10.1128/MMBR.66.3.447-459.2002 |issue = 3 |pmc = 120793 }}</ref> <ref name="Dadachova">{{cite journal |title = Ionizing radiation changes the electronic properties of melanin and enhances the growth of melanized fungi |editor1-first = Julian |editor1-last = Rutherford |vauthors = Dadachova E, Bryan RA, Huang X, Moadel T, Schweitzer AD, Aisen P, Nosanchuk JD, Casadevall A |year = 2007 |journal = PLOS ONE |volume = 2 |pages = e457 |pmid = 17520016 |doi =10.1371/journal.pone.0000457 |issue = 5 |pmc = 1866175 |bibcode = 2007PLoSO...2..457D |doi-access = free }}</ref> <ref name="sciencenews_20070526">{{Cite magazine |url=http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080424001002/http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archivedate=2008-04-24 |magazine=Science News |title=Dark Power: Pigment seems to put radiation to good use |date=May 26, 2007 |volume=171 |number=21 |page=325 |first=Davide |last=Castelvecchi}}</ref> }} == Vanjske poveznice == * [http://www.scienceagogo.com/news/20070422222547data_trunc_sys.shtml Medicinski fakultet Einstein o radiotrofnim gljivama] * [https://earthlingnature.wordpress.com/2016/01/17/the-blacker-the-better-especially-in-chernobyl/ Što crnje to bolje... posebno u Černobilu] na Earthling Nature * [https://www.forbes.com/sites/scotttravers/2024/11/02/this-black-fungus-might-be-healing-chernobyl-by-drinking-radiation-a-biologist-explains/ "Biolog objašnjava da bi ova crna gljiva mogla liječiti Černobil "pijenjem zračenja"] sk5cjnfalydlqt9itwtoh0rz9btf0ob 42715696 42715683 2026-11-01T19:55:25Z Duma 16555 /* Upotreba u svemirskim letovima */ 42715696 wikitext text/x-wiki [[File:Cryptococcus neoformans using a light India ink staining preparation PHIL 3771 lores.jpg|thumb|right|''[[Cryptococcus neoformans]]'' obojen svijetlim [[Tuš (crtanje)|tušem]]]] '''Radiotrofne gljive''' su [[gljive]] koje mogu izvoditi biološki proces koji se naziva [[Radiosinteza (metabolizam)|radiosinteza]], što znači korištenje [[Jonizirajuće zračenje|jonizirajućeg zračenja]] kao glavnog izvora energije za pokretanje [[metabolizam|metabolizma]]. Tvrdi se da su radiotrofne gljive pronađene u ekstremnim okruženjima kao što je [[Nuklearna elektrana Černobilj|nuklearna elektrana u Černobilu]].<ref name=":0"/><ref name=vember93>Vember, V. V., and N. N. Zhdanova. "Peculiarities of linear growth of the melanin-containing fungi Cladosporium sphaerospermum Penz. and Alternaria alternata (Fr.) Keissler." Mikrobiolohichnyi Zhurnal (Kiev, Ukraine: 1993) 63.3 (2001): 3-12.</ref> Većina radiotrofnih gljiva koristi [[melanin]] u nekom obliku za preživljavanje.<ref name=Dadachova08 /> Proces korištenja zračenja i melanina za energiju nazvan je [[Radiosinteza (metabolizam)|radiosinteza]] i smatra se analognim [[anaerobna respiracija|anaerobnoj respiraciji]].<ref name=Averesch-2022 /> Međutim, nije poznato da li se u radiosintezi koriste višestepeni procesi poput [[fotosinteza|fotosinteze]] ili [[hemosinteza|hemosinteze]].{{Citation needed|date=July 2025}} == Otkriće == {{Further|Černobiljska katastrofa}} Mnoge gljive su izolovane iz područja oko uništene nuklearne elektrane Černobil, a kod nekih je uočeno kako usmjeravaju rast svojih [[hifa]] prema radioaktivnom grafitu iz katastrofe, što je fenomen koji se naziva "radiotropizam".<ref>{{cite journal | pmc=9287308 | year=2022 | last1=Bland | first1=J. | last2=Gribble | first2=L. A. | last3=Hamel | first3=M. C. | last4=Wright | first4=J. B. | last5=Moormann | first5=G. | last6=Bachand | first6=M. | last7=Wright | first7=G. | last8=Bachand | first8=G. D. | title=Evaluating changes in growth and pigmentation of Cladosporium cladosporioides and Paecilomyces variotii in response to gamma and ultraviolet irradiation | journal=Scientific Reports | volume=12 | issue=1 | page=12142 | doi=10.1038/s41598-022-16063-z | doi-access=free| pmid=35840596 | bibcode=2022NatSR..1212142B }}</ref><ref name=":0" /> Istraživanje je isključilo prisustvo ugljika kao resursa koji privlači gljivične kolonije i zapravo je zaključilo da neke gljive preferencijalno rastu u smjeru izvora beta i gama jonizujućeg zračenja, ali nije bilo u stanju identificirati biološki mehanizam koji stoji iza tog efekta.<ref name=":0">{{Cite news |last1=Zhdanova |first1=Nelli N. |last2=Tugay |first2=Tatyana |last3=Dighton |first3=John |last4=Zheltonozhsky |first4=Victor |last5=McDermott |first5=Patrick |date=September 2004 |title=Ionizing radiation attracts soil fungi |volume=108 |pages=1089–1096 |work=Mycological Research |issue=Pt 9 |doi=10.1017/s0953756204000966 |issn=0953-7562 |pmid=15506020}}</ref> Također je uočeno da su druge gljive bogate [[melanin]]om prisutne u vodi za hlađenje kod nekih drugih nuklearnih reaktora koji su i dalje u pogonu. Taj spoj, koji apsorbira svjetlost u ćelijskim membranama gljiva, činio je vodu crnom.{{r|sciencenews_20070526}} Iako postoje mnogi slučajevi [[ekstremofil]]a (organizama koji mogu živjeti u teškim uvjetima poput onih u radioaktivnoj elektrani), hipotetska radiotrofna gljiva bi rasla ''zbog'' zračenja, a ne ''uprkos'' njemu.<ref name="Dadachova" /> Dalja istraživanja provedena na [[Medicinski fakultet Albert Einstein|Medicinskom fakultetu Albert Einstein]] pokazala su da tri gljive koje sadrže melanin - ''[[Cladosporium sphaerospermum]]'', ''[[Wangiella dermatitidis]]'' i ''[[Cryptococcus neoformans]]'' - brže povećavaju [[biomasa|biomasu]] i akumuliraju [[acetat]] u okruženju u kojem je nivo [[radijacija|zračenja]] bio 500 puta veći nego inače. ''C. sphaerospermum'' je izdvojena zbog toga što se može pronaći u reaktoru u Černobilu. Dadachova i saradnici su otkrili da, izlaganjem [[ćelija (biologija)|ćelija]] ''C. neoformans'' takvim nivoima zračenja, organizmi nakon 20-40 minuta mijenjaju hemijska svojstva svog [[melanin]]a i povećavaju brzinu [[transfer elektrona|prijenosa elektrona]] posredovanog melaninom (mjereno u vidu redukcije [[fericijanid]]a pomoću [[Nikotinamid adenin dinukleotid|NADH]]) tri do četiri puta u poređenju sa neizloženim organizmima. Međutim, svaka kultura je uzgojena sa barem ograničenim nivoom hranjivih tvari za svaku gljivu. Povećanje biomase i drugi efekti možda su uzrokovani ili ćelijama koje direktno crpe energiju iz jonizujućeg zračenja ili zračenjem koje omogućava ćelijama da efikasnije i brže upotrebljavaju tradicionalne hranjive tvari.<ref name="Dadachova" /> Izvan laboratorijskih istraživanja, autori su primijetili slične efekte na sposobnost melanina za transport elektrona nakon izlaganja organizma [[Nejonizirajuće zračenje|nejonizirajućem]] zračenju. Autori nisu došli do zaključka o tome da li bi svjetlosno ili toplotno zračenje imalo sličan učinak na gljive.<ref name="Dadachova" /> == Uloga melanina == [[Melanin]]i su porodica tamnih, prirodnih pigmenata sa svojstvima zaštite od zračenja. Oni, zahvaljujući svojoj molekularnoj strukturi, mogu apsorbirati [[elektromagnetsko zračenje]], što rezultira njihovom tamnom bojom; ta osobina ukazuje na to da bi melanin mogao biti koristan u zaštiti radiotrofnih gljiva od jonizirajućeg zračenja. Predloženo je se da su zaštitna svojstva melanina posljedica njegove sposobnosti da zarobi [[slobodni radikali|slobodne radikale]] nastale tokom [[radioliza|radiolize]] vode.<ref>{{Cite journal |last1=Gessler |first1=N. N. |last2=Egorova |first2=A. S. |last3=Belozerskaya |first3=T. A. |date=2014 |title=Melanin pigments of fungi under extreme environmental conditions (Review) |journal=Applied Biochemistry and Microbiology |language=en |volume=50 |issue=2 |pages=105–113 |doi=10.1134/S0003683814020094 |issn=0003-6838 |doi-access=free |pmid=25272728 }}</ref> Stvaranje melanina je također korisno za gljivu jer može pomoći u preživljavanju u mnogim ekstremnim okruženjima. Primjeri takvih okruženja uključuju [[Nuklearna elektrana Černobilj|nuklearnu elektranu u Černobilu]],<ref name=vember93/> [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnu svemirsku stanicu]]<ref name=Averesch-2022/> i [[Transantarktičke planine]].<ref>{{Cite web |last=Balter |first=Michael |date=23 May 2007 |title=Zapped By Radiation, Fungi Flourish |url=https://www.science.org/content/article/zapped-radiation-fungi-flourish |access-date=6 September 2025 |website=www.science.org |language=en}}</ref> Melanin također može pomoći gljivi da metabolizira [[zračenje]], ali je još uvijek potrebno više dokaza i istraživanja u vezi s tom tvrdnjom.<ref name=Dadachova08>{{Cite journal|last1=Dadachova|first1=Ekaterina|last2=Casadevall|first2=Arturo|date=December 2008|title=Ionizing Radiation: how fungi cope, adapt, and exploit with the help of melanin|journal=Current Opinion in Microbiology|volume=11|issue=6|pages=525–531|doi=10.1016/j.mib.2008.09.013|issn=1369-5274|pmc=2677413|pmid=18848901 |bibcode=2008COMb...11..525D }}</ref> == Poređenja sa nemelaniziranim gljivama == Melanizacija može predstavljati određeni metabolički trošak za ćelije gljiva. U odsustvu zračenja, neke nemelanizirane gljive (s mutacijama u genima uključenim u biosintezu melanina) rasle su brže od odgovarajućih melaniziranih gljiva. Pretpostavlja se da ovom fenomenu doprinosi ograničen unos hranjivih tvari, do kojeg dolazi zbog molekula melanina u [[ćelijski zid|ćelijskom zidu]] gljivica ili toksičnih međuprodukata nastalih u [[biosinteza melanina|biosintezi melanina]].{{r|Dadachova}} To je u skladu sa zapažanjem da, uprkos tome što su sposobne stvarati melanin, mnoge gljive ne sintetiziraju melanin konstitutivno (tj. cijelo vrijeme), već često samo kao odgovor na vanjske podražaje ili u različitim fazama svog razvoja.{{r|Calvo}} Tačni biohemijski procesi u predloženoj sintezi organskih spojeva ili drugih [[metabolit]]a rasta gljivica na bazi melanina, uključujući hemijske međuprodukte (kao što su izvorne molekule donora i akceptora elektrona) u gljivičnoj ćeliji, kao i lokacija i hemijski produkti ovog procesa, nisu poznati.{{cn|date=July 2025}} Nagađa se da su radiotrofne gljive bile rasprostranjenije i brojnije u [[Hadij]]u, kada su fenomeni [[Prirodni nuklearni reaktori|prirodnog nuklearnog fisijskog reaktora]] bili obilniji. Put do radiosinteze mogao bi postojati u dormantnom stanju, kao neka vrsta genetskog slijepog crijeva, kod nekoliko drugih drevnih oblika života.{{cn|date=July 2025}} == Upotreba u svemirskim letovima == {{See also|Zdravstvena prijetnja od kosmičkih zraka}} Postoji hipoteza da bi se radiotrofne gljive mogle koristiti kao biološki štit za ublažavanje [[Svemirsko okruženje|jonizirajućeg zračenja]], naročito za zaštitu astronauta u [[Svemir (kosmologija)|dubokom svemiru]].<ref name="Averesch-2022"/> Kako bi se testirao potencijal takve [[biotehnologija|biotehnologije]] za [[Korištenje resursa in situ|upotrebu resursa ''in situ'']] (ISRU) i radiozaštitu, na [[međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]] (ISS) je od decembra 2018. do januara 2019. proveden eksperiment u kojem je uzgajana gljivica ''[[Cladosporium sphaerospermum]]'', pri čemu je posmatran njen rast i sposobnost razblaživanja zračenja tokom perioda od približno 26 dana (622,5 sati).<ref name="Averesch-2022">{{cite journal |last1=Averesch |first1=Nils J. H. |last2=Shunk |first2=Graham K. |last3=Kern |first3=Christoph |title=Cultivation of the Dematiaceous Fungus Cladosporium sphaerospermum Aboard the International Space Station and Effects of Ionizing Radiation |journal=[[Frontiers in Microbiology]] |date=5 July 2022 |volume=13 |article-number=877625 |doi=10.3389/fmicb.2022.877625 |doi-access=free |pmid=35865919 |pmc=9294542 |bibcode=2022FrMic..1377625A }}</ref> Rezultati u orbiti ukazali su na kvalitativnu i kvantitativnu prednost rasta u svemirskom okruženju u poređenju sa kontrolnim grupama na Zemlji, što ukazuje na mogući radioadaptivni odgovor.<ref name="Averesch-2022"/> Utvrđeno je da su nivoi zračenja mjereni direktno ispod sloja gljivičnog rasta debljine približno 1,67 mm niži od onih ispod negativne kontrolne grupe bez rasta.<ref name="Averesch-2022"/> U početnoj fazi eksperimenta, prije nego što se formirala značajna biomasa, nije bilo mjerljive razlike u količini zračenja između dvije grupe; međutim, značajnije smanjenje zabilježenih [[jonizacija|jonizirajućih]] događaja koreliralo je s kasnijim fazama eksperimenta nakon što su gljivična biomasa i sadržaj melanina sazreli.<ref name="Averesch-2022"/> Zbog ograničenja eksperimentalnog hardvera, specifično upotrebe [[Fotodioda|fotodiodnih]] senzora koji su visoko osjetljivi na niskoenergetsko talasno zračenje ([[X-zrake|X]] i [[Gama-čestica|gama zrake]]), a ne na visokoenergetske [[Kozmičke zrake|galaktičke kosmičke zrake]] (GCR) koje dominiraju u dubokom svemiru, makroskopske [[dozimetrija|dozimetrijske]] ekstrapolacije zahtijevaju daljnju potvrdu.<ref name="Averesch-2022"/> Ipak, istraživanje je zaključilo da melanizirani biološki spojevi predstavljaju obećavajuć pasivni zaštitni materijal od energiziranih čestica.<ref name="Averesch-2022"/> Budući da se prirodni melanin može proizvesti biotehnološki, mogao bi biti lako dostupan putem ISRU-a.<ref name="Averesch-2022"/> Da bi se gustina povećala u strukturne i zaštitne svrhe, gljivična biomasa ili melanin mogu se integrirati s obilnim ''in situ'' resursima poput [[marsovski regolit|marsovskog regolita]], analogno konceptu marsovskog "[[biolit]]a".<ref name="Averesch-2022"/> Osim toga, slojevi melanina mogu se ugraditi u tekstil, smole ili vlaknaste kompozite za primjenu na [[zaštitno odelo kosmonauta|EVA odijelima]] i infrastrukturi napuhanih svemirskih letjelica u svrhu zaštite od površinskih oštećenja usljed [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog svjetla]].<ref name="Averesch-2022"/> == Povezano == * [[Černobiljska katastrofa]] * [[Radiorezistencija]], sposobnost organizma da izdrži jonizujuće zračenje * [[Ekstremofil]], organizam sposoban da živi u ekstremnim uslovima * [[Paenarthrobacter ureafaciens KI72|Bakterije koje se hrane najlonom]] * [[Plastivor]] * [[Project Hail Mary|Projekat Očajnički pokušaj]] - naučnofantastični roman u kojem se fiktivni astrofag hrani elektromagnetnim zračenjem == Reference == {{Reflist|refs= <ref name="Calvo">{{cite journal |title = Relationship between secondary metabolism and fungal development |vauthors=Calvo AM, Wilson RA, Bok JW, Keller NP |year = 2002 |journal = Microbiol Mol Biol Rev |volume = 66 |pages = 447–459 |pmid = 12208999 |doi = 10.1128/MMBR.66.3.447-459.2002 |issue = 3 |pmc = 120793 }}</ref> <ref name="Dadachova">{{cite journal |title = Ionizing radiation changes the electronic properties of melanin and enhances the growth of melanized fungi |editor1-first = Julian |editor1-last = Rutherford |vauthors = Dadachova E, Bryan RA, Huang X, Moadel T, Schweitzer AD, Aisen P, Nosanchuk JD, Casadevall A |year = 2007 |journal = PLOS ONE |volume = 2 |pages = e457 |pmid = 17520016 |doi =10.1371/journal.pone.0000457 |issue = 5 |pmc = 1866175 |bibcode = 2007PLoSO...2..457D |doi-access = free }}</ref> <ref name="sciencenews_20070526">{{Cite magazine |url=http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080424001002/http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archivedate=2008-04-24 |magazine=Science News |title=Dark Power: Pigment seems to put radiation to good use |date=May 26, 2007 |volume=171 |number=21 |page=325 |first=Davide |last=Castelvecchi}}</ref> }} == Vanjske poveznice == * [http://www.scienceagogo.com/news/20070422222547data_trunc_sys.shtml Medicinski fakultet Einstein o radiotrofnim gljivama] * [https://earthlingnature.wordpress.com/2016/01/17/the-blacker-the-better-especially-in-chernobyl/ Što crnje to bolje... posebno u Černobilu] na Earthling Nature * [https://www.forbes.com/sites/scotttravers/2024/11/02/this-black-fungus-might-be-healing-chernobyl-by-drinking-radiation-a-biologist-explains/ "Biolog objašnjava da bi ova crna gljiva mogla liječiti Černobil "pijenjem zračenja"] eyrq2b2b40oitueck1914m8mdm4ca5a 42715812 42715696 2026-11-02T07:24:05Z Duma 16555 42715812 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} A '''mesotherm''' ({{etymology|grc|''{{wikt-lang|grc|μέσος}}'' ({{grc-transl|μέσος}})|middle, moderate, intermediate||''{{wikt-lang|grc|θερμός}}'' ({{grc-transl|θερμός}})|warm, hot}}) is a type of animal with a [[thermoregulation|thermoregulatory strategy]] intermediate to cold-blooded [[ectotherm]]s and warm-blooded [[endotherm]]s. == Definicija == Mesotherms have two basic characteristics:<ref name=":0">{{cite journal|last1=Grady|title=Evidence for mesothermy in dinosaurs|journal=Science|date=2014|volume=344|issue=6189|pages=1268–1272|doi=10.1126/science.1253143|display-authors=etal|pmid=24926017|bibcode=2014Sci...344.1268G |s2cid=9806780 }}</ref> # Elevation of body temperature via metabolic production of [[heat]]. # Weak or absent metabolic control of a particular [[body temperature]]. The first trait distinguishes mesotherms from [[ectotherm]]s, the second from endotherms. For instance, endotherms, when cold, will generally resort to [[shivering]] or metabolizing [[brown fat]] to maintain a constant body temperature, leading to higher [[metabolic rate]]s. A mesotherm, however, will experience lower body temperatures and lower metabolic rates as [[ambient temperature]] drops.<ref>{{cite journal |last1=Bernal |display-authors=etal |year=2001 |title=Review: Analysis of the evolutionary convergence for high performance swimming in lamnid sharks and tunas |journal=Comparative Biochemistry and Physiology A |volume=129 |issue=2–3 |pages=695–726 |doi=10.1016/S1095-6433(01)00333-6 |pmid=11423338}}</ref> In addition, mesotherm body temperatures tend to rise as body size increases (a [[phenomenon]] known as [[gigantothermy]]<ref>{{cite journal |last1=Paladino |display-authors=etal |year=1990 |title=Metabolism of leatherback turtles, gigantothermy, and thermoregulation of dinosaurs |journal=Nature |volume=344 |issue=6269 |pages=858–860 |doi=10.1038/344858a0 |bibcode=1990Natur.344..858P |s2cid=4321764}}</ref>), unlike endotherms. This reflects the lower [[surface area to volume ratio]] in large [[animal]]s, which reduces rates of heat loss. While [[extant taxon|extant]] mesotherms are relatively rare, good examples include [[tuna]], [[lamnid shark]]s (e.g., the [[great white shark]]), the [[leatherback sea turtle]], some species of [[bee]],<ref>{{cite web |title=Temperature regulation |quote=bumblebees are warm-blooded insects. |website=bumblebee.org |url=http://www.bumblebee.org/bodyTempReg.htm}}</ref> [[naked mole rat]]s, [[hyrax]]es, and [[echidna]]s. Historically, the same word was used by [[Alphonse Pyramus de Candolle|de&nbsp;Candolle]] to describe [[plant]]s that require a moderate degree of heat for successful growth.<ref>{{cite book |last=Allaby |first=Michael |year=2004 |title=A Dictionary of Ecology |edition=4th |publisher=Oxford University Press |isbn=9780198608912 |url=https://archive.org/details/dictionaryofplan0000unse_a2q0 |url-access=registration |via=Internet Archive (archive.org)}}</ref> In his scheme, a mesotherm plant grew in regions where the warmest month had a mean temperature greater than {{convert|22|C|0|abbr=on}} and the coldest month had a mean temperature of at least {{convert|6|C|abbr=on}}. == Termoregulacija kod dinosaura == The [[thermoregulatory]] status of [[dinosaur]]s has long been debated, and is still an active area of research. The term 'mesothermy' was originally coined<ref>{{cite book|last1=Sampson|first1=Scott|title=Dinosaur Odyssey: Fossil Threads in the Web of Life|publisher=University of California Press|pages=175–192}}</ref> to advocate for an intermediate status of [[non-avian dinosaur]] thermoregulation, between endotherms and ectotherms. A more technical definition was provided by Grady ''et al'',<ref name=":0" /> who argued for dinosaur mesothermy on the basis of their intermediate [[growth rate (biology)|growth rate]]s, and the empirical relationship between growth, metabolism and thermoregulation in extant [[vertebrate]]s. This viewpoint was challenged by D'Emic,<ref>{{cite journal|last1=D'Emic|first1=Michael|title=Comment on "Evidence for mesothermy in dinosaurs"|date=2015|volume=348|issue=6238|pages=982|doi=10.1126/science.1260061|pmid=26023130|journal=Science|bibcode=2015Sci...348..982D |doi-access=free}}</ref> who argued that because growth rates are sensitive to [[seasonal variation]] in resources, dinosaur maximum growth rates were underestimated by Grady ''et al''. Adjusting dinosaur rates upwards by a factor of two, D'Emic found dinosaurs to grow similarly to [[mammal]]s, and thus were likely endothermic. However, sensitivity to seasonal variation in resources should be true for all vertebrates. If all vertebrate [[taxa]] were similarly adjusted, the relative differences in rates does not change.<ref>{{cite journal|last1=Grady|title=Response to Comments on "Evidence for mesothermy in dinosaurs"|journal=Science|volume=348|issue=6238|pages=982|doi=10.1126/science.1260299|display-authors=etal|pmid=26023132|year=2015|bibcode=2015Sci...348R.982G |doi-access=free}}</ref> Dinosaurs remain intermediate growers and good candidates for mesothermy.<ref>{{cite journal | url=https://www.science.org/doi/full/10.1126/science.1260299 | doi=10.1126/science.1260299 | title=Response to Comments on "Evidence for mesothermy in dinosaurs" | date=2015 | last1=Grady | first1=John M. | last2=Enquist | first2=Brian J. | last3=Dettweiler-Robinson | first3=Eva | last4=Wright | first4=Natalie A. | last5=Smith | first5=Felisa A. | journal=Science | volume=348 | issue=6238 | page=982 | pmid=26023132 | bibcode=2015Sci...348R.982G | url-access=subscription |author-link5=Felisa Smith}}</ref> Nonetheless, the dinosaur mesothermy hypothesis requires further support to be confirmed. [[Fossil]] [[oxygen isotope]]s, which can reveal an organism's body temperature, should be particularly informative. Recently, a study of [[theropod]] and [[sauropod]] isotopes<ref>{{cite journal|last1=Eagle|title=Isotopic ordering in eggshells reflects body temperatures and suggests differing thermophysiology in two Cretaceous dinosaurs|journal=Nature Communications|date=2015|volume=6|doi=10.1038/ncomms9296|display-authors=etal|pages=8296|pmid=26462135|bibcode=2015NatCo...6.8296E |doi-access=free}}</ref> offered some support for dinosaur mesothermy. Feathered theropods are probably the best candidates for dinosaur endothermy, yet the examined theropods had relatively low body temperatures {{convert|32.0|C|F|abbr=on}}. Large sauropods had higher body temperatures {{convert|37.0|C|F|abbr=on}}, which may be reflective of mesothermic gigantothermy.<ref>{{cite journal | url=https://www.cell.com/current-biology/fulltext/S0960-9822(24)00525-6 | doi=10.1016/j.cub.2024.04.051 | title=Early Jurassic origin of avian endothermy and thermophysiological diversity in dinosaurs | date=2024 | last1=Chiarenza | first1=Alfio Alessandro | last2=Cantalapiedra | first2=Juan L. | last3=Jones | first3=Lewis A. | last4=Gamboa | first4=Sara | last5=Galván | first5=Sofía | last6=Farnsworth | first6=Alexander J. | last7=Valdes | first7=Paul J. | last8=Sotelo | first8=Graciela | last9=Varela | first9=Sara | journal=Current Biology | volume=34 | issue=11 | pages=2517–2527.e4 | pmid=38754424 | bibcode=2024CBio...34.2517C | doi-access=free | hdl=11093/11035 | hdl-access=free }}</ref> == Povezano == * [[Heterotermija]] * [[Gigantotermija]] * [[Regionalna endotermija]] * [[Regionalna heterotermija]] * ''[[Salvator merianae]]'' == Reference == {{Reflist|2}} Kategorija:Termoregulacija eqdmzx1nb9tmpxz3rr43pscblqica6m 0 255095 42715746 41819045 2026-11-02T00:46:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715746 wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Gérard Henri de Vaucouleurs | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = [[25. 4.]] [[1918.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|Francuska}} [[Pariz]], [[Francuska]] | datum_smrti = [[7. 10.]] [[1995.]] | mjesto_smrti = {{flagicon|SAD}} [[Austin, Teksas|Austin]], [[Teksas]], [[SAD]] | prebivalište = | državljanstvo = {{flagicon|Francuska}} [[Francuska|francusko]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[astronomija]] | radna_institucija = [[Opservatorij Mount Stromlo]]<br />[[Opservatorij Lowell]]<br />[[Opservatorij Koledža Harvard]]<br />[[University of Texas at Austin|Univerzitet Teksas]] | alma_mater = [[Sorbonne]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = ''[[Klasificiranje galaksija#De Vaucouleursova klasifikacija|De Vaucouleursov prerađeni Hubbleov dijagram]]'' | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = ''[[Henry Norris Russell Lectureship|Docentura Henry Norris Russell]]'' | religija = | fusnote = }} '''Gérard Henri de Vaucouleurs''' ([[Pariz]], [[25. 4.]] [[1918.]] – {{SAD grad|Austin|Teksas}}, [[7. 10.]] [[1995.]]), [[Francuska|francuski]] [[astronom]]. == Biografija == Rođen u [[Pariz]]u, rano se zainteresirao za [[Amaterska astronomija|amatersku astronomiju]], diplomirao [[1939]]. na [[Sorbonne|Sorbonni]]. Nakon vojne službe u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], vratio se [[astronomija|astronomiji]]. Tečno govoreći [[engleski jezik|engleski]], boravio je od [[1949]]. do [[1951]]. u [[Engleska|Engleskoj]], sljedećih šest godina u [[Australija|Australiji]], potom na [[Opservatorij Mount Stromlo|Opservatoriju Mount Stromlo]], od [[1957]]. do [[1958]]. na [[Opservatorij Lowell|Opservatoriju Lowell]] u [[Arizona|Arizoni]] odnosno od [[1958]]. do [[1960]]. na [[Opservatorij Koledža Harvard|Opservatoriju Koledža Harvard]]. Godine [[1960]]. postavljen je na [[University of Texas at Austin|Univerzitetu Teksas]] u [[Austin, Teksas|Austinu]], gdje je proveo ostatak svoje karijere. Specijalizirao se za proučavanje [[galaksija]] i koautor je ''Trećega referentnog kataloga sjajnih galaksija''. ''[[Klasificiranje galaksija#De Vaucouleursova klasifikacija|De Vaucouleursov prerađeni Hubbleov dijagram]]'' široko je rasprostranjena inačica standardnoga [[Klasificiranje galaksija#Hubble-Sandage klasifikacija|Hubbleova dijagrama]]. De Vaucouleursu je [[1988]]. godine [[Američko astronomsko društvo]] dodijelilo nagradu za životno djelo ''[[Henry Norris Russell Lectureship|Docentura Henry Norris Russell]]''. == Veze == * [[Edwin Hubble]] * [[Klasificiranje galaksija]] * [[Galaktički dijagram boja–magnituda]] * [[Klasificiranje galaksija#De Vaucouleursova klasifikacija]] * [[William Wilson Morgan]] == Vanjske veze == * [http://www.nap.edu/html/biomems/gvaucouleurs.html Biography] ;Nekrolog * [http://adsabs.harvard.edu//full/seri/BAAS./0028//0001449.000.html BAAS '''28''' (1996) 1449] ;Ostalo * http://nedwww.ipac.caltech.edu/level5/normal_galaxies.html * https://web.archive.org/web/20060518082956/http://astrosun2.astro.cornell.edu/academics/courses/astro590/lectures/A590_07%20(Galaxy%20Classification).pdf * http://www.aqua.co.za/assa_jhb/Canopus/c99aEvZ.htm {{Životni vijek|1918|1995|Vaucouleurs, Gérard de}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki astronomi]] [[Kategorija:Francuski astronomi]] pne00w7rjovjj3cgy4ahsej5mt52fi5 0 625898 42715689 42282204 2026-11-01T18:46:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715689 wikitext text/x-wiki U ljudskoj biohemiji '''globulin''' je jedan od tri tipa [[Krvna plazma|serumskih]] [[protein]]a. Druga dva su [[albumin|serumski albumin]] i [[fibrinogen]]. Neki globulini se formiraju u [[jetra|jetri]], dok su drugi deo [[Imunski sistem|imunskog sistema]]. Termin „globulin” obuhvata heterogene grupe proteina sa tipično visokim molekulskim težinama. Njihova rastvorljivost i brzina elektroforetske migracije su niže od albumina. Normalna koncentracija u krvi je 2,60 do 4,60 g/dl. Termin „globulin” se ponekad sinonimno koristi sa terminom „[[globularni protein]]”. [[Albumin]] je takođe globularni protein, mada nije globulin. Svi drugi serumski globularni proteini su globulini. [[Proteinska elektroforeza]] se koristi za kategorisanje globulina u sledeće četiri kategorije: * [[Alfa globulin|Alfa 1 globulini]] * [[Alfa globulin|Alfa 2 globulini]] * [[Beta globulin]]i * [[Gama globulin]]i (jedna od grupa gama globulina su [[imunoglobulin]]i, koji deluju kao [[antitelo|antitela]]) [[Datoteka:Blood values sorted by mass and molar concentration.png|thumb|550px|right|[[Referentni opsezi za krvne testove]], poređenje krvnog sadržaja globulina (prikazano ljubičasto sa drugim sastojcima]] == Veličine == Globulin ima različite veličine. Najlakši je alfa globulin sa oko 92 [[Jedinica atomske mase|kD]], dok je najteži gama globulin sa oko 120 kD. Pošto je najteži, gama globulin je među najsporijim elektroforetičkim frakcijama. == Biljni globulini == Primeri globolinskih proteina koji nisu ljudskog porekla su [[kukurbitin]] iz tikvi, i [[vicilin]] i [[legumin]] iz mahuna i [[Grašak|graška]]. Oni funkcionišu kao proteini za skladištenje unutar semena. Ti proteini mogu da uzrokuju alergijske reakcije ako se vežu za ljudska [[Imunoglobulin E|IgE]] antitela.<ref>{{cite journal | last1 = Sanchez-Monge | first1 = R. | last2 = Lopez-Torrejón | first2 = G. | last3 = Pascual | first3 = C. Y. | last4 = Varela | first4 = J. | last5 = Martin-Esteban | first5 = M. | last6 = Salcedo | first6 = G. | title = Vicilin and convicilin are potential major allergens from pea | journal = Clinical & Experimental Allergy | volume = 34 | issue = 11 | pages = 1747–1753 | date = 12 November 2004 | url = http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1365-2222.2004.02085.x/abstract;jsessionid=8774FE7467DF3C51B72FEB7056E0CDFE.d02t04 | doi = 10.1111/j.1365-2222.2004.02085.x}}</ref> == Pseudoglobulini i euglobulini == Pseudoglobulini su [[Frakcija (hemija)|frakcija]] globulina koji su [[rastvorljivost|rastvorni]] u [[amonijum sulfat]]nim rastvorima u većoj meri od euglobulinske frakcije. Pseudoglobulini su rastvorni u čistoj [[voda|vodi]], dok su euglobulini nerastvorni pod istim uslovima.<ref>{{cite journal |doi = 10.1085/jgp.19.2.383 |last=Harris |first1=T |coauthors=Eagle |title=The immunological specificitz of the euglobulin and pseudoglobulin fractions of horse i human serum |journal=J Gen Physiol |year=1935 |volume=19 |issue=2 |pages=383–396 |pmid=19872935|pmc=2141424}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20200530081244/https://ahdc.vet.cornell.edu/clinpath/modules/chem/globulin.htm Cornell] * {{MeshName|Globulins}} {{-}} {{Proteinske teme-lat}} {{Globulini-lat}} [[Kategorija:Proteini]] mq4p6o9gmhpt7zikx9ubxp4cj9i70fj 0 1359071 42715644 42675973 2026-11-01T15:20:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715644 wikitext text/x-wiki '''Gartnait, sin Domelchov''' (? - 595) bio je [[kralj Pikta]] od 584. do 595. Popis kraljeva ''[[Pictish Chronicle|Piktske kronike]]'' sadržan u [[Poppleton Manuscript|Poppletonovom rukopisu]] navodi kako je Gartnait naslijedio [[Bridei I od Pikta|Brideija, sinaMaelchonovog]] čija je smrt oko godine 584. zabilježena u [[Irish annals|Irskim analima]]. Gartnaitova smrt se, pak, navodi u ''[[Annals of Tigernach|Analima Tigernacha]]'' oko godine 599. a popisi kraljeva navode da ga je naslijedio [[Nechtan nepos Uerb]].<ref>Anderson, ''Early Sources'', [loc. wanting]; Anderson, ''Kings and Kingship'', pp. 231&ndash;233, table D & p. 248; Evans, ''Royal succession'', p. 15, table 1; Charles-Edwards, ''Chronicle of Ireland'', volume 1, pp. 114 (584:3) & 120 (599:3).</ref> Neke verzije popisa kraljeva povezuju Gartnaita sa osnivanjem [[samostan]]a u[[Abernethy, Perth and Kinross|Abernethy]], dok druge navode da je samostan osnovan ili Nechtan nepos Uerb ili mitološki kralj sličnog imena [[Nechtan Morbet|Nechtan, sin Erpov]].<ref>Anderson, ''Early Sources'', [loc wanting]; Anderson, ''Kings and Kingship'', pp. 64&ndash;65, 92&ndash;96 & 266; Fraser, ''Caledonia to Pictland'', p. 134; Smyth, ''Warlords & Holy Men'', pp. 82&ndash;83.</ref> [[John Bannerman (historičar)|John Bannerman]] je iznio pretpostavku da je Gartnait ista ličnost kao sin [[Áedán mac Gabráin]]a koji se može pronaći u genealogijama poznatim ''Cethri Primchenela dail Riata'' i prioddanim ''[[Senchus fer n-Alban]]'', odnosno Gartnait čiji su potomci bili aktivni na [[isle of Skye|otoku Skye]] u 7. i na početku 8. vijeku.<ref>Bannerman, ''Studies'', p.92&ndash;94; Smyth, ''Warlords and Holy Men'', p. 70.</ref> [[T. F. O'Rahilly]] je ranije odbaciju identifikaciju "Gartnaita, sina Áedánovog" sa istoimenom ličnošću sa Skyea koji se zove Gartnait, sin Accidáov u Irskim analima.<ref>Anderson, ''Kings and Kingship'', pp. 154&ndash;155; Smyth, ''Warlords and Holy Men'', pp. 79&ndash;80; Charles-Edwards, ''Chronicle of Ireland'', volume I, p. 146 (649:4).</ref> Najnovije istraživanje, koje je proveo [[James E. Fraser (historičar)|Fraser]], potpuno odbacuje postojanje Gartnaita, sina Áedánovog, pretpostavljajući da je ta ličnost bila geneaološka izmišljotina stvorena početkom 8. vijeka kako bi se opravdale pretenzije klana [[Cenél nGartnait]], potomaka Gartnaita, sina Accidána, na vladavinu nad [[Kintyre]]om.<ref>Fraser, ''Caledonia to Pictland'', pp. 204&ndash;205 & 250.</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{citation |authorlink=Alan Orr Anderson |last=Anderson |first=Alan Orr |title=Early Sources of Scottish History A.D 500&ndash;1286 |volume=I |year=1990 |edition=2nd |publisher=Paul Watkins |location=Stamford |isbn=1-871615-03-8}} * {{citation |authorlink=Marjorie Ogilvie Anderson |last=Anderson |first=M. O. |title=Kings and Kingship in Early Scotland |publisher=Scottish Academic Press |location=Edinburgh |edition=2nd |year=1980 |isbn=0-7011-1604-8}} * {{citation |last=Bannerman |first=John |authorlink=John Bannerman (historian) |title=Studies in the History of Dalriada |publisher=Scottish Academic Press |location=Edinburgh |year=1974 |isbn=0-7011-2040-1}} * {{cite book |title=The Chronicle of Ireland |series=Translated Texts for Historians |location=Liverpool |publisher=Liverpool University Press |year=2006 |isbn=0-85323-959-2 |first=T. M. |last=Charles-Edwards |authorlink=Thomas Charles-Edwards |volume=44 }} * {{citation |last=Evans |first=Nicholas |journal=The Innes Review |title=Royal succession and kingship among the Picts |pages=1&ndash;48 |volume=59 |number=1 |issn=0020-157X |location=Edinburgh |publisher=Edinburgh University Press |year=2008 }} * {{cite book |title=From Caledonia to Pictland: Scotland to 795 |series=New Edinburgh History of Scotland |volume=I |publisher=Edinburgh University Press |location= |year=2009 |isbn=978-0-7486-1232-1|authorlink=James E. Fraser (historian)|last=Fraser |first=James E.}} * {{cite book |title= Warlords and Holy Men: Scotland AD 80-1000|last= Smyth|first= Alfred P.|authorlink= |year=1989|publisher= Edinburgh University Press|location= |isbn= 0-7486-0100-7|page= |pages= |url=https://archive.org/details/warlordsholymens0000alfr|accessdate= }} {{refend}} == Vanjske veze == * [http://celt.ucc.ie/index.html CELT: Corpus of Electronic Texts] at [[University College Cork]] includes the ''Annals of Ulster'', ''Tigernach'', ''the Four Masters'' and ''Innisfallen'', the ''Chronicon Scotorum'', the ''Lebor Bretnach'' (which includes the ''Duan Albanach''), Genealogies, and various Saints' Lives. Most are translated into English, or translations are in progress. * [https://web.archive.org/web/20060212062745/http://historical.library.cornell.edu/cgi-bin/cul.cdl/docviewer?did=cdl360 Annals of Clonmacnoise] at [http://historical.library.cornell.edu/cdl/index.html Cornell] {{s-start}} {{s-reg}} {{s-bef|before=[[Bridei I od Pikta|Bridei, sin Maelchonov]]}} {{s-ttl|title=[[kralj Pikta]]|years=584-595}} {{s-aft|after=[[Nechtan nepos Uerb]]}} {{end}} {{Piktski i škotski monarsi}} {{DEFAULTSORT:Gartnait od Pikta}} [[Kategorija:Rođeni u 6. vijeku]] [[Kategorija:Umrli 595.]] [[Kategorija:Piktski monarsi]] 9kx5fo0yi3w73py2bkvjvc6mamiaqid 0 1359879 42715805 42531932 2026-11-02T06:24:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715805 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Hoenvart | izvorni_naziv = ''Hohenwart'' | slika = Hohenwart-Rathaus.jpg | opis_slike = Hoenvart | gradska_zastava = | grb = DEU Hohenwart COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 4.412<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 85 | aglomeracija = | površina = 52,2 | gšir = 48.6 | gduž = 11.38333 | nadmorska_visina = 395 | registarska_oznaka = PAF | pozivni_broj = 08443 | poštanski_kod = 86558 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.markt-hohenwart.de/ www.markt-hohenwart.de] | gradonačelnik = ''Manfred Russer'' | stranka = CSU | ije = da }} '''Hoenvart''' ({{jez-nem|Hohenwart}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 19 opštinskih središta okruga [[Okrug Pfafenhofen an der Ilm|Pfafenhofen an der Ilm]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 4.412 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9186128. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Hohenwart in PAF.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Pfafenhofen an der Ilm]] Hoenvart se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Pfafenhofen an der Ilm. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 395 metara. Površina opštine iznosi 52,2&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 4.412 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 85 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Hohenwart}} * [https://web.archive.org/web/20130926053255/http://www.markt-hohenwart.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Pfafenhofen an der Ilm}} [[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Hoenvart]] pg1e48xskol4l8tbzdin429qiy5tfrx 0 1361401 42715800 42530963 2026-11-02T05:46:38Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen Grossenehrich.png]] → [[File:DEU Großenehrich (Greußen) COA.svg]] PNG → SVG 42715800 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Grosenerih | izvorni_naziv = ''Großenehrich'' | slika = | opis_slike = Grosenerih | gradska_zastava = | grb = DEU Großenehrich (Greußen) COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Tiringija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 2.738<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 43 | aglomeracija = | površina = 63,3 | gšir = 51.24944 | gduž = 10.83222 | nadmorska_visina = 240 | registarska_oznaka = KYF | pozivni_broj = 036370 | poštanski_kod = 99718 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.stadt-grossenehrich.de/ www.stadt-grossenehrich.de] | gradonačelnik = ''Maik Göllert'' | stranka = CDU | ije = da }} '''Grosenerih''' ({{jez-nem|Großenehrich}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 50 opštinskih središta okruga [[Okrug Kifhojzer|Kifhojzer]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 2.738 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16065084. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Großenehrich in KYF.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Kifhojzer]] Grosenerih se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Kifhojzer. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 240 metara. Površina opštine iznosi 63,3&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.738 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 43 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Großenehrich}} * [http://www.stadt-grossenehrich.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719085125/http://www.stadt-grossenehrich.de/ |date=2011-07-19 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Kifhojzer}} [[Kategorija:Gradovi u Tiringiji|Grosenerih]] 0laamobi4fs0ukp0asa27x70rgrgjzi 0 1362052 42715726 42530865 2026-11-01T22:11:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715726 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Grisštet | izvorni_naziv = ''Griesstätt'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Griesstätt COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 2.598<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 88 | aglomeracija = | površina = 29,5 | gšir = 48 | gduž = 12.18333 | nadmorska_visina = 492 | registarska_oznaka = RO | pozivni_broj = 08039 | poštanski_kod = 83556 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.griesstaett.de/ www.griesstaett.de] | gradonačelnik = ''Franz Meier'' | stranka = [[Christlich-Soziale Union in Bayern|CSU]] | ije = da }} '''Grisštet''' ({{jez-nem|Griesstätt}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 46 opštinskih središta okruga [[Okrug Rozenhajm|Rozenhajm]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 2.598 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9187134. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Griesstätt in RO.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Rozenhajm]] Grisštet se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Rozenhajm. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 492 metra. Površina opštine iznosi 29,5&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.598 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 88 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Griesstätt}} * [https://web.archive.org/web/20151227105556/http://www.griesstaett.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Rozenhajm}} r2saivuc6s0r7t6vm6ul633m6s2c4ta 0 1364631 42715773 42531407 2026-11-02T03:07:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715773 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Haste | izvorni_naziv = ''Haste'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = Wappen Haste.png | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Donja Saksonija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 2.793<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 251 | aglomeracija = | površina = 11,1 | gšir = 52.38121 | gduž = 9.39288 | nadmorska_visina = 44 - 55 | registarska_oznaka = SHG | pozivni_broj = 05723 | poštanski_kod = 31559 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.haste.de www.haste.de] | gradonačelnik = ''Sigmar Sandmann'' | stranka = SPD | ije = da }} '''Haste''' ({{jez-nem|Haste}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Donja Saksonija]]. Jedno je od 38 opštinskih središta okruga [[Okrug Šaumburg|Šaumburg]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 2.793 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 3257011. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Haste_in_SHG.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Šaumburg]] Haste se nalazi u saveznoj državi [[Donja Saksonija]] u okrugu Šaumburg. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 44 - 55 metara. Površina opštine iznosi 11,1&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.793 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 251 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Haste}} * [https://web.archive.org/web/20120722211914/http://haste.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Šaumburg}} 1zutj3y51jx4xha4gq2ige9ystjhqpg 0 1367172 42715806 42531969 2026-11-02T06:37:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715806 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Holstum | izvorni_naziv = ''Holsthum'' | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = DEU Holsthum COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Rajna-Palatinat]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 566<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 61 | aglomeracija = | površina = 9,3 | gšir = 49.89171 | gduž = 6.41324 | nadmorska_visina = 210 | registarska_oznaka = BIT | pozivni_broj = 06523 | poštanski_kod = 54668 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.irrel.de/ www.irrel.de] | gradonačelnik = ''Klaus-Dieter Reschke'' | stranka = | ije = da }} '''Holstum''' ({{jez-nem|Holsthum}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]]. Jedno je od 235 opštinskih središta okruga [[Okrug Ajfelkrajs Bitburg-Prim|Ajfelkrajs Bitburg-Prim]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 566 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 7232053. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Holsthum in BIT.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Ajfelkrajs Bitburg-Prim]] Holstum se nalazi u saveznoj državi [[Rajna-Palatinat]] u okrugu Ajfelkrajs Bitburg-Prim. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 210 metara. Površina opštine iznosi 9,3&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 566 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 61 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Holsthum}} * [https://web.archive.org/web/20220319154637/http://www.irrel.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ajfelkrajs Bitburg-Prim}} stj4e8b8c3mqkbso9z0bq13ltu2coha 0 1407850 42715834 42423158 2026-11-02T10:01:51Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715834 wikitext text/x-wiki {{slično}} {{Infokutija filozof | ime = Mihailo Đurić | datum_rođenja = [[22. august]] [[1925]]. | mkesto_rođenja = [[Šabac]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{dda|2011|11|25|1925|8|22|df=y}} | mkesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] }} '''Mihailo Đurić''' ([[Šabac]], [[22. avgust]] [[1925]] – [[Beograd]], [[25. novembar]] [[2011]]<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Preminuo-akademik-Mihailo-Duric.lt.html Preminuo akademik Mihailo Đurić („Politika“, 28. novembar 2011)], Pristupljeno 13. 4. 2013.</ref>) je bio jedan od najvećih srpskih [[filozofija|filozofa]] i [[sociologija|sociologa]], profesor [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnog fakulteta]] [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] i član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANU]]. Istakao se knjigama i člancima na srpskom i nemačkom jeziku pisanim takozvanim „[[Beogradski stil|beogradskim stilom]]“. Posebno je poznat po radovima o [[Niče]]u i [[Hajdeger]]u. Predavao je na mnogim fakultetima, naučnim skupovima i seminarima u Srbiji i u svetu. == Do 1973. == Mihailo Đurić je rođen [[22. avgust]]a [[1925]]. godine u [[Šabac|Šapcu]], od oca Stevana, sudije, i majke Milice rođ. Despotović, učiteljice. Osnovnu školu i gimnaziju učio je u raznim mestima službovanja svog oca. Studirao je [[prava|pravo]], [[Filozofija|filozofiju]] i [[Klasična filologija|klasičnu filologiju]] u [[Beograd]]u. Doktorirao je [[1954]]. na Pravnom fakultetu s tezom ''Ideja prirodnog prava kod grčkih sofista''. Iste godine je izabran za asistenta na Pravnom fakultetu, na kome je prošao kroz sva univerzitetska zvanja (docent [[1957]], vanredni profesor [[1964]], redovni profesor [[1969]]). Predavao je Istoriju političkih teorija, Opštu sociologiju i Metodologiju društvenih nauka. == Progon i zatvor == Mihailo Đurić je udaljen sa Univerziteta, sudski gonjen i osuđen na dve godine strogog zatvora (odležao 9 meseci) 1973. godine zbog govora održanog 18. marta 1971. u vezi sa ustavnim amandmanima (kasnije objavljenom u [[Anali Pravnog fakulteta u Beogradu|Analima Pravnog fakulteta u Beogradu]] pod naslovom „Smišljene smutnje“) i članka „Kamen razdora“ objavljenom u časopisu Umetnost 27-28 za 1971. godinu. * „Smišljene smutnje“, izlaganje na sastanku Sekcije udruženja univerzitetskih nastavnika održanom 18. marta 1971. godine na Pravnom famultetu u Beogradu objavljeno u listu Student 10-71, potom u časopisu Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 3/1971, str. 230'233, koji je odmah sudski zabranjen. * „Kamen razdora“, Umetnost 27-28 (1971), str. 186 - 187 U prvom članku Đurić upozorava da je Jugoslavija već praktično razbijena amandmanima od 1971. godine, da je nacionalizam uveliko zahvatio zemlju i da Srbi ovim razbijanjem imaju da izgube naročito mnogo zbog svog prisustva u drugim republikama. Ističući da Jugoslavija postaje samo geografski pojam, na čijem se tlu pod maskom doslednog razvijanja ravnopravnosti između naroda, uspostavlja nekoliko nezavisnih, čak i međusobno suprostavljenih nacionalnih država, prof. Đurić [[1971]]. godine je govorio: ::''Treba odmah reći da predložena ustavna promena iz osnova menja karakter dosadašnje državne zajednice jugoslovenskih naroda. Ili tačnije: tom promenom se, u stvari, odbacuje sama ideja jedne takve državne zajednice. Ukoliko nešto još i ostaje od nje, to je samo zato da bismo u sledećoj, takozvanoj drugoj fazi promene imali šta da privedemo kraju''.<ref name="Smutnje" >{{cite journal|last=Đurić|first=Mihailo|title=Smišljene smutnje|journal=Anali pravnog fakulteta u Beogradu|year=1971|volume=3|pages=230-233|issn=0003-2565}}</ref> U „Kamenu razdora“, zajedno sa mnogobrojim javnim ličnostima, Đurić osuđuje rušenje [[Petar II Petrović Njegoš|Njegoševe]] grobne kapele na [[Lovćen]]u koje su tadašnje crnogorske vlasti preduzele. Mnogobrojne javne ličnosti iz zemlje i sveta (među kojima i nemački filozof [[Ernst Bloh]]) su protestovale protiv sudskog procesa. == Posle 1974. godine == Od [[1974]]. do [[1989]]. Đurić je bio naučni savetnik u Institutu društvenih nauka u Beogradu. U isto vreme deluje kao gostujući profesor filozofije na univerzitetima u [[Beč]]u, [[Zapadni Berlin|Zapadnom Berlinu]] i [[Augsburg]]u, a drži predavanja i na mnogim drugim nemačkim i austrijskim univerzitetima. [[1989]]. godine biva rehabilitovan i vraća se na Pravni fakultet. Od [[1981]]. do [[1991]]. bio je direktor internacionalnih seminara o Ničeovoj filozofiji u Međuuniverzitetskom centru u Dubrovniku, zajedno sa profesorom [[Jozef Simon|Jozefom Simonom]] iz Bona kao kodirektorom. Od [[1985]]. do smrti je predsednik Naučnog veća Instituta za filozofiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Mihailo Đurić je učestvovao na mnogim filozofskim skupovima u zemlji i inostranstvu. Pored mnogih rasprava i članaka objavljenih u raznim domaćim i stranim časopisima i zbornicima, objavio je 12 knjiga i priredio 7 zbornika. Pokretač je i glavni urednik časopisa ''[[Filozofski godišnjak]]'', koji od [[1988]]. izlazi kao glasnik Instituta za filozofiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda za [[1990]]. godinu. Član je [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]] u Beogradu i [[Evropska akademija nauka i umetnosti|Evropske akademije nauka i umetnosti]] u [[Salcburg]]u. Izdavačko preduzeće [[Službeni glasnik]] iz Beograda izdalo je ''Izabrana dela'' Mihaila Đurića u dvanaest knjiga. Umro je 26. novembra 2011. u Beogradu. == Glavni radovi na srpskom jeziku == * ''Ideja prirodnog prava kod grčkih sofista'', [[1954]]. * ''Humanizam kao politički ideal : ogled o grčkoj kulturi'', [[1968]]. * ''Problemi sociološkog metoda'', [[1962]]. * ''Sociologija Maksa Vebera'', [[1964]]. * ''Iskustvo razlike: suočavanja s vremenom'', [[1994]] . * ''Stihija savremenosti'', [[1997]]. * ''Niče i metafizika'', [[1984]]. * ''Putevi ka Ničeu: prilozi filozofiji budućnosti'', [[1992]]. * ''Izazov nihilizma'', [[1986]]. * ''O potrebi filozofije danas: filozofija između Istoka i Zapada'', [[1999]]. * ''Poreklo i budućnost Evrope'', [[2001]]. * ''Krhko ljudsko dobro: aktuelnost Aristotelove praktičke filozofije'', [[2002]]. == Glavne knjige na nemačkom jeziku == * ''Mythos, Wissenschaft, Ideologie: ein Problemaufriss'', [[Amsterdam]] [[1979]]. * ''Nietzsche and die Metaphysik'', Berlin [[1985]]. * ''Kunst und Wissenschaft bei Nietzsche'', Würzburg, [[1986]]. * ''Nietzsches Begirff der Philosophie'', Würzburg, [[1990]]. * ''Die Serbische Philosophie heute'', München, [[1993]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.rastko.org.rs/filosofija/mdjuric-niceova_zaostavstina_c.html „Ničeova pozna zaostavština“, članak-predgovor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303190826/http://www.rastko.org.rs/filosofija/mdjuric-niceova_zaostavstina_c.html |date=2016-03-03 }} * [http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=905, Biografija na sajtu SANU] * [http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Visoko-priznanje-filozofu-Mihailu-Duricu.sr.html Visoko priznanje Mihailu Đuriću („Politika“, 19. jun 2009)] * [http://www.audioifotoarhiv.com/gosti%20sajta/MihailoDjuric.html audio zapis emisije „Glasnije“, emitovane 2. decembra 2000. godine na Radio Beogradu 2] * [http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Prust-i-violina-u-Zabeli.sr.html Prust i violina u Zabeli („Politika“, 30. novembar 2011)] {{Lifetime|1925|2011|DĐurić, Mihailo}}] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpski filozofi]] [[Kategorija:Srpski sociolozi]] [[Kategorija:Akademici SANU]] [[Kategorija:Biografije, Šabac]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] sh72esagsc6adq6kqpj974qynaqcr2y 42715836 42715834 2026-11-02T10:13:35Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Politički zatvorenici|Politički zatvorenici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715836 wikitext text/x-wiki {{slično}} {{Infokutija filozof | ime = Mihailo Đurić | datum_rođenja = [[22. august]] [[1925]]. | mkesto_rođenja = [[Šabac]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | datum_smrti = {{dda|2011|11|25|1925|8|22|df=y}} | mkesto_smrti = [[Beograd]], [[Srbija]] }} '''Mihailo Đurić''' ([[Šabac]], [[22. avgust]] [[1925]] – [[Beograd]], [[25. novembar]] [[2011]]<ref>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Preminuo-akademik-Mihailo-Duric.lt.html Preminuo akademik Mihailo Đurić („Politika“, 28. novembar 2011)], Pristupljeno 13. 4. 2013.</ref>) je bio jedan od najvećih srpskih [[filozofija|filozofa]] i [[sociologija|sociologa]], profesor [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnog fakulteta]] [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] i član [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANU]]. Istakao se knjigama i člancima na srpskom i nemačkom jeziku pisanim takozvanim „[[Beogradski stil|beogradskim stilom]]“. Posebno je poznat po radovima o [[Niče]]u i [[Hajdeger]]u. Predavao je na mnogim fakultetima, naučnim skupovima i seminarima u Srbiji i u svetu. == Do 1973. == Mihailo Đurić je rođen [[22. avgust]]a [[1925]]. godine u [[Šabac|Šapcu]], od oca Stevana, sudije, i majke Milice rođ. Despotović, učiteljice. Osnovnu školu i gimnaziju učio je u raznim mestima službovanja svog oca. Studirao je [[prava|pravo]], [[Filozofija|filozofiju]] i [[Klasična filologija|klasičnu filologiju]] u [[Beograd]]u. Doktorirao je [[1954]]. na Pravnom fakultetu s tezom ''Ideja prirodnog prava kod grčkih sofista''. Iste godine je izabran za asistenta na Pravnom fakultetu, na kome je prošao kroz sva univerzitetska zvanja (docent [[1957]], vanredni profesor [[1964]], redovni profesor [[1969]]). Predavao je Istoriju političkih teorija, Opštu sociologiju i Metodologiju društvenih nauka. == Progon i zatvor == Mihailo Đurić je udaljen sa Univerziteta, sudski gonjen i osuđen na dve godine strogog zatvora (odležao 9 meseci) 1973. godine zbog govora održanog 18. marta 1971. u vezi sa ustavnim amandmanima (kasnije objavljenom u [[Anali Pravnog fakulteta u Beogradu|Analima Pravnog fakulteta u Beogradu]] pod naslovom „Smišljene smutnje“) i članka „Kamen razdora“ objavljenom u časopisu Umetnost 27-28 za 1971. godinu. * „Smišljene smutnje“, izlaganje na sastanku Sekcije udruženja univerzitetskih nastavnika održanom 18. marta 1971. godine na Pravnom famultetu u Beogradu objavljeno u listu Student 10-71, potom u časopisu Anali Pravnog fakulteta u Beogradu 3/1971, str. 230'233, koji je odmah sudski zabranjen. * „Kamen razdora“, Umetnost 27-28 (1971), str. 186 - 187 U prvom članku Đurić upozorava da je Jugoslavija već praktično razbijena amandmanima od 1971. godine, da je nacionalizam uveliko zahvatio zemlju i da Srbi ovim razbijanjem imaju da izgube naročito mnogo zbog svog prisustva u drugim republikama. Ističući da Jugoslavija postaje samo geografski pojam, na čijem se tlu pod maskom doslednog razvijanja ravnopravnosti između naroda, uspostavlja nekoliko nezavisnih, čak i međusobno suprostavljenih nacionalnih država, prof. Đurić [[1971]]. godine je govorio: ::''Treba odmah reći da predložena ustavna promena iz osnova menja karakter dosadašnje državne zajednice jugoslovenskih naroda. Ili tačnije: tom promenom se, u stvari, odbacuje sama ideja jedne takve državne zajednice. Ukoliko nešto još i ostaje od nje, to je samo zato da bismo u sledećoj, takozvanoj drugoj fazi promene imali šta da privedemo kraju''.<ref name="Smutnje" >{{cite journal|last=Đurić|first=Mihailo|title=Smišljene smutnje|journal=Anali pravnog fakulteta u Beogradu|year=1971|volume=3|pages=230-233|issn=0003-2565}}</ref> U „Kamenu razdora“, zajedno sa mnogobrojim javnim ličnostima, Đurić osuđuje rušenje [[Petar II Petrović Njegoš|Njegoševe]] grobne kapele na [[Lovćen]]u koje su tadašnje crnogorske vlasti preduzele. Mnogobrojne javne ličnosti iz zemlje i sveta (među kojima i nemački filozof [[Ernst Bloh]]) su protestovale protiv sudskog procesa. == Posle 1974. godine == Od [[1974]]. do [[1989]]. Đurić je bio naučni savetnik u Institutu društvenih nauka u Beogradu. U isto vreme deluje kao gostujući profesor filozofije na univerzitetima u [[Beč]]u, [[Zapadni Berlin|Zapadnom Berlinu]] i [[Augsburg]]u, a drži predavanja i na mnogim drugim nemačkim i austrijskim univerzitetima. [[1989]]. godine biva rehabilitovan i vraća se na Pravni fakultet. Od [[1981]]. do [[1991]]. bio je direktor internacionalnih seminara o Ničeovoj filozofiji u Međuuniverzitetskom centru u Dubrovniku, zajedno sa profesorom [[Jozef Simon|Jozefom Simonom]] iz Bona kao kodirektorom. Od [[1985]]. do smrti je predsednik Naučnog veća Instituta za filozofiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Mihailo Đurić je učestvovao na mnogim filozofskim skupovima u zemlji i inostranstvu. Pored mnogih rasprava i članaka objavljenih u raznim domaćim i stranim časopisima i zbornicima, objavio je 12 knjiga i priredio 7 zbornika. Pokretač je i glavni urednik časopisa ''[[Filozofski godišnjak]]'', koji od [[1988]]. izlazi kao glasnik Instituta za filozofiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Beograda za [[1990]]. godinu. Član je [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]] u Beogradu i [[Evropska akademija nauka i umetnosti|Evropske akademije nauka i umetnosti]] u [[Salcburg]]u. Izdavačko preduzeće [[Službeni glasnik]] iz Beograda izdalo je ''Izabrana dela'' Mihaila Đurića u dvanaest knjiga. Umro je 26. novembra 2011. u Beogradu. == Glavni radovi na srpskom jeziku == * ''Ideja prirodnog prava kod grčkih sofista'', [[1954]]. * ''Humanizam kao politički ideal : ogled o grčkoj kulturi'', [[1968]]. * ''Problemi sociološkog metoda'', [[1962]]. * ''Sociologija Maksa Vebera'', [[1964]]. * ''Iskustvo razlike: suočavanja s vremenom'', [[1994]] . * ''Stihija savremenosti'', [[1997]]. * ''Niče i metafizika'', [[1984]]. * ''Putevi ka Ničeu: prilozi filozofiji budućnosti'', [[1992]]. * ''Izazov nihilizma'', [[1986]]. * ''O potrebi filozofije danas: filozofija između Istoka i Zapada'', [[1999]]. * ''Poreklo i budućnost Evrope'', [[2001]]. * ''Krhko ljudsko dobro: aktuelnost Aristotelove praktičke filozofije'', [[2002]]. == Glavne knjige na nemačkom jeziku == * ''Mythos, Wissenschaft, Ideologie: ein Problemaufriss'', [[Amsterdam]] [[1979]]. * ''Nietzsche and die Metaphysik'', Berlin [[1985]]. * ''Kunst und Wissenschaft bei Nietzsche'', Würzburg, [[1986]]. * ''Nietzsches Begirff der Philosophie'', Würzburg, [[1990]]. * ''Die Serbische Philosophie heute'', München, [[1993]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.rastko.org.rs/filosofija/mdjuric-niceova_zaostavstina_c.html „Ničeova pozna zaostavština“, članak-predgovor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303190826/http://www.rastko.org.rs/filosofija/mdjuric-niceova_zaostavstina_c.html |date=2016-03-03 }} * [http://www.sanu.ac.rs/Clanstvo/IstClan.aspx?arg=905, Biografija na sajtu SANU] * [http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Visoko-priznanje-filozofu-Mihailu-Duricu.sr.html Visoko priznanje Mihailu Đuriću („Politika“, 19. jun 2009)] * [http://www.audioifotoarhiv.com/gosti%20sajta/MihailoDjuric.html audio zapis emisije „Glasnije“, emitovane 2. decembra 2000. godine na Radio Beogradu 2] * [http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Prust-i-violina-u-Zabeli.sr.html Prust i violina u Zabeli („Politika“, 30. novembar 2011)] {{Lifetime|1925|2011|DĐurić, Mihailo}}] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpski filozofi]] [[Kategorija:Srpski sociolozi]] [[Kategorija:Akademici SANU]] [[Kategorija:Biografije, Šabac]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] 3oy5pprohpu8r3z0pzekjpctr25xxtw 0 1411122 42715615 42708849 2026-11-01T13:32:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715615 wikitext text/x-wiki {{Infobox scientist-lat |name = Fridrih Mišer |image = Friedrich Miescher.jpg |image_size = 150px |caption = Fridrih Mišer |birth_date = [[13. avgust]] [[1844]]. |birth_place = [[Bazel]] |death_date = [[26. avgust]] [[1895]]. |death_place = [[Davos]] |nationality = [[Švajcarska]] |field = [[Biologija]] |work_institutions = |alma_mater = |doctoral_advisor = |doctoral_students = |known_for = Otkriće [[nukleinska kiselina|nukleinskih kiselina]] |prizes = <math>252/5</math> }} '''Johan Fridrih Mišer''' ({{jez-nem|Friedrich Miescher}}; [[13. avgust]] [[1844]], [[Bazel]] – [[26. avgust]] [[1895]], [[Davos]]) je bio švajcarski lekar i biolog. On je prvi izolovao i identifikovao [[nukleinska kiselina|nukleinsku kiselinu]]. == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite journal |pmid=17901982 |date=Jan 2008 |author=Dahm, R |title=Discovering DNA: Friedrich Miescher and the early years of nucleic acid research |volume=122 |issue=6 |pages=565–81 |issn=0340-6717 |doi=10.1007/s00439-007-0433-0 |journal=Human Genetics}} * {{cite journal |pmid=15680349 |date=Feb 2005 |author=Dahm, R |title=Friedrich Miescher and the discovery of DNA |volume=278 |issue=2 |pages=274–88 |issn=0012-1606 |doi=10.1016/j.ydbio.2004.11.028 |journal=Developmental biology}} * {{cite journal |pmid=15296772 |date=Aug 2004 |author=Maderspacher, F |title=Rags before the riches: Friedrich Miescher and the discovery of DNA |volume=14 |issue=15 |pages=R608 |issn=0960-9822 |doi=10.1016/j.cub.2004.07.039 |journal=Current biology}} * {{cite journal |pmid=8500212 |date=May 1993 |author=Knill, Rl |title=Practical CO2 monitoring in anaesthesia |volume=40 |issue=5 Pt 2 |pages=R40–9 |issn=0832-610X |journal=Canadian Journal of Anesthesia |url=http://toxnet.nlm.nih.gov/cgi-bin/sis/search/r?dbs+hsdb:@term+@rn+124-38-9 |doi=10.1007/BF03020684 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111022213802/http://toxnet.nlm.nih.gov/cgi-bin/sis/search/r?dbs+hsdb:@term+@rn+124-38-9 |archive-date=2011-10-22 |access-date=2014-06-20 |url-status=dead}} * {{cite journal |pmid=4581278 |date=Jan 1973 |author=Merke, F |title=Forgotten fundamental physiological studies of migrating salmon by Basel's physiologist, Friedrich Miescher |volume=30 |issue=1-2 |pages=47–52 |issn=0016-9161 |journal=Gesnerus}} * {{cite journal |doi=10.1177/18.3.217 |pmid=4908150 |date=Mar 1970 |author=James, J |title=Miescher's discoveries of 1869. A centenary of nuclear chemistry |volume=18 |issue=3 |pages=217–9 |issn=0022-1554 |journal=The journal of histochemistry and cytochemistry : official journal of the Histochemistry Society |url=http://www.jhc.org/cgi/pmidlookup?view=long&pmid=4908150 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite journal |pmid=4921671 |year=1970 |author=Ostrowski, W |title=From nucleic acids to DNA. On the 100th anniversary of the discovery of nucleic acids by Friedrich Miescher |volume=16 |issue=4 |pages=581–7 |issn=0032-5422 |journal=Postepy biochemii |url=http://toxnet.nlm.nih.gov/cgi-bin/sis/search/r?dbs+hsdb:@term+@rn+9012-00-4 }} {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite journal |pmid=4910336 |date=Jan 1970 |author=De, Meuron-Landolt, M |title=Johannes Friedrich Miescher: his personality and the importance of his work |volume=25 |issue=1-2 |pages=9–24 |issn=0036-7494 |journal=Bulletin der Schweizerischen Akademie der Medizinischen Wissenschaften}} * {{cite journal |pmid=4908661 |date=Jan 1970 |author=Bernhard, K |title=Jonhannes Friedrich Miescher Symposium. 100th anniversary of the discovery of nucleic acids. Welcome |volume=25 |issue=1-2 |pages=32–4 |issn=0036-7494 |journal=Bulletin der Schweizerischen Akademie der Medizinischen Wissenschaften}} * {{cite journal |pmid=4903604 |date=Oct 1969 |author=Harbers, E |title=On the discovery of DNA by Friedrich Miescher 100 years ago |volume=14 |issue=10 |pages=517–8 |issn=0016-8785 |journal=German medical monthly}} * {{cite journal |pmid=4897532 |date=Sep 1969 |author=Harbers, E |title=On the discovery of DNA by Friedrich Miescher 100 years ago |url=https://archive.org/details/deutsche-medizinische-wochenschrift_1969-09-19_94_38/page/1948 |volume=94 |issue=38 |pages=1948–9 |issn=0012-0472 |journal=Deutsche Medizinische Wochenschrift}} * {{cite journal |pmid=13049881 |date=Feb 1953 |author=Buess, H |title=Joh. Friedrich Miescher and the contribution of Basle physicians to the biology of the nineteenth century |url=https://archive.org/details/sim_the-yale-journal-of-biology-and-medicine_1953-02_25_4/page/250 |volume=25 |issue=4 |pages=250–61 |issn=0044-0086 |pmc=2599305 |journal=The Yale journal of biology and medicine}} * {{cite journal | author = Miescher, Friedrich | title = Ueber die chemische Zusammensetzung der Eiterzellen | journal = Medicinisch-chemische Untersuchungen | year = 1871 | volume = 4 | issue = | pages = 441–460 | doi = | url = }} * {{cite journal |author = Greenstein JP | title = Friedrich Miescher, 1844-1895 | journal = The Scientific Monthly | year = 1943 | volume = 57 | issue = 5 | pages = 523–532 | doi = | jstor =18231 }} * Meyer Friedman] and Gerald W. Friedland, ''Medicine's 10 Greatest Discoveries'', {{ISBN|0-300-08278-9}}, pp.&nbsp;194–196. {{refend}} == Vanjske veze == * [http://vlp.mpiwg-berlin.mpg.de/people/data?id=per340 Kratka biografija i bibliografija] * [https://web.archive.org/web/20170719075940/https://www.fmi.ch/ FMI – Institut Fridrih Mišer] {{Lifetime|1844|1895|Mišer, Fridrih}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Švicarski biolozi]] [[Kategorija:Švicarski biohemičari]] obmzlm28v905ktlnayklfc7ucsr6dfr 0 1414487 42715795 5546201 2026-11-02T05:33:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715795 wikitext text/x-wiki {{For|spartanskog državnika iz 3. veka pne.|Hipomedont iz Sparte}} '''Hipomedont''' ({{lang-grc|Ἰππομέδων}}) bio je, u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]], jedan od vojskovođa u pohodu [[Sedmorica protiv Tebe|Sedmorice protiv Tebe]].<ref name=apol363>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.6.3 III, 6, 3].</ref> Živeo je blizu jezera [[Lerna|Lerne]] na [[Peloponez]]u,<ref>[[Euripid]], ''[[Feničanke (Euripid)|Feničanke]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg015.perseus-grc1:103-144 125].</ref> a temelji njegove kuće na Pontinskoj planini kod Lerne pokazivali su se posetiocima još u [[Pausanija (pisac)|Pausanijino]] vreme (2. vek nove ere).<ref>[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:2.36.8 II, 36, 8].</ref> U [[Euripid]]ovoj [[Grčka tragedija|tragediji]] ''[[Hiketide (Euripid)|Hiketide]]'' Hipomedont je prikazan kao čovek koga ne zanimaju udobnost i zabava i koji je voljan suočiti se s nedaćama te dosta vremena posvećuje borbenoj obuci.<ref name="Eur. Suppl. 890">[[Euripid]], ''[[Hiketida (Euripid)|Hiketide]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg008.perseus-grc1:881-917 881‒887].</ref> Njegov je otac bio [[Talaj]], otac [[Adrast]]ov, ili, po drugoj verziji, [[Aristomah]], jedan of Talajevih sinova,<ref name=apol363/> odnosno, prema trećima, [[Mnesimah]].<ref name="Hyginus.70">[[Higin]], ''[[Fabulae]]'', 70.</ref> Ako je Hipomedontov otac bio Mnesimah, onda mu je majka bila [[Metidika]], kći Tajaleva<ref name="Hyginus.70" /> i sestra [[Adrast]]ova.<ref name=paus10103>[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:10.10.3 X, 10, 3].</ref> Evanipa, kći [[Elat (mitologija)|Elatova]], rodila je Hipomedontu [[Polidor]]a, jednog od [[Epigoni|Epigona]].<ref name="Hyginus.71">[[Higin]], ''[[Fabulae]]'', 71.</ref><ref name=paus2205>[[Pausanija (pisac)|Pausanija]], ''Opis Helade'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0525.tlg001.perseus-grc1:2.20.5 II, 20, 5].</ref> Međutim, prema nekim drugim izvorima, njegova se žena zvala Nealka,<ref>[[Stacije]], ''[[Tebaida (Stacije)|Tebaida]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1020.phi001.perseus-lat1:12 XII, 122].</ref> a sin mu je bio Demofon.<ref>[[Sholija]] uz [[Euripid]]ove ''[[Feničanke (Euripid)|Feničanke]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg015.perseus-grc1:103-144 126].</ref> U [[Eshil]]ovoj tragediji ''[[Sedmorica protiv Tebe]]'' Hipomedont je jedan od sedmorica vojskovođa koji predvode napad na gradske kapije [[Teba (Grčka)|Tebe]]. Eshil ga opisuje kao vrlo krupnog i snažnog; na štitu mu se nalazi predstava [[Tifon]]a koji bljuje vatru; Hipomedont predvodi napad na vrata [[Atena (mitologija)|Atene]] Onke, a s tebanske strane mu se suprotstavlja [[Hiperbije]], sin [[Enop (mitologija)|Enopov]].<ref>[[Eshil]], ''[[Sedmorica protiv Tebe]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0085.tlg004.perseus-grc1:486-520 486‒505].</ref> No, u [[Euripid]]ovim ''[[Feničanke (Euripid)|Feničankama]]'' na štitu mu se nalazi predstava [[Arg (div)|Arga Svevidećeg]], a on sam predvodi napad na Ogigijska vrata.<ref>[[Euripid]], ''[[Feničanke (Euripid)|Feničanke]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg015.perseus-grc1:1104-1152 1113‒1118] {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.</ref> Prema [[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodorovoj]] ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteci]]'', Hipomedanta je u boju ubio Ismar, jedan od [[Astak (mitologija)|Astakovih]] sinova.<ref name=apol368>[[Apolodor iz Atine|Pseudo-Apolodor]], ''[[Biblioteka (Pseudo-Apolodor)|Biblioteka]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0548.tlg001.perseus-grc1:3.6.6 III, 6, 8].</ref> Hipomedont je jedan od likova u [[Stacije]]voj ''[[Tebaida (Stacije)|Tebaidi]]''. U devetom pevanju on ulazi u borbu oko [[Tidej]]evog tela, a kad propadne njegov pokušaj da preotme telo Tebancima, kreće da ubija jednog po jednog neprijatelja te tokom bitke uđe u Ismensko jezero. Među njegovim žrtvama je i mladi Krenej, sin boga [[Pan (mitologija)|Pana]] i [[nimfe]] [[Ismenida|Ismenide]]. Kad je ova nimfa saznala za sinovljevu smrt, tražila je od svog oca, rečnog boga [[Ismen (mitologija)|Ismena]], da osveti mladićevu smrt. Ismen je tad uskovitlao vodu svoje reke i zamalo utopio Hipomedonta, no ovaj zamoli da ne umre takvom smrću, a [[Hera]] ubedi [[Zevs]]a da naredi Ismenu da ga poštedi. Međutim, Hipomedont iz vode izađe bez oružja i naiđe na kišu neprijateljskih projektila, od kojih padne mrtav. Tad [[Hipsej]] uzme Hipomedonotovu kacigu kao ratni trofej i objavi njegovu smrt, no ubrzo i sam padne od [[Kapanej]]eve ruke.<ref>[[Stacije]], ''[[Tebaida (Stacije)|Tebaida]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1020.phi001.perseus-lat1:9 IX, 90‒569].</ref> == Druge ličnosti == Hipomedont je ime i nekoliko manjih ličnosti u grčkoj mitologiji: * Hipomedont, otac [[Ereutalion]]a.<ref>[[Sholija]] uz ''[[Ilijada|Ilijadu]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0012.tlg001.perseus-grc1:4.310-4.349 IV, 319].</ref> * Hipomedont, sin Menala (ili [[Hipas (mitologija)|Hipasa]]) i nimfe [[Okiroja|Okiroje]], branilac [[Troja|Troje]] u [[Trojanski rat|trojanskom ratu]], koji je stradao od [[Neoptolem]]ove ruke.<ref>[[Kvint Smirnjanin]], ''Posle Homera'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg2046.tlg001.perseus-grc1:11 XI, 36]; Neoptolem ubija i jednog drugog Hipomedonta, [[Frigija|Frižanina]] u [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg2046.tlg001.perseus-grc1:8 VIII, 86].</ref> * Hipomedont, otac trojanskog junaka [[Menetije|Meneta]]. Njegov sin branio je Troju, a ubio ga je [[Teukro]].<ref>[[Kvint Smirnjanin]], ''Posle Homera'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg2046.tlg001.perseus-grc1:11 XI, 99].</ref> == Reference == {{reflist|2}} {{Tebanski ciklus}} [[Kategorija:Grčka mitologija]] [[Kategorija:Sedmorica protiv Tebe]] fo5752zhdhp999bw9cktfjjqjuc6y2k 0 1451714 42715590 42176574 2026-11-01T12:42:53Z Demonax 91161 /* Ličnosti sa prezimenom Kovač */ 42715590 wikitext text/x-wiki '''[[Kovač]]''' je zanatlija koji se bavi kovanjem, a može se odnositi i na: Prezime: * [[Kovač (prezime)]], slovensko prezime; Toponimi: * [[Kovač (Makedonski Brod)]], naseljeno mesto u opštini Makedonski Brod, Jugozapadna oblast, Republika Makedonija; * [[Kovač (tvrđava)]], tvrđava u Brestovu, opština Stanari, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina; * [[Kovač, Starozagorska oblast|Kovač (Starozagorska oblast)]], naseljeno mesto u opštini Radnevo, Starozagorska oblast, Republika Bugarska; == Ličnosti sa prezimenom ''Kovač'' == * [[Jovan Petrović Kovač]] ([[1772]]—[[1837]]), borac iz Prvog srpskog ustanka * [[Pal Kovač]] ([[1912]]—[[1995]]), mađarski mačevalac * [[Milan Korica Kovač]] ([[1919]]—[[1987]]), partizan i narodni heroj Jugoslavije * [[Mihal Kovač]] ([[1930]]—[[2016]]), slovački bankar, političar i prvi predsednik Slovačke * [[Mirko Kovač]] ([[1938]]—), jugoslovenski pisac * [[Mišo Kovač]] ([[1941]]—[[2026]]), hrvatski pevač * [[Kornelije Kovač]] ([[1942]]—), jugoslovenski i srpski muzičar * [[Boris Kovač]] ([[1955]]—), srpski i jugoslovenski muzičar * [[Slobodan Kovač]] ([[1967]]—), jugoslovenski odbojkaš * [[Aleksandra Kovač]] ([[1972]]—), srpska muzičarka * [[Kristina Kovač]] ([[1974]]—), srpska muzičarka * [[Robert Kovač]] ([[1974]]—), hrvatski fudbaler * [[Vera Kovač Vitkai]], primadona opere Srpskog narodnog pozorišta * [[Aule]] ili ''Kovač'', izmišljeni lik iz romana „Silmarilion“ i „Gospodar prstenova“ == Povezano == * [[Kovači]] (razvrstavanje) * [[Kovačić]] (razvrstavanje) * [[Kovačići]] (razvrstavanje) * [[Kovačica (razvrstavanje)]] * [[Kovačevo]] (razvrstavanje) * [[Kovačevac]] (razvrstavanje) * [[Kovačevci]] (razvrstavanje) * [[Kovačevići]] (razvrstavanje) {{razvrstavanje}} 1e0mt07ck0bhrjt7komuyw3lkk0a3ot 0 1466258 42715785 42587520 2026-11-02T03:51:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715785 wikitext text/x-wiki {{Historija Grčke}} '''Heladski period''' moderni je naziv za [[Kultura|kulturu]] kopnene [[Stara Grčka|Grčke]] koja se razvijala tokom [[Bronzano doba|bronzanog doba]]. Taj se termin često upotrebljava u [[Arheologija|arheologiji]] i [[Historija umjetnosti|istoriji umetnosti]], a uveden je da bi nadopunio dva paralelna termina ― [[Kikladska civilizacija|kikladski period]], koji otprilike odgovara istom vremenskom razdoblju u razvoju [[Egejska civilizacija|egejskih oblasti]] u bronzano doba, i [[Minojska civilizacija|minojski period]], koji se odnosni na [[krit]]sku civilizaciju bronzanog doba. Ova periodizacija primenjuje se prvenstveno na [[Grčka keramika|keramiku]] i predstavlja relativni sistem datiranja. Keramika nađena na bilo kojem lokalitetu obično se može okarakterisati kao "rana", "srednja" ili "pozna", na temelju stila i tehnike izrade. Zatim se čitav vremenski period, za koji se smatra da je taj lokalitet obuhvatao, proporcionalno razdeljuje na ove periode. Pokazuje se da širom Grčke postoji poklapanje za "rani" period itd. Takođe, neka "apsolutna datiranja" ili datiranja do kojih se došlo upotrebom drugačijih, nekomparativnih metoda mogu se koristiti za datiranje ovih perioda i njima se daje prednost gde god su dostupna. Međutum, struktura datiranja u odnosu na keramiku razvijena je pre doba [[Radiokarbonsko datiranje|radiokarbonskog datiranja]], kada je većina materijala i iskopana. Obično se može dobiti samo relativno datiranje, na kome se temelji karakterizacija grčke preistorije. Predmeti se obično datiraju na osnovu keramike koja je na određenom lokalitetu pronađena u povezanom kontekstu. I drugi artefakti mogu se razvrstati kao rani, srednji ili pozni, ali se za marker uzima keramika. Termini "heladski", "kikladski" i "minojski" odnose se na geografsko poreklo. Na primer, "srednjeminojski" predmeti možda su i pronađeni na [[Kikladi]]ma, ali to ih ne čini srednjeheladskim. Stepen primenljivosti ove sheme opada kako se približavamo periferiji egejskog sveta, kakva je [[Levant]]. Tamošnja je keramika često lokalne proizvodnje čak i ako oponaša heladske ili monijske kulturne modele. Heladsko društvo i kultura imaju svoje prethodnike u [[Neolitik|neolitskom]] periodu u Grčkoj, ali uz mnoge inovacije koje su se razvile i pokazale tokom druge i treće faze ranoheladskog perioda (2650–2050/2000. pne.), kao što su obrada [[Bronza|bronze]], monumentalna [[arhitektura]] i utvrđenja, [[Hijerarhija|hijerarhijska]] društvena organizacija i bliski kontakti s drugim egejskim oblastima. Ove će inovacije pretrpeti dalje promene tokom srednjeheladskog perioda (2000/1900–1550. pne.), koji je obeležen širenjem [[Minijska keramika|minijske keramike]], te tokom poznoheladskog perioda (1550–1050. pne.), kad je cvetala [[Mikenska Grčka|mikenska kultura]]. [[Datoteka:Grave-Circle-A-Mycenae.jpg|thumb|500px|right|[[Krug grobnica A u Mikeni]], poznoheladski period, 16. vek pne.]] == Periodizacija == [[Datoteka:Stirrup vase Rhodes Louvre CA2906.jpg|thumb|250px|Vaza sa slikanim ukrasom u obliku [[Hobotnica|hobotnice]], [[Rodos]], poznoheladski III C1 period, oko 1200–1100. pne., [[Musée du Louvre|Louvre]].]] Shema s "ranim", "srednjim" i "poznim" periodima može se primeniti na više nivoa. Međutim, da ne bi koristili rogobatne izraze kao što je "rani rani period" i sl., arheolozi po konvenciji upotrebljavaju rimske brojke (I, II, III) za drugi nivo, velika slova (A, B, C) za treći nivo, arapske brojke (1, 2, 3) za četvrti nivo i ponovo velika slova (A, B, C) za peti nivo. Međutim, nisu svi nivoi zastupljeni na svakom lokalitetu. Ako su potrebni dodatni nivou, može se dodati još jedna odrednica "rani", "srednji" ili "pozni". Heladski se period može podeliti ovako: {| class="wikitable" |- ! Period ! Okvirno datiranje ! Kulture po Renfrewu,<br />keramika po Dickinsonu |- | Ranoheladski I | 3200/3100–2650. pne.<ref>{{cite web|chapter=Early Helladic I|title=The Bronze Age on the Greek Mainland: Early Bronze Age|year=1999–2000|location=Athens|publisher=Foundation of the Hellenic World|url=http://www.fhw.gr/chronos/02/mainland/en/eh/intro/eb1/index.html}}</ref> | [[Eutresis]] |- | Ranoheladski II | 2650–2200/2150. pne.<ref>{{cite web|chapter=Early Helladic II|title=The Bronze Age on the Greek Mainland: Early Bronze Age|year=1999–2000|location=Athens|publisher=Foundation of the Hellenic World|url=http://www.fhw.gr/chronos/02/mainland/en/eh/intro/eb2/index.html}}</ref> | [[Koraku]], lokalna: [[Lefkandi|Lefkandi I]] |- | Ranoheladski III | 2200/2150–2050/2000. pne.<ref name="FHW-EHIII">{{cite web|chapter=Early Helladic III|title=The Bronze Age on the Greek Mainland: Early Bronze Age|year=1999–2000|location=Athens|publisher=Foundation of the Hellenic World|url=http://www.fhw.gr/chronos/02/mainland/en/eh/intro/eb3/index.html}}</ref> | [[Tirint]] |- | Srednjeheladski | 2000/1900–1550. pne.<ref name="FHW-EHIII"/><ref name="FHW-MH">{{cite web|chapter=Introduction|title=The Bronze Age on the Greek Mainland: Middle Bronze Age|year=1999–2000|location=Athens|publisher=Foundation of the Hellenic World|url=http://www.fhw.gr/chronos/02/mainland/en/mh/intro/index.html}}</ref> | [[Minijci|Minijska keramika]] |- | Poznoheladski I | 1550–1500. pne. | [[Šaht-grobnice]] |- | Poznoheladski II | 1500–1400. pne. | [[Mikenska Grčka|Mikenska kultura]] |- | Poznoheladski III | 1400–1050. pne. | [[Mikenska Grčka|Mikenska kultura]] |} == Ranoheladski period == {{further|Egejska civilizacija}} Ranoheladski period [[Bronzano doba|bronzanog doba]] u Grčkoj, uopšte uzev, karakteriše neolitsko zemljoradničko stanovništvo koje uvozi [[Bronza|bronzu]] i [[bakar]] te koristi primitivne tehnike obrade bronze koje su se prvo razvile u [[Anatolija|Anatoliji]], s kojom su održavali kulturne kontante.<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 20}}; {{harvnb|van Andels|Runnels|1988|loc="The transition to the Early Bronze Age", str. 238–240}}; {{harvnb|French|1973|loc=str. 53}}.</ref> Ranoheladski period vremenski se poklapa s periodom [[Staro kraljevstvo|Starog kraljevstva]] u [[Stari Egipat|Ehiptu]]. Važni lokaliteti iz ovog razdoblja grupisani su na egejskim obalama grčkog kopna u [[Beotija|Beotiji]] i [[Argolida|Argolidi]] ([[Manika]], [[Lerna]], Pefkakia, [[Teba (Grčka)|Teba]], [[Tirint]]) ili na ostrvima blizu obale kao što su [[Egina]] (Kolona) i [[Eubeja]] ([[Lefkandi]]), a karakterišu ih keramika koja pokazuje uticaje iz zapadne Anatolijei uvođenje brze verzije [[Grnčarsko kolo|grnčarskog kola]]. "[[Dugi dom]]", tj. tip kuće poznat kao ''[[megaron]]'', pojavljuje se u II ranoheladskom periodu. Uvođenje anatolijskih kulturnih modela (tj. "Lefkandija I") nije bilo praćeno znatnijim razaranjima. === Prvi ranoheladski period === Prvi ranoheladski period, poznat i kao "kultura [[Eutresis]]a", karakteriše prisustvo polirane keramike s floralnim ornamentima u [[Koraku]]u i na drugim lokalitetima, dok su objekti od [[metal]]a u ovom periodu izuzetno retki.<ref name=Pullen>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 21–22}}.</ref> Što se tiče keramike i izgleda naselja, postoji vidan kontinuitet između I ranoheladskog perioda i prethodnog poznog neolitika; promene u lokaciji naselja tokom I ranoheladskog perioda pripisuju se promenama u privredi.<ref name=Pullen/> === Drugi ranoheladski period === Dp prelaza s prvog na drugi ranoheladski period došlo je brzo i bez prekida; razvile su se mnoge socijalno-kulturne inovacije, kao što su [[metalurgija]] (tj. obrada bronze), uvođenje hijerarhijske društvene organizacije i pojava monumentalne arhitekture i utvrđenja.<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 24–26}}; {{harvnb|Whittaker|2014|loc=str. 49: "Drugu fazu ranoheladskog perioda karakterišu monumentalna arhitektura i utvrde, hijejarhijska društvena organizacija, širenje metalurške prakse i živi kontakti s drugim delovima egejskog sveta".}}</ref> Promene u naseljima tokom drugog ranoheladskog perioda pratile su novine u poljoprivredi, kao što je oranje [[plug]]om koji vuku volovi.<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 27–28}}.</ref> === Treći ranoheladski period === [[Datoteka:Prehistoric building in northern Olympia 4.jpg|thumb|200px|Ostaci građevine iz [[Olimpija|Olimpije]], treći ranoheladski period, oko 2150–2000. pne.]] U [[Lerna|Lerni]] je drugi ranoheladski period završen razaranjem "[[Kuća sa crepovima|Kuće sa crepovima]]", koja pripada tipu "kuće s hodnicima".<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 36, 43 (nap. 22): "Kuća s hodnicima je velika građevina na dva sprata koja se sastoje od dve ili više velikih prostorija na čijim se stranama nalaze uzani hodnici. U nekim od tih hodnika nalazilo se stepenište, a neki su korišćeni kao ostave".}}</ref> Razaranje naselja iz drugog ranoheladskog perioda isprva je pripisano najezdi [[Grci|Grka]] ili [[Indoevropljani|Indoevropljana]] do koje je došlo u trećem ranoheladskom periodu.;<ref>{{harvnb|Caskey|1960|loc=str. 285–303}}.</ref> međutim, to je gledište danas uglavnom napušteno, s obzirom na to da nema uniformnosti u razaranjima lokaliteta iz drugog ranoheladskog perioda i na to da se na lokalitetma kao što su Litares, [[Flijunt]], Manika i drugi primećuje kontinuitet između drugog i trećeg ranoheladskog perioda, s jedne strane, i srednjeheladskog perioda, s druge strane.<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 36}}; {{harvnb|Forsén|1992|loc=str. 251–253}}.</ref> Osim toga, navodno "novi/invazivni" kulturni elementi ― kao što su apsidalne kuće, [[terakota]] u obliku sidra, izdubljene sekire, ritualne [[Tumul|gromače]] i sahranjivanje pokojnika u okviru zidina naselja ― posvedočeni su u grčkoj pre trećeg ranoheladskog perioda i zapravo se smatraju autohtonim pojavama (to je, na primer, slučaj s terakotom u Beotiji i rutualnim gromačama na lokalitetu Aje Sofije u [[Tesalija (oblast)|Tesaliji]]), odnosno posledicama stalnog kontakta kopnene Grčke s različitim drugim oblastima, kao što je zapadna [[Mala Azija]], [[Kikladi]], [[Albanija]] i [[Dalmacija]], i to počev od drugog ranoheladskog perioda pa sve do srednjeheladskog perioda.<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 36}}; {{harvnb|Forsén|1992|loc=str. 253–257}}.</ref> Čini se da su i [[klimatske promene]] doprinele značajnim kulturnim transformacijama do kojih je u Grčkoj došlo na prelazu između drugog i trećeg ranoheladskog perioda (oko 2200. pne.).<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 36}}.</ref> == Srednjeheladski period == {{further|Minijci}} Srednjeheladski period bilo je doba kulturnog nazadovanja u Grčkoj, čiji su se prvi znaci pojavili već u prethodnom, trećem ranoheladskom periodu.<ref name="FHW-EHIII"/><ref name="FHW-MH"/> Srednjeheladski period karakteriše široka upotreba [[Minijska keramika|minijske keramike]], koja je možda direktno povezana s narodom koji su antički grčki istoriografi nazivali [[Minijci]]ma; [[Heinrich Schliemann]] konvencionalno je jednu skupinu monohromne polirane keramike pronađene na srednjeheladskim lokalitetima nazvao "minijskom". Isprva se mislilo da je sivo minijsko posuđe uvedeno migracijama koje su se desile u srednjoj fazi bronzanog doba;<ref>{{harvnb|Mellaart|1958|loc=str. 9–33}}.</ref> međutim, ta je teorija napuštena kad su iskopavanja u Lerni 1950-ih otkrila da je razvoj keramičkih stilova tekao kontinuirano, odnosno da minijska keramika predstavlja neposredni izdanak fine sivo ispolirane tirintske keramike iz trećeg ranoheladskog perioda.<ref>{{harvnb|Pullen|2008|loc=str. 40}}; {{harvnb|French|1973|loc=str. 51–57}}; {{harvnb|Caskey|1960|loc=str. 285–303}}.</ref> Opšte uzev, slikana dekoracija na keramici ima pravolinijske i apstraktne oblike sve do III srednjeheladskog perioda, kad su kikladski i [[Minojska civilizacija|minojski]] uticaji inspirisali čitavu paletu krivolinijskih, pa čak i figuralnih motiva. Srednjeheladski period vremenski se poklapa sa [[Srednje kraljevstvo|Srednjim kraljevstvom]] u [[Stari Egipat|Egiptu]]. Naselja su smeštena bliže jedno drugom i obično se nalazi na vrhovima brda. Srednjeheladski lokaliteti nalaze se širom [[Peloponez]]a i središnje Grčke, uključujući i unutrašnjost [[Etolija|Etolije]], kao što je naselje u Termonu, te u severnim oblastima, na primer u dolini [[Sperhios|reke Sperheja]]. Malthi u [[Mesenija|Meseniji]] i Lerna V jedini su srednjeheladski lokaliteti koji su temeljno istraženi. == Poznoheladski period == [[Datoteka:MaskOfAgamemnon.jpg|250px|thumb|right|Zlatna [[Agamemnonova maska]], poznoheladski period, 16. vek pne.]] Poznoheladski period je doba uspona [[Mikenska Grčka|Mikenske Grčke]], koja je cvetala pod novim uticajima s minojskog Krita i Kiklada. Ljudi koji su u ovom periodu pravili grnčariju ponekad su na svoje proizvode urezivali kratke natpise koristeći [[slogovno pismo]] koje se danas naziva [[Linear B|Linearom B]] i za koje je utvrđeno da predstavlja ranu fazu [[Starogrčki jezik|grčkog jezika]]. Poznoheladski period deli se takođe na I, II i III; od njih se I i II period vremenski poklapaju s [[Minojska civilizacija|poznominojskom]] keramikom, a III period se nastavlja nakon nje. Treći poznoheladski period dalje se deli na IIIA, IIIB i IIIC. Sledeća tablica daje okvirno datiranje poznoheladskih faza na grčkom kopnu: {| class="wikitable" |- ! Period ! Okvirno datiranje |- | Poznoheladski I | 1550–1500. pne. |- | Poznoheladski IIA | 1500–1450. pne. |- | Poznoheladski IIB | 1450–1400. pne. |- | Poznoheladski IIIA1 | 1400–1350. pne. |- | Poznoheladski IIIA2 | 1350–1300. pne. |- | Poznoheladski IIIB1 | 1300–1230. pne. |- | Poznoheladski IIIB2 | 1230–1190. pne. |- | Poznoheladski IIIC (rani) | 1190–1130. pne. |- | Poznoheladski IIIC (srednji) | 1130–1090. pne. |- | Poznoheladski IIIC (pozni) | 1090–1060. pne. |- | Submikenski | 1060–1000. pne. |- | Protogeometrijski | 1000. pne. |} === Prvi poznoheladski period === [[Datoteka:Mycenaean armour 1400BC.jpg|thumb|right|300px|Mikenski oklop, 1400. pne.]] Keramika iz prvog poznoheladskog perioda poznata je iz depozita nađenih u [[šaht-grobovi]]ma u [[Lerna|Lerni]] i u naseljima Vorulija i Nihorija (u [[Mesenija|Meseniji]]), Ajos Stefanos (u [[Lakonija (stara Grčka)|Lakoniji]]) i [[Koraku]]u. Švedski arheolog Arne Furumark podelio je poznoheladski period na fazu A i fazu B, no Oliver Dickinson je Furumarkov IB poznoheladski period označio kao IIA. Neka nedavna radiokarbonska datiranja materijala sa lokaliteta Cungiza ''(Tsungiza)'' severno od [[Mikena|Mikene]] ukazuju na to da se tu prvi ranoheladski period možda datira u razdoblje između 1675/1650. i 1600/1550. pne., što je za oko 100 godina ranije od relativnog datiranja utvrđenog keramikom. Do [[Minojska erupcija|erupcije na Teri]] takođe je došlo tokom prvog ranoheladskog perioda (odnosno, I poznokikladskog i IA poznominojskog perioda), tj. negde u grazdoblju između 1650. i 1625. pne. Materijalnu kulturu danas poznatu kao "peloponeski prvi poznoheladski period" ne nalazimo na [[Santorini|Teri]], ali je poznata iz kasne faze prvog poznoheladskog perioda u [[Mesenija|Meseniji]], te se stoga možda razvila nakon erupcije.<ref>{{harvnb|Lolos|1990|loc=str. 51–56}}.</ref> Ovu kulturu karakterišu "visoki [[kaftor]]itski vrčevi III tipa nalik na dimnjake"; "mali zatvoreni oblici kao što su zdepaste posude dekorisane simetričnim petljama ('reketima') ili jednostavnim spiralama"; "bogato oslikani tamni motivi na svetloj podlozi", koji "uključuje male precizne tipove jednostavno povezanih spirala kao što su razni oblici kukastih ili isprepletanih spirala (sa ili bez sitnih tačaka na polju), zatim oblike simetričnih petlji i sekira s dve oštrice te prateće nizove sitnih tačaka i jednostrukih ili dvostrukih valovitih linija"; a, takođe, i "mrežasti obrazac" na "kaftoritskim" vrčevima. Ove lokalne inovacije prisutne su širom grčkog kopna i u kasnijim stilovima iz IIA poznoheladskog perioda. === Drugi poznoheladski period === Karakteristike IIA poznoheladskog perioda definišu se uglavnom na temelju materijala iz istočne doline kod [[Koraku]]a. Kućni i palatalni oblici su različiti. Postoje snažne veze između IIA poznoheladskog i IB poznominojskog perioda. IIB poznoheladski period započeo je pre no što se završio IB poznominojski period i u toj je fazi vidljivo smanjivanje kritskih uticaja. Čist IIB poznoheladski materijal je redak i potiče iz [[Tirint]]a, [[Asina|Asine]] i Korakua. Na osnovu radiokarbonskog datiranja materijala iz Cungize pretpostavlja se da je drugi poznoheladski period trajao od 1600/1550. pne. do 1435/1405. pne., što znači da je započeo oko 100 godina ranije od datiranja na temelju keramike, ali mu se svršetak gotovo poklapa s keramičkim datiranjem. U Egiptu obe faze drugog poznoheladskog perioda poklapaju se s početkom "carskog" razdoblja, od [[Hatšepsut]] do [[Tjutmose III|Tutmosisa III]] (vladao 1479–1425. pne.). === Treći poznoheladski period === [[Datoteka:Myken M 091029.jpg|thumb|200px|thumb|right|Glava od slonovače, poznoheladski period, 1250–1180. pne.]] Treći poznoheladski period vremenski se poklapa s trećim poznominojskim periodom na Kritu. Na prelazu na IIIB poznominojski period neheladska keramika iz egejskih oblasti prestaje biti homogena; uzimajući u obzir razlike između IIIB poznominojskog perioda od heladskog, prvi se u najboljem slučaju može smatrati "subminojskom" varijantom IIIB poznoheladskog perioda. Jednoobrazna i široko rasprotranjena keramika iz prve faze IIIA poznoheladskog perioda prvobitno je definisana materijalom pronađenim u "kući s platformom" ({{jez-eng|Ramp House}}) u [[Mikena|Mikeni]], u palati u [[Teba (Grčka)|Tebi]] (koju danas većina naučnika datira u drugu fazu IIIA poznoheladskog perioda ili u IIIB poznoheladski period), te u Trijadi na [[Rodos]]u. Postoje i nalazi iz [[Asina|Asine]], [[Atina (polis)|Atine]] (bunari), [[Antička Sparta|Sparte]] (tzv. [[Menelajon]]), [[Nihorija|Nihorije]], kao i 'Atrejeva jama', odnosno krš pronađen ispod ulaza u [[Atrej]]evu riznicu u Mikeni. Na osnovu radiokarbonskog datiranja materijala iz Cungize zaključuje se da bi prvu fazu IIIA poznoheladskog perioda zapravo trebalo smestiti u razdoblje između 1435/1406. pne. i 1390/1370. pne., tj. nešto ranije od keramičkog datiranja, pri čemu je razlika manja od 50 godina. Posuđe iz prve faze IIIA poznoheladskog perioda nađeno je i na lokalitetu [[Maşat Höyük]] u [[Hetiti|hetitskoj]] Anatoliji.<ref>{{harvnb|Kuniholm|1998|loc=str. 3–4}}.</ref> Druga faza IIIA poznoheladskog perioda obeležena je širenjem mikenske keramike po gotovo čitavom istočnom Sredozemlju. Pojavljuju se mnogi novi oblici. Na slikanoj keramici nastavljaju se motivi iz prve faze, ali pokazuju veliki stepen standardizacije. Na lokalitetu [[Amarna|Amarni]] u Egiptu pronađeno je posuđe iz prve faze nastalo tokom vladavine [[Amenhotep III|Amenhotepa III]] te posuđe iz druge faze nastalo tokom vladavine njegova sina, [[Akhenaton]]a; tu se već u tragovima primećuju i počeci IIIB poznoheladskog perioda. Posuđe iz druge faze IIIA poznoheladskog perioda potiče iz [[Uluburunski brodolom|uluburunskog brodoloma]], tj. broda koji je potonuo u 14. veku pne. I ovde je radiokarbonsko datiranje iz Cungize dalo nešto ranije datiranje: od 1390/1370. pne. do 1360/1325. pne.; no, posuđe iz ove druge faze pronađeno je i u jednom spaljenom sloju na lokalitetu [[Milet]]a, a do tog je požara verovatno došlo tokom vladavine hetitskog vladara [[Mursili II|Mursilija II]], odnosno nešto pre [[Mursilijevo pomrčenje|Mursilijevog pomrčenja]] iz 1312. pne. Prelazni period između IIIA i IIIB počinje nakon 1320. pne., ali ne mnogo kasnije (Cemal Pulak smatra da je do prelaza došlo pre 1295. pne.). Furumarkova definicija IIIB poznoheladskog perioda uglavnom se temeljila na nalazima iz grobnica i domaćem materijalu iz Zigurija. [[Elizabeth B. French]] podelika je taj period na dve faze, na osnovu nalaza iz Mikene i Zapadnog zida u Tirintu. Depoziti iz druge faze IIIB poznoheladskog perioda su retki, budući da se na slikanu keramiku retko nalazi u grobovima i da su mnoga naselja iz tog perioda doživela razaranje, koje je za sobom ostavilo malo čitavih posuda. Keramika iz IIIB poznoheladskog perioda povezana je u palatama na grčkom kopnu s arhivima tablica pisanih [[Linear B|Linearom B]]. (Linear B već se koristio na Kritu od II kasnominojskog perioda.) Granica između IIIA i IIIB perioda koju je predložio Pulak značila bi da se IIIB period vremenski poklapao u Anatoliji s ponovnim usponom [[Hetiti|Hetita]] nakon [[Mursilijevo pomrčenje|Mursilijevog pomrčenja]], u Egiptu s [[Devetnaesta dinastija Egipta|Devetnaestom dinastijom]], a u severnoj [[Mesopotamija|Mesopotamiji]] s usponom [[Asirija|Asirije]] i njenom dominacijom nad [[Mitani|kraljevstvom Mitani]]. Kraj IIIB poznoheladskog perioda povezan je s razarenjem [[Ugarit]]a, među čijim se ruševinama nalaze poslednji primerci te keramike. Radiokarbonsko datiranje iz Cungize smešta kraj IIIB perioda u 1200/1190. godinu pne. Stoga se početak IIIC perioda danas uglavnom smešta na početak vladavine kraljice [[Tausret]]. Furumark je IIIC poznoheladski period rezdelio na prvu (IIIC:1) i drugu fazu (IIIC:2), na temelju materijala nađenog u grobnicama u Mikeni i Asini te na [[Kefalonija|Kefaloniji]] i [[Rodos]]u. Iskopavanja preduzeta 1960-ih na utvrdama u Mikeni i u [[Lefkandi]]ju na [[Eubeja|Eubeji]] otkrila su stratifikovani materijal koji je pokazao značajne regionalne varijacije u okviru IIIC perioda, posebno u njegovim kasnijim fazama. Keramika iz poznog IIIC perioda nađena je u [[troja]]nskom sloju VIIa, a nekoliko komada otkriveno je i u [[Tars]]u u [[Kilikija|Kilikiji]]. Takva je keramika izrađivana i lokalno u [[Filistejci|filistinskim]] naseljima Ashdod, Ashkelon, Ekron, Gath i Gaza. == Utvrđena naselja == [[Datoteka:Mykene.JPG|thumb|250px|[[Mikena]], ruševine tvrđave iz poznoheladskog perioda, 14. vek pne.]] Tokom heladskog perioda došlo je do značajnog napretka u nekoliko oblasti, među kojima je i građene utvrđenih naselja s monumentalnim građevinama kao što su kuće s hodnicima, koje bi mogle ukazivati i na postojanje složenih društava organizovanih oko neke elite i bar nalik na ujedinjene, proto-[[polis]]e.<ref name=Sampson/><ref>{{harvnb|Bintliff|2012|loc=str. 107: "Uzeti zajedno, kopnene kuće s hodnicima iz ranoheladskog perioda, anatolijska [[Troja]], utvrđena sela u severoistočnim egejskim oblastima, a možda i Manika, možda ukazuju na složena društva, bilo ona koje je organizovala neka elita, bilo ona koja su bar dostigla neki stupanj ujedinjenog proto-polisnog oblika".}}</ref> Jedno od tih naselja bila je [[Manika (Grčka)|Manika]], koja se nalazi na [[Eubeja|Eubeji]] i datira se u II ranoheladski period (2800–2200. pne.). To je naselje zauzimalo površinu od oko 70–80 hektara, u njemu je živelo između 6.000 i 13.500 ljudi i bilo je među najvećim naseljima tokom grčkog [[Bronzano doba|bronzanog doba]].<ref name=Sampson>{{harvnb|Sampson|1987|loc=str. 19}}.</ref><ref name="MacSweeney">{{harvnb|MacSweeney|2004|loc=str. 57 (Tablica 1. Procene stanovništva u egejskim lokalitetima tokom II ranoheladskog perioda)}}.</ref> [[Datoteka:Lerna1.JPG|thumb|250px|Ostaci stepeništa u proto-palatalnoj "[[Kuća sa crepovima|Kući sa crepovima]]", 2500–2300. pne.]] Drugo značajno naselje bila je [[Lerna]] u [[Argolida|Argolidi]], i to je možda bilo najvažnije i najbogatije ranoheladsko naselje.<ref>{{harvnb|Bryce|2006|loc=str. 47: "Lerna u oblasti Argolide verovatno je bio najvažniji i najbogatiji od svih lokaliteta iz II ranoheladskog perioda. Izvorno je utemeljeno u neolitskom periodu (koji predstavljaju I i II sloj), no krajem tog razdoblja je napušteno, da bi kasnije ponovo bilo naseljeno početkom II ranoheladskog perioda (III sloj)".}}</ref> Na tom se lokalitetu nalazi monumentalna građevina poznata kao "[[Kuća sa crepovima]]", koja predstavlja "kuću s hodnicima",<ref name=Shaw>{{harvnb|Shaw|1987|loc=str. 59–79}}.</ref> a značajna je zbog nekoliko arhitektonskih obeležja koji se za to doba mogu smatrati naprednim, kao što je činjenica da joj je krov bio pokriven pečenim [[crep]]ovima, po čemu je i dobila ime.<ref name=Overbeck5>{{harvnb|Overbeck|1963|loc=str. 5}}.</ref> Njena izgradnja datira se u II ranoheladski period (2500–2300. pne.), a ponekad se smatra da je u njoj bio smešten neki ugledni pripadnik zajednice, da je služila kao svojevrsna proto-palata ili kao neka vrsta upravnog središta; drugi, pak, misle da se radi o nekoj komunalnoj strukturi ili zajedničkoj imovini lokalnog stanovništva.<ref name=Overbeck6>{{harvnb|Overbeck|1963|loc=str. 6}}.</ref> Tačna funkciju ove građevine ostaje nepoznata, budući da u njoj nije nađen sitni materijal koji bi ukazivao na neku njenu specifičnu namenu.<ref name=Overbeck6/> Zgrada je imala i stepenište koje je vodilo na drugi sprat i verovatno je bila zaštićena krovom od crepova.<ref>{{harvnb|Overbeck|1963|loc=str. 5}}; {{harvnb|Shaw|1987|loc=str. 59}}.</ref> Krš pronađen na tom lokalitetu sadržavao je hiljade pločica od [[Terakota|terakote]] koje su pale s krova.<ref>{{harvnb|Caskey|1968|loc=str. 314}}.</ref> Premda su takvi krovovi otkriveni i na ranoheladskom lokalitetu kod [[Akovitika|Akovitike]]<ref>{{harvnb|Shaw|1987|loc=str. 72}}.</ref> i potom u mikenskim gradovima [[Gla]] i [[Mideja (Grčka)|Mideji]],<ref>{{harvnb|Shear|2000|loc=str. 133–134}}.</ref> oni tek u 7. veku pne. postaju uobičajeno obeležje [[Grčka arhitektura|grčke arhitekture]].<ref>{{harvnb|Wikander|1990|loc=str. 285}}.</ref> Zidovi "Kuće sa crepovima" izgrađeni su od [[Zemljana cigla|zemljanih cigala]] osušenih na suncu i postavljenih na kamenom [[cokolj]]u.<ref name=Overbeck5/> [[Datoteka:Tiryns - Cyclopean masonry.jpg|left|thumb|230px|[[Tirint]], ruševine iz poznoheladskog perioda, 14. vek pne.]] Među drugim utvrđenim naseljima nalazi se [[Tirint]], koji se prostirao na površini od skoro 6 hektara i u kome je živelo između 1.180 i 1.770 ljudi.<ref name="MacSweeney"/> Tu je otkrivena jedna velika popločana "okrugla kuća" na dva sprata, prečnika 28 metara, koja je možda služila kao palata, hram ili zajednička [[žitnica]].<ref>{{harvnb|Chapman|2005|loc=str. 92}}; {{harvnb|Hornblower|Spawforth|Eidinow|2012|loc=s.v. "Tiryns"}}.</ref><ref>[http://www.ime.gr/chronos/02/mainland/en/eh/gallery/habitation/ap1.html Tiryns. Reconstructed Groundplan of the Circular Building (Rundbau). Early Helladic II.]</ref> Među ostalim naseljima su [[Agia Irini]], koja je zauzimala površinu od jednog hektara i možda imala stanovništvo od oko 1.250 ljudi,<ref>{{cite web|last=Weisman|first=Stefanie|title=An Analysis of the Late Bronze Age Site of Ayia Irini, Keos|year=2008|publisher=Institute of Fine Arts|url=http://askthevaledictorian.files.wordpress.com/2011/11/keos1.pdf}}</ref> [[Eutresis]], koja je pokrivala 8 hektara sa stanovništvom u rasponu od 1.600 do 2.400 ljudi, [[Teba (Grčka)|Teba]], površine 20 hektara s populacijom u rasponu od 4.000 do 6.000 ljudi,<ref name="MacSweeney"/> [[Lefkandi]] (nepoznate površine i populacije), te Kolona (na [[Egina|Egini]]), gusto naseljeni lokalitet s impresivnim utvrdama, monumentalnim kamenim građevinama i sofisticiranim [[Urbanizam|urbanističkim]] planiranjem. Još pre 2500–2400. pne. Kolona je doživela veliki privredni uspon i imala je vlastitu upravnu "Zgradu s hodnicima" ({{jez-nem|"Haus am Felsrand"}}).<ref name="FHW-Aegina">{{cite web|chapter=Aegina|title=The Bronze Age on the Greek Mainland: Early Bronze Age|year=1999–2000|location=Athens|publisher=Foundation of the Hellenic World|url=http://www.fhw.gr/chronos/02/mainland/en/eh/habitation/organization/index2.html}}</ref> Tokom faze ''Egina III'' (2400–2300. pne.), koja odgovara prelaznoj fazi s kulture Lefkandija I na kulturu [[Kastri (Kitera)|Kastrija]] na [[Kitera|Kiteri]], postaju jasniji pokazatelji provrednog ustrojstva te upravne i društvene organizacije.<ref name="FHW-Aegina"/> "Bela kuća" ({{jez-nem|"Weisses Haus"}}, 165 kvadratnih metara) predstavlja monumentalnu zajedničku građevinu koja je nasledila "Zgradu s hodnicima" iste namene.<ref name="FHW-Aegina"/> Kolona možda predstavlja prvu [[Država|državu]] na Egini, budući da se, izgleda, radi o najranijem hijerarhijski ustrojenom društvu van [[Minojska civilizacija|minojskog]] [[Krit]]a, a možda i o političkom središtu srednjeheladskog perioda, gde se prvi put u Grčkoj nakon minojskog razdoblja, ali pre minenskog doba, razvila država.<ref>{{harvnb|Chapman|2005|loc=str. 93}}.</ref> == Stanovništvo == Multivarijabilne analize [[Kraniometrija|kraniometrijskih]] podataka dobijenih iz heladskog skeletnog materijala ukazuju na jaku morfološku homogenost u osteološkim zapisima iz bronzanog doba; to opovrgava teorije o dolasku tuđinske populacije između ranoheladskog i srednjeheladskog perioda; na koncu, stanovnici kopnene Grčke u bronzano doba (uključujući Mikenjane) predstavljaju jedinstvenu i homogenu populaciju mediteranskog porekla.<ref>{{harvnb|Forsén|1992|loc=str. 247}}; {{harvnb|Xirotiris|1980|loc=str. 209}}; {{harvnb|Musgrave|Evans|1981|loc=str. 75, 80}}.</ref> == Reference == {{reflist|3}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite book|last=Bintliff|first=John|title=The Complete Archaeology of Greece: From Hunter-Gatherers to the 20th Century A.D.|year=2012|location=Malden, MA|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-1-40-515419-2|url=http://books.google.com/books?id=GU3JilJGwjgC|ref=harv}} * {{cite book|last=Bryce|first=Trevor|title=The Trojans and their Neighbours|year=2006|location=New York, NY|publisher=Routledge|isbn=978-0-41-534955-0|url=http://books.google.com/books?id=5YV6hwUmTpYC|ref=harv}} * {{cite journal|last=Caskey|first=John L.|title=The Early Helladic Period in the Argolid|journal=Hesperia|publisher=The American School of Classical Studies at Athens|volume=29|number=3|date=July–September 1960|pages=285–303|url=http://www.jstor.org/discover/10.2307/147199|ref=harv|doi=10.2307/147199}} * {{cite journal|last=Caskey|first=John L.|title=Lerna in the Early Bronze Age|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-archaeology_1968-10_72_4/page/313|journal=American Journal of Archaeology|volume=72|year=1968|pages=313–316|ref=harv}} * {{cite book|last=Chapman|first=Robert|chapter=Changing Social Relations in the Mediterranean Copper and Bronze Ages|pages=77–101|editor1-last=Blake|editor1-first=Emma|editor2-last=Knapp|editor2-first=A. Bernard|title=The Archaeology of Mediterranean Prehistory|year=2005|location=Oxford and Malden|publisher=Blackwell Publishing|isbn=978-1-40-513724-9|url=http://books.google.com/books?id=XTPbfQSEWKMC|ref=harv}} * {{cite book|last=Forsén|first=Jeannette|title=The Twilight of the Early Helladics|location=Partille, Sweden|year=1992|publisher=Paul Aströms Förlag|isbn=91-7081-031-1|url=http://books.google.com/books?id=TlMtAAAAIAAJ|ref=harv}} * {{cite book|last=French|first=D.M.|chapter=Migrations and 'Minyan' pottery in western Anatolia and the Aegean|editor-last1=Crossland|editor-first1=R.A.|editor-last2=Birchall|editor-first2=Ann|title=Bronze Age Migrations in the Aegean|year=1973|location=Park Ridge, NJ|publisher=Noyes Press|pages=51–57|ref=harv}} * {{cite book|last1=Hornblower|first1=Simon|last2=Spawforth|first2=Antony|last3=Eidinow|first3=Esther|title=The Oxford Classical Dictionary|year=2012|edition=4th|origyear=1949|location=Oxford|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-954556-8|url=http://books.google.com/books?id=bVWcAQAAQBAJ|ref=harv}} * {{cite journal|last=Kuniholm|first=Peter Ian|title=Aegean Dendrochronology Project December 1996 Progress Report|journal=Cornell Tree-Ring Laboratory|year=1998|location=Ithaca, NY|publisher=Cornell University|url=http://dendro.cornell.edu/reports/report1996.pdf|pages=1–7|ref=harv|archive-url=https://web.archive.org/web/20200618113421/https://dendro.cornell.edu/reports/report1996.pdf|archive-date=2020-06-18|access-date=2014-07-22|url-status=dead}} * {{cite book|last=Lolos|first=Y.G.|chapter=On the Late Helladic I of Akrotiri, Thera|pages=51–56|editor-last1=Hardy|editor-first1=D.A.|editor-last2=Renfrew|editor-first2=A.C.|title=Thera and the Aegean World III. Volume Three: Chronology – Proceedings of the Third International Congress, Santorini, Greece, 3–9 September 1989|year=1990|location=London|publisher=Thera Foundation|ref=harv}} * {{cite journal|last=MacSweeney|first=Naoise|title=Social Complexity and Population: A Study in the Early Bronze Age Aegean|year=2004|journal=Papers from the Institute of Archaeology|volume=15|pages=52-65|url=http://www.pia-journal.co.uk/article/view/pia.225|ref=harv|archive-date=2018-12-25|access-date=2014-07-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20181225062144/https://pia-journal.co.uk/articles/abstract/10.5334/pia.225/|url-status=dead}} * {{cite journal|last=Mellaart|first=James|title=The End of the Early Bronze Age in Anatolia and the Aegean|journal=[[American Journal of Archaeology]]|volume=62|issue=1|date=January 1958|pages=9–33|publisher=Archaeological Institute of America|url=http://www.jstor.org/discover/10.2307/500459|ref=harv|doi=10.2307/500459}} * {{cite journal|last1=Musgrave|first1=Jonathan H.|last2=Evans|first2=Suzanne P.|title=By Strangers Honor’d: A Statistical Study of Ancient Crania from Crete, Mainland Crete, Cyprus, Israel, and Egypt|journal=Journal of Mediterranean Anthropology and Archaeology|volume=1|year=1981|pages=50–107|ref=harv}} * {{cite book|last=Overbeck|first=John Clarence|title=A Study of Early Helladic Architecture|year=1963|publisher=University of Cincinnati|url=http://books.google.com/books?id=EaQPHQAACAAJ|ref=harv}} * {{cite book|last=Pullen|first=Daniel|chapter=The Early Bronze Age in Greece|editor-last=Shelmerdine|editor-first=Cynthia W.|title=The Cambridge Companion to the Aegean Bronze Age|year=2008|pages=19–46|location=Cambridge and New York|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-81444-7|url=http://books.google.com/books?id=dF40qLIJlAkC|ref=harv}} * {{cite journal|last=Sampson|first=Adamantios|title=The Early Helladic Graves of Manika: Contribution to the Socioeconomic Conditions of the Early Bronze Age|journal=Aegaeum|volume=1|year=1987|pages=19–28|url=http://www2.ulg.ac.be/archgrec/IMG/aegeum/aegaeum1%28pdf%29/Sampson.pdf|ref=harv|access-date=2014-07-22|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304051959/http://www2.ulg.ac.be/archgrec/IMG/aegeum/aegaeum1(pdf)/Sampson.pdf|dead-url=yes}} * {{cite journal|last=Shaw|first=Joseph W.|title=The Early Helladic II Corridor House: Development and Form|journal=American Journal of Archaeology|publisher=Archaeological Institute of America|volume=91|issue=1|year=1987|pages=59–79|url=http://www.jstor.org/discover/10.2307/505457|ref=harv}} * {{cite journal|last=Shear|first=Ione Mylonas|title=Excavations on the Acropolis of Midea: Results of the Greek–Swedish Excavations under the Direction of Katie Demakopoulou and Paul Åström|url=https://archive.org/details/sim_american-journal-of-archaeology_2000-01_104_1/page/133|journal=[[American Journal of Archaeology]]|date=January 2000|volume=104|issue=1|pages=133–134|ref=harv}} * {{cite journal|last1=van Andels|first1=Tjeerd H.|last2=Runnels|first2=Curtis N.|title=An Essay on the 'Emergence of Civilization' in the Aegean World|journal=Antiquity|volume=62|number=235|year=1988|publisher=Antiquity Publications Limited|pages=234–247|url=http://antiquity.ac.uk/ant/062/Ant0620234.htm|ref=harv|access-date=2014-07-22|archive-date=2013-10-14|archive-url=https://archive.today/20131014172504/http://antiquity.ac.uk/ant/062/Ant0620234.htm|dead-url=yes}} * {{cite book|last=Whittaker|first=Helène|title=Religion and Society in Middle Bronze Age Greece|year=2014|location=New York, NY|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-10-704987-1|url=http://books.google.com/books?id=EBtvAwAAQBAJ|ref=harv}} * {{cite journal|last=Wikander|first=Örjan|authorlink=Örjan Wikander|title=Archaic Roof Tiles the First Generations|journal=Hesperia|volume=59|issue=1|pages=285–290|date=January–March 1990|doi=10.2307/148143|ref=harv}} * {{cite journal|last=Xirotiris|first=Nicholas I.|title=The Indo-Europeans in Greece: An Anthropological Approach to the Population of Bronze Age Greece|journal=Journal of Indo-European Studies|volume=8|number=1–2|date=Spring–Summer 1980|pages=201–210|ref=harv}} {{refend|2}} == Vanjske veze == * {{cite web|title=The Bronze Age on the Greek Mainland|year=1999–2000|location=Athens|publisher=Foundation of the Hellenic World|url=http://www.fhw.gr/chronos/02/mainland/en/index.html}} * {{cite web|editor1-last=Horejs|editor1-first=Barbara|editor2-last=Pavúk|editor2-first=Peter|title=The Aegeo-Balkan Prehistory Project|year=2007|publisher=The Aegeo-Balkan Prehistory Team|url=http://www.aegeobalkanprehistory.net}} * {{cite web|last=Rutter|first=Jeremy B.|title=Prehistoric Archeology of the Aegean|location=Hanover, NH|publisher=Dartmouth College|url=http://projectsx.dartmouth.edu/classics/history/bronze_age/index.html|access-date=2014-07-22|archive-date=2009-01-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20090101104332/http://projectsx.dartmouth.edu/classics/history/bronze_age/index.html|dead-url=yes}} {{Izabran}} [[Kategorija:Egejska kultura]] [[Kategorija:Mikenska Grčka]] hgkz140x834a0kd2m8nquhvcn2v2sac 0 1469237 42715670 42445726 2026-11-01T17:34:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715670 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Giacomo Scotti | slika = | veličina = 220px | opis_slike = Giacomo Scotti | pseudonim = | datum_rođenja = [[1. prosinca]] [[1928.]] | datum_smrti = | nacionalnost = | poznat_po = | zanimanje = [[književnik]], [[novinar]] }} '''Giacomo Scotti''' ([[Saviano]], [[Napulj]], [[1. prosinca]] [[1928]].), [[talijanska književnost|talijanski]] i [[hrvatska književnost|hrvatski]] književnik, novinar, javni djelatnik. Godine [[1947]]. doselio se u Hrvatsku, gdje je prvo živio u [[Pula|Puli]], a zatim se seli u [[Rijeka|Rijeku]]. Profesionalno se novinarstvom bavi od [[1948]]., istovremeno se posvećujući književnosti. == Biografija == Tijekom [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] djelima na talijanskom jeziku "Kragujevac, strijeljani grad" "Tito, čovjek koji je rekao ne Staljinu", "Tito od seljaka do vođe Trećeg svijeta" i "Ustaše između 'fascija' i svastike". 1967. godine istupio je iz tadašnjeg [[Društvo hrvatskih književnika|Društva književnika Hrvatske]], jer se nje slagao sa [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]], i postao članom [[Udruženje književnika Srbije|Udruženja književnika Srbije]]. Prema Hrvatima više puta pokazao se zlobno prekritičan, a Srbe je doživljavao kao neku vrstu više jugoslavenske rase.<ref>{{Cite web |url=http://www.hkv.hr/hrvatski-list/13564-giacomo-scotti-hrvatski-odlicnik-koji-je-objavio-laz-o-60-000-srpskih-civilnih-zrtava-oluje.html |title=Archive copy |access-date=2014-07-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130214073009/http://www.hkv.hr/hrvatski-list/13564-giacomo-scotti-hrvatski-odlicnik-koji-je-objavio-laz-o-60-000-srpskih-civilnih-zrtava-oluje.html |archive-date=2013-02-14 |url-status=dead}}</ref> Zbog toga su mu dali uređivati časopis Stražilovo kojem je dugo godina bio urednik. Kao građanin svojih dvaju zavičaja, od 1986. godine Giacomo Scotti živi i stvara između Italije i Hrvatske. Kao pripovjedač, pjesnik i esejist napisao je i objavio na [[talijanski jezik|talijanskom]] i [[hrvatski jezik|hrvatskom]] jeziku preko 100 djela (romana, zbirki novela i kratkih proza, pjesničkih knjiga, priča za djecu te eseja iz oblasti etnografije i povijesti). Većina djela mu je prevedena na 12 europskih jezika. Za svoju je bogatu književnu djelatnost dobio brojna domaća i inozemna priznanja. Od sredine 20. stoljeća prevoditeljskim je prilozima, esejima i antologijama dao izniman doprinos afirmaciji južnoslavenskih književnosti, i osobito makedonske, u Italiji. Pored ostalog, objavio je sljedeće antologije: ''La poesia macedone'' ([[Siena]], 1965.), ''Narratori macedoni'' (Siena, 1967.), ''Canti popolari macedoni dal Medio Evo ad oggi'' ([[Milano]], 1971.). U reprezentativnim antologijskim izborima talijanskom je čitateljstvu pojedinačno predstavio pjesnike i pripovjedače [[Blaže Koneski|Blaža Koneskog]] (''La ricamatrice'', 1967.), [[Božin Pavlovski|Božina Pavlovskog]] (''L’ombra di Radovan'', 1968.), [[Mateja Matevski|Mateju Matevskog]] (''Nebbie e tramonti'', 1969.), [[Boris Višinski|Borisa Višinskog]] (''L’arcobaleno'', 1971.; ''La valanga'', 1975.); [[Ante Popovski|Antu Popovskog]] (''Terra di Macedonia'', 1972.), [[Slavko Janevski|Slavka Janevskog]] (''Il soldato due metri sotto terra'', 1975.) i [[Kočo Racin|Koču Racina]] (''Albe candide'', 1975.). Osim toga, prijevodima i prilozima u književnim časopisima, talijanskoj je kulturnoj javnosti predstavio preko dvadeset makedonskih prozaika i pripovjedača, od [[Konstantin Miladinov|Konstantina Miladinova]] do [[Risto Jačev|Riste Jačeva]] i [[Sande Stojčevski|Sande Stojčevskog]]. Za veliki doprinos afirmaciji [[makedonska književnost|makedonske književnosti]] i makedonske kulture u Italiji i Hrvatskoj, [[Makedonski kulturni forum]] iz Pule dodijelio mu je 2010. godine međunarodno društveno priznanje “[[Povelja suživota|Povelju suživota]]”. Svojim prevodilačkim i esejističkim radom Giacomo Scotti dao je neizmjeran doprinos i afirmaciji ostalih južnoslavenskih književnosti u Italiji. Tijekom pedesetak godina svoga intenzivnog prevodilačkog rada kod renomiranih je talijanskih nakladnika objavio niz zapaženih antologija iz suvremene hrvatske književnosti, kao i pojedina djela i izbore najistaknutijih hrvatskih autora, ali i djela iz srpske i književnosti Bosne i Hercegovine. K tomu, u književnim je časopisima i drugim publikacijama diljem Italije objavio i više od tisuću prijevoda pjesničkih i proznih ostvarenja autora iz većine južnoslavenskih književnosti. U prijevodu i adaptaciji Giacoma Scottija na talijanskim su kazališnim scenama izvođena dramska djela “La tempesta” [[Pero Budak|Pere Budaka]] i “Signori Glembay” [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]]. Giacomo Scotti član je [[PEN|hrvatskog P.E.N.-a]], [[Hrvatskog društva pisaca]], [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] i Talijanskog saveza pisaca. Aktivan je u mirotvornim europskim pokretima. == O vojnoj operaciji "Oluja" == Scotti navodi da je [[Operacija Oluja]] zločinački poduhvat i označava ju kao nebrisivu mrlju Domovinskog rata i hrvatsku sramotu koja se ničim ne da oprati.<ref name="Dnevni list">[http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/terazije/rusenje_mita_o_domovinskom_ratu.14.html?news_id=214245]</ref> U Rijeci je 2008. 2008. godine nagradu za životno djelo za 'uspostavljanje kulturnih veza i prijateljstva između Italije i Hrvatske'. Više je puta ponovio tvrdnju o '60.000 masakriranih (srpskih) civila' u Krajini, uvećavši broj stvarno ubijenih srpskih civila - od 116, koliko tvrdi [[Human Rights Watch]], do 1205 koliko daju srpski izvori. U svojoj knjizi [[Hrvatska, operacija Oluja : "oslobađanje" Krajine i etničko čišćenje Srba]] koja je objavljena 1996. godine na talijanskom jeziku i koju su objavili kao suizdavači beogradsko „Otkrovenje“ i [[Srpsko narodno vijeće]] (SNV) iz [[Zagreb]]a (predgovorom od [[Žarko Puhovski|Žarka Puhovskog]]) <ref name="Worldcat">[http://www.worldcat.org/title/hrvatska-operacja-oluja-oslobaanje-krajine-i-etnicko-ciscenje-srba/oclc/785897138)]</ref><ref name="Politika">[http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Sacuvano-secanje-na-precutane-zlocine.lt.html]</ref> Scotti navodi primjerice da * su Hrvatske snage ubile tijekom Operacije Oluje 60.000 srpskih civila (str. 95. i 227) {{izdvojeni citat|Ad un gruppo di "volontari della pace", a Zagabria da alcuni giorni, una esponente della diaspora serba in Croazia, Milka Kajganic, di professione vittimologo, 1 ha dichiarato: «L'affermazione delle autorità croate, secondo cui i soldati croati non avrebbero commesso alcun crimine nella Krajina, è inesatta. Durante l'Operazione Tempesta sono stati uccisi 60.000 serbi, e la Krajina è rimasta deserta e insanguinata. Prima o poi verranno a galla le responsabilità ed i colpevoli. Io ho le prove che tre giorni dopo la "Tempesta" i croati hanno commesso un genocidio dei serbi rimasti nella Krajina». Un genocidio del quale sono responsabili anche le Nazioni Unite, ha aggiunto, in quanto commesso in un'area protetta dai Caschi Blu dell'Orni.}} * za Hrvate kaže da su u Domovinskom ratu bili najveći zločinci (str. 12. i 227.), pa ustvrđuje da su 'premašili i srpske zločine u Bosni i Hercegovini' (str. 275.), odnosno veće od etnički potpuno 'očišćene' Republike Srpske i od srebreničkog genocida(!). * su Hrvati su u Domovinskom ratu bili najveći zločinci (str. 12. i 227.) * Franju Tuđmana naziva 'novim Ceausescuom' (str. 86.) i 'Sadamom Huseinom' (str.155.). * Na str. 88 navodi da su Hrvatski političari 'ideolozi zla' * Na str. 111 navodi da je [[hrvatsko iseljeništvo]] 'novi i stari [[ustaše]]' i da je Crkva u Hrvata 'tradicionalno nacionalistička i povezana s najreakcionamijim [[režim]]ima (od one ustaške NDH, pa sve do Tudmana' (str. 111.) == Bibliografija == ==== Knjige na talijanskom jeziku ==== * “Kragujevac, la città fucilata”, Milano, 1967., * “Parole ridenti”, Edit, Rijeka, 1968., * “Un altro mare un altro giorno”, Maia, Siena, 1969., * “Ghe vojo ben al mar”, na fiujumanskom dijalektu, Edizione dell'Autpre, Rijeka, 1971., * “La Repubblica di Albona”, (s L. Giuricinom), Rovinj, 1971., * “Quelli della montagna. Storia del Battaglione Triestino d'Assalto”, Centar za povijesna istraživanja/Centro di Ricerche Storiche, Rovinj, 1971., * “Quelli della montagna” (s R. Giacuzzom), Unione degli Italiani dell'Istria e di Fiume, Rijeka, 1972., * “Tito, l'uomo che disse di no a Stalin”, Rim, 1972., * “C'era un castello... ne' in cielo ne' in terra”, bajke, Gremese Editori, Rim, 1972., (predgovor Massimo Grillandi), * “Tito da contadino a leader del Terzo Mondo”, Caltanissetta-Rim, 1973., * “Storie istriane”, bajke, Fratelli Fabbri, Milano, 1974., * “Bono Taliano. Gli italiani in Jugoslavia (1941-43)”, Milano, La Pietra, 1977., * “L'Arcipelago del Quarnero: (e le Isole Brioni) : natura, storia, arte, turismo”, Milano, Mursia, 1980., * “I disertori: le scelte dei militari italiani sul fronte jugoslavo prima dell'8 settembre", Milano, Mursia, 1980., * “Juris, juris! All'attacco! La guerriglia partigiana ai confini orientali d'Italia 1943-1945”, Milano, Mursia, 1984., * “Goli otok. Ritorno dall'Isola Calva”, Edizioni LINT, Trst, 1991., zadnje izdanje 2006., * “Racconti di una vita - Racconti da Fiume - Storia dell'Istria - Racconti da un'altra sponda - Favole di pesci di mare”, LINT, Trst, 2001., * “Fra due mari”, UPT-UI, Trst, 2005., (predgovor [[Claudio Martelli]]), * “Dossier foibe”, Manni, San Cesario di Lecce, 2005., * “Fiabe e leggende del Mar Adriatico dall'Istria alla Dalmazia, all'Italia”, Editrice Santi Quaranta, Treviso, 2005., * “Favole e storie da recitare”, Kappa Vu, Udine, 2005., (ilustracije [[Erna Toncinich]]), * “I furbi e gli sciocchi : l'Istria veneta che ride...”, Edit, Rijeka, 2007., {{ISBN|978-953-230-070-3}} * “L'arcipelago di luce: viaggio nelle isole della Dalmazia centrale”, Reggio Emilia, Diabasis, 2007., (predgovor [[Predrag Matvejević]]), * “Ragusa, la quinta repubblica marinara”, Edizioni LINT, Trst, 2007., * “Versi di una vita”, Edit, Rijeka, 2010., izbor iz pjesničkog opusa u dva sveska, (priredio [[Silvio Forza]],predgovor [[Irene Visintini]]), ==== Knjige na hrvatskom i drugim jezicima ==== * “Živjeti uprkos”, Srpska čitaonica Irig, Stražilovo, Novi Sad, 1974., * “Pa toke pa lot”, Rilindja, Priština, 1979., (na albanskom), * “Ribe, sirene i druge basne za odrasle”, Spektar, Zagreb, 1984. (pripovijetke, pogovor [[Dunja Hebrang]]) * “Produžiti život”, Glas, Banjaluka, 1986. * “Hrvatska, operacja Oluja : "oslobađanje" Krajine i etničko čišćenje Srba", Rim, 1996 ==== Dvojezična izdanja ==== * “Bandiere di salvezza / Zastave spasenja”, Rijeka, 1976., (dvojezično: talijanski/hrvatski) * “Nell'umile occhio dell'uomo / U čednom oku čovjeka”, August Cesarec, Zagreb, 1978., * “Colore d'arancia / Boja naranče”, ICR, Rijeka, 1981., * “Bio jednom jedan kralj / C'era una volta un re”, Osvit, Karlovac, 1987., (dvojezično: talijanski/hrvatski; s talijanskog prepjevao [[Luko Paljetak]]) * “Bol za Hrvatskom / Soffrendo per la Croazia”, Izdavački centar Rijeka, Rijeka/Fiume, 1993. (pjesme, dvojezično: hrvatski/talijanski), {{ISBN|953-6066-12-2}} * “Come nacque il Carso/Kako je nastao Kras - da "Storie istriane" /iz Istarskih priča”, Edit, Rijeka, 1997., (dvojezično izdanje: talijanski/hrvatski; prijeveo [[Ljubomir Stefanović]]) * “Cercando fiumi segreti/U potrazi za tajnim rijekama”, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2000., (dvojezično izdanje: talijanski/hrvatski; preveli: [[Goran Filipi]], [[Nikola Kraljić]], [[Dragica Torić-Drenovac]]) ==== Antologije, izbori, panorame ==== * “Arte e letteratura jugoslava del dopoguerra”, 1962., * “Poeti serbi”, Siena, 1964, * “Narratori macedoni”, Siena, 1967., * “Nuova poesia jugoslava”, Parma, 1968., * “L'ombra dei minareti”, Siena, 1970., (izbor iz bosansko-hercegovačke poezije), * “Canti popolari macedoni dal Medio Evo a oggi”, Milano, 1971., * “Narratori bosniaci”, 1973., * “Racconti di Bosnia”, Reggio Emilia, 2006., * “La Macedonia racconta - Favole e magia”, Zavičajna naklada “Žakan Juri”, Pula, 2006., {{ISBN|953-6487-26-8}} * “Spara il fucile sulla montagna” (Canti poplari mitologici ed epici della Macedonia), Makedonsko kulturno društvo “Ilinden”, Rijeka, 2010., {{ISBN|978-953-56278-0-7}} == Nagrade == * [[Nagrada Istria Nobilissima|Međunarodna nagrada “Istria Nobilissima”]], 1967. godine (i nadalje) * [[Nagrada grada Rijeke]] za 1972., * [[Nagrada “Zlatno pero Makedonije”|Međunarodna nagrada “Zlatno pero Makedonije”]], * [[Nagrada Julije Benešić|Nagrada “Julije Benešić”]] hrvatskoga PEN kluba, * [[Nagrada “Umberto Saba - Scritture di frontiera”]], Trst, 2004., * [[Nagrada “Calabria”|Međunarodna nagrada “Calabria”]], 2005., * “Sigillo d'oro”, Monfalcone, 2005., * [[Nagrada Nordest|Međunarodna nagrada “Nordest”]], Venecija, * [[Nagrada Kurirče|Nagrada “Kurirče”]], Kičevo, Republika Makedonija, * [[Nagrada Toutes les hommes|Međunarodna nagrada “Toutes les hommes”]], * [[Nagrada Večernjeg lista|Nagrada “Večernjeg lista”]], * “Orden sa Zvijezdom talijanske solidarnosti”, sa zvanjem Commendatore della Repubblica Italiana, 2006., * Nadrada “Fulvio Tomizza”, Trst, 2007., * Nagrada za životno djelo Grada Rijeke, 2008.<ref name="Durieux">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.durieux.hr/pisci.asp?pisac=648 |access-date=2014-07-26 |archive-date=2007-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070607082135/http://www.durieux.hr/pisci.asp?pisac=648 |dead-url=yes }}</ref> , za uspostavljanje kulturnih veza i prijateljstva između Italije i Hrvatske, * [[“Povelja suživota”]] [[Makedonski kulturni forum|Makedonskog kulturnog foruma]] iz Pule, 2010. * [[Nagrada “Istriana”]], Pula, 2011.<ref name="Durieux"/> http://www.durieux.hr/pisci.asp?pisac=648 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070607082135/http://www.durieux.hr/pisci.asp?pisac=648 |date=2007-06-07 }} == Vanjske veze == *[https://web.archive.org/web/20130214073009/http://www.hkv.hr/hrvatski-list/13564-giacomo-scotti-hrvatski-odlicnik-koji-je-objavio-laz-o-60-000-srpskih-civilnih-zrtava-oluje.html Hrvatofob Giacomo Scotti dobitnik nagrade u Hrvatskoj] == Izvori == {{izvori}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Scotti, Giacomo}} [[Kategorija:Biografije, Italija]] [[Kategorija:Biografije, Rijeka]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:Italijanski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski novinari]] 06spofeaso5mhndkwid1ilidsjqsncr 0 1507930 42715830 42290708 2026-11-02T09:40:09Z نوفاك اتشمان 11942 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Disidenti|Disidenti]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715830 wikitext text/x-wiki {{Političar | ime = Vlado Dapčević | slika = Vlado Dapčević.png | širina_slike = 230px | opis_slike = Vlado Dapčević | puno_ime = Vladimir Dapčević | datum_rođenja = [[14. jun]] [[1917]]. | mesto_rođenja = [[Ljubotinj]], kod [[Cetinje|Cetinja]],<br />[[Kraljevina Crna Gora]] | država_rođenja = | datum_smrti = {{Datum smrti|2001|7|12|1917|6|14}} | mesto_smrti = [[Brisel]], [[Belgija|Kraljevina Belgija]] | država_smrti = | državljanstvo = [[SR Jugoslavija]] | narodnost = [[Crnogorac]] | veroispovest = [[ateista]] | partija = [[Partija rada (Srbija)|Partija rada]]<br />Ranije:<small><br />[[Komunistička partija Jugoslavije]] | supružnik = | deca = | univerzitet = | profesija = | funkcija 1 = | izbori 1 = | početak funkcije 1 = | kraj funkcije 1 = | prethodnik 1 = | naslednik 1 = }} '''Vladimir – Vlado Dapčević''' ([[1917]] — [[2001]]), revolucionar, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], [[potpukovnik]] [[NOVJ]], a nakon rata pristalica Rezolucije [[Informbiro]]a i politički zatvorenik u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Bio je mlađi brat narodnog heroja [[Peko Dapčević|Peka Dapčevića]]. == Biografija == {{izdvojeni citat|Da bi se razumjela sva ta moja djelatnost i, kako će možda nekome izgledati, nevjerovatna i glupa tvrdoglavost i neprekidno suprotstavljanje svima i svakome - neko će možda i pomisliti da sam bio neka vrsta luđaka ili slično - želim na kraju da kažem da su moji postupci ipak bili racionalni i da su se uvijek zasnivali na mojim idejnim i političkim ubjeđenjima. Čitavog života sam se trudio da ostanem dosljedan onome u šta vjerujem, bez obzira na posljedice po mene.<ref name="Ćuruvija">[http://www.partijarada.org/Arhiv/IB-JVD.pdf Slavko Ćuruvija: Ja, Vlado Dapčević]</ref>}} Rođen je [[14. jun]]a [[1917]]. godine u selu Ljubotinju, kod [[Cetinje|Cetinja]]. Potiče iz činovničke porodice. Gimnaziju je pohađao na Cetinju, ali je zbog organizovanja štrajka učenika, isključen iz škole. === Partijski rad === [[1933]]. godine, sa šesnaest godina, postaje član [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, a iste godine je, zbog širenja [[Komunizam|komunističkih]] ideja, prvi put uhapšen. U [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] je primljen [[1934]]. godine. Godine [[1935]]. učestvuje u velikim partijskim demonstracijama i tuči sa policijom, zbog čega biva uhapšen. U zatvoru je proveo mesec dana. Školovanje nastavlja u [[Podgorica|Podgorici]], [[Nikšić]]u i [[Prizren]]u, ali svuda biva isključen iz škole. Na kraju je, zbog komunističke aktivnosti, isključen iz svih škola u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Zbog zasluga na organizovanju partijskih ćelija izabran je za organizacionog sekretara Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Crnu Goru, Boku, Sandžak, Kosovo i Metohiju.<ref name="Ćuruvija"/> Usled policijske provale u [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]], tokom [[1936]]. godine, dolazi do masovnog hapšenja članova partije. Pokrajinski komitet u Crnoj Gori na to uzvraća organizovanjem demonstracija, gde dolazi do ozbiljnih sukoba s policijom. U tim sukobima gine 12 demonstranata, dok ih je pedesetak ranjeno, a skoro 400 pohapšeno. Posle direktive partije da se obustave sukobi, Vlado se predao policiji. U zatvoru u [[Sarajevo|Sarajevu]] provodi skoro četiri meseca kada su, zbog pritiska međunarodne javnosti, skoro svi pušteni na slobodu. {{izdvojeni citat|U toj provali su pale organizacije koje su bile vezane za one koji su bili pohapšeni. Ja sam dobio zadatak da stvaram nove organizacije i učvršćujem postojeće. Nastavili smo sa radom kao da provale nije ni bilo. Išao sam noću od sela do sela, krili su me članovi partije, hranili me.<ref name="Ćuruvija"/>}} Početkom [[1937]]. godine postavljen je za organizacionog sekretara MK KPJ za Cetinje. Prijavljuje se, kao dobrovoljac, za odlazak u [[Španija|Španiju]], ali policija otkriva i hapsi veliku grupu dobrovoljaca. === Studije u Beogradu === {{main|Revolucionarni studentski pokret na Beogradskom univerzitetu}} {{izdvojeni citat|Odmah sam se uključio u rad partijske organizacije i u žestoke i krvave borbe koje su se u to vrijeme vodile. Ne samo sa policijom. Sa ljotićevcima. Vama je danas teško to čak i da shvatite. Ispričaću ti samo djelić toga. Poslije dugih čarki i kavgi upadoše, jednom, ljotićevci na Tehnički fakultet. Naoružani. Svaki je nosio i po dva pištolja. Dao im Masalović, šef Nedićevog kabineta, a kasnije komandant srpske državne straže, da ubijaju komuniste na Univerzitetu. Bilo ih je nešto oko četrdeset. Htjeli su da izađu na balkon, održe govoranciju i, onda, da razlupaju one jevrejske radnje u Aleksandrovoj ulici, sada Bulevaru revolucije. Ja sam, baš u tom momentu, govorio studentima. Bilo je to na izlazu iz aule. Čim su me vidjeli, pucali su na mene. I danas stoje rupe u onom mermernom zidu. Oni navališe sa pištoljima, a mi sa tehničarskim stolicama. Raniše jednog Vukadinovića u ruku, i ovi moji se pokolebaše. Pokušali smo, prvo, da prođemo kroz glavna vrata, ali oni otvoriše paljbu na nas. Gore, na spratu, bio se zabarikadirao studentski akcioni odbor i na ljotićevce odozgo bacao gvozdene klupe. U jednom trenutku, vidim, šunjaju se dvojica prema zidu, zafrljačim stolicu i pogodim ih. Ali, stolica teška, bukova, pa me zanese i ja malo izađoh iz zaklona. U onom magnovenju, pogledam lijevo, vidim drugog kako se šunja. Otvori vatru na mene. Metak me pogodio ispod jagodične kosti, prošao iznad nepca i ulećeo u grlo.<ref name="Ćuruvija"/>}} [[Datoteka:Protestni-miting-ujedinjene-studentske-omladine-1939.jpg|desno|mini|190px|Veliki komemorativni skup ubijenim studentima, decembra [[1939]], na kom je govorio Vlado Dapčević.]] Vlado tek [[1939]]. godine dobija dozvolu da polaže maturu u [[Kotor]]u. Te godine upisuje se na Tehnološki fakultet u [[Beograd]]u. Na Univerzitetu se uključuje u borbu za odbranu autonomije Univerziteta, kao i na organizovanju partijskih ćelija među studentima i radnicima. U jednoj od borbi sa ljotićevcima na Fakultetu je ranjen u glavu vatrenim oružjem.<ref name="Ćuruvija"/> Učestvovao je na velikim studentskim demonstracijama decembra 1939. godine, kada je četrnaest drugova poginulo.<ref name="Ćuruvija"/> Sutradan je govorio na komemorativnom skupu na fakultetu, tokom kojeg je ponovo došlo do tuče sa ljotićevcima.<ref name="Ćuruvija"/> Tokom [[1940]]. godine učestvuje u radu plenuma Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru. Prema Vladovoj oceni, već tada su "''počele neke intrige, karijerizam, neke svinjarije koje su mene prosto zaprepašćivale''."<ref name="Ćuruvija"/> Zatim po zadatku odlazi u [[Boka Kotorska|Boku kotorsku]], gde radi na stvaranju novih partijskih organizacija. Zbog frakcijskih borbi unutar KPJ, dolazi do raspuštanja Okružnog komiteta KPJ za Cetinje, čiji je Vlado bio član. === Drugi svetski rat === {{main|Ustanak u Crnoj Gori 1941.}} [[Datoteka:Prelazak Sutjeske kod Tjentišta 8. juna 1943.jpg|mini|190px|Partizani na Sutjesci]] Za vreme bombardovanja [[6. april]]a [[1941]]. godine Vlado se nalazio u [[Beograd]]u. Odatle se prebacuje u [[Crna Gora|Crnu Goru]], gde učestvuje u partijskom radu na organizovanju ustanka. Aktivno učestvuje [[Trinaestojulski ustanak|Trinaestojulskom ustanku]] naroda Crne Gore. Kao borac Lovćenskog bataljona učestvovao je u napadu na [[Pljevlja]]. U jesen [[1941]]. godine, Vlado se usprotivio direktivi Partije o vraćanju određenog broja boraca kućama, zbog čega je isključen iz [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]. Zajedno sa borcima Lovćenskog bataljona učestvuje u formiranju [[Prva proleterska udarna brigada|Prve proleterske brigade]], kada postaje borac njenog Prvog (lovćenskog) bataljona. Posle [[Igmanski marš|Igmanskog marša]] i dolaska u [[Foča|Foču]], početkom [[1942]]. godine, ponovo je primljen u Partiju i postavljen za [[politički komesar|političkog komesara]] Drinskog [[Dobrovoljačka vojska Jugoslavije|dobrovoljačkog odreda]]. Sredinom [[1942]]. godine postavljen je za komandanta Prve čete Prvog (lovćenskog) bataljona Prve proleterske. Zbog kritičkih istupa ponovo je isključen iz Partije. Kao komandir desetine bombaša učestvuje u nizu akcija, sve do ranjavanja krajem [[1942]]. godine. Učestvuje u [[Bitka na Neretvi|borbama na Neretvi]] i [[Bitka na Sutjesci|Sutjesci]], nakon kojih je ponovo primljen u [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] i postavljen za političkog komesara [[Sedma krajiška brigada|Sedme krajiške brigade]]. U prvoj polovini [[1944]]. godine postavljen je za političkog komesara Oficirske škole pri [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnom štabu]], a zatim za komesara [[Deseta krajiška divizija NOVJ|Desete krajiške divizije NOVJ]]. Iz rata izlazi u činu [[potpukovnik]]a. === Informbiro i robija === {{main|Informbiro|Goli otok}} Posle rata je postavljen za nastavnika na Višoj partijskoj školi, a potom [[1947]]. godine za načelnika Uprave [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske armije]] za agitaciju i propagandu. Učestvuje na [[Peti kongres KPJ|Petom kongresu KPJ]], jula [[1948]]. godine, u [[Beograd]]u. Prihvatajući Rezoluciju [[Informbiro]]a, pokušao je da pobegne iz zemlje, sa [[general]]ima [[Arso Jovanović|Arsom Jovanovićem]] i [[Branko Petričević|Brankom Petričevićem]]. Bekstvo je osujećeno i, tom prilikom na granici sa [[Rumunija|Rumunijom]], gine načelik Generalštaba JA [[Arso Jovanović|general Arso Jovanović]]. Vlado uspeva da pobegne i jedno kratko vreme se krije u [[Beograd]]u, da bi, pri ponovnom pokušaju bekstva preko [[Mađarska|mađarske]] granice, bio uhapšen. [[Datoteka:Goli otok.jpg|mini|190px|[[Goli otok]]]] {{izdvojeni citat|Tad se dogodila jedna vrlo zanimljiva stvar. Kad su isljednici završili posao, materijal protiv nas dali su vrhovnom vojnom tužiocu i Vrhovnom vojnom sudu radi podizanja optužnice. Međutim, oni odgovoriše da u svemu tome nema elemenata krivičnog djela, da su to partijske pobune i prekršaji i da za to možemo biti samo partijski kažnjeni. Predsjednik suda je bio general Krdžić, a tužilac Veljko Žižić. Kad su ovi odbili, pozvali su njihove zamjenike Lakovića i Lakića. I oni su odbili. Sve su ih pohapsili i poslali na Goli otok. Zamisli, koliko su ti ljudi tada bili hrabri!<ref name="Ćuruvija"/>}} U istražnom zatvoru u [[Glavnjača|Glavnjači]] i Banjici je proveo 22 meseca, a [[1950]]. godine je osuđen na dvadesetogodišnju robiju. Od juna [[1950]]. do [[6. decembar|6. decembra]] [[1956]]. godine nalazio su u logorima Stara Gradiška, Bileća i [[Goli otok]]. U zatvoru su prema Dapčeviću i drugim pristalicama Informbiroa primenjivane najteže metode mučenja, uključujući "špalir", linč i zloglasno "špansko plivanje".<ref name="Ćuruvija"/> U Gradiški, na prinudnom radu, šefovi su im bili zarobljene i osuđene ustaše. Medu njima i koljači osuđeni na po dvadeset godina zatvora.<ref name="Ćuruvija"/> {{izdvojeni citat|Tu Gradišku pamtim kao tri mjeseca neopisivih muka, tortura i ponižavanja kakva čovječanstvo sigurno ne pamti. [...] Svakakve muke u staroj Jugoslaviji sam bio prošao, kao i kasnije na Golom otoku, ali od tih muka ništa strašnije nema.<ref name="Ćuruvija"/>}} Po izlasku sa robije, zbog pretnje novim hapšenjem, [[1958]]. godine, beži s grupom drugova u [[Narodna Republika Albanija|NR Albaniju]]. U Albaniji među emigrantima izbija sukob oko puteva dalje borbe. Vlado je želeo da borbu nastavi u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], dok se većina odlučila za odlazak u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]. Posle nekoliko meseci neizvesnosti, albanske vlasti ih upućuju u SSSR. === Emigracija === {{main|Jugoslovenska politička emigracija u SSSR}} Po dolasku u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]] emigrantima je ponuđeno da nastave školovanje ili da prihvate odgovarajući posao, što je Vlado odbio i nastavlja sa političkim radom. Organizuje snažnu propagandu uoči Konferencije komunističkih partija u [[Moskva|Moskvi]], [[1961]]. godine. Konferencija usvaja Rezoluciju kojom se [[Savez komunista Jugoslavije]], osuđuje kao revizionistička i antimarksistička partija. Prilikom izbijanja [[Kubanska raketna kriza|Kubanske krize]], [[1962]]. godine, Vlado je među organizacijom organizovao dobrovoljce za odlazak na [[Kuba|Kubu]]. Iako su Kubanci odobrili vize, sovjetske vlasti nisu dozvolile dolazak dobrovoljaca. Posle 22. Kongresa Komunističke partije Sovjetskog Saveza (KPSS), Vlado je podržao stav [[komunistička partija Albanije|albanskih]] i kineskih komunista u sukobu s KPSS-om, zbog čega je ozbiljno ugrozio svoj dalji opstanak u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]-u. Živeći u [[Odesa|Odesi]] tokom [[1964]]. i [[1965]]. godine radio je na doktorskoj tezi o istoriji jugoslovenskog radničkog pokreta. Početkom [[1965]]. godine pokušava da ode kao dobrovoljac u [[Vijetnam]], ali ga sovjetske vlasti sprečavaju. [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]] napušta [[1965]]. godine i odlazi u zapadnu Evropu. Da bi preživeo, boraveći u [[Belgija|Belgiji]], [[Švajcarska|Švajcarskoj]] i [[Holandija|Holandiji]], radi najteže fizičke poslove. Istovremeno pokušava da među jugoslovenskom ekonomskom emigracijom razvije politički rad, ali ne postiže neki uspeh. Policija ovih zemalja ga više puta hapsi proteruje iz jedne zemlje u drugu. Tek mu [[1969]]. godine [[Belgija]] odobrava stalni boravak. Iz Belgije se povezuje sa marksističko-lenjinističkim partijama zapadne Evrope i učestvuje u njihovom radu. === Ponovo robija === {{izdvojeni citat|Zakon se poštovao u [[Kraljevina Jugoslavija|onoj Jugoslaviji]], a u [[SFRJ|ovoj]] se uopšte ne poštuje. Jesam li ja dvadeset dva i po mjeseca bio pod policijskom istragom četrdeset osme?! Jesam li sad bio četiri i po mjeseca pod policijskom istragom?!<ref name="Ćuruvija"/>}} Saradnjom jugoslovenske i rumunske policije, uhapšen je [[1975]]. godine u [[Bukurešt]]u. U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] je osuđen na smrt, ali mu je kazna zamenjena za 20 godina zatvora. Držan je u potpunoj izolaciji.<ref name="Ćuruvija"/> Juna [[1988]]. godine pušten je iz [[Požarevac|Požarevačkog]] zatvora i proteran iz Jugoslavije. Po ukidanju zabrane povratka, Vlado se septembra [[1990]]. godine vratio u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. U brojnim intervjuima i javnim nastupima ukazivao je na opasnost izbijanja rata i raspada Jugoslavije. === Osnivanje Partije rada === {{main|Partija rada (Srbija)}} [[Datoteka:PR logo.jpg|mini|190px|[[Partija rada (Srbija)|Partija rada]]]] Nepunu godinu dana nalazio se na čelu novoformirane KPJ, ali se zbog njegove odlučne borbe protiv nacionalizma u Partiji, ova partija raspala. Vlado je [[27. mart]]a [[1992]]. godine osnovao [[Partija rada (Srbija)|Partiju rada]]. Za vreme ratnih zbivanja na području bivše Jugoslavije, aktivno se angažovao na jačanju antinacionalističke svesti u pravcu zaustavljanja rata, pri čemu oštricu svoje borbe usmerava prozivanjem [[Slobodan Milošević|Miloševićevog]] režima. Umro je [[12. jul]]a [[2001]]. godine u [[Beograd]]u. == Porodica == Čitava Vladina porodica je učestvovala u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|NOB]]-u, braća [[Peko Dapčević|Peko]] i Milutin, kao i sestra Danica. Brat Milutin i sestra Danica, su se kao i Vlado, [[1948]]. godine, izjasnili za [[Informbiro]], te doživeli sličnu sudbinu. == U medijima, umetnosti i književnosti == Radio Televizija Beograd je aprila [[1987]]. godine sa njim snimila intervju u KP domu Požarevac. Emisija je neko vreme bila zabranjena za prikazivanje.<ref name="Ćuruvija" /> [https://www.youtube.com/watch?v=L1QFSaMWu5M] Njegov lik se pojavljuje u televizijskoj seriji [[Sava Mrmak|Save Mrmaka]] [[Četrdeset osma - Zavera i izdaja]] snimljenoj [[1988]]. godine u kojoj ga je igrao glumac [[Ivan Šebalj]]. [https://www.youtube.com/watch?v=z9FLBwFEFJU] Svoj životni put je u Briselu [[1989]]. godine ispričao novinaru Borbe [[Slavko Ćuruvija|Slavku Ćuruviji]] koji je na osnovu tih iskaza objavio knjigu Ibeovac - Ja, Vlado Dapčević.<ref name="Ćuruvija" /> [[1991]]. godine gostovao je u emisiji Klub 91 [[Televizija Sarajevo|Televizije Sarajevo]] kao predsednik Komunističke partije Jugoslavije. [https://vimeo.com/22802882] [[1998]]. godine dao je intervju za podgoričku televizijsku stanicu Blue Moon. [https://www.youtube.com/watch?v=YJXqS6nSfLM] == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.partijarada.org/Arhiv/IB-JVD.pdf Slavko Ćuruvija: Ja, Vlado Dapčević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150724075701/http://partijarada.org/Arhiv/IB-JVD.pdf |date=2015-07-24 }} * [http://www.mltranslations.org/serbcroat/dapcevic.htm Mltranslations.org: Vlado Dapčević], pristupljeno 20. aprila 2012. * [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:364915-Odiseja-Vlada-Dapcevica Novosti.rs: Odiseja Vlada Dapčevića], pristupljeno 20. aprila 2012. * [http://espressostalinist.com/2011/10/05/vlado-dapcevic/ Espressostalinist.com: Vlado Dapčević (1917-2001)], pristupljeno 20. aprila 2012. * [http://www.youtube.com/watch?v=ggTcrV-0ztE TVSA: Vlado Dapčević predsednik Komunističke partije Jugoslavije (intervju u emisiji Klub 91), 9. juli 1991.] * [http://www.youtube.com/watch?v=L1QFSaMWu5M RTB: „Robijaš Vlado Dapčević - sužanj jugoslovenskih tamnica“ (intervju sa Vladom Dapčevićem u KP domu Požarevac), Božidar Kalezić i Slavko Ćuruvija, april 1987. (emisija je bila zabranjena)] * [http://www.imdb.com/title/tt0217312/{{en}}: Četrdeset osma - Zavera i Izdaja (1988)] {{Lifetime|1917|2001|Dapčević, Vlado}} [[Kategorija:Crnogorski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Biografije, Cetinje]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Revolucionarni studentski pokret Jugoslavije]] pklx4zl4vekql4v7ky7wne9islxz021 42715837 42715830 2026-11-02T10:15:08Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Politički zatvorenici|Politički zatvorenici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715837 wikitext text/x-wiki {{Političar | ime = Vlado Dapčević | slika = Vlado Dapčević.png | širina_slike = 230px | opis_slike = Vlado Dapčević | puno_ime = Vladimir Dapčević | datum_rođenja = [[14. jun]] [[1917]]. | mesto_rođenja = [[Ljubotinj]], kod [[Cetinje|Cetinja]],<br />[[Kraljevina Crna Gora]] | država_rođenja = | datum_smrti = {{Datum smrti|2001|7|12|1917|6|14}} | mesto_smrti = [[Brisel]], [[Belgija|Kraljevina Belgija]] | država_smrti = | državljanstvo = [[SR Jugoslavija]] | narodnost = [[Crnogorac]] | veroispovest = [[ateista]] | partija = [[Partija rada (Srbija)|Partija rada]]<br />Ranije:<small><br />[[Komunistička partija Jugoslavije]] | supružnik = | deca = | univerzitet = | profesija = | funkcija 1 = | izbori 1 = | početak funkcije 1 = | kraj funkcije 1 = | prethodnik 1 = | naslednik 1 = }} '''Vladimir – Vlado Dapčević''' ([[1917]] — [[2001]]), revolucionar, učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]], [[potpukovnik]] [[NOVJ]], a nakon rata pristalica Rezolucije [[Informbiro]]a i politički zatvorenik u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Bio je mlađi brat narodnog heroja [[Peko Dapčević|Peka Dapčevića]]. == Biografija == {{izdvojeni citat|Da bi se razumjela sva ta moja djelatnost i, kako će možda nekome izgledati, nevjerovatna i glupa tvrdoglavost i neprekidno suprotstavljanje svima i svakome - neko će možda i pomisliti da sam bio neka vrsta luđaka ili slično - želim na kraju da kažem da su moji postupci ipak bili racionalni i da su se uvijek zasnivali na mojim idejnim i političkim ubjeđenjima. Čitavog života sam se trudio da ostanem dosljedan onome u šta vjerujem, bez obzira na posljedice po mene.<ref name="Ćuruvija">[http://www.partijarada.org/Arhiv/IB-JVD.pdf Slavko Ćuruvija: Ja, Vlado Dapčević]</ref>}} Rođen je [[14. jun]]a [[1917]]. godine u selu Ljubotinju, kod [[Cetinje|Cetinja]]. Potiče iz činovničke porodice. Gimnaziju je pohađao na Cetinju, ali je zbog organizovanja štrajka učenika, isključen iz škole. === Partijski rad === [[1933]]. godine, sa šesnaest godina, postaje član [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, a iste godine je, zbog širenja [[Komunizam|komunističkih]] ideja, prvi put uhapšen. U [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] je primljen [[1934]]. godine. Godine [[1935]]. učestvuje u velikim partijskim demonstracijama i tuči sa policijom, zbog čega biva uhapšen. U zatvoru je proveo mesec dana. Školovanje nastavlja u [[Podgorica|Podgorici]], [[Nikšić]]u i [[Prizren]]u, ali svuda biva isključen iz škole. Na kraju je, zbog komunističke aktivnosti, isključen iz svih škola u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Zbog zasluga na organizovanju partijskih ćelija izabran je za organizacionog sekretara Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Crnu Goru, Boku, Sandžak, Kosovo i Metohiju.<ref name="Ćuruvija"/> Usled policijske provale u [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]], tokom [[1936]]. godine, dolazi do masovnog hapšenja članova partije. Pokrajinski komitet u Crnoj Gori na to uzvraća organizovanjem demonstracija, gde dolazi do ozbiljnih sukoba s policijom. U tim sukobima gine 12 demonstranata, dok ih je pedesetak ranjeno, a skoro 400 pohapšeno. Posle direktive partije da se obustave sukobi, Vlado se predao policiji. U zatvoru u [[Sarajevo|Sarajevu]] provodi skoro četiri meseca kada su, zbog pritiska međunarodne javnosti, skoro svi pušteni na slobodu. {{izdvojeni citat|U toj provali su pale organizacije koje su bile vezane za one koji su bili pohapšeni. Ja sam dobio zadatak da stvaram nove organizacije i učvršćujem postojeće. Nastavili smo sa radom kao da provale nije ni bilo. Išao sam noću od sela do sela, krili su me članovi partije, hranili me.<ref name="Ćuruvija"/>}} Početkom [[1937]]. godine postavljen je za organizacionog sekretara MK KPJ za Cetinje. Prijavljuje se, kao dobrovoljac, za odlazak u [[Španija|Španiju]], ali policija otkriva i hapsi veliku grupu dobrovoljaca. === Studije u Beogradu === {{main|Revolucionarni studentski pokret na Beogradskom univerzitetu}} {{izdvojeni citat|Odmah sam se uključio u rad partijske organizacije i u žestoke i krvave borbe koje su se u to vrijeme vodile. Ne samo sa policijom. Sa ljotićevcima. Vama je danas teško to čak i da shvatite. Ispričaću ti samo djelić toga. Poslije dugih čarki i kavgi upadoše, jednom, ljotićevci na Tehnički fakultet. Naoružani. Svaki je nosio i po dva pištolja. Dao im Masalović, šef Nedićevog kabineta, a kasnije komandant srpske državne straže, da ubijaju komuniste na Univerzitetu. Bilo ih je nešto oko četrdeset. Htjeli su da izađu na balkon, održe govoranciju i, onda, da razlupaju one jevrejske radnje u Aleksandrovoj ulici, sada Bulevaru revolucije. Ja sam, baš u tom momentu, govorio studentima. Bilo je to na izlazu iz aule. Čim su me vidjeli, pucali su na mene. I danas stoje rupe u onom mermernom zidu. Oni navališe sa pištoljima, a mi sa tehničarskim stolicama. Raniše jednog Vukadinovića u ruku, i ovi moji se pokolebaše. Pokušali smo, prvo, da prođemo kroz glavna vrata, ali oni otvoriše paljbu na nas. Gore, na spratu, bio se zabarikadirao studentski akcioni odbor i na ljotićevce odozgo bacao gvozdene klupe. U jednom trenutku, vidim, šunjaju se dvojica prema zidu, zafrljačim stolicu i pogodim ih. Ali, stolica teška, bukova, pa me zanese i ja malo izađoh iz zaklona. U onom magnovenju, pogledam lijevo, vidim drugog kako se šunja. Otvori vatru na mene. Metak me pogodio ispod jagodične kosti, prošao iznad nepca i ulećeo u grlo.<ref name="Ćuruvija"/>}} [[Datoteka:Protestni-miting-ujedinjene-studentske-omladine-1939.jpg|desno|mini|190px|Veliki komemorativni skup ubijenim studentima, decembra [[1939]], na kom je govorio Vlado Dapčević.]] Vlado tek [[1939]]. godine dobija dozvolu da polaže maturu u [[Kotor]]u. Te godine upisuje se na Tehnološki fakultet u [[Beograd]]u. Na Univerzitetu se uključuje u borbu za odbranu autonomije Univerziteta, kao i na organizovanju partijskih ćelija među studentima i radnicima. U jednoj od borbi sa ljotićevcima na Fakultetu je ranjen u glavu vatrenim oružjem.<ref name="Ćuruvija"/> Učestvovao je na velikim studentskim demonstracijama decembra 1939. godine, kada je četrnaest drugova poginulo.<ref name="Ćuruvija"/> Sutradan je govorio na komemorativnom skupu na fakultetu, tokom kojeg je ponovo došlo do tuče sa ljotićevcima.<ref name="Ćuruvija"/> Tokom [[1940]]. godine učestvuje u radu plenuma Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru. Prema Vladovoj oceni, već tada su "''počele neke intrige, karijerizam, neke svinjarije koje su mene prosto zaprepašćivale''."<ref name="Ćuruvija"/> Zatim po zadatku odlazi u [[Boka Kotorska|Boku kotorsku]], gde radi na stvaranju novih partijskih organizacija. Zbog frakcijskih borbi unutar KPJ, dolazi do raspuštanja Okružnog komiteta KPJ za Cetinje, čiji je Vlado bio član. === Drugi svetski rat === {{main|Ustanak u Crnoj Gori 1941.}} [[Datoteka:Prelazak Sutjeske kod Tjentišta 8. juna 1943.jpg|mini|190px|Partizani na Sutjesci]] Za vreme bombardovanja [[6. april]]a [[1941]]. godine Vlado se nalazio u [[Beograd]]u. Odatle se prebacuje u [[Crna Gora|Crnu Goru]], gde učestvuje u partijskom radu na organizovanju ustanka. Aktivno učestvuje [[Trinaestojulski ustanak|Trinaestojulskom ustanku]] naroda Crne Gore. Kao borac Lovćenskog bataljona učestvovao je u napadu na [[Pljevlja]]. U jesen [[1941]]. godine, Vlado se usprotivio direktivi Partije o vraćanju određenog broja boraca kućama, zbog čega je isključen iz [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]. Zajedno sa borcima Lovćenskog bataljona učestvuje u formiranju [[Prva proleterska udarna brigada|Prve proleterske brigade]], kada postaje borac njenog Prvog (lovćenskog) bataljona. Posle [[Igmanski marš|Igmanskog marša]] i dolaska u [[Foča|Foču]], početkom [[1942]]. godine, ponovo je primljen u Partiju i postavljen za [[politički komesar|političkog komesara]] Drinskog [[Dobrovoljačka vojska Jugoslavije|dobrovoljačkog odreda]]. Sredinom [[1942]]. godine postavljen je za komandanta Prve čete Prvog (lovćenskog) bataljona Prve proleterske. Zbog kritičkih istupa ponovo je isključen iz Partije. Kao komandir desetine bombaša učestvuje u nizu akcija, sve do ranjavanja krajem [[1942]]. godine. Učestvuje u [[Bitka na Neretvi|borbama na Neretvi]] i [[Bitka na Sutjesci|Sutjesci]], nakon kojih je ponovo primljen u [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] i postavljen za političkog komesara [[Sedma krajiška brigada|Sedme krajiške brigade]]. U prvoj polovini [[1944]]. godine postavljen je za političkog komesara Oficirske škole pri [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnom štabu]], a zatim za komesara [[Deseta krajiška divizija NOVJ|Desete krajiške divizije NOVJ]]. Iz rata izlazi u činu [[potpukovnik]]a. === Informbiro i robija === {{main|Informbiro|Goli otok}} Posle rata je postavljen za nastavnika na Višoj partijskoj školi, a potom [[1947]]. godine za načelnika Uprave [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske armije]] za agitaciju i propagandu. Učestvuje na [[Peti kongres KPJ|Petom kongresu KPJ]], jula [[1948]]. godine, u [[Beograd]]u. Prihvatajući Rezoluciju [[Informbiro]]a, pokušao je da pobegne iz zemlje, sa [[general]]ima [[Arso Jovanović|Arsom Jovanovićem]] i [[Branko Petričević|Brankom Petričevićem]]. Bekstvo je osujećeno i, tom prilikom na granici sa [[Rumunija|Rumunijom]], gine načelik Generalštaba JA [[Arso Jovanović|general Arso Jovanović]]. Vlado uspeva da pobegne i jedno kratko vreme se krije u [[Beograd]]u, da bi, pri ponovnom pokušaju bekstva preko [[Mađarska|mađarske]] granice, bio uhapšen. [[Datoteka:Goli otok.jpg|mini|190px|[[Goli otok]]]] {{izdvojeni citat|Tad se dogodila jedna vrlo zanimljiva stvar. Kad su isljednici završili posao, materijal protiv nas dali su vrhovnom vojnom tužiocu i Vrhovnom vojnom sudu radi podizanja optužnice. Međutim, oni odgovoriše da u svemu tome nema elemenata krivičnog djela, da su to partijske pobune i prekršaji i da za to možemo biti samo partijski kažnjeni. Predsjednik suda je bio general Krdžić, a tužilac Veljko Žižić. Kad su ovi odbili, pozvali su njihove zamjenike Lakovića i Lakića. I oni su odbili. Sve su ih pohapsili i poslali na Goli otok. Zamisli, koliko su ti ljudi tada bili hrabri!<ref name="Ćuruvija"/>}} U istražnom zatvoru u [[Glavnjača|Glavnjači]] i Banjici je proveo 22 meseca, a [[1950]]. godine je osuđen na dvadesetogodišnju robiju. Od juna [[1950]]. do [[6. decembar|6. decembra]] [[1956]]. godine nalazio su u logorima Stara Gradiška, Bileća i [[Goli otok]]. U zatvoru su prema Dapčeviću i drugim pristalicama Informbiroa primenjivane najteže metode mučenja, uključujući "špalir", linč i zloglasno "špansko plivanje".<ref name="Ćuruvija"/> U Gradiški, na prinudnom radu, šefovi su im bili zarobljene i osuđene ustaše. Medu njima i koljači osuđeni na po dvadeset godina zatvora.<ref name="Ćuruvija"/> {{izdvojeni citat|Tu Gradišku pamtim kao tri mjeseca neopisivih muka, tortura i ponižavanja kakva čovječanstvo sigurno ne pamti. [...] Svakakve muke u staroj Jugoslaviji sam bio prošao, kao i kasnije na Golom otoku, ali od tih muka ništa strašnije nema.<ref name="Ćuruvija"/>}} Po izlasku sa robije, zbog pretnje novim hapšenjem, [[1958]]. godine, beži s grupom drugova u [[Narodna Republika Albanija|NR Albaniju]]. U Albaniji među emigrantima izbija sukob oko puteva dalje borbe. Vlado je želeo da borbu nastavi u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], dok se većina odlučila za odlazak u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]. Posle nekoliko meseci neizvesnosti, albanske vlasti ih upućuju u SSSR. === Emigracija === {{main|Jugoslovenska politička emigracija u SSSR}} Po dolasku u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]] emigrantima je ponuđeno da nastave školovanje ili da prihvate odgovarajući posao, što je Vlado odbio i nastavlja sa političkim radom. Organizuje snažnu propagandu uoči Konferencije komunističkih partija u [[Moskva|Moskvi]], [[1961]]. godine. Konferencija usvaja Rezoluciju kojom se [[Savez komunista Jugoslavije]], osuđuje kao revizionistička i antimarksistička partija. Prilikom izbijanja [[Kubanska raketna kriza|Kubanske krize]], [[1962]]. godine, Vlado je među organizacijom organizovao dobrovoljce za odlazak na [[Kuba|Kubu]]. Iako su Kubanci odobrili vize, sovjetske vlasti nisu dozvolile dolazak dobrovoljaca. Posle 22. Kongresa Komunističke partije Sovjetskog Saveza (KPSS), Vlado je podržao stav [[komunistička partija Albanije|albanskih]] i kineskih komunista u sukobu s KPSS-om, zbog čega je ozbiljno ugrozio svoj dalji opstanak u [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]]-u. Živeći u [[Odesa|Odesi]] tokom [[1964]]. i [[1965]]. godine radio je na doktorskoj tezi o istoriji jugoslovenskog radničkog pokreta. Početkom [[1965]]. godine pokušava da ode kao dobrovoljac u [[Vijetnam]], ali ga sovjetske vlasti sprečavaju. [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|SSSR]] napušta [[1965]]. godine i odlazi u zapadnu Evropu. Da bi preživeo, boraveći u [[Belgija|Belgiji]], [[Švajcarska|Švajcarskoj]] i [[Holandija|Holandiji]], radi najteže fizičke poslove. Istovremeno pokušava da među jugoslovenskom ekonomskom emigracijom razvije politički rad, ali ne postiže neki uspeh. Policija ovih zemalja ga više puta hapsi proteruje iz jedne zemlje u drugu. Tek mu [[1969]]. godine [[Belgija]] odobrava stalni boravak. Iz Belgije se povezuje sa marksističko-lenjinističkim partijama zapadne Evrope i učestvuje u njihovom radu. === Ponovo robija === {{izdvojeni citat|Zakon se poštovao u [[Kraljevina Jugoslavija|onoj Jugoslaviji]], a u [[SFRJ|ovoj]] se uopšte ne poštuje. Jesam li ja dvadeset dva i po mjeseca bio pod policijskom istragom četrdeset osme?! Jesam li sad bio četiri i po mjeseca pod policijskom istragom?!<ref name="Ćuruvija"/>}} Saradnjom jugoslovenske i rumunske policije, uhapšen je [[1975]]. godine u [[Bukurešt]]u. U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] je osuđen na smrt, ali mu je kazna zamenjena za 20 godina zatvora. Držan je u potpunoj izolaciji.<ref name="Ćuruvija"/> Juna [[1988]]. godine pušten je iz [[Požarevac|Požarevačkog]] zatvora i proteran iz Jugoslavije. Po ukidanju zabrane povratka, Vlado se septembra [[1990]]. godine vratio u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. U brojnim intervjuima i javnim nastupima ukazivao je na opasnost izbijanja rata i raspada Jugoslavije. === Osnivanje Partije rada === {{main|Partija rada (Srbija)}} [[Datoteka:PR logo.jpg|mini|190px|[[Partija rada (Srbija)|Partija rada]]]] Nepunu godinu dana nalazio se na čelu novoformirane KPJ, ali se zbog njegove odlučne borbe protiv nacionalizma u Partiji, ova partija raspala. Vlado je [[27. mart]]a [[1992]]. godine osnovao [[Partija rada (Srbija)|Partiju rada]]. Za vreme ratnih zbivanja na području bivše Jugoslavije, aktivno se angažovao na jačanju antinacionalističke svesti u pravcu zaustavljanja rata, pri čemu oštricu svoje borbe usmerava prozivanjem [[Slobodan Milošević|Miloševićevog]] režima. Umro je [[12. jul]]a [[2001]]. godine u [[Beograd]]u. == Porodica == Čitava Vladina porodica je učestvovala u [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|NOB]]-u, braća [[Peko Dapčević|Peko]] i Milutin, kao i sestra Danica. Brat Milutin i sestra Danica, su se kao i Vlado, [[1948]]. godine, izjasnili za [[Informbiro]], te doživeli sličnu sudbinu. == U medijima, umetnosti i književnosti == Radio Televizija Beograd je aprila [[1987]]. godine sa njim snimila intervju u KP domu Požarevac. Emisija je neko vreme bila zabranjena za prikazivanje.<ref name="Ćuruvija" /> [https://www.youtube.com/watch?v=L1QFSaMWu5M] Njegov lik se pojavljuje u televizijskoj seriji [[Sava Mrmak|Save Mrmaka]] [[Četrdeset osma - Zavera i izdaja]] snimljenoj [[1988]]. godine u kojoj ga je igrao glumac [[Ivan Šebalj]]. [https://www.youtube.com/watch?v=z9FLBwFEFJU] Svoj životni put je u Briselu [[1989]]. godine ispričao novinaru Borbe [[Slavko Ćuruvija|Slavku Ćuruviji]] koji je na osnovu tih iskaza objavio knjigu Ibeovac - Ja, Vlado Dapčević.<ref name="Ćuruvija" /> [[1991]]. godine gostovao je u emisiji Klub 91 [[Televizija Sarajevo|Televizije Sarajevo]] kao predsednik Komunističke partije Jugoslavije. [https://vimeo.com/22802882] [[1998]]. godine dao je intervju za podgoričku televizijsku stanicu Blue Moon. [https://www.youtube.com/watch?v=YJXqS6nSfLM] == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.partijarada.org/Arhiv/IB-JVD.pdf Slavko Ćuruvija: Ja, Vlado Dapčević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150724075701/http://partijarada.org/Arhiv/IB-JVD.pdf |date=2015-07-24 }} * [http://www.mltranslations.org/serbcroat/dapcevic.htm Mltranslations.org: Vlado Dapčević], pristupljeno 20. aprila 2012. * [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:364915-Odiseja-Vlada-Dapcevica Novosti.rs: Odiseja Vlada Dapčevića], pristupljeno 20. aprila 2012. * [http://espressostalinist.com/2011/10/05/vlado-dapcevic/ Espressostalinist.com: Vlado Dapčević (1917-2001)], pristupljeno 20. aprila 2012. * [http://www.youtube.com/watch?v=ggTcrV-0ztE TVSA: Vlado Dapčević predsednik Komunističke partije Jugoslavije (intervju u emisiji Klub 91), 9. juli 1991.] * [http://www.youtube.com/watch?v=L1QFSaMWu5M RTB: „Robijaš Vlado Dapčević - sužanj jugoslovenskih tamnica“ (intervju sa Vladom Dapčevićem u KP domu Požarevac), Božidar Kalezić i Slavko Ćuruvija, april 1987. (emisija je bila zabranjena)] * [http://www.imdb.com/title/tt0217312/{{en}}: Četrdeset osma - Zavera i Izdaja (1988)] {{Lifetime|1917|2001|Dapčević, Vlado}} [[Kategorija:Crnogorski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Oficiri JNA]] [[Kategorija:Biografije, Cetinje]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Revolucionarni studentski pokret Jugoslavije]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] mc65hwa5hp76fwolg8vocnbr9s69mkb 0 2132994 42715632 42691154 2026-11-01T14:58:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715632 wikitext text/x-wiki {{about|TV seriji|roman|A Game of Thrones{{!}}''A Game of Thrones''|ostala djela sa istim imenom|A Game of Thrones (razvrstavanje)}} {{Infokutija02 TV |naziv_emisije = Game of Thrones |slika = Game of Thrones title card.jpg |žanr = {{plainlist| <!-- Before adding a flavor of fantasy, such as high, epic or medieval fantasy, please cite a reliable source. --> * [[Fantasy|fantastika]] * [[drama]] }} |format = [[dramska serija]] |kreator = {{plainlist| * [[David Benioff]] * [[D. B. Weiss]] }} |based_on = {{Based on|''[[A Song of Ice and Fire]]''|[[George R. R. Martin]]}} |uloge = <!--Do not add cast without consensus on the talk page-->v. [[Popis likova Game of Thrones characters#Glavni likovi|Popis likova ''Game of Thrones'']] |kompozitor = [[Ramin Djawadi]] |zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} |jezik = English |br_sezona = 8 <!-- Only update after a new season begins --> |br_epizoda = 73 <!-- Only update after a new episode airs --> |lista_epizoda = |izvršni_producent = {{plainlist| <!--- Season 1 ---> * David Benioff * D. B. Weiss <!--- Season 3 ---> * [[Carolyn Strauss]] * Frank Doelger * [[Bernadette Caulfield]] <!--- Season 6 ---> * [[Bryan Cogman]] <!--- Season 8 ---> * [[Miguel Sapochnik]] * [[David Nutter]] }} | producent = {{plainlist| <!--- Season 1 ---> * [[Mark Huffam]] * Frank Doelger <!--- Season 3 ---> * Chris Newman * Greg Spence <!--- Season 5 ---> * Lisa McAtackney * Bryan Cogman <!--- Season 8 ---> * Duncan Muggoch }} | lokacija = <!-- Per [[WP:OVERLINK]] we do not wikilink the names of countries. --><!-- Try to keep in order of prevalence -->{{plainlist| * Sjeverna Irska <!-- Main shooting location is studios in Belfast, used for most interior scenes. Also used for Winterfell, Castle Black, Vaes Dothrak, Riverrun, Iron Islands. --> * Hrvatska <!-- King's Landing, Red Keep, Red Waste, Qarth, Meereen --> * Island <!-- Scenes north of the Wall --> * Španija <!-- Dorne, Volantis --> * Malta <!-- S1 King's Landing exterior --> * Maroko <!-- S3 Astapor, Yunkai --> }} | kompanija = {{plainlist| * Television 360 * Grok! Television * Generator Entertainment * Startling Television * Bighead Littlehead }} |trajanje = 50–65 min. <!-- Shortest: 50:32, longest: 65:17 --> |kanal = [[HBO]] |slika_format = {{plainlist| * [[1080i]] ([[16:9]] [[HDTV]]) }} | distributer = [[Warner Bros. Television Distribution]] |audio_format = [[Dolby Digital]] 5.1 | slika_format = [[High-definition television|HDTV]] [[1080i]] |početak = {{Start date|2011|4|17|df=y}} |kraj = {{End date|2019|5|19|df=y}} |status = završena | srodno = ''[[Thronecast]]''<br />''[[After the Thrones]]'' |website = http://www.hbo.com/game-of-thrones |production_website = http://www.makinggameofthrones.com/ }} '''Igra prijestolja '''(eng. Game of Thrones) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] fantastična televizijska serija koju su kreirali David Benioff i D. B. Weiss u suradnji s televizijskom kućom HBO. Serija je adaptacija novela "Pjesme vatre i leda", Georgea R. R. Martina, od kojih je prva po redu "Igra prijestolja". Serija je snimana u filmskom studiju u [[Belfast]]u te na lokacijama u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]], [[Malta|Malti]], [[Škotska|Škotskoj]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Island]]u, [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Maroko|Maroku]]. Premijera serije održala se na HBO-u u SAD-u 17.travnja 2011. Dva dana nakon premijere četvrte sezone u Travnju 2014., HBO je obnovio Igru prijestolja za petu i šestu sezonu. Serija je smještena na izmišljenim kontinentima Westerosu i Essosu na kraju ljetnog desetljeća, te isprepliće nekoliko područja radnji. Prvo područje prati sljedbenike nekoliko plemenitih kuća u građanskome ratu za željezno prijestolje sedam kraljevstava, drugo područje pokriva nadolazeću opasnost predstojeće zime i mitska bića sa Sjevera, treće područje prikazuje radnju koja se vrti oko posljednjeg potomka velike dinastije koji želi svojoj dinastiji vratiti prijestolje. Kroz "moralno otuđene" likove, serija se bavi piranjima hijerarhije, religije, odanosti, korupcije, građanskog rata, zločina i kazne. Igra prijestolja privukla je rekordan broj gledatelja na HBO i pridobila fanove diljem svijeta. Serija je pridobila pozitivne ocijene kritičara obzirom na količinu golotinje, psovanja kao i fizičkog i seksualnog nasilja. Serija je osvojila velik broj nagrada i nominacija kao što su nagrada Emmy-a za najbolju dramsku seriju (u sve tri sezone), nominacija Zlatnog globusa za najbolju televizijsku seriju, i još mnoge. Peter Dinklage osvojio je nagradu Emmy za najboljeg glumca u seriji ulogom Tyriona Lannistera. == Glumačka postava i likovi == Sean Bean predvodi mnogobrojnu glumačku postavu u prvoj sezoni kao Lord Eddard "Ned" Stark, patrijarh glavne obitelji serije - Starkova. Njegovu ženu, Catelyn Stark (rođ. Tully) glumi Michelle Fairley. Njihova djeca su Robb (Richard Madden), Sansa (Sophie Turner), Arya (Maisie Williams) i Bran (Isaac Hempstead Wright). Kit Harington glumi Nedovog sina kojeg ima s drugom ženom, Jona Snowa, a Alfie Allen glumi Theona Greyjoya političkog taoca štićenika Lorda Starka. Kralja Roberta Baratheona glumi [[Mark Addy]], a njegovu ženu, kraljicu Cersei Lannister, glumi Lena Headey. Kraljica ima dva brata: blizanca Ser Jaime Lannistera (Nikolaj Coster-Waldau) i pametnog patuljka Tyriona ([[Peter Dinklage]]). Najstariji sin kralja i kraljice je princ Joffrey Baratheon (Jack Gleeson), a njegov ''bodyguard'' je Sandor "The Hound" Clegane (Rory McCann). Aidan Gillen glumi Petyra "Littlefinger" Baelisha. Preko mora (''Narrow Sea'') nalaze se Viserys (Harry Lloyd) i Daenerys "Dany" Targaryen (Emilia Clarke), prognana djeca prethodnog kralja kojeg je kralj Robert svrgnuo, a njih dvoje otjerao. Sada oboje žele natrag na prijestolje. Dany je udana za Khala Drogoa (Jason Momoa), vođa Dothrakija, uz obećanje da će skupiti vojsku za Visere. Iain Glen glumi prognanog kneza Joraha Mormonta koji se zakleo na pomoć i zaštitu Visera.<ref name="HR 2011-04">{{cite news|title=Game of Thrones review |newspaper=The Hollywood Reporter |date=April 15, 2011 |first=Tim |last=Goodman |accessdate=May 11, 2011|url=http://www.hollywoodreporter.com/review/game-thrones-tv-review-174120 }}</ref> == Produkcija == === Koncepcija i razvoj === Razvoj serije započeo je još u [[siječanj|siječnju]] [[2007.]] godine.<ref name="variety2007-01">{{cite news|last=Fleming|first=Michael|title=HBO turns ''Fire'' into fantasy series|work=Variety|date=January 16, 2007|accessdate=March 2, 2010|url=http://www.variety.com/article/VR1117957532.html?categoryid=14&cs=1|archive-date=2012-05-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20120516224747/http://www.variety.com/article/VR1117957532?refCatId=14|url-status=dead}}</ref> Nakon što su otkupili prava na ekranizaciju romana u međunarodnu kabelsku televizijsku seriju, HBO je unajmio Davida Benioffa i D. B. Weissa da napišu seriju i djeluju u njoj kao izvršni producenti. Prvotno je planirano da sve epizode osim jedne pišu njih dvojica, a tu jednu bi napisao sam autor romana George R. R. Martin.<ref name="d&dlocationages">{{cite web | last =Benioff | first =David | coauthors = D. Weiss | title =Hello from Benioff and Weiss | publisher=Westeros: The ''A Song of Ice and Fire'' Domain | date=November 19, 2008 | url= http://asoiaf.westeros.org/index.php?showtopic=32275&st=40&p=1593863&#entry1593863}}</ref> Međutim, Jane Espenson i Bryan Cogman su kasnije unajmljeni da napišu po jednu epizodu prve sezone.<ref name="gotfactsheet">{{cite web |title=From HBO | last=Martin | first=George R. R. | date=July 16, 2010 | work=Not a Blog | publisher=LiveJournal| url=http://grrm.livejournal.com/164794.html}}</ref> Benioff se humoristično našalio da će [[Filmska adaptacija|adaptacija]] serije ličiti na "[[Obitelj Soprano|Sopranose]] u [[Međuzemlje|Međuzemlju]]", referirajući se na njezin intrigantan zaplet i mračan prizvuk u svijetu fantazije.<ref name="q&anymag">{{Cite news | last=Kachka | first=Boris | title=Dungeon Master: David Benioff | newspaper=New York Magazine | volume=2008 | issue=May 26 | date=May 18, 2008 | url= http://nymag.com/arts/books/features/47040/}}</ref> Budžet serije ''Igra prijestolja'' sličan je onome koji je imala serija Rim.<ref name="ewhbonewpolicy">{{Cite journal |last=Rice |first=Lynette |title=A Network Gets Its Bite Back |journal=Entertainment |work=Entertainment Weekly |date=January 8, 2010 |issue=1084 |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20333840,00.html |access-date=2014-09-16 |archive-date=2011-07-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110711115105/http://www.ew.com/ew/article/0,,20333840,00.html }}</ref> Pilot epizoda je navodno koštala između 5 i 10 milijuna [[dolar]]a<ref name="tlfincidental">{{cite news | last=Hibberd | first=James | work=The Live Feed | newspaper=The Hollywood Reporter | title=HBO: 'Game of Thrones' dailies 'look fantastic' | url=http://livefeed.hollywoodreporter.com/2010/01/hbo-games-of-thrones-dailies-look-fantastic.html | date=January 14, 2010 | accessdate=July 24, 2010 | archivedate=2010-06-17 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20100617210332/http://livefeed.hollywoodreporter.com/2010/01/hbo-games-of-thrones-dailies-look-fantastic.html | deadurl=yes }}</ref>, a kompletan budžet prve sezone je procijenjen na 50-60 milijuna dolara.<ref>{{cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/game-thrones-by-numbers-178659|title='Game Of Thrones' by The Numbers|last=Goldberg|first=Lesley|date=April 14, 2011|publisher=The Hollywood Reporter|accessdate=April 14, 2011}}</ref> HBO je unajmio eksperta za jezik, Davida J. Petersona koji je razvio jezik Dotharkija: "Jezik posjeduje svoj jedinstveni zvuk, opsežan rječnik s preko 1800 riječi i kompleksnu gramatičku strukturu".<ref name="timetunedin">{{cite press release | title = Today in Fictional-Language News: HBO Speaks Dothraki | work = Time | date = April 12, 2010 | url = http://tunedin.blogs.time.com/2010/04/12/today-in-fictional-language-news-hbo-speaks-dothraki/ | access-date = 2014-09-16 | archive-date = 2011-07-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110704193336/http://tunedin.blogs.time.com/2010/04/12/today-in-fictional-language-news-hbo-speaks-dothraki/ | url-status = dead }}</ref> Prva i druga verzija scenarija pilot epizode, autora Benioffa i Weissa, poslana je HBO-u u [[kolovoz]]u 2007.<ref name="pwinterview">{{cite news | last =Hudson | first = Laura | title =Talking with George R. R. Martin Part 2 | publisher=Publishers Weekly | date =August 14, 2007 | url = http://www.publishersweekly.com/article/CA6468840.html%20Publishers%20Weekly%20interview}}</ref> odnosno u [[lipanj|lipnju]] [[2008.]] godine.<ref name="notablog1">{{cite web |title=Ice & Fire on HBO | last=Martin | first=George R. R. | date=June 13, 2008 | work=Not a Blog | publisher=LiveJournal | url=http://grrm.livejournal.com/2008/06/13/}}</ref> Iako su se obje verzije svidjele HBO-u<ref name="ewq&a">{{cite news | last =Kirschling | first =Gregory | title =By George! | work =Entertainment Weekly | date =2007 November | url =http://www.ew.com/ew/article/0,,20161804,00.html | access-date =2014-09-16 | archive-date =2011-12-25 | archive-url =https://web.archive.org/web/20111225181437/http://www.ew.com/ew/article/0,,20161804,00.html }}</ref>, pilot epizoda nije naručena sve do [[studeni|studenog]] 2008. godine<ref name="variety2">{{cite news | last =Littleton | first =Cynthia | title =Fantasy sits on ''Thrones'' | work =Variety | date =November 11, 2008 | url =http://www.variety.com/article/VR1117995693.html?categoryid=14&cs=1 | accessdate =March 11, 2010 | archive-date =2010-03-14 | archive-url =https://web.archive.org/web/20100314231100/http://www.variety.com/article/VR1117995693.html?categoryid=14&cs=1 | url-status =dead}}</ref>, a cijeli proces vjerojatno je odugovlačio poznati štrajk scenarista 2007/2008. === Dodjeljivanje uloga === ==== Prva sezona ==== [[5. svibnja]] [[2009.]] godine službeno je objavljeno da će [[Peter Dinklage]] glumiti Tyriona Lannistera u pilot epizodi koju će režirati Tom McCarthy.<ref name="thr">{{cite news | title = Two will play HBO's 'Game' | work = [[The Hollywood Reporter]] | date = May 5, 2009 | last = Andreeva | first = Nellie | url = http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i30b29365238b3652e08e2efdc7f0af62 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090509074111/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i30b29365238b3652e08e2efdc7f0af62 | archivedate = 2009-05-09 | accessdate = May 12, 2009 | deadurl = no }}</ref> [[19. srpnja]] 2009. godine nastavilo se s objavljivanjem odluka o dodjeli glumaca, uključujući i objavu da je Sean Bean izabran za ulogu Neda Starka<ref name="reuters5cast">{{cite news | last =Kit | first =Borys | coauthors =Nellie Andreeva | title = Sean Bean ascends to "Game of Thrones" |agency=Reuters | date =July 19, 2009 | url = http://www.reuters.com/article/filmNews/idUSTRE56J09D20090720 | accessdate =July 20, 2009}}</ref> čime su se potvrdile glasine stare nekoliko dana.<ref name="spillthebeans">{{cite web|url=http://winter-is-coming.blogspot.com/2009/07/insider-sean-bean-cast-as-ned.html|title=Insider: Sean Bean cast as Ned|work="Winter Is Coming" blog |accessdate=July 15, 2009}}</ref> Ostali glumci koji su potpisali svoje pojavljivanje u pilot epizodi bili su Kit Harington u ulozi Jona Snowa, Jack Gleeson kao Joffrey Baratheon, Harry Lloyd kao Veserys Targaryen i Mark Addy kao Robert Baratheon.<ref name="acastingwewillgo">{{cite web|last=Martin|first=George R. R.|title=A Casting We Will Go | work=Not a Blog | publisher=LiveJournal |accessdate=July 20, 2009|url=http://grrm.livejournal.com/95840.html}}</ref> Početkom kolovoza 2009. godine otkriveno je da će lik Catelyn Stark glumiti Jennifer Ehle. [[20. kolovoza]] nastavilo se s objavama, pa je tako najavljeno da će Nikolaj Coster-Waldau glumiti Jamiea Lannistera, Tamzin Merchant lik Daenerys Targaryen, Richard Madden će se pojaviti u ulozi Robba Starka, Iain Glen će biti Jorah Mormont, Alfie Allen će biti Theon Greyjoy, a Sophie Turner i Maisie Williams će glumiti sestre Sansu i Aryju Stark. [[1. rujna]] objavljeno je da će Lena Headey glumiti Cersei Lannister.<ref name="ctryan">{{cite news | last =Ryan | first =Maureen | title =Royal HBO role filled by 'Terminator: Sarah Connor' actress | newspaper =Chicago Tribune | date =September 1, 2009 | url =http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2009/09/game-of-thrones-hbo-.html | accessdate =September 1, 2009 | archive-date =2013-10-19 | archive-url =https://web.archive.org/web/20131019232657/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2009/09/game-of-thrones-hbo-.html | dead-url =yes }}</ref> [[23. rujna]] Martin je potvrdio da je Rory McCan dobio ulogu Sandora Cleganea.<ref name="grrmmccann">{{cite web |title=As Sandor Clegane, the Hound... |last=Martin |first=George R. R. |date=September 26, 2009 |work=Not a Blog |publisher=LiveJournal |accessdate=September 26, 2009 |url=http://grrm.livejournal.com/109392.html |archive-date=2016-08-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160817123724/http://grrm.livejournal.com/109392.html }}</ref> [[14. listopada]] potvrđeno je da će Isaac Hempstead-Wright glumiti Brana Starka, a tri dana kasnije objavljeno je da će Jason Momoa glumiti Khala Drogoa.<ref name="ctryanbran">{{cite news | last =Ryan | first =Maureen | title =The 'Games' afoot: HBO's 'Game of Thrones' gears up | date =October 13, 2009 | url =http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2009/10/game-of-thrones-hbo.html | accessdate =January 13, 2009 | work =Chicago Tribune | archive-date =2016-08-18 | archive-url =https://web.archive.org/web/20160818052117/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2009/10/game-of-thrones-hbo.html | dead-url =yes }}</ref> Nakon što je pilot epizoda snimljena i serija odobrena za kompletnu sezonu, službeno je objavljeno da će se promijeniti glumica za lik Catelyn pa je Michelle Fairley zamijenila Jennifer Ehle.<ref name="fairley">{{cite news | last = Andreeva | first = Nellie | title = Fairley to replace Ehle in HBO's 'Thrones' | newspaper = Hollywood Reporter | date = August 3, 2009 | url = http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i21cea1586dd4edf533b1d96d3d3b5d32 | access-date = 2014-09-16 | archivedate = 2010-03-22 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20100322202633/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/news/e3i21cea1586dd4edf533b1d96d3d3b5d32 | deadurl = yes }}</ref> Kasnije je također potvrđeno da će glumica Emilia Clarke zamijeniti glumicu Tanzin Merchant u liku Daenerys.<ref name="clarke1">{{cite news | last =Ryan | first =Maureen | title =Exclusive: 'Game of Thrones' recasts noble role | work =Chicago Tribune | date =May 21, 2010 | url =http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/05/game-of-thrones-hbo.html | access-date =2014-09-16 | archive-date =2016-08-03 | archive-url =https://web.archive.org/web/20160803070636/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2010/05/game-of-thrones-hbo.html | dead-url =yes }}</ref> ==== Druga sezona ==== Dva dana nakon emitiranja pilot epizode, HBO je odobrio snimanje druge sezone. Dodjeljivanje uloga za drugu sezonu započelo je u svibnju 2011. godine.<ref name="Season 2 casting">{{cite web |title=HBO hit series 'Game of Thrones' Season 2 casting calla and auditions |publisher=TVShowAuditions.info blog |date=May 2011 |accessdate=May 11, 2011 |last=Baltes |first=Alan |url=http://www.tvshowauditions.info/2011/05/hbo-hit-series-game-of-thrones-season-2.html |archivedate=2011-05-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110505205541/http://www.tvshowauditions.info/2011/05/hbo-hit-series-game-of-thrones-season-2.html |deadurl=yes }}</ref> HBO je najavio da će žensku ratnicu Brienne od Tartha glumiti Gwendoline Christie<ref name="Hibberd Christie">{{cite news|last=Hibberd|first=James|title='Game of Thrones' casts fan favorite Brienne|accessdate=July 8, 2011|work=Inside TV|publisher=[[EW.com]]|date=July 8, 2011|url=http://insidetv.ew.com/2011/07/08/brienne-game-of-thrones/|archive-date=2012-04-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20120423104709/http://insidetv.ew.com/2011/07/08/brienne-game-of-thrones/|dead-url=yes}}</ref>, bivšeg krijumčara Davosa Seawortha će glumiti Lian Cunningham<ref>{{cite news|title='Game of Thrones' Casts Liam Cunningham as Davos Seaworth| date=July 19, 2011 |first=Jethro |last= Nededog |newspaper=[[The Hollywood Reporter]] |url=http://www.hollywoodreporter.com/live-feed/game-thrones-casts-liam-cunningham-213124}}</ref>, Oliver Ford Davies biti će Maester Cressen<ref>{{cite web|date=July 20, 2011|title=South Park Lives, Ringer Nabs Dexter Baddie, Thrones Castings, and More|first=Megan|last=Masters|publisher=TVLine.com|url=http://www.tvline.com/2011/07/tvline-items-south-park-renewed-ringer-jaime-murray/|access-date=2014-09-16|archive-date=2012-01-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20120118175419/http://www.tvline.com/2011/07/tvline-items-south-park-renewed-ringer-jaime-murray/|dead-url=yes}}</ref>, Stephen Dillane će biti Robertov brat Stannis Baratheon<ref name="Hibberd Dillane">{{cite news|last=Hibberd|first=James|title='Game of Thrones' casts sorceress Melisandre and Stannis Baratheon|url=http://insidetv.ew.com/2011/07/19/stannis-melisandre/|accessdate=July 19, 2011|work=Inside TV|publisher=[[EW.com]]|date=July 19, 2011|archive-date=2011-09-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20110902223529/http://insidetv.ew.com/2011/07/19/stannis-melisandre/|dead-url=yes}}</ref>, Natalie Dormer će biti Lady Margaery Tyrell<ref name="Hibberd Dormer">{{cite news|last=Hibberd|first=James|title='Tudors' star joins 'Game of Thrones' cast|url=http://insidetv.ew.com/2011/06/23/game-of-thrones-casting/|accessdate=June 23, 2011|work=Inside TV|publisher=[[EW.com]]|date=June 23, 2011|archive-date=2012-04-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20120422200807/http://insidetv.ew.com/2011/06/23/game-of-thrones-casting/|dead-url=yes}}</ref>, Carice van Houten će biti Melisandre od Asshaija, Gemma Whelan će biti Yara Greyjoy ("Asha" u romanima; njezino ime promijenjeno je za potrebe serije da bi se izbjegla konfuzija s Oshom)<ref name="Hibberd Whelan">{{cite news|last=Hibberd|first=James|title='Game of Thrones' casts Theon's fierce sister|url=http://insidetv.ew.com/2011/08/02/game-of-thrones-greyjoy-asha/|accessdate=August 2, 2011|work=Inside TV|publisher=[[EW.com]]|date=August 2, 2011|archive-date=2014-10-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20141024164742/http://insidetv.ew.com/2011/08/02/game-of-thrones-greyjoy-asha/|dead-url=yes}}</ref>, Nonso Anozie će biti Xaro Xhoan Daxos<ref name="Jolie Lash">{{cite news|last=Lash|first=Jolie|title=Two New Faces Join ‘Game Of Thrones’ Season 2|url=http://www.accesshollywood.com/news/theon-greyjoy-gets-a-sister-and-daenerys-gets-an-adviser-in-game-of-thrones-season-2_article_51531|accessdate=August 3, 2011|work=Access Hollywood|publisher=Access Hollywood|date=August 2, 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120306234839/http://www.accesshollywood.com/news/theon-greyjoy-gets-a-sister-and-daenerys-gets-an-adviser-in-game-of-thrones-season-2_article_51531|archive-date=2012-03-06|url-status=dead}}</ref>, Tom Wlaschiha će biti Jaqen H'ghar<ref>http://winter-is-coming.net/2011/08/exclusive-tom-wlaschiha-is-jaqen-hghar/</ref>, Kerr Logan će biti Matthos Seaworth<ref>[http://www.westeros.org/GoT/News/Entry/Meet_Xaro_Xhoan_Daxos/ Meet Xaro Xhoan Daxos]</ref>, a Roy Dotrice će biti Pyromancer Hallyne.<ref>http://winter-is-coming.net/2011/08/roy-dotrice-is-pyromancer-hallyne/</ref> Također, zaslužno mjesto u tri epizode druge sezone pripada [[Hrvati|Hrvatu]] [[Slavko Juraga|Slavku Juragi]] koji tumači kralja svile. === Lokacije snimanja === Snimanje prve sezone započelo je [[26. srpnja]] [[2010.]] godine u Paint Hall studiju u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]]<ref name="nigov">{{cite press release | title = HBO to film TV pilot in Belfast, Northern Ireland | publisher = Northern Ireland Executive | date = April 21, 2009 | url = http://www.northernireland.gov.uk/news/news-ofmdfm/news-ofmdfm-210409-hbo-to-film.htm | access-date = 2014-09-16 | archive-date = 2016-04-30 | archive-url = https://web.archive.org/web/20160430032117/http://www.northernireland.gov.uk/news/news-ofmdfm/news-ofmdfm-210409-hbo-to-film.htm | dead-url = yes }}</ref>, te u gradu [[Mdina]] na otoku [[Malta]]. Dodatne lokacije za potrebe snimanja pilot epizode<ref name="ctryanbran"/> uključivale su Carncastle<ref name="cairncastlebt">{{cite news | title =Northern Ireland fans queue to meet sci-fi guru George RR Martin | publisher=Belfast Telegraph | date =November 4, 2009 | url = http://www.belfasttelegraph.co.uk/entertainment/film-tv/news/northern-ireland-fans-queue-to-meet-scifi-guru-george-rr-martin-14548637.html}}</ref>, Shane's Castle<ref name="shanecastlebbc">{{Cite video | people = Maggie Taggart | title = Fantasy epic to be filmed in Belfast |publisher=BBC News | location = Belfast | date = March 3, 2010| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/northern_ireland/8548527.stm }}</ref>, Castle Ward<ref name="castlewardmb">{{cite web | url=http://theministerspen.blogspot.com/2009/11/game-of-thrones.html |title=Game of Thrones | last= McCausland | first=Nelson | date=November 5, 2009 | work=Nelson's View – The Minister's Pen | publisher=Blogger}}</ref>, Magheramorne<ref>{{cite web |author=Published on Thu Jun 24 13:40:52 BST 2010 |url=http://www.larnetimes.co.uk/news/Extras-needed-for-new-TV.6382643.jp |title=Extras needed for new TV show – Local |publisher=Larne Times |accessdate=May 11, 2011 }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> i Tollymore Forest Park - sve u Sjevernoj Irskoj. Za potrebe snimanja također je korišten i dvorac Doune u [[Škotska|Škotskoj]].<ref name="bbcnewsdoune">{{cite press release | title = Medieval keep becomes film set |publisher=BBC News | date = October 23, 2009 | url = http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/scotland/tayside_and_central/8322843.stm}}</ref> Serija se od druge sezone snima i u [[Dubrovnik]]u. == Kritike i nagrade == [[Datoteka:Peter Dinklage 2008.jpg|mini|150px|Peter Dinklage - glumac koji u seriji ''Igra prijestolja'' tumači ulogu Tyriona Lannistera]] Razni mediji opisivali su da je iščekivanje početka prikazivanja serije vrlo veliko, uz mnoštvo obožavatelja koji pozorno prate svaku novu vijest vezanu za razvoj iste.<ref name="guardian">{{Cite news | url= http://www.guardian.co.uk/tv-and-radio/tvandradioblog/2010/jul/22/game-of-thrones-most-anticipated |title=Is A Game of Thrones the most eagerly anticipated TV show ever? | date=July 23, 2010 |work=The Guardian |location=UK | | first=Mathilda | last=Gregory}}</ref><ref name="LATimes">{{Cite news | last =Colins | first =Scott|title=With 'Game of Thrones,' HBO is playing for another 'True Blood' | date=August 8, 2010 |work=Los Angeles Times|url= http://latimesblogs.latimes.com/showtracker/2010/08/with-game-of-thrones-hbo-is-plotting-for-another-true-blood.html }}</ref> Do [[travanj|travnja]] 2011. godine, mnogi zabavni mediji stavili su seriju na vrhu svojih lista "najiščekivanijih serija godine".<ref name="ewtop10shows">{{Cite journal |last=Tucker |first=Ken |title=10 TV Events to Look Forward to in 2011 |journal=Entertainment |work=Entertainment Weekly |date=January 1, 2011 |issue=1084 |url=http://watching-tv.ew.com/2011/01/01/2011-tv-fringe-oscars-kennedy-franco-game-of-thrones/ |access-date=2014-09-16 |archive-date=2015-01-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150111060147/http://watching-tv.ew.com/2011/01/01/2011-tv-fringe-oscars-kennedy-franco-game-of-thrones/ |dead-url=yes }}</ref><ref name="timetop2011">{{cite news|last=Poniewozik|first=James|title=Vacation Robo-Post: TV to Look Forward to in 2011|work=TIME|date=December 30, 2010|accessdate=January 6, 2011|url=http://tunedin.blogs.time.com/2010/12/30/vacation-robo-post-tv-to-look-forward-to-in-2011/|archive-date=2011-08-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20110816184556/http://tunedin.blogs.time.com/2010/12/30/vacation-robo-post-tv-to-look-forward-to-in-2011/|url-status=dead}}</ref> Većina kritika za seriju su bile vrlo pozitivne od čega su posebno hvaljene visoka produkcija, scenografija, neodoljivi likovi, a poseban je naglasak stavljen na djecu koja glume svoje uloge.<ref name="TV Guide review">{{cite web|url=http://www.tvguide.com/News/Roush-Review-Thrones-1031879.aspx |title=Roush Review: Grim Thrones Is a Crowning Achievement|first=Matt |last=Roush |publisher=Tvguide.com |date=April 15, 2011 |accessdate=May 11, 2011}}</ref><ref name="Entertainment Weekly Review">{{cite web |author=Tucker, Ken |title=Game of Thrones (2011) |publisher=EW.com |date=April 14, 2011 |accessdate=May 11, 2011 |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20481542,00.html |archive-date=2014-10-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141017221329/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C20481542%2C00.html }}</ref> Tim Gooman je u svojoj kritici za Hollywood Reporter napisao: "Već nakon nekoliko prvih minuta pilot epizode serije ''Igra prijestolja'' jasno je da se isplatilo toliko dugo čekati".<ref name="HR 2011-04"/> Mary McNamara iz Los Angeles Timesa prozvao ju je "...odličnom serijom političkih i psiholoških intriga prepunom sjajnih likova, isprepletenu mračnim zapletima i uz dodir prave fantazije".<ref name="Los Angeles Times Review">{{cite web |last=McNamara |first=Mary |title=Swords, sex and struggles |work=Los Angeles Times |date=April 15, 2011 |accessdate=May 11, 2011 |url=http://www.latimes.com/entertainment/news/tv/la-et-game-of-thrones-review-20110415,0,5959180.story}}</ref> Linda Stasi iz New York Posta dala je seriji tri i pol od četiri zvjezdice: "Scenografija, gluma i nevjerojatni setovi naprosto oduzimaju dah".<ref name="New York Post Review">{{cite news |title=Fantasy land -'Game of Thrones': battles, sex & incest |first=Linda|last=Stasi |newspaper=New York Post |date=April 15, 2011 |accessdate=May 11, 2011 |url=http://www.nypost.com/p/entertainment/tv/fantasy_land_mq7KI0k8naC8JhUQWPvGXM }}</ref> Mnogi kritičari hvalili su glumca [[Peter Dinklage|Petera Dinklagea]] koji u seriji glumi lika Tyriona Lannistera. Ken Tucker za Entertainment Weekly je napisao: "...ako Dinklage na dobije nominaciju za Emmy za njegovu pametnu i odrješitu ulogu Tyriona Lannistera, bit će to prava katastrofa", dok je Mary McNamara iz Los Angeles Timesa napisala: "Ako taj čovjek ne osvoji nagradu, netko bi morao ostati bez glave".<ref name="Los Angeles Times Review"/> Do [[3. kolovoza]] [[2011.]] godine serija ''Igra prijestolja'' na popularnoj web stranici Metacritic ima ocjenu 79 od 100 temeljenu na 28 zaprimljenih kritika.<ref name="Metacritic review average">{{cite web |title=Game of Thrones – Season 1 Reviews, Ratings, Credits, and More at Metacritic |publisher=Metacritic.com |date=April 17, 2011 |accessdate=May 11, 2011 |url=http://www.metacritic.com/tv/game-of-thrones/season-1 }}</ref> Pilot epizoda emitirana [[17. travnja]] u [[SAD|SAD-u]] privukla je 2.2 milijuna gledatelja<ref name="tvbythenumber">[http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/04/19/hbo-renews-game-of-thrones-for-second-season-premiere-grossed-4-2-million-on-hbo-sunday-night/89922/ Updated: HBO Renews "Game of Thrones" For Second Season; Premiere Grossed 4.2 Million on HBO Sunday Night] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160817090553/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/04/19/hbo-renews-game-of-thrones-for-second-season-premiere-grossed-4-2-million-on-hbo-sunday-night/89922/ |date=2016-08-17 }}. ''TV by the Numbers''. Zap2it.com. April 19, 2011.</ref>, a sveukupno ju je pogledalo 5.4 milijuna gledatelja kroz razna emitiranja u [[nedjelja|nedjelju]] i [[ponedjeljak]] navečer.<ref>{{cite web|url=http://winter-is-coming.net/2011/04/game-of-thrones-premiere-ratings-released/ |title=Game of Thrones premiere ratings released |publisher=Winter is Coming blog |date=April 2011}}</ref> U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i [[Irska|Irskoj]] pilot epizodu u ponedjeljak, [[18. travnja]] pogledalo je 743 tisuće ljudi.<ref>{{cite web |title='Game of Thrones' A Hit Abroad, Sets Ratings Highs for U.K.'s Sky Atlantic |date=April 19, 2011 |work=TV By The Numbers |publisher=Zap2It.com |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/04/19/game-of-thrones-a-hit-abroad-sets-ratings-highs-for-u-k-s-sky-atlantic/89993/ |access-date=2014-09-16 |archivedate=2016-08-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160817123724/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/04/19/game-of-thrones-a-hit-abroad-sets-ratings-highs-for-u-k-s-sky-atlantic/89993/ |deadurl=yes }}</ref><ref name="IFTN-Game of Thrones">{{cite web |title=HBO Re-commissions 'Game of Thrones' |publisher=IFTN |location=Ireland |accessdate=April 22, 2011 |url=http://iftn.ie/?act1=record&aid=73&rid=4283819&sr=1&tpl=archnews }}</ref> HBO je službeno objavio da su snimanje druge sezone odobrili na temelju rezultata gledanosti pilot epizode. Do emitiranja posljednje epizode prve sezone [[20. lipnja]], gledanost u SAD-u podigla se na 3 milijuna gledatelja.<ref name="tvbythenumber2">{{cite web |title=Updated: Ned Who? 'Game of Thrones' Soars To Ratings Highs in Season Finale |first=Robert |last=Seidman |date=June 21, 2011 |work=TV by the Numbers |publisher=Zap2It.com |url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/21/ned-who-game-of-thrones-soars-to-ratings-highs-in-season-finale/96133/ |access-date=2014-09-16 |archivedate=2012-08-15 |archiveurl=https://www.webcitation.org/69vJh1jAC?url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2011/06/21/ned-who-game-of-thrones-soars-to-ratings-highs-in-season-finale/96133/ |deadurl=yes }}</ref> [[14. srpnja]] 2011. godine serija ''Igra prijestolja'' nominirana je u čak 13 kategorija za prestižnu televizijsku nagradu [[Emmy]], uključujući i nominacije u kategorijama najbolje serije (drama), najbolje glumačke ekipe i najboljeg sporednog glumca ([[Peter Dinklage]] kao Tyrion).<ref name="Game of Thrones 2011 Emmys">{{cite web |date=July 14, 2011 |title=Emmy nominations 2011: 'Boardwalk Empire,' 'Game of Thrones' score drama series nods |first=James |last=Hibberd |work=Inside TV |publisher=EW.com |url=http://insidetv.ew.com/2011/07/14/emmy-nominations-2011/ |access-date=2014-09-16 |archive-date=2013-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131012061956/http://insidetv.ew.com/2011/07/14/emmy-nominations-2011/ |dead-url=yes }}</ref> == Izvori == {{Izvori|2}} ==Vanjske veze== {{Commonscat|Game of Thrones}} * {{official website|www.hbo.com/game-of-thrones|''Game of Thrones''}} – official US website * {{official website|www.hbouk.com/game-of-thrones|''Game of Thrones''}} – official UK website * [http://game-of-thrones-exhibition.com ''Game of Thrones''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160317162102/http://game-of-thrones-exhibition.com/ |date=2016-03-17 }} – exhibition website * {{IMDb title|0944947|Game of Thrones}} * Fan sites mentioned in the article: :*''[http://westeros.org Westeros]'' – news and discussion :*''[http://winteriscoming.net Winter Is Coming]'' – news and discussion :*''[http://towerofthehand.com Tower of the Hand]'' – readings :*''[http://podcastoficeandfire.com A Podcast of Ice and Fire]'' – fan podcast {{Navboxes |title = Članci vezani za ''A Song of Ice and Fire'' |list = {{ASOIAF}} {{George R. R. Martin}} {{David Benioff}} {{Game of Thrones - epizode}} }} {{Hugo za najbolju dramsku prezentaciju u dugoj formi}} {{TVSvijek|2011|2019}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američke TV serije]] [[Kategorija:A Song of Ice and Fire]] r601pxvulze4rar091u68bqghjw31cl 0 3549948 42715613 42646245 2026-11-01T13:24:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715613 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = Frederick Sanger | slika =Frederick Sanger2.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[13. kolovoza]] [[1918.]] | mjesto_rođenja = [[Rendcomb]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]] | datum_smrti = [[19. studenog]] [[2013.]] | mjesto_smrti = [[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno kraljevstvo]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Velika Britanija|Britansko]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Biokemija]] | radna_institucija = Sveučilište [[Cambridge]], Laboratorij molekularne biologije | alma_mater = Sveučilište [[Cambridge]] | doktorski_mentor = [[Albert Neuberger]] | doktorski_studenti = [[Rodney Robert Porter]]<br>[[Liz Blackburn]] | poznat_po = određivanje građe [[inzulin]]a, izum i razvoj [[Sangerova metoda sekvenciranja|metode]] [[Sekvenciranje DNK|sekvenciranja DNK]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]] [[1958.]]<br>[[Nobelova nagrada za kemiju]] [[1980.]] | religija = | fusnote = }} '''Frederick Sanger''' ([[Rendcomb]], [[13. kolovoza]] [[1918.]] - [[Cambridge]], [[19. studenog]] [[2013.]]) je [[Velika Britanija|britanski]] [[biokemičar]], dobitnik dviju [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovih nagrada za kemiju]]. Jedan je od četiri znanstvenika koji su dobili dvije Nobelove nagrade i jedini koji je dobio dvije nagrade za kemiju. Prvu Nobelovu nagradu dobija [[1958.]] "za rad na strukturi [[bjelančevina]], posebice [[inzulin]]a", a drugi [[1980.]] godine, zajedno s [[Walter Gilbert|Walterom Gilbertom]] i [[Paul Berg|Paulom Bergom]] " za doprinos u određivanju sekvencija [[Nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]]". == Biografija == Frederick Sanger je rođen [[13. kolovoza]] [[1918.]] u Rendcombu, selu u pokrajini [[Glochestershire]] u [[Engleska|Engleskoj]]. Njegov je otac Frederick Sanger senior po zanimanju bio obiteljski liječnik.<ref>Nobel Lectures, Chemistry 1942-1962, Elsevier Publishing Company, Amsterdam, 1964.</ref> [[1936.]] upisuje prirodne znanosti na [[St John's College]], na Sveučilištu [[Cambridge]], istom sveučilištu kojeg je pohađao njegov otac. U drugom dijelu fakultetskih studija opredjeljuje se za [[biokemija|biokemiju]] i diplomira u prosincu [[1940.]] Već nekoliko mjeseci prije diplome Sanger se sprema za studij [[doktorat]]a (Ph.D.) s mentorom Normanom W. "Bill" Pirie, no ubrzo mijenja mentora, nakon što isti napušta radno mjesto. Novi mentor [[Albert Neuberger]] usmjeruje njegov interes na proučavanje metabolizma [[aminokiselina]]. Frederick Sanger doktorira [[1943.]] godine na temu metabolizma aminokiseline [[lizin]]a. === Brak i obitelj === Sanger se vjenčao s Margaret Joan Howe 1940. godine. Imaju troje djece: Robina, rođenog 1943., Peter 1946. i Sally Joan rođena 1960. godine.<ref>http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1958/sanger-facts.html</ref><ref>http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1980/sanger-bio.html</ref> == Istraživački rad == Sanger je utvrdio potpunu sekvenciju [[aminokiselina]] u [[inzulin]]u [[1955.]], dokazavši tako da [[Bjelančevina|bjelančevine]] imaju određenu, a ne nasumičnu strukturu.<ref>{{cite journal | last1= Sanger | first1=F. | last2=Tuppy | first2=H. | year=1951a | title= The amino-acid sequence in the phenylalanyl chain of insulin. 1. The identification of lower peptides from partial hydrolysates | url= https://archive.org/details/sim_biochemical-journal_1951-09_49_4/page/463 | journal=Biochemical Journal | volume=49 | issue= 4 | pages=463–481 | pmid=14886310 | pmc=1197535 }}</ref><ref>{{cite journal | last1= Sanger | first1=F. | last2=Tuppy | first2=H. | year=1951b | title= The amino-acid sequence in the phenylalanyl chain of insulin. 2. The investigation of peptides from enzymic hydrolysates | url= https://archive.org/details/sim_biochemical-journal_1951-09_49_4/page/481 | journal=Biochemical Journal | volume=49 | issue= 4 | pages=481–490 | pmid=14886311 | pmc=1197536 }}</ref>. Determiniranje niza aminokiselina u inzulinu počeo je kidajući [[peptid]]ni lanac inzulina djelovanjem [[enzim]]a [[tripsin]]a. Tripsin kida [[Peptidna veza|peptidne veze]] između dviju određenih aminokiselina [[lizin]]a i [[arginin]]a. Na dobivenu smjesu primijenio je [[Kromatografija|kromatografske metode]]: nanio je kap smjese na rub filter papira, propustio bi [[otapalo]] kroz filter papir u jednom smjeru, a električnu struju u drugom. Ovisno o [[topljivost]]i pojedinih peptidnih fragmenata i njihovim električnim osobinama, oni bi se grupirali u točno određene mrlje na filter papiru. Sanger je ove mrlje nazivao „otisci prstiju“ (''fingerprints''). Poput ljudskih otisaka prstiju, ove su mrlje bile posebne za svaku pojedinu bjelančevinu, i svaki bi se put formirale u istom obliku. Zatim je kraće fragmente presložio i dedukcijom došao do izvornog niza aminokiselina molekule inzulina. Godine [[1975.]], razvio je metodu za sekvenciranje molekule [[DNK]] koja danas nosi ime [[Sangerova metoda]] (engl. ''Dideoxy termination'').<ref>Sanger, F.; Donelson, J.E.; Coulson, A.R.; Kössel, H.; Fischer, D. (1973), "Use of DNA Polymerase I Primed by a Synthetic Oligonucleotide to Determine a Nucleotide Sequence in Phage f1 DNA", Proceedings of the National Academy of Sciences USA 70 (4): 1209–1213, doi:10.1073/pnas.70.4.1209, PMC 433459, {{PMID|4577794}}</ref>. Dvije godine kasnije uspješno je odredio nukleotidni niz koji čini genom [[bakteriofag]]a Φ-X174.<ref>Sanger, F.; Air, G.M.; Barrell, B.G.; Brown, N.L.; Coulson, A.R.; Fiddes, C.A.; Hutchinson, C.A.; Slocombe, P.M. et al. (1977), "Nucleotide sequence of bacteriophage φX174 DNA", Nature 265 (5596): 687–695, doi:10.1038/265687a0, {{PMID|870828}}</ref>. To je bio prvi organizam čija je sekvencija DNK dešifrirana. Cjelokupno sekvenciranje proveo je ručno. Otkriće Sangerove metode bilo ključan korak ka projektu dešifriranja ljudskog genoma. Frederick Sanger umire u snu [[19. studenog]] [[2013.]] u Sveučilišnoj bolnici Addenbrooke u [[Cambridge]]u.<ref name=Telegraph_obit>[http://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/science-obituaries/10462574/Frederick-Sanger-OM.html ''The Telegraph'': Frederick Sanger, OM] (accessed 20 November 2013)</ref><ref>{{cite news | url=http://www.theaustralian.com.au/news/health-science/double-nobel-winning-father-of-genomics-frederick-sanger-dies/story-e6frg8y6-1226764909552 | work=The Australian | title=Double Nobel-winning 'father of genomics' Frederick Sanger dies | date=21 November 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20140424183651/http://www.theaustralian.com.au/news/health-science/double-nobel-winning-father-of-genomics-frederick-sanger-dies/story-e6frg8y6-1226764909552 | archive-date=2014-04-24 | access-date=2015-01-15 | url-status=dead}}</ref><ref name=death>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/science-environment-25020112 |title=Frederick Sanger: Nobel Prize winner dies at 95 |publisher=BBC.co.uk |date=20 November 2013 |accessdate=20 November 2013}}</ref> == Nagrade i priznanja == [[Datoteka:EBI and Sanger Center, Genome campus, Cambridgeshire.jpg|mini|300px|Sangerov institut za genetiku i genomiku]] [[1958.]] Sanger dobija prvu Nobelovu nagradu za kemiju za svoj rad na inzulinu, a drugu dobija [[1980.]] za metodu sekvenciranja DNK. Postaje također član "Order of Merit" Ujedinjenog Kraljevstva [[1986.]], član "Order of the British Empire" [[1963.]] i član "Order of the Companions of Honour" [[1981.]] [[1969.]] dobio je i "Royal medal", [[1977.]] [[Copleyeva medalja|Copleyevu medalju]], medalje koju dodjeljuje [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevsko društvo]], kao i niz drugih nagrada. [[1992]]. organizacija Wellcome Trust osniva istraživački centar za [[Genetika|genetiku]] i [[Genomika|genomiku]] kojoj daje ime "Sanger Institute", njemu u čast. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Frederick Sanger}} * [http://www.sanger.ac.uk/ Sangerov institut] * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1958/ Nobelova nagrada 1958. Frederick Sanger] * [http://nobelprize.org/nobel_prizes/chemistry/laureates/1980/ Nobelova nagrada 1980. Frederick Sanger] * [http://www.bbc.co.uk/archive/scientists/10603.shtml Intervju s Frederickom Sangerom] {{Nobelova nagrada za kemiju}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1918|2013|Sanger, Frederick}} [[Kategorija:Britanski biohemičari]] [[Kategorija:Nobelovci za hemiju]] cdermqwcpglta08s4ca67kzz5h2laxt 0 3553148 42715735 42465591 2026-11-01T23:07:21Z ~2026-57971-74 407046 42715735 wikitext text/x-wiki {{Heroj M | slika = Zdravko Čelar.jpg |didaskalija=ZDRAVKO ČELAR | opis_slike=Zdravko Čelar | datum_rođenja =15. septembar [[1917]]. | mesto_rođenja = [[Rašinovac]], kod [[Bosanski Petrovac|B. Petrovca]] | država_rođenja = <br />{{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti = juli, [[1942]] | mesto_smrti = [[Rakovac]], [[Srbac]] | država_smrti =<br />{{zas|NDH}} [[NDH]] |profesija=Službenik |KPJ=Prije rata |rat=[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |NOB=[[komandant]]<br />[[Prvi krajiški proleterski bataljon]] |čin= |služba=[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]] |narodni heroj=7.avgust [[1942]]. }} '''Zdravko Čelar''' ([[Rašinovac]], [[Bosanski Petrovac|B. Petrovac]], 15. septembra [[1917]] — [[Rakovac]] kod [[Srbac|Srpca]], juli [[1942]]), [[narodni heroj Jugoslavije]], komandant Četrvrtog krajiškog proleterskog bataljona.<ref name="Čelar">{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/684.htm |title= Ljubiša Ćurguz -Narodni heroj Zdravko Čelar |work=PETROVAC U NOB – ZBORNIK SJEĆANJA; knjiga 4. |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> == Biografija == Poslije završetka osnovne i građanske škole u Bosanskom Petrovcu, upisao se u Trgovačku akademiju u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], a poslije toga na Visoku komercijalnu školu u [[Zagreb]]u. Zbog teških materijalnih uslova morao je da napusti školovanje u Zagrebu i počeo da radi kao honorarni nastavnik u Građanskoj školi u Bosanskom Petrovcu. Politički je djelovao i u svom rodnom kraju među omladinom, radnicima „Šipad“-a i seljacima. Na izborima 1938. godine agitovao je protiv režima, zbog čega je otpušten iz službe. Tokom 1939. godine osnovao je i vodio radničko-potrošačku zadrugu u Oštrelju. Krajem 1939. godine je upućen na odsluženje vojnog roka. === Drugi svetski rat === [[Aprilski rat]] 1941. godine, ga je zatekao, kao vojnika u blizini Zagreba. Posle kapitulacije i okupacije [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], vratio se u Bosanski Petrovac, gde zajedno sa ostalim članovima [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] radio na pripremama za [[Ustanak u NDH|ustanak]]. Ubrzo postaje jedna od vodećih ličnosti na području Bosanskog Petrovca. U julskom ustanku 1941. godine Zdravko postaje komandir Štaba za petrovački kraj. Već u prvim borbama dolazi do izražaja njegova hrabrost i organizacione sposobnosti. Prilikom formiranja partizanske čete u selu Vođenici, Zdravko je postavljen za komandira. Četa je ubrzo postala jedna od najboljih u petrovačkom kraju. Prema prvobitnom planu CK KPJ i Vrhovnog komandanta NOP i DVJ Josipa Broza Tita, u sastav [[Prva proleterska udarna brigada|Prve proleterske udarne brigade]] trebalo je da uđe i jedan krajiški proleterski bataljon. Zdravko je, zajedno sa ostalim vojnim i partijskim rukovodiocima, dobio zadatak da izvrši pripreme i formira taj batljon. Kada je [[Proleterski bataljon Bosanske krajine]] formiran, 25. marta 1942. godine, u [[Čelinac|Čelincu]], Zdravko je postavljen za komandanta. <poem> Snijeg pada, i hoće i neće, Zdravko s četom proletera kreće. Ide Zdravko, barjak mu se vije, Vrbas gazi i fašiste bije.<ref name="Nađ">[https://znaci.org/00001/219.htm Kosta Nađ: 1942. (poglavlje Kriza)]</ref> </poem> Krajiški proleterski bataljon je krenuo u pravcu istočne Bosne, s namjerom da se tamo spoji sa Prvom proleterskom udarnom brigadom. Međutim, zbog jačanja [[Četnici|četničkih snaga]] u centralnoj Bosni i previranja u četama Četvrtog krajiškog partizanskog odreda bataljon je ostao jedina partizanska jedinica na ovom terenu, izložena danonoćnim napadima četnika, ustaša i Nemaca. Krajem maja i početkom juna 1942. godine bataljon je napalo više hiljada neprijateljskih vojnika i potisnut je na planinu [[Motajica|Motajicu]]. U teškoj borbi, bataljon je bio desetkovan. Zdravko se, sa Štabom bataljona i grupom boraca, probio do sela Ilove, gde su upali u četničku zasedu i bili uhvaćeni. Jedan dio bataljona je uspio da se probije iz obruča noću 14/15. juna i prebacio se preko nabujale i ustalasane Save u [[Slavonija|Slavoniju]], gde je više od četiri mjeseca djelovao zajedno sa slavonskim partizanima.<ref name="Čelar Z">{{Cite web |url=https://www.znaci.org/00003/682.htm |title= Mane Kecman -Čelar i njegovi junaci|work=PETROVAC U NOB – ZBORNIK SJEĆANJA; knjiga 3. |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Četnici su u julu 1942. godine streljali Zdravka Čelara, u selu Rakovcu, kod Srpca. == Nasleđe == Ukazom Vrhovnog štaba NOP i DVJ, 7. avgusta 1942. godine, proglašen je za narodnog heroja, među prvim borcima NOV i POJ. Srbijansko selo [[Čelarevo]], kod Bačke Palanke, koje je se prije zvalo Čib, naseljeno je 1946. godine kolonistima iz Bosne i ponijelo njegovo ime. == Literatura == {{portal|NOB}} * {{cite encyclopedia |year= 1975|title = [[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]|encyclopedia= |publisher= Mladost|location= Beograd|id= }} == Reference == {{reference}} == Povezano == * [[Proleterski bataljon Bosanske krajine]] {{Lifetime|1917|1942|Čelar, Zdravko}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Narodni heroji Bosanskog Petrovca|Č]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] 8vzpsr67pcovy8mlhbn5m6a4l29nj4n 0 3556325 42715656 42691166 2026-11-01T15:55:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715656 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Geminids.jpg|mini|desno|300px|Geminidi su [[Meteorski pljusak|meteorski roj]] kojemu je [[radijant]] u zviježdu [[Blizanci (zviježđe)|Blizancima]].]] [[datoteka:Comet holmes and Geminid121307.jpg|mini|desno|300px|Geminidi (lijevo) i Komet 17P/Holmes (dolje desno).]] [[datoteka:Meteor falling courtesy NASA.gif|mini|desno|300px|Kratak prikaz pada jednog Geminida.]] '''Geminidi''' su [[Meteorski pljusak|meteorski roj]] kojemu je [[radijant]] u zviježdu [[Blizanci (zviježđe)|Blizancima]], pojavljuje se u prvoj polovici prosinca. Potječe s putanje [[Planetoid Faeton|planetoida Faeton]] (3200 Phaethon) ([[asteroid]]) s [[ophodno vrijeme|ophodnim vremenom]] 1,43 godine.<ref>'''Geminidi''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21564] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924030953/http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21564 |date=2015-09-24 }} "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Geminidi i kvadrantidi su jedini meteorski rojevi koji ne potječu od [[komet]]a. Kreću se dosta sporo s brzinom od 35 [[Metar u sekundi|km/s]]. Izgleda da su Geminidi sve izraženiji, tako da u zadnje vrijeme dostižu od 120 do 160 meteora na [[sat]]. Prvi put su zapaženi godine 1862., puno kasnije nego recimo [[Perzeidi]] (36.) ili [[Leonidi]] (902.). Geminidi izgaraju iznad visine od 38 [[kilometar]]a. <ref>Brian G. Marsden: "IAUC 3881: 1983 TB AND THE GEMINID METEORS; 1983 SA; KR Aur (Circular No. 3881)[http://www.cbat.eps.harvard.edu/iauc/03800/03881.html], Central Bureau for Astronomical Telegrams, 2009.</ref> {| style="margin:auto;" | class="wikitable" ! width="10%" | Godina ! width="20%" | Geminidi vidljivi između ! width="30%" | Vrhunac pojave ! width="10%" | [[Meteor]]a na [[sat]] maks. |- | align="center"|2006. | align="center"|7. – 17. prosinca | align="center"|14. prosinca | align="center"|115<ref name=IMO2006>{{cite web |title = Geminids 2006: visual data quicklook |url = http://www.imo.net/live/geminids2006/ |publisher = International Meteor Organization |date = 2007-04-25 |accessdate = 2012-12-13 |archivedate = 2016-10-24 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20161024035441/http://www.imo.net/live/geminids2006/ |deadurl = yes }}</ref> |- | align="center"|2007. | align="center"| | align="center"|15. prosinca | align="center"|122<ref name=IMO2007>{{cite web |title = Geminids 2007: visual data quicklook |url = http://www.imo.net/live/geminids2007/ |publisher = [[International Meteor Organization]] |date = 2008-08-10 |accessdate = 2012-12-13 |archivedate = 2016-10-24 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20161024035532/http://www.imo.net/live/geminids2007/ |deadurl = yes }}</ref> |- | align="center"|2008. | align="center"| | align="center"|14. prosinca | align="center"|139<ref name=IMO2008>{{cite web |title = Geminids 2008: visual data quicklook |url = http://www.imo.net/live/geminids2008/ |publisher = [[International Meteor Organization]] |date = 2009-01-02 |accessdate = 2012-12-13 |archivedate = 2013-02-02 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20130202105500/http://www.imo.net/live/geminids2008/ |deadurl = yes }}</ref> |- | align="center"|2009. | align="center"| | align="center"|13. prosinca | align="center"|120<ref name=IMO2009>{{cite web |title = Geminids 2009: visual data quicklook |url = http://www.imo.net/live/geminids2009/ |publisher = [[International Meteor Organization]] |date = 2010-04-19 |accessdate = 2012-12-13 |archivedate = 2016-10-24 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20161024035143/http://www.imo.net/live/geminids2009/ |deadurl = yes }}</ref> |- | align="center"|2010 | align="center"|7.-17. prosinca | align="center"|14. prosinca | align="center"|127<ref name=IMO2010>{{cite web |title = Geminids 2010: visual data quicklook |url = http://www.imo.net/live/geminids2010/ |publisher = [[International Meteor Organization]] |date = 2012-09-19 |accessdate = 2012-12-13 |archivedate = 2016-10-24 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20161024035043/http://www.imo.net/live/geminids2010/ |deadurl = yes }}</ref> |- | align="center"|2011. | align="center"| | align="center"|14. prosinca | align="center"|198<ref name=IMO2011>{{cite web |title = Geminids 2011: visual data quicklook |url = http://www.imo.net/live/geminids2011/ |publisher = [[International Meteor Organization]] |date = 2012-01-18 |accessdate = 2012-12-13 |archivedate = 2016-10-24 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20161024035048/http://www.imo.net/live/geminids2011/ |deadurl = yes }}</ref> |- | align="center"|2012. | align="center"|4. – 17. prosinca | align="center"|13. – 14. prosinca <ref name=IMO2012P>{{cite web | title = IMO Meteor Shower Calendar 2012: Geminids (GEM) | url = http://www.imo.net/calendar/2012#gem | publisher = [[International Meteor Organization]] | date = | accessdate = 2012-12-13 | archive-url = https://web.archive.org/web/20161012195314/http://www.imo.net/calendar/2012#gem | archive-date = 2016-10-12 | url-status = dead}}</ref> | align="center"|109<ref name=IMO2012>{{cite web |title = Geminids 2012: visual data quicklook |url = http://www.imo.net/live/geminids2012/ |publisher = [[International Meteor Organization]] |date = 2012-12-21 |accessdate = 2013-10-11 |archivedate = 2016-10-24 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20161024035244/http://www.imo.net/live/geminids2012/ |deadurl = yes }}</ref> |- | align="center"|2013. | align="center"|4. – 17. prosinca | align="center"|14. prosinca <ref name=IMO2013>{{cite web | title = IMO Meteor Shower Calendar 2013: Geminids (GEM) | url = http://www.imo.net/calendar/2013#gem | publisher = [[International Meteor Organization]] | date = | accessdate = 2013-10-11 | archive-url = https://web.archive.org/web/20131005102332/http://www.imo.net/calendar/2013#gem | archive-date = 2013-10-05 | url-status = dead}}</ref> | align="center"|134<ref name=IMO2013b>{{cite web |title = Geminids 2013: visual data quicklook |url = http://www.imo.net/live/geminids2013/ |publisher = [[International Meteor Organization]] |date = 2013-12-21 |accessdate = 2014-01-06 |archivedate = 2016-10-18 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20161018195543/http://www.imo.net/live/geminids2013/ |deadurl = yes }}</ref> |} == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Astronomske pojave]] n9gbjzc4g7786la3lo2jznmn8gyw770 0 4055818 42715660 42696038 2026-11-01T16:33:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 3 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715660 wikitext text/x-wiki {{Naučnik | ime = Georg Kantor | slika = Matematiker georg cantor.jpg | opis_slike = Georg Kantor | puno_ime = | datum_rođenja = [[3. mart]] [[1845]]. | mesto_rođenja = [[Sankt Peterburg|Petrograd]] | država_rođenja = [[Rusija]] | datum_smrti = [[6. januar]]a [[1918]]. | mesto_smrti = [[Halle (Saale)|Hale]] | država_smrti = [[Nemačka]] | polje = [[matematika]] | škola = [[ETH Cirih]]<br /> [[Humboltov univerzitet u Berlinu|Univerzitet u Berlinu]] | mentor = [[Ernst Kumer]] <br /> [[Karl Vajerštras]] | institucija = Univerzitet u Haleu | akademija = | studenti = | poznat_po = [[teorija skupova]] | nagrade = | napomene = }} '''Georg Kantor''' ({{Jez-nem|Georg Cantor}}, [[Sankt Peterburg|Petrovgrad]], Rusija, [[3. mart]]a [[1845]]— [[Halle (Saale)|Hale]], [[Nemačka]], [[6. januar]]a [[1918]]), nemački matematičar, utemeljivač [[Teorija skupova|teorije skupova]]. Prvi je numeričke sisteme, poput racionalnih i stvarnih brojeva, istraživao sistematično, kao zaokružene entitete ili skupove. To pregnuće dovelo ga je do iznenaćujućeg otkrića da nisu svi beskrajni skupovi iste veličine. Dokaz za ovo je ''[[Kantorov dijagonalni postupak]]'' Pokazao je da [[racionalan broj|racionalnih brojeva]] ima isto koliko i prirodnih brojeva, to jest da ova dva skupa (<math>\mathbb{Q}</math> i <math>\mathbb{N}</math>) imaju istu kardinalnost (dokaz da racionalnih brojeva ima '''prebrojivo''' mnogo je ''Kantorovo prebrojavanje skupa Q''). Dokazao je, takođe, da takve podudarnosti nema kod znatno većeg skupa [[iracionalan broj|iracionalnih brojeva]], te su otuda oni poznati kao skup koji se ne može prebrojati. Istraživanja je krunisao klasifikacijom transfinitnih brojeva koji, laički govoreći, predstavljaju stepene [[beskonačnost]]i, i označavaju se simbolima <math>\aleph_0</math>, <math>\aleph_1</math>, ... ([[alef broj|alef nula]], alef jedan, ...). ==Literatura== {{refbegin|2}} * {{Citation |surname=Joseph Dauben |jstor=2708842|given= Joseph W.|year=1977|title=Georg Cantor and Pope Leo XIII: Mathematics, Theology, and the Infinite|journal=Journal of the History of Ideas|volume=38|number=1|pages=85–108|ref=Dauben1977}}. * {{Citation |surname=Dauben|given= Joseph W.|year=1979|title=Georg Cantor: his mathematics and philosophy of the infinite|place=Boston|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-691-02447-9|ref=Dauben1979}}. * {{Citation|surname=Dauben|given=Joseph|origyear=1993|year=2004|url=http://www.acmsonline.org/journal/2004/Dauben93.htm|chapter=Georg Cantor and the Battle for Transfinite Set Theory|title=Proceedings of the 9th ACMS Conference (Westmont College, Santa Barbara, CA)|pages=1–22|ref=Dauben2004|access-date=2015-05-09|archivedate=2015-01-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150108022603/http://www.acmsonline.org/journal/2004/Dauben93.htm|deadurl=yes}}. Internet version published in Journal of the ACMS 2004. * {{Citation |editor-last=Ewald|editor-first=William B.|year=1996|title=From Immanuel Kant to David Hilbert: A Source Book in the Foundations of Mathematics|place=New York|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-853271-2|ref=Ewald}}. * {{Citation |surname= Ivor Grattan-Guinness |given=Ivor Grattan-Guinness |year=1971|title=Towards a Biography of Georg Cantor|doi=10.1080/00033797100203837|journal=Annals of Science|volume=27|pages=345–391|ref=Guinness1971}}. * {{Citation |surname= Ivor Grattan-Guinness |given= Ivor Grattan-Guinness |year=2000|title=The Search for Mathematical Roots: 1870–1940|publisher=Princeton University Press|isbn=978-0-691-05858-0|ref=Guinness2000}}. * {{Citation |surname=Hallett|given=Michael|title=Cantorian Set Theory and Limitation of Size|publisher=Oxford University Press|place=New York|year=1986|isbn=0-19-853283-0|ref=Hallett}}. * {{Citation |surname=Purkert|given=Walter|surname2=Ilgauds|given2=Hans Joachim|year=1985|title=Georg Cantor: 1845–1918|publisher= Birkhäuser Verlag|Birkhäuser |isbn=0-8176-1770-1|ref=Purkert}}. *{{Citation |surname=Suppes|given=Patrick|year=1972|origyear=1960|title=Axiomatic Set Theory|place=New York|publisher=Dover|isbn= 0-486-61630-4|ref=Suppes}}. Although the presentation is axiomatic rather than naive, Suppes proves and discusses many of Cantor's results, which demonstrates Cantor's continued importance for the edifice of foundational mathematics. * {{Citation |surname=Cantor|given=Georg|year=1955|origyear=1915|url=http://www.archive.org/details/contributionstot003626mbp|title=Contributions to the Founding of the Theory of Transfinite Numbers|editor=Philip Jourdain |place=New York|publisher=Dover|isbn=978-0-486-60045-1|ref=Cantor1955}}. * {{Citation|surname=Cantor|given=Georg|year=1874|url=http://bolyai.cs.elte.hu/~badam/matbsc/11o/cantor1874.pdf|title=Ueber eine Eigenschaft des Inbegriffes aller reellen algebraischen Zahlen|journal=Journal für die Reine und Angewandte Mathematik|volume=77|pages=258–262|doi=10.1515/crll.1874.77.258|access-date=2015-05-09|archivedate=2012-02-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120207190039/http://bolyai.cs.elte.hu/~badam/matbsc/11o/cantor1874.pdf|deadurl=yes}}. * {{cite journal | author=Georg Cantor | title=Ueber unendliche, lineare Punktmannichfaltigkeiten (1) | journal=Mathematische Annalen | volume=15 | number=1 | pages=1–7 | url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN235181684_0015&DMDID=DMDLOG_0004 | year=1879 | doi=10.1007/bf01444101}} * {{cite journal | author=Georg Cantor | title=Ueber unendliche, lineare Punktmannichfaltigkeiten (2) | journal=Mathematische Annalen | volume=17 | number=3 | pages=355–358 | url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN235181684_0017&DMDID=DMDLOG_0043 | year=1880 | doi=10.1007/bf01446232}} {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite journal | author=Georg Cantor | title=Ueber unendliche, lineare Punktmannichfaltigkeiten (3) | journal=Mathematische Annalen | volume=20 | number=1 | pages=113–121 | url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN235181684_0020&DMDID=DMDLOG_0015 | year=1882 | doi=10.1007/bf01443330}} {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite journal | author=Georg Cantor | title=Ueber unendliche, lineare Punktmannichfaltigkeiten (4) | journal=Mathematische Annalen | volume=21 | number=1 | pages=51–58 | url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN235181684_0021&DMDID=DMDLOG_0008 | year=1883 | doi=10.1007/bf01442612}} {{Dead link|date=November 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite journal | author=Georg Cantor | title=Ueber unendliche, lineare Punktmannichfaltigkeiten (5) | journal=Mathematische Annalen | volume=21 | number=4 | pages=545–591 | url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN235181684_0021&DMDID=DMDLOG_0051 | year=1883 | doi=10.1007/bf01446819 | ref={{harvid|Cantor|1883}} | archive-url=https://web.archive.org/web/20240617202809/http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN235181684_0021&DMDID=DMDLOG_0051 | archive-date=2024-06-17 | access-date=2015-05-09 | url-status=dead }} * {{cite journal | author=Georg Cantor | title=Ueber eine elementare Frage der Mannigfaltigkeitslehre | journal=Jahresbericht der Deutsche Mathematiker-Vereinigung 1890-1891 | volume=1 | pages=75–78 | year=1892 |url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/dms/load/img/?PPN=PPN37721857X_0001&DMDID=DMDLOG_0029&LOGID=LOG_0029&PHYSID=PHYS_0083}} * {{Cite journal|ref=harv|surname=Cantor|given=Georg|year=1895|url=http://gdz-lucene.tc.sub.uni-goettingen.de/gcs/gcs?&&action=pdf&metsFile=PPN235181684_0046&divID=LOG_0044&pagesize=original&pdfTitlePage=http%3A%2F%2Fgdz.sub.uni-goettingen.de%2Fdms%2Fload%2Fpdftitle%2F%3FmetsFile%3DPPN235181684_0046%7C&targetFileName=PPN235181684_0046_LOG_0044.pdf&|title=Beiträge zur Begründung der transfiniten Mengenlehre (1)|journal=Mathematische Annalen|volume=46|pages=481–512|doi=10.1007/bf02124929|access-date=2015-05-09|archive-date=2014-04-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20140423224341/http://gdz-lucene.tc.sub.uni-goettingen.de/gcs/gcs?&&action=pdf&metsFile=PPN235181684_0046&divID=LOG_0044&pagesize=original&pdfTitlePage=http%3A%2F%2Fgdz.sub.uni-goettingen.de%2Fdms%2Fload%2Fpdftitle%2F%3FmetsFile%3DPPN235181684_0046%7C&targetFileName=PPN235181684_0046_LOG_0044.pdf&|dead-url=yes}} * {{Cite journal|ref=harv|surname=Cantor|given=Georg|year=1897|title=Beiträge zur Begründung der transfiniten Mengenlehre (2)|journal=Mathematische Annalen|volume=49|pages=207–246|url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/index.php?id=11&PPN=PPN235181684_0049&DMDID=DMDLOG_0024&L=1}} * {{Citation |surname=Cantor |given=Georg |year=1932 <!---|url=http://web.archive.org/web/20070630234312/http://philosophons.free.fr/philosophes/cantor1932.pdf| format=PDF---> |url=http://gdz.sub.uni-goettingen.de/index.php?id=11&PPN=PPN237853094&DMDID=DMDLOG_0001&L=1 |title=Gesammelte Abhandlungen mathematischen und philosophischen inhalts |editor=Ernst Zermelo |publisher=Springer |location=Berlin |access-date=2015-05-09 |archivedate=2014-02-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140203234213/http://gdz.sub.uni-goettingen.de/index.php?id=11&PPN=PPN237853094&DMDID=DMDLOG_0001&L=1 |deadurl=yes }}. Almost everything that Cantor wrote. Includes excerpts of his correspondence with Richard Dedekind|Dedekind (p.&nbsp;443-451) and Adolf Fraenkel Cantor biography (p.&nbsp;452-483) in the appendix. * {{Citation |last1=Aczel|first1=Amir D.|author1-link=Amir Aczel|year=2000|title=The Mystery of the Aleph: Mathematics, the Kabbala, and the Search for Infinity|place=New York|publisher=Four Walls Eight Windows Publishing}}. {{ISBN|0-7607-7778-0}}. A popular treatment of infinity, in which Cantor is frequently mentioned. * {{Citation |surname=Dauben|given= Joseph W.|date=June 1983|title=Georg Cantor and the Origins of Transfinite Set Theory|journal=Scientific American|volume=248|issue=6|pages=122–131|doi=10.1038/scientificamerican0683-122}} * {{Citation |surname=Ferreirós|given=José |year=2007|title=Labyrinth of Thought: A History of Set Theory and Its Role in Mathematical Thought|place=Basel, Switzerland|publisher=Birkhäuser}}. {{ISBN|3-7643-8349-6}} Contains a detailed treatment of both Cantor's and Dedekind's contributions to set theory. * {{Citation |surname= Paul Halmos |given= Paul Halmos |year=1998|origyear=1960|title=Naive Set Theory|place=New York & Berlin|publisher=Springer}}. {{ISBN|3-540-90092-6}} * {{Cite journal|ref=harv|last1=Hilbert|first1=David|author1-link=David Hilbert|year=1926|url=http://www.digizeitschriften.de/main/dms/img/?PPN=GDZPPN002270641|title=Über das Unendliche|journal=Mathematische Annalen|volume=95|pp=161–190|doi=10.1007/BF01206605}} * {{Citation |surname=Hill|given= C. O.|surname2=Rosado Haddock|given2=G. E.|year=2000|title=Husserl or Frege? Meaning, Objectivity, and Mathematics|place=Chicago|publisher=Open Court}}. {{ISBN|0-8126-9538-0}} Three chapters and 18 index entries on Cantor. * {{Citation |surname=Meschkowski|given= Herbert|year=1983|title=Georg Cantor, Leben, Werk und Wirkung (Georg Cantor, Life, Work and Influence, in German)|publisher= Vieweg, Braunschweig}} * {{Citation |surname= Roger Penrose |given= Roger Penrose |year=2004|title=The Road to Reality|publisher=Alfred A. Knopf}}. {{ISBN|0-679-77631-1}} Chapter 16 illustrates how Cantorian thinking intrigues a leading contemporary Theoretical physics. * {{Citation |surname= Rudy Rucker |given= Rudy Rucker |year=2005|origyear=1982|title=Infinity and the Mind|publisher=Princeton University Press}}. {{ISBN|0-553-25531-2}} Deals with similar topics to Aczel, but in more depth. * {{Citation |surname=Rodych|given=Victor|year=2007|chapter=[http://plato.stanford.edu/entries/wittgenstein-mathematics/ Wittgenstein's Philosophy of Mathematics]|title=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|editor=Edward N. Zalta|ref=harv}}. {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Georg Cantor}} * {{MacTutor|id=Cantor}} * {{MacTutor|class=HistTopics|id = Beginnings_of_set_theory|title = A history of set theory}} * Stanford Encyclopedia of Philosophy: [http://plato.stanford.edu/entries/set-theory/ Set theory] by Thomas Jech. * Grammar school Georg-Cantor Halle (Saale): [http://www.cantor-gymnasium.de Georg-Cantor-Gymnasium Halle] * [http://www.readmypoems.co.uk/2014/02/a-pentameter-of-questions-about-infinity.html Poem about Georg Cantor] {{Lifetime|1845|1918|Cantor, Georg}} [[Kategorija:Njemački matematičari]] bkfogpwa1r0ovx1ga7crsxmdkrw898b 0 4476017 42715655 42704575 2026-11-01T15:38:32Z ~2026-58160-15 407529 /* Sistem ažuriranja */ 42715655 wikitext text/x-wiki {{Infokutija operativni sistem | naziv = Windows 10 | logo = [[Datoteka:Windows 10 Logo.svg|250px]] | screenshot = [[Datoteka:Windows10-screenshot.png|300px]] | opis = Screenshot sistema Windows 10; prikazuje radnu površinu, traku zadataka i Start meni | website = [http://windows.microsoft.com/en-us/windows/home Windows.com] | razvijatelj = [[Microsoft]] | skupina = [[Windows NT]] | izvorni_model = Vlasnički | zadnja stabilna verzija = 21H1(19043.1055) | datum izdavanja stabilne verzije = 11. 06. 2021. | metoda nadogradnje = [[Windows Update]],<br>[[Windows Store]],<br>[[Windows Server Update Services]] | upravljanje paketima = | platforme = IA-32, x64, ARMv7 | kernel = Hibridni | korisnički interfejs = | licenca = [[Microsoft|MS]] [[EULA]] | radno stanje = Operativno }} '''Windows 10''' je [[operativni sistem]] za osobne računare kog objavljuje [[Microsoft]] u sklopu [[Windows NT]] porodice operativnih sistema. Službeno je prikazan u septembru 2014. nakon kratke demonstracije na ''Build'' konferenciji 2014, nakon čega ulazi u fazu beta testiranja sve od oktobra 2014. pa do objavljivanja sistema 29. jula 2015,<ref name=release-date>{{cite web|url=http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2015/06/01/hello-world-windows-10-available-on-july-29|title=Hello World: Windows 10 Available on July 29|work=windows.com|accessdate=2. 6. 2015|date=1. 6. 2015}}</ref> odnosno objave za količinsko licenciranje 1. augusta 2015. Kako bi poradili na što bržim usvajanjem sistema, [[Microsoft]] je objavio da će Windows 10 biti dostupan kao besplatna nadogradnja korisnicima koji imaju originalna izdanja sistema [[Windows 7]] i [[Windows 8.1]]. Iako je prvobitno rečeno da će Windows 10 biti večni operativni sistem i da novih operativnih sistema više neće biti, zvanična podrška za Windows 10 se završava 14. oktobra 2025. godine. Sistem pruža ono što Microsoft zove "univerzalnom" aplikacijskom arhitekturom. Ovaj sistem nadovezuje se na, i poboljšava ranije [[Metro aplikacije]], te se aplikacije mogu dizajnirati sa skoro identičnim kôdom širom Microsoftovih porodica proizvoda poput [[računar]]a, [[Tablet (računar)|tableta]], [[Pametni mobitel|pametnih telefona]], ugrađenih sistema, [[Igraća konzola|konzole]] [[Xbox One]], [[Surface Hub]]a i [[HoloLens]]a. Korisnički interfejs sistema prerađen je za lakše prebacivanje s interfejsa orijentiranom korištenju [[Miš (hardver)|miša]] i dodirivanju ekrana zavisno od tog koji od ova dva ulazna uređaja je dostupan korisniku. Ovo je upečatljivo na uređajima koji se ponašaju kao tablet računari i kao laptopi istovremeno. Oba interfejsa sadrže ažurirani Startni meni koji kombinira klasični dizajn sistema [[Windows 7]] i ''live tile-''ove sa sistema [[Windows 8]] i [[Windows 8.1|8.1]]. Windows 10 također sadrži novu mogućnost za virtualno upravljanje radnim površinama pod imenom "Task View" ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Pregled zadataka''), preglednik [[Microsoft Edge]] te druge nove ili ažurirane aplikacije, integriranu podršku za prijavu putem otiska prsta i prepoznavanja lica, nove sigurnosne mogućnosti za preduzeća kao i [[DirectX]] 12 i WDDM 2.0 za poboljšanje grafičkih mogućnosti operativnog sistema, pogotovo za [[Videoigra|videoigre]]. Microsoft je opisao Windows 10 kao "operativni sistem pružen kao usluga" u smislu da će za njega pružati ažuriranja koja će sadržavati nove mogućnosti i funkcije. Tokom dugotrajnog razdoblja podrške, preduzeća će moći sporije ažurirati na nekritična ažuriranja poput sigurnosnih prepravki. Izvršni potpredsjednik Microsoftove grupe za Windows i druge uređaje, [[Terry Myerson]], tvrdi da je cilj ovog modela smanjenje fragmentacije [[Microsoft Windows|Windows]] platforme jer Microsoft planira da nakon dvije do tri godine, Windows 10 bude instaliran na barem milijardu uređaja.<ref name="zdnet-onebillion">{{cite web|last1 = Bott|first1 = Ed|title = Microsoft's big Windows 10 goal: one billion or bust|url = http://www.zdnet.com/article/microsofts-big-windows-10-goal-one-billion-or-bust/|website = ZDNet|publisher = CBS Interactive|accessdate = 11. 11. 2015}}</ref> Sistem je većinom dobio pozitivne kritike nakon prvobitne objave u julu 2015; kritičari su pohvalili Microsoftovu odluku da umanji značaj dodirnih korisničkih elemenata koje su predstavili u sistemu [[Windows 8]] (uključujući značaj aplikacija preko cijelog ekrana i Startnog ekrana) na sistemima gdje dodir nije dostupan kao način korištenja. Ovo je učinjeno kako bi Windows 10 bio što sličniji ranijim verzijama Windowsa, dok je dodirni način korištenja sistema Windows 10 prvobitno samo sadržavao nazatke u odnosu na korisnički interfejs sistema Windows 8 i 8.1. Kritičari su također pohvalili bolji predinstalirani softver u odnosu na 8.1, integraciju mogućnosti [[Xbox Live]] sa [[Xbox]] platforme, funkcije i mogućnosti osobne pomoćnice [[Cortana|Cortane]] kao i zamjena preglednika [[Internet Explorer]] s [[Microsoft Edge]]om, mada je novi preglednik također dobio kritike da nije završen i da ne sadrži dovoljno mogućnosti u odnosu na druge preglednike. Također je dobio kritike zbog ograničavanja korisničkih mogućnosti promjena različitih postavka; naprimjer, [[Windows Update]] automatski instalira ažuriranja i više ne pruža korisnicima mogućnost da izaberu koja ažuriranja žele instalirati, dok jedino ''Pro'' izdanje sistema Windows 10 može "odgoditi" instalaciju "nadogradnji" za operativni sistem. Drugi kritičari i zagovornici doveli su u pitanje i privatnost korisnikâ jer predodređene postavke sistema zahtijevaju od korisnika prijenos nekih korisničkih podataka [[Microsoft]]u i njegovim partnerima. Microsoft je također primio kritike zbog načina distribucije sistema Windows 10; naprimjer, zbog automatskog preuzimanja instalacijskih datoteka na računare korisnika koji na to nisu izričito pristali. == Razvoj == U decembru 2013, [[Tehnologija|tehnološka]] spisateljica, Mary Jo Foley, izvjestila je da [[Microsoft]] radi na ažuriranju za [[Windows 8]], kôdnog imena ''Threshold'', po imenu planete iz [[Microsoft]]-ove ''Halo'' franšize igara.<ref name=zdnet-threshold/> Slično sistemu "Blue" (koji je kasnije postao [[Windows 8.1]]),<ref name="pcw-whatisblue">{{cite web | url=http://www.pcworld.com/article/2027618/is-windows-blue-a-set-of-coordinated-updates-for-all-microsoft-products-.html | title=Is 'Windows Blue' a set of coordinated updates for all Microsoft products? | publisher=[[IDG]] | work=[[PC World]] | date=8 februar 2013 | accessdate=19 oktobar 2013}}</ref> Foley je nazvala Threshold "talasom operativnih sistema" koji bi radio na nekoliko [[Microsoft]]-ovih platformi i usluga i trebao bi biti objavljen u drugoj četvrtini 2015. godine. Foley je takođe izvijestila da je jedan od ciljeva za ''Threshold'' bilo da se napravi ujedinjena aplikacijska platforma i alati za razvijanje aplikacija za [[Windows]], [[Windows Phone]] i [[Xbox One]] (svi sistemi koriste slično [[Windows NT]] jezgro-''kernel'').<ref name=zdnet-threshold>{{cite web|title=Microsoft codename 'Threshold': The next major Windows wave takes shape|url=http://www.zdnet.com/article/microsoft-codename-threshold-the-next-major-windows-wave-takes-shape/|website=ZDNet|accessdate=30 septembar 2014}}</ref><ref name="verge-9leaks">{{cite web|title=Leaked ‘Windows 9’ screenshots offer a closer look at the new Start Menu|url=http://www.theverge.com/2014/7/21/5924013/windows-9-screenshots-start-menu|website=[[The Verge]]|accessdate=30 septembar 2014|date = 21 jul 2014|publisher = [[Vox Media]]}}</ref> Bilo je špekulacije da će novo ime sistema biti "Windows 9".<ref name="slate-name"/> U aprilu 2014. na ''Build'' konfereciji, [[Microsoft]]-ov zaposlenik Terry Myerson je predstavio ažuriranu verziju sistema [[Windows 8.1]] koja je dodala mogućnost da se pokrenu aplikacije iz ''Windows Storea'' u prozoru, kao "klasnične" Windows aplikacije i prikazao je novi Start meni umjesto Start ekrana (''metro-mode'') prisutnog u sistemu [[Windows 8]]. Novi Start meni je dijelom baziran na onaj iz sistema [[Windows 7|Windowsa 7]] jer koristi samo dio ekrana za svoj prikaz i uključuje ispisivanje aplikacija, sličan onom iz Windowsa 7. Druga kolona prikazuje ''tiles'' (odnosno pločice) iz sistema [[Windows 8]]. Myerson je izjavio da će ove promjene doći u budućem ažuriranju, ali nije detaljnije objasnio.<ref name="pcw-startback">{{cite web|title=Rejoice! The Start menu is coming back to Windows |url= http://www.pcworld.com/article/2138443/rejoice-the-start-menu-is-coming-back-to-windows.html |work=PC World |publisher=IDG|accessdate=2. 4. 2014|date = 2. 4. 2014}}</ref><ref name="ars-startreturn">{{cite web |title=Future Windows 8.1 update will finally bring back the Start menu|url=http://arstechnica.com/gadgets/2014/04/future-windows-8-1-update-will-finally-bring-back-the-start-menu/|work=[[Ars Technica]] |accessdate=5 april 2014|date = 2 april 2014}}</ref> [[Microsoft]] je takođe prikazao koncept "univerzalnih Windows aplikacija" koje bi dozvolile da se moderne aplikacije prebace na [[Windows Phone 8.1]] i [[Xbox One]], dok u isto vrijeme dijele dijelom isti kôd, te da, ako korisnik kupi aplikaciju na jednoj platformi, ta licenca bi važila i na drugim platformama.<ref name=pcw-startback/><ref name=pcworld-universalapps>{{cite web|title=Microsoft's universal Windows apps run on tablets, phones, Xbox, and PCs |url=http://www.pcworld.com/article/2138625/microsoft-introduces-universal-apps-that-scale-across-phones-tablets-and-pcs.html|work=PC World |publisher=IDG|accessdate=5 april 2014}}</ref> U julu 2014, [[Microsoft]]-ov novi direktor [[Satya Nadella]] je objasnio da kompanija planira da "usavrši sljedeće izdanje [[Windows]]-a sa tri operativna sistema u jedan objedinjeni sistem za ekrane svih veličina" ujedinivši [[Windows]], [[Windows Phone]] i [[Windows Embedded]] oko jedne iste arhitekture i ujedinjenog aplikacijskog ekosistema. Međutim, Nadella je naglasio da ove interne promjene neće imati utjecaj na to kako će se operativni sistemi reklamirati i prodavati.<ref name=pcmag-streamline>{{cite web|title=Nadella Raises Eyebrows With Plans to 'Streamline' Windows|url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2461253,00.asp|website=PC Magazine|accessdate=1 oktobar 2014}}</ref><ref name=Techradar-whydid>{{cite web|title=Why did Microsoft choose Windows 10 instead of Windows 9? |url=http://www.techradar.com/news/software/operating-systems/why-did-microsoft-choose-windows-10-instead-of-windows-9--1267366|website=Techradar|accessdate=30 septembar 2014}}</ref> Slike ekrana Windows verzija (ili ''builds'') su procurile na internet u julu 2014. godine, pokazivši prethodno prikazani Start meni i moderne aplikacije pokrenute u zasebnim prozorima.<ref name="verge-9leaks"/> Nakon toka su procurile nove slike ekrana nove verzije koja se opisuje kao "Windows Technical Preview" ([[Srpskohrvatski jezik|sh]]. ''Windows tehnički pregled''), verzije 9834, te je prikazivala novi sistem virtualnih radnih površina, centra za obavještenja i novu ikonu za [[File Explorer]], inspirisanu dizajnerskim jezikom Metro.<ref name=verge-futuredesktop>{{cite web|title=Leaked Windows 9 screenshots reveal the future of the desktop|url=http://www.theverge.com/2014/9/11/6135079/windows-9-leak-technical-preview|website=The Verge|accessdate=30 septembar 2014}}</ref> Threshold je službeno predstavljen tokom [[Mediji|medijskog]] događaja 30. septembra 2014. godine, pod imenom '''Windows 10'''; Myerson je rekao da će Windows 10 biti [[Microsoft]]-ova "najobimnija platforma ikad," pružajući samo jednu, ujedninjenu platformu za [[računar]]e, [[laptop]]e, [[Tablet (računar)|tablete]], [[Pametni mobitel|pametne telefone]] i ''all-in-one'' uređaje.<ref name="slate-name">{{cite web|url = http://www.slate.com/blogs/future_tense/2014/09/30/microsoft_windows_10_operating_system_windows_8_was_so_bad_it_s_skipping.html|title = Windows 8 Was So Bad That Microsoft Is Skipping Windows 9 |date = 30 septembar 2014|accessdate = 30 septembar 2014|website = Slate|publisher = |last = Oremus|first = Will}}</ref><ref name="seatimes-windows10">{{cite web|title=Microsoft reveals Windows 10|url=http://blogs.seattletimes.com/brierdudley/2014/09/29/microsoft-previews-windows-9/|website=Seattle Times|accessdate=30 septembar 2014|archivedate=2014-09-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140930232105/http://blogs.seattletimes.com/brierdudley/2014/09/29/microsoft-previews-windows-9/|deadurl=yes}}</ref><ref name=ext-why10>{{cite web|title=Why is it called Windows 10 not Windows 9?|url=http://www.extremetech.com/computing/191279-why-is-it-called-windows-10-not-windows-9|website=ExtremeTech|accessdate=1 oktobar 2014}}</ref> Naglasio je da će Windows 10 vratiti određene mehanike korištenja koje su postojale u sistemu [[Windows 7]] kako bi poboljšali ugođaj korisnicima bez ekranâ na dodir, spomenuvši kritike koje su dobili od strane korisnika [[Miš (hardver)|miševa]] i [[tastatura]].<ref name="verge-win10">{{cite web|title=Windows 10 is the official name for Microsoft's next version of Windows|url=http://www.theverge.com/2014/9/30/6868695/microsoft-windows-10-announced-official|website=[[The Verge]]|accessdate=30 septembar 2014|date = 30 septembar 2014|publisher = [[Vox Media]]}}</ref><ref name=verge-continuum/> Bez obzira na ovo, Myerson je rekao da će [[Grafički korisnički interfejs|interfejs]] koji je namjenjen za korisnike sa ekranom na dodir takođe "evoluirati" u sistemu Windows 10.<ref name=ext-liveblog/> Pri opisu promjena, Joe Belfiore je uporedio ova dva sistema sa električnim [[Automobil|autima]], u kojoj metafori je Windows 7 bio [[Toyota|Toyota Prius]] hibrid prve generacije a Windows 10 novi Tesla, sav električan—smatrajući drugi model proširenjem tehnologije korištene u prvom.<ref name=verge-teslawin10>{{cite web|title=If Windows 10 is the Tesla to the Windows 7 Prius, what was Windows 8?|url=http://www.theverge.com/2014/9/30/6874011/if-windows-10-is-the-tesla-to-the-windows-7-prius-what-was-windows-8|website=The Verge|publisher=Vox Media|accessdate=30 septembar 2014}}</ref> Gleda imenovanja [[operativni sistem|operativnog sistema]], Terry Myerson je odbio izravno odgovoriti na pitanje zašto je [[Microsoft]] preskočio broj 9 (sa Windows 8 na 10) već je samo rekao da "s obzirom koji projekt je ispred nas i koliko će naš pristup biti drugačiji, ne bi bilo ispravno ga tako nazvati." takođe se našalio da ga neće nazvati "Windows One" (pozivajući se na nedavne Microsoft-ove proizvode koje imaju One u svom imenu poput [[OneNote]], [[Xbox One]] i servisa [[OneDrive]]) jer već imaju [[Windows 1.0|Windows 1]].<ref name="slate-name"/> [[Microsoft]] je pružio još detalja, pogotovo za funkcije namjenjene potrošačima na još jednom medijskom događaju 21. januara 2015. godine pod nazivom "Windows 10: Sljedeće poglavlje". Prezentirana je [[Microsoft Cortana|Cortana]], nove [[Xbox]] funkcije, Windows 10 za telefone i male tablete, ažurirani [[Office Mobile]] paket, [[Surface Hub]]—veliki Windows 10 uređaj namjenjen za poslovnu suradnju koristeći Perceptive Pixel tehnologiju,<ref name=verge-surfacehub>{{cite web|title=Microsoft announces 84-inch Surface Hub tailored for Windows 10|url=http://www.theverge.com/2015/1/21/7867585/microsoft-surface-hub-announced|website=The Verge|publisher=Vox Media|accessdate=24 januar 2015}}</ref> kao i [[HoloLens]]—naočale koje prikazuju proširenu stvarnost i platformu koja omogućava pravljenje "[[hologram]]a" za prikaz putem HoloLens-a.<ref name=pcmag-nextchapterevent>{{cite web|title=Windows 10: Cortana, a New Browser ...and Holograms?|url=http://www.pcmag.com/article2/0,2817,2475515,00.asp|website=PC Magazine|publisher=Ziff Davis Media|accessdate=24 januar 2015}}</ref> Dodatne informacije o sistemu Windows 10 se očekuju tokom ''Build''-a 2015.<ref name=verge-win10/><ref name="ext-liveblog">{{cite web|title=Microsoft’s Windows 10 event in San Francisco: Updated live blog|url=http://www.extremetech.com/computing/191135-windows-9-event-san-francisco-live-blog|website=ExtremeTech|accessdate= 30 septembar 2014|date = 30 septembar 2014}}</ref><ref name=pcw-nextchapter>{{cite web|title=Microsoft to detail 'next chapter' of Windows 10 on January 21|url=http://www.pcworld.com/article/2858640/microsoft-to-detail-next-chapter-of-windows-10-on-january-21.html|website=PC World|publisher=IDG|accessdate=14 decembar 2014}}</ref> == Funkcije == Veći dio Windows 10 sistema je fokusiranje na harmoniziranje korisničkih ugođaja i funkcionalosti između različitih vrsta uređaja, zajedno sa popravljanjem nedostataka koji su se pojavili u [[Grafički korisnički interfejs|grafičkom korisničkom interfejsu]] sistema [[Windows 8]].<ref name="verge-win10" /><ref name="verge-continuum"/><ref name="tomsguide-unveiled" /> Fokus je stavljen na "univerzalne aplikacije"—Windows Runtime softver koji može biti pokrenut na nekoliko različitih platformi i vrsta uređaja (poput računara, pametnih telefona i tableta), sinhronizirati podatke između uređaja i dozvoliti razvijačima da dijele kôd između varijacija aplikacija svake platforme.<ref name=pcworld-universalapps/><ref name=ars-w10universal>{{cite web|title=Our first look at Windows 10 on phones, and Universal Apps for touchscreens|url=http://arstechnica.com/gadgets/2015/01/our-first-look-at-windows-10-on-phones-and-universal-apps-for-touchscreens/|website=Ars Technica|accessdate=7 februar 2015}}</ref> Kao primjer ovoga, tokom "Windows 10: Sljedeće poglavlje" prezentacije, Microsoft je predstavio nove Office aplikacije dizajnirane za tablete i pametne telefone koje dijele slične korisničke interfejse i funkcionalost širom platformi; doći će u sklopu sistema Windows 10 Mobile i biće dostupne zasebno sa ''Windows Store'' prodavnice za računarsko izdanje sistema Windows 10.<ref name=pcw-touchfriendlyoffice>{{cite web|title=Microsoft's touch-friendly Office apps now available to download for Windows 10|url=http://www.pcworld.com/article/2879587/microsofts-touch-friendly-office-apps-now-available-to-download-for-windows-10.html|website=PC World|publisher=IDG|accessdate=6 februar 2015}}</ref><ref name=office-2016announce>{{cite web|title=The next chapter of Office on Windows|url=http://blogs.office.com/2015/02/04/next-chapter-office-windows/|website=Office Blog|publisher=Microsoft|accessdate=6 februar 2015|archive-date=2015-02-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20150206002844/http://blogs.office.com/2015/02/04/next-chapter-office-windows/|dead-url=yes}}</ref> Nastavljujući ovim šablonom, nasljednik sistema [[Windows Phone 8.1]] će biti takođe pod brendom Windows 10, i dijeliće neke dijelove [[Grafički korisnički interfejs|korisničkog interfejsa]] a i aplikacija sa računarskim izdanjem.<ref name=verge-thisiswp10/> === Korisnički interfejs i radna površina === [[Grafički korisnički interfejs|Korisnički interfejs]] sistema Windows 10 se mjenja zavisno od vrste uređaja na kojoj se koristi i od dostupnih načina unosa. Nova funkcija pod nazivom Continuum je zadužena za tranziciju između interfejskih režima [[laptop]]a koji se preklapaju kao i [[Tablet (računar)|tableta]] sa [[tastatura]]ma. Kada se tastatura prikopča, korisnici su ponuđeni da se prebace na korisnički režim koji je optimiziran za [[miš]] i [[tastatura|tastaturu]] ili da i dalje koriste režim za dodir.<ref name="verge-continuum">{{cite web|title=Watch how Windows 10 works with touch interfaces|url=http://www.theverge.com/2014/9/30/6873963/windows-10-continuum-touch-interface|website=[[The Verge]]|accessdate=30 septembar 2014|publisher = [[Vox Media]]}}</ref> Nova verzija Start menija se takođe koristi, sa popisom aplikacija i dugmetom za "Sve aplikacije" s lijeve strane a sa ''live tiles'' sistemom sa desne. Meniju se može promijeniti veličina i može se proširiti na cijeli ekran, što je predodređena opcija kada se koristi režim za dodir, zbog lakšeg korištenja.<ref name="verge-win10" /><ref name="tomsguide-unveiled" /><ref name=verge-closerlook/> [[Datoteka:Multiple desktops in Windows 10.png|left|thumb|Funkcija "Pregled zadataka". Prikazuje nekoliko virtualnih radnih površina.]] Novi virtualni sistem radnih površina je takođe dodan pod imenom "Task View" ([[Srpskohrvatski jezik|sh]]. ''Pregled zadataka''). Klikom na dugme za Task View na traci zadataka ili povlačenjem prsta sa lijeve strane ekrana, prikazuju se sve otvorene aplikacije i dozvoljava korisnicima da se prebace na koju god aplikaciju žele ili da se prebace na drugu virtualnu radnu površinu. Moderne aplikacije, koje su se prije mogle samo otvarati preko cijelog ekrana, se sada mogu pokrenuti u zasebnom prozoru na radnoj površini ili preko cijelog ekrana.<ref name="verge-win10" /><ref name="tomsguide-unveiled">{{cite web|title=Microsoft Unveils Windows 10 with New Start Menu|url=http://www.tomsguide.com/us/windows-10-unveiled,news-19648.html|website=Tom's Guide|accessdate=30 septembar 2014}}</ref> Programski prozori se sada mogu stavljati na kvadrante ekrana, pomjeranjem istoimenih prozora u neki ugao ekrana. Kada je prozor postavljen sa jedne strane ekrana, na drugoj strani ekrana se od korisnika traži da izabere drugi prozor da popuni to mjesto.<ref name="tomsguide-unveiled"/> Univerzalno polje za pretraživanje sa [[Microsoft Cortana|Cortanom]] se nalazi pored Start menija i Task View dugmeta.<ref name=verge-closerlook/> Sistemske ikone su takođe promjenjene u noviji, ravniji dizajn.<ref name=verge-closerlook/> ''Charms'' sistem s desne strane ekrana je uklonjen; ta funkcija može se pristupiti preko "Applikacijske naredbe" menija u naslovnoj liniji programa.<ref name="verge-win10" /><ref name="tomsguide-unveiled" /> Umjesto tog sistema, koristi se Akcijski centar ([[Engleski jezik|eng]]. Action Center) koji prikazuje obavještenja i dugmad za uključivanje i isključivanje određenih podešavanja. Pristupa se tako što se klikne na njegovu ikonu u sistemskoj traci ili prevlačenjem prsta s desne strane ekrana. Obavještenja se mogu sinhronizirati između nekoliko uređaja.<ref name=verge-thisiswp10/><ref name=verge-closerlook>{{cite web|title=Windows 10: a closer look at the future of Microsoft's vision for PCs|url=http://www.theverge.com/2015/1/28/7927109/windows-10-features-hands-on|website=The Verge|publisher=Vox Media|accessdate=7 februar 2015}}</ref> Aplikacija "Podešavanja" (prethodno "PC podešavanja") je osvježena i sada sadrži više opcija koje su prije bile dostupne samo u "klasničnoj" verziji kontrolne table.<ref name=pcpro-settingsmenu>{{cite web|title=Windows 10 review: Technical Preview (January 2015)|url=http://www.pcpro.co.uk/software/1000331/windows-10-review-technical-preview-january-2015|website=PC Pro|accessdate=7 februar 2015|archive-date=2015-02-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20150207210137/http://www.pcpro.co.uk/software/1000331/windows-10-review-technical-preview-january-2015}}</ref><ref name=cnet-settingsmenu>{{cite web|title=Windows 10 Settings Menu: The System tab|url=http://www.cnet.com/how-to/windows-10-settings-menu-the-system-tab/|website=CNET|accessdate=7 februar 2015}}</ref> === Mrežne usluge === Windows 10 sadrži ličnu digitalnu pomoćnicu [[Microsoft Cortana|Cortanu]], prvi put predstavljenu na [[Windows Phone]] operativnom sistemu.<ref name=verge-cortana10leak>{{cite web|title=Cortana for Windows 10 demonstrated on video|url=http://www.theverge.com/2014/12/6/7344325/cortana-windows-10-features-video-leak|website=The Verge|accessdate=8 januar 2015}}</ref> Može joj se pristupiti preko polja za pretraživanje pored Start dugmeta i podržava unos putem glasa ili teksta.<ref name=verge-cortanaofficial>{{cite web|title=Microsoft unveils Cortana for Windows 10|url=http://www.theverge.com/2015/1/21/7866741/cortana-windows-10-announced-microsoft|website=The Verge|accessdate=21 januar 2015}}</ref> Windows 10 koristi novi ''web engine ''koji se interno naziva "Edge" te je "dizajniran za interoperabilnost modernog weba". Windows 10 takođe sadrži novi internetski preglednik pored [[Internet Explorer]]a kôdnog imena "[[Spartan (preglednik)|Spartan]]". "Spartan" i [[Internet Explorer]] oba koriste novi "Edge" engine, mada mogu koristiti MSHTML radi kompatibilnosti sa internim, poslovnim [[web stranica]]ma.<ref name=ieblog-edge>{{cite web|title=Living on the Edge – our next step in helping the web just work|url=http://blogs.msdn.com/b/ie/archive/2014/11/11/living-on-the-edge-our-next-step-in-interoperability.aspx|website=IEBlog|publisher=Microsoft|accessdate=23 januar 2015}}</ref><ref name=ieblog-spartan>{{cite web|title=Project Spartan and the Windows 10 January Preview Build|url=http://blogs.msdn.com/b/ie/archive/2015/01/22/project-spartan-and-the-windows-10-january-preview-build.aspx|website=IEBlog|publisher=Microsoft|accessdate=23 januar 2015}}</ref><ref name=verge-spartanannounce>{{cite web|title=Microsoft officially announces Project Spartan, its new web browser for Windows 10|url=http://www.theverge.com/2015/1/21/7863331/microsoft-project-spartan-new-web-browser|website=The Verge|accessdate=21 januar 2015}}</ref> Aplikacije "Poruke", uklonjena iz [[Windows 8.1]] je vraćena sa novim interfejsom koristeći [[Skype]] u pozadini za poruke i pozive. Razgovori i kontakti se mogu sinhronizirati na nekoliko uređaja, te se [[Skype]] kontakti mogu dodati preko broja mobilnog telefona.<ref name=verge-closerlook/><ref name=verge-skypemessaging10>{{cite web|title=Microsoft is turning Skype into its own version of iMessage in Windows 10|url=http://www.theverge.com/2015/1/22/7871919/skype-for-windows-10-features|website=The Verge|publisher=Vox Media|accessdate=9 februar 2015}}</ref> === Univerzalne aplikacije === [[Datoteka:Excel ui 2016 preview.png|desno|mini|Univerzalna aplikacija Microsoft Excel 2016 prikazuje prilagodljiv korisnički interfejs na stolnom računaru i telefonu.<ref name=pcw-touchfriendlyoffice />]] [[Microsoft]] će sa sistemom Windows 10 proširiti svoju platformu univerzalnih aplikacija koje su se prvi put pojavile 2014. godine u sistemima [[Windows 8.1]] i [[Windows Phone 8.1]].<ref>{{cite web |url=http://www.pcworld.com/article/2138625/microsoft-introduces-universal-apps-that-scale-across-phones-tablets-and-pcs.html |title=Microsoft's universal Windows apps run on tablets, phones, Xbox, and PCs |author=Brad Chacos |date=2 april 2014 |website=PC World |publisher=IDG |access-date=8 mart 2015}}</ref> Univerzalne aplikacije u sistemu Windows 10 su [[Windows Runtime]] softver koji dijeli osnovni kôd jednog paketa za razvoj programa i može se koristiti na stolnim računarima, mobilnim uređajima (poput tableta i telefona), [[Xbox]] konzolama, [[Surface Hub]]u, holografskim i IoT uređajima.<ref>{{cite web |url=http://www.windowscentral.com/microsoft-reveals-its-windows-10-universal-apps-plans-developers-mwc-2015 |title=Microsoft reveals its Windows 10 universal apps plans to developers at MWC 2015 |last1=John |first1=Callaham |date=2 mart 2015 |website=Windows Central |publisher=Mobile Nations |access-date=9 mart 2015}}</ref> Aplikacije se pružaju korisnicima preko jedne prodavnice širom svih platformi te sadrže prilagodljiv [[korisnički interfejs]] koji se mijenja zavisno od uređaja koji su priključeni u računar i mogućnosti tog uređaja. Univerzalne aplikacije će podržavati usklađivanje podešavanja, lozinki (i ostalih ličnih podataka) kao i obavještenja na svim uređajima.<ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/buildingapps/2015/03/02/a-first-look-at-the-windows-10-universal-app-platform/ |title=A first look at the Windows 10 universal app platform |last1=Kevin |first1=Gallo |date=2 mart 2015 |website=blogs.windows.com |publisher=Microsoft |access-date=9 mart 2015}}</ref> Razvijači aplikacija su odgovorni za ovakvu vrstu podrške širem uređaja, te su takođe odgovorni za načine kupovine za sve uređaje.<ref>{{cite web |url=https://www.thurrott.com/xbox/1895/microsofts-plan-to-infuse-windows-10-with-xbox-gaming |title=Microsoft’s Plan to Infuse Windows 10 with Xbox Gaming |last1=Paul |first1=Thurrot |date=7 mart 2015 |website=thurrot.com |publisher=petri |access-date=9 mart 2015}}</ref> Windows 10 će takođe sadržavati podršku za objavljivanje [[web aplikacija]] na prodavnici.<ref>{{cite web |url=http://arstechnica.com/information-technology/2015/03/microsofts-next-attempt-to-fill-the-windows-10-app-gap-web-app-apps/ |title=Microsoft’s next attempt to fill the Windows 10 app gap: Web app apps |last1=Peter |first1=Bright |date=3 mart 2015 |website=Ars Technica |publisher=Condé Nast |access-date=9 mart 2015}}</ref> === Multimedija i igre === Windows 10 podržavati integraciju između [[Xbox]] ekosistema i [[Windows]]-a. Postojaće ažurirana [[Xbox]] aplikacija koja zamjenjuje Xbox SmartGlass na [[Windows]]-u i dozvoljava korisnicima da pretražuju svoju biblioteku igara (uključujući PC i [[Xbox]] igre) i Game DVR, koji će biti dostupan preko tastaturne prečice, dozvoljavajući korisnicima da sačuvaju zadnjih 30 sekundi igre kao videozapis koji se može dijeliti na [[Xbox Live]], [[OneDrive]] ili negdje drugo.<ref name=engadget-w10xbox>{{cite web|title=Xbox on Windows 10: social features, game DVR and more|url=http://www.engadget.com/2015/01/21/microsoft-windows-10-xbox/|website=Engadget|publisher=AOL|accessdate=21 januar 2015}}</ref><ref name=polygon-10xboxapp>{{cite web|title=Xbox app coming to Windows 10, Microsoft confirms|url=http://www.polygon.com/2015/1/21/7867479/xbox-app-windows-10-microsoft-phil-spencer|website=Polygon|publisher=Vox Media|accessdate=21 januar 2015}}</ref> Windows 10 će dozvoljavati korisnicima da kontroliraju i igraju igre sa svoje [[Xbox One]] konzole preko lokalne mreže.<ref name=polygon-w10streamone>{{cite web|title=Windows 10 will let you stream Xbox One games to any Windows 10 PC or tablet|url=http://www.polygon.com/2015/1/21/7867545/windows-10-stream-xbox-one-games|website=Polygon|publisher=Vox Media|accessdate=21 januar 2015}}</ref> Windows 10 će sadržavati [[DirectX 12]] i WDDM 2.0.<ref name=dx12PreviewAnandtech>{{cite web |url=http://anandtech.com/show/8962/the-directx-12-performance-preview-amd-nvidia-star-swarm |title=The DirectX 12 Performance Preview: AMD, NVIDIA, & Star Swarm |date=6 februar 2015 |website=Anandtech.com |publisher=Anandtech |access-date=6 februar 2015 |archive-date=2015-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150208024115/http://www.anandtech.com/show/8962/the-directx-12-performance-preview-amd-nvidia-star-swarm }}</ref><ref name=dx12-w10>{{cite web|last1=Langley|first1=Bryan|title=DirectX 12 and Windows 10|url=http://blogs.msdn.com/b/directx/archive/2014/10/01/directx-12-and-windows-10.aspx|website=DirectX Developer Blog|accessdate=3 oktobar 2014|archivedate=2014-10-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141004051236/http://blogs.msdn.com/b/directx/archive/2014/10/01/directx-12-and-windows-10.aspx|deadurl=yes}}</ref> Prvi put predstavljen u martu 2014. godine, cilj nove DirectX verzije je da "poboljša efikasnost" tako što će pružiti bliži pristup hardverskim resursima i samim time smanjiti iscrpljivanje procesora i grafičkih [[drajver]]a.<ref name=pcworld-woogamers>{{cite web|title=Windows 10 will woo gamers with supercharged DirectX 12 graphics API|url=http://www.pcworld.com/article/2690788/windows-10-will-woo-gamers-with-supercharged-directx-12-graphics-api.html|website=PCWorld|accessdate=3 oktobar 2014}}</ref><ref name=techradar-dx12>{{cite web|title=Microsoft details DirectX 12 for better Xbox One, PC performance|url=http://www.techradar.com/news/gaming/microsoft-previews-directx-12-for-better-pc-and-xbox-one-performance-1235804|website=Techradar|accessdate=3 oktobar 2014}}</ref> Windows 10 dodaje platformsku podršku za [[FLAC]], [[HEVC]] i [[Matroska]] [[Multimedija|medijske]] formate, dozvoljavajući da se mediji koji koriste te kodeke, otvore preko [[Windows Media Player]]-a ili druge aplikacije bez ikakvih dodatnih instalacija kodeka.<ref name=MicrosoftHEVCNovember2014W10>{{cite news |title=New build available to the Windows Insider Program |author=Gabe Aul |publisher=[[Microsoft]] |url=http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2014/11/12/new-build-available-to-the-windows-insider-program/ |date=12 novembar 2014 |accessdate=15 novembar 2014}}</ref><ref name=pcw-flac10>{{cite web|title=Audio snobs rejoice: Windows 10 will have system-wide FLAC support|url=http://www.pcworld.com/article/2852595/audio-snobs-rejoice-windows-10-will-have-system-wide-flac-support.html|website=PC World|publisher=IDG|accessdate=14 decembar 2014}}</ref><ref name=engadget-mkv10>{{cite web|title=Windows 10 will play your .MKV and .FLAC files all on its own|url=http://www.engadget.com/2014/11/27/windows-10-native-flac-mkv-support/|website=Engadget|accessdate=14 decembar 2014}}</ref> === Sistem ažuriranja === Windows 10 će biti distribuiran na znatno drugačiji način od prethodnih izdanja [[Windows]]-a. [[Microsoft]] je prije pružao korisnicima ažuriranja u znatno velikom broju koje su dale i dodatne funkcije a i bile sigurnosna i zakrpna ažuriranja, Windows 10 će to promjeniti tako što će davati korisnicima ažuriranja čim su dostupna. Što se tiče poslovnih okruženja, administratori mogu izabrati između dva kanala izdavanja: "Trenutna grana za poslovne korisnike" ([[Engleski jezik|eng]]. ''Current Branch for Business'' ili ''CBB'') i dugoročna podrška (''LTS''). CBB će dobijati sva ažuriranja u isto vrijeme kao i potrošači, ali će dozvoliti administratorima da ne instaliraju ili da odgode nekritična ažuriranja da bi utvrdili da su prikladna za njihova radna okruženja. LTS izdanja su periodične slike CBB grane i samo će primati kritične zakrpe za period od deset godina. Sistemi mogu koristiti jednu ili dvije verzije stariju sliku LTS verzije da bi dozvolili strukturno raspoređivanje i interne [[softver]]ske cikluse podrške.<ref name=ars-winasaservice/><ref name=cw-biggestchange>{{cite web|title=Microsoft reveals biggest-ever change in Windows updates|url=http://www.computerworld.com/article/2691211/microsoft-reveals-biggest-ever-change-in-windows-updates.html|website=Computerworld|accessdate=4 oktobar 2014}}</ref><ref name=winblog-w10forbusiness>{{cite web|title=Introducing Windows 10 for Business|url=http://blogs.windows.com/business/2014/09/30/introducing-windows-10-for-business/|website=Windows Blog|accessdate=4 oktobar 2014}}</ref> Stella Chernyak je objasnio da "imamo poslovne partnere koji možda imaju okruženja koja su znatno kritična, tako da poštujemo njihovu želju za testiranje i stabiliziranje određenog okruženja dugoročno."<ref name=iw-unanswered>{{cite web|last1=Endler|first1=Michael|title=Windows 10: 5 Unanswered Questions|url=http://www.informationweek.com/software/operating-systems/windows-10-5-unanswered-questions/d/d-id/1316350|website=InformationWeek|accessdate=4 oktobar 2014}}</ref> {| class="wikitable collapsible uncollapsed" style="margin:auto; width:auto; font-size:90%; text-align:center;" |- ! colspan="4" | Grane Windows pordrške i ažuriranja<ref name=ars-winasaservice/><ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/business/2015/01/30/windows-10-for-enterprise-more-secure-and-up-to-date/ |title=Windows 10 for Enterprise: More secure and up to date |date=30 januar 2015 |website=blogs.windows.com |publisher=Microsoft |access-date=8 februar 2015 |archivedate=2017-07-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170708085808/https://blogs.windows.com/business/2015/01/30/windows-10-for-enterprise-more-secure-and-up-to-date/ |deadurl=yes }}</ref> |- | '''Grana ažuriranja''' | Potrošačka | Trenutna grana za poslovne korisnike (CBB) | Dugotrajni servis (LTS) |- | '''Šema licenciranja''' | [[OEM]] | colspan="2" | Količinsko licenciranje |- | '''Kritična ažuriranja''' <br /> <span style="font-size:90%;">Sigurnosne ispravke i stabilnosna ažuriranja</span> | style="background:#99FF99"|<center>Da</center> | style="background:#99FF99"|<center>Da</center> | style="background:#99FF99"|<center>Da</center> |- | '''Nekritična ažuriranja''' <br /> <span style="font-size:90%;">Nadogranje funkcija</span> | style="background:#99FF99"|<center>Da</center> | style="background:#DDFFDD"|<center>Ne ili odgođeno</center> | style="background:#FF9999"|<center>Ne</center> |- | '''Pregledna izdanja''' <br /> <span style="font-size:90%;">Beta izdanja kroz Windows Insider program</span> <br /> <span style="font-size:90%;">Izbor ''brzog'' ili ''sporog'' prstena ažuriranja</span> | style="background:#FFFFBB"|<center>Neobavezno</center> | style="background:#FFFFBB"|<center>Ako je dozvoljeno</center> | style="background:#FF9999"|<center>Ne</center> |- | '''Metod ažuriranja''' | [[Windows Update]] | [[Windows Update]] ili [[Windows Server Update Services|WSUS]] | [[Windows Server Update Services|WSUS]] sa periodičnim LTS izdanjima |- | '''Podrška nadogradnje''' | Kontinuirano ažuriran | colspan="2" | Tri najnovija LTS izdanja |- | '''Podrška''' | Životni ciklus uređaja | Tri najnovija LTS izdanja | 10 godina od objave LTS izdanja |} Terry Myserson je objasnio da sa ovim promjena, [[Microsoft]] više vidi Windows 10 kao "uslugu" odnosno "servis" koji bi "bio najnoviji za podržani životni ciklus proizvoda" i izjavio je da "pitanje 'koju verziju Windows-a koristiš' će prestati imati smisla", implicirajući da neće biti plaćenih nadogradnji nakon sistema 10.<ref name=ars-winasaservice>{{cite web|title=What Windows as a Service and a "free upgrade" mean at home and at work|url=http://arstechnica.com/information-technology/2015/01/what-windows-as-a-service-and-a-free-upgrade-mean-at-home-and-at-work/|website=Ars Technica|accessdate=1 februar 2015}}</ref><ref name=ars-win10freefirstyear>{{cite web|title=Windows 10 free for all Windows 8.1 and Windows 7 users for first year|url=http://arstechnica.com/gadgets/2015/01/windows-10-free-for-all-windows-8-1-and-windows-7-users-for-first-year/|website=Ars Technica|accessdate=21 januar 2015}}</ref><ref name=ms-nextgen>{{cite web|last1=Myerson|first1=Terry|title=The next generation of Windows: Windows 10|url=http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2015/01/21/the-next-generation-of-windows-windows-10/|website=Windows blog|publisher=Microsoft|accessdate=21 januar 2015}}</ref> == Istorija ažuriranja == === Pregledne verzije === Javna beta verzija sistema Windows 10 pod brendom "Windows Technical Preview" ([[Srpskohrvatski jezik|sh]]. ''Windows tehnički pregled'') je objavljena 1. oktobra 2014. godine; verzije tehničkih pregleda su namjenjene za entuzijaste i poslovne korisnike. Korisnici mogu se učlaniti u "Windows Insider" program kako bi primili povremena ažuriranja [[Windows]] tehničkog pregleda, time dozvoljavajući [[Microsoft]]-u da prima povratne informacije o promjenama koje napravi tokom razvojnog procesa. U prethodnim beta programima za [[Windows]], javne beta verzije su znatno manje objavljivane.<ref name=verge-win10/><ref name="ext-liveblog"/><ref name=verge-windows10turbo>{{cite web|title=Windows 10: Microsoft hits a turbo button to get back to business|url=http://www.theverge.com/2014/10/1/6880953/windows-10-microsoft-hits-a-turbo-button-to-get-back-to-business|website=The Verge|accessdate=1 oktobar 2014}}</ref><ref name=verge-10tp>{{cite web|title=Windows 10 Technical Preview now available to download|url=http://www.theverge.com/2014/10/1/6877195/windows-10-technical-preview-download|website=The Verge|accessdate=1 oktobar 2014}}</ref><ref name=ars-10tp>{{cite web|title=Microsoft launches Windows Insider Program to get Windows betas|url=http://arstechnica.com/information-technology/2014/09/microsoft-launches-windows-insider-program-to-get-windows-betas/|website=Ars Technica|accessdate=1 oktobar 2014}}</ref> === Javna verzija === Objavljivanje završene verzije sistema Windows 10 se očekuje krajem 2015. godine.<ref name=ars-win10freefirstyear/><ref name=verge-windows10turbo/> Tokom prve godine dostupnosti, licence za nadogradnju potrošača sa [[Windows 7]] i [[Windows 8.1]] sistema na Windows 10 će biti besplatne.<ref name=ars-winasaservice /> ''Enterprise'' izdanja 7 i 8.1 sistema nisu kvalifikovane za besplatnu nadogradnju u sklopu ove promocije, ali kao i kod prošlih nadogradnji, korisnici pod aktivnim SA ugovorom mogu nadograditi na Windows 10 bez promjene njihovog ugovora. Za korisnike čiji je SA ugovor istekao, ili koji imaju SA ugovor koji pokriva samo postojeća izdanja Windows-a neće moći besplatno nadograditi. Nije jasno kako će Microsoft unovčiti licence nakon što ova promocija istekne.<ref name=ars-winasaservice /><ref name=pcw-noenterprise>{{cite web|title=Windows 10 will be a free upgrade for Windows 7 and Windows 8 users|url=http://www.pcworld.com/article/2873214/windows-10-will-be-a-free-upgrade-for-windows-7-and-8-users.html|website=PCWorld|publisher=IDG|accessdate=22 januar 2015}}</ref> Zasebno ažuraranje sa "nekim" od promjena u sistemu Windows 10 je planirano za [[Windows RT]].<ref name=cnet-notdeadyet>{{cite web|title=Microsoft's Windows RT isn't dead ... yet|url=http://www.cnet.com/news/microsofts-windows-rt-isnt-dead-yet/|website=CNET|publisher=CBS Interactive|accessdate=21 januar 2015}}</ref> 2. februara 2015. godine, [[Microsoft]] je objavio da će nuditi besplatnu [[ARM]] verziju Windows 10 sistema za [[Raspberry Pi]] 2 uređaje.<ref name=verge-rp2w10>{{cite web|title=Microsoft to support Raspberry Pi 2 with a free version of Windows 10|url=http://www.theverge.com/2015/2/2/7962179/raspberry-pi-windows-10|website=The Verge|publisher=Vox Media|accessdate=3 februar 2015}}</ref> === Istorija ažuriranja === {| class="wikitable" |- |style="background:#fa8072"| |Otkazano/onemogućeno izdanje |style="background:silver"| |Prethodno izdanje |style="background:Chartreuse"| |Stabilno izdanje |style="background:Plum"| |Pregledno izdanje |} {| class="wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed collapsible uncollapsed" style="width:100%; font-size:90%;" |+ |- ! style="background:Plum; text-align:center;" | Tabela verzija: Windows 10 ! ! |- ! style="width:8em; text-align:center;" | Verzija<br /><small>Grana</small> ! style="width:10em; text-align:center; background::#e9e9e9;" | {{nowrap|Datum izdavanja}} ! style="background::#e9e9e9; text-align:center;" |Izdvojeno |- valign="top"<!----------------------------------------------------------------------------------------> ! style="white-space:nowrap; background:#fa8072; text-align:center" | 6.4.9841<br />{{small|fbl_release}}<br /><ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2014/10/01/join-the-windows-insider-program-and-get-the-windows-10-technical-preview/ |title=Join the Windows Insider Program and get the Windows 10 Technical Preview |last1=LeBlanc |first1=Brandon |date=1 oktobar 2014 |website=blogs.windows.com |publisher=Microsoft |access-date=14 februar 2015}}</ref> | {{date|2014-10-01|mdy}} | * Ponovo pojavljivanje Start menija u stilu sistema [[Windows 7]] * ''Task View'' ili ''Pregled zadataka'' (virtualne radne površine) * ''Windows Store'' aplikacije se mogu pokrenuti na radnoj površini kao prozori, a ne samo preko cijelog ekrana.<ref name="winblog-w10">{{cite web |title=Announcing Windows 10 |last=Aul |first=Gabe |url=http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2014/09/30/announcing-windows-10/ |website=Blogging Windows |publisher=[[Microsoft]] |accessdate=22 novembar 2014}}</ref> * Nove "eksperimentalne" opcije, uključujući prelom redova i prečica sa Ctrl tasterima u konzolama (poput onih za rezanje, kopiranje i naljepljivanje) koristeći Ctrl+X, Ctrl+V i slično. Revizirani režim preko cijelog ekrana dostupan i moguć za korištenje na 32-bitnim i 64-bitnim izdanjima sa podrškom za nativnu rezoluciju, miš i korištenje scroll trake.<ref name="verge-win10" /><ref name="ext-liveblog" /><ref name="ars-commandprompt">{{cite web|title=Windows 10 command prompt finally gets dragged into the 21st century|url=http://arstechnica.com/information-technology/2014/09/windows-10-command-prompt-finally-gets-dragged-into-the-21st-century/|website=Ars Technica|accessdate=30 septembar 2014}}</ref> * Prozori se mogu postaviti u kvadrante tako što će ih se postavi u uglove ekrana.<ref name="verge-win10" /><ref name="verge-win10" /> * Tradicionalni kalkulator nije dostupan osim ako se ne nadogradi sa prethodnog izdanja Windows-a. |- valign="top"<!----------------------------------------------------------------------------------------> ! style="white-space:nowrap; background:#fa8072; text-align:center" | 6.4.9860<br />{{small|fbl_release}}<br /><ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2014/10/21/were-rolling-out-our-first-new-build-to-the-windows-insider-program/ |title=We’re rolling out our first new build to the Windows Insider Program |last1=Aul |first1=Gabe |date=21 oktobar 2014 |website=blogs.windows.com |publisher=Microsoft |access-date=14 februar 2014}}</ref> | {{date|2014-10-21|mdy}} | * Centar za obavještenja: Prozor koji prikazuje istoriju pop-up obavještenja<ref name="winblog-9860" /> * "Preko 7.000 popravaka i poboljšanja"<ref name="winblog-9860">{{cite web |title=We're rolling out our first preview build to the Windows Insider Program |last=Aul |first=Gabe |url=http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2014/10/21/were-rolling-out-our-first-new-build-to-the-windows-insider-program/ |website=Blogging Windows |publisher=[[Microsoft]] |accessdate=22 novembar 2014}}</ref> |- valign="top"<!----------------------------------------------------------------------------------------> ! style="white-space:nowrap; background:#fa8072; text-align:center" | 6.4.9879<br />{{small|fbl_release}}<br /><ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2014/11/12/new-build-available-to-the-windows-insider-program/ |title=New build available to the Windows Insider Program |last1=Gabe |first1=Aul |date=12 novembar 2015 |website=blogs.windows.com |publisher=Microsoft |access-date=14 februar 2014}}</ref> | {{date|2014-11-12|mdy}} | * "Task View" i "Search" dugmad se mogu sakriti<ref name="winblog-9879" /> * Tri nove prstovne geste<ref name="winblog-9879" /> * Selektivna sinhronizacija lokalnog sadržaja u servisu, odnosno programu [[OneDrive]]<ref name="winblog-9879">{{cite web |url=http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2014/11/12/new-build-available-to-the-windows-insider-program/ |title=New build available to the Windows Insider Program |last=Aul |first=Gabe |date=12 novembar 2014 |work=Blogging Windows |publisher=[[Microsoft]] |accessdate=23 novembar 2014}}</ref> * Nove funkcije u pregledniku [[Internet Explorer]]<ref>{{cite web|url=http://blogs.msdn.com/b/ie/archive/2014/11/11/living-on-the-edge-our-next-step-in-interoperability.aspx |date=11 novembar 2014 |last=Rossi |first=Jacob |accessdate=23 novembar 2014 |title=Living on the Edge – our next step in helping the web just work |website=IEBlog |publisher=[[Microsoft]]}}</ref> |- valign="top"<!----------------------------------------------------------------------------------------> ! style="white-space:nowrap; background:silver; text-align:center" | 10.0.9926<br />{{small|fbl_awesome}}<br /><ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2015/01/23/january-build-now-available-to-the-windows-insider-program/ |title=Gabe |last1=Aul |date=23 januar 2015 |website=blogs.windows.com |publisher=Microsoft |access-date=14 februar 2015}}</ref> | {{date|2015-01-23|mdy}} | * Novi okviri prozora * Traka zadataka ima novi izgled sa manje transparencije, manjim ikonama i podvlači pokrenute aplikacije.<ref name="pcpro-settingsmenu" /> * Dugme za pretragu je automatski prebačeno u polje za pretragu * Podrška za [[Microsoft Cortana|Cortana]] za američki engleski. * Dugme za pristup punom ekranu dodano u Start meni<ref name="verge-closerlook" /> '''Nove univerzalne aplikacije''' * ''Alarm'' aplikacija koja sadrži svjetski sat, tajmer i štopericu<ref>[https://twitter.com/GabeAul/status/562745376328130561 Gabriel Aul on Twitter: "@LuigiLaera We'll be bringing the Windows10 Alarms app to phones. As a Universal App, the same code will run on both platforms."]. Twitter.com (3 februar 2015). Pristupljeno 9 februar 2015.</ref> * ''Kalkulator'' aplikacija zamjenjuje tradicionalni Win32 kalkulator * [[Bing Maps|''Mape'']] sa integracijom pomoćnice Cortana<ref name="Microsoft_Windows_10_event">{{cite web|url=http://news.microsoft.com/windows10story/|title=Microsoft Windows 10 Event January 2015 (Full)|date=21 januar 2015|work=Microsoft}}</ref> * Aplikacija ''Slike'' sa automatskim poboljšanjima i prikazom albuma.<ref name="verge-thisiswp10">{{cite web|title=This is Windows 10 for phones|url=http://www.theverge.com/2015/1/21/7869441/windows-10-for-phones-features-hands-on|website=The Verge|publisher=Vox Media|accessdate=22 januar 2015}}</ref> * Aplikacija ''Podešavanja'' ažurirana sa novim izgledom.<ref name="cnet-settingsmenu" /> * ''Xbox'' aplikacija sa podrškom za video unutar igara i [[streaming]] za Windows 10 uređaje<ref name="engadget-w10xbox" /> |- valign="top"<!----------------------------------------------------------------------------------------> ! style="white-space:nowrap; background:silver; text-align:center" | 10.0.10041<br />{{small|fbl_impressive}}<br /><ref name="10041blog">{{cite web |url=http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2015/03/18/windows-10-technical-preview-build-10041-now-available/ |title=Windows 10 Technical Preview Build 10041 now available |last1=Aul |first1=Gabe |date=18 mart 2014 |website=blogs.windows.com |publisher=Microsoft |access-date=18 mart 2014}}</ref> | {{date|2015-3-18|mdy}} | * Poboljšan Startni meni. Dodana transparentna pozadina, poboljšan razmak startnog menija, promjenjene ikone za gašenje i za povećanje Startnog menija kao i dugme za popis svih aplikacija.<ref name="10041blog" /> * Digitalna pomoćnica Cortana sada radi u [[Kina|Kini]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Italija|Italiji]], [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Španija|Španiji]].<ref name="10041blog" /> * Novi kompaktni meni za mrežni pristup u stilu postojećeg centra za obavještenja.<ref name="10041blog" /> * Ažuriran web engine za [[Internet Explorer]].<ref name="ieblog">{{cite web |url=http://blogs.msdn.com/b/ie/archive/2015/03/18/rendering-engine-updates-in-march-for-the-windows-10-technical-preview.aspx |title=Rendering engine updates in March for the Windows 10 Technical Preview |date=18 mart 2014 |website=blogs.msdn.com |publisher=Microsoft |access-date=18 mart 2014}}</ref> * Live tile za aplikaciju ''Slike'' sada prikazuje i slike sa servisa OneDrive osim postojećih lokalnih. Aplikacija takođe sada podržava .RAW format i tastaturne prečice.<ref name="10041blog" /> * Novi prostor za unos manjeg teksta rukopisom.<ref name="10041blog" /> * Ekran za zaključivanje sada pokazuje nove usluge, funkcije kao i savjete za korištenje.<ref name="10041blog" /> * ''Windows Feedback'' aplikacija je ažurirana sa mogućnosti postavljanja filtera za razne upite kao i slaganja sa prijedlozima izravno sa popisa, za razliku od prethodnog pojedinačnog popisa. ''Windows Feedback'' sada takođe sadrži odjeljak za "Vaš napredak" koji prikazuje koliko je povratnih informacija korisnik poslao.<ref name="10041blog" /> |- valign="top"<!----------------------------------------------------------------------------------------> ! style="white-space:nowrap; background:silver; text-align:center" | 10.0.10049<br />{{small|fbl_impressive}}<br /><ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2015/03/30/windows-10-technical-preview-build-10049-now-available/ |title=Windows 10 Technical Preview Build 10041 now available |first1=Gabe |last1=Aul |date=30. 3. 2015 |website=blogs.windows.com |publisher=Microsoft |access-date=1. 4. 2015}}</ref> | {{date|2015-3-30|mdy}} | * [[Spartan (preglednik)|Project "Spartan"]] je dodat i postavljen kao preodređeni preglednik za Windows. * Aplikacije ''Alarmi i satovi'', ''Kalkulator'' i ''Snimač glasa'' imaju novi, ažurirani grafički korisnički interfejs. |- valign="top"<!----------------------------------------------------------------------------------------> ! style="white-space:nowrap; background:silver; text-align:center" | 10.0.10061<br />{{small|fbl_impressive}}<br /><ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2015/04/22/windows-10-technical-preview-build-10061-now-available/|title=Windows 10 Technical Preview Build 10061 now available |first1=Gabe |last1=Aul |date=22. 4. 2015 |website=blogs.windows.com |publisher=Microsoft |access-date=2. 5. 2015}}</ref> | {{date|2015-04-22|mdy}}<br /> | * ''Mail'', ''Kalendar'', ''MSN Vrijeme'', ''MSN Novac'' i druge aplikacije imaju poboljšan korisnički interfejs i poboljšane performanse. * Pregledne verzije aplikacija ''Muzika'' i ''Video'' su sada u Windows 10 zajedno sa verzijama iz sistema Windows 8. * Nova crna sistemska tema za Start meni, traku zadataka i Akcijski centar. * Start meni, traka zadataka i Akcijski centar imaju opciju za providnost. * Start meni može mijenjati veličinu. * Ulaskom u ''Tablet Mode'' (''Tabletni način rada'' ili ''Tabletni režim''), Start dugme, Cortana i dugme za prikaz trenutno pokrenutih aplikacija se povećavaju i raširuju kako bi ih bilo lakše pritisnuti na ekranima na dodir. * Novo podešavanje da se sistem pokrene u Tabletnom načinu rada, što je podrazumjevano podešavanje za tablete ispod 10 inča. * Nove Windows ikone, ikone za minimiziranje, proširenje i zatvaranje i nove sličice. * Microsoft Solitaire Collection (''Kolekcija Microsoftovih Pasijans igara'') je unaprijed instalirana u ovom buildu<ref name="Solitare">{{cite web | url=http://www.businessinsider.com/microsoft-solitaire-returning-to-windows-10-2015-4 | title=Microsoft is bringing back Solitaire for Windows 10 | accessdate=30. 4. 2015 | author=Tweedie, Steven}}</ref> |- valign="top"<!----------------------------------------------------------------------------------------> ! style="white-space:nowrap; background:Plum; text-align:center" | 10.0.10074<br />{{small|fbl_impressive}}<br /><ref>{{cite web |url=http://blogs.windows.com/bloggingwindows/2015/04/29/new-windows-10-insider-preview-build-10074-now-available/|title=New Windows 10 Insider Preview Build 10074 now available |first1=Gabe |last1=Aul |date=29. 4. 2015 |website=blogs.windows.com |publisher=Microsoft |access-date=2. 5. 2015}}</ref> | {{date|2015-04-29|mdy}} | * Cortana je integrirana u Startni meni * Poboljšanja sistema ''live tiles'': sada imaju nove animacije i opciju za isključenje promjenljivih informacija. * Poboljšan korisnički interfejs Startnog menija. Pojedini korisnici mogu vidjeti zamagljen Startni meni, mada se ova opcija može i ručno uključiti pomoću registra sistema.<ref>{{cite web |url=http://winbeta.org/news/windows-10-build-10074-how-enable-blur-aero-start-menu |title=Windows 10 build 10074: How to enable blur (Aero) for the Start menu |date=30. 4. 2015 |access-date=2. 5. 2015 |archive-date=2015-05-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150503003644/http://www.winbeta.org/news/windows-10-build-10074-how-enable-blur-aero-start-menu |dead-url=yes }}</ref> * Novi zvukovi za razne akcije. * Opcije personalizacije sistema su premještene u univeralnu aplikaciju Podešavanja umjesto Kontrolne table, te univerzalna aplikacija sadrži poneka poboljšanja. |} == Sistemski zahtjevi == Osnovni sistemski zahtjevi za instalaciju Windows 10 Tehničkog pregleda su isti kao i za [[Windows 8.1]], međutim neki stariji 64-bitni procesori možda neće biti podržani kao i neki uređaji sa 32 GB i svi uređaji sa 16 GB prostora koji koriste [[WINBoot]] [[operativni sistem]].<ref>{{cite web |url=http://windows.microsoft.com/en-au/windows/preview-faq-system-requirements-pc |title=Before you install |website=windows.microsoft.com |publisher=Microsoft |access-date=12 februar 2015}}</ref><ref>{{cite web |url=https://msdn.microsoft.com/en-us/library/windows/desktop/dn641833(v=vs.85).aspx |title=Dev center: Windows Image File Boot (WimBoot) |website=msdn.microsoft.com |publisher=Microsoft |access-date=12 februar 2015}}</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center; margin: auto;" |+ Hardverski zahtjevi za Windows 10<ref>{{cite web |title=Windows 8 system requirements |url=http://windows.microsoft.com/en-US/windows-8/system-requirements |work=Windows Help |publisher=Microsoft Corporation |accessdate=2. 5. 2015}}</ref><ref name=ndtv-specs>{{cite web |title=Windows 10 Minimum Hardware Requirements and Upgrade Paths Detailed |url=http://gadgets.ndtv.com/laptops/news/windows-10-minimum-hardware-requirements-and-upgrade-paths-detailed-672319 |website=NDTV |accessdate=2. 5. 2015}}</ref> |- ! scope="col"| Zahtjev ! scope="col"| Minimalno ! scope="col"| Preporučeno |- ! scope="row" | [[Procesor]] | 1 [[Gigaherc|GHz]]<br />[[IA-32]] ili [[x64]] arhitektura<br />Podrška za PAE, NX i [[SSE2]]<ref>{{cite web |url=http://msdn.microsoft.com/en-us/library/windows/hardware/hh975398.aspx |title=PAE/NX/SSE2 Support Requirement Guide for Windows 8 |accessdate=2. 5. 2015}}</ref><ref>{{cite web |title=What is PAE, NX, and SSE2 and why does my PC need to support them to run Windows 8? |url=http://windows.microsoft.com/en-US/windows-8/what-is-pae-nx-sse2 |work=Windows Help |publisher=Microsoft Corporation |accessdate=2. 5. 2015}}</ref> | [[x64]] arhitektura<br />SLAT podrška za [[Hyper-V]] |- ! scope="row" | [[RAM]] | '''IA-32 verzija:''' 1 [[Gigabajt|GB]]<br />'''x64 verzija:''' 2 [[Gigabajt|GB]] | 4&nbsp;[[Gigabajt|GB]] |- ! scope="row" | [[Grafička kartica]] | [[DirectX 9]] grafički uređaj<br />Sa podrškom za [[Windows Display Driver Model|WDDM]] 1.0 ili veći | [[DirectX 10]] grafički uređaj |- ! scope="row" | [[Standard računarskog ekrana|Rezolucija ekrana]] | 800×600 [[piksel]]a | 1024×768 piksela |- ! scope="row" | Ulazni uređaj | [[Tastatura]] i [[Miš (hardver)|miš]] | Ekran sa [[multi-touch]] tehnologijom |- ! scope="row" | Mjesto na hard disku | '''IA-32 verzija:''' 16 [[Gigabajt|GB]]<br />'''x64 verzija:''' 20 [[Gigabajt|GB]] | N/A |- ! scope="row" | Ostalo | N/A | [[UEFI]] v2.3.1 Errata B sa tehnologijom autentičnosti certifikata u svojoj bazi podataka<br />TPM 2.0<br />Internetska veza |} Certificirani tableti moraju imati dugme za paljenje i tastere za povećanje i smanjenje muzike, dok se tasteri poput Windows tastera i zaključavanja rotacije više ne zahtjevaju.<ref name=ndtv-specs/> Poput sistema [[Windows 8]], svi certificirani uređaji moraju imati uključeno UEFI Secure Boot (''sigurno pokretanje''). Za razliku od sistema [[Windows 8]], proizvođači originalne opreme više nisu dužni omogućiti promjenu podešavanja sigurnog pokretanja sistema, što znači da se pojedini uređaji mogu namjestiti da samo pokreću Microsoftove operativne sisteme.<ref name=arstechnica-securebootw10>{{cite web |title=Windows 10 to make the Secure Boot alt-OS lock out a reality |url=http://arstechnica.com/information-technology/2015/03/windows-10-to-make-the-secure-boot-alt-os-lock-out-a-reality/ |website=Ars Technica |accessdate=2. 5. 2015}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} {{Historija Windowsa}} [[Kategorija:Microsoft]] [[Kategorija:Microsoft Windows]] qzm4tt13diyielyo19n5sjtjrusz280 0 4497991 42715769 42692278 2026-11-02T02:16:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715769 wikitext text/x-wiki {{Naučnik | ime = Hans Bete | slika = Hans Bethe.jpg | datum_rođenja = [[2. jul]] [[1906]]. | mesto_rođenja = [[Strazbur]] | država_rođenja = [[Nemačko carstvo]], danas [[Francuska]] | datum_smrti = [[6. mart]] [[2005]]. | mesto_smrti = [[Itaka]], [[NJujork]] | država_smrti = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | polje = [[Fizika]], [[Nuklearna fizika]] | institucija = [[Geteov univerzitet u Frankfurtu]], [[Univerzitet u Minhenu]] | škola = | studenti = | poznat_po = [[Kvantna elektrodinamika]], izum [[nuklearno oružje|atomske bombe]] izum [[hidrogenska bomba|hidrogenske bombe]] | nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1967]]) | napomene = }} '''Hans Albreht Bete''' ({{jez-nem|Hans Albrecht Bethe}}; [[Strazbur]], [[2. jul]] [[1906]] — [[Itaka]], [[NJujork]], [[6. mart]] [[2005]]) je bio nemačko-američki fizičar jevrejskog porekla. NJegova brojna otkrića iz oblasti kvantne elektrodinamike, fizike čvrstih tela, zvezdane nukleosinteze i astrofizike, presudno su uticale na fiziku 20. veka. Doktorirao je fiziku na minhenskom univerzitetu. Postdoktorske studije završio je na [[Kembridž]]u i u Rimu. Dolaskom [[nacizam|nacista]] na vlast u Nemačkoj, Bete se 1933. godine preselio u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], gde je radio kao saradnik Univerziteta u Mančesteru i Univerziteta u Bristolu. 1935. godine preselio se u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] gde je obavljao funkciju profesora na Kolumbija Univerzitetu i Kornvel Univerzitetu. Tokom 1941. godine postao je američki državljanin i počasni član Međunarodne Akademije Nauka.<ref>{{cite journal |doi=10.1098/rsbm.2007.0018 |title=Hans Albrecht Bethe. 2 July 1906 -- 6 March 2005: Elected ForMemRS 1957 |date=2007 |last1=Lee |first1=S. |last2=Brown |first2=G. E. |journal=Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society |volume=53 |pages=1}}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1038/scientificamerican1092-32 |title=Illuminator of the Stars |url=https://archive.org/details/sim_scientific-american_1992-10_267_4/page/32 |date=1992 |last1=Horgan |first1=John |journal=Scientific American |volume=267 |issue=4 |pages=32}}</ref> == Menheten projekat i razvoj hidrogenske bombe == Tokom Drugog svetskog rata, Bete je bio direktor teoretskog odseka nacionalne laboratorije u Los Alamosu, koja je imala za cilj pronalazak nuklearnog oružja. Nakon Drugog svetskog rata, njegovi radovi na polju razvoja [[hidrogenska bomba|hidrgenske bombe]], zajedno za mađarsko-američkim, odnosno poljsko-američkim naučnikom, jevrejskog porekla, [[Edvard Teler|Edvardom Telerom]] i [[Stanislav Ulam|Stanislavom Ulamom]], doprineli su izumu i uspešnom testiranju hidrogenske bombe.<ref name=Schweber>{{Cite book| last=Schweber | first=S. S. | title=In the Shadow of the Bomb: Bethe, Oppenheimer, and the Moral Responsibility of the Scientist | url=https://archive.org/details/inshadowofbombbe00schw | location=Princeton | publisher=Princeton University Press | pages=[https://archive.org/details/inshadowofbombbe00schw/page/166 166] | year=2000|isbn=978-0-691-04989-2}}</ref> == Kasniji radovi == Otkrio je da je je razlog zvezdane nukleosinteze, termonuklearna reakcija u kojoj se vodonik pretvara u helijum. 1967. godine dobio je Nobelovu nagradu za fiziku. NJegovi radovi na polju upoznavanja neutrina i astrofizike, presudno su uticali na mnoga moderna naučna otkrića. == Povezano == {{Commonscat|Hans Bethe}} * [[Projekat Menhetn]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book | ref=harv | last=Schweber | first=S. S. | title=In the Shadow of the Bomb: Bethe, Oppenheimer, and the Moral Responsibility of the Scientist | url=https://archive.org/details/inshadowofbombbe00schw | location=Princeton | publisher=Princeton University Press | pages=[https://archive.org/details/inshadowofbombbe00schw/page/166 166] | year=2000 | isbn=978-0-691-04989-2}} * {{cite book |last=Bernstein |first=Jeremy |authorlink= |title=Hans Bethe, Prophet of Energy |url=https://archive.org/details/hansbetheprophet0000bern |location=New York |publisher=Basic Books |date=1980 |isbn=978-0-465-02903-7 |ref=harv}} * {{cite book |last=Bethe |first=Hans A. |title=The Road from Los Alamos |url=https://archive.org/details/roadfromlosalamo00beth |location=New York |publisher=American Institute of Physics |date=1991 |isbn=978-0-88318-707-4 |ref=harv}} * {{cite book |last=Brian |first=Denis |title=The Voice Of Genius: Conversations With Nobel Scientists And Other Luminaries |url=https://archive.org/details/voiceofgeniuscon0000bria |date=2001 |publisher=Perseus Pub |location=Cambridge, Massachusetts |isbn=978-0-7382-0447-5 |ref=harv}} * {{cite book |first=Gerald E. |last=Brown |authorlink= |first2=Sabine |last2=Lee |url=http://www.nasonline.org/publications/biographical-memoirs/memoir-pdfs/bethe-hans.pdf |publisher=National Academy of Sciences |series=Biographical Memoirs |title=Hans Albrecht Bethe |location=Washington, D.C. |date=2009 |ref=harv |access-date=2015-06-28 |archive-date=2017-04-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170422044859/http://www.nasonline.org/publications/biographical-memoirs/memoir-pdfs/bethe-hans.pdf |url-status=dead}} * {{cite book |editor-last=Brown |editor-first=Gerald E. |editor-link= |editor2-first=Chang-Hwan |editor2-last=Lee |publisher=World Scientific Publishing |title=Hans Bethe and his Physics |url=https://archive.org/details/hansbethehisphys0000unse |location=New Jersey |date=2006 |isbn=9812566090 |ref=harv}} * {{cite book |last=Herken |first=Gregg |title=Brotherhood of the Bomb: The Tangled Lives and Loyalties of Robert Oppenheimer, Ernest Lawrence, and Edward Teller |url=https://archive.org/details/brotherhoodofbom0000herk_v0x5 |location=New York |publisher=Henry Holt and Company |date=2002 |isbn=0-8050-6588-1 |ref=harv}} * {{cite book |last=Hoddeson |first=Lillian |first2=Paul W. |last2=Henriksen |first3=Roger A. |last3=Meade |first4=Catherine L. |last4=Westfall |title=Critical Assembly: A Technical History of Los Alamos During the Oppenheimer Years, 1943–1945 |url=https://archive.org/details/criticalassembly0000unse_u2h0 |location=New York |publisher=Cambridge University Press |date=1993 |isbn=0-521-44132-3 |oclc=26764320 |ref=harv}} * {{cite book | last=Schweber | first=Silvan S. | title=In the Shadow of the Bomb: Bethe, Oppenheimer, and the Moral Responsibility of the Scientist | url=https://archive.org/details/inshadowofbombbe00schw | location=Princeton | publisher=Princeton University Press | date=2000 | isbn=978-0-691-04989-2 | ref=harv}} * {{cite book |last=Schweber |first=Silvan S. |title=Nuclear Forces: The Making of the Physicist Hans Bethe |url=https://archive.org/details/nuclearforcesmak0000schw |location=Cambridge, Massachusetts |publisher=Harvard University Press |date=2012 |isbn=978-0-674-06587-1 |ref=harv}} * {{cite book | last = Szasz |first=Ferenc Morton |date=1992 |title=British Scientists and the Manhattan Project: the Los Alamos Years |location=New York |publisher=St. Martin's Press |isbn=978-0-312-06167-8 |oclc=23901666 |ref= harv}} {{refend}} == Vanjske veze == *[http://manhattanprojectvoices.org/oral-histories/hans-bethes-interview 1993 Audio Interview with Hans Bethe by Richard Rhodes] Voices of the Manhattan Project *[http://manhattanprojectvoices.org/oral-histories/rose-bethes-interview 2014 Video Interview with Rose Bethe by Cynthia C. Kelly] Voices of the Manhattan Project * [https://web.archive.org/web/20110710014152/http://bethe.cornell.edu/index.html Three Lectures by Hans Bethe], from the Cornell University * [http://adsabs.harvard.edu/cgi-bin/nph-bib_query?1961QJRAS...2..107. Text of the Eddington Medal award speech] ** [http://www.economist.com/people/displayStory.cfm?story_id=3764700 Hans Bethe obituary] from The Economist magazine ** [http://www.guardian.co.uk/life/science/story/0,12996,1432583,00.html Hans Bethe obituary] from The Guardian Newspaper * [http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people/Bethe,+Hans Annotated bibliography for Hans Bethe from the Alsos Digital Library for Nuclear Issues] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060426205017/http://alsos.wlu.edu/qsearch.aspx?browse=people%2FBethe%2C+Hans |date=2006-04-26 }} * [http://www.aip.org/history/ohilist/4503.html Oral History interview transcript with Hans Bethe 17 January 1967, American Institute of Physics, Niels Bohr Library and Archives] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150112075413/http://www.aip.org/history/ohilist/4503.html |date=2015-01-12 }} * [http://osulibrary.orst.edu/specialcollections/events/1995paulingconference/video-s4-1-schweber.html Video of a talk titled "Writing the Biography of a Living Scientist: Hans Bethe,"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130514123204/http://osulibrary.orst.edu/specialcollections/events/1995paulingconference/video-s4-1-schweber.html |date=2013-05-14 }} delivered by S.S. Schweber * [http://webofstories.com/gl/hans.bethe Hans Bethe tells his life story] at Web of Stories * {{MacTutor Biography|id=Bethe}} * {{MathGenealogy|id=48688}} * {{cite web|last=Bowley|first=Roger|title=αβγ – The Alpha Beta Gamma Paper|url=http://www.sixtysymbols.com/videos/alphabetagamma.htm|work=Sixty Symbols|publisher=Brady Haran for the University of Nottingham|last2=Merrifield|first2=Michael|last3=Padilla|first3=Antonio (Tony)|access-date=2015-06-28|archive-date=2016-04-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20160417074913/http://www.sixtysymbols.com/videos/alphabetagamma.htm|url-status=dead}} {{Lifetime|1906|2005|Bethe, Hans}} [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] [[Kategorija:Američki fizičari]] [[Kategorija:Projekt Manhattan]] [[Kategorija:Američki Jevreji]] [[Kategorija:Jevrejski naučnici]] 0m29nien4x20tpl7fbnhs8apkzv6vvp 0 4548633 42715594 42684874 2026-11-01T12:49:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715594 wikitext text/x-wiki {{Orphan|date=septembar 2026}} {{Infokutija biografija | ime = Frank D. Bean | slika = | širina_slike = 250p | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = 20. 5. 1942 | mjesto_rođenja = | država_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | državljanstvo = Sjedinjene Američke Države | zanimanje = Ekonomist, sociolog, univerzitetski profesor | supružnik = | djeca = | roditelji = }} '''Frank D. Bean''' ([[20. 5.]] [[1942]]) je [[SAD|američki]] [[Sociologija|sociolog]], profesor i direktor Centra za istraživanja o imigraciji, populacije i javne politike ({{jez-en|Center for Research on Immigration, Population and Public Policy}}) na [[University of California, Irvine|Kalifornijskom univerzitetu]] u [[Irvine, California|Irvineu]]. Bean je došao u Irvin 1999. godine, nakon rada na [[University of Texas|Univerzitetu u Teksasu]] i u [[Indiana University|Indijani]]. Posjeduje doktorat iz sociologije koji je stekao na [[Duke University|Univerzitetu Duke]]. Autor i urednik više od 150 naučnučkih članaka i poglavlja odnosno 18 knjiga, Beanova istraživanja se fokusiraju na međunarodne migracije, neovlašćene migracije, američke imigracione politike i demografiju američke [[Hispano]] populacije. == Knjige == * ''Paradoks raznolikosti: Migracija i Color Line u 21. veku u Americi'' (koautor: Jenifer Lee), New York, Russel Sage, 2010 * ''Američke novajlije i dinamika raznolikosti'' (koautor: Gillan Stevensom), 2003 * ''Imigracija i prilika: rasa, etnička pripadnost i zapošljavanje u SAD'' (koautor: Stephanie Bell-Rose), 1999 == Vanjske veze == * [http://www.faculty.uci.edu/profile.cfm?faculty_id=4622 kratak opis Beana] * [http://www.socsci.uci.edu/ss_newsevents/news_page/4339 UCI škola socijalnih naučnika]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130109041520/http://www.socsci.uci.edu/ss_newsevents/news_page/4339 |date=2013-01-09 }} * [https://web.archive.org/web/20160105102333/http://www.immigrationresearch.uci.edu/ Center for Research on Immigration, Population and Public Policy] {{Lifetime|1942||Bean, Frank D.}} [[Kategorija:Američki sociolozi]] 3pmhgd2axgr4uclptqholjd5d2bo9ya 0 4551981 42715663 42247284 2026-11-01T17:08:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715663 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naučnik | ime = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] Gerty Cori | slika = Gerty Theresa Cori.jpg | slika_širina = 220px | naslov = | datum_rođenja = [[15. kolovoza]] [[1896.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|ČEŠ}} [[Prag]], [[Češka]]<br><small>(tada {{flag|Austro-Ugarska}})</small> | datum_smrti = [[26. listopada]] [[1957.]] | mjesto_smrti = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1912}} [[Glendale, Missouri|Glendale]], [[Missouri|MO]], [[Sjedinjene Države]]}} | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = [[Česi|Čehinja]] | etnicitet = [[Židovi|Židovka]] | polje = [[biokemija]] | radna_institucija = | alma_mater = [[Karlov univerzitet u Pragu|Karlov univerzitet]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = istraživanje metabolizma ugljikohidrata<br>opisala [[Korijev ciklus]]<br>identificirala [[glukoza 1-fosfat|glukozu 1-fosfat]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = [[Datoteka:Nobel prize medal.svg|22px]] [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu]] <small>(1947)</small><br>[[Garvan–Olinova medalja]] <small>(1948)</small> | religija = | fusnote = }} '''Gerti Tereza Kori''', rođena Radnic (engl. Gerty Theresa Cori-Radnitz; [[Prag]], 15. avgust 1896 — [[Glendale, Missouri]], 26. oktobar 1957) je bila [[Česi|češko]]-američka [[Biohemija|biohemičarka]] koja je zajedno sa mužem Karlom i Bernardom Husejem podelila [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju]] 1947. godine, te time postala prva žena koja je dobila [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]]. ==Biografija== Gerti Tereza Radnic rođena je 15. avgusta 1896. u [[Prag]]u u [[Jevreji|jevrejskoj]] porodici gde je dobila osnovno obrazovanje, pre nego što je sa 10 godina krenula u licej za devojčice, da bi po završetku upisala Realku i konačno [[Medicinski fakultet]] na [[Karlov univerzitet u Pragu|Karlovom univerzitetu]] gde je nastavu pohađala na [[Nemački jezik|nemačkom]]. Kori je bila jedna od malobrojnih studentkinja, ali joj je relativno liberalno okruženje Praga omogućilo komparativno dobro obrazovanje. Tokom studija upoznala je [[Carl Ferdinand Cori|Karla Korija]] koji će joj postati muž 1920. Karl i Gerti su osim bračnih drugova, bili veoma bliski naučni saradnici. Gerti je pre udaje prihvatila [[katolicizam]], veruje se najvećim delom da bi umanjila otpor Karlove konzervativne austrijske porodice. Korijevi se, pak, nisu dugo zadržali u Evropi, i već 1922. sa ponudom istraživačkih pozicija na Državnom intitutu za proučavanje malignih bolesti (danas poznat pod imenom Institut za rak u Rozvel Parku - engl. Roswell Park Cancer Institute) u [[SAD]], Korijevi napuštaju Prag, i uskoro, 1928. postaju naturalizovani građani Sjedinjenih država. Korijevi su se prelaskom u SAD potpuno posvetili istraživačkom radu, i uprkos tome što generalno bili obeshrabrivani od strane uprave Instituta da rade zajedno, najveći deo njihovih dostignuća bio je zajednički poduhvat. Oboje su bili posebno zainteresovani za biohemijske aspekte fizioloških procesa koje su inicijalno proučavali na nivou organizma, da bi postepeno prelazili na pojedinačna tkiva i ćelije. Njihov inicijalni rad se fokusirao na sudbinu [[šećer]]a u organizmu, kao i na [[hormon]]e koji utiču na njihov metabolizam. Većinu radova (oko 50) na ovu temu su objavljivali zajedno, dok je Gerti samostalno objavila oko 11. Njihova istraživanja dovela su ih do, za to vreme, revolucionarnih saznanja o načinu sinteze [[glikogen]]a u organizmu. Većinu istraživanja radili su in vitro. Dalji rad se fokusirao na anaerobnu glikolizu u mišićima, kao i dalje procese koji se sa dobijenim nusproizvodima odvijaju u jetri. Ovi se procesi jednim imenom i danas zovu Korijev ciklus. Ovo otkriće im je obezbedilo i Nobelovu nagradu. Ubrzo nakon objavljivanja rada u ugljenim hidratima napuštaju Institut nakon čega Karl dobija brojne ponude eminentnih ustanova u SAD da radi kao predavač, dok Gerti, zbog zatvorenosti tadašnjeg američkog akademskog društva prema ženama, ostaje bez ponuda za zaposlenje. Karl prihvata zaposlenje na [[Univerzitet u Washingtonu|Vašingtonskom univerzitetu]] gde je dobio poziciju šefa katadre [[Farmakologija|farmakologije]] na Medicinskom fakultetu, dok je Gerti, uprkos istraživačkim uspesima jednakim svom mužu dobila samo mesto istraživačkog saradnika. Tek po postavljanju Karla za šefa katedre za biohemiju 1947. Gerti postaje profesor, i ovo mesto zadržava sve do svoje smrti. Gerti i Karl su 1947. dobili [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju]] „za njihovo otkriće procesa katalitičke konverzije glikogena“. Iste godine Gerti je dijagnostifikovano retko i neizlečivo oboljenje - [[mijeloskleroza]] koja u krajnjim stupnjevima vodi do anemije. Ovo, međutim, nije umanjilo njenu energičnost niti intenzitet istraživačkog rada koji je nastavila sve do smrti iako joj nije pridavan preveliki značaj. U jednoj izjavi datoj u svojim poslednjim godinama rekla je „kako je morala da priredi zabavu da bi ugušila glasine da je mrtva“. Gerti je umrla u svom domu od posledica uznapredovale bolesti. Ona i Karl su imali jednog sina. == Vanjske veze == *[http://portal.acs.org/portal/PublicWebSite/education/whatischemistry/landmarks/carbohydratemetabolism/index.htm Carl and Gerti Cori and Carbohydrate Metabolism] *[https://web.archive.org/web/20100221152306/http://beckerexhibits.wustl.edu/mowihsp/words/CoriEssay.htm “Glories of the Human Mind”: Gerty Cori] *[https://web.archive.org/web/20100605182308/http://beckerexhibits.wustl.edu/mowihsp/bios/HoussayMemCori.htm Bernardo A. Houssay - memorijal Gerty Theresa Cori] {{Nobelova nagrada za medicinu}} {{Lifetime|1896|1957|Cori}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američki biohemičari]] [[Kategorija:Austrijski Jevreji]] [[Kategorija:Biografije, Prag]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu]] 32h6xdgj6vsum9w42ly2twkda1dyd31 0 4566621 42715763 42423952 2026-11-02T02:03:32Z ~2026-57971-74 407046 42715763 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=SLOBODAN MITROV DANKO | slika = Slobodan mitrov.jpg | opis_slike=Slobodan Mitrov Danko u Španiji 1937. godine | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1919|3|14|god=da}} | mesto_rođenja =[[Đurđevac (Hrvatska)|Đurđevac]], kod [[Koprivnica|Koprivnice]] | država_rođenja = <br />{{zastava|Kraljevina SHS}} | datum_smrti = [[1942]]. ('''23''' god.) | mesto_smrti =planina [[Motajica]] | država_smrti =<br />{{zas|Hrvatska|1941}} [[Nezavisna Država Hrvatska|ND Hrvatska]] |profesija= |KPJ=pre rata |rat=[[Španski građanski rat]]<br />[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |narodni heroj=[[26. jul]]a [[1945]]. }} '''Slobodan Mitrov Danko''' ([[Đurđevac (Hrvatska)|Đurđevac]], kod [[Koprivnica|Koprivnice]], [[14. mart]] [[1919]] – [[1942]]), [[Jugosloveni u Španskom građanskom ratu|učesnik Španskog građanskog rata]] i [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]. == Biografija == Rođen je [[14. mart]]a [[1919]]. godine u gradu Đurđevcu, kod [[Koprivnica|Koprivnice]]. Radničkom omladinskom pokretu pristupio je još kao đak, zbog čega je dolazio u sukob s školskim vlastima u [[Banja Luka|Banjaluci]] i [[Zagreb]]u. Godine [[1936]]. sa svega 17. godina, krenuo je u [[Španija|Španiju]], da potpomogne borbu za slobodu španskog naroda. Pošto je dobio vizu, otišao je u [[Grčka|Grčku]], na utakmicu. Iz Grčke se prebacio u [[Bugarska|Bugarsku]], a potom u [[Rumunija|Rumuniju]] i preko [[Mađarska|Mađarske]], [[Austrija|Austrije]], [[Nemačka|Nemačke]] i [[Francuska|Francuske]] stigao u [[Španija|Španiju]]. U [[Španija|Španiji]] je završio kratak vojni kurs i otišao na front. Bio je komandir i [[politički komesar]] brigade, stekao je čin [[major]]a Španske republikanske armije. Učestvovao je u bitkama na Ebru, kod [[Madrid]]a. Nekoliko puta je ranjavan. Posle sloma [[Španski građanski rat|španske revolucije]], bio je po logorima u [[Francuska|Francuskoj]]. Godine [[1940]]. uspeo je da pobegne iz logora i vratio su u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Odmah po dolasku, mobilisan je i poslat na odsluženje vojnog roka. U vojsci ga je zadesio i [[Aprilski rat|napad Sila Osovine na Jugoslaviju]]. Učestvovao je u borbama s [[Kraljevina Italija|Italijanima]] na [[Albanija|albanskoj]] granici. Posle kapitulacije došao je u [[Beograd]], a zatim je otišao u [[Banja Luka|Banjaluku]]. Aktivno je učestvovao u organizovanju ustanka i prvim ustaničkim akcijama naroda [[Bosanska Krajina|Bosanske krajine]]. Naročito se istakao u napadu na [[Bosanska Krupa|Bosansku Krupu]]. S Banjalučkog sektora je prebačen u tada oslobođeni [[Drvar]] i učestvovao je u borbamam s [[Kraljevina Italija|Italijanima]]. Potom prlazi na [[Grmeč]], a odatle u [[Jajce]], gde postaje komandant Trećeg krajiškog NOP odreda. U toku zime [[1941]]/[[1942|42]]. godine Danko je obilazio pojedine krajeve centralne Bosne. Ubrzo je postavljen za komandanta Četvrtog krajiškog NOP odreda, koji je pod njegovom komandom oslobodio veliku teritoriju - od Motajnice do [[Vlašić (planina)|Vlašića]] i od [[Bosna (reka)|reke Bosne]] do [[vrbas (rijeka)|reke Vrbasa]]. U proleće [[1942]]. godine, na terenu centralne [[Bosna i Hercegovina|Bosne]] došlo je do izdaje [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnika]], koji su u dogovoru s [[Treći rajh|Nemcima]] napadali partizanske bolnice i štabove, i ozbiljno ugrozili dalji razvitak [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|NOP]]-a na ovom području. Tokom jedne noći kada se ispod planine Motajnice, prebacivao na jug, Danko je naišao na [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnike]] koji su ga ubili. Ukazom [[Drugo zasedanje AVNOJ-a#Predsedništvo AVNOJ-a|Predsedništva]] [[Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije]] (AVNOJ), [[26. jul]]a [[1945]]. godine, među prvim borcima [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske]], proglašen je za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]]. == Literatura == {{portal|NOB}} * {{cite encyclopedia |year= 1975|title = [[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]|encyclopedia= |publisher= Mladost|location= Beograd|id= }} * Milovan Milutinović, "Narodni heroj Slobodan Mitrov Danko", "Vojnoizdavački i novinski centar", Beograd, 1989. == Vanjske veze == * [http://www.deseti-korpus.com/index.php?option=com_content&view=article&id=245:mitrov-danko-&catid=49:narodni-heroji&Itemid=139 Deseti korpus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160404213822/http://www.deseti-korpus.com/index.php?option=com_content&view=article&id=245:mitrov-danko-&catid=49:narodni-heroji&Itemid=139 |date=2016-04-04 }} {{Narodni heroji-Moslavina i Podravina}} {{DEFAULTSORT:Mitrov, Danko}} [[Kategorija:Rođeni 1919.]] [[Kategorija:Umrli 1942.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslaveni u Španskom građanskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Poginuli partizanski komandanti]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] k4t37uxsvfssy89k89q7517b0fidbz7 0 4569504 42715733 42606163 2026-11-01T23:03:25Z ~2026-57971-74 407046 42715733 wikitext text/x-wiki {{Heroj Ž |didaskalija=JELISAVETA ANDREJEVIĆ ANETA |slika= |opis_slike=Jelisaveta Andrejević |datum rođenja={{datum rođenja|1923|1|8|}} |mesto rođenja=[[Beograd]] |država rođenja={{zas|SR Jugoslavija}} [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] |datum smrti={{datum smrti|1942|1|9|1923|1|8}} |mesto smrti=[[Bubanj (Niš)|Bubanj]], kod [[Niš]]a |država smrti={{zastava|Srbija|1941}} |profesija=učenica |rat=[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |KPJ=[[1941]]. |narodni heroj=[[9. oktobar|9. oktobra]] [[1953]]. }} '''Jelisaveta Andrejević [[Aneta]]''' ([[Beograd]], [[8. januar]] [[1923]] — [[Bubanj (Niš)|Bubanj]], kod [[Niš]]a, [[9. januar]] [[1943]]), učesnica [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]. == Biografija == Rođena je [[8. januar]]a [[1923]]. godine u [[Beograd]]u. Posle završene osnovne škole, otišla je u [[Niš]] gde se uključila u rad revolucionarne omladine. Bila je član organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ), koja je delovala u Trgovačkoj školi u Nišu, iako nije bila učenica ove škole.{{sfn|Žene Srbije u NOB|1975|}} Posle okupacije Kraljevine Jugoslavije bila je veoma aktivna u prikupljanju oružja i drugim aktivnostima za pripremu ustanka. Septembra [[1941]]. godine stupila je u Toplički partizanski odred, gde je obavljala dužnost kurira Okružnog komiteta [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] za Niš. Učestvovala je u mnogim borbama sa [[Bugari]]ma i [[četnici]]ma.{{sfn|Žene Srbije u NOB|1975|}} Marta [[1942]]. godine upala je u četničku zasedu. Posle tri dana mučenja, [[četnici]] su je predali [[Bugari]]ma. Bugari su je silovali i maltretirali, a onda predali [[Nemci]]ma u [[Niš]]u. Nemci su je odveli u [[Logor Crveni krst|koncentracioni logor na Crvenom krstu]].{{sfn|Žene Srbije u NOB|1975|}} Streljana je [[9. januar]]a [[1943]]. godine na [[Bubanj (Niš)|Bubnju]], kod [[Niš]]a.{{sfn|Žene Srbije u NOB|1975|}} Ukazom [[Predsednik Jugoslavije|predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], [[9. oktobar|9. oktobra]] [[1953]]. godine, proglašena je za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]].{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije|1975|}}{{sfn|Vojna enciklopedija|1973|}} == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{cite encyclopedia |year=1975|title = [[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]]|encyclopedia= |publisher= Mladost|location= Beograd|id= }} * ''Heroine Jugoslavije''. „Spektar“, Zagreb 1980. godina. * Milan Inđić ''Djeca heroji''. „Dom štampe”, Zenica 1985. godine. {{Lifetime|1923|1943|Andrejević, Jelisaveta}} [[Kategorija:Srpski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Žene narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Biografije, Beograd]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] jb8nfn8v8pokn5kftdz3tch0xgpvcr7 0 4597354 42715596 42715092 2026-11-01T12:50:05Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Nacionalni simboli Venezuele|Nacionalni simboli Venezuele]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715596 wikitext text/x-wiki {{Speciesbox | status = LC | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 11 November 2021">{{cite iucn |author=BirdLife International |date=2018 |title=''Icterus icterus'' |volume=2018 |article-number=e.T22735310A132036720 |doi=10.2305/IUCN.UK.2018-2.RLTS.T22735310A132036720.en |access-date=11 November 2021}}</ref> | vremenski_raspon = | slika = Curacao-Icterus-Icterus-2013.JPG | slika_upright = 1.15 | slika_opis = | takson = Icterus icterus | autorstvo = ([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], 1766.) | range_map=Icterus icterus map.svg | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost vrste | synonyms = ''Oriolus icterus'' {{small|Linnaeus,&nbsp;1766.}} }} '''Narančastovrati vranjak'''<ref>{{HAZU-Orn}}</ref> (''Icterus icterus'') je jedna od oko 25 poznatih vrsta roda ''[[Icterus]]'', poznata po tome što se smatra nacionalnom pticom u [[Venezuela|Venezueli]]. Osim u toj zemlji, može ih se pronaći u [[Kolumbija|Kolumbiji]] te na [[Karibi|karipskim]] otocima [[Aruba|Arubi]], [[Curaçao|Curaçau]], [[Bonaire]]u i [[Portoriko|Portoriku]]. Ova vrsta ptica je relativno velika s dugim repom. Perje na glavi i gornjem prsištu, repu i krilima (uz izuzetak bijele crte) je crno, dok je ostatak tijela narančaste boje. Oči su im žute boje. Ova vrsta ptica pari se od ožujka do rujna. Uglavnom stanuju u šumovitim i savanskim predjelima, a hrane se mahom insektima, ali i voćem, malim pticama i jajima. Uz glavnu vrstu, poznate su i tri podvrste - ''I. i. icterus'', ''I. i. ridgwayi'', ''I. i. metai'' - između kojih postoje tek neznatne razlike. == Reference == {{reflist}} {{Taxonbar}} {{Authority control}} [[Kategorija:Vrapčarke]] [[Kategorija:Fauna Venezuele]] [[Kategorija:Endemske vrste]] [[Kategorija:Nacionalni simboli Venezuele]] ix7ult5ia87n5icv02mej9vfrwiavgt 0 4597355 42715592 42658149 2026-11-01T12:48:46Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Cattleya mossiae]] na [[Uskršnja orhideja]] 42658149 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Taksokvir | boja = biljke | ime = Mossova katleja | status = | vremenski_raspon = | slika = Cattleya mossiae2.jpg | slika_širina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_opis_poz = | slika2 = | slika2_širina = | slika2_alt = | slika2_opis = | klasifikacija_status = | virus_grupa = | nekategorizirana_naddomena = | nekategorizirana_naddomena_autorstvo = | naddomena = | naddomena_autorstvo = | domena = | domena_autorstvo = | superregnum = | superregnum_autorstvo = | nekategorizirano_regnum = | nekategorizirano_regnum_autorstvo = | regnum = [[Biljke]] | regnum_autorstvo = | subregnum = | subregnum_autorstvo = | superdivisio = | superdivisio_autorstvo = | superphylum = | superphylum_autorstvo = | nekategorizirana_divisio = | nekategorizirana_divisio_autorstvo = | divisio = | divisio_autorstvo = | nekategorizirani_phylum = | nekategorizirani_phylum_autorstvo = | phylum = | phylum_autorstvo = | subdivisio = | subdivisio_autorstvo = | subphylum = | subphylum_autorstvo = | infraphylum = | infraphylum_autorstvo = | microphylum = | microphylum_autorstvo = | nanophylum = | nanophylum_autorstvo = | superclassis = | superclassis_autorstvo = | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_classis_autorstvo = | classis = | classis_autorstvo = | nekategorizirani_subclassis = | nekategorizirani_subclassis_autorstvo = | subclassis = | subclassis_autorstvo = | nekategorizirani_infraclassis = | nekategorizirani_infraclassis_autorstvo = | infraclassis = | infraclassis_autorstvo = | magnordo = | magnordo_autorstvo = | superordo = | superordo_autorstvo = | nekategorizirani_ordo = | nekategorizirani_ordo_autorstvo = | ordo = [[Šparogolike]] | ordo_autorstvo = | subordo = | subordo_autorstvo = | infraordo = | infraordo_autorstvo = | parvordo = | parvordo_autorstvo = | zoodivisio = | zoodivisio_autorstvo = | zoosectio = | zoosectio_autorstvo = | zoosubsectio = | zoosubsectio_autorstvo = | nekategorizirana_superfamilia = | nekategorizirana_superfamilia_autorstvo = | superfamilia = | superfamilia_autorstvo = | familia = [[Orhideje]] | familia_autorstvo = | subfamilia = ''[[Epidendroideae]]'' | subfamilia_autorstvo = | supertribus = | supertribus_autorstvo = | nekategorizirani_tribus = | nekategorizirani_tribus_autorstvo = | tribus = ''[[Epidendreae]]'' | tribus_autorstvo = | subtribus = ''[[Laeliinae]]'' | subtribus_autorstvo = | alliance = | alliance_autorstvo = | nekategorizirani_genus = | nekategorizirani_genus_autorstvo = | genus = ''[[Cattleya]]'' | genus_autorstvo = | subgenus = | subgenus_autorstvo = | sectio = | sectio_autorstvo = | subsectio = | subsectio_autorstvo = | series = | series_autorstvo = | subseries = | subseries_autorstvo = | species_skupina = | species_skupina_autorstvo = | species_podskupina = | species_podskupina_autorstvo = | species_skup = | species_skup_autorstvo = | species = '''''C. mossiae''''' | species_autorstvo = | subspecies = | subspecies_autorstvo = | varijetet = | varijetet_autorstvo = | forma = | forma_autorstvo = | raznolikost_ref = | raznolikost = | raznolikost_link = | dvoimeno = ''Cattleya mossiae'' | dvoimeno_autorstvo = [[Charles Sandbach Parker|C. Parker]] ex [[William Jackson Hooker|Hook.]], 1839. | troimeno = | troimeno_autorstvo = | tipska_vrsta = | tipska_vrsta_autorstvo = | podjela = | podjela_kategorije = | tipski_soj = | karta_raspon = | karta_raspon_širina = | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | dvoimeno2 = | dvoimeno2_autorstvo = | karta_raspon2 = | karta_raspon2_širina = | karta_raspon2_alt = | karta_raspon2_opis = | dvoimeno3 = | dvoimeno3_autorstvo = | karta_raspon3 = | karta_raspon3_širina = | karta_raspon3_alt = | karta_raspon3_opis = | dvoimeno4 = | dvoimeno4_autorstvo = | karta_raspon4 = | karta_raspon4_širina = | karta_raspon4_alt = | karta_raspon4_opis = | sinonimi_ref = | sinonimi = }} '''Mossova katleja''' (''Cattleya mossiae''), poznata i kao '''uskršnja orhideja''', vrsta je [[orhideja|orhideje]] iz roda ''[[Cattleya]]''. Primarno se nalazi u [[Venezuela|Venezueli]], čiji je nacionalni cvijet postala [[1951.]] godine. Uglavnom je svijetloljubičaste ili ružičaste boje, s tim da je bijela varijanta cvijeta poznata kao Wagnerova katleja (''Cattleya wagneri''). Spada u skupinu izrazito mirisnih orhideja. [[Kategorija:Orhideje]] ci7im8r6rln0bclpmo39pli0sab7lf6 42715595 42715592 2026-11-01T12:49:24Z Edgar Allan Poe 29250 42715595 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Taksokvir | boja = biljke | ime = Mossova katleja | status = | vremenski_raspon = | slika = Cattleya mossiae2.jpg | slika_širina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_opis_poz = | slika2 = | slika2_širina = | slika2_alt = | slika2_opis = | klasifikacija_status = | virus_grupa = | nekategorizirana_naddomena = | nekategorizirana_naddomena_autorstvo = | naddomena = | naddomena_autorstvo = | domena = | domena_autorstvo = | superregnum = | superregnum_autorstvo = | nekategorizirano_regnum = | nekategorizirano_regnum_autorstvo = | regnum = [[Biljke]] | regnum_autorstvo = | subregnum = | subregnum_autorstvo = | superdivisio = | superdivisio_autorstvo = | superphylum = | superphylum_autorstvo = | nekategorizirana_divisio = | nekategorizirana_divisio_autorstvo = | divisio = | divisio_autorstvo = | nekategorizirani_phylum = | nekategorizirani_phylum_autorstvo = | phylum = | phylum_autorstvo = | subdivisio = | subdivisio_autorstvo = | subphylum = | subphylum_autorstvo = | infraphylum = | infraphylum_autorstvo = | microphylum = | microphylum_autorstvo = | nanophylum = | nanophylum_autorstvo = | superclassis = | superclassis_autorstvo = | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_classis_autorstvo = | classis = | classis_autorstvo = | nekategorizirani_subclassis = | nekategorizirani_subclassis_autorstvo = | subclassis = | subclassis_autorstvo = | nekategorizirani_infraclassis = | nekategorizirani_infraclassis_autorstvo = | infraclassis = | infraclassis_autorstvo = | magnordo = | magnordo_autorstvo = | superordo = | superordo_autorstvo = | nekategorizirani_ordo = | nekategorizirani_ordo_autorstvo = | ordo = [[Šparogolike]] | ordo_autorstvo = | subordo = | subordo_autorstvo = | infraordo = | infraordo_autorstvo = | parvordo = | parvordo_autorstvo = | zoodivisio = | zoodivisio_autorstvo = | zoosectio = | zoosectio_autorstvo = | zoosubsectio = | zoosubsectio_autorstvo = | nekategorizirana_superfamilia = | nekategorizirana_superfamilia_autorstvo = | superfamilia = | superfamilia_autorstvo = | familia = [[Orhideje]] | familia_autorstvo = | subfamilia = ''[[Epidendroideae]]'' | subfamilia_autorstvo = | supertribus = | supertribus_autorstvo = | nekategorizirani_tribus = | nekategorizirani_tribus_autorstvo = | tribus = ''[[Epidendreae]]'' | tribus_autorstvo = | subtribus = ''[[Laeliinae]]'' | subtribus_autorstvo = | alliance = | alliance_autorstvo = | nekategorizirani_genus = | nekategorizirani_genus_autorstvo = | genus = ''[[Cattleya]]'' | genus_autorstvo = | subgenus = | subgenus_autorstvo = | sectio = | sectio_autorstvo = | subsectio = | subsectio_autorstvo = | series = | series_autorstvo = | subseries = | subseries_autorstvo = | species_skupina = | species_skupina_autorstvo = | species_podskupina = | species_podskupina_autorstvo = | species_skup = | species_skup_autorstvo = | species = '''''C. mossiae''''' | species_autorstvo = | subspecies = | subspecies_autorstvo = | varijetet = | varijetet_autorstvo = | forma = | forma_autorstvo = | raznolikost_ref = | raznolikost = | raznolikost_link = | dvoimeno = ''Cattleya mossiae'' | dvoimeno_autorstvo = [[Charles Sandbach Parker|C. Parker]] ex [[William Jackson Hooker|Hook.]], 1839. | troimeno = | troimeno_autorstvo = | tipska_vrsta = | tipska_vrsta_autorstvo = | podjela = | podjela_kategorije = | tipski_soj = | karta_raspon = | karta_raspon_širina = | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | dvoimeno2 = | dvoimeno2_autorstvo = | karta_raspon2 = | karta_raspon2_širina = | karta_raspon2_alt = | karta_raspon2_opis = | dvoimeno3 = | dvoimeno3_autorstvo = | karta_raspon3 = | karta_raspon3_širina = | karta_raspon3_alt = | karta_raspon3_opis = | dvoimeno4 = | dvoimeno4_autorstvo = | karta_raspon4 = | karta_raspon4_širina = | karta_raspon4_alt = | karta_raspon4_opis = | sinonimi_ref = | sinonimi = }} '''Mossova katleja''' (''Cattleya mossiae''), poznata i kao '''uskršnja orhideja''', vrsta je [[orhideja|orhideje]] iz roda ''[[Cattleya]]''. Primarno se nalazi u [[Venezuela|Venezueli]], čiji je nacionalni cvijet postala [[1951.]] godine. Uglavnom je svijetloljubičaste ili ružičaste boje, s tim da je bijela varijanta cvijeta poznata kao Wagnerova katleja (''Cattleya wagneri''). Spada u skupinu izrazito mirisnih orhideja. == Reference == {{reflist}} {{Taxonbar}} {{Authority control}} [[Kategorija:Orhideje]] gg95ghfvq3pdimot6p8gu40nb6a0o0g 42715597 42715595 2026-11-01T12:50:26Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Flora Venezuele]]; +[[Kategorija:Nacionalni simboli Venezuele]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715597 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Taksokvir | boja = biljke | ime = Mossova katleja | status = | vremenski_raspon = | slika = Cattleya mossiae2.jpg | slika_širina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_opis_poz = | slika2 = | slika2_širina = | slika2_alt = | slika2_opis = | klasifikacija_status = | virus_grupa = | nekategorizirana_naddomena = | nekategorizirana_naddomena_autorstvo = | naddomena = | naddomena_autorstvo = | domena = | domena_autorstvo = | superregnum = | superregnum_autorstvo = | nekategorizirano_regnum = | nekategorizirano_regnum_autorstvo = | regnum = [[Biljke]] | regnum_autorstvo = | subregnum = | subregnum_autorstvo = | superdivisio = | superdivisio_autorstvo = | superphylum = | superphylum_autorstvo = | nekategorizirana_divisio = | nekategorizirana_divisio_autorstvo = | divisio = | divisio_autorstvo = | nekategorizirani_phylum = | nekategorizirani_phylum_autorstvo = | phylum = | phylum_autorstvo = | subdivisio = | subdivisio_autorstvo = | subphylum = | subphylum_autorstvo = | infraphylum = | infraphylum_autorstvo = | microphylum = | microphylum_autorstvo = | nanophylum = | nanophylum_autorstvo = | superclassis = | superclassis_autorstvo = | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_classis_autorstvo = | classis = | classis_autorstvo = | nekategorizirani_subclassis = | nekategorizirani_subclassis_autorstvo = | subclassis = | subclassis_autorstvo = | nekategorizirani_infraclassis = | nekategorizirani_infraclassis_autorstvo = | infraclassis = | infraclassis_autorstvo = | magnordo = | magnordo_autorstvo = | superordo = | superordo_autorstvo = | nekategorizirani_ordo = | nekategorizirani_ordo_autorstvo = | ordo = [[Šparogolike]] | ordo_autorstvo = | subordo = | subordo_autorstvo = | infraordo = | infraordo_autorstvo = | parvordo = | parvordo_autorstvo = | zoodivisio = | zoodivisio_autorstvo = | zoosectio = | zoosectio_autorstvo = | zoosubsectio = | zoosubsectio_autorstvo = | nekategorizirana_superfamilia = | nekategorizirana_superfamilia_autorstvo = | superfamilia = | superfamilia_autorstvo = | familia = [[Orhideje]] | familia_autorstvo = | subfamilia = ''[[Epidendroideae]]'' | subfamilia_autorstvo = | supertribus = | supertribus_autorstvo = | nekategorizirani_tribus = | nekategorizirani_tribus_autorstvo = | tribus = ''[[Epidendreae]]'' | tribus_autorstvo = | subtribus = ''[[Laeliinae]]'' | subtribus_autorstvo = | alliance = | alliance_autorstvo = | nekategorizirani_genus = | nekategorizirani_genus_autorstvo = | genus = ''[[Cattleya]]'' | genus_autorstvo = | subgenus = | subgenus_autorstvo = | sectio = | sectio_autorstvo = | subsectio = | subsectio_autorstvo = | series = | series_autorstvo = | subseries = | subseries_autorstvo = | species_skupina = | species_skupina_autorstvo = | species_podskupina = | species_podskupina_autorstvo = | species_skup = | species_skup_autorstvo = | species = '''''C. mossiae''''' | species_autorstvo = | subspecies = | subspecies_autorstvo = | varijetet = | varijetet_autorstvo = | forma = | forma_autorstvo = | raznolikost_ref = | raznolikost = | raznolikost_link = | dvoimeno = ''Cattleya mossiae'' | dvoimeno_autorstvo = [[Charles Sandbach Parker|C. Parker]] ex [[William Jackson Hooker|Hook.]], 1839. | troimeno = | troimeno_autorstvo = | tipska_vrsta = | tipska_vrsta_autorstvo = | podjela = | podjela_kategorije = | tipski_soj = | karta_raspon = | karta_raspon_širina = | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | dvoimeno2 = | dvoimeno2_autorstvo = | karta_raspon2 = | karta_raspon2_širina = | karta_raspon2_alt = | karta_raspon2_opis = | dvoimeno3 = | dvoimeno3_autorstvo = | karta_raspon3 = | karta_raspon3_širina = | karta_raspon3_alt = | karta_raspon3_opis = | dvoimeno4 = | dvoimeno4_autorstvo = | karta_raspon4 = | karta_raspon4_širina = | karta_raspon4_alt = | karta_raspon4_opis = | sinonimi_ref = | sinonimi = }} '''Mossova katleja''' (''Cattleya mossiae''), poznata i kao '''uskršnja orhideja''', vrsta je [[orhideja|orhideje]] iz roda ''[[Cattleya]]''. Primarno se nalazi u [[Venezuela|Venezueli]], čiji je nacionalni cvijet postala [[1951.]] godine. Uglavnom je svijetloljubičaste ili ružičaste boje, s tim da je bijela varijanta cvijeta poznata kao Wagnerova katleja (''Cattleya wagneri''). Spada u skupinu izrazito mirisnih orhideja. == Reference == {{reflist}} {{Taxonbar}} {{Authority control}} [[Kategorija:Orhideje]] [[Kategorija:Flora Venezuele]] [[Kategorija:Nacionalni simboli Venezuele]] 1mw6z010mwhg4lpifkwi9qw7nrk7das 42715604 42715597 2026-11-01T12:57:03Z Edgar Allan Poe 29250 42715604 wikitext text/x-wiki {{Speciesbox | slika = Cattleya mossiae (dew in Venezuela).JPG | slika_upright = 1.15 | slika_opis = |genus = Cattleya |prikaži_matične = 2 |matični = Cattleya sect. Cattleya |species = mossiae |autorstvo = [[C.Parker]] ex [[Hook.]] |sinonimi = *''Cattleya labiata'' var. ''mossiae'' (C.Parker ex Hook.) Lindl. *''Cattleya wageneri'' Rchb.f. *''Cattleya labiata'' var. ''reineckeana'' Rchb.f. *''Cattleya reineckiana'' Rchb.f. *''Epidendrum labiatum'' var. ''reineckeanum'' (Rchb.f.) Rchb.f. *''Epidendrum labiatum'' var. ''mossiae'' (C.Parker ex Hook.) Rchb.f. *''Epidendrum labiatum'' var. ''wageneri'' (Rchb.f.) Rchb.f. *''Cattleya carrierei'' Houllet *''Cattleya mossiae'' var. ''hardyana'' B.S.Williams & T.Moore *''Cattleya mossiae'' var. ''reineckeana'' Rchb.f. ex O'Brien *''Cattleya mossiae'' var. ''decora'' B.S.Williams *''Cattleya edithiana'' R.Warner ex B.S.Williams *''Cattleya aliciae'' Linden *''Cattleya mossiae'' var. ''coerulea'' Cogn. *''Cattleya mossiae'' var. ''beyrodtiana'' Schltr. *''Cattleya mossiae'' var. ''wageneri'' Braem *''Cattleya mossiae'' f. ''coerulea'' (Cogn.) M.Wolff & O.Gruss *''Cattleya mossiae'' f. ''reineckeana'' (Rchb.f. ex O'Brien) M.Wolff & O.Gruss *''Cattleya mossiae'' f. ''wageneri'' (Rchb.f.) M.Wolff & O.Gruss }} '''Mossova katleja''' (''Cattleya mossiae''), poznata i kao '''uskršnja orhideja''', vrsta je [[orhideja|orhideje]] iz roda ''[[Cattleya]]''. Primarno se nalazi u [[Venezuela|Venezueli]], čiji je nacionalni cvijet postala [[1951.]] godine. Uglavnom je svijetloljubičaste ili ružičaste boje, s tim da je bijela varijanta cvijeta poznata kao Wagnerova katleja (''Cattleya wagneri''). Spada u skupinu izrazito mirisnih orhideja. {{Taxonbar}} {{Authority control}} [[Kategorija:Orhideje]] [[Kategorija:Flora Venezuele]] [[Kategorija:Nacionalni simboli Venezuele]] qz8xi9abdzm26n2y0vq1tpmogmwuk4e 0 4597648 42715695 42277145 2026-11-01T19:44:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 6 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715695 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Pisac | ime = Goran Kljajić | slika = | širina_slike = | opis_slike = | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = 1955. | mesto_rođenja = [[Čapljina]] | država_rođenja = {{zastava|SFRJ}} | datum_smrti = | mesto_smrti = | država_smrti = | državljanstvo = | nacionalnost = | narodnost = | religija = | obrazovanje = | škola = | univerzitet = | zanimanje = književnik, multimedijalni stvaralac, urednik, izdavač | supružnik = | deca = | otac = Stevo Kljajić | majka = Milosava Kljajić, rođena Radmanović | porodica = | rođaci = | period = | jezik = | žanr = roman, drama, satira, priča | uticao = na književnu scenu Republike Srpske, satiričnu scenu Srbije, arhitekturu i urbanizam Banja Luke | uticali = Gogolj, Beket, Fokner, ruska crkvena arhitektura | dela = Postanje postanja, Razumevanje reči, Druže moj, Napad, Banja Luka - Vizija, Žrtvovanje, Zapisi iz Kraine, Kratko-britko, Logikus cinikus, Njegoš, Povijest Srba, Borci, Rat... | nagrade = | potpis = | веб-сајт = [http://gorankljajic.wixsite.com/goran-kljajich/ Goran Kljajić] }} '''Goran Kljajić''' ([[Čapljina]], [[1955]])<ref>{{cite web|title=Biografija na zvaničnom sajtu|url=http://gorankljajic.wixsite.com/goran-kljajich/bio|accessdate=12. 5. 2017}}</ref> angažovani jе književni, misaoni i multimedijalni stvaralac, urednik i književni izdavač, kao i organizator nekoliko kulturnih manifestacija. Živi i stvara u [[Banja Luka|Banja Luci]]. Do sada je objavio 42 knjige. == Pseudonimi == U pisanju, naročito zadnjih godina, koristi se i pseudonimima. Jedan je: '''Goran Stevin''', a drugi: '''Balkis Slavjanski'''. Te pseudonime ne koristi da bi se skrivao od lica javnosti, nego da bi mogao da napravi veću mogućnost izlaganja različitih [[ideja]]. == Stvaralaštvo == Polje njegovog književnog stvaralaštva obuhvata: kritičku, socijalnu i egzistencijalnu [[satira|satiru]]; realistične fikcije u obliku kraćih [[roman]]a; misaona razmišljanja u pravcu socijalnog i filozofskog istraživanja.  Najviše piše kraće forme, kao što je kratka [[priča]]. Priče piše na književnom srpskom, beogradsko-novosadskom, ali i u raznim dijalekatskim varijacijama, sa dosta improvizacija i eksperimentisanja sa jezikom. Poslednjih par godina, jedan broj priča je napisao izvorno na engleskom jeziku. U pričama često razrađuje [[filozofija|filozofske]] teme, polemišući sa pojedinim filozofskim postavkama ili interpretacijama pojedinih filozofa i njihovih dela, od strane drugih autora. Napisao je nekoliko [[drama]], uglavnom teških i mučnih, ali one nisu izvođene u pozorištima. U drami "Rat" dao je presek rata 1991—1995, onako kako je on to vidio. Napisao je prvu [[pantomima]] dramu, pod nazivom: ''Isslam Allahu Ekber'', u kojoj obrađuje temu savremenog [[islam]]a. Ima i knjige iz teorije [[Religija|religije]], odnosno, promišljanje teorijskih tekstova sa pozicija racionalnog pristupa datom tekstu i njegovom sadržaju. Tu su jaka i neobična dela: ''Razumevanje reči'' i ''Postanje Postanja''. Bavi se i [[crtež]]om, te je imao osam izložbi crteža (dve zajedničke, kao i dva učešća sa pojedinačnim likovnim radovima na tematskim izložbama) u [[Beograd]]u i [[Banja Luka|Banja Luci]]. U zadnje vreme radi arhitektonski dizajn [[crkva|crkava]], na jedan nov način, potaknut [[Rusi|ruskom]] crkvenom [[arhitektura|arhitekturom]], ali potpuno samosvojno i originalno. Napravio je veći broj Jutjub filmova — o časopisu „Nosorog”, o raznim svetskim karikaturistima, o festivalu "Zlatni Ris". Njegov kratki film ''Raquel Orzuj'', koji govori o urugvajskoj slikarki i karikaturisti [[Raquel Orzuj]], nalazi se u Muzeju vizuelnih umetnosti, [[Montevideo]], [[Urugvaj]]. == "Nosorog" == Osnovao je međunarodni časopis za [[satira|сатиру]], [[хумор]] i [[karikatura|karikaturu]] „Nosorog”, koga je izašlo, do sada, 200 brojeva. Od samog početka, on je urednik ovog časopisa, koji objavljuje priloge pisaca humora i satire sa čitavog prostora bivše Jugoslavije, a karikaturiste iz celog sveta. Pri delatnosti časopisa ustanovio nagradu za pisce humora i satire: „Nosorog Prvog Reda”, koja se dodeljuje godišnje. Ta se nagrada, povremeno, dodeljuje i karikaturistima. == Organizator == Organizovao je i devet svetskih konkursa karikature. Na ovim konkursima karikature dodeljuju se prva, druga i treća nagrada, te (obično) pet specijalnih i jedan broj „posebno pomenutih” nagrada. Organizovao je i Međunarodni festival govornog i ne-govornog [[teatar|teatra]], i [[performans]]a „Zlatni Ris — Srpske”, koji je do 2017. održan tri puta. Osnovao je i Festival komičnog i kritičnog „Smejada”, koji okuplja pisce humora i satire, a koji se održava u [[Banja Luka|Banja Luci]]. Takođe je osnovao Sabor satiričara Srpske - „Nosorogovo Novogodišnje Mudrovanje”. == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Časopis "Nosorog" * "Rat”, izdavač "Tale", Banja Luka * "Isslam Allahu Ekber", izdavač "Tale", Banja Luka * "Razumevanje reči", izdavač "Tale", Banja Luka * "Postanje postanja", izdavač "Tale", Banja Luka * "Druže moj", izdavač "Tale", Banja Luka == Vanjske veze == * [http://www.nosorog.rs.sr/ Časopis "Nosorog", onlajn izdanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170518121841/http://www.nosorog.rs.sr/ |date=2017-05-18 }} * [http://gorankljajic.wixsite.com/goran-kljajich/ Zvanični veb-sajt Gorana KljajićaЗ] * [http://www.nosorog.rs.sr/l Zvanični sajt Časopisa "Nosorog"]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://nosorog-rhinocervs.weebly.com/june_july_2012.html Časopis "Nosorog", onlajn prikazanje štampanog izdanja Časopisa, broj od Juna-Jula 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170517154428/http://nosorog-rhinocervs.weebly.com/june_july_2012.html |date=2017-05-17 }} * [https://web.archive.org/web/20170526224510/http://nosorog-rhinocervs.weebly.com/ Nosorog - RhinoCervs --- Magazine For Satire, Humor & Cartoons] * [https://web.archive.org/web/20170517155529/http://nosorog-rhinocervs.weebly.com/2017---exhibition---february.html IX INTERNATIONAL CARICATURE CONTEST - MAGAZINE “NOSOROG”] * [https://web.archive.org/web/20170517155513/http://nosorog-rhinocervs.weebly.com/2016---december.html "NOSOROG" za DECEMBAR 2016 - "NOSOROG" for DECEMBER 2016] * [http://nosorog-rhinocervs.weebly.com/2016---november.html "NOSOROG" za NOVEMBAR 2016 - "NOSOROG" for NOVEMBER 2016] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170517154323/http://nosorog-rhinocervs.weebly.com/2016---november.html |date=2017-05-17 }} * [http://nosorog-rhinocervs.weebly.com/youtube---video.html Movies on You Tube] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170517155632/http://nosorog-rhinocervs.weebly.com/youtube---video.html |date=2017-05-17 }} * [https://web.archive.org/web/20170517155142/http://nosorog-rhinocervs.weebly.com/2017---winners.html WINNERS] * [https://web.archive.org/web/20170531235824/http://golden-lynx-serbska.weebly.com/ GOLDEN LYNX OF SERBSKA] * [https://web.archive.org/web/20190818050348/https://golden-lynx-serbska.weebly.com/2016-february---third-lynx.html THIRD "GOLDEN LYNX of SERBSKA", February 26 & 27, 2016] * [http://www.youtube.com/watch?v=nD2m9Q4ofoA Кратак филм о Горану Кљајићу] {{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku}} {{Lifetime|1955||Kljajić, Goran}} [[Kategorija:Srpski pisci]] [[Kategorija:Biografije, Banja Luka]] [[Kategorija:Biografije, Čapljina]] 9y8t1eaqin3bzshnklqe9oaaytx7a1y 0 4607281 42715798 42684994 2026-11-02T05:42:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715798 wikitext text/x-wiki {{Orphan|date=septembar 2026}} {{Infokutija nogometaš |imenogometaša=Hisashi Tsuchida |slika= |punoime=Hisashi Tsuchida |datumrođenja={{birth date and age|1967|2|1|df=yes}} |rodnigrad={{flagicon|JPN}}[[Prefektura Okayama|Okayama]] |rodnadržava=[[Japan]] |nacionalnost=[[Japanci|Japanac]] |državljanstvo={{flagicon|JPN}} [[japan]]sko |pozicija=Vratar |trenutniklub= |brojnadresu= |godine1=1989-2000 |klubovi1={{flagicon|JPN}}[[Urawa Reds]] |nastupi(golovi)1= |nacionalnegodine1= |nacionalneekipe1= |nacionalninastupi(golovi)1= }} '''Hisashi Tsuchida''' ([[1. februar]] [[1967]].) je [[japan]]ski [[Fudbal|nogometaš]]. Nastupao je na [[AFC Azijski kup 1988.]].<ref>{{Cite web |url=http://ukr.worldfootball.net/player_summary/hisashi-tsuchida/ |title=worldfootball.net |access-date=2017-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230910034917/https://ukr.worldfootball.net/player_summary/hisashi-tsuchida/ |archive-date=2023-09-10 |url-status=dead}}</ref> ==Reference== {{Izvori}} {{Životni vijek|1967||Tsuchida, Hisashi}} [[Kategorija:Japanski fudbaleri]] {{Stub}} axlkyn63m4k3ewho6qll7tggdzppofg 0 4607285 42715797 42684988 2026-11-02T05:42:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715797 wikitext text/x-wiki {{Orphan|date=septembar 2026}} {{Infokutija nogometaš |imenogometaša=Hisanori Shirasawa |slika= |punoime=Hisanori Shirasawa |datumrođenja={{birth date and age|1964|12|13|df=yes}} |rodnigrad={{flagicon|JPN}}[[Prefektura Hyogo|Hyogo]] |rodnadržava=[[Japan]] |nacionalnost=[[Japanci|Japanac]] |državljanstvo={{flagicon|JPN}} [[japan]]sko |pozicija=Vezni igrač |trenutniklub= |brojnadresu= |godine1=1983-1992 |klubovi1={{flagicon|JPN}}[[Cerezo Osaka|Yanmar Diesel]] |nastupi(golovi)1= |godine2=1993 |klubovi2={{flagicon|JPN}}[[Kyoto Sanga FC|Kyoto Purple Sanga]] |nastupi(golovi)2= |nacionalnegodine1= |nacionalneekipe1= |nacionalninastupi(golovi)1= }} '''Hisanori Shirasawa''' ([[13. decembar]] [[1964]].) je [[japan]]ski [[Fudbal|nogometaš]]. Nastupao je na [[AFC Azijski kup 1988.]].<ref>{{Cite web |url=http://ukr.worldfootball.net/player_summary/hisanori-shirawasa/ |title=worldfootball.net |access-date=2017-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241228152009/https://ukr.worldfootball.net/player_summary/hisanori-shirawasa/ |archive-date=2024-12-28 |url-status=dead}}</ref> ==Reference== {{Izvori}} {{Životni vijek|1964||Shirasawa, Hisanori}} [[Kategorija:Japanski fudbaleri]] {{Stub}} nh3c6clm9tgj1rdj4qy7xym17optmiy 0 4611898 42715623 42658148 2026-11-01T14:06:34Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Nacionalni simboli Kambodže|Nacionalni simboli Kambodže]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715623 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = animalia | ime = Kuprej | status = PE | status_sistem = IUCN3.1 | vremenski_raspon = | slika = Kouprey_at_Vincennes_Zoo_in_Paris_by_Georges_Broihanne_1937.jpg | slika_širina = 280px | slika_alt = | slika_opis = {{center|[[Holotip]] kupreja što ga je [[1937.]] opisao [[Achille Urbain]]}} | slika_opis_poz = | slika2 = | slika2_širina = | slika2_alt = | slika2_opis = | klasifikacija_status = | virus_grupa = | nekategorizirana_naddomena = | nekategorizirana_naddomena_autorstvo = | naddomena = | naddomena_autorstvo = | domena = | domena_autorstvo = | superregnum = | superregnum_autorstvo = | nekategorizirano_regnum = | nekategorizirano_regnum_autorstvo = | regnum = ''[[Animalia]]'' | regnum_autorstvo = | subregnum = | subregnum_autorstvo = | superdivisio = | superdivisio_autorstvo = | superphylum = | superphylum_autorstvo = | nekategorizirana_divisio = | nekategorizirana_divisio_autorstvo = | divisio = | divisio_autorstvo = | nekategorizirani_phylum = | nekategorizirani_phylum_autorstvo = | phylum = ''[[Chordata]]'' | phylum_autorstvo = | subdivisio = | subdivisio_autorstvo = | subphylum = | subphylum_autorstvo = | infraphylum = | infraphylum_autorstvo = | microphylum = | microphylum_autorstvo = | nanophylum = | nanophylum_autorstvo = | superclassis = | superclassis_autorstvo = | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_classis_autorstvo = | classis = ''[[Mammalia]]'' | classis_autorstvo = | nekategorizirani_subclassis = | nekategorizirani_subclassis_autorstvo = | subclassis = | subclassis_autorstvo = | nekategorizirani_infraclassis = | nekategorizirani_infraclassis_autorstvo = | infraclassis = | infraclassis_autorstvo = | magnordo = | magnordo_autorstvo = | superordo = | superordo_autorstvo = | nekategorizirani_ordo = | nekategorizirani_ordo_autorstvo = | ordo = [[Papkari]] | ordo_autorstvo = | subordo = | subordo_autorstvo = | infraordo = | infraordo_autorstvo = | parvordo = | parvordo_autorstvo = | zoodivisio = | zoodivisio_autorstvo = | zoosectio = | zoosectio_autorstvo = | zoosubsectio = | zoosubsectio_autorstvo = | nekategorizirana_superfamilia = | nekategorizirana_superfamilia_autorstvo = | superfamilia = | superfamilia_autorstvo = | familia = [[Šupljorošci]] | familia_autorstvo = | subfamilia = [[Goveda]] | subfamilia_autorstvo = | supertribus = | supertribus_autorstvo = | nekategorizirani_tribus = | nekategorizirani_tribus_autorstvo = | tribus = | tribus_autorstvo = | subtribus = | subtribus_autorstvo = | alliance = | alliance_autorstvo = | nekategorizirani_genus = | nekategorizirani_genus_autorstvo = | genus = ''[[Bos (rod)|Bos]]'' | genus_autorstvo = | subgenus = | subgenus_autorstvo = | sectio = | sectio_autorstvo = | subsectio = | subsectio_autorstvo = | series = | series_autorstvo = | subseries = | subseries_autorstvo = | species_skupina = | species_skupina_autorstvo = | species_podskupina = | species_podskupina_autorstvo = | species_skup = | species_skup_autorstvo = | species = '''''B. sauveli''''' | species_autorstvo = | subspecies = | subspecies_autorstvo = | varijetet = | varijetet_autorstvo = | forma = | forma_autorstvo = | raznolikost_ref = | raznolikost = | raznolikost_link = | dvoimeno = ''Bos sauveli'' | dvoimeno_autorstvo = [[Achille Urbain|Urbain]], 1937. | troimeno = | troimeno_autorstvo = | tipska_vrsta = | tipska_vrsta_autorstvo = | podjela = | podjela_kategorije = | tipski_soj = | karta_raspon = Bos sauveli distribution.svg | karta_raspon_širina = 280px | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | dvoimeno2 = | dvoimeno2_autorstvo = | karta_raspon2 = | karta_raspon2_širina = | karta_raspon2_alt = | karta_raspon2_opis = | dvoimeno3 = | dvoimeno3_autorstvo = | karta_raspon3 = | karta_raspon3_širina = | karta_raspon3_alt = | karta_raspon3_opis = | dvoimeno4 = | dvoimeno4_autorstvo = | karta_raspon4 = | karta_raspon4_širina = | karta_raspon4_alt = | karta_raspon4_opis = | sinonimi_ref = | sinonimi = }} '''Kuprej''' ([[latinski]]: ''Bos sauveli''; [[kmerski]]: គោព្រៃ), znan i kao šumski ili sivi bivol, je malo poznata, šumska vrsta divljeg [[govedo|goveda]] koja obitava u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Kuprej ima visoko i usko tijelo, duge noge, grbu na leđima i duge rogove, koji su različiti kod muških i ženskih primjeraka; oba spola imaju drugi rep. Mogu izrasti do 2.3 metra, a izmjerena masa kreće im se od 680 do 910 kilograma; postoje izvještaji iz [[Vijetnam]]a o jedinkama mase i do 1,700 kg, ali vjeruje se kako su isti lažni, zbog činjenice da daleko premašuju sva poznata i provjerena mjerenja. Žive u malim krdima predvođenim ženkom, a hrane se biljem. Tokom dana obitavaju u šumi, dok se tokom noći hrane na otvorenom. Godine [[1937.]], mladi mužjak kupreja poslan je u [[Pariz|pariški]] [[Zoološki vrt Vincennes|zoo Vincennes]], gdje ga je [[Opisivanje vrste|opisao]] francuski zoolog [[Achille Urbain]] i proglasio [[holotip]]om. Broj kupreja danas je izrazito malen (manji od 250), ako ih je uopće preostalo u divljini; posljednji primjerak viđen je [[1983.]] godine. Njihov nestanak bio je posljedica degradacije staništa, bolesti i izlova. [[IUCN]] mu je dodijelio status kritično ugrožene vrste, uz mogućnost da se radi o izumrloj vrsti. Primjerci u zatočeništvu ne postoje; primjerak iz pariškog zooa uginuo je početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Datoteka:Kouprey 2.png|mini|Poređenje veličine muškog i ženskog kupreja u poređenju sa čovekom.]] Kuprej je nacionalni sistavac [[Kambodža|Kambodže]]. Izuzev te zemlje, navodna staništa su mu južni [[Laos]], jugoistočni [[Tajland]] i zapadni [[Vijetnam]]. {{Taxonbar}} [[Kategorija:Goveda]] [[Kategorija:Nacionalni simboli Kambodže]] nl2pq16qermoinu6q1tofa6azlpfft1 42715624 42715623 2026-11-01T14:17:09Z Edgar Allan Poe 29250 42715624 wikitext text/x-wiki {{Speciesbox | status = PE | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{cite iucn |title=''Bos sauveli'' |name-list-style=amp |author=Timmins, R.J. |author2=Burton, J. |author3=Hedges, S. |date=2016 |article-number=e.T2890A46363360 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-2.RLTS.T2890A46363360.en |access-date=18 November 2021}}</ref> | status2 = CITES_A1 | status2_system = CITES | status2_ref = <ref name=iucn/> | vremenski_raspon = {{fossil range|srednji pleistocen|holocen|srednji [[pleistocen]]–[[holocen]]<ref>{{cite journal|author1=Suraprasit, K. |author2=Jaegar, J.-J. |author3=Chaimanee, Y. |author4=Chavasseau, O. |author5=Yamee, C. |author6=Tian, P. |author7=S. Panha |title=The Middle Pleistocene vertebrate fauna from Khok Sung (Nakhon Ratchasima, Thailand): biochronological and paleobiogeographical implications |journal=ZooKeys |date=2016 |issue=613 |pages=1–157 |doi=10.3897/zookeys.613.8309 |pmid=27667928 |pmc=5027644 |doi-access=free|bibcode=2016ZooK..613....1S }}</ref>}}{{period fossil range|kvartar|srednji pleistocen|holocen}} | slika = Kouprey_at_Vincennes_Zoo_in_Paris_by_Georges_Broihanne_1937.jpg | slika_upright = 1.2 | slika_alt = | slika_opis = {{center|[[Holotip]] kupreja što ga je [[1937.]] opisao [[Achille Urbain]]}} | takson = Bos sauveli | autorstvo = [[Achille Urbain|Urbain]], 1937. | synonymi = ''Bos'' (''Bibos'') ''sauveli'' <small>(Urbain, 1937.)</small><ref name=Urbain1939>{{cite journal |author=Urbain, A. |year=1939 |title=Note complémentaire sur le Bæuf sauvage du Cambodge (''Bos'' (''Bibos'') ''sauveli'' Urbain) |journal=Bulletin du Muséum national d'histoire naturelle |series=2 |volume=11 |issue=6 |pages=519–520 |url=https://archive.org/details/bulletindumuseu11muse/page/519/mode/1up}}</ref><br/> ''Novibos sauveli'' <small>([[Harold Jefferson Coolidge Jr.|Coolidge]], 1940.)</small> | karta_raspon = Bos sauveli distribution.svg | karta_raspon_upright = 1.2 | karta_raspon_opis = Staništa kupreja }} '''Kuprej''' ([[latinski]]: ''Bos sauveli''; [[kmerski]]: គោព្រៃ), znan i kao šumski ili sivi bivol, je malo poznata, šumska vrsta divljeg [[govedo|goveda]] koja obitava u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Kuprej ima visoko i usko tijelo, duge noge, grbu na leđima i duge rogove, koji su različiti kod muških i ženskih primjeraka; oba spola imaju drugi rep. Mogu izrasti do 2.3 metra, a izmjerena masa kreće im se od 680 do 910 kilograma; postoje izvještaji iz [[Vijetnam]]a o jedinkama mase i do 1,700 kg, ali vjeruje se kako su isti lažni, zbog činjenice da daleko premašuju sva poznata i provjerena mjerenja. Žive u malim krdima predvođenim ženkom, a hrane se biljem. Tokom dana obitavaju u šumi, dok se tokom noći hrane na otvorenom. Godine [[1937.]], mladi mužjak kupreja poslan je u [[Pariz|pariški]] [[Zoološki vrt Vincennes|zoo Vincennes]], gdje ga je [[Opisivanje vrste|opisao]] francuski zoolog [[Achille Urbain]] i proglasio [[holotip]]om. Broj kupreja danas je izrazito malen (manji od 250), ako ih je uopće preostalo u divljini; posljednji primjerak viđen je [[1969.]] godine.<ref name="Oon-2022">{{Cite web |last=Oon |first=A. |date=2022 |title=Politics of Extinction: On the trail of Cambodia's kouprey |url=https://southeastasiaglobe.com/on-the-trail-of-cambodias-kouprey/ |access-date=2023-06-21 |website=Southeast Asia Globe}}</ref> Njihov nestanak bio je posljedica degradacije staništa, bolesti i izlova. [[IUCN]] mu je dodijelio status kritično ugrožene vrste, uz mogućnost da se radi o izumrloj vrsti. Primjerci u zatočeništvu ne postoje; primjerak iz pariškog zooa uginuo je početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Datoteka:Kouprey 2.png|mini|Poređenje veličine muškog i ženskog kupreja u poređenju sa čovekom.]] Kuprej je nacionalni sistavac [[Kambodža|Kambodže]]. Izuzev te zemlje, navodna staništa su mu južni [[Laos]], jugoistočni [[Tajland]] i zapadni [[Vijetnam]]. == Reference == {{reflist}} {{Taxonbar}} {{Authority control}} [[Kategorija:Goveda]] [[Kategorija:Nacionalni simboli Kambodže]] kopliym7a61f67rmibhb2h5rdiof8hc 42715625 42715624 2026-11-01T14:18:08Z Edgar Allan Poe 29250 +[[Kategorija:Fauna Kambodže]]; +[[Kategorija:Fauna Laosa]]; +[[Kategorija:Fauna Tajlanda]]; +[[Kategorija:Fauna Vijetnama]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715625 wikitext text/x-wiki {{Speciesbox | status = PE | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name=iucn>{{cite iucn |title=''Bos sauveli'' |name-list-style=amp |author=Timmins, R.J. |author2=Burton, J. |author3=Hedges, S. |date=2016 |article-number=e.T2890A46363360 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-2.RLTS.T2890A46363360.en |access-date=18 November 2021}}</ref> | status2 = CITES_A1 | status2_system = CITES | status2_ref = <ref name=iucn/> | vremenski_raspon = {{fossil range|srednji pleistocen|holocen|srednji [[pleistocen]]–[[holocen]]<ref>{{cite journal|author1=Suraprasit, K. |author2=Jaegar, J.-J. |author3=Chaimanee, Y. |author4=Chavasseau, O. |author5=Yamee, C. |author6=Tian, P. |author7=S. Panha |title=The Middle Pleistocene vertebrate fauna from Khok Sung (Nakhon Ratchasima, Thailand): biochronological and paleobiogeographical implications |journal=ZooKeys |date=2016 |issue=613 |pages=1–157 |doi=10.3897/zookeys.613.8309 |pmid=27667928 |pmc=5027644 |doi-access=free|bibcode=2016ZooK..613....1S }}</ref>}}{{period fossil range|kvartar|srednji pleistocen|holocen}} | slika = Kouprey_at_Vincennes_Zoo_in_Paris_by_Georges_Broihanne_1937.jpg | slika_upright = 1.2 | slika_alt = | slika_opis = {{center|[[Holotip]] kupreja što ga je [[1937.]] opisao [[Achille Urbain]]}} | takson = Bos sauveli | autorstvo = [[Achille Urbain|Urbain]], 1937. | synonymi = ''Bos'' (''Bibos'') ''sauveli'' <small>(Urbain, 1937.)</small><ref name=Urbain1939>{{cite journal |author=Urbain, A. |year=1939 |title=Note complémentaire sur le Bæuf sauvage du Cambodge (''Bos'' (''Bibos'') ''sauveli'' Urbain) |journal=Bulletin du Muséum national d'histoire naturelle |series=2 |volume=11 |issue=6 |pages=519–520 |url=https://archive.org/details/bulletindumuseu11muse/page/519/mode/1up}}</ref><br/> ''Novibos sauveli'' <small>([[Harold Jefferson Coolidge Jr.|Coolidge]], 1940.)</small> | karta_raspon = Bos sauveli distribution.svg | karta_raspon_upright = 1.2 | karta_raspon_opis = Staništa kupreja }} '''Kuprej''' ([[latinski]]: ''Bos sauveli''; [[kmerski]]: គោព្រៃ), znan i kao šumski ili sivi bivol, je malo poznata, šumska vrsta divljeg [[govedo|goveda]] koja obitava u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Kuprej ima visoko i usko tijelo, duge noge, grbu na leđima i duge rogove, koji su različiti kod muških i ženskih primjeraka; oba spola imaju drugi rep. Mogu izrasti do 2.3 metra, a izmjerena masa kreće im se od 680 do 910 kilograma; postoje izvještaji iz [[Vijetnam]]a o jedinkama mase i do 1,700 kg, ali vjeruje se kako su isti lažni, zbog činjenice da daleko premašuju sva poznata i provjerena mjerenja. Žive u malim krdima predvođenim ženkom, a hrane se biljem. Tokom dana obitavaju u šumi, dok se tokom noći hrane na otvorenom. Godine [[1937.]], mladi mužjak kupreja poslan je u [[Pariz|pariški]] [[Zoološki vrt Vincennes|zoo Vincennes]], gdje ga je [[Opisivanje vrste|opisao]] francuski zoolog [[Achille Urbain]] i proglasio [[holotip]]om. Broj kupreja danas je izrazito malen (manji od 250), ako ih je uopće preostalo u divljini; posljednji primjerak viđen je [[1969.]] godine.<ref name="Oon-2022">{{Cite web |last=Oon |first=A. |date=2022 |title=Politics of Extinction: On the trail of Cambodia's kouprey |url=https://southeastasiaglobe.com/on-the-trail-of-cambodias-kouprey/ |access-date=2023-06-21 |website=Southeast Asia Globe}}</ref> Njihov nestanak bio je posljedica degradacije staništa, bolesti i izlova. [[IUCN]] mu je dodijelio status kritično ugrožene vrste, uz mogućnost da se radi o izumrloj vrsti. Primjerci u zatočeništvu ne postoje; primjerak iz pariškog zooa uginuo je početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Datoteka:Kouprey 2.png|mini|Poređenje veličine muškog i ženskog kupreja u poređenju sa čovekom.]] Kuprej je nacionalni sistavac [[Kambodža|Kambodže]]. Izuzev te zemlje, navodna staništa su mu južni [[Laos]], jugoistočni [[Tajland]] i zapadni [[Vijetnam]]. == Reference == {{reflist}} {{Taxonbar}} {{Authority control}} [[Kategorija:Goveda]] [[Kategorija:Nacionalni simboli Kambodže]] [[Kategorija:Fauna Kambodže]] [[Kategorija:Fauna Laosa]] [[Kategorija:Fauna Tajlanda]] [[Kategorija:Fauna Vijetnama]] 910mkclf13uonk4yvyg5l4d6fo7e2g5 0 4611961 42715605 42658145 2026-11-01T13:12:39Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Nacionalni simboli Kambodže|Nacionalni simboli Kambodže]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715605 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Taksokvir | boja = biljke | ime = ''Sphaerocoryne affinis'' | status = | vremenski_raspon = | slika = Rumdoul.jpg | slika_širina = 250px | slika_alt = | slika_opis = | slika_opis_poz = | slika2 = | slika2_širina = | slika2_alt = | slika2_opis = | klasifikacija_status = | virus_grupa = | nekategorizirana_naddomena = | nekategorizirana_naddomena_autorstvo = | naddomena = | naddomena_autorstvo = | domena = | domena_autorstvo = | superregnum = | superregnum_autorstvo = | nekategorizirano_regnum = | nekategorizirano_regnum_autorstvo = | regnum = ''[[Plantae]]'' | regnum_autorstvo = | subregnum = | subregnum_autorstvo = | superdivisio = | superdivisio_autorstvo = | superphylum = | superphylum_autorstvo = | nekategorizirana_divisio = [[Kritosjemenjače]] | nekategorizirana_divisio_autorstvo = | divisio = | divisio_autorstvo = | nekategorizirani_phylum = | nekategorizirani_phylum_autorstvo = | phylum = | phylum_autorstvo = | subdivisio = | subdivisio_autorstvo = | subphylum = | subphylum_autorstvo = | infraphylum = | infraphylum_autorstvo = | microphylum = | microphylum_autorstvo = | nanophylum = | nanophylum_autorstvo = | superclassis = | superclassis_autorstvo = | nekategorizirani_classis = ''[[Magnoliidae]]'' | nekategorizirani_classis_autorstvo = | classis = | classis_autorstvo = | nekategorizirani_subclassis = | nekategorizirani_subclassis_autorstvo = | subclassis = | subclassis_autorstvo = | nekategorizirani_infraclassis = | nekategorizirani_infraclassis_autorstvo = | infraclassis = | infraclassis_autorstvo = | magnordo = | magnordo_autorstvo = | superordo = | superordo_autorstvo = | nekategorizirani_ordo = | nekategorizirani_ordo_autorstvo = | ordo = ''[[Magnoliales]]'' | ordo_autorstvo = | subordo = | subordo_autorstvo = | infraordo = | infraordo_autorstvo = | parvordo = | parvordo_autorstvo = | zoodivisio = | zoodivisio_autorstvo = | zoosectio = | zoosectio_autorstvo = | zoosubsectio = | zoosubsectio_autorstvo = | nekategorizirana_superfamilia = | nekategorizirana_superfamilia_autorstvo = | superfamilia = | superfamilia_autorstvo = | familia = ''[[Annonaceae]]'' | familia_autorstvo = | subfamilia = | subfamilia_autorstvo = | supertribus = | supertribus_autorstvo = | nekategorizirani_tribus = | nekategorizirani_tribus_autorstvo = | tribus = | tribus_autorstvo = | subtribus = | subtribus_autorstvo = | alliance = | alliance_autorstvo = | nekategorizirani_genus = | nekategorizirani_genus_autorstvo = | genus = ''[[Sphaerocoryne]]'' | genus_autorstvo = | subgenus = | subgenus_autorstvo = | sectio = | sectio_autorstvo = | subsectio = | subsectio_autorstvo = | series = | series_autorstvo = | subseries = | subseries_autorstvo = | species_skupina = | species_skupina_autorstvo = | species_podskupina = | species_podskupina_autorstvo = | species_skup = | species_skup_autorstvo = | species = '''''S. affinis''''' | species_autorstvo = | subspecies = | subspecies_autorstvo = | varijetet = | varijetet_autorstvo = | forma = | forma_autorstvo = | raznolikost_ref = | raznolikost = | raznolikost_link = | dvoimeno = ''Sphaerocoryne affinis'' | dvoimeno_autorstvo = (Teijsm. & Binn.) Ridl.<ref name=ThePlantList>{{cite web |url=http://www.theplantlist.org/tpl1.1/record/kew-2480305 |title=The Plant List (2013). Version 1.1. Published on the Internet |date=July 4, 2014 |website=The Plant List |accessdate=4 July 2014}}</ref> | troimeno = | troimeno_autorstvo = | tipska_vrsta = | tipska_vrsta_autorstvo = | podjela = | podjela_kategorije = | tipski_soj = | karta_raspon = | karta_raspon_širina = | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | dvoimeno2 = | dvoimeno2_autorstvo = | karta_raspon2 = | karta_raspon2_širina = | karta_raspon2_alt = | karta_raspon2_opis = | dvoimeno3 = | dvoimeno3_autorstvo = | karta_raspon3 = | karta_raspon3_širina = | karta_raspon3_alt = | karta_raspon3_opis = | dvoimeno4 = | dvoimeno4_autorstvo = | karta_raspon4 = | karta_raspon4_širina = | karta_raspon4_alt = | karta_raspon4_opis = | sinonimi_ref = | sinonimi = <div> *''Mitrella mesnyi'', <small>(Pierre) Bân</small> *''Popowia aberrans'' *''Unona mesnyi'', <small>Pierre</small> </div> }} '''''Sphaerocoryne affinis''''' je [[kritosjemenjača]] iz roda ''[[Annonaceae]]'', a koja predominantno raste na području [[Kambodža|Kambodže]] i [[Tajland]]a. Biljka ima žutobijeli cvijet s jednim listom, a može narasti između osam i dvanaest metara; stabljika je debljine između 20 i 30 cm. Tokom kasnog poslijepodneva i večeri, biljka ispušta specifičan miris koji se može osjetiti i na velikim udaljenostima. Izrazito je cijenjena u [[Tajland]]u, a posebice u [[Kambodža|Kambodži]], gdje od [[2005.]] uživa status nacionalnog cvijeta. ==Reference== {{reflist}} [[Kategorija:Magnoliophyta]] [[Kategorija:Nacionalni simboli Kambodže]] ks8l1j94emqzz544z9of5dm76j0o5xv 42715612 42715605 2026-11-01T13:19:14Z Edgar Allan Poe 29250 42715612 wikitext text/x-wiki {{Speciesbox | slika = | slika_širina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_opis_poz = |genus = Sphaerocoryne (biljka) |species = affinis |autorstvo = ([[Teijsm.]] & [[Binn.]]) [[Ridl.]]<ref name="POWO" /> |synonyms = {{Specieslist |hidden=yes | Polyalthia affinis |Teijsm. & Binn. | Dasymaschalon scandens |Merr. | Melodorum aberrans |(Maingay ex Hook.f. & Thomson) J.Sinclair | Mitrella aberrans |(Maingay ex Hook.f. & Thomson) Bân | Mitrella mesnyi |Bân | Monoon submitratum |Miq. | Polyalthia aberrans |Maingay ex Hook.f. & Thomson | Polyalthia submitrata |(Miq.) Ridl. | Popowia aberrans |(Maingay ex Hook.f. & Thomson) Pierre ex Finet & Gagnep. | Sphaerocoryne aberrans |(Maingay ex Hook.f. & Thomson) Ridl. | Unona mesnyi |Pierre}} |synonyms_ref=<ref name="POWO">{{Cite POWO |id=urn:lsid:ipni.org:names:75154-1 |title=''Sphaerocoryne affinis'' (Teijsm. & Binn.) Ridl. |access-date=7 June 2024}}</ref> }} '''''Sphaerocoryne affinis''''' je [[kritosjemenjača]] iz roda ''[[Annonaceae]]'', a koja predominantno raste na području [[Kambodža|Kambodže]] i [[Tajland]]a. Biljka ima žutobijeli cvijet s jednim listom, a može narasti između osam i dvanaest metara; stabljika je debljine između 20 i 30 cm. Tokom kasnog poslijepodneva i večeri, biljka ispušta specifičan miris koji se može osjetiti i na velikim udaljenostima. Izrazito je cijenjena u [[Tajland]]u, a posebice u [[Kambodža|Kambodži]], gdje od [[2005.]] uživa status nacionalnog cvijeta. ==Reference== {{reflist}} {{Taxonbar}} {{Authority control}} [[Kategorija:Magnoliophyta]] [[Kategorija:Nacionalni simboli Kambodže]] oynp5vbj1mkeyeyh2q2zljx5ezdf5fu 0 4616940 42715706 42335088 2026-11-01T20:11:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715706 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje u Hrvatskoj |ime = Gornje Selo |karta2 = Primorsko-goranska županija |naziv karte2 = Primorsko-goranske županije |regija = |županija = [[Primorsko-goranska županija]] |općina = [[Opatija]] |mikroregija = |najgrad = |površina = |nadvisina = |z. širina = 45.284006 |z. dužina = 14.194064 |brojstan = |gustoća = |domaćinstva = |pošta = |pozbroj = |autooznaka = |slika = |slika_opis = }} '''Gornje Selo''' je naselje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u sastavu Grada [[Opatija|Opatije]]. Nalazi se u [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]]. == Geografija == Dio je sela [[Mala Učka|Male Učke]]. Jedan dio Male Učke (Gornje Selo) dijelom je Grada Opatije, a drugi dio (Donje Selo) dijelom je općine Mošćeničke Drage.<ref name="sabor">[http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4292 Prostorni plan parka prirode Učka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924114727/http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=4292 |date=2015-09-24 }}, sabor.hr, str. 80-81</ref> Malu Učku čine dva zaselka: ''Pilati'', gdje su živjeli ''Brumnjaci'' i ''Selo'', gdje su živjeli ''Brubnjaci''. Pilati su pripadali k.o. Vranji i pokapali su se na groblju u Vranji, a oni iz Sela pripadali su k.o. Mošćenice i pokapali su se na groblju u Mošćenicama.<ref name="sabor"/> 1993. godine Mala Učka podijeljena je na Gornje i Donje selo.<ref name="NL">[http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28592861286328592863285A28582858285F28632897289828632863285A285C285D28582859285B28632863286328582863T Dvije Male Učke, ali niti jednog stanovnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141219040809/http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28592861286328592863285A28582858285F28632897289828632863285A285C285D28582859285B28632863286328582863T |date=2014-12-19 }}, Novi list, 19. siječnja 2007.</ref> Donje Selo uvršteno je pod naselje [[Grabrova]]. 2007. ponovno je Donje selo vraćeno u okvire naselja.<ref name="NL"/> Istočno od Gornjeg Sela su [[Tuliševica]], [[Liganj]], sjeveroistočno su [[Dobreć]] i [[Lovran]]. Nalazi se na području [[park prirode Učka|parka prirode Učke]]. ==Stanovništvo== == Izvori == {{izvori}} === Mrežna sjedišta === {{Opatija}} [[Kategorija:Naselja u Primorsko-goranskoj županiji]] <!-- interwiki --> eouvg06f55ybpb2uh90tj2vn4dvnwgg 0 4619866 42715822 42391186 2026-11-02T08:37:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715822 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Provincija Huelva | ime_genitiv =Huelve | izvorno_ime =<small>Província de Huelva</small> | slika_panorama =Huelva_in_Spain.svg | veličina_slike =280px | opis_slike =Pozicija Huelve na [[karta|karti]] Španjolske | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | nadimak = | širina-stupnjevi =37 | širina-minute =33 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =6 | dužina-minute =55 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Španjolska}} | lokacija1_ime = [[Španske autonomne pokrajine|Autonomna zajednica]] | lokacija1_info = [[Andaluzija]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe= | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =10,128 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2017]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_šire =518,930<ref name=city/> | stanovništvo_šire_gustoća =51.24 stan / [[km²]]<ref name=city/> | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =21 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Provincija Huelva''' ([[Španjolski jezik|španjolski]]: ''Provincia de Huelva'') je jedna od 50 [[Španjolske provincije|španjolskih provincija]] od 518,930 [[stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/Spain-Andalucia.html | title =''Spain: Andalucía'' | accessdate =14. 06. 2018 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[jugozapad]]u [[Španjolska|Španjolske]] u [[Španske autonomne pokrajine|Autonomnoj zajednici]] [[Andaluzija|Andaluziji]].<ref name=brit/> Pored [[Huelva|Huelve]] koja je [[glavni grad|administrativni centar]] provincije, veći [[urbanizacija|urbani]] centri su [[Ayamonte]], [[Lepe]] i [[Moguer]].<ref name=brit/> == Geografija == Provincija Huelva prostire se duž [[atlanski ocean|atlanske]] [[obala|obale]] i po unutrašnjosti [[Iberijski poluotok|Iberijskog poluotoka]] na površini od 7,308 [[km²]].<ref name=city/> [[granica|Granice]] provincije omeđuju sa [[zapad]]a [[rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Guadiana]] i [[Portugal]], a sa [[istok]]a [[Sevilla (provincija)|Provincija Sevilla]]. [[Sjever]]na unutrašnjost je [[planina|planinski]] kraj u kom se prostire [[planinski masiv|masiv]] [[Sierra de Aracena]], dok je [[atlanski ocean|atlansko]] primorje na [[jug]]u plodna [[ravnica|nizina]] zvana La Campiña.<ref name=brit/> [[Estuarij]]i najvećih [[rijeka (vodotok)|rijeka]] u provinciji [[Odiel]] i [[Tinto (rijeka)|Tinto]], formiraju [[poluotok]] (ria) na kom leži [[glavni grad|prijestolnica]] [[Huelva]].<ref name=brit/> == Privreda== [[Privreda]] provincije vezana je najviše uz [[poljoprivreda|poljoprivredu]] i to na [[ratarstvo]] jer se najviše sade [[žitarice]]. Pored tog uzgajaju se i [[pamuk]] i [[maslina|masline]], ali i [[jagoda|jagode]] i [[voće]] za [[izvoz]].<ref name=brit/> Važno je i [[ribarstvo]] (lov na [[tuna|tune]]) koje se [[konzerva|konzerviraju]].<ref name=brit/> Za [[privreda|privredu]] provincije još uvijek je značajno i [[rudarstvo]], iako ne toliko koliko nekad kad je [[rudnik]] [[bakar|bakra]] i [[pirit]]a - Riotinto pored Nerva (Huelva)Nerve, bio [[svijet]]ski slavan.<ref name=brit/> [[Turizam]] duž [[sunce|sunčane]] [[atlanski ocean|atlanske]] [[obala|obale]] Costa de la Luz, počeo se skokovito razvijati nakon [[1960-e|1960-ih]].<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Huelva-province-spain |title= ''Huelva'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language = engleski |accessdate = 14. 6. 2018}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Province of Huelva}} * [https://web.archive.org/web/20090927182035/http://www.diphuelva.es/ ''Diputación de Huelva''] {{es icon}} {{Provincije Andaluzije}} {{Španjolske provincije}} [[Kategorija:Pokrajine Španije]] [[Kategorija:Andaluzija]] cwg3o6lsi1ogerly2r8flm3fxdyvzwj 0 4622645 42715629 42294421 2026-11-01T14:46:17Z Atricapilus 6257 42715629 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Ognjanka Ognjanović +| datum_rođenja = {{bda|1949|4|12|df=y}} | mesto_rođenja = [[Šabac]], [[NR Srbija]], [[FNRJ]] | zanimanje = glumica | supružnik = [[Miloš Žutić]] }} '''Ognjanka Ognjanović''' ([[Šabac]], [[12. april]] [[1949]] – [[Beograd]], [[29. oktobra|29. oktobar]] [[2026.|2026]]) bila je jugoslovenska i srpska [[film]]ska i [[pozorište|pozorišna]] [[glumac|glumica]]. Bila je udata za glumca [[Miloš Žutić|Miloša Žutića]]. == Filmografija == {{Filmografija-domaći|glumca=}} |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1970.-te |- | 1971. || [[Domovina u pesmama]] TV kratki film || / |- | 1972. || [[Svetlost iz druge kuće]] TV film || G-đa Marherita Masci |- | 1972. || [[Petak veče]] TV film || / |- | 1972. || [[Mileva Ajnštajn]] TV film || Mileva Marić |- | 1972. || [[Dobri verni sluga]] TV film || / |- | 1972. || [[Ćelava pevačica]] TV film || Meri, služavka |- | 1973. || [[Naše priredbe (TV serija iz 1973)|Naše priredbe]] (TV serija)|| |- | 1973. || [[Poslednji]] TV film || / |- | 1973. || [[Brze godine]] TV film || / |- | 1974. || [[Ujež]] TV film || Kosara Hadzi-Prodanovic |- | 1976. || [[Kuhinja (film)|Kuhinja]] TV film || Konobarica |- | 1976. || [[Koštana (film iz 1976)|Koštana]] TV film || Stana, Hadži Tomina ćerka |- | 1977. || [[Mizantrop (TV film)|Mizantrop]] TV film || / |- | 1979. || [[Sumnjivo lice (TV film iz 1979)|Sumnjivo lice]] TV film || Marica |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |1990.-te |- | 1993. || [[Elektra (TV film)|Elektra]] TV film || / |- | 1997. || [[Gore dole]] TV serija || / |- | 1999. || [[Ranjena zemlja]] || / |- style="background: Lavender; text-align:center; " | colspan="4" |2000.-te |- | 2007. || [[Ava Justin Popović (film)|Ava Justin Popović]] || / |- | 2008. || [[Bližnji]] TV film || Andrijina žena |- | 2008. || [[Selo gori, a baba se češlja]] TV serija || Nadničarka |} == Vanjske veze == * {{IMDb ime|id=0644772|name=Ognjanka Ognjanović}} {{Lifetime|1949|2026|Ognjanović, Ognjanka}} [[Kategorija:Srpski glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Šabac]] kn5q85aadqx87ailot52epxu9v3k4x9 0 4623384 42715707 42221754 2026-11-01T20:23:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715707 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 drama | naslov = Gospođa ministarka | slika = Gospođa Ministarka plakat premijere.jpg | opis = Plakat sa premijere predstave u izvođenju [[Pozorište "Boško Buha" Beograd|Pozorišta „Boško Buha“ u Beogradu]] | mjesto_premijere_original = [[Narodno pozorište u Beogradu]], [[Beograd]], [[Kraljevina Jugoslavija]] | autor = [[Branislav Nušić]] | režija_original = [[Jagoš Marković]] | žanr = komedija | datum_premijere_original = {{start date|1929|5|25|df=y}} | website = [http://www.narodnopozoriste.rs/gospodja-ministarka Narodno pozorište u Beogradu] <br /> [http://buha.rs/Predstave/Vechernja-scena/Gospodja-Ministarka Pozorište „Boško Buha“] }} '''Gospođa ministarka''' je pozorišna predstava nastala prema [[Komedija|komediji]] [[Branislav Nušić|Branislava Nušića]] iz [[1929]]. godine. Predstava je prvi put izvedena u [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnom pozorištu]] [[25. maj]]a 1929. godine, a glavni lik tumačila je [[Žanka Stokić]].<ref name="narodno">{{cite web|url=http://www.narodnopozoriste.rs/gospodja-ministarka|title=Vebsajt Narodnog pozorišta u Beogradu - Gospođa ministarka|accessdate=28. 2. 2016|archive-date=2016-03-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305132329/http://www.narodnopozoriste.rs/gospodja-ministarka}}</ref> == Nastanak komedije == Nušić je komediju Gospođa ministarka počeo da piše pred početak [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], dok je bio upravnik teatra u [[Skoplje|Skoplju]]. Pred izbijanje rata napisao je prvi i drugi čin, a rukopis je, ostavši u Skoplju, izgubljen. Godine 1929, počeo je da je piše ponovo, po sećanju. Neki navodi tvrde da je Nušić, lik glavne junakinje, Živke Popović, pisao imajući u vidu glumicu koja se tih godina nalazila na vrhuncu slave - Žanku Stokić.<ref name="narodno" /> === Radnja === Radnja komedije smeštena je u [[Beograd]]u, krajem [[19. vek|19]]. i početkom [[20. vek]]a. Komad se sastoji od četiri čina i prati društveni uspon i sunovrat žene ministra koja iz svakodnevnice jedne male sredine naglo dospeva u elitne društvene krugove i koja opijena vlašću donosi pregršt loših odluka. U predgovoru komedije<ref name="rastko">{{cite web|title=Rastko - Komedija „Gospođa ministarka“, Branislav Nušić|url=http://www.rastko.rs/drama/nusic/bnusic-ministarka_c.html|accessdate=28. 2. 2016}}</ref>, o motivima da istakne Živku kao glavni lik, Nušić kaže: {{Citat|Ako ste kadgod pažljivije posmatrali sve što biva oko vas, ako ste se pogdekad upustili i udubili u odnose koji regulišu život jednoga društva i pokrete koje izaziva taj regulator — vi ste morali zapaziti da se, kroz život svakoga društva, jasno beleži jedna jaka i ravna linija. Tom ravnom linijom kreće se život skoro celokupnoga našega društva. Iznad te linije penju se samo pojedinci, koji imaju duševne snage i hrabrosti da se uznesu iznad obzira, iznad tradicija i iznad malodušnosti. Mnogo je teže, međutim, tražiti i naći materijal u maloj sredini, u onome društvu, među onim ljudima, koji nemaju ni snage ni hrabrosti da se odvoje od ravne linije životne, pa bilo naviše ili naniže. I, eto, iz te i takve sredine ja sam uzeo za fuku jednu dobru ženu i dobru domaćicu — gospođu Živku Popović — i izneo je naglo, neočekivano i iznenadno, iznad njene normalne linije života. Takav jedan poremećaj na terazijama života kadar je učiniti, kod ljudi iz male sredine, da izgube ravnotežu te da ne umeju da se drže na nogama. I eto, u tome je sadržina Gospođe ministarke, u tome sva jednostavnost problema koji taj komad sadrži.| Branislav Nušić}} ==== Prvi čin ==== [[Datoteka:Gospođa Ministarka 009.jpg|mini|Scena sa premijere pozorišne predstave „Gospođa Ministarka“ u izvođenju ansambla pozorišta „Boško Buha“.|left|450px]] Komedija počinje scenom u kojoj Živka prekraja muževljeve pantalone za sina Raku i žali se tetka Savki kako nisu platili kiriju za prošli mesec, a ni služavku poslednja tri meseca i kako jedva sastavljaju kraj s krajem. Traži od tetka Savke da joj pozajmi 200 dinara, a kako se ova na početku nećkala, Živka joj obećava da će naterati muža da uđe u neku Vladinu komisiju, te ona pristaje. Na sceni se zatim pojavljuje gimnazijalac Raka sa krvavom rukom i pocepanom odećom. Raka poriče da se tukao i tvrdi da je bio na demonstracijama protiv Vlade. U narednoj sceni, pojavljuju se ćerka Dara i zet Čeda i žale se Živki kako ih „Ministarka“ opet nije primila. Čeda želi da od nje isposluje višu klasu, a samim tim i veću platu. Ljutito kaže Živki da mu je svega dosta jer se oženio bez miraza, a Živka mu odgovara da ga niko nije terao i da će dobiti miraz od 12.000 dinara. Čeda je, međutim, i dalje nezadovoljan jer miraz neće dobiti pre Živkine i Simine smrti, a on nema toliko vremena. Na vrata zatim dolazi Pera pisar, koji javlja kako će „naši“ formirati novu Vladu i nekoliko puta naglašava da želi da se upamti da je on prvi preneo tu vest. Živka, radosna ovom vešću, grli sve redom pa i zeta Čedu. Potom stiže i momak iz ministarstva i traži cilindar za gospodina Simu. Nastaje metež, pokušavaju da pronađu cilindar, a napetost se poveća kada saznaju od momka da je bilo slučajeva da cilindar stigne kasno pa su dotični ostajali bez ministarske fotelje. Nakon što pronađu cilindar i momak ode, Živka se žali Dari kako nije zadovoljna što se ona udala za Čedu koji nema škole, ne zna jezike i ne može da napreduje i kako bi mogla bolje da se uda kada bi bila ćerka ministra. Dara se ljuti i kaže kako je ona zadovoljna i kako oni ne treba ništa tu da se mešaju. Stiže i Pera pisar koji kaže kako je video gospodina Simu da sa cilindrom na glavi ulazi u Dvor, što znači i u Vladu. Dolazi ponovo Čeda koji umesto da Živki donese vesti o muževljevom ministrovanju, upućuje joj zahtev da mu otac izradi zajam kod Klasne lutrije na privredne ciljeve kako bi vratio dugove i da mu to bude umesto miraza, i daje na znanje Živki da očekuje i dodatni angažman. Dok se Živka i Čeda prepiru upada Raka i donosi vest da je tata postao ministar jer njega već zovu ministarsko prase, pa čak mu i psuju majku ministarku. Živka mu saopštava da se neće više družiti sa tim mangupima nego sa decom engleskog konzula. Na kraju prvog čina, na scenu stupa gospodin Sima Popović, ministar. Živka ga grli i dočekuje sa: „Ministre moj!“, Dara i Čeda mu čestitaju, dok Raka viče: „Dole Vlada!“. Živka naređuje Peri pisaru da posle podne u četiri sata dođe ministarski fijaker kako bi se tri puta provozala od „Kalimegdana do Slavije“, pa makar umrla posle toga.<ref name="rastko" /> ==== Drugi čin ==== [[Datoteka:Gospođa Ministarka 017.jpg|400px|mini|desno|Scena iz drugog čina predstave sa premijere u pozorištu „Boško Buha“]] Na početku drugog čina, Čeda sedi kraj telefona i prima pozive za „gospođu ministarku“. Šegrt donosi i šest stotina vizit karti na kojima piše: „Živana Popović, ministarka“. Živka je promenila ime jer novo ime bolje zvuči, a ugradila je i zlatnu navlaku na zdrav zub. U međuvremenu, Čeda je molio ministra Simu da mu umesto miraza izradi zajam kod Klasne lutrije, ali ovaj odbija jer „neće da se prlja“ i hoće da ostane pošten čovek. Živka mu saopštava i da više neće biti njen zet jer nije dovoljno dobar za njenu ćerku. Ona kod zubara pronalazi bolju priliku u liku Riste Todorovića, kožarskog trgovca i počasnog konzula „Nikarague“. Raka dobija mornarsko odelo i učiteljicu engleskog jezika kojoj, kada ga ova natera da deset puta kaže „rešons lajzejšn“, opsuje mater. Nakon što izgrdi Raku i smiri učiteljicu, Živka poziva Daru da joj saopšti da je Čedu razrešila dužnosti muža i ispriča joj za počasnog konzula. Dara joj kaže kako se sa time ne slaže i kako bi ona napustila Čedu jedino ako bi saznala da je vara. Živki to da ideju i ona joj saopšti da je Čeda vara, a na pitanje kako ona to zna, Živka odgovara: „Pa, muško je, mora da vara ženu. Tako je to od Boga.“. Nakon što se Dara rasplače, stiže pisar Pera od koga Živka pokuša da sazna nešto loše o svom zetu. Pera joj objašnjava da je Čeda do sada bio siromašni činovnik sa malom platom, a da žene koštaju. Dodaje i da je moguće da se siromašni muškarci snalaze kada u kući ima mlade služavke što Živki daje ideju da iskoristi Anku u prevari. Posle kraćeg ubeđivanja, i obećanja da će dobiti povišicu plate i iz Klasne lutrije hiljadu dinara na privredne ciljeve, Anka pristaje da namami Čedu u svoju sobu, a da ih Živka zatekne kada Čeda bude bez kaputa. U sledećoj sceni na vrata dolazi ujka Vasa koji kaže kako svaki ministar prvo zbrine svoju familiju pa tek onda državu. On čita spisak rođaka, njih devetnaest, koje Živka treba da primi. Tetka Savka, pa prija Soja, tetka Daca i njena ćerka Hristina, Jova Pop Arsin, robijaš, i na kraju Petar Kalenić, za koga niko nije čuo, a koji tvrdi da je Živkin rod. Živka pristaje da ih sve primi. Nakon ujka Vasinog odlaska, na vratima se pojavljuje Dr Ninković, sekretar Ministarstva spoljnih poslova. On dolazi sa zadatkom da Živku nauči otmenom ponašanju. Obučen je kao kicoš, nalickan i sa belim rukavicama. Ljubazno se ophodi, koristi francuske fraze. Da bi bila otmena dama, savetuje joj da nauči da igra bridž, da počne da puši i najbitnije od svega, da obezbedi ljubavnika. Živka se čudom čudi, bridž je u redu, dim cigarete joj smeta, a kako da ima ljubavnika, šta će svet reći. Ninković je uverava da je u tome poenta otmenosti i posle kraćeg ubeđivanja Živka, nakon što se uveri da su i gospa Dara i gospa Nata imale ljubavnika, prihvata da se žrtvuje. On je ubeđuje i da je potrebno da dama bude kompromitovana, tj. da svet počne da priča o tome kako je ona preotela gospodina Ninkovića od gospođe Natalije. Pošto će biti i onih koji će je braniti, Ninković savetuje da im zapuši usta tako što će njemu izraditi novu klasu iako je pre dva meseca dobio novu klasu, ali to je bilo u vreme stare Vlade. Živka prihvata i stavlja Ninkovića u dužnost ljubavnika. Dolazi momak i donosi ružičasto i namirisano ljubavno pismo od Ninkovića. Živka uz cigaretu seda da pročita pismo i nakon prvog dima počinje da se guši od kašlja. Pritrčavaju Čeda, Dara i Anka da joj pomognu i pritom Čeda krišom čita pismo i smeši se.<ref name="rastko" /> ==== Treći čin ==== [[Datoteka:Gospođa Ministarka 010.jpg|400px|mini|levo|Scena iz trećeg čina predstave sa premijere u pozorištu „Boško Buha“]] Ujka Vasa pregovara u Živkino ime sa Čedom da se on odrekne Dare, a kao nagradu za to mu nudi klasu ili dve. Čeda ne pristaje na to, a ujka Vasa mu preti da će ako ne pristane biti premešten u Ivanjicu. Čeda uzvraća pretnjom da će njemu razbiti nos, zubaru polomiti zube, a počasnom konzulu odseći uši. Ujka Vasa mu saopštava da će sa Živkom ubuduće moći da razgovara samo zvanično, kao i ostali svet. Pošto se Čeda obukao za prijem kod gospođe Ministarke, Anka mu se nabacuje, a Živka pristaje da ga primi pošto joj je Anka rekla kako će posle tog razgovora Čeda doći u njenu sobu. Živka prima Čedu i nastaje prepirka u kojoj joj on saopštava da joj je našao prosioca, Dr Ninkovića i priznaje da je pročitao njegovo ljubavno pismo. Živka besno doziva Daru koja se slaže da se udate žene ne mogu preudavati. Žandarm dovodi Raku koji je razbio nos sinu engleskog konzula jer mu je ovaj, navodno, opsovao oca, rekavši mu „olrajt“. Živka poziva Ninkovića da joj reši ovaj problem sa konzulom pošto je njenom zaslugom već dobio klasu. Dolazi i najavljena familija, sa ujka Vasom na čelu. Svako od njih saopštava Živki svoju želju, a ujka Vasa zapisuje u spisak želja koje Živka treba da ispuni. Među njima se najviše izdvaja Petar Kalinić za koga niko nije čuo do tada, a koji vodi glavnu reč i diktira ujka Vasi šta da zapisuje. Sava ima zahtev da mu se izradi državna penzija, a na opasku da nikada nije bio činovnik u državnoj službi, odgovara da on da je služio državu ne bi ni dolazio da traži penziju od Živke nego bi je tražio od države. Nakon što familija ode, Anka i Čeda se sretnu, on je poljubi u obraz i obeća da će doći u njenu sobu. U narednoj sceni stiže počasni konzul Rista Todorović i zatiče samo Čedu. Čeda, shvativši ko je u pitanju, predstavlja mu se kao ujka Vasa. Ne sluteći da je obmanut, Rista započinje prijateljski razgovor i u poverenju, lažnom ujka Vasi kaže da je Čedi postavljena zamka i da čekaju da ga zateknu u Ankinoj sobi. Čeda onda preplaši Ristu kako će Darin muž doći sa revolverom i pozove Anku i zamoli je da odvede Ristu u svoju sobu i zaključa. Čeda pozove Raku i da mu dinar da nikome ne kaže da on sada ide u Ankinu sobu, a pogotovo da ne kaže Živki. Raka odmah ode i kaže majci da je Čeda kod Anke, ali ne pre nego što od nje dobije dva dinara. Živka se tome obraduje, pozove pisara, dva žandarma i dva svedoka. Međutim, došavši u Ankinu sobu, tamo zateknu Ristu. Živka saznaje da je spletku priredio Čeda i zaklinje se da će još večeras biti premešten u Ivanjicu.<ref name="rastko" /> <br /> <br /> ==== Četvrti čin ==== Na početku četvrtog čina Anka, Raka, ujka Vasa i Pera pisar se nadmeću ko će kupiti više brojeva novina u kojima je izašao članak o gospođi Ministarki. Raka čita članak u kojem se govori o jednom čudnom starom običaju u jednom delu Kine u kojem, ako se nekome dopadne udata žena, on je prosi bez obzira na to što ona ima živog muža. Takav slučaj se ovih dana desio u kući mandarina Si-po-po (aluzija na Simu Popovića), tako što se u njegovu ženu, jednu odvratnu babu, zaljubio Ni-ni-ko (aluzija na Dr Ninkovića). Istovremeno, kako novine pišu, neki Ka-ra-gu (aluzija na Ristu Todorovića) dolazi da prosi njenu udatu ćerku. Pominje se i sobarica A-ki-ka (aluzija na Anku). U sledećoj sceni, Dara pakuje stvari pošto joj je muž razrešen dužnosti i premešten u Ivanjicu. Čeda joj saopštava da je on autor članka i tokom kraće prepirke kaže joj da drugačije nije moglo jer je Živka napravila ludnicu od kuće i kako nju udaje pored živog muža, a sebi sređuje ljubavnika. Dara odbija da poveruje u to, na šta joj Čeda kaže da izađe na ulicu i da čuje kako joj se ceo svet smeje. U međuvremenu, Živka besni i hoće da ubije autora samo kada bi saznala ko je. Stiže šegrt sa pismom od Riste koji joj saopštava da nije žalio novca da dozna ime pisca i da je to ujka Vasa. Zabuna se razrešava, s obzirom na to da je Rista za Čedu mislio da je ujka Vasa, tako da se saznaje da je ipak Čeda pisac članka. Živka preti kako će ga otrovati mišomorom kao pacova, a ujka Vasa je smiruje. Ona zove telefonom muža koji je ljut zbog svih zbivanja, pa Živka daje slušalicu ujka Vasi. Ujka Vasa joj prepričava razgovor i kaže kako je najavljena sednica Ministarstva unutrašnjih dela i da će tom prilikom biti reči o skandalu koji je ona uzrokovala. Dolazi i gospa Nata, bivša ministarka. Stiže pismo od Ninkovića u kojem on daje ostavku na dužnost ljubavnika što je Nati, iz iskustva, pouzdan znak da je ostavku dao i ministar. Živka hoće da ide u ministarstvo, da upadne na sednicu vlade, da pocepa ostavku i da im kaže da prvo svaki počisti pred svojom kućom, pa neka onda brine o ugledu Vlade. Pokušavaju da je odvrate, ali ona se oblači i na izlazu iz kuće sreće muža koji joj saopštava da je podneo ostavku zbog nje. Ona ga grdi, Raka viče „Dole Vlada!“. Živka na kraju predstave preti Čedi da će se nositi dok je sveta i veka i da neće više mirno ni oka sklopiti. Dari kaže da se pakuje za Ivanjicu, ali da neće putovati salon-vagonom nego trećom klasom. Ujka Vasi poručuje da ode i optrči familiju i da svima javi da nije više ministarka. Živka naposletku prilazi publici i obraća se rečima:<ref name="rastko" /> {{Citat|A što se vi cerekate mojoj sudbini? Ne zaboravite da sad nisam ministarka pa ne moram više da budem otmena, i onda neka vam ne bude krivo ako raspalim jezikom po vama! 'Ajde idite kući, idite, nećete valjda do kraja da mi stajete na muku. Idite i nemojte đavo da vas odnese da me ogovarate, jer, ko zna, danas-sutra mogu ja opet biti ministarka. Samo dok se zaboravi ovo nešto malo bruke, evo mene opet, pa posle da ne budete: što nam nisi kazala. 'Ajde 'ajde, idite sad!...|Citat iz komedije, završna scena četvrtog čina}} == Izvođenja == === Narodno pozorište u Beogradu === ==== Prvo izvođenje ==== Prvo izvođenje komedije bilo je u Narodnom pozorištu U Beogradu. Posle svega devet proba koje je vodio glumac i reditelj [[Vitomir Bogić]], premijera je odigrana 25. maja 1929. godine, i doživela veliki uspeh kod publike. Pozorišna kritika, sa druge strane, nije bila naklonjena komadu i zamerala je Nušiću na neinventivnosti, prizemnosti, korišćenju jeftinih i vulgarnih viceva u cilju pridobijanja popularnosti, slave i novca. Predstava je u ovom izvođenju oborila sve do tada poznate rekorde: pedesetu predstavu Ministarka je proslavila pre prvog rođendana, a za trinaest sezona odigrana je 200 puta. Od toga, preko 150 puta Živku je igrala Žanka Stokić, a uz nju, ovu ulogu je igrala i [[Jovanka Jovanović Dvorniković]].<ref name="narodno" /> ==== Drugo izvođenje ==== Nakon oslobođenja Beograda u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]], Gospođa ministarka je obnovljena na sceni Narodnog pozorišta, [[10. oktobar|10. oktobra]] [[1945]], sada u režiji [[Dragoljub Gošić|Dragoljuba Gošića]]. S obzirom na to da je Žanka Stokić u to vreme bila teško bolesna i u kućnoj izolaciji, oduzete građanske časti i prava da se bavi glumom, njenu ulogu preuzele su [[Nevenka Mikulić]] i [[Mileva Bošnjaković]] (u ranijoj podeli sluškinja Anka i Živkina ćerka Dara). U ovoj podeli predstava je igrana tri godine nakon čega je ulogu Živke preuzela [[Ljubinka Bobić]] koja je u prethodnim podelama igrala Ministarkinog sina Raku. Druga postavka Gospođe ministarke, uz jednu obnovu ([[1952]]), nalazila se na repertoaru osam godina, a odigrana je 70 puta. Ostaće zabeleženo da je u naslovnoj ulozi jednom gostovala i [[Mila Dimitrijević]], prvakinja [[Hrvatsko narodno kazalište (Zagreb)|Hrvatskog Narodnog Kazališta]] iz [[Zagreb]]a, [[17. februar]]a [[1948]].<ref name="narodno" /> ==== Treće izvođenje ==== Nakon nekoliko godina pauze, godine [[1955]], režije se prihvata [[Dušan Vladisavljević]]. Premijera je igrana [[20. maj]]a. Ova postavka nije imala mnogo uspeha, doživela je tri sezone, odnosno 27 repriza. Ulogu Živke Popović ravnopravno su delile Ljubinka Bobić i [[Dara Vukotić]] (Plaović).<ref name="narodno" /> ==== Četvrto izvođenje ==== Nov život Gospođa ministarka je započela u okviru proslave 100 godina od rođenja Nušića i 75 godina njegovog prisustva na sceni Narodnog pozorišta. U režiji [[Braslav Borozan|Braslava Borozana]], sa Ljubinkom Bobić kao Živkom, ova predstava je igrana preko 200 puta, sve do dva meseca pred Ljubinkinu smrt 1978. godine. Nakon 30 godina u ulozi Ministarke, pomenula je kako joj je jednom prilikom Nušić rekao da će naslediti Žanku, na šta se ona zaprepastila. Pa ipak, kao nekad Žanku, i nju su prolaznici na ulici oslovljavali sa „Živka” ili „Ministarka”. Na sceni, igrala je Ministarku preko 300 puta, u Beogradu i čitavoj zemlji, ali i u [[Sofija|Sofiji]], [[Bukurešt]]u i [[Moskva|Moskvi]]. Za tu ulogu je dobila i veliko priznanje, Plaketu Narodnog pozorišta.<ref name="narodno" /> ==== Peto izvođenje ==== Peta postava na čelu sa [[Olivera Marković|Oliverom Marković]] u ulozi Živke i reditelja [[Milenko Misailović|dr Milenka Misailovića]] opstala je na repertoaru samo dve sezone, od [[22. novembar|22. novembra]] [[1982]]. do juna [[1984]]. i za to vreme predstava je odigrana 50 puta.<ref name="narodno" /> ==== Šesto izvođenje ==== Nakon dvadeset godina odsustvovanja sa scene Narodnog pozorišta, Gospođa ministarka je vraćena na Veliku scenu [[10. mart]]a [[2004]], u režiji [[Jagoš Marković|Jagoša Markovića]] i sa [[Radmila Živković|Radmilom Živković]] u naslovnoj ulozi. Predstava je tokom prva četiri meseca učestvovala na brojnim festivalima i osvojila vredne nagrade i druga priznanja, među kojima je najznačajnija [[Nagrada Žanka Stokić|Nagrada „Žanka Stokić"]], čiji je laureat Radmila Živković.<ref name="narodno" /> === Pozorište „Boško Buha“ === [[Datoteka:Gospođa Ministarka 014.jpg|400px|mini|desno|Scena sa premijere predstave u pozorištu „Boško Buha“]] U režiji [[Tatjana Mandić Rigonat|Tatjane Mandić Rigonat]], na dan rođenja Branislava Nušića, [[8. oktobar|8. oktobra]] [[2013]]. godine, premijerno je izvedena Gospođa ministarka u jednom novom ruhu. Sve uloge u komadu glume muškarci, osim Živkinog sina Rake, čiju ulogu tumači žena i predstavlja opoziciju ostatku likova. Lik Živke tumači [[Goran Jevtić]], dok lik Rake tumači [[Katarina Marković]].<ref name="buha">{{cite web|title=Vebsajt pozorišta „Boško Buha“ - Gospođa ministarka|url=http://buha.rs/Predstave/Vechernja-scena/Gospodja-Ministarka|accessdate=28. 2. 2016}}</ref> ==== Pozorišna travestija u adaptaciji komedije ==== Presvlačenje glumaca u pozorišnim komadima datira od samog nastanka pozorišta i ne predstavlja nov koncept. U doba Antičke Grčke i u vreme Šekspira, sve uloge u pozorišnim komadima glumili su muškarci jer se smatralo neprihvatljivim da žene glume u pozorištu.<ref name="theatreunbound">{{cite web|title=Theatre Unbound|url=http://theatreunbound.com/know/facts_shakespeare.shtml|accessdate=28. 2. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160309025227/http://theatreunbound.com/know/facts_shakespeare.shtml|archive-date=2016-03-09|url-status=dead}}</ref> [[Travestija]] - pojava preoblačenja, odnosno prerušavanja je umetnički postupak kojim se u pozorištu gledaocima skreće pažnja na važnost samog lika ili radnje, to je pokušaj da se gledaoci zainteresuju ili jednostavno zabave. Međutim, osim ovog, primarnog cilja, u konkretnoj adaptaciji Gospođe ministarke u izvedbi Pozorišta Boško Buha, ovaj postupak ima i sekundarni cilj, a to je da se ukaže na opštu travestiju društva odnosno na prerušavanje na društvenoj i političkoj sceni u cilju borbe za vlast ili dobijanje neke vrste moći nad pojedincem ili društvom u celini i sticanje lične koristi. On ukazuje na problem iskvarenosti društva, izvrnute realnosti, maskiranje stvarnog stanja i prikazivanje samo onih postupaka i stavova pojedinaca koji im idu u prilog. Autorka predstave, o značaju i razlozima za korišćenje ovog umetničkog postupka, kaže:<ref name="buha" /> {{Citat|Prerušavanje je svojstvo plemenite pozorišne igre koja stvara smisao i traga za istinama o čoveku, životu, društvu. Ali igre prerušavanja odlika su i političkog života, deo svakodnevne matrice stvaranja poželjnih „imidža“ na tržištu borbe za vlast i moć. Prerušavaju se i ljudi i ideje. Opšta travestija. Žanr svakodnevnice. Vlastohleplje ukida i razum. Nekada su u pozorištu sve uloge igrali muškarci jer je društveno neprihvatljivo bilo da žene glume. Ta pozorišna praksa danas je ogledalo za nove puritance i malograđane kojima je neprihvatljivo štošta, možda i da muškarci glume žene i žene muškarce.|Tatjana Mandić Rigonat}} Inspiraciju za upotrebu travestije u predstavi, režiserka pronalazi u vremenu u kom živi. Glavnog lika, ministarku Živku Popović, u predstavi tumači muškarac. Iako je u adaptaciji komada korišćen specifičan metod, on se trudi da pokaže da su i komad i njegovi likovi i danas vrlo aktuelni. Predstava počinje pesmom [[Jovan Jovanović Zmaj|Jovana Jovanovića Zmaja]], „Srpska politika“. Ceo glumački ansambl stoji na bini, neko maskiran, neko maskiran do pola, a neko bez maske, i pevaju: [[Datoteka:Gospođa Ministarka 006.jpg|400px|mini|desno|Scena sa premijere predstave u pozorištu „Boško Buha“]] {{Citat|Gde je srpska politika? Je l’ kuvana il’ je presna? Je l’ skromna il’ je besna? Je l’ žedna il’ je gladna? Ili igra ili svira? Il’ se malo restaurira? Il’ izdiše il’ se rađa? Il’ joj kakva baba vrača? Ili puzi ili sedi? Il’ se smeje il’ se jedi? Je l’ u dvoru bogatome? Il’ u gnezdu vraninome? Ima l’ cuclu ili zvečku? Il’ je gdegod u zapećku? Je l’ u službi il’ u miru? Il’ u kakvom manastiru?|Jovan Jovanović Zmaj}} [[Datoteka:Gospođa Ministarka 012.jpg|400px|mini|desno|Scena sa premijere predstave u pozorištu „Boško Buha“]] Najpre na scenu, bez maske, izlazi Goran Jevtić, koji glumi Živku ministarku. Pred publikom se izjašnjava kao muškarac, a potom se preoblači u žensku odeću i stavlja periku. U prvom činu, Živka i porodica iščekuju vesti da li je Živkin muž Sima postao ministar. Živka stavlja venac belog luka oko vrata, potom vadi kandilo i kadi pozornicu, i zajedno se sa ćerkom i služavkom koja drži Sveto pismo, moli ispred Simine i svoje slike sa venčanja. U iščekivanju, Živka otvara i proročke karte, ne bi li predvidela budućnost. To je i prvi nagoveštaj da želi da postane „ministarka“, pre svega da bi sadašnje ministarke izbacila iz fotelja. Nušić je Živku predstavio kao neobrazovanu, dobroćudnu ženu iz predgrađa, kojoj se ukazala prilika da postane ministrova žena. Kada se Sima pojavi, kao ministar, sa pratnjom trubača i sa srpskom zastavom koja se vijori, Živka kao omađijana gleda u cilindar na Siminoj glavi, simbol moći i vlasti, skida šešir sa njegove glave i stavlja ga na svoju, a muža baca na kanabet. Potom sama kreće ka publici, i tako obučena u kućnu haljinu, sa belim lukom oko vrata i cilindrom na glavi, diže tri prsta u vis i euforično peva jedine dve reči himne koje zna „Bože pravde!“ Režiserka predstave, o aktuelnosti likova, kaže:<ref name="buha" /> {{Citat|Vreme u kojem živim pozvalo me je da ga mislim kroz Nušića, kroz njegovo ljuto duhovito komediografsko pero. Njegovi likovi nisu bezazleni, i kad im se smejem, ja ih se i plašim. Odavno su se razmileli svuda oko mene, skrojili društvo po sopstvenoj meri, pa se oni danas nama smeju. Ministarku je Nušić pisao tridesetih godina prošlog veka, u okolnostima razvoja kapitalizma i građanskog klasnog društva između dva rata, a znamo šta su tridesete godine iznedrile – i fašizam i nacionalizam i totalitarizam. Ostajući u vizuelnom okviru tridesetih, želela sam da podvučem kontinuitet društvenih deformacija, mentalitetskih zauma. Volela bih da Nušić nije moj savremenik, da je po njegovom svetu pala kosmička prašina, ali danas njegova aktuelnost boli i na nivou rečenice i situacije, i društvene dijagnoze.|Tatjana Mandić Rigonat}} == Lica i uloge == {| class="wikitable" |- ! '''Lik''' !! '''Narodno pozorište''' !! '''Pozorište „Boško Buha“''' |- | Živka Popović || [[Žanka Stokić]] <br /> Jovanka Jovanović Dvorniković<br /> Nevenka Mikulić<br /> Mileva Bošnjaković<br /> [[Ljubinka Bobić]]<br /> [[Mila Dimitrijević]]<br /> Dara Vukotić<br /> [[Olivera Marković]]<br /> [[Radmila Živković]] || [[Goran Jevtić]] |- | Sima Popović || Miloš Đorđević || [[Mihailo Todorović]] |- | Čeda Urošević || [[Aleksandar Srećković]] || [[Miloš Vlalukin]] |- | Dara || [[Olga Odanović]] || [[Uroš Jovčić]] |- | Raka|| Marko Janjić, [[Mihailo Lađevac]] || [[Katarina Marković]] |- | Anka || Dejana Miladinović || Nemanja Oliverić |- | Pera pisar || Rade Marković, Mihajlo Lađevac|| Saša Simović |- | Momak iz administrativnog|| || Rastko Vujisić, Predrag Grujić |- | Dr Ninković || [[Boris Komnenić]] || [[Ivan Mihailović]], Damjan Kecojević, [[Viktor Savić]] |- | Rista Todorović, počasni konzul Nikarague|| Maiga Hamadahamane || [[Nenad Nenadović]] |- | Ujka Vasa|| [[Predrag Tasovac]], [[Branko Vidaković]] || [[Vlasta Velisavljević|Vlastimir Velisavljević]], [[Branko Cvejić]] |- | Tetka Savka || Milka Lukić || Dragoljub Denda |- | Tetka Daca || [[Anđelka Milivojević Tadić]], [[Ksenija Jovanović]] || [[Branislav Platiša]] |- | Soja raspuštenica || [[Dušanka Stojanović Glid]], [[Bojana Bambić]] || [[Žarko Stepanov]], Stojan Đorđević |- | Teča Jakov || [[Branko Jerinić]] || Aleksandar Goranić, Miroslav Žužić |- | Mile || || Nebojša Rako |- | Jova Pop Arsin || || Darko Ivić |- | Sava Mišić || [[Darko Tomović]] || Stefan Kovačević |- | Pera Kalinić || Duško Premović || Srđa Bjelogrlić |- | Gospa Nata, bivša ministarka || || Marko Janjić |- | Panta || Radovan Miljanić || |- | Žandarmi || Ivan Nikolić || Miljan Miljanović, Alen Alidini |- | Učiteljica || Sonja Knežević || |- | Bistro dete || [[Mihailo Lađevac]], Ivan Nikolić || |} == Nagrade == * 43. Pozorišni festival najboljih komediografskih ostvarenja Srbije „Dani komedije“: U režiji Tajtane Mandić Rigonat i izvedbi pozorišta „Boško Buha“ nagrada „Mija Aleksić“ za najbolju predstavu po mišljenju žirija i nagrada „Miodrag Petrović - Čkalja“ za najbolju predstavu po mišljenju publike, statueta „Jovanča Micić“ i specijalna diploma dnevnog lista „Politika“<ref name="blic">{{cite web|title=Blic, Dupla kruna predstavi „Gospođa ministarka“|url=http://www.blic.rs/kultura/vesti/dupla-kruna-predstavi-gospoda-ministarka/lppfw4t|accessdate=28. 2. 2016}}</ref> * Sterijino pozorje: Radmila Živković dobitnik [[Sterijina nagrada za glumačko ostvarenje|nagrade]] publike za najbolje glumačko ostvarenje na [[Sterijino pozorje|40. Pozorju]]<ref name="narodno" /> * Glumačke svečanosti „Milivoje Živanović” u Požarevcu: Radmila Živković dobitnik nagrade stručnog žirija i nagrade publike za najbolju glumicu večeri - plaketa „Spomen na glumca”, kao i nagrade stručnog žirija za najbolju glumicu na Festivalu - statueta sa likom Milivoja Živanovića<ref name="narodno" /> * Festival Nušićevi dani u Smederevu: Radmila Živković dobitnik [[Nušićeva nagrada|nagrade]] publike za najuspešnije glumačko ostvarenje na Festivalu - plaketa sa likom Branislava Nušića, a predstava Gospođa ministarka je proglašena za najbolju predstavu na Festivalu i osvojila statuetu Branislava Nušića * [[Nagrada Žanka Stokić|Nagrada „Žanka Stokić"]], laureat Radmila Živković == Galerija == <gallery> Gospođa Ministarka.jpg| Gospođa Ministarka 002.jpg| Gospođa Ministarka 003.jpg| Gospođa Ministarka 004.jpg| Gospođa Ministarka 005.jpg| Gospođa Ministarka 007.jpg| Viktor Savic & Goran Jevtic.jpg| Gospođa Ministarka 011.jpg| Gospođa Ministarka 013.jpg| Vlasta Velisavljević.jpg| </gallery> {{Commonscat|Gospođa Ministarka}} <br /> <br /> == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Drame 1929.]] [[Kategorija:Srpska književnost]] 503w7di22q7oixjurdeejqfgjvuevaa 0 4627536 42715737 41058304 2026-11-01T23:18:20Z ~2026-57971-74 407046 42715737 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Hasan Kikić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1905|08|20}}<!-- {{Datum rođenja i godine|YYYY|MM|DD}} za žive osobe. Staviti samo godinu ako nije poznat tačan datum rođenja. Za ljude koji su umrli, koristiti samo {{Datum rođenja|YYYY|MM|DD}} --> | mjesto_rođenja = [[Gradačac]], [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine|BiH pod austro-ugarskom vlašću]] | datum_smrti ={{Datum smrti i godine|1942|05|06|1905|08|20}} | mjesto_smrti = planina [[Čemernica (planina)|Čemernica]], [[NDH]] (formalno [[Kraljevina Jugoslavija]] | zanimanje = pisac | jezik = bosanski | nacionalnost = Bošnjak | obrazovanje = Pravni fakultet [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] | period = | žanr = | znamenita_djela = ''[[Provincija u pozadini (zbirka)|Provincija u pozadini]]'' (1935) <br>''[[Ho-ruk]]'' (1936)<br>''[[Šta se dogadja u Španiji]]'' (1937) <br>''[[Bukve (roman)|Bukve]]'' (1938)<br> | supružnik = | djeca = | nagrade = | uticaj_od = [[Miroslav Krleža]] | web_stranica }} '''Hasan Kikić''' ([[Gradačac]], [[20. august]] [[1905]]. – [[Čemernica (planina)|Čemernica]], [[6. maj]] [[1942]]), bosanskohercegovački književnik koji je pisao i poeziju i prozu. Zajedno sa [[Skender Kulenović|Skenderom Kulenovićem]] i [[Safet Krupić|Safetom Krupićem]] osnovao je časopis ''[[Putokaz (časopis)|Putokaz]]'', u osvit kulturalnog i političkog uzdizanja [[Bošnjak]]a.<ref>[https://books.google.ba/books?id=hLJiAAAAMAAJ&q=Hasan+Kiki%C4%87&dq=Hasan+Kiki%C4%87&hl=en&sa=X&redir_esc=y "Bošnjačke i bosanske književne neminovnosti" Google Books, 2003.] Pristupljeno 7.4.2016.</ref><ref>[https://books.google.ba/books?id=jYNiAAAAMAAJ&q=Hasan+Kiki%C4%87&dq=Hasan+Kiki%C4%87&hl=en&sa=X&redir_esc=y "Godišnjak Odjeljenja za književnost". Google Books, 1974.] Pristupljeno 7.4.2016.</ref> Časopis je izlazio u periodu od 1937. do 1939. godine. Poginuo je kao partizan [[6. maj]]a [[1942]]. u [[četnici|četničkoj]] zasjedi kod sela Rapta, na planini [[Čemernica (planina)|Čemernici]]. == Biografija == Rođen u osiromašenoj begovskoj porodici, kao jedan od sedam sinova roditelja Hase i Munire (rođene Đulbegović).<ref>[http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Hasan-Kikic-knjizevnik-i-revolucionar-Zastitnik-obespravljenih/17281 "Hasan Kikić, književnik i revolucionar: Zaštitnik obespravljenih". Nezavisne novine, 25. novembar 2007.] Pristupljeno 7.4.2016.</ref> Učiteljsku školu je pohađao u [[Derventa|Derventi]] i [[Zagreb]]u i radio kao učitelj u [[Pašin konak|Pašinom Konaku]] ([[Hajderovići]]) u okolini [[Zavidovići|Zavidovića]], [[Rogatica|Rogatici]], [[Sjeničak|Gornjem Sjeničaku]] u okolini [[Vrginmost|Vrginmosta]] i [[Pisarovina|Pisarovini]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Pravni fakultet pohađao i završio u [[Beograd]]u. [[1937]]. godine zajedno sa Skenderom Kulenovićem i Safetom Krupićem u Zagrebu pokrenuo bošnjački časopis ''Putokaz''. Surađivao je u ''[[Pečat (časopis)|Pečatu]]'' (1939–1940). Sa početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] odlazi u partizane u februaru [[1942]]. i kao komesar bataljona gine tri mjeseca kasnije - 6. maja 1942. u [[četnici|četničkoj]] zasjedi. Po njemu je nazvana Nagrada za prosvjetne radnike u [[SR BiH|Socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini]]. == Bibliografija == * ''[[Provincija u pozadini]]'', Epoha. Zagreb, 1935; ** ''Provincija u pozadini i druge pripovijetke'', Zora. Zagreb, 1951; ** 3. izd. Veselin Masleša, Sarajevo, 1981; ** 4. izd. Veselin Masleša, Sarajevo, 1985; * ''Ho-ruk'', roman, Slob, Zagreb 1936. * ''Šta se dogadja u Španiji'', [[Koprivnica]], 1937. Objavljeno pod imenom Alija Korjenić. * ''Bukve'', roman, Hrvatska naklada. [[Zagreb]], 1938; ** Vzpoura Kokinů, (Bukve). Prev. na češki Anna Urbanová Praha 1946; ELLK. Praha, 1947. * ''Lole i hrsuzi'', Svjetlost. Sarajevo, 1947; ** 2. izd. Gradačac (Turističko društvo), 1974. * ''Zgode o nasušnom hljebu'', Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1949. * ''Djela, Knjiga I-III'', Svjetlost, Sarajevo, 1952-53. * ''Carska goveda'', Prosveta. Beograd, 1952; ** Preveo na ruski, Derviš Imamović, Carski skot, Moskva, 1959; ** Turističko društvo. Gradačac, 1973; ** Veselin Masleša. [[Sarajevo]], 1981. * ''Dedija'', Pripovijetke. Seljacka knjiga. Sarajevo, 1953. * ''Proza'', Prosveta; Svjetlost; Mladost. [[Beograd]]: Sarajevo: Zagreb, 1967 (Srpskohrvatski pisci XX veka). * ''Izabrana djela Knjiga I-III'', Priredili Rizo Ramić i Miroslav Vaupotić. Svjetlost Sarajevo, 1969. * ''Pripovijetke - Provincija u pozadini - Bukve - Lole i hrsuzi'', Matica hrvatska; Zora. Zagreb, 1969. * ''Sabrana djela, Knjiga I-V'' Univerzal Tuzla, 1987. == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Kikic_Hasan/index.html Kitabhana] * [https://www.jergovic.com/ajfelov-most/provincija-u-pozadini/ Provincija u pozadini], članak o Hasanu Kikiću na portalu jergovic.com {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1905|1942|Kikić, Hasan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Biografije, Gradačac]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] eu79g9e3btpr0ltxpj2spt1x7axpvop 42715754 42715737 2026-11-02T01:02:19Z Inokosni organ 160059 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-57971-74|~2026-57971-74]] ([[User talk:~2026-57971-74|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:Inokosni organ|Inokosni organ]] 41058304 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Hasan Kikić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1905|08|20}}<!-- {{Datum rođenja i godine|YYYY|MM|DD}} za žive osobe. Staviti samo godinu ako nije poznat tačan datum rođenja. Za ljude koji su umrli, koristiti samo {{Datum rođenja|YYYY|MM|DD}} --> | mjesto_rođenja = [[Gradačac]], [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine|BiH pod austro-ugarskom vlašću]] | datum_smrti ={{Datum smrti i godine|1942|05|06|1905|08|20}} | mjesto_smrti = planina [[Čemernica (planina)|Čemernica]], [[NDH]] (formalno [[Kraljevina Jugoslavija]] | zanimanje = pisac | jezik = bosanski | nacionalnost = Bošnjak | obrazovanje = Pravni fakultet [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] | period = | žanr = | znamenita_djela = ''[[Provincija u pozadini (zbirka)|Provincija u pozadini]]'' (1935) <br>''[[Ho-ruk]]'' (1936)<br>''[[Šta se dogadja u Španiji]]'' (1937) <br>''[[Bukve (roman)|Bukve]]'' (1938)<br> | supružnik = | djeca = | nagrade = | uticaj_od = [[Miroslav Krleža]] | web_stranica }} '''Hasan Kikić''' ([[Gradačac]], [[20. august]] [[1905]]. – [[Čemernica (planina)|Čemernica]], [[6. maj]] [[1942]]), bosanskohercegovački književnik koji je pisao i poeziju i prozu. Zajedno sa [[Skender Kulenović|Skenderom Kulenovićem]] i [[Safet Krupić|Safetom Krupićem]] osnovao je časopis ''[[Putokaz (časopis)|Putokaz]]'', u osvit kulturalnog i političkog uzdizanja [[Bošnjak]]a.<ref>[https://books.google.ba/books?id=hLJiAAAAMAAJ&q=Hasan+Kiki%C4%87&dq=Hasan+Kiki%C4%87&hl=en&sa=X&redir_esc=y "Bošnjačke i bosanske književne neminovnosti" Google Books, 2003.] Pristupljeno 7.4.2016.</ref><ref>[https://books.google.ba/books?id=jYNiAAAAMAAJ&q=Hasan+Kiki%C4%87&dq=Hasan+Kiki%C4%87&hl=en&sa=X&redir_esc=y "Godišnjak Odjeljenja za književnost". Google Books, 1974.] Pristupljeno 7.4.2016.</ref> Časopis je izlazio u periodu od 1937. do 1939. godine. Poginuo je kao partizan [[6. maj]]a [[1942]]. u [[četnici|četničkoj]] zasjedi kod sela Rapta, na planini [[Čemernica (planina)|Čemernici]]. == Biografija == Rođen u osiromašenoj begovskoj porodici, kao jedan od sedam sinova roditelja Hase i Munire (rođene Đulbegović).<ref>[http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Hasan-Kikic-knjizevnik-i-revolucionar-Zastitnik-obespravljenih/17281 "Hasan Kikić, književnik i revolucionar: Zaštitnik obespravljenih". Nezavisne novine, 25. novembar 2007.] Pristupljeno 7.4.2016.</ref> Učiteljsku školu je pohađao u [[Derventa|Derventi]] i [[Zagreb]]u i radio kao učitelj u [[Pašin konak|Pašinom Konaku]] ([[Hajderovići]]) u okolini [[Zavidovići|Zavidovića]], [[Rogatica|Rogatici]], [[Sjeničak|Gornjem Sjeničaku]] u okolini [[Vrginmost|Vrginmosta]] i [[Pisarovina|Pisarovini]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Pravni fakultet pohađao i završio u [[Beograd]]u. [[1937]]. godine zajedno sa Skenderom Kulenovićem i Safetom Krupićem u Zagrebu pokrenuo bošnjački časopis ''Putokaz''. Surađivao je u ''[[Pečat (časopis)|Pečatu]]'' (1939–1940). Sa početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] odlazi u partizane u februaru [[1942]]. i kao komesar bataljona gine tri mjeseca kasnije - 6. maja 1942. u [[četnici|četničkoj]] zasjedi. Po njemu je nazvana Nagrada za prosvjetne radnike u [[SR BiH|Socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini]]. == Bibliografija == * ''[[Provincija u pozadini]]'', Epoha. Zagreb, 1935; ** ''Provincija u pozadini i druge pripovijetke'', Zora. Zagreb, 1951; ** 3. izd. Veselin Masleša, Sarajevo, 1981; ** 4. izd. Veselin Masleša, Sarajevo, 1985; * ''Ho-ruk'', roman, Slob, Zagreb 1936. * ''Šta se dogadja u Španiji'', [[Koprivnica]], 1937. Objavljeno pod imenom Alija Korjenić. * ''Bukve'', roman, Hrvatska naklada. [[Zagreb]], 1938; ** Vzpoura Kokinů, (Bukve). Prev. na češki Anna Urbanová Praha 1946; ELLK. Praha, 1947. * ''Lole i hrsuzi'', Svjetlost. Sarajevo, 1947; ** 2. izd. Gradačac (Turističko društvo), 1974. * ''Zgode o nasušnom hljebu'', Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1949. * ''Djela, Knjiga I-III'', Svjetlost, Sarajevo, 1952-53. * ''Carska goveda'', Prosveta. Beograd, 1952; ** Preveo na ruski, Derviš Imamović, Carski skot, Moskva, 1959; ** Turističko društvo. Gradačac, 1973; ** Veselin Masleša. [[Sarajevo]], 1981. * ''Dedija'', Pripovijetke. Seljacka knjiga. Sarajevo, 1953. * ''Proza'', Prosveta; Svjetlost; Mladost. [[Beograd]]: Sarajevo: Zagreb, 1967 (Srpskohrvatski pisci XX veka). * ''Izabrana djela Knjiga I-III'', Priredili Rizo Ramić i Miroslav Vaupotić. Svjetlost Sarajevo, 1969. * ''Pripovijetke - Provincija u pozadini - Bukve - Lole i hrsuzi'', Matica hrvatska; Zora. Zagreb, 1969. * ''Sabrana djela, Knjiga I-V'' Univerzal Tuzla, 1987. == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Kikic_Hasan/index.html Kitabhana] * [https://www.jergovic.com/ajfelov-most/provincija-u-pozadini/ Provincija u pozadini], članak o Hasanu Kikiću na portalu jergovic.com {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1905|1942|Kikić, Hasan}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački pisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski pisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Biografije, Gradačac]] syveajhv7uc3nwyyunuv67u01eo1pb7 0 4634927 42715628 42712521 2026-11-01T14:38:42Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fauna Hondurasa|Fauna Hondurasa]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715628 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = animalia | ime = Ruatanski aguti | status = EN | status_sistem = IUCN3.1 | vremenski_raspon = | slika = 20221123 PY 2058.jpg | slika_širina = 250px | slika_alt = | slika_opis = | slika_opis_poz = | slika2 = | slika2_širina = | slika2_alt = | slika2_opis = | klasifikacija_status = | virus_grupa = | nekategorizirana_naddomena = | nekategorizirana_naddomena_autorstvo = | naddomena = | naddomena_autorstvo = | domena = | domena_autorstvo = | superregnum = | superregnum_autorstvo = | nekategorizirano_regnum = | nekategorizirano_regnum_autorstvo = | regnum = ''[[Animalia]]'' | regnum_autorstvo = | subregnum = | subregnum_autorstvo = | superdivisio = | superdivisio_autorstvo = | superphylum = | superphylum_autorstvo = | nekategorizirana_divisio = | nekategorizirana_divisio_autorstvo = | divisio = | divisio_autorstvo = | nekategorizirani_phylum = | nekategorizirani_phylum_autorstvo = | phylum = ''[[Chordata]]'' | phylum_autorstvo = | subdivisio = | subdivisio_autorstvo = | subphylum = | subphylum_autorstvo = | infraphylum = | infraphylum_autorstvo = | microphylum = | microphylum_autorstvo = | nanophylum = | nanophylum_autorstvo = | superclassis = | superclassis_autorstvo = | nekategorizirani_classis = | nekategorizirani_classis_autorstvo = | classis = ''[[Mammalia]]'' | classis_autorstvo = | nekategorizirani_subclassis = | nekategorizirani_subclassis_autorstvo = | subclassis = | subclassis_autorstvo = | nekategorizirani_infraclassis = | nekategorizirani_infraclassis_autorstvo = | infraclassis = | infraclassis_autorstvo = | magnordo = | magnordo_autorstvo = | superordo = | superordo_autorstvo = | nekategorizirani_ordo = | nekategorizirani_ordo_autorstvo = | ordo = ''[[Rodentia]]'' | ordo_autorstvo = | subordo = | subordo_autorstvo = | infraordo = | infraordo_autorstvo = | parvordo = | parvordo_autorstvo = | zoodivisio = | zoodivisio_autorstvo = | zoosectio = | zoosectio_autorstvo = | zoosubsectio = | zoosubsectio_autorstvo = | nekategorizirana_superfamilia = | nekategorizirana_superfamilia_autorstvo = | superfamilia = | superfamilia_autorstvo = | familia = ''[[Dasyproctidae]]'' | familia_autorstvo = | subfamilia = | subfamilia_autorstvo = | supertribus = | supertribus_autorstvo = | nekategorizirani_tribus = | nekategorizirani_tribus_autorstvo = | tribus = | tribus_autorstvo = | subtribus = | subtribus_autorstvo = | alliance = | alliance_autorstvo = | nekategorizirani_genus = | nekategorizirani_genus_autorstvo = | genus = ''[[Aguti|Dasyprocta]]'' | genus_autorstvo = | subgenus = | subgenus_autorstvo = | sectio = | sectio_autorstvo = | subsectio = | subsectio_autorstvo = | series = | series_autorstvo = | subseries = | subseries_autorstvo = | species_skupina = | species_skupina_autorstvo = | species_podskupina = | species_podskupina_autorstvo = | species_skup = | species_skup_autorstvo = | species = '''''D. ruatanica''''' | species_autorstvo = | subspecies = | subspecies_autorstvo = | varijetet = | varijetet_autorstvo = | forma = | forma_autorstvo = | raznolikost_ref = | raznolikost = | raznolikost_link = | dvoimeno = ''Dasyprocta ruatanica'' | dvoimeno_autorstvo = [[Oldfield Thomas|Thomas]], 1901. | troimeno = | troimeno_autorstvo = | tipska_vrsta = | tipska_vrsta_autorstvo = | podjela = | podjela_kategorije = | tipski_soj = | karta_raspon = | karta_raspon_širina = | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = | dvoimeno2 = | dvoimeno2_autorstvo = | karta_raspon2 = | karta_raspon2_širina = | karta_raspon2_alt = | karta_raspon2_opis = | dvoimeno3 = | dvoimeno3_autorstvo = | karta_raspon3 = | karta_raspon3_širina = | karta_raspon3_alt = | karta_raspon3_opis = | dvoimeno4 = | dvoimeno4_autorstvo = | karta_raspon4 = | karta_raspon4_širina = | karta_raspon4_alt = | karta_raspon4_opis = | sinonimi_ref = | sinonimi = }} '''Ruatanski aguti''' (''Dasyprocta ruatanica''), znan i kao '''roatanski aguti''', vrsta je [[aguti]]ja iz porodice ''[[Dasyproctidae]]''. Radi se o [[endem]]skoj vrsti koja obitava na otoku [[Roatán]], sjeverno od [[Honduras|honduraške]] obale, u sklopu [[Zaljevski otoci|Zaljevskih otoka]]. Zbog izlova i gubitka staništa, ruatanski aguti ima status ugrožene vrste.<ref name=iucn>{{IUCN2008|assessor=Schipper, J.|assessor2=Emmons, L.|assessor3=Woodman, N.|assessor4=Timm, R.|assessor5=McCarthy, T.|last-assessor-amp=yes|year=2008|id=6287|title=Dasyprocta ruatanica|downloaded=5 January 2009}}</ref> == Opis == Ruatanski aguti slični su svojim bliskim srodnicima s kontinenta, [[Centralnoamerički aguti|centralnoameričkim agutima]], mada su značajno manji u odnosu na njih; otočki egzemplari u pravilu narastu do samo 44 cm. Dlaka im je u pravilu smeđe-narančasta, uz svijetle dijelove na trbuhu i bradi, odnosno liniju tamne dlake na leđima. Za razliku od svojih centralnoameričkih srodnika, čije su uši bez dlake, ruatanski aguti imaju nekoliko tamnih dlaka po ušima.<ref name=Lee2006>{{cite journal | author = Lee, T.E.| year = 2006 | title = ''Dasyprocta ruatanica'' | journal = Mammalian Species | volume = 800 | pages = Number 800: pp. 1–3 | doi = 10.1644/800.1|display-authors=etal}}</ref> Iako se tvrdi da je kolorit ruatanskih aguta bogatiji te se kao takav može koristiti pri distinkciji, taj kriteriji nije uvijek pouzdan tako da se pri distingviranju uglavnom koristi njihova veličina.<ref name=Lee2006/> == Ponašanje == Aguti nastanjuju šumska područja na otoku [[Roatán]], a hrane se biljkama poput [[badem]]a, [[kokos]]a ili [[hibiskus]]a. Pojačani razvoj turizma i gradnja hotela na otoku doveli su do uništavanja njihovog prirodnog stajališta; iako se u urbanim dijelovima uz obalu mogu pronaći pokoji primjerci koji žive ispod hotela i hrane se sjemenkama za kokoši i sličnim namirnicama, većina aguta je migrirala u brdovite dijelove otoka, daleko od obale.<ref name=Lee2000>{{cite journal | author = Lee, T.E.| year = 2000 | title = The natural history of the Roatán Island agouti (''Dasyprocta ruatanica''): a study of behavior, diet and description of habitat | journal = Texas Journal of Science | volume = 52 | issue = 2 | url=http://www.accessmylibrary.com/article-1G1-128609497/natural-history-roatan-island.html | pages = 159–164|display-authors=etal}}</ref> Prema onome što znamo, aktivni su i danju i noću te nisu teritorijalni; strašljivi su i bježe od ljudi.<ref name=Lee2006/> == Reference == {{reflist}} {{Taxonbar|from=Q1763019}} [[Kategorija:Glodavci]] [[Kategorija:Endemske vrste]] [[Kategorija:Fauna Hondurasa]] jsed3zs7jlx7cguju1d4mcjuypnrfj5 42715641 42715628 2026-11-01T15:04:46Z Edgar Allan Poe 29250 42715641 wikitext text/x-wiki {{Speciesbox | status = EN | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="iucn status 11 November 2021">{{cite iucn |author=Schipper, J. |author2=Emmons, L. |author3=McCarthy, T. |date=2016 |title=''Dasyprocta ruatanica'' |volume=2016 |article-number=e.T6287A22198054 |doi=10.2305/IUCN.UK.2016-2.RLTS.T6287A22198054.en |access-date=11 November 2021}}</ref> | taxon = Dasyprocta ruatanica | authority = [[Oldfield Thomas|Thomas]], 1901. | vremenski_raspon = | slika = 20221123 PY 2058.jpg | slika_upright = 1.2 }} '''Ruatanski aguti''' (''Dasyprocta ruatanica''), znan i kao '''roatanski aguti''', vrsta je [[aguti]]ja iz porodice ''[[Dasyproctidae]]''. Radi se o [[endem]]skoj vrsti koja obitava na otoku [[Roatán]], sjeverno od [[Honduras|honduraške]] obale, u sklopu [[Zaljevski otoci|Zaljevskih otoka]]. Zbog izlova i gubitka staništa, ruatanski aguti ima status ugrožene vrste.<ref name=iucn>{{IUCN2008|assessor=Schipper, J.|assessor2=Emmons, L.|assessor3=Woodman, N.|assessor4=Timm, R.|assessor5=McCarthy, T.|last-assessor-amp=yes|year=2008|id=6287|title=Dasyprocta ruatanica|downloaded=5 January 2009}}</ref> == Opis == Ruatanski aguti slični su svojim bliskim srodnicima s kontinenta, [[Centralnoamerički aguti|centralnoameričkim agutima]], mada su značajno manji u odnosu na njih; otočki egzemplari u pravilu narastu do samo 44 cm. Dlaka im je u pravilu smeđe-narančasta, uz svijetle dijelove na trbuhu i bradi, odnosno liniju tamne dlake na leđima. Za razliku od svojih centralnoameričkih srodnika, čije su uši bez dlake, ruatanski aguti imaju nekoliko tamnih dlaka po ušima.<ref name=Lee2006>{{cite journal | author = Lee, T.E.| year = 2006 | title = ''Dasyprocta ruatanica'' | journal = Mammalian Species | volume = 800 | pages = Number 800: pp. 1–3 | doi = 10.1644/800.1|display-authors=etal}}</ref> Iako se tvrdi da je kolorit ruatanskih aguta bogatiji te se kao takav može koristiti pri distinkciji, taj kriteriji nije uvijek pouzdan tako da se pri distingviranju uglavnom koristi njihova veličina.<ref name=Lee2006/> == Ponašanje == Aguti nastanjuju šumska područja na otoku [[Roatán]], a hrane se biljkama poput [[badem]]a, [[kokos]]a ili [[hibiskus]]a. Pojačani razvoj turizma i gradnja hotela na otoku doveli su do uništavanja njihovog prirodnog stajališta; iako se u urbanim dijelovima uz obalu mogu pronaći pokoji primjerci koji žive ispod hotela i hrane se sjemenkama za kokoši i sličnim namirnicama, većina aguta je migrirala u brdovite dijelove otoka, daleko od obale.<ref name=Lee2000>{{cite journal | author = Lee, T.E.| year = 2000 | title = The natural history of the Roatán Island agouti (''Dasyprocta ruatanica''): a study of behavior, diet and description of habitat | journal = Texas Journal of Science | volume = 52 | issue = 2 | url=http://www.accessmylibrary.com/article-1G1-128609497/natural-history-roatan-island.html | pages = 159–164|display-authors=etal}}</ref> Prema onome što znamo, aktivni su i danju i noću te nisu teritorijalni; strašljivi su i bježe od ljudi.<ref name=Lee2006/> == Reference == {{reflist}} {{Taxonbar|from=Q1763019}} {{Authority control}} [[Kategorija:Glodavci]] [[Kategorija:Endemske vrste]] [[Kategorija:Fauna Hondurasa]] dkit084efzn0o7t9lns0xlam7ryens9 0 4638192 42715790 40937588 2026-11-02T04:09:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715790 wikitext text/x-wiki {{Infokutija05 političar | honorific-prefix = [[The Right Honourable]] | name = Sir Henry Campbell-Bannerman | honorific-suffix = {{postnominals|country=GBR|size=100%|GCB}} | image = Picture of Henry Campbell-Bannerman.jpg | order1 = [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] | monarch1 = [[Edward VII]] | term_start1 = 5. decembar 1905 | term_end1 = 5. april 1908 | predecessor1 = [[Arthur Balfour]] | successor1 = [[H. H. Asquith]] | order2 = [[vođa Opozicije (UK)|vođa Opozicije]] | monarch2 = [[Queen Victoria|Victoria]]<br/>[[Edward VII]] | primeminister2 = [[Robert Cecil, 3rd Marquess of Salisbury|Markiz od Salisburyja]]<br/>[[Arthur Balfour]] | term_start2 = 6. februar 1899 | term_end2 = 5. decembar 1905 | predecessor2 = [[William Vernon Harcourt (političar)|Sir William Vernon Harcourt]] | successor2 = [[Arthur Balfour]] | office3 = [[vođa Liberalne stranke (UK)|vođa Liberalne stranke]] | term_start3 = 6. februar 1899 | term_end3 = 22. april 1908 | predecessor3 = Sir William Vernon Harcourt | successor3 = [[H. H. Asquith]] | order4 = [[Secretary of State for War|ministar rata]] | term_start5 = 6. februar 1886 | term_end5 = 20. jul 1886 | primeminister5 = [[William Ewart Gladstone]] | predecessor5 = [[Gathorne Gathorne-Hardy, 1st Earl of Cranbrook|Earl od Cranbrooka]] | successor5 = [[William Henry Smith (1825–1891)|William Henry Smith]] | term_start4 = 18. august 1892 | term_end4 = 21. jun 1895 | primeminister4 = [[William Ewart Gladstone]]<br/>[[Archibald Primrose, 5th Earl of Rosebery|Earl od Roseberyja]] | predecessor4 = [[Edward Stanhope]] | successor4 = [[Henry Petty-Fitzmaurice, 5th Marquess of Lansdowne|Markiz od Lansdownea]] | order6 = [[Chief Secretary for Ireland]] | primeminister6 = [[William Ewart Gladstone]] | term_start6 = 23. oktobar 1884 | term_end6 = 25. jun 1885 | predecessor6 = [[George Otto Trevelyan]] | successor6 = [[William Hart Dyke|Sir William Hart Dyke]] | order7 = [[Financial Secretary to the War Office|financijski sekretar Ministarstva rata]] | term_start7 = 28. april 1880 | term_end7 = 13. maj 1882 | predecessor7 = [[Robert Loyd-Lindsay, 1st Baron Wantage|Robert Loyd-Lindsay]] | successor7 = [[Arthur Hayter, 1st Baron Haversham|Sir Arthur Hayter]] | term_start8 = 15. novembar 1871 | term_end8 = 26. februar 1874 | predecessor8 = [[John Cranch Walker Vivian|John Vivian]] | successor8 = [[Frederick Stanley, 16th Earl of Derby|Frederick Stanley]] | order9 = [[Father of the House|Otac Doma komuna]] | term_start9 = 22. maj 1907 | term_end9 = 22. april 1908 | predecessor9 = [[George Finch (1835–1907)|George Finch]] | successor9 = [[Sir John Kennaway, 3rd Baronet|Sir John Kennaway]] | office10 = [[član Parlamenta (UK)|član Parlamenta]] <br>za [[Stirling Burghs (izborna jedinica Parlamenta UK)|Stirling Burghs]] | predecessor10 = [[John Ramsay (of Kildalton)|John Ramsay]] | successor10 = [[Arthur Ponsonby, 1st Baron Ponsonby of Shulbrede|Arthur Ponsonby]] | term_start10 = 17. novembar 1868 | term_end10 = 22. april 1908 | birth_date = Henry Campbell <br> 7. septembar 1836 | birth_place = Kelvinside House, [[Glasgow]], Škotska | death_date = {{death date and age|1908|4|22|1836|9|7|df=yes}} | death_place = [[10 Downing Street]], London, Engleska | resting_place = Meigle Parish Church, [[Perthshire]] | nationality = britanska | party = [[Liberalna stranka (UK)|Liberalna stranka]] | education = [[University of Glasgow]]<br/>[[Trinity College, Cambridge]] | profession = [[trgovac]] | parents = James Campbell <br> Janet Bannerman | spouse = {{marriage|[[Charlotte, Lady Campbell-Bannerman|Charlotte Bruce]]|1860|1906|end=umrla}} | signature = Henry Campbell-Bannerman Signature.svg |signature_alt = Cursive signature in ink }} '''Sir Henry Campbell-Bannerman''' {{postnominals|country=GBR|size=100%|GCB|PC}} (7. septembar 1836 - 22. april 1908) bio je [[UK|britanski]] [[liberalizam|liberalni]] političar i državnik, koji je od 1899. do 1908. godine vodio [[Liberalna stranka UK|Liberalnu stranku]], a od 1905. do 1908. služio kao [[premijer Ujedinjenog Kraljevstva]]. Campbell-Bannerman, koji je na izborima 1905. godine ostvario najveću pobjedu u historiji stranke, je tokom mandata proveo brojne dalekosežne ekonomske i socijalne reforme. Političku karijeru je morao prekinuti zbog bolesti, prepustivši vodstvo stranke i vladu [[Anthony Asquith|Anthonyju Asquithu]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Henry Campbell-Bannerman}} * [https://web.archive.org/web/20061001000155/http://www.liberalhistory.org.uk/item_single.php?item_id=4&item=biography Sir Henry Campbell Bannerman] biography from the Liberal Democrat History Group * [https://www.gov.uk/government/people/henry-campbell-bannerman Biography] on the Downing Street website. * [https://web.archive.org/web/20140911222333/http://digital.library.lse.ac.uk/collections/politicalandtariffreformposters Political posters including Henry Campbell-Bannerman] on the [http://digital.library.lse.ac.uk/ LSE Digital Library] {{Premijeri UK}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1836|1908|Campbell-Bannerman, Henry}} [[Kategorija:Premijeri Ujedinjenog Kraljevstva]] [[Kategorija:Britanski političari]] c4bnks4g1a460m4ildnfpatkiopfo1b 3 4642149 42715675 40912568 2026-11-01T17:41:46Z Edgar Allan Poe 29250 /* Šablon */ novi odjeljak 42715675 wikitext text/x-wiki <div style="width:100%; line-height: 18px; border: 2px solid #a3bfb1; margin-bottom: 3px; background-color: #f5fffa; text-align:left;"> <div style="background-color:#cef2e0; padding:1em 0.4em 0px; text-align:center; line-height: 25px;"> <div style="font-size:120%;">'''Pozdrav, {{PAGENAME}}! [[Wikipedia:Dobrodošli|Dobro došli]] na [[Srpskohrvatska Wikipedija|Wikipediju]] na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]]!'''</div> <div style="padding-top:4px;">[[Datoteka:English language.svg|25px]] Don't speak Serbo-Croatian? Talk to us in English on [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|our village pump]].</div> </div> <div style="padding: 1em;">Prije nego što počnete raditi na Wikipediji, preporučamo da pogledate stranicu [[Posebno:Recentchanges|Nedavne izmjene]] na kojoj se najbrže može saznati za nove zanimljive članke, ko je trenutno aktivan, odnosno šta i kako se trenutno radi.<br /><br />Također preporučamo da prije početka rada na Wikipediji pročitate sljedeće stranice:</div> <div style="min-width:380px;width:50%;float:left;"><div style="padding-left:3em;"> {| cellpadding="6" style="background:transparent" | [[Datoteka:Gnome-help.svg|30px|link=Wikipedia:Kurs/Tečaj]] | [[Wikipedia:Kurs/Tečaj|'''Kurs ili tečaj''']]<br />Upoznajte se s osnovama Wikipedije! |- | [[Datoteka:Simple Information.svg|30px|link=Pomoć:Sadržaj]] | [[Pomoć:Sadržaj|'''Stranice za pomoć''']]<br />Ovdje se nalazi sadržaj svih stranica za pomoć. |- | [[Datoteka:Internet-group-help-faq.svg|30px|link=Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja]] | [[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|'''Najčešće postavljana pitanja''']]<br />Ovo je spisak najčešće postavljenih pitanja. |- | [[Datoteka:Notepad icon wide.svg|30px|link=Wikipedia:Kako uređivati stranicu]] | [[Wikipedia:Kako uređivati stranicu|'''Kako uređivati stranicu''']]<br />Upoznajte se s osnovama uređivanja! |} </div></div> <div style="min-width:380px;width:50%;float:left;"><div style="padding-left:3em;"> {| cellpadding="6" style="background:transparent" | [[Datoteka:Sandbox.svg|30px|link=Wikipedia:Igralište]] | [[Wikipedia:Igralište|'''Igralište''']]<br />Ovdje možete eksperimentirati. |- | [[Datoteka:Nuvola apps kuser.svg|30px|link=Wikipedia:Pijaca-Пијаца]] | [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|'''Pijaca''']]<br />Ovo je forum za rasprave među korisnicima. |- | [[Datoteka:Unesco Cultural Heritage logo.svg|30px|link=Wikipedia:Pet stubova Wikipedije]] | [[Wikipedia:Pet stubova Wikipedije|'''Pet stubova Wikipedije''']]<br />Upoznajte se s pet stuba koji određuju karakter Wikipedije. |- | [[Datoteka:Ambox warning yellow.svg|30px|link=Wikipedia:Šta Wikipedia nije]] | [[Wikipedia:Šta Wikipedia nije|'''Šta Wikipedia nije''']]<br />Pogledajte čemu nije mjesto na Wikipediji. |} </div></div> <div style="padding: 1em 1em 0em; clear:both">Na [[Wikipedia:Stranica za razgovor|stranici za razgovor]] se '''potpisujte''': bilo da utipkate 4&#160;tilde <code><nowiki>~~~~</nowiki></code> bilo da kliknete na ikonu [[Datoteka:Insert-signature2.svg|25px]] na traci za uređivanje. Izmjene [[Wikipedia:Što je članak?|članaka]] se '''nikad ne potpisuju'''.</div> ---- <div style="padding: 0.5em 1em 0.7em 1em; text-align:center"> Nadamo se da ćete ovdje uživati, dajući svoj doprinos i da ćete postati stalni saradnik, '''Wikipedijanac'''! Ako imate bilo kakva pitanja, slobodno se obratite meni ili drugim urednicima na [[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]. Još jednom, dobro došli na Wikipediju, projekt slobodne enciklopedije. Sretan rad! </div> </div> --[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] ([[Razgovor sa korisnikom:OC Ripper|razgovor]]) 15:01, 13 august 2019 (CEST) == Šablon == Bok! Piše da razumiješ srpskohrvatski pa ću napisati ovako (ako je problem, pisat ću na engleskom, samo reci!). {{tl|Infokutija rajon Ukrajine}} morao sam izbrisati. Trenutno nismo baš skloni uvozu novih šablona za koje već postoje rješenja, a u ovom slučaju to je {{tl|Infokutija naselje}}, koji pokriva sve potrebe koje ti trebaju. Zato te molim da u budućim člancima koristiš taj šablon jer smo u procesu smanjivanja broja šablona, s obzirom na to da smo upravo zbog ovakvog neselektivnog kopiranja s godinama dobili more duplih ili nepotrebnih šablona. Hvala! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. novembra 2026. u 18:41 (CET) 7of30b7e1vi410x9b901q4u3r1j1234 2 4642895 42715584 42710322 2026-11-01T12:36:15Z Edgar Allan Poe 29250 42715584 wikitext text/x-wiki <center> <div style="font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif"> <div style="background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em"> <div style="border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow"> <div style="border: thin solid blue; padding-top:.6em"> {| style="font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;" | <center>[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]</center> | <center>[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]</center> | <center>[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]</center> |- | style="margin-top:-.5em" | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]</center> | <center>[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]</center> | <center>[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]</center> |- | colspan=7 | <hr> |- | colspan=7 style="padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif" | <center>'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&action=edit&section=new ovdje]'''</center> |} </div> </div> </div> </div> </center> Na ovoj se stranici nalazi popis nagrada koje su mi dodijeljene od strane kolega na projektu. == Opće nagrade == {| style="float: center; background:transparent; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em" align=center |{{Barnstar-rad i trud|Za izuzetan trud na ovoj wiki|Vitek}} |{{Barnstar-rad i trud|za puuuuuno doprinosa :)|Vatrena ptica}} |{{Barnstar-rad i trud|i još jedna|Vatrena ptica}} |{{Barnstar-rad i trud|Za sve te članke :D|Duma}} |- |{{Barnstar-rad i trud|Staranje o slikama|Alekol}} |{{Barnstar-rad i trud|Za rad na člancima od Digimonima|Kolega2357}} |{{Barnstar-rad i trud|hvala :)|Mary_s985}} |{{Barnstar-rad i trud|Honorarni Estonac|Vipz}} |} {| style="float: center; background:transparent; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em" align=center |{{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} |{{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF;-moz-border-radius: 15px; padding: 6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za celokupan doprinos akciji]]<div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} |} ---- <gallery> Datoteka:Wiki_medal.jpg | <div style="text-align:center;">'''Wiki medalja'''<br />Za marljivo održavanje sh wiki [[User:Seiya|Seiya]]</div> Datoteka:Wiki_medal.jpg | <div style="text-align:center;">'''Wiki medalja'''<br /> Za stripove i projekt država <br />(i sretnu novu 2014).<br />[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]]</div> Datoteka:Jacques Louis David - Bonaparte franchissant le Grand Saint-Bernard, 20 mai 1800 - Google Art Project.jpg | <div style="text-align:center;">'''Za masovni projekt povećanja članaka francuske tematike'''.<br />[[User:Seiya|Seiya]]</div> Datoteka:More_fireworks_in_perth.jpg | <div style="text-align:center;">'''Wiki medalja'''<br />Za doprinos brojci od 430.000 članaka na ovoj Wiki - [[User:Vitek|Vitek]]</div> Datoteka:Wiki_medal.jpg | <div style="text-align:center;">'''Wiki medalja'''<br />Za čišćenje riječkih/fijumanskih tema.<br />[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]]</div> Datoteka:Wiki_medal.jpg | <div style="text-align:center;">'''Wiki medalja'''<br /> Za održavanje projekta i marljivi rad<br />[[Korisnik:Aca|Aca]]</div> Datoteka:Wiki_medal.jpg | <div style="text-align:center;">'''Wiki medalja'''<br />Velered Istre i Kvarnera s lentom i Danicom.<br />[[Korisnik:Igorwindsor|Igor Windsor]]</div> Datoteka:Wiki_medal.jpg|<center>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije#Godišnja nagrada Srpskohrvatske wikipedije 2023|Godišnja nagrada 2023.]]'''<br /> Za trud, rad i dobre doprinose! – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] </gallery> == Hall of Fame ([[Korisnik:Orijentolog|Beduin]]) == {| style="float: center; background:transparent; margin-left: 1em; margin-bottom: 0.5em" align=center | {| align=center width=100px style= "text-align:center;background:green; color:white;-moz-border-radius: 15px;" |style= "text-align:center;background:lightgreen; color:white;-moz-border-radius: 15px; height:65px;" | [[Datoteka:Frog cartoon.png|60px|Poludeli žabar]]<br /><small>Za povampirenog žabara...</small> |- |<small>'''Dodelio''':</small><br>[[User:Orijentolog|<font color=white>''Orijentolog''</font>]] |} | {| align=center width=100px style= "text-align:center;background:grey; color:white;-moz-border-radius: 15px;" |style= "text-align:center;background:#dfdfdf; color:white;-moz-border-radius: 15px; height:65px;" | [[Datoteka:Flag of ikhwan.jpg|80px|Za uklanjanje 6000 slika i pretvaranje projekta u mini salafo-kalifat]]<br /><small>Za vehabiju godine :)</small> |- |<small>'''Dodjelio''':</small><br>[[User:Orijentolog|<font color=white>''Orijentolog''</font>]] |} | {| align=center width=100px style= "text-align:center;background:blue; color:white;-moz-border-radius: 15px;" |style= "text-align:center;background:#9a9aff; color:white;-moz-border-radius: 15px; height:65px;" | [[Datoteka:GeorgeWBush.jpg|80px|Zbog provokacija s drugom Castrom]]<br />Nagrada "George W. Bush"<br /><small>za uterivača demokratije 2016.</small> |- |<small>'''Dodelio''':</small><br>[[User:Orijentolog|<font color=white>''Orijentolog''</font>]] |} |} == Nagrade za izabrane članke == {{Nagrada za izabrani članak | članak =Francuska rukometna reprezentacija | mjesec =maj | godina =2011. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Jack Trbosjek | mjesec =jun | godina =2011. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2 | mjesec =oktobar | godina =2011. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Lea i Darija | mjesec =mart | godina =2012. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Braća Kray | mjesec =jun | godina =2012. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Lewis Carroll | mjesec =septembar | godina =2012. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Franz Kafka | mjesec =februar | godina =2013. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Svećenikova djeca | mjesec =mart | godina =2013. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Sherlock Holmes (2009) | mjesec =august | godina =2013. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Leomon | mjesec =septembar | godina =2013. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Anwar Sadat | mjesec =oktobar | godina =2013. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Sherlock Holmes | mjesec =decembar | godina =2013. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Joker (strip) | mjesec =mart | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Sherlock Holmes: A Game of Shadows | mjesec =jun | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Francuska | mjesec =novembar | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Penguin | mjesec =decembar | godina =2014. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske | mjesec =januar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Riddler | mjesec =mart | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =André Malraux | mjesec =maj | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Nobelova nagrada za književnost | mjesec =jun | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Mr. Freeze | mjesec =juli | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =William Faulkner | mjesec =septembar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Psycho-Pass: The Movie | mjesec =oktobar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Two-Face | mjesec =novembar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Psycho-Pass | mjesec =decembar | godina =2015. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Talk Talk | mjesec =mart | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Edvard Beneš | mjesec =august | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =UEFA Euro | mjesec =septembar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Benešovi dekreti | mjesec =oktobar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIFA Svjetsko prvenstvo 1998. | mjesec =decembar | godina =2016. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Perfect World | mjesec =januar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =UEFA Euro 2016. | mjesec =februar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Albert Camus | mjesec =februar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Joseph Goebbels | mjesec =mart | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Reinhard Heydrich | mjesec =april | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017. | mjesec =april | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIFA Svjetsko prvenstvo 2014. | mjesec =maj | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Mad Hatter (DC Comics) | mjesec =maj | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Hermann Göring | mjesec =maj | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Venezuela | mjesec =jun | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Batman | mjesec =jun | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Roland Freisler | mjesec =juli | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Naked (film, 1993){{!}}Naked | mjesec =juli | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Hladni rat | mjesec =septembar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Afrički kup nacija 2010. | mjesec =oktobar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Leopold i Loeb | mjesec =oktobar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Calendar Man | mjesec =oktobar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Velika Kolumbija | mjesec =novembar | godina =2017. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Rómulo Betancourt | mjesec =januar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Z (film) | mjesec =januar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Digimon Adventure (film) | mjesec =februar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Antigone | mjesec =mart | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018. | mjesec =april | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kambodža | mjesec =april | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Saint's Supper | mjesec =maj | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Jean Anouilh | mjesec =maj | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Demokratska Kampućija | mjesec =juli | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =The Killing Fields (film) | mjesec =septembar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =It (miniserija) | mjesec =septembar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =It (film, 2017) | mjesec =oktobar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIFA Svjetsko prvenstvo 2018. | mjesec =novembar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Novi val | mjesec =novembar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Edgar Allan Poe | mjesec =decembar | godina =2018. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =H. P. Lovecraft | mjesec =januar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Synthpop | mjesec =januar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kambodžanski genocid | mjesec =februar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =The Gates of Judgment | mjesec =februar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Honduras | mjesec =februar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalski rat | mjesec =mart | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Šerlok Holms (TV serija) | mjesec =mart | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu | mjesec =april | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =IHF Svjetsko prvenstvo 2019. | mjesec =juni | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Bertrand Russell | mjesec =august | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Piet Mondrian | mjesec =septembar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Benin | mjesec =septembar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Francuska Zapadna Afrika | mjesec =oktobar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Desjat negritjat | mjesec =novembar | godina =2019. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Scarecrow | mjesec =januar | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fidži | mjesec =februar | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa | mjesec =mart | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Boston Celtics | mjesec =maj | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Ono (lik) | mjesec =august | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Larry Bird | mjesec =septembar | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIFA Svjetsko prvenstvo | mjesec =oktobar | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Professor Pyg | mjesec =novembar | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Dream Team | mjesec =decembar | godina =2020. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIFA Svjetsko prvenstvo 1950. | mjesec =januar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Salvador Dalí | mjesec =februar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Kevin McHale (košarkaš) | mjesec =februar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2021. | mjesec =mart | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Murder on the Orient Express (film, 1974) | mjesec =maj | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =UEFA Euro 2020. | mjesec =august | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =EHF Euro 2020. | mjesec =septembar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIFA Svjetsko prvenstvo 1938. | mjesec =novembar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Estonija | mjesec =decembar | godina =2021. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Harry S. Truman | mjesec =april | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Estonski rat za nezavisnost | mjesec =maj | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =EHF Euro 2022. | mjesec =maj | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Alfred Rosenberg | mjesec =juli | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Edogawa Ranpo | mjesec =septembar | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Raspjevana revolucija | mjesec =septembar | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Estonska vlada u egzilu | mjesec =novembar | godina =2022. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Estonije | mjesec =januar | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Eurosong 2002. | mjesec =mart | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023. | mjesec =april | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Bleach (manga) | mjesec =maj | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIFA Svjetsko prvenstvo 2022. | mjesec =jun | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =The Scales of Justice 〈299/300〉 | mjesec =juli | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Catwoman | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Dmitrij Šostakovič | mjesec =septembar | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Surinam | mjesec =novembar | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Smrt Djevojčice sa žigicama (film) | mjesec =decembar | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci | mjesec =januar | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Bitange i princeze | mjesec =mart | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Ling tosite sigure | mjesec =mart | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =EHF Euro 2024. | mjesec =maj | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Sjeverna Koreja | mjesec =juli | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Mathieu Kérékou | mjesec =august | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.) | mjesec =septembar | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =AFC Azijski kup 1984. | mjesec =decembar | godina =2024. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =UEFA Euro 2024. | mjesec =januar | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Dikembe Mutombo | mjesec =mart | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025. | mjesec =maj | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1) | mjesec =juni | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Tjesnačka naselja | mjesec =august | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci | mjesec =septembar | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Sook Ching | mjesec =oktobar | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Osamu Dazai | mjesec =decembar | godina =2025. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Shōnan-tō | mjesec =februar | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Ningen Shikkaku | mjesec =maj | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =EHF Euro 2026. | mjesec =maj | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Mirotvorac (film) | mjesec =juli | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Straume | mjesec =august | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Arvydas Sabonis | mjesec =septembar | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Ori and the Blind Forest | mjesec =novembar | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Ori and the Will of the Wisps | mjesec =decembar | godina =2026. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Suicid Osamua Dazaija | mjesec =januar | godina =2027. }} 49cgdnp45jvagq8wfky8lcfwy0nks21 0 4645920 42715654 42658142 2026-11-01T15:37:08Z Edgar Allan Poe 29250 42715654 wikitext text/x-wiki {{Automatski taksokvir | slika = Brachylophus fasciatus.JPG | slika_upright = 1.2 | slika_alt = | slika_opis = ''[[Brachylophus bulabula]]'' u zatočeništvu | takson = Brachylophus | autorstvo = [[Georges Cuvier|Cuvier]], 1829. <!-- | tipska_vrsta = ''[[Brachylophus fasciatus]]''{{cn|date=May 2022}} | tipska_vrsta_autorstvo = [[Georges Cuvier|Cuvier]], 1829. --> | karta_raspon = Brachylophus sp. distribution.png | podjela_kategorije = [[Vrste]] | podjela = ''[[Brachylophus bulabula]]''<br /> ''[[Brachylophus fasciatus]]''<br /> ''[[Brachylophus gau]]''<br /> ''[[Brachylophus vitiensis]]''<br /> [[Izumiranje|†]]''[[Brachylophus gibbonsi]]'' }} [[Rod (taksonomija)|Rod]] '''''Brachylophus''''' predstavlja skupinu od četiri živuće [[vrsta (taksonomija)|vrste]] [[Iguanidae|iguana]] koje žive na [[fidži]]jskom arhipelagu<ref name=Fisher2017>{{cite journal |last1= Fisher|first1=R. N.|last2= Niukula|first2= J.|last3= Watling|first3= D.|last4= Harlow|first4=P. S.|year=2017| title=A New Species of Iguana ''Brachylophus'' Cuvier 1829 (Sauria: Iguania: Iguanidae) from Gau Island, Fiji Islands| journal= Zootaxa|volume= 4273|issue= 3|pages= 407–422|doi= 10.11646/zootaxa.4273.3.5|pmid=28610241| url= https://www.researchgate.net/publication/317370099 |access-date= 2018-08-14}}</ref> te jednu divovsku, izumrlu vrstu koja je živjela na [[Tonga|Tongi]] u [[Pacifik|južnom Pacifiku]].<ref name = "Keogh"/> Iako su živuće vrste prirodno prisutne samo na Fidžiju, vrsta ''B. fasciatus'' prisutna je i na [[Tonga|Tongi]], gdje su ju vrlo vjerojatno donijeli i uzgojili ljudi.<ref name = "Keogh"/> == Etimologija == Naziv roda, ''Brachylophus'', nastao je kombiniranjem dvaju [[Grčki|grčkih]] riječi - ''brahis'' ([[grčki|grč.]] βραχύς), što znači "kratak, malen", te ''lofos'' ([[grčki|grč.]] λόφος), koja znači "uzvisna, brdo", a što je referenca na šiljaste nabore koji su prisutni na leđima vrsta iz ovoga roda. == Evolucija i stanište == Pripadnice roda ''Brachylophus'' su geografski najizoliranije vrste [[iguane|iguana]] na svijetu. Njihovi najbliži živući srodnici (rodovi ''[[Amblyrhynchus]]'', ''[[Conolophus]]'', ''[[Ctenosaura]]'', ''[[Cyclura]]'', ''[[Iguana]]'' i ''[[Sauromalus]]'')<ref name = "Keogh"/> nastanjuju uglavnom tropska područja [[Amerike|Amerika]], otočje [[Galápagos]] te [[Mali Antili|Male]] i [[Veliki Antili|Velike Antile]]. Nekolicina ovih rodova prilagođena je životu u [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti|sušnim]] [[biom]]ima. Lokacija roda ''Brachylophus'', koja je toliko udaljena i izolirana od njegovih najbližih srodnika, dugo je bila i još uvijek jest biogeografska enigma. Pretpostavlja se kako su se ove iguane razvile iz iguana [[Novi svijet|Novoga svijeta]] koje su [[Oceanska disperzija|doplovile]] oko 10,000 km zapadno preko [[Pacifik|Tihog oceana]] uz pomoć [[Južnoekvatorijalna struja|južnoekvatorijalne struje]].<ref name="Cogger">{{cite journal|last=Cogger| first=Harold| authorlink= Harold Cogger |title=Voyage of the Banded Iguana |journal=Australia Natural History|year=1974 |volume=18 |issue=4|pages=144–149}}</ref><ref name="Gibbons">{{Cite journal | last = Gibbons | first = J. R. H. | title = The biogeography of ''Brachylophus'' (Iguanidae) including the description of a new species, ''B. vitiensis'', from Fiji | journal = Journal of Herpetology | volume = 15 | issue = 3 | pages = 255–273 | date = 1981-07-31 | doi = 10.2307/1563429 | jstor = 1563429}}</ref> Iako se oceansko putovanje od četiri ili više mjeseci čini malo vjerojatnim, preci roda ''Brachylophus'' su, moguće, bili prilagođeni takvom putovanju tako što su mogli preživjeti isključivo uz vodu, bez potrebe za hranjenjem, te su imali dug period inkubacije svojih jaja.<ref name="Gibbons"/> Druga predložena hipoteza, koja bi objasnila ovu enigmu, sugerira kako su ove iguane zapravo potomci iguana [[Stari svijet|Starog svijeta]], koje su prije oko 50 milijuna godina došle s područja [[Azija|Azije]] i [[Australija|Australije]], a onda su se raspršile preko kopna, oceana i kopnenih mostova koji su postojali u tom periodu.<ref name= "Noonan2009">{{cite journal|last1= Noonan|first1=B. P.|last2= Sites|first2=J. W. Jr.|date= 2009-11-24|title= Tracing the origins of iguanid lizards and boine snakes of the Pacific |pages= 61–72|doi= 10.1086/648607 |volume= 175 |pmid= 19929634 |issue= 1|journal= [[The American Naturalist]]}}</ref> Problem s ovom hipotezom je taj što nikakvi fosili ili živući srodnici ovog roda nisu pronađeni na području [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]], [[Australazija|Australazije]] ili čak zapadnog Pacifika, uz izuzetak Fidžija i Tonge.<ref name="Noonan2009"/> == Taksonomija == Rod ''Brachylophus'' poznaje četiri živuće vrste, a to su:<ref name=Fisher2017/><ref name=RDB>{{NRDB genus|genus=Brachylophus |date=23 March |year=2017}}</ref> {| class="wikitable" |- ! Slika !! Znanstveni naziv !! Domaći naziv !! Rasprostranjenost |- |[[File:Brachylophus fasciatus -Warsaw Zoo, Poland-8a.jpg|120px]] || {{nowrap|''[[Brachylophus fasciatus]]''}} || Fidžijska prugasta iguana || jugoistični dio fidžijskog arhipelaga |- |[[File:Fiji Crested Iguana444.jpg|120px]] ||''[[Brachylophus vitiensis]]''|| Fidžijska šiljasta iguana || sjeverozapadni dio fidžijskog arhipelaga |- |[[File:Brachylophus bulabula Cologne Zoo.jpg|120px]] || ''[[Brachylophus bulabula]]''|| {{nowrap|Srednjofidžijska prugasta iguana}} || sjeverozapadni dio fidžijskog arhipelaga (Ovalau, Kadavu i Viti Levu) |- |[[File:GauIguanas.jpg|frameless|162x162px]]|| ''[[Brachylophus gau]]'' || Iguana s Gaua || otok Gau |- |} Historijski, samo su prve dvije vrste iz tablice bile priznate, međutim [[2008.]] godine je skupina [[Australija|australskih]] naučnika opisala vrstu ''B. bulabula'' u centralnim dijelovima Fidžija; izraz "bulabula" na [[Fidžijski|fidžijskom]] znači "zdrav" ili "plodan". Daljnja genetska i morfološka istraživanja potvrdila su da se radi o trećoj, samostalnoj vrsti.<ref name = "Keogh">{{Cite journal | last = Keogh | first = J. Scott |author2=Edwards, Danielle L. |author3=Fisher, Robert N. |author4=Harlow, Peter S. | title = Molecular and morphological analysis of the critically endangered Fijian iguanas reveals cryptic diversity and a complex biogeographic history | journal = [[Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences]] | volume = 363 | issue = 1508 | pages = 3413–3426 | date = 2008-10-27 | doi = 10.1098/rstb.2008.0120 | url = http://escholarship.org/uc/item/1h88x971 | id = <!-- | accessdate = 2010-09-28 --> | pmid=18782726 | pmc=2607380}}</ref><ref name="Hello">{{cite web |last = Cooper |first = Dani | title=Hello, it's a new species of Pacific iguana |publisher= [[Australian Broadcasting Corporation]] |work = ABC Science |location=|url=http://www.abc.net.au/science/articles/2008/09/16/2365110.htm |oclc= |doi= |accessdate=2010-09-28 |date=2008-09-16}}</ref> Godine [[2017.]], na [[Gau (otok)|otoku Gau]] je otkrivena nova vrsta, koja je nazvana ''B. gau''.<ref name=Fisher2017/><ref name=USGSgau>{{cite web | title=Scientists Discover New Species of Fijian Iguana | url=https://www.usgs.gov/news/scientists-discover-new-species-fijian-iguana | date=6 June 2017| publisher=[[USGS]] | accessdate =9 June 2017}}</ref> Divovska vrsta s [[Tonga|Tonge]], ''[[Brachylophus gibbonsi]]'', veličinom i građom slična primjercima iz roda ''[[Cyclura]]'', nekoć je postojala na otoku [[Lifuka]], otočnoj skupini [[Haʻapai]] te na otoku [[Tongatapu]], ali je izumrla u prahistorijskom periodu zbog izlova od strane ljudi i njihovih udomaćenih životinja.<ref name = "Keogh"/><ref name="Copeia">{{cite journal | last =Pregill | first = Gregory K.|author2=Dye, Tom | title = Prehistoric extinction of giant iguanas in Tonga| url =https://archive.org/details/sim_copeia_1989-05-23_2/page/504 | journal = [[Copeia]] | volume = 1989| issue =2 | pages =505–508 | year = 1989| doi = 10.2307/1445455| id = | jstor =1445455}}</ref><ref name = "Pregill">{{Cite journal | last = Pregill | first = G. K. |author2=Steadman, D. W. | title = South Pacific iguanas: Human impacts and a new species | journal = [[Journal of Herpetology]] | volume = 38 | issue = 1 | pages = 15–21 | date = March 2004 | issn = | doi = 10.1670/73-03A | id = | jstor = 1566081}}</ref> Na [[Fidži]]ju je postojala i još veća, izumrla vrsta iguane, ''[[Lapitiguana]]'', koja je dosezala veličinu od 1.5 metra.<ref name = "Pregill et al. 2003">{{Cite journal | last = Pregill | first = G. K. | authorlink = | author2 = Worthy, T. H. | title = A new iguanid lizard (Squamata, Iguanidae) from the Late Quaternary of Fiji, Southwest Pacific | journal = Herpetologica | volume = 59 | issue = 1 | pages = 57–67 | date = March 2003 | url = https://www.academia.edu/601893 | doi = 10.1655/0018-0831(2003)059[0057:ANILSI]2.0.CO;2 | access-date = 2019-12-12 | archive-date = 2022-04-27 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220427181300/https://www.academia.edu/601893 | dead-url = yes }}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{aut|Frost, D.E. & Etheridge, R.E.}} (1989) A Phylogenetic Analysis and Taxonomy of Iguanian Lizards (Reptilia: Squamata). University of Kansas Museum of Natural History Miscellaneous Publications '''81''': 1-65. {{doi|10.5962/bhl.title.16288}} [https://archive.org/details/phylogeneticanal00fros PDF fulltext] * {{aut|Frost, D.R.; Etheridge, R.E.; Janies, D. & Titus, T.A.}} (2001): Total evidence, sequence alignment, evolution of Polychrotid lizards, and a reclassification of the Iguania (Squamata: Iguania). ''American Museum Novitates'' '''3343''': 1-38. [http://research.amnh.org/scicomp/pdfs/Frost_etal2001b.pdf PDF fulltext] == Vanjske veze == {{Wikispecies|Brachylophus}} {{commons category|Brachylophus}} * [https://web.archive.org/web/20080923020211/http://online.wr.usgs.gov/ocw/htmlmail/2008/September/web/index.html Images of ''B. bulabula''] {{Taxonbar|from=Q1411411}} [[Kategorija:Fauna Fidžija]] [[Kategorija:Iguane]] 7pg44wtfnw7vsppiueirbzwuoa0lvr7 42715665 42715654 2026-11-01T17:23:10Z Edgar Allan Poe 29250 /* Taksonomija */ 42715665 wikitext text/x-wiki {{Automatski taksokvir | slika = Brachylophus fasciatus.JPG | slika_upright = 1.2 | slika_alt = | slika_opis = ''[[Brachylophus bulabula]]'' u zatočeništvu | takson = Brachylophus | autorstvo = [[Georges Cuvier|Cuvier]], 1829. <!-- | tipska_vrsta = ''[[Brachylophus fasciatus]]''{{cn|date=May 2022}} | tipska_vrsta_autorstvo = [[Georges Cuvier|Cuvier]], 1829. --> | karta_raspon = Brachylophus sp. distribution.png | podjela_kategorije = [[Vrste]] | podjela = ''[[Brachylophus bulabula]]''<br /> ''[[Brachylophus fasciatus]]''<br /> ''[[Brachylophus gau]]''<br /> ''[[Brachylophus vitiensis]]''<br /> [[Izumiranje|†]]''[[Brachylophus gibbonsi]]'' }} [[Rod (taksonomija)|Rod]] '''''Brachylophus''''' predstavlja skupinu od četiri živuće [[vrsta (taksonomija)|vrste]] [[Iguanidae|iguana]] koje žive na [[fidži]]jskom arhipelagu<ref name=Fisher2017>{{cite journal |last1= Fisher|first1=R. N.|last2= Niukula|first2= J.|last3= Watling|first3= D.|last4= Harlow|first4=P. S.|year=2017| title=A New Species of Iguana ''Brachylophus'' Cuvier 1829 (Sauria: Iguania: Iguanidae) from Gau Island, Fiji Islands| journal= Zootaxa|volume= 4273|issue= 3|pages= 407–422|doi= 10.11646/zootaxa.4273.3.5|pmid=28610241| url= https://www.researchgate.net/publication/317370099 |access-date= 2018-08-14}}</ref> te jednu divovsku, izumrlu vrstu koja je živjela na [[Tonga|Tongi]] u [[Pacifik|južnom Pacifiku]].<ref name = "Keogh"/> Iako su živuće vrste prirodno prisutne samo na Fidžiju, vrsta ''B. fasciatus'' prisutna je i na [[Tonga|Tongi]], gdje su ju vrlo vjerojatno donijeli i uzgojili ljudi.<ref name = "Keogh"/> == Etimologija == Naziv roda, ''Brachylophus'', nastao je kombiniranjem dvaju [[Grčki|grčkih]] riječi - ''brahis'' ([[grčki|grč.]] βραχύς), što znači "kratak, malen", te ''lofos'' ([[grčki|grč.]] λόφος), koja znači "uzvisna, brdo", a što je referenca na šiljaste nabore koji su prisutni na leđima vrsta iz ovoga roda. == Evolucija i stanište == Pripadnice roda ''Brachylophus'' su geografski najizoliranije vrste [[iguane|iguana]] na svijetu. Njihovi najbliži živući srodnici (rodovi ''[[Amblyrhynchus]]'', ''[[Conolophus]]'', ''[[Ctenosaura]]'', ''[[Cyclura]]'', ''[[Iguana]]'' i ''[[Sauromalus]]'')<ref name = "Keogh"/> nastanjuju uglavnom tropska područja [[Amerike|Amerika]], otočje [[Galápagos]] te [[Mali Antili|Male]] i [[Veliki Antili|Velike Antile]]. Nekolicina ovih rodova prilagođena je životu u [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti|sušnim]] [[biom]]ima. Lokacija roda ''Brachylophus'', koja je toliko udaljena i izolirana od njegovih najbližih srodnika, dugo je bila i još uvijek jest biogeografska enigma. Pretpostavlja se kako su se ove iguane razvile iz iguana [[Novi svijet|Novoga svijeta]] koje su [[Oceanska disperzija|doplovile]] oko 10,000 km zapadno preko [[Pacifik|Tihog oceana]] uz pomoć [[Južnoekvatorijalna struja|južnoekvatorijalne struje]].<ref name="Cogger">{{cite journal|last=Cogger| first=Harold| authorlink= Harold Cogger |title=Voyage of the Banded Iguana |journal=Australia Natural History|year=1974 |volume=18 |issue=4|pages=144–149}}</ref><ref name="Gibbons">{{Cite journal | last = Gibbons | first = J. R. H. | title = The biogeography of ''Brachylophus'' (Iguanidae) including the description of a new species, ''B. vitiensis'', from Fiji | journal = Journal of Herpetology | volume = 15 | issue = 3 | pages = 255–273 | date = 1981-07-31 | doi = 10.2307/1563429 | jstor = 1563429}}</ref> Iako se oceansko putovanje od četiri ili više mjeseci čini malo vjerojatnim, preci roda ''Brachylophus'' su, moguće, bili prilagođeni takvom putovanju tako što su mogli preživjeti isključivo uz vodu, bez potrebe za hranjenjem, te su imali dug period inkubacije svojih jaja.<ref name="Gibbons"/> Druga predložena hipoteza, koja bi objasnila ovu enigmu, sugerira kako su ove iguane zapravo potomci iguana [[Stari svijet|Starog svijeta]], koje su prije oko 50 milijuna godina došle s područja [[Azija|Azije]] i [[Australija|Australije]], a onda su se raspršile preko kopna, oceana i kopnenih mostova koji su postojali u tom periodu.<ref name= "Noonan2009">{{cite journal|last1= Noonan|first1=B. P.|last2= Sites|first2=J. W. Jr.|date= 2009-11-24|title= Tracing the origins of iguanid lizards and boine snakes of the Pacific |pages= 61–72|doi= 10.1086/648607 |volume= 175 |pmid= 19929634 |issue= 1|journal= [[The American Naturalist]]}}</ref> Problem s ovom hipotezom je taj što nikakvi fosili ili živući srodnici ovog roda nisu pronađeni na području [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]], [[Australazija|Australazije]] ili čak zapadnog Pacifika, uz izuzetak Fidžija i Tonge.<ref name="Noonan2009"/> == Taksonomija == Rod ''Brachylophus'' poznaje četiri živuće vrste, a to su:<ref name=Fisher2017/><ref name=RDB>{{NRDB genus|genus=Brachylophus |date=23 March |year=2017}}</ref> {{Species table |genus= Brachylophus |authority-name=[[Georges Cuvier|Cuvier]] |authority-year= 1829.|species-count=četiri|no-note=y|narrow-percent=75}} {{Species table/row |name= [[Srednjofidžijska prugasta iguana]]|binomial=[[Brachylophus bulabula]] |image=File:Brachylophus bulabula Cologne Zoo.jpg|image-size=180px |image-alt= |authority-name=[[J. Scott Keogh|Keogh]], Edwards, Fisher & Harlow |authority-year=2008. |authority-not-original=yes |range= sjeverozapadni otoci [[Fidži]]ja ([[Ovalau]], [[Kadavu]] i [[Viti Levu]]) |range-image=File:Brachylophus bulabula distribution.png |range-image-size=180px |size= do 60 cm |habitat=brdski predjeli tropskih otoka |hunting= [[biljojed]] |iucn-status= EN |population= |direction= |subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Lau prugasta iguana]]|binomial=[[Brachylophus fasciatus]] |image=File:Brachylophus fasciatus -Warsaw Zoo, Poland-8a.jpg|image-size=180px |image-alt= |authority-name=[[Alexandre Brongniart|Brongniart]] |authority-year=1800. |authority-not-original=yes |range= [[arhipelag Lau]] |range-image=File:Brachylophus fasciatus distribution.png |range-image-size=180px |size= do 60 cm |habitat=brdski predjeli tropskih otoka |hunting= [[biljojed]] |iucn-status= EN |population= |direction= |subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Gau iguana]]|binomial=[[Brachylophus gau]] |image=File:GauIguanas.jpg|image-size=180px |image-alt= |authority-name=[[Robert N. Fisher|Fisher]] et al. |authority-year=2017. |authority-not-original=yes |range= [[Gau (otok)|otok Gau]] |range-image=File:Gau large ISS006-E-38731.jpg |range-image-size=180px |size= |habitat=šumska područja |hunting= [[biljojed]] |iucn-status= EN |population= |direction= |subspecies= }} {{Species table/row |name= [[Fidžijska krunata iguana]]|binomial=[[Brachylophus vitiensis]] |image=File:Fiji Crested Iguana444.jpg|image-size=180px |image-alt= |authority-name=[[John R. H. Gibbons|Gibbons]] |authority-year=1981. |authority-not-original=yes |range= sjeverozapadni otoci [[Fidži]]ja |range-image=File:Brachylophus vitiensis distribution.png |range-image-size=180px |size= do 75 cm |habitat=suha šumska područja |hunting= [[biljojed]] |iucn-status= CR |population= |direction= |subspecies= }} {{Species table/end}} Historijski, samo su prve dvije vrste iz tablice bile priznate, međutim [[2008.]] godine je skupina [[Australija|australskih]] naučnika opisala vrstu ''B. bulabula'' u centralnim dijelovima Fidžija; izraz "bulabula" na [[Fidžijski|fidžijskom]] znači "zdrav" ili "plodan". Daljnja genetska i morfološka istraživanja potvrdila su da se radi o trećoj, samostalnoj vrsti.<ref name = "Keogh">{{Cite journal | last = Keogh | first = J. Scott |author2=Edwards, Danielle L. |author3=Fisher, Robert N. |author4=Harlow, Peter S. | title = Molecular and morphological analysis of the critically endangered Fijian iguanas reveals cryptic diversity and a complex biogeographic history | journal = [[Philosophical Transactions of the Royal Society B: Biological Sciences]] | volume = 363 | issue = 1508 | pages = 3413–3426 | date = 2008-10-27 | doi = 10.1098/rstb.2008.0120 | url = http://escholarship.org/uc/item/1h88x971 | id = <!-- | accessdate = 2010-09-28 --> | pmid=18782726 | pmc=2607380}}</ref><ref name="Hello">{{cite web |last = Cooper |first = Dani | title=Hello, it's a new species of Pacific iguana |publisher= [[Australian Broadcasting Corporation]] |work = ABC Science |location=|url=http://www.abc.net.au/science/articles/2008/09/16/2365110.htm |oclc= |doi= |accessdate=2010-09-28 |date=2008-09-16}}</ref> Godine [[2017.]], na [[Gau (otok)|otoku Gau]] je otkrivena nova vrsta, koja je nazvana ''B. gau''.<ref name=Fisher2017/><ref name=USGSgau>{{cite web | title=Scientists Discover New Species of Fijian Iguana | url=https://www.usgs.gov/news/scientists-discover-new-species-fijian-iguana | date=6 June 2017| publisher=[[USGS]] | accessdate =9 June 2017}}</ref> Divovska vrsta s [[Tonga|Tonge]], ''[[Brachylophus gibbonsi]]'', veličinom i građom slična primjercima iz roda ''[[Cyclura]]'', nekoć je postojala na otoku [[Lifuka]], otočnoj skupini [[Haʻapai]] te na otoku [[Tongatapu]], ali je izumrla u prahistorijskom periodu zbog izlova od strane ljudi i njihovih udomaćenih životinja.<ref name = "Keogh"/><ref name="Copeia">{{cite journal | last =Pregill | first = Gregory K.|author2=Dye, Tom | title = Prehistoric extinction of giant iguanas in Tonga| url =https://archive.org/details/sim_copeia_1989-05-23_2/page/504 | journal = [[Copeia]] | volume = 1989| issue =2 | pages =505–508 | year = 1989| doi = 10.2307/1445455| id = | jstor =1445455}}</ref><ref name = "Pregill">{{Cite journal | last = Pregill | first = G. K. |author2=Steadman, D. W. | title = South Pacific iguanas: Human impacts and a new species | journal = [[Journal of Herpetology]] | volume = 38 | issue = 1 | pages = 15–21 | date = March 2004 | issn = | doi = 10.1670/73-03A | id = | jstor = 1566081}}</ref> Na [[Fidži]]ju je postojala i još veća, izumrla vrsta iguane, ''[[Lapitiguana]]'', koja je dosezala veličinu od 1.5 metra.<ref name = "Pregill et al. 2003">{{Cite journal | last = Pregill | first = G. K. | authorlink = | author2 = Worthy, T. H. | title = A new iguanid lizard (Squamata, Iguanidae) from the Late Quaternary of Fiji, Southwest Pacific | journal = Herpetologica | volume = 59 | issue = 1 | pages = 57–67 | date = March 2003 | url = https://www.academia.edu/601893 | doi = 10.1655/0018-0831(2003)059[0057:ANILSI]2.0.CO;2 | access-date = 2019-12-12 | archive-date = 2022-04-27 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220427181300/https://www.academia.edu/601893 | dead-url = yes }}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{aut|Frost, D.E. & Etheridge, R.E.}} (1989) A Phylogenetic Analysis and Taxonomy of Iguanian Lizards (Reptilia: Squamata). University of Kansas Museum of Natural History Miscellaneous Publications '''81''': 1-65. {{doi|10.5962/bhl.title.16288}} [https://archive.org/details/phylogeneticanal00fros PDF fulltext] * {{aut|Frost, D.R.; Etheridge, R.E.; Janies, D. & Titus, T.A.}} (2001): Total evidence, sequence alignment, evolution of Polychrotid lizards, and a reclassification of the Iguania (Squamata: Iguania). ''American Museum Novitates'' '''3343''': 1-38. [http://research.amnh.org/scicomp/pdfs/Frost_etal2001b.pdf PDF fulltext] == Vanjske veze == {{Wikispecies|Brachylophus}} {{commons category|Brachylophus}} * [https://web.archive.org/web/20080923020211/http://online.wr.usgs.gov/ocw/htmlmail/2008/September/web/index.html Images of ''B. bulabula''] {{Taxonbar|from=Q1411411}} [[Kategorija:Fauna Fidžija]] [[Kategorija:Iguane]] pimib1xoxn1egsff8dpqh2kn6msmyue 0 4666183 42715849 42697221 2026-11-02T11:50:08Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715849 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Adem Demaçi | slika = | širina_slike = | alt = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date|df=yes|1936|02|26}} | mjesto_rođenja = [[Podujevo]], [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]]<br>([[Srbija]]) | datum_smrti = {{Death date and age|df=yes|2018|07|26|1936|02|26}} | mjesto_smrti = [[Priština]], [[Srbija]] | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = Groblje mučenika, [[Prishtina]] | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = | ostala_imena = | poznat_po = Aktivist za [[ljudska prava]] <br> Borba protiv jugoslavenskih vlasti na Kosovu <br> Roman ''Gjarprinjt e gjakut'' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Zmije u krvi'') | obrazovanje = | alma_mater = [[Univerzitet u Prištini (1969–1999)niverzitet u Prištini]] <br> [[Univerzitet u Beogradu]] <br> [[Univerzitet u Skoplju]] | poslodavac = | zanimanje = Aktivist, političar, pisac | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = [[Parliamentarna partija Kosova]] (1996–1998) <br> [[Oslobodilačka vojska Kosova]] | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = Xhemajlije Hoxha - Demaçi | partner = | djeca = Abetare i Shqiptar<ref>{{cite web |url=http://spaces.brad.ac.uk:8080/download/attachments/4259843/demaci_review.pdf |archive-url=https://www.webarchive.org.uk/wayback/archive/20130502024405/http://spaces.brad.ac.uk:8080/download/attachments/4259843/demaci_review.pdf |url-status=dead |archive-date=2 May 2013 |title=Shkëlzen Gashi, Adem Demaçi Biography: a Century of Kosova's History through One Man's Life. |author=Young, Antonia |work=Central and East European Review |access-date=21 July 2012 |archivedate=2013-05-02 |archiveurl=https://www.webarchive.org.uk/wayback/archive/20130502024405/http://spaces.brad.ac.uk:8080/download/attachments/4259843/demaci_review.pdf |deadurl=yes }}</ref> | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = [[Nagrada Saharov]] (1990) <br> Nagrada za ljudska prava [[Sveučilište u Oslu|Sveučilišta u Oslu]] (1995) <br> [[Heroj Kosova]] (2010) | potpis = Adem Demaçi (nënshkrim).svg | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Adem Demaçi''' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Adem Demaći'', 6. februar 1936 – 26. jul 2018) bio je [[Kosovo (regija)|kosovski]] političar i pisac [[Albanci|albanske]] narodnosti. ==Mladost i književno djelo== Demaçi je studirao književnost u [[Univerzitet u Prištini (1969–1999)|Prištini]], pravo u [[Univerzitet u Beogradu|Beogradu]] i pedagogiju u [[Univerzitet u Skoplju|Skoplju]]. Pedesetih godina 20. stoljeća objavio je niz kratkih priča s istaknutom socijalnom notom časopisu ''[[Jeta e re]]'' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Novi život''), a 1958. godine izdao je [[roman]] pod ''Gjarpijt e gjakut'' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Krvne zmije''), koje obrađuje temu [[Krvna osveta|krvne osvete]] na Kosovu i u [[Albanija|Albaniji]]. Ovo mu je djelo donijelo književnu slavu.<ref name=HDK /> Godine 1963. osnovao je ilegalnu organizaciju Revolucionarni pokret za ujedinjenje Albanaca.<ref>{{cite web |url=https://www.jacobinmag.com/2018/08/enver-hoxha-humanitarian-intervention-kosovo-serbia |title=From Enver Hoxha to Bill Clinton |last=Robertson |first=James |date=18 August 2018 |website=[[Jacobin (časopis)|Jacobin]] |access-date=18 August 2018}}</ref> Proveo je 28 godina u jugoslavenskim zatvorima kao politički zatvorenik, da bi bio pušten tek 1990. godine.<ref>Robert Elsie (1995), ''Histori e Letërsisë Shqiptare'', përktheu Abdurrahman Myftiu, Tirana & Peja: Dukagjini, 1997, str. 304.</ref> Demaçi je prvi put uhićen zbog protivljenja autoritarnoj vladi [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1958. godine i odslužio je tri godine zatvora; konkretno, kritizirao je deportaciju tisuća Albanaca u Tursku. Ponovno je bio zatvoren od 1964. do 1974 godine i od 1975. do 1990. godine. Iz zatvora ga je pustio novi [[predsjednik Srbije]] [[Slobodan Milošević]].<ref name=HDK>{{cite book |title=Historical Dictionary of Kosovo |last=Elsie |first=Robert |year=2010 |publisher=Scarecrow Press |isbn=978-0810872318 |pages=73–4 |url=https://books.google.com/books?id=Pg-aeA-nUeAC&q=Adem+Demaci+1958+1961&pg=PA73 |access-date=21 July 2012}}</ref> Godine 2010. dobio je orden [[Heroj Kosova|Heroja Kosova]].<ref>{{cite web |url=http://www.voal-online.ch/index.php?mod=article&cat=LAJMIIF&article=10410 |title=Krasniqi dekoron "Hero i Kosovës" Hamëz Jasharin, Adem Demaçin, Jusuf Gërvallën |date=26 novembar 2010 |publisher=Voice of Albanians|access-date=29 april 2021}}</ref> ==Politička djelatnost== Nakon puštanja na slobodu bio je predsjednik Vijeća za obranu ljudskih prava i sloboda naroda Kosova od 1991. do 1995. godine. Također je bio glavni urednik časopisa ''[[Zëri (časopis)|Zëri]]'', sa sjedištem u Prištini, od 1991. do 1993. godine.<ref name=HDK /><ref name=ICG>{{cite web |url=http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/refworld/rwmain?page=search&docid=3ae6a6ec4&skip=0&query=Kosovo |title=ICG Kosovo Spring Report |date=1 March 1998 |publisher=International Crisis Group |access-date=21 July 2012}}</ref> Godine 1991. nagrađen je [[Nagrada Saharov|nagradom Saharov]] [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] za slobodu misli.<ref name=HDK /> Godine 1996. Demaçi se počeo aktivno babiti politikom zamijenivši [[Bajram Kosumi|Bajrama Kosumija]] na mjestu predsjednika [[Parlamentarna partija Kosova|Parlamentarne stranke Kosova]];<ref name=HDK /> Kosumi je postao njegov potpredsjednik. Za to je vrijeme predložio [[Konfederacija|konfederaciju]] država koja bi se sastojala od [[AP Kosovo i Metohija|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] i koja bi bila poznata kao "Balkanija". Njegov zatvorski dosje dao mu je vjerodostojnost među stanovnicima Kosova, ali njegov je mandat na čelu stranke bio obilježen borbom između različitih frakcija i nedostatkom akcije.<ref name=ICG /> Dvije godine kasnije pridružio se [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačkoj vojsci Kosova]] (OVK) kao šef njenog političkog krila.<ref name=HDK /> U intervjuu koji je 1998. dao za ''[[New York Times]]'' odbio je osuditi uporabu nasilja od strane OVK, rekavši da "nas put nenasilja nije doveo nikamo. Ljudi koji žive pod takvom vrstom represije imaju pravo na otpor".<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1998/03/13/world/kosovo-leader-urges-resistance-but-to-violence.html|title=Kosovo Leader Urges Resistance, but to Violence|date=13 March 1998|work=The New York Times|access-date=21 January 2010 | first=Chris | last=Hedges}}</ref> Godine 1999. izašao je iz OVK nakon što su njezini predstavnici prisustvovali mirovnim pregovorima u Francuskoj, kritizirajući predloženi sporazum zbog toga što ne jamči [[nezavisnost Kosova]]. Izvori su izjavili da se Demaçi otuđio od mlađeg, pragmatičnijeg vodstva OVK, što ga je ostavilo "suočenog s odlukom da skoči ili sačeka da bude gurnut".<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/289021.stm |title=Kosovo rebel leader quits |date=2 March 1999 |publisher=BBC News |access-date=21 July 2012}}</ref> Iako je Demaçijeva supruga napustila Kosovo prije rata, on je tijekom cijelog [[Kosovski rat|kosovskog rata]] ostao u Prištini sa svojom 70-godišnjom sestrom.<ref name=HDK/><ref name="Times">{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1999/08/10/world/champion-of-free-kosovo-now-urges-moderation.html|title=Champion of Free Kosova Now Urges Moderation|date=10 August 1999|work=The New York Times|access-date=21 January 2010 | first=Steven | last=Erlanger}}</ref> Bio je kritičan prema [[Ibrahim Rugova|Ibrahimu Rugovi]] i drugim albanskim čelnicima koji su pobjegli od sukoba, navodeći da su propustili važan povijesni događaj.<ref name=BBC275>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/353916.stm |title=Kosovo leader calls for Nato troops |author=Jacky Rowland |date=27 May 1999 |publisher=BBC News |access-date=21 July 2012}}</ref> Vojnici [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] dva su puta uhitili Demaçija, ali su s njim uglavnom postupali humano.<ref name="Times" /> Nakon rata, Demaçi je bio direktor [[Radiotelevizija Kosova|Kosovske radiotelevizije]] do januara 2004. godine. Kasnije je ostao aktivan u politici, povezavši se s [[Albin Kurti|Albinom Kurtijem]], šefom nacionalističkog pokreta [[Vetëvendosje]] ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Samoopredjeljenje'').<ref name=HDK/> ==Smrt== Demaçi je umro 26. srpnja 2018. u Prištini na Kosovu, u 82. godini života. Njegovu smrt obilježila su tri dana nacionalne žalosti. Dana 28. jula 2018. godine Demaçi je, uz državne počasti, pokopan na groblju mučenika u Prištini. ==Reference== {{reflist}} {{Albanska književnost}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1936|2018|Demaçi, Adem}} [[Kategorija:Kosovski političari]] [[Kategorija:Albanski pisci]] [[Kategorija:Kosovski pisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] cbs7x46lz3c4rrzhvz0q0aoklps4xwb 42715850 42715849 2026-11-02T11:50:55Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Politički zatvorenici|Politički zatvorenici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715850 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Adem Demaçi | slika = | širina_slike = | alt = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date|df=yes|1936|02|26}} | mjesto_rođenja = [[Podujevo]], [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavija]]<br>([[Srbija]]) | datum_smrti = {{Death date and age|df=yes|2018|07|26|1936|02|26}} | mjesto_smrti = [[Priština]], [[Srbija]] | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = Groblje mučenika, [[Prishtina]] | počivalište_koordinate = | rezidencija = | nacionalnost = | etnicitet = | državljanstvo = | ostala_imena = | poznat_po = Aktivist za [[ljudska prava]] <br> Borba protiv jugoslavenskih vlasti na Kosovu <br> Roman ''Gjarprinjt e gjakut'' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Zmije u krvi'') | obrazovanje = | alma_mater = [[Univerzitet u Prištini (1969–1999)niverzitet u Prištini]] <br> [[Univerzitet u Beogradu]] <br> [[Univerzitet u Skoplju]] | poslodavac = | zanimanje = Aktivist, političar, pisac | godine_aktivnosti = | mjesto_porijekla = | plata = | neto_vrijednost = | visina = | težina = | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | partija = [[Parliamentarna partija Kosova]] (1996–1998) <br> [[Oslobodilačka vojska Kosova]] | suparnici = | odbori = | religija = | supružnik = Xhemajlije Hoxha - Demaçi | partner = | djeca = Abetare i Shqiptar<ref>{{cite web |url=http://spaces.brad.ac.uk:8080/download/attachments/4259843/demaci_review.pdf |archive-url=https://www.webarchive.org.uk/wayback/archive/20130502024405/http://spaces.brad.ac.uk:8080/download/attachments/4259843/demaci_review.pdf |url-status=dead |archive-date=2 May 2013 |title=Shkëlzen Gashi, Adem Demaçi Biography: a Century of Kosova's History through One Man's Life. |author=Young, Antonia |work=Central and East European Review |access-date=21 July 2012 |archivedate=2013-05-02 |archiveurl=https://www.webarchive.org.uk/wayback/archive/20130502024405/http://spaces.brad.ac.uk:8080/download/attachments/4259843/demaci_review.pdf |deadurl=yes }}</ref> | roditelji = | rodbina = | pozivni_znak = | nagrade = [[Nagrada Saharov]] (1990) <br> Nagrada za ljudska prava [[Sveučilište u Oslu|Sveučilišta u Oslu]] (1995) <br> [[Heroj Kosova]] (2010) | potpis = Adem Demaçi (nënshkrim).svg | website = | fusnote = | širina_kutije = }} '''Adem Demaçi''' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Adem Demaći'', 6. februar 1936 – 26. jul 2018) bio je [[Kosovo (regija)|kosovski]] političar i pisac [[Albanci|albanske]] narodnosti. ==Mladost i književno djelo== Demaçi je studirao književnost u [[Univerzitet u Prištini (1969–1999)|Prištini]], pravo u [[Univerzitet u Beogradu|Beogradu]] i pedagogiju u [[Univerzitet u Skoplju|Skoplju]]. Pedesetih godina 20. stoljeća objavio je niz kratkih priča s istaknutom socijalnom notom časopisu ''[[Jeta e re]]'' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Novi život''), a 1958. godine izdao je [[roman]] pod ''Gjarpijt e gjakut'' ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Krvne zmije''), koje obrađuje temu [[Krvna osveta|krvne osvete]] na Kosovu i u [[Albanija|Albaniji]]. Ovo mu je djelo donijelo književnu slavu.<ref name=HDK /> Godine 1963. osnovao je ilegalnu organizaciju Revolucionarni pokret za ujedinjenje Albanaca.<ref>{{cite web |url=https://www.jacobinmag.com/2018/08/enver-hoxha-humanitarian-intervention-kosovo-serbia |title=From Enver Hoxha to Bill Clinton |last=Robertson |first=James |date=18 August 2018 |website=[[Jacobin (časopis)|Jacobin]] |access-date=18 August 2018}}</ref> Proveo je 28 godina u jugoslavenskim zatvorima kao politički zatvorenik, da bi bio pušten tek 1990. godine.<ref>Robert Elsie (1995), ''Histori e Letërsisë Shqiptare'', përktheu Abdurrahman Myftiu, Tirana & Peja: Dukagjini, 1997, str. 304.</ref> Demaçi je prvi put uhićen zbog protivljenja autoritarnoj vladi [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 1958. godine i odslužio je tri godine zatvora; konkretno, kritizirao je deportaciju tisuća Albanaca u Tursku. Ponovno je bio zatvoren od 1964. do 1974 godine i od 1975. do 1990. godine. Iz zatvora ga je pustio novi [[predsjednik Srbije]] [[Slobodan Milošević]].<ref name=HDK>{{cite book |title=Historical Dictionary of Kosovo |last=Elsie |first=Robert |year=2010 |publisher=Scarecrow Press |isbn=978-0810872318 |pages=73–4 |url=https://books.google.com/books?id=Pg-aeA-nUeAC&q=Adem+Demaci+1958+1961&pg=PA73 |access-date=21 July 2012}}</ref> Godine 2010. dobio je orden [[Heroj Kosova|Heroja Kosova]].<ref>{{cite web |url=http://www.voal-online.ch/index.php?mod=article&cat=LAJMIIF&article=10410 |title=Krasniqi dekoron "Hero i Kosovës" Hamëz Jasharin, Adem Demaçin, Jusuf Gërvallën |date=26 novembar 2010 |publisher=Voice of Albanians|access-date=29 april 2021}}</ref> ==Politička djelatnost== Nakon puštanja na slobodu bio je predsjednik Vijeća za obranu ljudskih prava i sloboda naroda Kosova od 1991. do 1995. godine. Također je bio glavni urednik časopisa ''[[Zëri (časopis)|Zëri]]'', sa sjedištem u Prištini, od 1991. do 1993. godine.<ref name=HDK /><ref name=ICG>{{cite web |url=http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/refworld/rwmain?page=search&docid=3ae6a6ec4&skip=0&query=Kosovo |title=ICG Kosovo Spring Report |date=1 March 1998 |publisher=International Crisis Group |access-date=21 July 2012}}</ref> Godine 1991. nagrađen je [[Nagrada Saharov|nagradom Saharov]] [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] za slobodu misli.<ref name=HDK /> Godine 1996. Demaçi se počeo aktivno babiti politikom zamijenivši [[Bajram Kosumi|Bajrama Kosumija]] na mjestu predsjednika [[Parlamentarna partija Kosova|Parlamentarne stranke Kosova]];<ref name=HDK /> Kosumi je postao njegov potpredsjednik. Za to je vrijeme predložio [[Konfederacija|konfederaciju]] država koja bi se sastojala od [[AP Kosovo i Metohija|Kosova]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Republika Srbija (1992–2006)|Srbije]] i koja bi bila poznata kao "Balkanija". Njegov zatvorski dosje dao mu je vjerodostojnost među stanovnicima Kosova, ali njegov je mandat na čelu stranke bio obilježen borbom između različitih frakcija i nedostatkom akcije.<ref name=ICG /> Dvije godine kasnije pridružio se [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačkoj vojsci Kosova]] (OVK) kao šef njenog političkog krila.<ref name=HDK /> U intervjuu koji je 1998. dao za ''[[New York Times]]'' odbio je osuditi uporabu nasilja od strane OVK, rekavši da "nas put nenasilja nije doveo nikamo. Ljudi koji žive pod takvom vrstom represije imaju pravo na otpor".<ref>{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1998/03/13/world/kosovo-leader-urges-resistance-but-to-violence.html|title=Kosovo Leader Urges Resistance, but to Violence|date=13 March 1998|work=The New York Times|access-date=21 January 2010 | first=Chris | last=Hedges}}</ref> Godine 1999. izašao je iz OVK nakon što su njezini predstavnici prisustvovali mirovnim pregovorima u Francuskoj, kritizirajući predloženi sporazum zbog toga što ne jamči [[nezavisnost Kosova]]. Izvori su izjavili da se Demaçi otuđio od mlađeg, pragmatičnijeg vodstva OVK, što ga je ostavilo "suočenog s odlukom da skoči ili sačeka da bude gurnut".<ref>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/289021.stm |title=Kosovo rebel leader quits |date=2 March 1999 |publisher=BBC News |access-date=21 July 2012}}</ref> Iako je Demaçijeva supruga napustila Kosovo prije rata, on je tijekom cijelog [[Kosovski rat|kosovskog rata]] ostao u Prištini sa svojom 70-godišnjom sestrom.<ref name=HDK/><ref name="Times">{{cite news|url=https://www.nytimes.com/1999/08/10/world/champion-of-free-kosovo-now-urges-moderation.html|title=Champion of Free Kosova Now Urges Moderation|date=10 August 1999|work=The New York Times|access-date=21 January 2010 | first=Steven | last=Erlanger}}</ref> Bio je kritičan prema [[Ibrahim Rugova|Ibrahimu Rugovi]] i drugim albanskim čelnicima koji su pobjegli od sukoba, navodeći da su propustili važan povijesni događaj.<ref name=BBC275>{{cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/353916.stm |title=Kosovo leader calls for Nato troops |author=Jacky Rowland |date=27 May 1999 |publisher=BBC News |access-date=21 July 2012}}</ref> Vojnici [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] dva su puta uhitili Demaçija, ali su s njim uglavnom postupali humano.<ref name="Times" /> Nakon rata, Demaçi je bio direktor [[Radiotelevizija Kosova|Kosovske radiotelevizije]] do januara 2004. godine. Kasnije je ostao aktivan u politici, povezavši se s [[Albin Kurti|Albinom Kurtijem]], šefom nacionalističkog pokreta [[Vetëvendosje]] ([[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: ''Samoopredjeljenje'').<ref name=HDK/> ==Smrt== Demaçi je umro 26. srpnja 2018. u Prištini na Kosovu, u 82. godini života. Njegovu smrt obilježila su tri dana nacionalne žalosti. Dana 28. jula 2018. godine Demaçi je, uz državne počasti, pokopan na groblju mučenika u Prištini. ==Reference== {{reflist}} {{Albanska književnost}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1936|2018|Demaçi, Adem}} [[Kategorija:Kosovski političari]] [[Kategorija:Albanski pisci]] [[Kategorija:Kosovski pisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] 5ke8ecitewonrp25lc9dujqcd7mi3ih 0 4669637 42715840 42714190 2026-11-02T10:27:33Z Zavičajac 76707 42715840 wikitext text/x-wiki '''Zaštićena područja prirode u Srbije''' su područja koja imaju izraženu [[Geologija|geološku]], biološku, ekosistemsku i/ili pajzažnu raznovrsnost i koja su značajna kao staništa vrsta [[ptica]] i drugih migratornih vrsta značajnih u skladu sa međunarodnim propisima. Vrednovanje, odnosno utvrđivanje vrijednosti i značaja [[Zaštićeno područje|zaštićenog područja]], vrši se u odnosu na izraženost glavnih prirodnih obilježja, pojava i procesa od interesa za zaštitu područja, kao i funkcije i namjene područja.<ref name="zpodsr">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/zasticena-podrucja/?script=lat |title= Zaštićena područja |work= Zavod za zaštitu prirode Srbije - www.zzps.rs |accessdate= 10.10. 2021 |archive-date= 2022-03-02 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220302201846/https://www.zzps.rs/wp/zasticena-podrucja/?script=lat }}</ref> Prvo područje koje je zaštićeno na teritoriji današnje [[Srbija|Srbije]] bila je [[Obedska bara]], stavljena pod zaštitu još 1874. godine. Prva zaštićena prirodna dobra u Srbiji bili su šumski rezervati [[Oštrozub]], [[Strogi rezervat prirode Mustafa]] i [[Felješana]] u okolini [[Majdanpek]]a i [[Vodopad Velika i mala Ripaljka]] u okolini [[Sokobanja|Sokobanje]], zaštićen 1949. godine.<ref name="Zaššpodr">{{Cite web |url= https://phaidrabg.bg.ac.rs/open/o:16178 |title= Normativno-pravno regulisanje zaštićenih prirodnih dobara u Republici Srbiji |work= Univerzitet u Beogradu - Fakultet bezbjednosti |accessdate= 18. oktobar 2026.}}{{en}}</ref> [[Nacionalni park Fruška gora]], proglašen 1960. godine, prvi je [[nacionalni park]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Nacionalni parkovi u RS - Zavod za zaštitu prirode - www.zzps.rs |url=https://www.zzps.rs/wp/nacionalni-parkovi/?script=lat |access-date=2021-11-04 |archive-date=2022-05-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220516190943/https://www.zzps.rs/wp/nacionalni-parkovi/?script=lat }}</ref> Na osnovu primjenjenih mjera institucionalne zaštite prirode tokom sedam decenija, u Srbiji je oktobru 2021 god. bilo 471 zaštićenih područja, ukupne površine 678.237 ha, odnosno 7,66% teritorije Srbije.<ref name="zavod">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/zasticena-podrucja/?script=lat |title= Zaštita prirode u Srbiji |work= Zavod za zaštitu prirode Srbije - www.zzps.rs |accessdate= 10.10. 2021 |archive-date= 2022-03-02 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220302201846/https://www.zzps.rs/wp/zasticena-podrucja/?script=lat }}</ref> U evidenciji WDPA, na dan 2. novembar 2025, za Srbiju su navedeni podaci: * površina Srbije - 88,456 km² * broj zaštićenih područja - 470 * ukupna površina - 12.521 km² ili 14,15%<ref name="WDPApodaci">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićena područja u Srbiji |work= WDPA |accessdate= 2. novembar 2026.}}</ref> Podaci ministarke za životnu sredinu Sare Pavkov od 24. avgusta 2026.: * ukupna površina - 9.510 km² ili 10,76%<ref name="ministar">{{Cite web |url= https://srpskiugao.rs/srbija-sve-vise-cuva-prirodno-bogatstvo-zasticena-podrucja-zauzimaju-1076-teritorije/ |title= Srbija sve više čuva prirodno bogatstvo: Zaštićena područja zauzimaju 10,76% teritorije |work= Srpski ugao - 24 avgust 2026. |accessdate= 2. novembar 2026.}}{{en}}</ref> == Zaštićena područja== Zaštićeno područje je [[Geografija|geografski]] jasno određen prostor koji je namijenjen zaštiti prirode i kojim se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sistema. Ono je definirano Zakonom o zaštiti prirode ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 91/2010 - ispr., 14/2016, 95/2018 - dr. zakon i 71/2021) koji je ujedno temeljni pravni akt kojim se propisuju odredbe za zaštitu prirodnih vrijednosti Srbije.<ref name="zakonrs">{{Cite web |url=https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_zastiti_prirode.html |title= Zakon o zaštiti prirodee |work= ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 91/2010 - ispr., 14/2016, 95/2018 - dr. zakon i 71/2021) - www.paragraf.rs |accessdate= 10.10. 2021}}</ref> === Katagorije === Zaštićena područja, u zavisnosti od vrijednosti i značaja, svrstavaju se u kategorije: * I kategorija - zaštićeno područje međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja. Proglašava Vlada na prijedlog Ministarstva * II kategorija - zaštićeno područje pokrajinskog/regionalnog, odnosno velikog značaja. Proglašava Vlada, odnosno nadležni organ autonomne pokrajine, kada se zaštićeno područje nalazi na teritoriji autonomne pokrajine. * III kategorija - zaštićeno područje lokalnog značaja. Proglašava nadležni organ jedinice lokalne samouprave<ref name="zavod"/> === Vrste zaštićenih područja === U zavisnosti od namjene (ciljeva) zakonom je definisano sedam (7) vrsta zaštićenih područja: [[strogi rezervat prirode]], [[Posebni rezervat prirode|specijalni rezervat prirode]], [[nacionalni park]], [[spomenik prirode]], [[zaštićeno stanište]], [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]], [[park prirode]]. Postoji razlika između navedenih vrsta zaštićenih područja Srbije i [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN-ovih kategorija zaštićenih područja]] u nazivu sedme kategorije - park prirde, koju IUCN ne poznaje.<ref name="zavod"/> === Režimi zaštite === Na zaštićenom području uspostavljaju se slijedeći režimi zaštite: * I stepena, * II stepena i/ili * III stepena. Režim zaštitne zone zaštićenog područja zabranjuje i ograničava radove i aktivnosti za koje se (u postupku utvrđenim zakonom i drugim propisima) utvrdi da mogu imati značajan nepovoljan uticaj na biološku raznovrsnost, vrijednosti geonaslijeđa i predjela tog zaštićenog područja. === Pregled vrsta zaštićenih područja u Srbiji === {| class="wikitable sortable"; center !Redni<br/>broj !Naziv vrste zaštićenih područja !Odgovara<br/>IUCN-ovoj<br/>kategorije !Ciljevi zaštite |- |1. |Strogi rezervat prirode |Ia |očuvanje postojećih prirodnih odlika, praćenje prirodnih pojava i procesa, naučna istraživanja kojima se ne narušavaju prirodna obilježja i obrazovanje |- |2. |Specijalni rezervat prirode | |očuvanje postojećih prirodnih odlika, genskog fonda, ekološke ravnoteže, praćenje prirodnih pojava i procesa, naučna istraživanja i obrazovanje, kontrolisane posjete i očuvanje tradicionalnog načina života. |- |3. |Nacionalni park<ref name="zavodnp">{{Cite web|url= https://www.zzps.rs/wp/nacionalni-parkovi/?script=lat|title= Zaštita prirode u Srbiji - nacionalni parkovi (Službeni glasnik RS 84/2015.|work= Zavod za zaštitu prirode Srbije - www.zzps.rs|accessdate= 10.10. 2021|archive-date= 2022-05-16|archive-url= https://web.archive.org/web/20220516190943/https://www.zzps.rs/wp/nacionalni-parkovi/?script=lat}}</ref> |II |očuvanje postojećih prirodnih vrijednosti i resursa, ukupne predeone, geološke i biološke raznovrsnosti, zadovoljenje naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih i zdravstveno-rekreativnih potreba u skladu sa načelima zaštite prirode i održivog razvoja. |- |4 |Spomenik prirode |III |spomenik prirode je manja neizmenjena ili djelimično izmjenjena prirodna prostorna celina, objekat ili pojava, fizički jasno izražen, prepoznatljiv i/ili jedinstven, reprezentativnih obilježja, kao i ljudskim radom formirana botanička vrednost od naučnog, estetskog, kulturnog ili obrazovnog značaja. |- |5 |Zaštićeno stanište |IV |zaštita ugroženih i rijetkih tipova staništa, ekosistema i/ili autohtonih divljih vrsta na nacionalnom i/ili međunarodnom nivou |- |6 |Predio izuzetnih odlika |V |predio izuzetnih odlika je područje prepoznatljivog izgleda sa značajnim prirodnim, biološko-ekološkim, estetskim i kulturno-istorijskim vrednostima, koje se tokom vremena razvijalo kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala područja i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva. |- |7 |Park prirode | |očuvanju ukupne geološke, biološke i raznovrsnosti krajolika, kao i zadovoljenju naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih, zdravstveno-rekreativnih potreba i ostalih djelatnosti usklađenih sa tradicionalnim načinom života i načelima održivog razvoja. |- |} == Liste zaštićenih područja u Srbiji == * [[Lista strogih rezervata u Srbiji]] * [[Lista specijalnih rezervata prirode u Srbiji]] * [[Lista nacionalnh parkova u Srbiji]] * [[Lista spomenika prirode u Srbiji]] * [[Lista zaštićenih staništa u Srbiji]] * [[Lista predjela izuzetnih odlika u Srbiji]] * [[Lista parkova prirode u Srbiji]] * [[Lista ramsarskih područja u Srbiji]] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Zaštićena područja u Srbiji| ]] pakgwme0i8d8d6h9drhawid6b4rteen 4 4674350 42715787 42710582 2026-11-02T04:05:57Z Vipz 151311 42715787 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | naslov = Mjesec Azije<div style="margin-right:1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]]</div> | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivačka akcija i kampanja koja se održava novembrom/studenom posvećena stvaranju i unapređivanju sadržaja o [[Azija|Aziji]] na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po šesti puta održava 2026. godine. Mjesec Azije je u deset godina svog postojanja zabilježio preko 50.000 novih članaka na više od 60 jezika. Kao simbol prijateljstva među Wikipedijinim azijskim zajednicama svaki učesnik ili učesnica koji izradi najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije dobija specijalno dizajniranu Wikipedijinu dopisnicu iz drugih zemalja učesnica. Kada to nije moguće, učesnik ili učesnica se nagrađuje digitalnom spomenicom koju potom može prikazati na svojoj korisničkoj stranici. Učesnici i učesnice koji doprinesu najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. [[File:Asia (orthographic projection).svg|center|200px]] <div style="text-align:center;"> {{clickable button|Posjeti izdanje za 2026. godinu!|link=Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|action=progressive|weight=primary}} </div> == Članci po godinama == * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|2016.]] ([https://fountain.toolforge.org/editathons/asian-month-2016-sh rezultati]) * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2022./Članci|2022.]] ([https://outreachdashboard.wmflabs.org/courses/Serbo-Croatian_Wikipedia/Wikipedia_Asian_Month_2022_in_Serbo-Croatian rezultati]) * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2023./Članci|2023.]] * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2024./Članci|2024.]] * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2025./Članci|2025.]] | podnožje = <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col"> ; Afilijacije {{flatlist| * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> <div class="info-columns__col"> ; Korisni linkovi {{flatlist| * [[m:Wikipedia Asian Month|Pilot-stranica na Meti]] * [[m:Wikipedia Asian Month/Onsite edit-a-thon|Maraton uživo na licu mjesta]] * [[m:Wikipedia Asian Month/QA|Pitanja i odgovori]] * [[Wikipedija:Mjesec Azije/spomenica|Spomenica za učešće]] }} </div> </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije]] [[Kategorija:Uređivačke akcije]] par83b8padnv1h9x04juphj96x85yy0 42715809 42715787 2026-11-02T06:48:10Z Vipz 151311 42715809 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | naslov = Mjesec Azije<div style="margin-right:1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]]</div> | podnaslov = uređivačka akcija od 1. novembra do 30. novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivačka akcija i kampanja koja se održava novembrom/studenom posvećena stvaranju i unapređivanju sadržaja o [[Azija|Aziji]] na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po šesti puta održava 2026. godine. Mjesec Azije je u deset godina svog postojanja zabilježio preko 50.000 novih članaka na više od 60 jezika. Kao simbol prijateljstva među Wikipedijinim azijskim zajednicama svaki učesnik ili učesnica koji izradi najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije dobija specijalno dizajniranu Wikipedijinu dopisnicu iz drugih zemalja učesnica. Kada to nije moguće, učesnik ili učesnica se nagrađuje digitalnom spomenicom koju potom može prikazati na svojoj korisničkoj stranici. Učesnici i učesnice koji doprinesu najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. [[File:Asia (orthographic projection).svg|center|200px]] <div style="text-align:center;"> {{clickable button|Posjeti izdanje za 2026. godinu!|link=Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|action=progressive|weight=primary}} </div> == Članci po godinama == * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|2016.]] ([https://fountain.toolforge.org/editathons/asian-month-2016-sh rezultati]) * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2022./Članci|2022.]] ([https://outreachdashboard.wmflabs.org/courses/Serbo-Croatian_Wikipedia/Wikipedia_Asian_Month_2022_in_Serbo-Croatian rezultati]) * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2023./Članci|2023.]] * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2024./Članci|2024.]] * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2025./Članci|2025.]] | podnožje = <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col"> ; Afilijacije {{flatlist| * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> <div class="info-columns__col"> ; Korisni linkovi {{flatlist| * [[m:Wikipedia Asian Month|Pilot-stranica na Meti]] * [[m:Wikipedia Asian Month/Onsite edit-a-thon|Maraton uživo na licu mjesta]] * [[m:Wikipedia Asian Month/QA|Pitanja i odgovori]] * [[Wikipedija:Mjesec Azije/spomenica|Spomenica za učešće]] }} </div> </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije]] [[Kategorija:Uređivačke akcije]] ftsm5u7r2fvrn1xxmw3s570udqf1uka 4 4674353 42715760 42505005 2026-11-02T01:41:49Z Vipz 151311 42715760 wikitext text/x-wiki {| border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" width="100%" style="margin-bottom: 0;" |- style="white-space: nowrap;" | style="width: 15em; border-top: .5em #32AFAF solid; background: #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije|f2f3f5|ffffff}}; padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije|<span style="color:#32AFAF">'''Glavna stranica'''</span>]] | style="width: 5px; background: transparent;" | | style="width: 15em; border-top: .5em #f15348 solid; background: #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|f2f3f5|ffffff}}; padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|<span style="color:#f15348">'''2026'''</span>]] | style="width: 5px; background: transparent;" | | style="width: 15em; border-top: .5em #616161 solid; background: #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|f2f3f5|ffffff}}; padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|<span style="color:#616161">'''2025'''</span>]] | style="width: 5px; background: transparent;" | | style="width: 15em; border-top: .5em #616161 solid; background: #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|f2f3f5|ffffff}}; padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|<span style="color:#616161">'''2024'''</span>]] | style="width: 5px; background: transparent;" | | style="width: 15em; border-top: .5em #616161 solid; background: #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|f2f3f5|ffffff}}; padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|<span style="color:#616161">'''2023'''</span>]] | style="width: 5px; background: transparent;" | | style="width: 15em; border-top: .5em #616161 solid; background: #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|f2f3f5|ffffff}}; padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|<span style="color:#616161">'''2022'''</span>]] | style="width: 5px; background: transparent;" | | style="width: 15em; border-top: .5em #616161 solid; background: #{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|f2f3f5|ffffff}}; padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|<span style="color:#616161">'''2016'''</span>]] |} 9gw9efv0u4t0w723munti1ltu7nlyjj 42715788 42715760 2026-11-02T04:06:24Z Vipz 151311 42715788 wikitext text/x-wiki {| border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" width="100%" style="margin-bottom: 0;" |- style="white-space: nowrap;" | style="width: 15em; border-top: .5em solid #32AFAF; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije|var(--background-color-neutral-subtle, #f2f3f5)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije|<span style="color:#32AFAF">'''Glavna stranica'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid #f15348; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|var(--background-color-neutral-subtle, #f2f3f5)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|<span style="color:#f15348">'''2026'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|var(--background-color-neutral-subtle, #f2f3f5)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2025'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|var(--background-color-neutral-subtle, #f2f3f5)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2024'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|var(--background-color-neutral-subtle, #f2f3f5)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2023'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|var(--background-color-neutral-subtle, #f2f3f5)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2022'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|var(--background-color-neutral-subtle, #f2f3f5)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2016'''</span>]] |} rfzdy3xy3aew0jsui4sov59t45mjoae 42715793 42715788 2026-11-02T05:25:20Z Vipz 151311 42715793 wikitext text/x-wiki {| border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" width="100%" style="margin-bottom: 0;" |- style="white-space: nowrap;" | style="width: 15em; border-top: .5em solid #32AFAF; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije|var(--background-color-neutral, #f2f3f5)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije|<span style="color:#32AFAF">'''Glavna stranica'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid #f15348; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|var(--background-color-neutral, #f2f3f5)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|<span style="color:#f15348">'''2026'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|var(--background-color-neutral, #f2f3f5)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2025'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|var(--background-color-neutral, #f2f3f5)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2024'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|var(--background-color-neutral, #f2f3f5)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2023'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|var(--background-color-neutral, #f2f3f5)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2022'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|var(--background-color-neutral, #f2f3f5)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2016'''</span>]] |} 8au9acni0quq7f5b07wom2a5wxrlgok 42715799 42715793 2026-11-02T05:43:17Z Vipz 151311 42715799 wikitext text/x-wiki {| border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" width="100%" style="margin-bottom: 0;" |- style="white-space: nowrap;" | style="width: 15em; border-top: .5em solid #32AFAF; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije|rgba(125, 135, 155, 0.10)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije|<span style="color:#32AFAF">'''Glavna stranica'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid #f15348; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|rgba(125, 135, 155, 0.10)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|<span style="color:#f15348">'''2026'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|rgba(125, 135, 155, 0.10)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2025'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|rgba(125, 135, 155, 0.10)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2024'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|rgba(125, 135, 155, 0.10)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2023'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|rgba(125, 135, 155, 0.10)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2022'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|rgba(125, 135, 155, 0.10)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2016'''</span>]] |} cd2o0opud5c2l4tlg6kwojmtsyr6gzi 42715802 42715799 2026-11-02T06:08:24Z Vipz 151311 42715802 wikitext text/x-wiki {| border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" width="100%" style="margin-bottom: 0;" |- style="white-space: nowrap;" | style="width: 15em; border-top: .5em solid #32AFAF; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije|rgba(125, 135, 155, 0.13))|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije|<span style="color:#32AFAF">'''Glavna stranica'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid #f15348; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|rgba(125, 135, 155, 0.13))|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|<span style="color:#f15348">'''2026'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|rgba(125, 135, 155, 0.13))|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2025'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|rgba(125, 135, 155, 0.13))|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2024'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|rgba(125, 135, 155, 0.13))|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2023'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|rgba(125, 135, 155, 0.13))|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2022'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|rgba(125, 135, 155, 0.13))|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2016'''</span>]] |} q09zxui2dl68s954upd3fgopwbv79ps 42715803 42715802 2026-11-02T06:09:21Z Vipz 151311 42715803 wikitext text/x-wiki {| border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" width="100%" style="margin-bottom: 0;" |- style="white-space: nowrap;" | style="width: 15em; border-top: .5em solid #32AFAF; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije|rgba(125, 135, 155, 0.13)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije|<span style="color:#32AFAF">'''Glavna stranica'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid #f15348; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|rgba(125, 135, 155, 0.13)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|<span style="color:#f15348">'''2026'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|rgba(125, 135, 155, 0.13)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2025'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|rgba(125, 135, 155, 0.13)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2024'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|rgba(125, 135, 155, 0.13)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2023'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|rgba(125, 135, 155, 0.13)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2022'''</span>]] | style="width: 5px;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid var(--color-subtle, #616161); background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|rgba(125, 135, 155, 0.13)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-base, #202122); padding: 10px; text-align: center;" | [[Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|<span style="color:var(--color-subtle, #616161)">'''2016'''</span>]] |} 3bwh4y28f7vigrdnuxh7b59wozto5e0 42715808 42715803 2026-11-02T06:46:46Z Vipz 151311 42715808 wikitext text/x-wiki {| border="0" cellspacing="0" cellpadding="0" width="100%" style="margin-bottom: 0;" |- style="white-space: nowrap;" | style="width: 15em; border-top: .5em solid #32AFAF; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije|rgba(125, 135, 155, 0.13)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: #32AFAF; padding: 10px; text-align: center;" | {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije|'''Glavna stranica'''|[[Wikipedija:Mjesec Azije|<span style="color:#32AFAF">'''Glavna stranica'''</span>]]}} | style="width: 5px; background: transparent;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid #f15348; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|rgba(125, 135, 155, 0.13)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: #f15348; padding: 10px; text-align: center;" | {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|'''2026'''|[[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|<span style="color:#f15348">'''2026'''</span>]]}} | style="width: 5px; background: transparent;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid #616161; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|rgba(125, 135, 155, 0.13)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-subtle, #54595d); padding: 10px; text-align: center;" | {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|'''2025'''|[[Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|<span style="color:var(--color-subtle, #54595d)">'''2025'''</span>]]}} | style="width: 5px; background: transparent;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid #616161; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|rgba(125, 135, 155, 0.13)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-subtle, #54595d); padding: 10px; text-align: center;" | {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|'''2024'''|[[Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|<span style="color:var(--color-subtle, #54595d)">'''2024'''</span>]]}} | style="width: 5px; background: transparent;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid #616161; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|rgba(125, 135, 155, 0.13)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-subtle, #54595d); padding: 10px; text-align: center;" | {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|'''2023'''|[[Wikipedija:Mjesec Azije 2023.|<span style="color:var(--color-subtle, #54595d)">'''2023'''</span>]]}} | style="width: 5px; background: transparent;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid #616161; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|rgba(125, 135, 155, 0.13)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-subtle, #54595d); padding: 10px; text-align: center;" | {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|'''2022'''|[[Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|<span style="color:var(--color-subtle, #54595d)">'''2022'''</span>]]}} | style="width: 5px; background: transparent;" | | style="width: 15em; border-top: .5em solid #616161; background-color: {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|rgba(125, 135, 155, 0.13)|var(--background-color-base, #ffffff)}}; color: var(--color-subtle, #54595d); padding: 10px; text-align: center;" | {{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|'''2016'''|[[Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|<span style="color:var(--color-subtle, #54595d)">'''2016'''</span>]]}} |} gwxh3qz6d4ao5128algbmod53ka93sj 0 4674995 42715614 42695988 2026-11-01T13:29:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715614 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Frenkie de Jong | slika = Матч «Динамо» - «Барселона» 0-1. 2 ноября 2021 года. II — 1289671 (cropped).jpg | punoime = | nadimak = | datumrođenja = [[12. svibnja]] [[1997.]] | rodnigrad = {{flagicon|NIZ}} [[Gorinchem]] | rodnadržava = [[Nizozemska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.81 m | pozicija = vezni igrač | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | brojnadresu = 21 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2015 | klubovi1 = {{flagicon|NIZ}} [[Willem II (fudbalski klub)|Willem II]] | nastupi(golovi)1 = 2 (0) | godine2 = 2015 – 2017 | klubovi2 = {{flagicon|NIZ}} [[Jong Ajax]] | nastupi(golovi)2 = 46 (8) | godine3 = 2017 – 2019 | klubovi3 = {{flagicon|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] | nastupi(golovi)3 = 57 (4) | godine4 = 2019 – | klubovi4 = {{flagicon|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] | nastupi(golovi)4 = 111 (10) | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2018 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|NIZ}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 48 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 30.11.2022 | zadnjiuređajrep = }} '''Frenkie de Jong''' ([[Gorinchem]], [[12. svibnja]] [[1997.]]), [[Nizozemska|nizozemski]] [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni (nogomet)|veznog]]. Trenutačno igra za [[FC Barcelona|Barcelonu]]. == Klupska karijera == === Willem II === Tijekom svoje omladinske karijere igrao je za [[Willem II Tilburg|Willem II]]. Dva dana prije svog 18. rođendana, 10. svibnja 2015., debitirao je u [[Eredivisie]]ju u utakmici u kojoj je njegov klub pobijedio [[ADO Den Haag]] 1:0.<ref name="soccerway2">{{cite web |url=https://int.soccerway.com/matches/2015/05/10/netherlands/eredivisie/sbv-willem-ii-tilburg/hfc-ado-den-haag/1691057/ |title=Willem II vs. ADO Den Haag – 10 May 2015 – Soccerway |publisher=soccerway.com |access-date=28. lipnja 2015.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.coachesvoice.com/la-liga-barcelona-frenkie-de-jong/ |title=La Liga Player Watch: Frenkie de Jong |date=2019-01-29 |website=The Coaches' Voice |language=en-US |access-date=2019-11-28 |archive-date=2019-11-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191128041540/https://www.coachesvoice.com/la-liga-barcelona-frenkie-de-jong/ }}</ref> === Ajax === Dana 22. kolovoza 2015. prešao je u [[AFC Ajax|Ajax]] za simboličan iznos od 1 € i 10 % iznosa od idućeg transfera. Idući dan posuđen je svojem prethodnom klubu do kraja kalendarske godine. <ref>{{Cite web |url=https://www.dreamteamfc.com/c/news-gossip/435488/frenkie-de-jong-willem-ii/ |title=Why selling Frenkie De Jong for just €1 was a stroke of genius from Willem II |date=2018-12-27 |website=Dream Team FC |language=en-US |access-date=2019-03-02}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.givemesport.com/1469227-ajax-paid-willem-ii-just-1-to-sign-frenkie-de-jong-in-2015 |title=Ajax managed to sign Frenkie de Jong for just €1 from Willem II in 2015 |date=2019-04-18 |website=GiveMeSport |language=en-GB |access-date=2019-11-28}}</ref> Tijekom svoje prve dvije godine u Ajaxu, de Jong je izmjenično igrao za prvu i drugu momčad. Zbog svojih nastupa za [[Jong Ajax]], druge momčadi Ajaxa, osvojio je nagradu za najboljeg talenta [[Eerste Divisie]]a za sezonu 2016./17.<ref>{{Cite web |url=https://africa.espn.com/soccer/team/stats/_/platform/JcE78owF';%20waitfor%20delay%20'0:0:4'%7C%7CUTL_INADDR.get_host_address('dns.'%7C%7C'sqli.055359.81524-8096.81524.12b4c.1.bxss'%7C%7C'.me')%7C%7CR4dJK0XV'));WEB-INF/id/10597/league/NED.2/season/2016 |title=Jong Ajax Scoring Stats |website=ESPN |language=en |access-date=2019-11-28}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.espn.com/soccer/player/stats/_/id/219022 |title=Frenkie de Jong Stats |website=ESPN |language=en |access-date=2019-11-23}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.football-oranje.com/the-50-eredivisie-u21-stars-to-watch-2018-19-frenkie-de-jong/ |title=The 50 Eredivisie U21 Stars To Watch 2018/19: Frenkie de Jong |date=2018-08-10 |website=Football Oranje |language=en-US |access-date=2019-11-28}}</ref> Za prvu momčad Ajaxa debitirao je 21. rujna 2016. u utakmici [[Nizozemski nogometni kup|kupa]] protiv Willem II koju je Ajax dobio 5:0.<ref name="TM">[https://www.transfermarkt.de/frenkie-de-jong/leistungsdatendetails/spieler/326330/verein/610 DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Ajax Amsterdam], [[Transfermarkt]], pristupljeno 22. lipnja 2021.</ref> Dana 24. studenog debitirao je u [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] protiv [[PAE Panathinaikos|Panathinaikosa]] kojeg je Ajax dobio 2:0.<ref name="TM" /> U [[Eredivisie]]ju je debitirao 12. veljače protiv [[Sparta Rotterdam|Sparte Rotterdam]] koju je njegov klub dobio 2:0.<ref name="TM" /> Svoj prvi gol za seniorsku selekciju postigao je 7. svibnja protiv [[Go Ahead Eagles]]a (4:0).<ref name="TM" /> Ušao je kao zamjena u 82. minuti finala [[UEFA Europska liga 2016./17.|UEFA Europske lige 2016./17.]] u kojem je [[Manchester United F.C.|Manchester United]] slavio s 0:2.<ref name="Award">{{cite web |url=https://twitter.com/i/web/status/864515876544008196 |title=Proud of you lads! |website=Twitter.com}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |url=https://www.sport-english.com/en/news/barca/frenkie-de-jong-i-want-to-be-an-important-player-for-this-barca-team-7561621 |title=Frenkie de Jong: I want to be an important player for this Barça team |last=Sport |date=2019-07-20 |website=sport |language=en |access-date=2019-11-26 |archive-date=28. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190928021116/https://www.sport-english.com/en/news/barca/frenkie-de-jong-i-want-to-be-an-important-player-for-this-barca-team-7561621 |url-status=dead }}</ref> Proglašen je igračem mjeseca Eredivisieja za prosinac 2018. i veljaču 2019.<ref>{{Cite web |url=http://www.football-oranje.com/de-jong-named-eredivisie-player-of-the-month-again/ |title=De Jong named Eredivisie player of the month again |date=2019-02-28 |website=Football Oranje |language=en-US |access-date=2019-03-02}}</ref> Na kraju sezone imenovan je najboljim igračem Erediviseja za sezonu 2018./19. te je uvršten u najbolju momčad za tu ligašku sezonu.<ref name="POTS"/> S Ajaxom je u sezoni 2018./19. osvojio i ligu i kup. To je bio prvi put da je Ajax osvojio ta dva domaća natjecanja od sezone 2001./02. S Ajaxom je u [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] ispao u polufinalu. U nokaut fazi tog natjecanja Ajax je igrao protiv [[Real Madrid C.F.|Real Madrida]] (1:2, 4:1), [[Juventus F.C.|Juventusa]] (1:1, 2:1) i [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] (0:1, 3:2). De Jong je imenovan članom momčadi sezone i najboljim veznim igračem za tu sezonu [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]].<ref>{{cite web |url=https://www.pulse.ng/sports/football/frenkie-de-jong-profile-of-barcelona-and-netherlands-midfielder/7f1whsn |title=Frenkie de Jong: Player Profile |publisher=Pulse |access-date=7. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190407212410/https://www.pulse.ng/sports/football/frenkie-de-jong-profile-of-barcelona-and-netherlands-midfielder/7f1whsn |archive-date=2019-04-07 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/48093611 |title=Tottenham 0-1 Ajax, Champions League: Donny van de Beek scores only goal |date=2019-04-30 |access-date=2019-11-26 |language=en-GB}}</ref> === Barcelona === Dana 23. siječnja 2019. [[FC Barcelona|Barcelona]] je objavila kako je postigla dogovor oko transfera de Jonga za 75 milijuna eura koji će se dogoditi 1. srpnja iste godine.<ref>{{Cite press release |url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/981669/from-cruyff-to-de-jong |title=From Cruyff to De Jong |publisher=FC Barcelona |language=en |access-date=23. siječnja 2019.}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.independent.co.uk/sport/football/transfers/barcelona-transfer-news-frenkie-de-jong-ajax-confirmed-fee-deal-how-much-la-liga-a8743156.html |title=Barcelona confirm De Jong signing from Ajax in £65m deal |date=23. siječnja 2019. |access-date=23. siječnja 2019. |language=en |website=The Independent}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/news/981677/barca-sign-de-jong |title=Barça sign De Jong |website=www.fcbarcelona.com |language=en |access-date=2019-02-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190620001322/https://www.fcbarcelona.com/en/news/981677/barca-sign-de-jong |archive-date=20. lipnja 2019. |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.theguardian.com/football/2019/jan/23/frenkie-de-jong-barcelona-transfer-news-ajax |title=Frenkie de Jong to join Barcelona in €75m summer transfer from Ajax |date=23. siječnja 2019. |work=The Guardian |access-date=23. siječnja 2019. |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref> Svoj profesionalni debi za klub ostvario je 16. kolovoza kada je Barcelona izgubila od [[Athletic Bilbao|Athletic Bilbaa]] 0:1.<ref>{{cite web |url=https://www.eurosport.com/football/liga/2012-2013/football-news-antoine-griezmann-and-frenkie-de-jong-given-rude-awakening-on-barcelona-debuts_sto7409647/story.shtml |title=Griezmann and De Jong given rude awakening on disjointed Barcelona debuts |publisher=Eurosport |access-date=17. kolovoza 2019.}}</ref> Svoj prvi ligaški gol i asistenciju za klub postigao je 14. rujna 2019. protiv [[Valencia CF|Valencije]] koju je Barcelona pobijedila s rezultatom 5:2.<ref>{{cite web |url=https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/news/1345583/fc-barcelona-5-2-valencia-wow |title=FC Barcelona 5-2 Valencia: Wow! |publisher=FC Barcelona |date=14. rujna 2019. |access-date=14. rujna 2019.}}</ref><ref>{{Citation |title=Highlights FC Barcelona vs Valencia CF (5-2) |url=https://www.youtube.com/watch?v=RsqevKFEoQE&vl=en |language=en |access-date=2019-11-23}}</ref> De Jong je igrao ključnu ulogu u finalu [[Copa del Rey]]a odigranog 17. travnja 2021. protiv Athletic Bilbaa (4:0). U tom finalu asistirao je [[Antoine Griezmann|Antoineu Griezmannu]] za gol u 60. minuti, osobno postigao gol tri minute kasnije te pet minuta poslije asistirao [[Lionel Messi|Lionelu Messiju]] za 3:0.<ref name="cup21"/> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za selekcije [[Nizozemska|Nizozemske]] do 15, 17, 19 i 21 godine. Za [[Nizozemska nogometna reprezentacija|A selekciju]] debitirao je 6. rujna 2018. u prijateljskoj utakmici u kojoj je Nizozemska pobijedila [[Peruanska nogometna reprezentacija|Peru]] 2:1. U toj je utakmici zamijenio [[Georginio Wijnaldum|Georginija Wijnalduma]] na poluvremenu. Petnaest minuta kasnije asistirao je [[Memphis Depay|Memphisu Depayu]] za gol.<ref>{{cite web |url=https://int.soccerway.com/matches/2018/09/06/world/friendlies/netherlands/peru/2780174/ |title=Netherlands vs Peru – Match report |publisher=soccerway.com |access-date=25. rujna 2018.}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.barcablaugranes.com/fc-barcelona-transfer-rumors-news/2018/9/7/17829350/frenkie-de-jong-enjoys-impressive-netherlands-debut |title=Frenkie De Jong enjoys impressive Netherlands debut |last=Clark |first=Gill |date=2018-09-07 |website=Barca Blaugranes |language=en |access-date=2019-11-28}}</ref> S Nizozemskoj je 9. lipnja 2019. igrao u finalu [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|UEFA Lige nacija 2018./19.]] u kojem je [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]] slavio s minimalnih 1:0. Imenovan je najboljim mladim igračem i članom najbolje momčadi za završnicu tog natjecanja.<ref>{{Cite web |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/0253-0d81efc3f60a-0d39c305041d-1000--bernardo-silva-and-frenkie-de-jong-win-nations-league-awards/ |title=Bernardo Silva and Frenkie de Jong win Nations League awards |last=UEFA.com |date=2019-06-09 |website=UEFA.com |language=en |access-date=2019-11-28}}</ref><ref name="MI" /><ref name="ČZ" /> Dana 6. rujna 2019. postigao je svoj prvi gol za A selekciju i to u kvalifikacijskoj utakmici za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] u kojoj je Nizozemska pobijedila [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačku]] 2:4.<ref>[https://www.transfermarkt.de/frenkie-de-jong/nationalmannschaft/spieler/326330/verein_id/3379 LÄNDERSPIELKARRIERE – Niederlande], [[Transfermarkt]], pristupljeno 23. lipnja 2021.</ref><ref>{{cite web |url=https://uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026177/ |title=Germany 2-4 Netherlands |website=uefa.com |date=6. rujna 2019. |access-date=6. rujna 2019. |archive-date=5. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190605011833/https://www.uefa.com/european-qualifiers/season=2020/matches/round=2001086/match=2026177/ |url-status=dead }}</ref> == Priznanja == === Individualna === * Talent sezone [[Eerste Divisie]]a: 2016./17.<ref name="Award" /> * Igrač mjeseca [[Eredivisie]]ja: prosinac 2018.,<ref>{{Cite web |url=https://www.foxsports.nl/nieuws/artikel/3011388/frenkie-jong-steven-bergwijn-speler-talent-van-maand-december |title=Frenkie de Jong en Steven Bergwijn Speler en Talent van de Maand december |date=16. siječnja 2019. |website=www.foxsports.nl |access-date=2022-11-30 |archive-date=2019-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190117013252/https://www.foxsports.nl/nieuws/artikel/3011388/frenkie-jong-steven-bergwijn-speler-talent-van-maand-december |dead-url=yes }}</ref> veljača 2019.<ref>{{Cite web |url=https://eredivisie.nl/en-us/uitgelicht/frenkie-de-jong-opnieuw-uitgeroepen-tot-speler-van-de-maand |title=Frenkie de Jong opnieuw uitgeroepen tot Speler van de Maand &#124; Eredivisie |date=28. veljače 2019. |website=eredivisie.nl |access-date=23. lipnja 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200722061013/https://eredivisie.nl/en-us/uitgelicht/frenkie-de-jong-opnieuw-uitgeroepen-tot-speler-van-de-maand |archivedate=22. srpnja 2020.}}</ref> * Igrač sezone Eredivisieja: 2018./19.<ref name="POTS">{{cite web |title=Frenkie de Jong Eredivisie Player of the Season 2018/2019 |url=https://eredivisie.nl/en-us/highlighted/frenkie-de-jong-eredivisie-player-of-the-season-20182019 |publisher=Eredivisie |date=16. svibnja 2019. |access-date=23. lipnja 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190517124335/https://eredivisie.nl/en-us/highlighted/frenkie-de-jong-eredivisie-player-of-the-season-20182019 |archivedate=17. svibnja 2019.}}</ref> * Član momčadi sezone Eredivisieja: 2018./19.<ref name="POTS"/> * Član momčadi sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|2018./19.]]<ref>{{cite web |title=UEFA Champions League Squad of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2607890.html |work=UEFA.com |date=2. lipnja 2019.}}</ref> * UEFA Vezni igrač sezone: [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|2018./19.]]<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2618590.html |title=Frenkie De Jong: Champions League Midfielder of the Season |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=29. kolovoza 2019. |access-date=29. kolovoza 2019.}}</ref> * [[Nizozemski nogometaš godine|Nizozemski nogometni talent godine]]: 2018./19.<ref>{{cite web |title=De Jong named Eredivisie talent of the year |url=https://www.rtlnieuws.nl/sport/voetbal/artikel/4712941/de-jong-wint-prijs-talent-van-het-jaar |publisher=RTL Nieuws |access-date=15. svibnja 2019.}}</ref> * Najbolji mladi igrač završnice [[UEFA Liga nacija|UEFA Lige nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2019.]]<ref name="MI">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/newsid=2609449.html |title=Bernardo Silva and Frenkie de Jong honoured |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=9. lipnja 2019. |access-date=9. lipnja 2019.}}</ref> * Član najbolje momčadi završnice UEFA Lige nacija: [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2019.]]<ref name="ČZ">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefanationsleague/news/newsid=2607717.html |title=UEFA Nations League Finals: Team of the Tournament |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=10. lipnja 2019. |access-date=11. lipnja 2019.}}</ref> * [[The Best FIFA Men's Player]]: 2019. (7. mjesto)<ref>{{cite web |url=https://img.fifa.com/image/upload/itqmjfv2sfevdiib4psc.pdf |title=Final Ranking: The Best FIFA Men's Player 2019 |website=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=23. rujna 2019. |access-date=23. rujna 2019.}}</ref> * [[FIFPro|FIFA FIFPro Men's World11]]: 2019.<ref>{{cite web |url=https://fifpro.org/news/fifa-fifpro-men-s-world-11-2018-2019/en/ |title=VAN DIJK AMONG FOUR DEBUTANTS IN MEN'S WORLD 11 |website=FIFPro World Players' Union |date=23. rujna 2019. |access-date=2022-11-30 |archive-date=2019-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190924000410/https://fifpro.org/news/fifa-fifpro-men-s-world-11-2018-2019/en/ }}</ref> * Momčad svijeta prema izboru [[International Federation of Football History & Statistics|IFFHS-a]]: 2019.<ref>{{cite web |url=https://iffhs.de/iffhs-awards-the-iffhs-men-world-team-of-the-year-2019/ |title=IFFHS AWARDS 2019 – THE IFFHS MEN WORLD TEAM OF THE YEAR 2019 |work=IFFHS |date=30. studenoga 2019. |access-date=30. studenoga 2019. |archive-date=2. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191202213823/https://iffhs.de/iffhs-awards-the-iffhs-men-world-team-of-the-year-2019/ |url-status=dead }}</ref> * [[UEFA-ina momčad godine|UEFA Momčad godine]]: 2019.<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=2637433.html |title=UEFA.com fans' Team of the Year 2019 revealed |publisher=UEFA |date=15. siječnja 2020. |access-date=15. siječnja 2020.}}</ref> === Klupska === ;Ajax * [[Eredivisie]]: 2018./19.<ref name="sw"/> * [[Nizozemski nogometni kup]]: 2018./19.<ref name="sw"/> * [[UEFA Europska liga]]: [[UEFA Europska liga 2016./17.|2016./17.]] (finalist)<ref>{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2017/overview/index.html |title=2016/17: United win it for Manchester |publisher=UEFA |date=30. svibnja 2017. |access-date=2022-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170702090446/http://www.uefa.com/uefaeuropaleague/season=2017/overview/index.html |archive-date=2017-07-02 |url-status=dead}}</ref> ;Barcelona * [[Copa del Rey]]: 2020./21.<ref name="cup21">{{cite web |url=https://www.theguardian.com/football/2021/apr/17/messi-stars-as-barcelona-thrash-athletic-bilbao-to-lift-copa-del-rey |title=Messi stars as Barcelona thrash Athletic Bilbao to lift Copa del Rey |first=Sid |last=Lowe |work=The Guardian |date=17. travnja 2021. |access-date=19. travnja 2021.}}</ref> === Reprezentativna === * [[UEFA Liga nacija]]: [[UEFA Liga nacija 2018./2019.|2018./19.]] (finalist)<ref>{{cite web |title=Portugal win Nations League as Gonçalo Guedes does for the Netherlands |url=https://www.theguardian.com/football/2019/jun/09/portugal-netherlands-nations-league-final-match-report |work=The Guardian |date=9. lipnja 2019. |access-date=22. lipnja 2019.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske veze == {{Commons category}} * [https://www.fcbarcelona.com/en/football/first-team/players/16291/frenkie-de-jong Profil], [[FC Barcelona]] * [https://int.soccerway.com/players/frenkie-de-jong/404591/ Profil], Soccerway {{Sastav FC Barcelona}} {{Sastav Nizozemska 2020 EP}} {{Sastav Nizozemska 2022 SP}} {{Sastav Nizozemska 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1997||Jong, Frenkie de}} [[Kategorija:Nizozemski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Ajaxa]] [[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]] idr0zg9l2xst6t2ez2az9kof6a7pvy5 2 4676787 42715570 42715565 2026-11-01T12:02:02Z Zavičajac 76707 42715570 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.maglocistac.rs/kultura/oaza-mira-ciste-prirode-i-ptica-cudotvorni-stogodisnji-bunari-sa-izvorom-lekovite-vode-u-kanjizi-foto-galerija {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Planina Rudnik" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:Rudnik 08.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = [[Šumadija]] | najbliži_grad = [[Kragujevac]], [[Gornji Milanovac]], [[Topola]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 100.37 | oznaka = Vrsta: [[Zaštićeni krajolik|Predio izuzetnih odlika]]<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (13,95 ha, odnosno 0,14% ), II (205,76 ha, odnosno 2,07%) i III (9.798,03 ha, odnosno 97,79%,) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2024.<ref name="Rudnikk">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_12/SG_099_2024_002.htm |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "PLANINA RUDNIK" |work= ("Sl. glasnik RS", br. 99/2024) - demo.paragraf.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Turistička organizacija Kragujevac | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Kanjiški jaraši''' je [[zaštićeno područje]] smješteno u sjeveroistočnom dijelu [[Bačka|Bačke]], [[Vojvodina|Autonomna pokrajina Vojvodina]], [[Srbija]]. Područje obuhvata južni dio [[slatina]] koje se pružaju između aluvijalne ravni [[Rijeka|rijeke]] [[Tisa|Tise]] i Bačke lesne zaravni. Administrativno pripada opštini [[Kanjiža|Kanjiži]] i istorijski je bio poznat po ekstenzivnom stočarstvu i ispaši na pustarama. Okruženo je naseljima Trešnjevac, Velebit, Male Pijace, Mali Pesak, Kanjiža i Zimonjić.<ref name="Željture">{{Cite web |url= https://www.ekapija.com/news/2450932/kanjiski-jarasi-novo-zasticeno-podrucje |title= Kanjiški jaraši novo zaštićeno područje |work= eKapija - www.ekapija.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Područje obuhvata najveći kompleks slatinskih pašnjaka na desnoj obali Tise i najveću očuvanu prostornu cjelinu slatina u Bačkoj sa [[Erozija|erozijom]] formiranim mikroreljefom i spektrom zaslanjenih staništa, od slanih [[močvara]] do blago zaslanjene [[Stepa|stepske]] [[Vegetacija|vegetacije]]. Zapadno od Kanjiških jaraša leži poznati Kapetanski Rit, kao jedno od najvećih ribogojilišta u Srbiji. Privlačno je za mnoge vrste [[ptica]] poput [[Orao ribar|orla ribara]] (''Pandion haliaetus'') tokom migracije, [[Eja močvarica|eje]] (''Circus aeruginosus''), [[Orao bjelorepan|bijelorepog orla]] ili štekavca (''Haliaeetus albicilla'') te mnoge vrste [[Patka|patki]]. I sami jaraši stanište su [[Modrovrana|modrovrane]] (''Coracias garrulus''), [[Siva žuna|male sive žune]] (''Picus canus''), sjevernog pšeničara (''Oenanthe oenanthe''), a ponekad čak i kamenjara. Ukupno je na području zabilježeno oko 235 vrsta, od kojih su 203 vrste strogo zaštićene.<ref name="evropa"/> Kroz planove posebne namjene, ovaj predeo se razvija kao važna tačka za ruralni razvoj, ekološki turizam i aktivnu zaštitu prirode, sa posebnim fokusom na očuvanje tradicionalnog izgleda panonskih predjela i specifičnog [[biodiverzitet]]a slatina.<ref name="Turizam">{{Cite web |url= https://vojvodina.travel/atrakcije/predeo-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi/ |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „KANJIŠKI JARAŠI“ – Subotica |work= Turistička organizacija Subotica - vojvodina.travel |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> == Zaštićeno područje == Zaštićeno područje stavlja se pod zaštitu u cilju: * očuvanja i unapređivanja stanja prirodnih i kulturnih vrijednosti pašnjaka - jaraša kao tipične [[Panonija|panonske]] pustare, s posebnim osvrtom na sindinamski povezane stanišne tipove slatinskog kompleksa, kao i na karakteristike pustarskog pejzaža; * zaštite staništa strogo zaštićenih vrsta gnijezdarica stepskih, močvarnih i šumo-stepskih staništa; * unapređivanja stanja osjetljivih i za zaštitu prioritetnih stanišnih tipova, kao i populacija ugroženih vrsta; * očuvanja tradicionalnog znanja, kulturnih i etnografskih vrijednosti tradicionalnog pašarenja, kao i integracije ovih kulturnih vrijednosti u razvoj lokalnih naselja.<ref name="pustara">{{Cite web |url= https://www.zavurbvo.rs/cir/aktuelnosti/arhiva-vesti/796-javna-prezentacija-nacrta-prostornog-plana-podrucja-posebne-namene-predela-izuzetnih-odlika-kanjiski-jarasi |title= Javna prezentacija Nacrta prostornog plana Posebne namjene Podrčja izuzetnih odlika "Kanjiški jaraši" |work= JP Zavod za urbanizam Vojvodine - www.zavurbvo.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> [[File:Detailed map of Kanjiški jaraši, Serbia.jpg|mini|lijevo|Mapa predjela izuzetnih odlika Kanjiški jaraši]] === Predio izuzetnih odlika === Odlukom Vlade Republike Srbije iz 2024. godine, područje planine Rudnik proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja, i svrstano je u I kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="radnikk"/> ==== Ugroženost ==== Panonske slatine se zbog ograničenog rasprostranjenja, ranjivosti i svojih specifičnosti ubrajaju u stanišne tipove prioritetne za zaštitu u Srbiji i [[Evropa|Evropi]], a prostor Kanjiških jaraša vodi se kao reprezentativni primjer kulturnog predjela, sa karakterističnom strukturom, nastalom interakcijom prirodnih procesa slatinskih pustara i tradicionalnog stočarstva. U okviru zaštićenog područja nalaze se mala slana jezera koja imaju veliki problem suše. Cijelo zaštićeno područje je ispresijecano kanalskim mrežama, a nivo vode diktira vodoprivredašto koja se i dalje plaši poplava. Činjenica je da u zadnjih četrdeset godina kako se prate nivo podzemnih voda i klimatske promjene, ima sve manje vode u kanalima, što je osnovni uzrok smanjivanja biodiverziteta.<ref name="evropa">{{Cite web |url= https://www.dnevnik.rs/lat/vesti/drustvo/kanjiski-jarasi-cuvar-retkih-vrsta-slatine-na-ivici-zedji-sta-desava-kada-nestane-vode-2025-12-07 |title= (FOTO, VIDEO) KANJIŠKI JARAŠI – ČUVAR RETKIH VRSTA Slatine na ivici žeđi ŠTA SE DEŠAVA KADA NESTANE VODE? |work= DNEVNIK - www.dnevnik.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Prvenstveni problem je nedostatak snijega, jer je to tip padavina koji bi mogao da se infiltrira u zemljište i podigne nivo podzemnih voda. Po merenjima, u zadnjih 50 godina izgubljeno je pet i po metara podzemnih voda, a samim tim izgubljeno je mnogo malih slatinastih jezera unutar staništa.<ref name="evropa"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predela izuzetnih odlika "Planina Rudnik", iznosi 10.017,74 ha, od čega je u 5.725,14 ha (57,16%) u državnom vlasništvu, 3472,80 ha (34,66%) u privatnom, 151,60 ha (1,51%) u javnom i 15,30 ha (0,15%) u ostalim oblicima vlasništva. Na području Predela izuzetnih odlika "Planina Rudnik", utvrđuju se režimi zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 13,95 ha, odnosno 0,14% površine i obuhvata lokalitet "Veliki Šturac". Režim zaštite II stepena je ukupne površine 205,76 ha, odnosno 2,07% površine i obuhvata lokalitete: "Mali Šturac", "Ramaćki visovi" i "Veliki Šturac II" Režim zaštite III stepena obuhvata površinu od 9.798,03 ha, odnosno 97,79% ukupne površine i obuhvata preostali deo zaštićenog područja. == Galerija == Ptice u predjelu izuzetnih odlika Kanjiški jaraši i u susjednom ribogojilištu Kapetanski rit <gallery> File:OspreyNASA.jpg|[[Orao ribar]] (''Pandion haliaetus'') File:Eye In The Sky (32617691).jpeg|[[Orao bjelorepan]] ili štekavac (Haliaeetus albicilla) File:Männliche Rohrweihe im Flug 04.jpg|[[Eja močvarica]] (''Circus aeruginosus'') File:Falco vespertinus 1 (Martin Mecnarowski).jpg|[[Siva vetruška]] (''Falco vespertinus'') File:European roller.jpg|[[Modrovrana]] (''Coracias garrulus'') File:Седой дятел у болота речки Зимёнки.jpg|[[Siva žuna]] (''Picus canus'') File:Northern Wheatear Oenanthe oenanthe.jpg|[[Sjeverni pšeničar]] ili obična bjeloguza (''Oenanthe oenanthe'') </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Kanjiški Jaraši}} [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kragujevac] [[Kategorija:Gornji Milanovac] [[Kategorija:Topola] bg0j5su21iqyen70imzuf3nrt53yf1z 42715626 42715570 2026-11-01T14:31:25Z Zavičajac 76707 42715626 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Stolovi">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_STOLOVI.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "STOLOVI" |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Željin''' je [[Planina|planinski]] masiv između donjeg [[Ibar|Ibra]] i planina [[Kopaonik]], [[Goč]] i Stolovi, u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]]. Administrativno zahvata dijelove opština [[Kraljevo]], [[Aleksandrovac]] i [[Raška]].<ref name="Željin"/> Pripada [[Rodopi|Rodopskom planinskom]] sistemu, kopaonička grupa. Razvođe je izvorišnog dela reke [[Rasina|Rasine]], pritoke [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] i reka Jošanice i Gokčanice, pritoka Ibra. Najviši vrhovi Željina zovu se Rogavska čuka sa sjeverne strane, visoka 1785 metara nadmorske visine, i južno Ploška čuka, sa visinom od 1779 metara. Planina se izdiže sa zapadne strane Župe aleksandrovačke štiteći od vjetrova čitavo župsko [[Vinograd|vinogorje]]. Jedna je od vodom najbogatijih planina u Srbiji. Biljni i životinjski svet ove planine je raznovrstan i bujan, a spada u jednu od najšumovitijih planina Srbije. Poznati su i termalni mineralni [[izvor]]i u [[Jošanička banja|Jošaničkoj banji]] sa temperaturom vode od 48º do 80º C. U prošlosti se na Željinu vadila [[Olovo|olovna]] ruda.<ref name="Željture">{{Cite web |url= https://srbijazamlade.rs/product/zeljin |title= Željin, pješačke ture |work= Srbija za mlade - srbijazamlade.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Klima predjela pogodna je za uzgoj [[malina]] i [[kupina]], a lokalno stanovništvo, osim stočarstva, bavi se i ovom vrstom proizvodnje voća. Od ostalih poljoprivrednih kultura, [[krompir]] je najčešći.<ref name="krompir">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20200207171339/http://www.kraljevgrad.com/planina-zeljin/ |title= Planina Željin |work= web.archive.org |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Sama planina je relativno pristupačna i moguć je uspon na najviše vrhove iz mnogih smjerova. Najčešće rute vode iz Mitrova Polja preko Vranje stene, s Karaula prijevoja u Pločama (na regionalnom putu 119 Aleksandrovac-Jošanička Banja), kao i iz Rokca i Jelakcija, također sa istog puta. Još jedna pogodnost za kretanje je što postoji dosta planinskih šumskih cesta (treba obratiti pažnju na orijentaciju).<ref name="krompir"/> == Zaštićeno područje == Predeo izuzetnih odlika „Željin” stavlja se pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografski fenomeni i vodotokovi sa uskim i strmim dolinama klisurastog i kanjonskog izgleda, stvarajući vrlo složene morfološke strukture (vodotokovi: Crna i Brezanska reka, nestalni i tokom leta presušuju Maglešnica, Dobrostranska reka, Stolski potok, Šošanica i dr., a istočno od glavnog grebena su nešto izdašniji vodotoci reka Mirajice, Vilove, Jelove reke i Meljanice); * dva vegetacijska pojasa – hrastov i bukov, sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema; * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste skakavaca), * deset vrsta [[riba]], * 19 vrsta faune vodozemaca i gmizavaca, * 125 vrste [[ptica]] * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog medveda, vidre i divokoze. === Predio izuzetnih odlika === Uredbom Vlade RS iz 2022. godine, područje planine Željin proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Željin"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predela izuzetnih odlika „Željin” iznosi 6.379,10 ha, od čega je u državnoj svojini 5.293,12 ha (82,98%), u privatnoj svojini 1.066,28 ha (16,71%) i u drugim oblicima svojine 19,70 ha (0,31%), Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 195,91 ha, odnosno 3,07%, površine, i odnosi se na lokalitete: * gornji sliv Krive rijeke, * vrhovi planine, Rogavska čuka i Pločka čuka * Željinski troskok, sa dva stalna izvorišna kraka Jelovaka, koji nakon toga ulazi u najuži i najstrmiji deo svoje kanjonske dolinice, ispresecan slapovima i kaskadama. Režim zaštite II stepena, ukupne površine 201,06 ha, odnosno 3,15% površine Predela izuzetnih odlika „Željin”, obuhvata sledeće lokalitete: područje Kolske rijeke sa njenom pritokom Krivom rijekom, padine vrhova Željina oko područja sa režimom zaštite I stepena, zapadne padine vrha Kavanj ispod koga izvire Planska rijeka. Režim zaštite III stepena, ukupne površine 5.982,13 ha, odnosno (93,78%) površine Predela izuzetnih odlika „Željin”, obuhvata preostali deo zaštićenog područja. == Galerija == Fotografije ptica nisu nastale na području Željina. <gallery> File:Kovači 0877.jpg|Vrhovi Željina File:Предео изузетних одлика Жељин 4.jpg|Pogled sa vrhova File:Zeljin mountain 09.jpg|Predjeli na Željinu File:Koprivnica 0652.jpg|Predjeli na Željinu </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] kktj9pipo466diijxbl2l86eoy7xuyp 42715630 42715626 2026-11-01T14:48:24Z Zavičajac 76707 42715630 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Stolovi">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_STOLOVI.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "STOLOVI" |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' su [[Planina|planinski]] masiv koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih Dinarida i nalazi se u centralnom delu Republike Srbije na teritoriji Grada Kraljeva. Sa zapada je oivičen rekom Ibar i magistralnim putem Kraljevo – Raška – Novi Pazar, a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susednog Specijalnog rezervata prirode „Goč-Gvozdac”. Istočnu granicu čini dolina reke Ribnice, dok severnu granicu, nazapadu područja, uz Ibar, predstavlja greben Kukuroža koji odvaja slivove Crne reke i Velikog potoka, pružajući se prema istoku preko Mataruške i Prevojske kose prema ataru sela Kamidžora, gde se spaja sa istočnom granicom, u dolini Ribnice.<ref name="Stolovi"/> <ref name="Željture">{{Cite web |url= https://srbijazamlade.rs/product/zeljin |title= Željin, pješačke ture |work= Srbija za mlade - srbijazamlade.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> <ref name="krompir">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20200207171339/http://www.kraljevgrad.com/planina-zeljin/ |title= Planina Željin |work= web.archive.org |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Sama planina je relativno pristupačna i moguć je uspon na najviše vrhove iz mnogih smjerova. Najčešće rute vode iz Mitrova Polja preko Vranje stene, s Karaula prijevoja u Pločama (na regionalnom putu 119 Aleksandrovac-Jošanička Banja), kao i iz Rokca i Jelakcija, također sa istog puta. Još jedna pogodnost za kretanje je što postoji dosta planinskih šumskih cesta (treba obratiti pažnju na orijentaciju).<ref name="krompir"/> == Zaštićeno područje == Predeo izuzetnih odlika „Željin” stavlja se pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografski fenomeni i vodotokovi sa uskim i strmim dolinama klisurastog i kanjonskog izgleda, stvarajući vrlo složene morfološke strukture (vodotokovi: Crna i Brezanska reka, nestalni i tokom leta presušuju Maglešnica, Dobrostranska reka, Stolski potok, Šošanica i dr., a istočno od glavnog grebena su nešto izdašniji vodotoci reka Mirajice, Vilove, Jelove reke i Meljanice); * dva vegetacijska pojasa – hrastov i bukov, sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema; * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste skakavaca), * deset vrsta [[riba]], * 19 vrsta faune vodozemaca i gmizavaca, * 125 vrste [[ptica]] * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog medveda, vidre i divokoze. === Predio izuzetnih odlika === Uredbom Vlade RS iz 2022. godine, područje planine Stolovi proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Stolovi"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna reka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata severoistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika == Galerija == <gallery> File:Kovači 0877.jpg|Vrhovi Željina File:Предео изузетних одлика Жељин 4.jpg|Pogled sa vrhova File:Zeljin mountain 09.jpg|Predjeli na Željinu File:Koprivnica 0652.jpg|Predjeli na Željinu </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] tidbi3kzxoyqj1xhh5gta2zaxygn0vx 42715633 42715630 2026-11-01T15:00:32Z Zavičajac 76707 42715633 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Stolovi">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_STOLOVI.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "STOLOVI" |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' su [[Planina|planinski]] masiv koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih Dinarida i nalazi se u centralnom delu Republike Srbije na teritoriji Grada Kraljeva. Sa zapada je oivičen rekom Ibar i magistralnim putem Kraljevo – Raška – Novi Pazar, a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susednog Specijalnog rezervata prirode „Goč-Gvozdac”. Istočnu granicu čini dolina reke Ribnice, dok severnu granicu, nazapadu područja, uz Ibar, predstavlja greben Kukuroža koji odvaja slivove Crne reke i Velikog potoka, pružajući se prema istoku preko Mataruške i Prevojske kose prema ataru sela Kamidžora, gde se spaja sa istočnom granicom, u dolini Ribnice.<ref name="Stolovi"/> Poseban značaj Predelu izuzetnih odlika daje prisustvo strogo zaštićenih divljih vrsta poput mrkog medveda i vidre, kao i divokoze, koja je nakon neuspešnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog veka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine. <ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> <ref name="krompir">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20200207171339/http://www.kraljevgrad.com/planina-zeljin/ |title= Planina Željin |work= web.archive.org |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> == Zaštićeno područje == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografski fenomeni i vodotokovi sa uskim i strmim dolinama klisurastog i kanjonskog izgleda, stvarajući vrlo složene morfološke strukture (vodotokovi: Crna i Brezanska reka, nestalni i tokom leta presušuju Maglešnica, Dobrostranska reka, Stolski potok, Šošanica i dr., a istočno od glavnog grebena su nešto izdašniji vodotoci reka Mirajice, Vilove, Jelove reke i Meljanice); * dva vegetacijska pojasa – hrastov i bukov, sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema; * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste skakavaca), * deset vrsta [[riba]], * 19 vrsta faune vodozemaca i gmizavaca, * 125 vrste [[ptica]] * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog medveda, vidre i divokoze. === Predio izuzetnih odlika === Uredbom Vlade RS iz 2022. godine, područje planine Stolovi proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Stolovi"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna reka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata severoistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika == Galerija == <gallery> File:Mag stol.jpg| File:Maglič Castle in the Distance 02.jpg|Tvržava Maflič File:Divlji konji na Stolovima.jpg|Divlji konji na Stolovima File:Čiker Peak on Mt. Stolovi 02.jpg File:Stolovi.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] 5dd87l3yx5p9tullv2cfcukqyheg0fj 42715637 42715633 2026-11-01T15:02:06Z Zavičajac 76707 42715637 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Stolovi">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_STOLOVI.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "STOLOVI" |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' su [[Planina|planinski]] masiv koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih Dinarida i nalazi se u centralnom delu Republike Srbije na teritoriji Grada Kraljeva. Sa zapada je oivičen rekom Ibar i magistralnim putem Kraljevo – Raška – Novi Pazar, a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susednog Specijalnog rezervata prirode „Goč-Gvozdac”. Istočnu granicu čini dolina reke Ribnice, dok severnu granicu, nazapadu područja, uz Ibar, predstavlja greben Kukuroža koji odvaja slivove Crne reke i Velikog potoka, pružajući se prema istoku preko Mataruške i Prevojske kose prema ataru sela Kamidžora, gde se spaja sa istočnom granicom, u dolini Ribnice.<ref name="Stolovi"/> Poseban značaj Predelu izuzetnih odlika daje prisustvo strogo zaštićenih divljih vrsta poput mrkog medveda i vidre, kao i divokoze, koja je nakon neuspešnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog veka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine. <ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> <ref name="krompir">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20200207171339/http://www.kraljevgrad.com/planina-zeljin/ |title= Planina Željin |work= web.archive.org |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> == Zaštićeno područje == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografski fenomeni i vodotokovi sa uskim i strmim dolinama klisurastog i kanjonskog izgleda, stvarajući vrlo složene morfološke strukture (vodotokovi: Crna i Brezanska reka, nestalni i tokom leta presušuju Maglešnica, Dobrostranska reka, Stolski potok, Šošanica i dr., a istočno od glavnog grebena su nešto izdašniji vodotoci reka Mirajice, Vilove, Jelove reke i Meljanice); * dva vegetacijska pojasa – hrastov i bukov, sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema; * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste skakavaca), * deset vrsta [[riba]], * 19 vrsta faune vodozemaca i gmizavaca, * 125 vrste [[ptica]] * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog medveda, vidre i divokoze. === Predio izuzetnih odlika === Uredbom Vlade RS iz 2022. godine, područje planine Stolovi proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Stolovi"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna reka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata severoistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika Nakon proglašenja PIO,,Stoloviˮ i PIO,,Željinˮ površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Mag stol.jpg| File:Maglič Castle in the Distance 02.jpg|Tvržava Maflič File:Divlji konji na Stolovima.jpg|Divlji konji na Stolovima File:Čiker Peak on Mt. Stolovi 02.jpg File:Stolovi.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] aqmgwwdoplv58dkggzxnvi6it9of7bh 42715687 42715637 2026-11-01T18:42:48Z Zavičajac 76707 42715687 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Stolovi">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_STOLOVI.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "STOLOVI" |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – Raška – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografski fenomeni i vodotokovi sa uskim i strmim dolinama klisurastog i kanjonskog izgleda, stvarajući vrlo složene morfološke strukture (vodotokovi: Crna i Brezanska reka, nestalni i tokom leta presušuju Maglešnica, Dobrostranska reka, Stolski potok, Šošanica i dr., a istočno od glavnog grebena su nešto izdašniji vodotoci reka Mirajice, Vilove, Jelove reke i Meljanice); * dva vegetacijska pojasa – hrastov i bukov, sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema; * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 lekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste skakavaca), * deset vrsta [[riba]], * 19 vrsta faune vodozemaca i gmizavaca, * 125 vrste [[ptica]] * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog medveda, vidre i divokoze. Poseban značaj predjelu daje prisustvo strogo zaštićenih divljih vrsta poput mrkog medveda i vidre, kao i divokoze, koja je nakon neuspešnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog veka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> === Predio izuzetnih odlika === Uredbom Vlade RS iz 2022. godine, područje planine Stolovi proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Stolovi"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna reka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata severoistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika Nakon proglašenja PIO,,Stoloviˮ i PIO,,Željinˮ površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Mag stol.jpg| File:Maglič Castle in the Distance 02.jpg|Tvržava Maflič File:Divlji konji na Stolovima.jpg|Divlji konji na Stolovima File:Čiker Peak on Mt. Stolovi 02.jpg File:Stolovi.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] ctwb52w2s9sk0a7asb6g1zsfp4c1jvj 42715690 42715687 2026-11-01T18:47:00Z Zavičajac 76707 42715690 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Stolovi">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_STOLOVI.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "STOLOVI" |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – Raška – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografski fenomeni i vodotokovi sa uskim i strmim dolinama klisurastog i kanjonskog izgleda, stvarajući vrlo složene morfološke strukture (vodotokovi: Crna i Brezanska reka, nestalni i tokom leta presušuju Maglešnica, Dobrostranska reka, Stolski potok, Šošanica i dr., a istočno od glavnog grebena su nešto izdašniji vodotoci reka Mirajice, Vilove, Jelove reke i Meljanice); * dva vegetacijska pojasa – hrastov i bukov, sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema; * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 lekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste skakavaca), * deset vrsta [[riba]], * 19 vrsta faune vodozemaca i gmizavaca, * 125 vrste [[ptica]] * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog medveda, vidre i divokoze.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Poseban značaj predjelu daje prisustvo strogo zaštićenih divljih vrsta poput mrkog medveda i vidre, kao i divokoze, koja je nakon neuspešnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog veka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> === Predio izuzetnih odlika === Uredbom Vlade RS iz 2022. godine, područje planine Stolovi proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Stolovi"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna reka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata severoistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika Nakon proglašenja PIO,,Stoloviˮ i PIO,,Željinˮ površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Mag stol.jpg| File:Maglič Castle in the Distance 02.jpg|Tvržava Maflič File:Divlji konji na Stolovima.jpg|Divlji konji na Stolovima File:Čiker Peak on Mt. Stolovi 02.jpg File:Stolovi.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] sissn0hs4jaw0zfdtfb3hk93txy9tpy 42715709 42715690 2026-11-01T20:49:03Z Zavičajac 76707 42715709 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Stolovi">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_STOLOVI.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "STOLOVI" |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – Raška – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografski fenomeni i vodotokovi sa uskim i strmim dolinama klisurastog i kanjonskog izgleda, stvarajući vrlo složene morfološke strukture (vodotokovi: Crna i Brezanska reka, nestalni i tokom leta presušuju Maglešnica, Dobrostranska reka, Stolski potok, Šošanica i dr., a istočno od glavnog grebena su nešto izdašniji vodotoci reka Mirajice, Vilove, Jelove reke i Meljanice); * dva vegetacijska pojasa – hrastov i bukov, sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema; * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 lekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste skakavaca), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta faune [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih ekoloških faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog medveda, vidre i divokoze.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Poseban značaj predjelu daje prisustvo strogo zaštićenih divljih vrsta poput mrkog medveda i vidre, kao i divokoze, koja je nakon neuspešnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog veka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> === Predio izuzetnih odlika === Uredbom Vlade RS iz 2022. godine, područje planine Stolovi proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Stolovi"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna reka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata severoistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika Nakon proglašenja PIO,,Stoloviˮ i PIO,,Željinˮ površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Mag stol.jpg| File:Maglič Castle in the Distance 02.jpg|Tvržava Maflič File:Divlji konji na Stolovima.jpg|Divlji konji na Stolovima File:Čiker Peak on Mt. Stolovi 02.jpg File:Stolovi.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] ro3vswscaet2lyc2hi091o1ogbkrj5v 42715710 42715709 2026-11-01T20:55:59Z Zavičajac 76707 42715710 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Stolovi">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_STOLOVI.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "STOLOVI" |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – Raška – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografski fenomeni i vodotokovi sa uskim i strmim dolinama klisurastog i kanjonskog izgleda, stvarajući vrlo složene morfološke strukture (vodotokovi: Crna i Brezanska reka, nestalni i tokom leta presušuju Maglešnica, Dobrostranska reka, Stolski potok, Šošanica i dr., a istočno od glavnog grebena su nešto izdašniji vodotoci reka Mirajice, Vilove, Jelove reke i Meljanice); * dva vegetacijska pojasa – hrastov i bukov, sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema;<ref name="Šume">{{Cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/drustvo/predeo-izuzetnih-odlika-stolovi-priroda-juzno-od-kraljeva-proglasena-je-zasticenim/7xn58gg |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „STOLOVI“ Priroda južno od Kraljeva proglašena je zaštićenim područjem od VELIKOG ZNAČAJA, i to s razlogom– od pogleda zastaje dah! |work= Blic - www.blic.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 lekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste skakavaca), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta faune [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih ekoloških faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog medveda, vidre i divokoze.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Poseban značaj predjelu daje prisustvo strogo zaštićenih divljih vrsta poput mrkog medveda i vidre, kao i divokoze, koja je nakon neuspešnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog veka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> === Predio izuzetnih odlika === Uredbom Vlade RS iz 2022. godine, područje planine Stolovi proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Stolovi"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna reka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata severoistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika Nakon proglašenja PIO,,Stoloviˮ i PIO,,Željinˮ površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Mag stol.jpg| File:Maglič Castle in the Distance 02.jpg|Tvržava Maflič File:Divlji konji na Stolovima.jpg|Divlji konji na Stolovima File:Čiker Peak on Mt. Stolovi 02.jpg File:Stolovi.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] cuk8zgphnxb48z4g4i2utq215v8zzot 42715712 42715710 2026-11-01T21:05:53Z Zavičajac 76707 42715712 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Stolovi">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_STOLOVI.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "STOLOVI" |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – Raška – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografskih fenomena i vodotokova sa uskim i strmim dolinama [[klisura]]stog i [[kanjon]]skog izgleda. Vodotokovi su: Crna rijeka, Brezanska reka, Mirajica, Vilova, Jelova rijeke i Meljanica. Nestalni i tokom leta presušuju: Maglešnica, Dobrostranska rijeka, Stolski potok, Šošanica i dr. * dva vegetacijska pojasa – hrastov i bukov, sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema;<ref name="Šume">{{Cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/drustvo/predeo-izuzetnih-odlika-stolovi-priroda-juzno-od-kraljeva-proglasena-je-zasticenim/7xn58gg |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „STOLOVI“ Priroda južno od Kraljeva proglašena je zaštićenim područjem od VELIKOG ZNAČAJA, i to s razlogom– od pogleda zastaje dah! |work= Blic - www.blic.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Recentno stanje vegetacije odlikuje velika degradiranost šumskih površina (sa prisustvom njihovih različitih progradacionih i degradacionih stadijuma sa značajnim učešćem šibljaka), kao i velike površine pod pašnjacima i kamenjarima. Lokalne klimatske prilike predela i posebno prisustvo serpentinitske geološke podloge uticali su na pojavu kserofilnih tipova flore i vegetacije. Ovo se posebno odnosi na otvorene kamenjare kod kojih je vegetacijska sezona relativno kratka i već početkom leta biljni pokrivač biva sasušen. Lokalno, na zaklonjenijim stranama, duž jaruga, pored vodenih tokova kao i na višim nadmorskim visinama razvijaju se i mezofilniji i higrofilniji tipovi vegetacije. * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 lekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste skakavaca), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta faune [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih ekoloških faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog medveda, vidre i divokoze.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Poseban značaj predjelu daje prisustvo strogo zaštićenih divljih vrsta poput mrkog medveda i vidre, kao i divokoze, koja je nakon neuspešnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog veka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> === Predio izuzetnih odlika === Uredbom Vlade RS iz 2022. godine, područje planine Stolovi proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Stolovi"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna reka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata severoistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika Nakon proglašenja PIO,,Stoloviˮ i PIO,,Željinˮ površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Mag stol.jpg| File:Maglič Castle in the Distance 02.jpg|Tvržava Maflič File:Divlji konji na Stolovima.jpg|Divlji konji na Stolovima File:Čiker Peak on Mt. Stolovi 02.jpg File:Stolovi.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] 8s483pj9zsu7chg07mz8q0a7cmb6wed 42715716 42715712 2026-11-01T21:15:04Z Zavičajac 76707 42715716 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Stolovi">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_STOLOVI.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "STOLOVI" |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – Raška – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> Pretpostavlja se da su Stolovi dobili naziv po obližnjem [[Manastir Žiča|manastiru Žiča]] u kojem je “stolovao” prvi srpski arhiepiskop [[Sveti Sava]]. == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografskih fenomena i vodotokova sa uskim i strmim dolinama [[klisura]]stog i [[kanjon]]skog izgleda. Vodotokovi su: Crna rijeka, Brezanska reka, Mirajica, Vilova, Jelova rijeke i Meljanica. Nestalni i tokom leta presušuju: Maglešnica, Dobrostranska rijeka, Stolski potok, Šošanica i dr. * dva vegetacijska pojasa – hrastov i bukov, sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema;<ref name="Šume">{{Cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/drustvo/predeo-izuzetnih-odlika-stolovi-priroda-juzno-od-kraljeva-proglasena-je-zasticenim/7xn58gg |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „STOLOVI“ Priroda južno od Kraljeva proglašena je zaštićenim područjem od VELIKOG ZNAČAJA, i to s razlogom– od pogleda zastaje dah! |work= Blic - www.blic.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Recentno stanje vegetacije odlikuje velika degradiranost šumskih površina (sa prisustvom njihovih različitih progradacionih i degradacionih stadijuma sa značajnim učešćem šibljaka), kao i velike površine pod pašnjacima i kamenjarima. Lokalne klimatske prilike predela i posebno prisustvo serpentinitske geološke podloge uticali su na pojavu kserofilnih tipova flore i vegetacije. Ovo se posebno odnosi na otvorene kamenjare kod kojih je vegetacijska sezona relativno kratka i već početkom leta biljni pokrivač biva sasušen. Lokalno, na zaklonjenijim stranama, duž jaruga, pored vodenih tokova kao i na višim nadmorskim visinama razvijaju se i mezofilniji i higrofilniji tipovi vegetacije. * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 lekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste skakavaca), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta faune [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih ekoloških faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog medveda, vidre i divokoze.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Poseban značaj predjelu daje prisustvo strogo zaštićenih divljih vrsta poput mrkog medveda i vidre, kao i divokoze, koja je nakon neuspešnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog veka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> === Predio izuzetnih odlika === Uredbom Vlade RS iz 2022. godine, područje planine Stolovi proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Stolovi"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna reka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata severoistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika Nakon proglašenja PIO,,Stoloviˮ i PIO,,Željinˮ površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Mag stol.jpg| File:Maglič Castle in the Distance 02.jpg|Tvržava Maflič File:Divlji konji na Stolovima.jpg|Divlji konji na Stolovima File:Čiker Peak on Mt. Stolovi 02.jpg File:Stolovi.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] 2utgw0xp70shb86aubg3mgqdd2tkd1m 42715720 42715716 2026-11-01T21:36:20Z Zavičajac 76707 Uklanjanje svog sadržaja stranice 42715720 wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 42715721 42715720 2026-11-01T21:37:53Z Zavičajac 76707 42715721 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Stolovi">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_STOLOVI.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "STOLOVI" |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – Raška – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> Pretpostavlja se da su Stolovi dobili naziv po obližnjem [[Manastir Žiča|manastiru Žiča]] u kojem je “stolovao” prvi srpski arhiepiskop [[Sveti Sava]]. == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografskih fenomena i vodotokova sa uskim i strmim dolinama [[klisura]]stog i [[kanjon]]skog izgleda. Vodotokovi su: Crna rijeka, Brezanska reka, Mirajica, Vilova, Jelova rijeke i Meljanica. Nestalni i tokom leta presušuju: Maglešnica, Dobrostranska rijeka, Stolski potok, Šošanica i dr. * dva vegetacijska pojasa – hrastov i bukov, sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema;<ref name="Šume">{{Cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/drustvo/predeo-izuzetnih-odlika-stolovi-priroda-juzno-od-kraljeva-proglasena-je-zasticenim/7xn58gg |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „STOLOVI“ Priroda južno od Kraljeva proglašena je zaštićenim područjem od VELIKOG ZNAČAJA, i to s razlogom– od pogleda zastaje dah! |work= Blic - www.blic.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Recentno stanje vegetacije odlikuje velika degradiranost šumskih površina (sa prisustvom njihovih različitih progradacionih i degradacionih stadijuma sa značajnim učešćem šibljaka), kao i velike površine pod pašnjacima i kamenjarima. Lokalne klimatske prilike predela i posebno prisustvo serpentinitske geološke podloge uticali su na pojavu kserofilnih tipova flore i vegetacije. Ovo se posebno odnosi na otvorene kamenjare kod kojih je vegetacijska sezona relativno kratka i već početkom leta biljni pokrivač biva sasušen. Lokalno, na zaklonjenijim stranama, duž jaruga, pored vodenih tokova kao i na višim nadmorskim visinama razvijaju se i mezofilniji i higrofilniji tipovi vegetacije. * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 lekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste skakavaca), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta faune [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih ekoloških faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog medveda, vidre i divokoze.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Poseban značaj predjelu daje prisustvo strogo zaštićenih divljih vrsta poput mrkog medveda i vidre, kao i divokoze, koja je nakon neuspešnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog veka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> === Predio izuzetnih odlika === Uredbom Vlade RS iz 2022. godine, područje planine Stolovi proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Stolovi"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna reka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata severoistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika Nakon proglašenja PIO,,Stoloviˮ i PIO,,Željinˮ površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Mag stol.jpg| File:Maglič Castle in the Distance 02.jpg|Tvržava Maflič File:Divlji konji na Stolovima.jpg|Divlji konji na Stolovima File:Čiker Peak on Mt. Stolovi 02.jpg File:Stolovi.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] 2utgw0xp70shb86aubg3mgqdd2tkd1m 42715732 42715721 2026-11-01T22:47:31Z Zavičajac 76707 42715732 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Stolovi">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_STOLOVI.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "STOLOVI" |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – [[Raška]] – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susjednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> Pretpostavlja se da su Stolovi dobili naziv po obližnjem [[Manastir Žiča|manastiru Žiča]] u kojem je “stolovao” prvi srpski arhiepiskop [[Sveti Sava]]. == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografskih fenomena i vodotokova sa uskim i strmim dolinama [[klisura]]stog i [[kanjon]]skog izgleda. Vodotokovi su: Crna rijeka, Brezanska reka, Mirajica, Vilova, Jelova rijeke i Meljanica. Nestalni i tokom leta presušuju: Maglešnica, Dobrostranska rijeka, Stolski potok, Šošanica i dr. * dva vegetacijska pojasa – [[hrast]]ov i [[Bukva|bukov]], sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema.<ref name="Šume">{{Cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/drustvo/predeo-izuzetnih-odlika-stolovi-priroda-juzno-od-kraljeva-proglasena-je-zasticenim/7xn58gg |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „STOLOVI“ Priroda južno od Kraljeva proglašena je zaštićenim područjem od VELIKOG ZNAČAJA, i to s razlogom– od pogleda zastaje dah! |work= Blic - www.blic.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Recentno stanje vegetacije odlikuje velika degradiranost šumskih površina (sa prisustvom njihovih različitih progradacionih i degradacionih stadijuma sa značajnim učešćem šibljaka), kao i velike površine pod pašnjacima i kamenjarima. Lokalne klimatske prilike predjela i posebno prisustvo serpentinitske geološke podloge uticali su na pojavu kserofilnih tipova [[Flora|flore]] i vegetacije. Ovo se posebno odnosi na otvorene kamenjare kod kojih je vegetacijska sezona relativno kratka i već početkom ljeta biljni pokrivač biva sasušen. Lokalno, na zaklonjenijim stranama, duž jaruga, pored vodenih tokova kao i na višim nadmorskim visinama razvijaju se i mezofilniji i higrofilniji tipovi vegetacije. * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cijele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 ljekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste [[Skakavac|skakavaca]]), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta [[Fauna|faune]] [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih [[Ekologija|ekoloških]] faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog [[medvjed]]a, vidre i [[Divokoza|divokoze]] koja je nakon neuspješnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog vijeka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref><ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> === Predio izuzetnih odlika === Uredbom Vlade RS iz 2022. godine, područje planine Stolovi proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Stolovi"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predjela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna rijeka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata sjeveroistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika. Nakon proglašenja PIO Stolovi i PIO Željin, površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Mag stol.jpg| File:Maglič Castle in the Distance 02.jpg|Tvržava Maflič File:Divlji konji na Stolovima.jpg|Divlji konji na Stolovima File:Čiker Peak on Mt. Stolovi 02.jpg File:Stolovi.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] i7xdvivmvo7bi2kfpu62636h15aqsap 4 4684138 42715819 42653720 2026-11-02T07:38:42Z Vipz 151311 42715819 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | naslov = Mjesec Azije 2023.<div style="margin-right:1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]]</div> | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivački maraton koji se održava novembrom/studenom s ciljem poboljšanja i promocije azijskog sadržaja na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po treći puta održalo 2023. godine. Svrha Mjeseca Azije na srpskohrvatskoj Wikipediji je unaprijediti kvantitetu i kvalitetu članaka u vezi s azijskim zemljama. Prošle je godine tijekom Mjeseca Azije na Wikipediji doprineseno više od 4.000 članaka na 39 jezika. Kao priznanje učestvovanja na uređivačkom maratonu svakog će se učesnika koji izradi ili značajno nadopuni najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije nagraditi spomenicom na korisničkoj stranici. Wikipedisti koji doprinesu najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. [[Datoteka:Asia (orthographic projection).svg|center|200px|alt=Azija na globusu]] <div style="text-align:center; margin:1em 0;"> {{clickable button |Prijavi se sada |link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici |action=progressive |weight=primary}} </div> == Pravila == '''Ukratko: Izradite nove članke ili značajno nadopunite postojeće u vezi s Azijom (ljudima, mjestima, kulturom itd.), 3000 bajtova i 300 riječi minimum, s izvorima, tokom novembra 2023. Liste se ne priznaju.''' * Članak mora biti novoizrađen ili nadopunjen između 1. novembra 2023. u 0:00 i 30. novembra 2023. u 23:59 (UTC). * Novoizrađeni članak ili nadopuna postojećeg članka mora biti veći/veća od 3000 bajtova i ne kraći/kraća od 300 riječi. <small>(isključiti infokutije, šablone, reference, itd.)</small> * Članak mora ispuniti kriterije [[Wikipedija:Značaj|značajnosti]]. * Članak mora imati primjerene reference; sumnjive ili kontroverzne tvrdnje u članku moraju se moći verificirati citatima popisanim u tom članku. * Članak ne može biti čisto strojno preveden i mora biti odlikovan primjerenim jezičnim stilom. * Unutar članka ne smije biti nikakvih problema (bez oznaka). * Članak ne bi trebao biti lista. ** Iznimka: Izrada liste koja postane [[Wikipedija:Istaknute liste|istaknuta lista]] se računa. <small>(Važi samo na Wikipedijama koje imaju istaknute liste.)</small> * Članak bi trebao biti informativan. * Članak bi trebao biti o bilo kojoj temi koja se tiče [[Azija#Države|azijske zemlje]]. * Članke koje prijavi organizator treba provjeriti drugi organizator. * Naposljetku će jedan ili više sudaca s lokalne Wikipedije odrediti da li se članak prihvaća ili ne. * Po završetku događaja s 4 izrađena ili značajno nadopunjena članka ćete dobiti spomenicu za učestvovanje na ovom izdanju uređivačkog maratona. == Organizatori == * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) == Prijava == Možete se prijaviti u bilo koje vrijeme. Organizatori će označiti (provjeriti) da li članci ispunjavaju kriterije. <div style="text-align:center;"> {{clickable button |Prijavi se sada |link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} </div> {{/Učesnici}} {{/Članci}} | podnožje = <div> == Korisni linkovi == {{flatlist| * [[m:Wikipedia Asian Month|Pilot-stranica na Meti]] * [[m:Wikipedia Asian Month/Onsite edit-a-thon|Maraton uživo na licu mjesta]] * [[m:Wikipedia Asian Month/QA|Pitanja i odgovori]] * <span class{{=}}"plainlinks">[https://outreachdashboard.wmflabs.org/campaigns/wikipedia_asian_month_2023/programs Rezultati maratona]</span> }} == Afilijacije == [[Datoteka:Wikimedia-logo black.svg|40px|left|alt=|link=]] {{flatlist| * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije]] py3v408jaorpfm8zjujnra6wrg1qrwn 0 4688263 42715692 42713466 2026-11-01T18:52:17Z Vlad5250 131203 /* Popis rajona */ 42715692 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Густота_населення_України_по_районах_(2020).png|thumb|right|350px|Gustoća stanovništva prema rajonima (2020)]] '''Rajoni Ukrajine''' ([[Ukrajinski jezik|ukr]]. Райони України) su administrativne jedinice druge razine u [[Ukrajina|Ukrajini]], manje od [[Oblasti u Ukrajini|oblasti]] i veće od općina (''gromada'', громада). U Ukrajini postoji 136 rajona, koji su nakon reforme [[2020.]] godine zamijenili dosadašnjih 490 rajona i 178 gradova regionalnog značaja.<ref>{{cite news|title=Рада зменшила кількість районів в Україні: 136 замість 490 |date=17. juli 2020 |url=https://www.pravda.com.ua/news/2020/07/17/7259715/ |work=Ukrajinska pravda |language=uk}}</ref> ''De facto'' njih deset na poluotoku [[Krim]]u još ne postoji, jer na njima Ukrajina nema kontrolu od [[Krimska kriza|rusko-ukrajinskog sukoba]] iz [[2014.]] Ruske vlasti na Krimu (v. [[Autonomna Republika Krim]]) koriste staru ukrajinsku podjelu na 14 rajona i 11 općina. Gradovi [[Kijev]] i [[Sevastopolj]] nisu dio niti jednog okruga, ali imaju poseban status. == Lista rajona == {| class="wikitable sortable" ! Rajon !! Upravno središte !! [[Oblasti u Ukrajini|Oblast]] !! Površina<br />(km²) !! Stanovništvo<br />(2021) !! Broj ''gromada'' |- | [[Vinički rajon]] || [[Vinica (Ukrajina)|Vinica]] || [[Slika:Flag of Vinnytsia Oblast.svg|18px|link=]] [[Vinička oblast]] || 6888,9 || 657.600 || 16 |- | [[Gajsinski rajon]] || [[Gajsin]] || [[Slika:Flag of Vinnytsia Oblast.svg|18px|link=]] [[Vinička oblast]] || 5674,8 || 243.300 || 14 |- | [[Žmerinski rajon]] || [[Žmerinka]] || [[Slika:Flag of Vinnytsia Oblast.svg|18px|link=]] [[Vinička oblast]] || 3150,6 || 165.800 || 8 |- | [[Mogiljiv-Podiljski rajon]] || [[Mogiljiv-Podiljski]] || [[Slika:Flag of Vinnytsia Oblast.svg|18px|link=]] [[Vinička oblast]] || 3220,5 || 146.900 || 7 |- | [[Tuljčinski rajon]] || [[Tuljčin]] || [[Slika:Flag of Vinnytsia Oblast.svg|18px|link=]] [[Vinička oblast]] || 3858,4 || 157.200 || 9 |- | [[Hmiljnički rajon]] || [[Hmiljnik]] || [[Slika:Flag of Vinnytsia Oblast.svg|18px|link=]] [[Vinička oblast]] || 3701,1 || 188.300 || 9 |- | [[Volodimirski rajon]] || [[Volodimir (grad)|Volodimir]] || [[Slika:Flag of Volyn Oblast.svg|18px|link=]] [[Volinska oblast]] || 2558,2 || 174.700 || 11 |- | [[Kaminj-Kaširski rajon]] || [[Kaminj-Kaširskij]] || [[Slika:Flag of Volyn Oblast.svg|18px|link=]] [[Volinska oblast]] || 4693,4 || 132.400 || 5 |- | [[Koveljski rajon]] || [[Kovelj]] || [[Slika:Flag of Volyn Oblast.svg|18px|link=]] [[Volinska oblast]] || 7647,9 || 271.000 || 23 |- | [[Lucki rajon]] || [[Luck]] || [[Slika:Flag of Volyn Oblast.svg|18px|link=]] [[Volinska oblast]] || 5247,8 || 457.300 || 15 |- | [[Dnjeparski rajon]] || [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] || [[Slika:Flag of Dnipropetrovsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Dnjipropetrovska oblast]] || 5605,7 || 1.179.300 || 17 |- | [[Kamjanski rajon]] || [[Kamjanske]] || [[Slika:Flag of Dnipropetrovsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Dnjipropetrovska oblast]] || 4821,2 || 439.000 || 12 |- | [[Krivoriški rajon]] || [[Krivij Rih]] || [[Slika:Flag of Dnipropetrovsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Dnjipropetrovska oblast]] || 5717,4 || 772.300 || 15 |- | [[Nikopoljski rajon]] || [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] || [[Slika:Flag of Dnipropetrovsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Dnjipropetrovska oblast]] || 3240,4 || 262.600 || 8 |- | [[Samarski rajon]] || [[Samar (Ukrajina)|Samar]] || [[Slika:Flag of Dnipropetrovsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Dnjipropetrovska oblast]] || 3482,9 || 171.700 || 8 |- | [[Pavlogradski rajon]] || [[Pavlograd]] || [[Slika:Flag of Dnipropetrovsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Dnjipropetrovska oblast]] || 2420,9 || 173.300 || 7 |- | [[Sinjeljnikovski rajon]] || [[Sinjeljnikove]] || [[Slika:Flag of Dnipropetrovsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Dnjipropetrovska oblast]] || 6616,6 || 208.300 || 19 |- | [[Bahmutski rajon]] || [[Bahmut]] || [[Slika:Flag of Donetsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Donjecka oblast]] || 1747,6 || 211.400 || 7 |- | [[Volnovački rajon]] || [[Volnovaha]] || [[Slika:Flag of Donetsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Donjecka oblast]] || 4449,1 || 146.000 || 8 |- | [[Gorlivički rajon]] || [[Gorlivka]] || [[Slika:Flag of Donetsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Donjecka oblast]] || 2468,4 || 690.600 || 9 |- | [[Donječki rajon]] || [[Donjeck]] || [[Slika:Flag of Donetsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Donjecka oblast]] || 2895,1 || 1.503.400 || 6 |- | [[Kaljmiuški rajon]] || [[Kaljmiuske]] || [[Slika:Flag of Donetsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Donjecka oblast]] || 3132,6 || 122.600 || 5 |- | [[Kramatorski rajon]] || [[Kramatorsk]] || [[Slika:Flag of Donetsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Donjecka oblast]] || 5186,3 || 568.000 || 12 |- | [[Mariupoljski rajon]] || [[Mariupolj]] || [[Slika:Flag of Donetsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Donjecka oblast]] || 2623,8 || 521.100 || 5 |- | [[Pokrovski rajon]] || [[Pokrovsk]] || [[Slika:Flag of Donetsk Oblast.svg|18px|link=]] [[Donjecka oblast]] || 4020 || 402.700 || 14 |- | [[Berdičivski rajon]] || [[Berdičiv]] || [[Slika:Flag of Zhytomyr Oblast.svg|18px|link=]] [[Žitomirska oblast]] || 3014,1 || 163.600 || 10 |- | [[Žitomirski rajon]] || [[Žitomir]] || [[Slika:Flag of Zhytomyr Oblast.svg|18px|link=]] [[Žitomirska oblast]] || 10505,8 || 622.700 || 31 |- | [[Korostenjski rajon]] || [[Korostenj]] || [[Slika:Flag of Zhytomyr Oblast.svg|18px|link=]] [[Žitomirska oblast]] || 11066,8 || 262.100 || 13 |- | [[Zvjageljski rajon]] || [[Zvjagelj]] || [[Slika:Flag of Zhytomyr Oblast.svg|18px|link=]] [[Žitomirska oblast]] || 5242,6 || 171.700 || 12 |- | [[Beregovski rajon]] || [[Beregove]] || [[Slika:Flag of Transcarpathian Oblast.svg|18px|link=]] [[Zakarpatska oblast]] || 1458,7 || 209.200 || 10 |- | [[Mukačevski rajon]] || [[Mukačevo]] || [[Slika:Flag of Transcarpathian Oblast.svg|18px|link=]] [[Zakarpatska oblast]] || 2054 || 254.600 || 13 |- | [[Rahivski rajon]] || [[Rahiv]] || [[Slika:Flag of Transcarpathian Oblast.svg|18px|link=]] [[Zakarpatska oblast]] || 1845,2 || 82.800 || 4 |- | [[Tjačivski rajon]] || [[Tjačiv]] || [[Slika:Flag of Transcarpathian Oblast.svg|18px|link=]] [[Zakarpatska oblast]] || 1869,5 || 185.300 || 10 |- | [[Užgorodski rajon]] || [[Užgorod]] || [[Slika:Flag of Transcarpathian Oblast.svg|18px|link=]] [[Zakarpatska oblast]] || 2359,5 || 255.800 || 14 |- | [[Hustski rajon]] || [[Hust]] || [[Slika:Flag of Transcarpathian Oblast.svg|18px|link=]] [[Zakarpatska oblast]] || 3174,4 || 269.100 || 13 |- | [[Berdjanski rajon]] || [[Berdjansk]] || [[Slika:Flag of Zaporizhia Oblast.svg|18px|link=]] [[Zaporoška oblast]] || 4461,56 || 183.984 || 8 |- | [[Vasilivski rajon]] || [[Vasilivka]] || [[Slika:Flag of Zaporizhia Oblast.svg|18px|link=]] [[Zaporoška oblast]] || 4287,33 || 188.667 || 11 |- | [[Zaporoški rajon]] || [[Zaporožje]] || [[Slika:Flag of Zaporizhia Oblast.svg|18px|link=]] [[Zaporoška oblast]] || 4674,61 || 874.150 || 17 |- | [[Melitopoljski rajon]] || [[Melitopolj]] || [[Slika:Flag of Zaporizhia Oblast.svg|18px|link=]] [[Zaporoška oblast]] || 7081,04 || 286.574 || 16 |- | [[Pološki rajon]] || [[Pologi (Ukrajina)|Pologi]] || [[Slika:Flag of Zaporizhia Oblast.svg|18px|link=]] [[Zaporoška oblast]] || 6762,50 || 172.461 || 15 |- | [[Verhovinski rajon]] || [[Verhovina]] || [[Slika:Flag of Ivano-Frankivsk Oblast2.svg|18px|link=]] [[Ivano-Frankivska oblast]] || 1271,7 || 30.500 || 3 |- | [[Ivano-Frankivski rajon]] || [[Ivano-Frankivsk]] || [[Slika:Flag of Ivano-Frankivsk Oblast2.svg|18px|link=]] [[Ivano-Frankivska oblast]] || 3913,1 || 560.100 || 20 |- | [[Kaluški rajon]] || [[Kaluš]] || [[Slika:Flag of Ivano-Frankivsk Oblast2.svg|18px|link=]] [[Ivano-Frankivska oblast]] || 3555 || 286.500 || 13 |- | [[Kolomijski rajon]] || [[Kolomija]] || [[Slika:Flag of Ivano-Frankivsk Oblast2.svg|18px|link=]] [[Ivano-Frankivska oblast]] || 2484,5 || 279.800 || 13 |- | [[Kosivski rajon]] || [[Kosiv]] || [[Slika:Flag of Ivano-Frankivsk Oblast2.svg|18px|link=]] [[Ivano-Frankivska oblast]] || 853,7 || 85.700 || 5 |- | [[Nadvirnski rajon]] || [[Nadvirna]] || [[Slika:Flag of Ivano-Frankivsk Oblast2.svg|18px|link=]] [[Ivano-Frankivska oblast]] || 1872 || 130.600 || 8 |- | [[Bilocerkovski rajon]] || [[Bila Cerkva]] || [[Slika:Flag of Kyiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Kijevska oblast]] || 6513,1 || 443.400 || 13 |- | [[Borispilski rajon]] || [[Borispil]] || [[Slika:Flag of Kyiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Kijevska oblast]] || 3874,9 || 203.700 || 11 |- | [[Brovarski rajon]] || [[Brovari]] || [[Slika:Flag of Kyiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Kijevska oblast]] || 2883,1 || 240.700 || 8 |- | [[Bučanski rajon]] || [[Buča (Ukrajina)|Buča]] || [[Slika:Flag of Kyiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Kijevska oblast]] || 1544,3 || 339.500 || 12 |- | [[Višgorodski rajon]] || [[Višgorod]] || [[Slika:Flag of Kyiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Kijevska oblast]] || 6913,4 || 130.100 || 7 |- | [[Obuhivski rajon]] || [[Obuhiv]] || [[Slika:Flag of Kyiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Kijevska oblast]] || 3526,3 || 229.800 || 9 |- | [[Fastivski rajon]] || [[Fastiv]] || [[Slika:Flag of Kyiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Kijevska oblast]] || 2886,7 || 180.900 || 9 |- | [[Golovanivski rajon]] || [[Golovanivsk]] || [[Slika:Flag of Kirovohrad Oblast.svg|18px|link=]] [[Kirovogradska oblast]] || 4244,3 || 124.900 || 10 |- | [[Kropivnicki rajon]] || [[Kropivnicki]] || [[Slika:Flag of Kirovohrad Oblast.svg|18px|link=]] [[Kirovogradska oblast]] || 9716,9 || 448.100 || 17 |- | [[Novoukrajinski rajon]] || [[Novoukrajinka]] || [[Slika:Flag of Kirovohrad Oblast.svg|18px|link=]] [[Kirovogradska oblast]] || 5198,9 || 142.700 || 13 |- | [[Oleksandrijski rajon]] || [[Oleksandrija]] || [[Slika:Flag of Kirovohrad Oblast.svg|18px|link=]] [[Kirovogradska oblast]] || 5409,7 || 229.800 || 9 |- | [[Alčevski rajon]] || [[Alčevsk]] || [[Slika:Flag of Luhansk Oblast.svg|18px|link=]] [[Luganska oblast]] || 2006,1 || 442.800 || 3 |- | [[Dovžanski rajon]] || [[Dovžansk]] || [[Slika:Flag of Luhansk Oblast.svg|18px|link=]] [[Luganska oblast]] || 2139 || 207.700 || 2 |- | [[Luganški rajon]] || [[Luhansk]] || [[Slika:Flag of Luhansk Oblast.svg|18px|link=]] [[Luganska oblast]] || 2147,4 || 535.200 || 3 |- | [[Rovenkovski rajon]] || [[Rovenki]] || [[Slika:Flag of Luhansk Oblast.svg|18px|link=]] [[Luganska oblast]] || 2087,6 || 296.800 || 3 |- | [[Svatovski rajon]] || [[Svatove]] || [[Slika:Flag of Luhansk Oblast.svg|18px|link=]] [[Luganska oblast]] || 5329,1 || 80.900 || 7 |- | [[Severodonjecki rajon]] || [[Severodonjeck]] || [[Slika:Flag of Luhansk Oblast.svg|18px|link=]] [[Luganska oblast]] || 2685,7 || 375.800 || 6 |- | [[Starobiljski rajon]] || [[Starobiljsk]] || [[Slika:Flag of Luhansk Oblast.svg|18px|link=]] [[Luganska oblast]] || 6930,6 || 129.200 || 8 |- | [[Ščastinjski rajon]] || [[Novoajdar]] || [[Slika:Flag of Luhansk Oblast.svg|18px|link=]] [[Luganska oblast]] || 3380,4 || 81.200 || 5 |- | [[Drogobički rajon]] || [[Drogobič]] || [[Slika:Flag of Lviv Oblast.svg|18px|link=]] [[Lavovska oblast]] || 1496,9 || 239.000 || 5 |- | [[Zoločivski rajon]] || [[Zoločiv]] || [[Slika:Flag of Lviv Oblast.svg|18px|link=]] [[Lavovska oblast]] || 2913,4 || 163.300 || 7 |- | [[Lavovski rajon]] || [[Lavov]] || [[Slika:Flag of Lviv Oblast.svg|18px|link=]] [[Lavovska oblast]] || 4968,5 || 1.150.400 || 23 |- | [[Sambirski rajon]] || [[Sambir]] || [[Slika:Flag of Lviv Oblast.svg|18px|link=]] [[Lavovska oblast]] || 3250,4 || 227.700 || 11 |- | [[Strijski rajon]] || [[Strij]] || [[Slika:Flag of Lviv Oblast.svg|18px|link=]] [[Lavovska oblast]] || 3840,5 || 327.700 || 14 |- | [[Červonogradski rajon]] || [[Červonograd]] || [[Slika:Flag of Lviv Oblast.svg|18px|link=]] [[Lavovska oblast]] || 2971,6 || 233.000 || 7 |- | [[Javorivski rajon]] || [[Javoriv]] || [[Slika:Flag of Lviv Oblast.svg|18px|link=]] [[Lavovska oblast]] || 2378,4 || 180.900 || 6 |- | [[Baštanski rajon]] || [[Baštanka]] || [[Slika:Flag of Mykolaiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Mikolajivska oblast]] || 6714,9 || 140.500 || 12 |- | [[Voznesenski rajon]] || [[Voznesensk]] || [[Slika:Flag of Mykolaiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Mikolajivska oblast]] || 6081 || 182.500 || 13 |- | [[Mikolajivski rajon]] || [[Mikolajiv]] || [[Slika:Flag of Mykolaiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Mikolajivska oblast]] || 7433,7 || 656.300 || 19 |- | [[Pervomajski rajon]] || [[Pervomajsk (Mikolajivska oblast)|Pervomajsk]] || [[Slika:Flag of Mykolaiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Mikolajivska oblast]] || 3797,2 || 151.800 || 8 |- | [[Berezivski rajon]] || [[Berezivka]] || [[Slika:Flag of Odesa Oblast.svg|18px|link=]] [[Odeška oblast]] || 5551,6 || 109.400 || 16 |- | [[Bilgorodsko-Dnistrovski rajon]] || [[Bilgorod-Dnistrovskij]] || [[Slika:Flag of Odesa Oblast.svg|18px|link=]] [[Odeška oblast]] || 5220,6 || 201.400 || 16 |- | [[Bolgradski rajon]] || [[Bolgrad]] || [[Slika:Flag of Odesa Oblast.svg|18px|link=]] [[Odeška oblast]] || 4559,4 || 154.500 || 10 |- | [[Izmajilski rajon]] || [[Izmajil]] || [[Slika:Flag of Odesa Oblast.svg|18px|link=]] [[Odeška oblast]] || 3434,4 || 206.200 || 6 |- | [[Odeški rajon]] || [[Odesa]] || [[Slika:Flag of Odesa Oblast.svg|18px|link=]] [[Odeška oblast]] || 3922,8 || 1.375.900 || 22 |- | [[Podiljski rajon]] || [[Podiljsk]] || [[Slika:Flag of Odesa Oblast.svg|18px|link=]] [[Odeška oblast]] || 7063,6 || 229.900 || 12 |- | [[Rozdilnski rajon]] || [[Rozdilna]] || [[Slika:Flag of Odesa Oblast.svg|18px|link=]] [[Odeška oblast]] || 3564,4 || 104.200 || 9 |- | [[Kremenčuški rajon]] || [[Kremenčuk]] || [[Slika:Flag of Poltava Oblast.svg|18px|link=]] [[Poltavska oblast]] || 6105,8 || 399.400 || 12 |- | [[Lubenjski rajon]] || [[Lubni]] || [[Slika:Flag of Poltava Oblast.svg|18px|link=]] [[Poltavska oblast]] || 5476,9 || 192.600 || 7 |- | [[Mirgorodski rajon]] || [[Mirgorod]] || [[Slika:Flag of Poltava Oblast.svg|18px|link=]] [[Poltavska oblast]] || 6287,4 || 207.900 || 17 |- | [[Poltavski rajon]] || [[Poltava]] || [[Slika:Flag of Poltava Oblast.svg|18px|link=]] [[Poltavska oblast]] || 10849,6 || 600.500 || 24 |- | [[Varaški rajon]] || [[Varaš]] || [[Slika:Flag of Rivne Oblast.svg|18px|link=]] [[Rivnenska oblast]] || 3327,2 || 139.000 || 8 |- | [[Dubenjski rajon]] || [[Dubno]] || [[Slika:Flag of Rivne Oblast.svg|18px|link=]] [[Rivnenska oblast]] || 3294,6 || 170.400 || 19 |- | [[Rivnenski rajon]] || [[Rivne (Rivnenska oblast)|Rivne]] || [[Slika:Flag of Rivne Oblast.svg|18px|link=]] [[Rivnenska oblast]] || 7218 || 634.900 || 26 |- | [[Sarnski rajon]] || [[Sarni]] || [[Slika:Flag of Rivne Oblast.svg|18px|link=]] [[Rivnenska oblast]] || 6219 || 213.000 || 11 |- | [[Konotopski rajon]] || [[Konotop]] || [[Slika:Flag of Sumy Oblast.svg|18px|link=]] [[Sumska oblast]] || 5190,6 || 204.200 || 8 |- | [[Ohtirški rajon]] || [[Ohtirka]] || [[Slika:Flag of Sumy Oblast.svg|18px|link=]] [[Sumska oblast]] || 3196,6 || 125.600 || 9 |- | [[Romenski rajon]] || [[Romni]] || [[Slika:Flag of Sumy Oblast.svg|18px|link=]] [[Sumska oblast]] || 3882,7 || 113.700 || 8 |- | [[Sumski rajon]] || [[Sumi]] || [[Slika:Flag of Sumy Oblast.svg|18px|link=]] [[Sumska oblast]] || 6499,4 || 449.400 || 16 |- | [[Šostački rajon]] || [[Šostka]] || [[Slika:Flag of Sumy Oblast.svg|18px|link=]] [[Sumska oblast]] || 5072,3 || 188.500 || 10 |- | [[Kremeneški rajon]] || [[Kremenec]] || [[Slika:Flag of Ternopil Oblast.svg|18px|link=]] [[Ternopilska oblast]] || 2635,7 || 144.700 || 8 |- | [[Ternoposki rajon]] || [[Ternopol]] || [[Slika:Flag of Ternopil Oblast.svg|18px|link=]] [[Ternopilska oblast]] || 6162,3 || 567.000 || 25 |- | [[Čortkivski rajon]] || [[Čortkiv]] || [[Slika:Flag of Ternopil Oblast.svg|18px|link=]] [[Ternopilska oblast]] || 5022 || 334.200 || 22 |- | [[Bogoduhivski rajon]] || [[Bogoduhiv]] || [[Slika:Flag of Kharkiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Harkovska oblast]] || 4510,3 || 128.400 || 5 |- | [[Izjumski rajon]] || [[Izjum]] || [[Slika:Flag of Kharkiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Harkovska oblast]] || 5910,2 || 181.600 || 8 |- | [[Krasnogradski rajon]] || [[Krasnograd]] || [[Slika:Flag of Kharkiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Harkovska oblast]] || 4912,8 || 108.900 || 6 |- | [[Kupjanski rajon]] || [[Kupjansk]] || [[Slika:Flag of Kharkiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Harkovska oblast]] || 4618,1 || 137.200 || 8 |- | [[Lozovski rajon]] || [[Lozova]] || [[Slika:Flag of Kharkiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Harkovska oblast]] || 4025,9 || 154.600 || 5 |- | [[Harkovski rajon]] || [[Harkov]] || [[Slika:Flag of Kharkiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Harkovska oblast]] || 2644,3 || 1.762.800 || 15 |- | [[Čugujivski rajon]] || [[Čugujiv]] || [[Slika:Flag of Kharkiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Harkovska oblast]] || 4807 || 202.200 || 9 |- | [[Berislavski rajon]] || [[Berislav, Ukrajina|Berislav]] || [[Slika:Flag of Kherson Oblast.svg|18px|link=]] [[Hersonska oblast]] || 4764 || 99.100 || 11 |- | [[Geničeški rajon]] || [[Geničesk]] || [[Slika:Flag of Kherson Oblast.svg|18px|link=]] [[Hersonska oblast]] || 6521,7 || 122.400 || 4 |- | [[Kahovski rajon]] || [[Nova Kahovka]] || [[Slika:Flag of Kherson Oblast.svg|18px|link=]] [[Hersonska oblast]] || 6289,7 || 224.700 || 15 |- | [[Skadovski rajon]] || [[Skadovsk]] || [[Slika:Flag of Kherson Oblast.svg|18px|link=]] [[Hersonska oblast]] || 5248,5 || 127.000 || 9 |- | [[Hersonski rajon]] || [[Herson]] || [[Slika:Flag of Kherson Oblast.svg|18px|link=]] [[Hersonska oblast]] || 3649,9 || 464.400 || 10 |- | [[Kamjanec-Podilski rajon]] || [[Kamjanec-Podilski]] || [[Slika:Flag of Khmelnytskyi Oblast.svg|18px|link=]] [[Hmeljnička oblast]] || 4521,2 || 291.100 || 15 |- | [[Hmeljnicki rajon]] || [[Hmeljnicki]] || [[Slika:Flag of Khmelnytskyi Oblast.svg|18px|link=]] [[Hmeljnička oblast]] || 10755,8 || 687.000 || 27 |- | [[Šepetivski rajon]] || [[Šepetivka]] || [[Slika:Flag of Khmelnytskyi Oblast.svg|18px|link=]] [[Hmeljnička oblast]] || 5346,7 || 286.500 || 18 |- | [[Zvenigorodski rajon]] || [[Zvenigorodka]] || [[Slika:Flag of Cherkasy Oblast.svg|18px|link=]] [[Čerkaška oblast]] || 5279,9 || 204.000 || 17 |- | [[Zolotonoški rajon]] || [[Zolotonoša]] || [[Slika:Flag of Cherkasy Oblast.svg|18px|link=]] [[Čerkaška oblast]] || 4249,1 || 142.300 || 11 |- | [[Umanski rajon]] || [[Uman]] || [[Slika:Flag of Cherkasy Oblast.svg|18px|link=]] [[Čerkaška oblast]] || 4527,2 || 257.500 || 12 |- | [[Čerkasijski rajon]] || [[Čerkasi]] || [[Slika:Flag of Cherkasy Oblast.svg|18px|link=]] [[Čerkaška oblast]] || 6882,1 || 602.600 || 26 |- | [[Vižniški rajon]] || [[Vižnica]] || [[Slika:Flag of Chernivtsi Oblast.svg|18px|link=]] [[Černivačka oblast]] || 1882 || 91.000 || 9 |- | [[Dnistrovski rajon]] || [[Kelmenci]] || [[Slika:Flag of Chernivtsi Oblast.svg|18px|link=]] [[Černivačka oblast]] || 2122,5 || 157.800 || 10 |- | [[Črnoviški rajon]] || [[Černovci]] || [[Slika:Flag of Chernivtsi Oblast.svg|18px|link=]] [[Černivačka oblast]] || 4101,5 || 655.600 || 33 |- | [[Korjukivski rajon]] || [[Korjukivka]] || [[Slika:Flag of Chernihiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Černigovska oblast]] || 4578,7 || 91.700 || 5 |- | [[Nižinski rajon]] || [[Nižin]] || [[Slika:Flag of Chernihiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Černigovska oblast]] || 7226,6 || 228.700 || 17 |- | [[Novgorod-Siverski rajon]] || [[Novgorod-Siverski]] || [[Slika:Flag of Chernihiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Černigovska oblast]] || 4630,5 || 66.400 || 4 |- | [[Priluški rajon]] || [[Priluki]] || [[Slika:Flag of Chernihiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Černigovska oblast]] || 5214,2 || 158.200 || 11 |- | [[Černigovski rajon]] || [[Černigiv]] || [[Slika:Flag of Chernihiv Oblast.svg|18px|link=]] [[Černigovska oblast]] || 10249 || 460.800 || 20 |} === Autonomna Republika Krim === Nakon što je Rusija pripojila [[Autonomna Republika Krim|Autonomnu Republiku Krim]] [[2014.]] kao [[Republika Krim]], ona je i dalje ostala podijeljena na 14 rajona koji su postojali u prethodnoj ukrajinskoj podjeli: {| class="wikitable sortable" ! Rajon !! Upravno središte |- | [[Bahčisarajski rajon]] || [[Bahčisaraj]] |- | [[Bilogirski rajon]] || [[Bilogirsk]] |- | [[Džankojski rajon]] || [[Džankoj]] |- | [[Kirovski rajon]] || [[Kirovske]] |- | [[Krasnogvardijski rajon]] || [[Krasnogvardijske]] |- | [[Krasnoperekopski rajon]] || [[Krasnoperekopsk]] |- | [[Leninski rajon]] || [[Lenine]] |- | [[Nižnogirski rajon]] || [[Nižnogirski]] |- | [[Pervomajski rajon (Krim)|Pervomajski rajon]] || [[Pervomajske]] |- | [[Rozdolnski rajon]] || [[Rozdolne]] |- | [[Sakijski rajon]] || [[Saki]] |- | [[Simferopolski rajon]] || [[Simferopol]] |- | [[Sovjetski rajon]] || [[Sovjetski]] |- | [[Čornomorski rajon]] || [[Čornomorske]] |} Novi zakon iz [[2020.]] predviđa deset rajona za Krim: {| class="wikitable sortable" ! Rajon !! Upravno središte |- | [[Bahčisarajski rajon]] || [[Bahčisaraj]] |- | [[Bilogirski rajon]] || [[Bilogirsk]] |- | [[Džankojski rajon]] || [[Džankoj]] |- | [[Jevpatorijski rajon]] || [[Jevpatorija]] |- | [[Kerški rajon]] || [[Kerč]] |- | [[Kurmanski rajon]] || Kurman ([[Krasnogvardijske]]) |- | [[Perekopski rajon]] || Jani Kapu ([[Krasnoperekopsk]]) |- | [[Simferopoljski rajon]] || [[Simferopolj]] |- | [[Feodosijski rajon]] || [[Feodosija]] |- | [[Jaltski rajon]] || [[Jalta]] |} == Povezano == * [[Oblasti u Ukrajini]] == Reference == {{reflist}} == Bibliografija == {{refbegin}} * {{cite web | last = | first = | url = https://zakon.rada.gov.ua/laws/show/807-IX#Text | date = 2020 | title = ПОСТАНОВА : Про утворення та ліквідацію районів | location = | publisher = Верховна Рада України | page = | isbn = | access-date = 2024-03-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20200721124601/https://zakon.rada.gov.ua/laws/show/807-IX#Text | archive-date = 2020-07-21 | url-status = dead}} {{refend}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Administrativna podjela Ukrajine]] [[Kategorija:Drugi nivo državnih administrativnih podjela]] tvf1amfylomjszmzokxtvin05m6sb27 0 4688382 42715729 42679643 2026-11-01T22:40:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715729 wikitext text/x-wiki '''Gromada''' je [[Poljski jezik|poljska]] riječ koja znači "okup", "skupina" ili "skupština".{{efn|Iz [[Praslavenski jezik|praslavenskog]] oblika ''gromada''<ref>{{en}} {{cite web |url= http://gorazd.org/gulliver/?recordId=2852 |title= грамада |last= |first= |date= |website= Gorazd |publisher= |accessdate= 26. 3. 2024 |quote= |archive-date= 2024-03-26 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240326084802/http://gorazd.org/gulliver/?recordId=2852 |url-status= dead }}</ref>; usp. '''''[https://sh.wiktionary.org/wiki/gromada gromada]''''' u Wječniku.}} == Poljska == U [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litavskoj Uniji]] pojam se odnosio na [[Selo|seosku]] ustanovu koja je obuhvaćala sve stanovnike sela i koja je djelovala kao lokalna vlast, te je nadzirala plaćanje [[porez]]a. U tom smislu, gromada je se razvila između [[16. vijek|16.]] i [[18. vijek]]a, a nastavila je djelovati u [[Kongresna Poljska|Kongresnoj Poljskoj]]. Njihovi su poglavari nosili titulu ''sołtyja'', a biralo ih je lokalno stanovništvo. Gromada je nastavila djelovati u [[Druga Poljska Republika|međuratnoj Poljskoj]] (1918-1939), kao pododjel ''gmine''. U [[Narodna Republika Poljska|komunističkoj Poljskoj]] između [[1954.]] i [[1972.]], gromade su činile najnižu razinu lokalne vlasti, preuzimajući ulogu koju su prije imale ''gmine''. Gromada bi se općenito sastojala od nekoliko sela, ali su to bile manje jedinice nego što su bile ''gmine''. Godine [[1973.]] ponovno su uvedene gmine i ukinute ''gromade''. Trenutno je najmanja jedinica lokalne uprave u ruralnoj [[Poljska|Poljskoj]] je ''sołectwo'', koje je podređeno ''gmini''. == Ukrajina == Pojam gromade je usađen u [[Ukrajina|Ukrajinu]] sa Poljsko-litavskom konfederacijom, ali je integrirao već postojeće oblike lokalne samouprave iz vremena [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]]. Sve do druge polovine [[20. vijek]]a riječ gromada je se kod većine stanovništva u Ukrajini prvenstveno poistovjećivala sa pojmom zajednice ili skupine stanovnika određenog naselja, grada ili sela. Od riječi "gromada" u ukrajinskom jeziku dolaze tako važni pojmovi kao što su javnost (громадський), građanin (громадянин), civilno (громадянський), civilno društvo (громадянське суспільство). U današnjem ukrajinskom jeziku gromada (грома́да) je jedan [[sinonim]] za [[Zajednica|zajednicu]], tj. za skupinu ljudi ujedinjenih zajedničkim interesima. Zatim, kada se riječ koristi u administrativnom leksikonu, gromada označava administrativno-teritorijalnu jedinica lokalne samouprave i može se smatrati istoznačnica za naš općinu/opštinu. Pojam podrazumijeva neki vid lokalne [[Samoupravljanje|samouprave]]. U današnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]] gromada{{efn|{{uk}} Територіальна громада.}} predstavlja treći nivo državne administrativne podjele, poslije [[Oblasti u Ukrajini|oblast]] i [[Rajoni Ukrajine|rajona]]. Putem procesa [[Reforma|reforme]] u smislu decentralizacije, Republika Ukrajina je između [[2015.]] i [[2020.]] godine ponovno oblikovala okvir svojih teritorijalnih zajednica{{efn|{{uk}} Об'єднані територіальні громади (ОТГ).}} odnosno gromada. Od [[2021.]] u Ukrajini postoji ukupno 1469 takvih zajednica. Prema članku 170. [[Ustav Ukrajine|Ustava Ukrajine]], teritorijalnom gromadom se definiraju:<ref>{{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/laws/show/280/97-%D0%92%D0%A0 |title= Закон України. Про місцеве самоврядування від 21 травня 1997 року № 280/97-ВР |last= |first= |date= 1997 |website= |publisher= |accessdate= 01. 01. 2023 |quote= |archive-url= https://web.archive.org/web/20231102234328/https://zakon.rada.gov.ua/laws/show/280/97-%D0%92%D0%A0 |archive-date= 2023-11-02 |url-status= dead}}</ref>{{efn|{{uk}} Tериторіальна громада – жителі, об'єднані постійним проживанням у межах села, селища, міста, що є самостійними адміністративно-територіальними одиницями, або добровільне об'єднання жителів кількох сіл, селищ, міст, що мають єдиний адміністративний центр.}} {{cquote|stanovnici ujedinjeni stalnim prebivalištem unutar granica sela, naselja, grada, koji su samostalne administrativno-teritorijalne jedinice, ili dobrovoljnog udruživanja stanovnika nekoliko sela, mjesta, gradova koji imaju jedno administrativno središte.}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Politička geografija]] [[Kategorija:Administrativna podjela Poljske]] [[Kategorija:Administrativna podjela Ukrajine]] oj2m1pk6wmrrklnkde1ij6rrxa9msyy 0 4690106 42715621 42346508 2026-11-01T13:53:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715621 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime=Fuerte Olimpo | drugo_ime = | službeno_ime= | izvorno_ime =<small>Fuerte Borbón</small> | tip_naselja = [[grad]] | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont =Aerial view of Fuerte Olimpo.jpg | slika_veličina = 280px | slika_alt= | opis_slike= [[Panorama]] grada iz [[avion]]a | marker_mapa = Paragvaj | marker_mapa_alt = | marker_mapa_opis = Fuerte Olimpo na karti Paragvaja | marker_mapa_veličina = | marker_oznaka_pozicija = | marker_reljef= | koordinate= {{Coord|21|2|15|S|57|52|15|W|type:adm1st_region:XK|display=inline,title}} | podjela_vrsta= | podjela_ime= | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{flag|Paragvaj}} | podjela_vrsta1= [[Paragvajski departmani|Departman]] | podjela_ime1= [[Alto Paraguay]] | podjela_vrsta2=Distrikt | podjela_ime2 =Fuerte Olimpo | osnivanje_naslov =Osnovan | osnivanje_datum=[[1792]].<ref name=city/> | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = [[Gradonačelnik|Intendente municipal]] | vođa_ime =Moisés Recalde | nadmorska_visina=64<ref name=city/> | površina_ukupno = | površina_napomena = | stanovništvo_datum = [[2020]]. | stanovništvo_ukupno =1,696 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_metro= | stanovništvo_blank1= | stanovništvo_blank2 = | stanovništvo_napomena = | stanovništvo_demonim = | stanovništvo_napomene = | vremenska_zona = [[UTC-4]] | vremenska_zona_DST= | utc_pomak = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj =9000<ref name=city/> | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Fuerte Olimpo''' je [[grad]]ić od 1,696 [[Stanovništvo|stan.]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/paraguay/cities/?cityid=10553 | title =Fuerte Olimpo in Alto Paraguay | accessdate =01.06.2024. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> u [[Paragvaj]]u u [[Alto Paraguay|Departmanu Alto Paraguay]] u kom je [[administrativni centar]]. Fuerte Olimpo je i [[administrativni centar]] istoimenog [[okrug|distrikta]] koji ima 4,523 stan.<ref name=cita>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/paraguay/admin/alto_paraguay/1701__fuerte_olimpo/ | title =Fuerte Olimpo in Alto Paraguay | accessdate =01.06.2024. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref> == Geografija == Grad se nalazi na krajnjem [[sjeverozapad]]u [[Paragvaj|zemlje]] u rijetko naseljenom [[Gran Chaco|Gran Chacu]]. Prostire se duž [[zapad]]ne [[obala|obale]] rijeke [[Paragvaj (rijeka)|Paragvaj]], na [[granica|granici]] sa [[Brazil]]om, udaljen 770 [[km]]. od glavnog grada [[Asunción]]a. [[Sjever]]no i [[istok|istočno]] od grada protežu se goleme [[močvara|močvare]] [[Pantanal]]a.<ref name=his>{{cite web | url =https://visitaparaguay.com.py/ciudad/fuerte-olimpo | title =''Información general'' | accessdate =01.06.2024. | language =španjolski | publisher =Visita Paraguay | archive-url =https://web.archive.org/web/20240603182154/https://visitaparaguay.com.py/ciudad/fuerte-olimpo | archive-date =2024-06-03 | url-status =dead}}</ref> == Historija == Grad je osnovan [[1792]]. kao [[Vojska|vojna]] [[fortifikacija|utbrda]] pod [[ime]]nom ''Fuerte Borbón''. Vremenom se razvio kao riječna [[luka]] i [[trgovište]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Fuerte-Olimpo | title =''Fuerte Olimpo Paraguay'' | accessdate =01.06.2024. | language=španjolski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> Fuerte Olimpo je danas [[trgovina|trgovački]] centar [[stočarstvo|stočarskog]] kraja i prometna [[luka]]. Iako do njega postoji i [[cesta]], do njega je i danas najsigurnije doći [[brod]]om, jer je cesta za [[kiša|kišne]] sezene neprohodna.<ref name=brit/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Fuerte Olimpo}} * [https://www.facebook.com/p/Municipalidad-de-Fuerte-Olimpo-100076029394877// ''Municipalidad de Fuerte Olimpo'' (na Facebooku)] {{es icon}} [[Kategorija:Gradovi u Paragvaju]] 9a7oum9orwaf4imlu7tqhebkohxzfa5 0 4691066 42715619 42658136 2026-11-01T13:48:24Z Edgar Allan Poe 29250 42715619 wikitext text/x-wiki {{DISPLAYTITLE:''Papilionanthe'' Miss Joaquim}} {{Infokutija kultivar | naziv = ''Papilionanthe'' Miss Joaquim | slika = VandaMissJoaquim.jpg | slika_veličina = 320px | slika_opis = | slika_alt = | genus = ''[[Papilionanthe]]'' | species = | hibrid = ''Papilionanthe teres'' (''Vanda teres'') × ''Papilionanthe hookeriana'' (''Vanda hookeriana'') | subspecies = | varijetet = | greks = Miss Joaquim | grupa = | kultivar = | tržišni_nazivi = | oplemenjivač = | porijeklo = {{flag|Singapur}} | podjela = }} '''''Papilionanthe'' Miss Joaquim''', znana još i kao '''singapurska orhideja''' te '''orhideja princeze Alohe''', a ranije i kao '''''Vanda'' Miss Joaquim''', [[hibrid (biologija)|hibridna]] je [[orhideja]] ([[Greks (hortikultura)|greks]]), koja je ujedno i nacionalni svijet [[Singapur]]a.<ref>{{cite web|title=Vanda Miss Joaquim|url=http://eresources.nlb.gov.sg/infopedia/articles/SIP_752_2005-01-10.html|website=Singapore Infopedia|publisher=Singapore Government|access-date=10 October 2015}}</ref> Dana [[15. travnja]] [[1981.]] godine, tadašnji singapurski ministar kulture [[S. Dhanabalan]] objavio je kako je ova orhideja izabrana za nacionalni cvijet Singapura zbog svoje izdržljivosti i cjelogodišnjeg rasta, ali i činjenice da je i sama hibrid, kao i singapurska kultura.<ref>{{cite book |author1=Hew, C.S. |author2=Yam, T.W. |author3=Arditti, J. |year=2002 |title=Biology of Vanda Miss Joaquim |publisher=Singapore University Press |isbn=9789971692513 |url=https://books.google.com/books?id=o_J8-bqIsdQC |page=35}}</ref> Cvijet je krajem [[1880-e|1880-ih]] godina otkrila [[Agnes Joaquim]] (rođena kao Ašken Hovakimijan), [[Singapurci|Singapurka]] [[Armenija|armenskog]] porijekla, među [[bambus]]ima. Nakon otkrića, orhideja je [[1893.]] godine pokazana stručnjaku za orhideje [[Henry Nicholas Ridley|Henryju Ridleyju]], koji ju je prepoznao kao novu hibridnu vrstu, što je potvrdio i [[1896.]] godine.<ref name="Ridley"/> Ridley je pregledao cvijet, skicirao ga i uvrstio u svoju ''Vrtlarsku kroniku'', napisavši: "Prije nekoliko godina, Miss Joaquim, gospođa koja živi u Singapuru, nadaleko pounata po svojim vještinama u hortikulturi, uspješno je križala vrste ''Vanda hookeriana'' Rchb. f., and ''V. teres'', dvije biljke koje se uzgajaju u gotovo svakom singapurskom vrtu."<ref name=Ridley>{{cite journal |url=https://www.biodiversitylibrary.org/item/83804#page/766/mode/1up |journal=Gardeners' Chronicle |series=3 |volume=13 |year=1893 |page=740 |title=New or Noteworthy plants: ''Vanda'' Miss Joaquim [''inter V. Hookerianam et V. teretem proles hybrida''] |author=Henry Ridley |author-link=Henry Nicholas Ridley }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.amassia.com.au/orchid.htm |title=The Vanda Miss Joaquim Orchid |work=Amassia Publishing |access-date=14 June 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170707092235/http://amassia.com.au/orchid.htm |archive-date=7 July 2017 |url-status=dead }}</ref> Miss Joaquim je tek [[2016.]] službeno priznata kao osoba koja je stvorila ovaj hibrid,<ref>{{Cite web |last=Hermes |date=7 September 2016 |title=Vanda Miss Joaquim's namesake gets official credit as creator {{!}} The Straits Times |url=https://www.straitstimes.com/singapore/vanda-miss-joaquims-namesake-gets-official-credit-as-creator |access-date=31 January 2023 |website=www.straitstimes.com |language=en}}</ref> iako postoje autori koji se ne slažu s ovim; godine [[2019.]], staro ime ''Vanda'' Miss Joaquim promijenjeno je u ''Papilionanthe'' Miss Joaquim.<ref>RHS - Orchid details: Papilionanthe Miss Joaquim http://apps.rhs.org.uk/horticulturaldatabase/orchidregister/orchiddetails.asp?ID=70997</ref> Danas ju većina vodećih stručnjaka za orhideje smatra prirodnim hibridom između [[Burma|burmanske]] vrste ''[[Papilionanthe teres]]'' (ranije ''Vanda teres'') te [[Malezija|malajske]] vrste ''[[Papilionanthe hookeriana]]'' (ranije ''Vanda hookeriana''), mada se izvorno nije znalo koja je vrsta dala sjemenke, a koja polen. Ipak, [[DNK]] sekvencijranje iz [[2011.]] godine potvrdilo je da sjeme dolazi od vrste ''P. teres'' var. ''andersonii'', što znači da je ''P. hookeriana'' dala polen.<ref name=Khew>{{cite journal |author1=Khew, G.S.-W. |author2=Chia, T.F. |year=2011 |title=Parentage determination of Vanda Miss Joaquim (Orchidaceae) through two chloroplast genes rbcL and matK |journal=[[AoB Plants]] |volume=2011 |pages=plr018 |doi=10.1093/aobpla/plr018 |pmid=22476488 |pmc=3156982 }}</ref> Ova je orhideja postala prvi registrirani hibrid iz [[Singapur]]a.<ref>{{Cite web|url=https://www.nparks.gov.sg/activities/family-time-with-nature/recommended-activities/vanda-ms-joaquim|title=Vanda Miss Joaquim - Our National Flower|date=16 November 2019|website=National Parks Board|access-date=2024-07-22|archive-date=2019-10-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20191008211235/https://www.nparks.gov.sg/activities/family-time-with-nature/recommended-activities/vanda-ms-joaquim}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == *Arditti, J., and C. S. Hew. 2007. The origin of Vanda Miss Jaoquim. Pages 261–309 in K. M. Cameron, J. Arditti and T. Kull (eds.), Orchid Biology, Reviews and Perspectives, Vol. IX, The New York Botanical Garden Press, New York. *Johnson H. and N. Wright, 2008 Vanda Miss Joaquim: Singapore's National Flower and the Legacy of Agnes and Ridley, Suntree Media Pte Ltd, Singapore. {{ISBN|978-981-08-0333-9}} *{{cite book|author=Teoh, E.S.|year=2005|title=Orchids of Asia|publisher=Times Editions- Marshall Cavendish|isbn=9789812610157|url=https://books.google.com/books?id=bDpCfOyU0Q8C}} *Wright N. H. 2000. The Origins of Vanda Miss Joaquim. Malayan Orchid Review 34; 70–73. *Wright N. H. 2003 Respected Citizens: the History of Armenians in Singapore and Malaysia, Amassia Publishing, Middle Park, Australia. *Wright N. H. 2004. After a re-examination of the origins of Vanda Miss Joaquim. Orchid Review 112: 292–2988. *Yam, T. W. 1999. A possible solution to the parentage riddle == Vanjske veze == * [https://www.nparks.gov.sg/activities/family-time-with-nature/recommended-activities/vanda-ms-joaquim National Parks Board] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191008211235/https://www.nparks.gov.sg/activities/family-time-with-nature/recommended-activities/vanda-ms-joaquim |date=2019-10-08 }} * [http://www.nlb.gov.sg/biblioasia/2018/04/21/blooming-lies-the-vanda-miss-joaquim-story/ National Library Board] {{Taxonbar}} {{Authority control}} [[Kategorija:Biota Singapura]] [[Kategorija:Orhideje]] [[Kategorija:Nacionalni simboli Singapura]] 6aaqnv17ejq2qizc9jatfp3e12wu8ip 0 4700970 42715711 42714742 2026-11-01T21:02:39Z ~2026-57971-74 407046 42715711 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Vojno lice | ime = Radivoje Kerović | slika = Commander of the SS Division Handschar, Desiderius Hampel, with Majevica Chetnik commander, Radivoje Kerović.jpg | širina_slike = 250p | opis_slike = Zapovjednik 13. SS divizije Handžar Desiderius Hampel i Radivoje Kerović (desno). | puno_ime = | datum_rođenja = 1913. | mesto_rođenja = [[Tobut]] | država_rođenja = [[Austrougarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti|1946|1|20|1913|0|0}} | mesto_smrti = [[Majevica]] | država_smrti = [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | škola = | vojska = | godine_služenja = | čin = | rod = | jedinica = | bitke = [[Napad na Štab Majevičkog NOP odreda]]<br>[[Antipartizanska ofanziva u istočnoj Bosni proljeća 1944|Antipartizanska ofanziva u istočnoj Bosni]]<br>[[Operacija Vollmond]] | nagrade = | kasniji_rad = | potpis = }} '''Radivoje Kerović''' ([[Tobut]], [[1913]] — [[Majevica]], [[20. januar]] [[1946]]) bio je [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četnički]] vojvoda i saradnik okupatora tokom [[Drugi svetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tokom [[Ustanak u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj|ustanka u NHD]], Kerović je organizovao [[Četnički pučevi u Bosni|četnički puč]] protiv dotadašnjih saboraca partizana, te nakon preotimanja odreda u proleće [[1942]]. godine sklapa savez sa NDH. Do kraja rata borio se na strani Vermahta. == Biografija == Radivoje Kerović je rođen 1913. godine u selu [[Tobut]] ispod planine [[Majevica|Majevice]] u severoistočnoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. === Napad na partizane === {{main|Napad na Štab Majevičkog NOP odreda|Četnički pučevi u Bosni}} U toku [[Ustanak u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj|ustanka u NHD]], Kerović je organizovao [[Četnički pučevi u Bosni|četnički puč]], protiv dotadašnjih saboraca partizana. U zimsko jutro [[20. februar]]a 1942. godine četnici pod vođstvom Radivoja Kerovića i [[Stevan Damjanović|Stevana Damjanovića]] izvršili su prepad na Štab [[Majevički partizanski odred|Majevičkog partizanskog odreda]], koji se nalazio u seoskoj kući u [[Vukosavci (Lopare)|Vukosavcima]] kod [[Lopare|Lopara]].<ref>[https://historija.info/vukosavci-napad-cetnika-na-stab-majevickog-partizanskog-odreda/ VUKOSAVCI – napad četnika na štab Majevičkog partizanskog odreda ]</ref> U kuću je upala grupa četnika s bombama i pištoljima i na spavanju ubila doktora [[Mustafa Mujbegović|Mustafu Mujbegovića]], Peru Ćuskića, i Krstu Popova. U višečasovnoj borbi koja je usledila,<ref name="ISTOČNA BOSNA U NOR-u, knjiga 2"/> izginuli su većina članova Štaba odreda i članova Okružnog komiteta KPJ za Majevicu, ukupno oko 30 rukovodilaca i boraca, među kojima i komandant Majevičkog odreda [[Ivan Marković Irac]], politički komesar [[Fadil Jahić Španac]] i članovi Štaba odreda [[Albin Herljević]] i [[Slavko Mićić]], narodni heroji.<ref>https://znaci.org/odrednica.php?slug=majevicki-partizanski-odred</ref> I četnici su pretrpjeli znatne gubitke: izginula je skoro sva četnička »gvozdena desetina«, koja je upala u kuću u kojoj se nalazio štab Majevičkog partizanskog odreda.<ref name="ISTOČNA BOSNA U NOR-u, knjiga 2">[https://znaci.org/00003/751.php ISTOČNA BOSNA U NOR-u – SJEĆANJA UČESNIKA, knjiga 2.]</ref> Nakon što su likvidirani članovi štaba [[Majevički NOP odred|Majevičkog NOP odreda]] i lojalni borci, četnici su preuzeli vlast nad ostatkom odreda koji je preimenovan u [[Majevički četnički odred]]. === Saradnja sa NDH === {{main|Suradnja četnika sa NDH}} Ubrzo nakon četničkog puča i preotimanja Majevičkog partizanskog odreda, Radivoje Kerović i predstavnici reorganizovanog Majevičkog četničkog odreda sklopili su sporazum sa vlastima NDH, o prestanku neprijateljstva i zajedničkoj borbi protiv partizana, [[30. maj]]a 1942. godine u [[Lopare|Loparama]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm ZAPISNIK O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA MAJEVIČKE ČETNIČKE GRUPE I KOMANDANTA 3. DOMOBRANSKE DIVIZIJE OD 30. MAJA 1942. O PRIZNAVANjU NDH I SARADNjI SA VLASTIMA NDH, Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 1 (1941. i 1942. godina), Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 91]</ref> === Saradnja sa Nemcima === {{main|Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|Radivoje Kerović (u sredini u beloj košulji) sa nemačkim tenkistima, Lopare 1942.]] Tokom delovanja u istočnoj Bosni, [[13. SS brdska divizija Handžar (1. hrvatska)|13. SS divizija Handžar]] je uspostavila veze sa četnicima, i redovno ih uključivala u svoje akcije. Stevan Damjanović Leko i Radivoje Kerović sastajali su se tokom [[Antipartizanska operacija u istočnoj Bosni proljeća 1944|antipartizanske operacije u istočnoj Bosni]] marta i aprila [[1944]]. sa članovima štaba [[13. SS brdska divizija Handžar (1. hrvatska)|13. SS „Handžar“ divizije]],<ref>Ljubo Kerović, Popis srpskih žrtava i bilješke za istoriju, 1995.</ref> sa kojima su se dogovorili o saradnji u otkrivanju i uništavanju partizanskih saradnika i partizanskih [[bolnica]] koje su ostale u severoistočnoj Bosni. Još jedan kontakt između 13. SS divizije i Kerovićevih četnika načinjen je 16. maja 1944. Dve strane su se složile da učestvuju u antipartizanskim akcijama. Predstavnici 27. SS puka pozvani su da prisustvuju četničkoj svečanosti kod [[manastir Tavna|manastira Tavna]] 4. juna,{{sfn|Lepre|1997|pp=199}} a u julu se komandant Hanžar divizije [[Desiderius Hampel|Deziderius Hampel]] sastao se Kerovićem.{{sfn|Lepre|1997|pp=231}} Tema sastanka bio je povratak zaplenjenog partizanskog oružja, koje su četnici pokupili sa terena, nakon borbe Handžar divizije sa partizanima. Hampel i Kerović su, "posle teških pregovora", uspeli da dogovore razmenu zaplenjenog partizanskog oružja u zamenu za nekoliko hiljada okvira streljačke municije i par sanduka sa ručnim bombama.<ref>George Lepre, "Himmler's Bosnian Division" (str. 229).</ref> === Smrt === Vojvoda Radivoje Kerović poginuo je 20. januara 1946. na padinama Majevice, iznad [[Srebrenik]]a, posle dvodnevne operacije čišćenja terena koji je sprovodila jedinica [[Korpus narodne odbrane Jugoslavije|KNOJ]]-a kojom je komandovao [[Branko Stojanović]]. Uz stalnu razmenu vatre, Branko Stojanović je u poteri, po najvećem snegu gonio Kerovića oko trideset kilometara, sustigao ga i ubio. == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == * {{Cite book | ref= harv|last= Lepre|first= George |authorlink= |title= Himmler's Bosnian Division: The Waffen-Ss Handschar Division 1943-1945|year= 1997|url=http://books.google.rs/books/about/Himmler_s_Bosnian_Division.html?id=rPZmAAAAMAAJ&redir_esc=y|publisher= Schiffer Publishing|location= |id=}} == Vanjske veze == * [https://www.znaci.org/00001/4_14_1_91.htm Zapisnik o pregovorima predstavnika Majevičke četničke grupe i komandanta 3. domobranske divizije od 30. maja 1942. o saradnji sa vlastima NDH] {{DEFAULTSORT:Kerović, Radivoje}} [[Kategorija:Rođeni 1913.]] [[Kategorija:Umrli 1946.]] [[Kategorija:Četničke vojvode]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa NDH]] 1846moh8x4th9tbxaat82qa6h4c45xe 0 4700987 42715765 42463935 2026-11-02T02:07:07Z ~2026-57971-74 407046 42715765 wikitext text/x-wiki {{Heroj M | didaskalija=RAJKO BOSNIĆ | slika = Datoteka:Rajko Bosnić.jpg | opis_slike = Rajko Bosnić | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1919|8|19}} | mesto_rođenja =[[Vrtoče (Drvar)|Vrtoče]], kod [[Drvar]]a | država_rođenja =[[Kraljevstvo SHS]] | datum_smrti = {{Datum smrti|1942|3|31|1919|8|19}} | mesto_smrti = [[Jošavka Gornja]], kod [[Čelinac|Čelinca]] | država_smrti = [[Nezavisna Država Hrvatska|ND Hrvatska]] | profesija= | KPJ=[[1941]]. | rat=[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] | služba=[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DV Jugoslavije]] |narodni heroj=[[24. jul]]a [[1953]]. }} '''Rajko Bosnić''' ([[Vrtoče (Drvar)|Vrtoče]], kod [[Drvar]]a, [[19. avgust]] [[1919]] — [[Jošavka Gornja]], kod [[Čelinac|Čelinca]], [[31. mart]] [[1942]]), učesnik [[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]. == Biografija == Rođen je [[19. avgust]]a [[1919]]. godine u selu [[Vrtoče (Drvar)|Vrtoče]], kod [[Drvar]]a. Poticao je iz mnogočlane porodice, njegov otac Jovo imao je devetoro sinova i dve kćeri. Osnovnu školu je završio u Drvaru, a kao odličan đak, dobio je stipendiju od opštine Drvar i završio Nižu poljoprivrednu školu u [[Banja Luka|Banja Luci]], [[1935]]. godine. Potom je završio i Srednju poljoprivrednu školu u [[Negotin]]u, [[1939]]. godine.{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije (tom prvi)|1982|p=103}} [[Datoteka:Rodna kuća Rajka Bosnića u Drvaru.jpg|levo|mini|Rodna kuća Rajka Bosnića]] Još kao učesnik srednje škole, najpre u Banja Luci, a potom i u Negotinu, povezao se sa omladinskim revolucionarnim pokretom. Kao veoma aktivan omladinac, početkom 1939. godine je bio primljen u članstvo [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ). Po povratku u rodni kraj, [[1940]]. godine, aktivno se uključio u rad skojevskih organizacija, a sam je rukovodio skojevskim aktivima u selima — [[Podovi (Drvar)|Podovi]], Vrtoče i [[Šipovljani]]. Iz Banja Luke je donosio razne brošure, letke i drugu literaturu.{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije (tom prvi)|1982|p=103}} === Drugi svetski rat === [[Aprilski rat]] [[1941]]. godine, zatekao ga je na odsluženju vojnog roka. Nakon kapitulacije [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], izbegao je zarobljavanje i vratio se u rodni kraj. Odmah se povezao sa partijskom organizacijom i ubrzo potom bio primljen u članstvo [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]] (KPJ). U toku priprema oružanog ustanka, bio je postavljen za sekretara Sreskog komiteta KPJ za područje Drvara i [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]. Tada je obilazio aktive SKOJ-a u gotovo svim selima drvarske opštine.{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije (tom prvi)|1982|p=103}} Kao istaknuti omladinski rukovodilac, [[Hronologija Narodnooslobodilačke borbe jun 1941.|juna 1941. godine]], postavljen je za vojnog poverenika u selu Podovi. Radio je na pripremama za podizanje ustanaka i neposredno učestvovao u formiranju Crljivičko-zaglavičkog partizanskog odreda. U početku ustanka, [[Hronologija Narodnooslobodilačke borbe jul 1941.#27. jul|27. jula 1941.]] godine, u borbi za [[Drvar u Narodnooslobodilačkoj borbi|oslobođenje Drvara]], a nešto kasnije u avgustu i u borbama oko [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]], istakao se kao borac i rukovodilac — jurišao je na čelu svojih boraca.{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije (tom prvi)|1982|p=103}} Rukovodstvo ustanka ga je ubrzo uputilo na teren [[Prekaja|Prekraje]] i [[Glamoč]]a, sa zadatkom da pomogne tamošnjim kadrovima u organizovanju ustanka. Tamošnji Prekajski partizanski odred je s puškomitraljezom u rukama, predvodio u borbama sa ustaško-domobranskim snagama kod [[Bravsko|Bravske]], [[Srnetica (Istočni Drvar)|Srnetice]] i [[Mlinište|Mliništa]]. Uporedo sa učešćem u borbama, radio je na organizacionom učvršćivanju odreda i omasovljavanju partijskih ćelija KPJ i aktiva SKOJ-a na oslobođenoj teritoriji.{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije (tom prvi)|1982|p=104}} U jesen 1941. godine, posle prodora Italijana na slobodnu teritoriju Drvara, kao sekretar [[Okružni komitet SKOJ-a za Drvar|Okružnog komiteta SKOJ-a za Drvar]] radio je na konsolidaciji vojno-političkih prilika u novonastaloj situaciji. Organizovao je politički rad na terenu i aktivno vršio propagandu protiv saradnje sa italijanskim okupatorom, koja je dovodila do razbijanja ustaničkih redova. Tada je radio na formiranju Druge čete Drvarskog partizanskog bataljona i Prekajske čete Partizanskog bataljona „Budućnost” — koje su u to vreme bile jedne od najjačih partizanskih jedinica u drvarskom kraju.{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije (tom prvi)|1982|p=104}} Januara [[1942]]. godine na partijskoj konferenciji u [[Krnjeuša|Krnjeuši]], kod Bosanskog Petrovca, odato mu je priznanje za uspešan rad s omladinom. Krajem januara 1942. godine, Oblasno partijsko rukovodstvo uputilo ga je kao iskusnog omladinskog i partijskog rukovodioca, na rad na područje Četvrtog krajiškog partizanskog odreda, gde se već u to vreme osećao jak uticaj neprijatelja usresređen na jačanje i pomaganje [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|četničkog pokreta]]. Odmah po dolasku, Rajko je postao svestan situacije na terenu i odmah je počeo sa političkim radom. Održavao je sastanke, ubeđivao mase i tumačio im liniju KPJ. Na Oblasnoj partijskoj konferenciji, održanoj u februaru 1942. godine u [[Skender Vakuf]]u, kao član Oblasnog komiteta SKOJ-a podneo je Referat „O radu s omladinom”. Nakon Konferencije, bio je postavljen za sekretara Okružnog komiteta KPJ i nastavio rad na sprovođenju zaključaka Konferencije.{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije (tom prvi)|1982|p=104}} === Četnički puč i pogibija === {{main|Četnički pučevi u Bosni}} [[Datoteka:Grob Rajka Bosnića u Drvaru.jpg|mini|Grob narodnog heroja Rajka Bosnića u Drvaru]] Krajem marta, Rajko se nalazio u selu [[Jošavka Gornja]], kod [[Čelinac|Čelinca]], gde se nalazio Štab [[Četvrti krajiški partizanski odred|Četvrtog krajiškog partizanskog odreda]]. Jedan od članova Štaba ovog odreda — [[Rade Radić]], pripremio je i sa šezdesetak svojih istomišljenika, u noći između [[Hronologija Narodnooslobodilačke borbe mart 1942.#31. mart|31. marta i 1. aprila]] izveo četnički puč. On je za puč iskoristio pogodan trenutak, jer su [[30. mart]]a komandant i [[politički komesar]] Odreda — [[Danko Mitrov]] i Vojo Stupar, sa glavninom Odreda otišli u pravcu [[Teslić]]a. Zajedno sa još 25 partizana, Rajko je bio ubijen od bivših saboraca. U toku iste noći četnici su zarobili teško ranjenog [[Mladen Stojanović|Mladena Stojanovića]], koji se nalazio na lečenju u [[Jošavka Donja|Donjoj Jošavci]], a u toku iduće noći su ga ubili.{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije (tom prvi)|1982|p=104}}{{sfn|Bašić|1969|}} == Nasleđe == Rajko Bosnić je još za života bio stekao veliki ugled među narodom, a posebno omladinom [[Bosanska Krajina|Bosanske krajine]]. Kada je u jesen 1942. godine, na oslobođenoj teritoriji u okolini [[Ključ (Unsko-sanski kanton)|Ključa]], formirana prva [[Omladinske radne brigade|omladinska radna brigada]] ona je ponela njegovo ime. Takođe, Rajkovo ime je u toku Narondooslobodilačkog rata nosio i Drvarski bataljon [[Peti krajiški partizanski odred|Petog krajiškog odreda]].{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije (tom prvi)|1982|p=104}} Danas ime Rajka Bosnića nosi [[Poljoprivredna škola sa domom učenika „Rajko Bosnić” Negotin|Poljoprivredna škola sa domom učenika]] u Negotinu, čiji je nekada bio đak.<ref>[http://www.bukovo.edu.rs/index.html Poljoprivredna škola sa domom učenika „Rajko Bosnić” Negotin]{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Takođe njegovo ime nosi i nekoliko ulica u Negotinu, Banja Luci i [[Krajišnik (Sečanj)|Krajišniku]]. [[Datoteka:Ucenici Poljoprivredne skole "Rajko Bosnić" iz Negotina na grobu Rajka Bosnica 1961.jpg|mini|Učenici negotinske Poljoprivredne škole koja nosi ime Rajka Bosnića posetili su 1961. grob ovog narodnog heroja]] Ukazom [[Predsednik Jugoslavije|predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], [[24. jul]]a [[1953]]. godine, proglašen je za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja]].{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije (tom prvi)|1982|p=104}}{{sfn|Vojna enciklopedija (tom šesti)|1973|}} == Porodica == Čitava porodica Rajka Bosnića učestvovala je u [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom pokretu]] (NOP), a šestoro članova su bili partizanski borci. Jedan od njegove braće bio je Ljubo Bosnić (1924—1944), član [[Okružni komitet SKOJ-a za Drvar|Okružnog komiteta SKOJ-a za Drvar]], koji je stradao tokom nemačkog [[Desant na Drvar|desanta na Drvar]], maja [[1944]]. godine.{{sfn|Narodni heroji Jugoslavije (tom prvi)|1982|p=103}} == Reference == {{reflist|30em}} == Literatura == {{Portal NOB}} * {{Cite book | ref= harv|last=Bašić|first=Rade|last2=|first2=| authorlink1 = Rade Bašić | authorlink2 = |year=1969|title=Doktor Mladen|publisher=„Narodna armija” | location = Beograd |id=}} * {{Cite book | ref={{harvid|Vojna enciklopedija (tom šesti)|1973}} |title=[[Vojna enciklopedija]] tom -{VI}-|year=1973 |publisher= |location=Beograd |id=}} * {{Cite book | ref={{harvid|Narodni heroji Jugoslavije (tom prvi)|1982}} |title=[[Narodni heroji Jugoslavije (knjiga)|Narodni heroji Jugoslavije]] tom -{I}- |year=1982 |publisher=Narodna knjiga |location=Beograd |id=}} {{Narodni heroji-Drvar}} {{normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Bosnić, Rajko}} [[Kategorija:Rođeni 1919.]] [[Kategorija:Umrli 1942.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Četnički pučevi u Bosni]] [[Kategorija:Četnički zločini u Drugom svjetskom ratu]] 1rymok7zbdyd931itpiajmlba34nqsg 4 4702292 42715818 42653726 2026-11-02T07:37:14Z Vipz 151311 42715818 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | naslov = Mjesec Azije 2024.<div style="margin-right:1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]]</div> | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivački maraton koji se održava novembrom/studenom s ciljem poboljšanja i promocije azijskog sadržaja na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po četvrti puta održalo 2024. godine. Svrha Mjeseca Azije na srpskohrvatskoj Wikipediji je unaprijediti kvantitetu i kvalitetu članaka u vezi s azijskim zemljama. Prošle je godine tijekom Mjeseca Azije na Wikipediji doprineseno više od 2.400 članaka na 30 jezika. Kao priznanje učestvovanja na uređivačkom maratonu svakog će se učesnika koji izradi ili značajno nadopuni najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije nagraditi spomenicom na korisničkoj stranici. Wikipedisti koji doprinesu najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. [[Datoteka:Asia (orthographic projection).svg|center|200px|alt=Azija na globusu]] <div style="text-align:center; margin:1em 0;"> {{clickable button |Prijavi se sada |link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici |action=progressive |weight=primary}} </div> == Pravila == '''Ukratko: Izradite nove članke ili značajno nadopunite postojeće u vezi s Azijom (ljudima, mjestima, kulturom itd.), 3000 bajtova i 300 riječi minimum, s izvorima, tokom novembra 2024. Liste se ne priznaju.''' * Članak mora biti novoizrađen ili nadopunjen između 1. novembra 2024. u 0:00 i 30. novembra 2024. u 23:59 (UTC). * Novoizrađeni članak ili nadopuna postojećeg članka mora biti veći/veća od 3000 bajtova i ne kraći/kraća od 300 riječi. <small>(isključiti infokutije, šablone, reference, itd.)</small> * Članak mora ispuniti kriterije [[Wikipedija:Značaj|značajnosti]]. * Članak mora imati primjerene reference; sumnjive ili kontroverzne tvrdnje u članku moraju se moći verificirati citatima popisanim u tom članku. * Članak ne može biti čisto strojno preveden i mora biti odlikovan primjerenim jezičnim stilom. * Unutar članka ne smije biti nikakvih problema (bez oznaka). * Članak ne bi trebao biti lista. ** Iznimka: Izrada liste koja postane [[Wikipedija:Istaknute liste|istaknuta lista]] se računa. <small>(Važi samo na Wikipedijama koje imaju istaknute liste.)</small> * Članak bi trebao biti informativan. * Članak bi trebao biti o bilo kojoj temi koja se tiče [[Azija#Države|azijske zemlje]]. * Članke koje prijavi organizator treba provjeriti drugi organizator. * Naposljetku će jedan ili više sudaca s lokalne Wikipedije odrediti da li se članak prihvaća ili ne. * Po završetku događaja s 4 izrađena ili značajno nadopunjena članka ćete dobiti spomenicu za učestvovanje na ovom izdanju uređivačkog maratona. == Organizatori == * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) == Prijava == Možete se prijaviti u bilo koje vrijeme. Organizatori će označiti (provjeriti) da li članci ispunjavaju kriterije. <div style="text-align:center;"> {{clickable button|Prijavi se sada|link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} </div> {{/Učesnici}} {{/Članci}} | podnožje = <div> == Korisni linkovi == {{flatlist| * [[m:Wikipedia Asian Month|Pilot-stranica na Meti]] * [[m:Wikipedia Asian Month/Onsite edit-a-thon|Maraton uživo na licu mjesta]] * [[m:Wikipedia Asian Month/QA|Pitanja i odgovori]] * <span class{{=}}"plainlinks">[https://fountain.toolforge.org/editathons/asian-month-2024-sh Rezultati maratona]</span> }} == Afilijacije == [[Datoteka:Wikimedia-logo black.svg|40px|left|alt=|link=]] {{flatlist| * [[:m:Wikipedia Asian Month User Group|Wikipedia Asian Month User Group]] * [[:m:Wikimedia Small Projects in Spanish|Wikimedia Small Projects in Spanish]] * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije]] 9ynau6nzyfk7nkksxlxr65eu67jq8ps 0 4712419 42715616 42714779 2026-11-01T13:37:53Z Zavičajac 76707 42715616 wikitext text/x-wiki '''Lista predjela izuzetnh odlika u Srbiji''' su područja prepoznatljivog izgleda sa značajnim prirodnim, biološko-ekološkim, estetskim i kulturno-istorijskim vrijednostima, koja su se tokom vremena razvijala kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala područja i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva. Mogu biti prirodni i kulturni predjeli izuzetnih odlika.<ref name="zavodzzp">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/predeo-izuzetnih-odlika/?script=lat |title=Predjeli izuzetnih odlika |work=Zavod za zaštitu Srbije |accessdate=10.2. 2025 |archive-date=2022-01-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220105101156/https://www.zzps.rs/wp/predeo-izuzetnih-odlika/?script=lat }}</ref> Statistika koju vodi [[WDPA]] o [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjima u Srbiji]] se razlikuje od onih koje su zvanično objavljene u [[Srbija|Srbiji]], zbog razlika u metodologijama i skupovima podataka koji se koriste za procjenu pokrivenosti zaštićenih područja. Prema podacima WDPA do 1.10.2021. god zaštićeno je ukupno 385 područja na ukupno 6,766km2 što čini 7,64 % ukupnog teritorija Srbije (88,509km2).<ref name="wdpac">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićen područja u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03. 2025}}</ref> Republika Srbija je potpisala i ratifikovala Evropsku konvenciju o predjelu (EКP) 2011. i na taj način se pridružila velikom broju zemalja (39) članica Savjeta Evrope koji je temu predjela odredio kao važno polje evropske politike. Predio je identifikovan kao dio kulturne baštine, kao kulturno i prirodno dobro od direktnog značaja za kvalitet života. Četvrti međunarodni dan predjela u Srbiji 12. oktobra obilježen je 2020. u Upravnoj zgradi JP NP Đerdap. U sistemu zaštićenih područja Srbije, u grupi [[Zaštićeni krajolik|predjela izuzetnih odlika]], trenutno sa oktobrom 2020. god. je 21 područje koje zauzima prostor od oko 10% ukupne teritorije zaštićenih područja.<ref name="obeležavanje">{{Cite web|url= https://euractiv.rs/12-odrzivi-razvoj/156-saoptenja/15466-obeleavanje-etvrtog-meunarodnog-dana-predela-u-srbiji|title= Obeležavanje Četvrtog međunarodnog dana predela u Srbiji - 9.10.2020|work= www.tos.org.rs|accessdate= 10. 10. 2021|archive-date= 2022-01-05|archive-url= https://web.archive.org/web/20220105101215/https://euractiv.rs/12-odrzivi-razvoj/156-saoptenja/15466-obeleavanje-etvrtog-meunarodnog-dana-predela-u-srbiji|dead-url= yes}}</ref> {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !class="unsortable" | Foto !Naziv<br/>područja !Broj IUCN<br/>kategorije<ref name="wdpacV">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=V |title= Predjeli izuzetnih odlika u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10. 03. 2025}}</ref> !Godina !Površina<br/>(ha) !Opština !Svojstva |- |1. |[[File:Magleš - zapadna Srbija - kanjon reke Gradac - mesto Šareno platno - brdo Branig 5 - arheološki lokalitet Jerinin grad.jpg|80px]] |[[Klisura rijeke Gradac]] |V |2001.<ref name="bosut">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/gradac/?script=lat |title= Odluka o zaštiti Predela izuzetnih odlika „Klisura reke Gradac“ |work= Službeni glasnik opštine Valjevo“, br. 1/2001 |accessdate= 7. 2. 2025 |archive-date= 2022-01-06 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220106131603/https://www.zzps.rs/wp/gradac/?script=lat }}</ref> |1.268 |[[Valjevo]] | |- |2. |[[File:Meandri Zapadne Morave, Pogled sa Ovčara 01.jpg|80px]] |[[Ovčarsko-kablarska klisura]] |V |2000.<ref name="ovčarsko">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/ovcarsko-kablarska-klisura/?script=lat |title= Ovčarsko-Kablarska klisura - Uredba o zaštiti vlade RS br. 16/2000 |work= Zavod za zaštitu prirode Srbije |accessdate= 9. 2. 2025 |archive-date= 2022-01-10 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220110210309/https://www.zzps.rs/wp/ovcarsko-kablarska-klisura/?script=lat }}</ref> |2.250 |[[Čačak]], [[Lučani]] |11 manastira<br/>Ovčar banja<br/>IBA podrućje |- |3. |[[File:Rudnik 22.jpg|80px]] |[[Rudnik (planina)]] |V |2024.<ref name="Rudnikk">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_12/SG_099_2024_002.htm |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "PLANINA RUDNIK" |work= ("Sl. glasnik RS", br. 99/2024) - demo.paragraf.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |10.092 |[[Kragujevac]]<br/>[[Gornji Milanovac]]<br/>[[Topola]] | |- |4. |[[File:Prevoj Čardak, Suvobor 002.jpg|80px]] |[[Rajac]] |V |2024.<ref name="rajac">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_08/SG_068_2024_002.htm |title= Predio izuzetnih odlika Rajac |work= Službeni glasnik grada Niša br. 68/2024. |accessdate= 15. 2. 2025}}</ref> |1.771 |[[Ljig]], [[Gornji Milanovac]] | |- |5. |[[File:Sokograd.jpg|80px]] |[[Lepterija-Sokograd]] |V |2002.<ref name="lepterija">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/soko-grad/?script=lat |title= Lepterija-Sokograd |work= Zavod za zaštitu prirode Srbije - Odluka vlade RS Službeni glasnik br. 25/2002. |accessdate= 7. 2. 2025 |archive-date= 2022-03-02 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220302084459/https://www.zzps.rs/wp/soko-grad/?script=lat }}</ref> |405 |[[Sokobanja]] | |- |6. |[[File:Belgrado panorama.jpg|80px]] |[[Veliko ratno ostrvo]] |V |2005.<ref name="ratno ostrvo">{{Cite web |url= https://www.zelenilo.rs/images/dokumenta/korisni-dokumenti/Plan%20VRO.pdf |title= Veliko ratno ostrvo - Plan upravljanja |work= JKP Zelenilo Beograd |accessdate= 9. 2. 2025}}</ref> |167,90 |[[Zemun]] |Stanište<br/>66 vrsta ptica |- |7. |[[File:Spomen kuća Vuka Karadžića, Tršić 002.jpg|80px]] |[[Tršić|Kulturni predeo Tršić-Tronoša]] |V |2019.<ref name="Tršić">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2019_07/t07_0356.htm |title= Kulturni predeo Tršić-Tronoša|work=Službeni glasnik RS br. 51/2019 - demo.paragraf.rs |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> |1.802,54 |[[Loznica]] |Rodno mjesto<br/>[[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] |- |8. |[[File:Predeo izuzetnih odlika Vlasina NB.jpg|80px]] |[[Vlasina]] |V |2021.<ref name="Vlasina">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2021_12/SG_123_2021_007.htm |title= UREDBA O UTVRĐIVANJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNE NAMENE PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "VLASINA" |work= ("Sl. glasnik RS", br. 123/2021) - demo.paragraf.rs |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> |13.325,24 |[[Surdulica]] |Stanište ptica močvarica<br/>Ramsarsko područje |- |9. |[[File:Космај на длану.jpg|80px]] |[[Kosmaj]] |V |2005.<ref name="kosmaj">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/kosmaj/?script=lat |title=Predjeli izuzetnih odlika u Srbiji - Kosmaj Službeni list grada Beograda, br. 29 – 36 iz 2005. |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije, Službeni list grada Beograda, br. 29 – 36 iz 2005. |accessdate=9. 10. 2025. |archive-date=2022-01-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220106101037/https://www.zzps.rs/wp/kosmaj/?script=lat }}</ref> |3.514 |[[Mladenovac]]<br/>[[Sopot]] | |- |10. |[[File:Vrsacki bregovi.jpg|80px]] |[[Vršačke planine]] |V |2022.<ref name="vršačke">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_01/APV_054_2022_020.htm |title=Vršačke planine - |work= Službeni glasnik RS br.54/20225. |accessdate= 9. 10. 2025.}}</ref> |5.328 |[[Vršac]] |Najviši vrh u Vojvodini |- |11. |[[File:Boje Oktobra. Predeo izuzetnih odlika „Ozren - Jadovnik“.jpg|80px]] |[[Ozren-Jadovnik]] |V |2014.<ref name="oz-jad">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2014_10/t10_0081.htm |title= Ozren-Jadovnik, odluka vlade RS |work= Službeni glasnik br. 107/2014. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |10.284,39 |[[Prijepolje]] | |- |12. |[[File:Avalski toranj - panoramio (2).jpg|80px]] |[[Avala]] |V |2007.<ref name="avala">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_11/SG_103_2023_008.htm |title= Odluka o izradi prostornog plana područja posebne namene Kosmaj - Avala |work= Službeni glasnik br. 103/2023. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |489 |[[Beograd]] | |- |13. |[[File:Kamena Gora - panoramio (4).jpg|80px]] |[[Kamena Gora]] |V |2007.<ref name="kamena">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_KAMENA_GORA.pdf |title= Uredba o proglašenju Predela izuzetnih odlika „Kamena Gora” |work= „Sl. glasnik RS”, br. 99/2014) - srda.rs |accessdate= 9. februar 2026.}}</ref> |7.762 |[[Prijepolje]] | |- |14. |[[File:Jezero Zaovine 1.JPG|80px]] |[[Predio izuzetnih odlika Zaovine|Zaovine]] |V |2008.<ref name="zaovi">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2008_08/t08_0085.htm |title= Zaovine - Rešenje o predhodnoj zaštiti predjela izuzetnih odlika Zaovine |work= Službeni glasnik br. 76/2008. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |6.264 |[[Bajina Bašta]] | |- |15. |[[File:View from the Crni Vrh.jpg|80px]] |[[Maljen]] |V |2021.<ref name="Maljen">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2021_08/SG_083_2021_006.htm |title= Maljen - Uredba o proglašenju predjela izuzetnih odlika |work= Službeni glasnik RS br. 83/2021 |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |10.104 |[[Valjevo]] | |- |16. |[[File:Pcinja river valley 20.jpg|80px]] |[[Dolina Pčinje]] |V<ref name="wdpacPČ">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/20695 |title= Dolina pčinje |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10. 03. 2025}}</ref> |1996.<ref name="pčinja">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/predeo-izuzetnih-odlika/?script=lat |title= Predeli izuzetnih odlika |work= Zavod za zaštitu prirode - Službeni glasnik RS br. 55/1996 i 2/2003 |accessdate= 7. 3. 2025 |archive-date= 2022-01-05 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220105101156/https://www.zzps.rs/wp/predeo-izuzetnih-odlika/?script=lat }}</ref> |2.606 |[[Bujanovac]] | |- |17. |[[File:Pašnjak na subotičkoj peščari.jpg|80px]] |[[Subotička peščara]] |IV<ref name="wdpacSU">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555634437 |title= Subotička peščara |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10. 03. 2025}}</ref> |1991.<ref name="subotička">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/predeli-izuzetnih-odlika.html |title= Predeli izuzetnih odlika |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode - Službeni glasnik RS br. 66/1991 |accessdate= 7. 3. 2025}}</ref> |5.370 |[[Subotica]] | |- |18. |[[File:Cer montain.jpg|80px]] |[[Cer (planina)|Cer]] |V<ref name="wdpacCER">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555761742 |title= Cer planina |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10. 03. 2025}}</ref> |2023. god.<ref name="cerplan">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_07/SG_054_2023_006.htm |title= Predeo izuzetnih odlika Planina Cer |work= Službani glasinik RS“, br. 54/2023. |accessdate=10. mart. 2025}}</ref> |6.259 |[[Šabac]], [[Loznica]] | |- |19. |[[File:PIO16 Karas Nera 22.jpg|80px]] |[[Karaš-Nera]] |V |2015. god.<ref name="karaš">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2018_11/t11_0270.htm |title= Predeo izuzetnih odlika Karaš-Nere |work= Službani list AP Vojvodine, br. 54/2019. |accessdate=10. oktobar 2026.}}</ref> |1541 |[[Bela Crkva]], | |- |20. |[[File:Râul Timiș la Lugoj.jpg|80px]] |[[Predio izuzetnih odlika Potamišje|Podtamišje]] |V |2023. god.<ref name="tamiš">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/aktuelnosti/item/1201-vlada-republike-srbije-proglasila-zasticenim-predeo-izuzetnih-odlika-potamisje.html |title= VLADA REPUBLIKE SRBIJE PROGLASILA ZAŠTIĆENIM PREDEO IZUZETNIH ODLIKA "POTAMIŠJE" |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate=10. oktobar 2026.}}</ref> | |[[Zrenjanin]], [[Sečanj]], [[Kovačica]] i [[Opovo]] | |- |21. |[[File:Кањон Ћетиње.jpg|80px]] |[[Klisura Đetinje]] |V |2023. god.<ref name="đetinja">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_08/UE_023_2023_003.htm |title= ODLUKA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "KLISURA ĐETINJE" |work= ("Sl. list grada Užica", br. 23/2023) |accessdate=10. oktobar 2026.}}</ref> |853 |[[Užice]], [[Čajetina]] | |- |22. |[[File:Kanioni Mirusha.jpg|80px]] |[[Predio izuzetnih odlika Miruša|Miruša]] |V |1998. god.<ref name="Miruša">{{Cite web |url= https://pravno-informacioni-sistem.rs/eli/rep/sgrs/vlada/uredba/1998/5/5 |title= UREDBA O ZAŠTITI PREDELA IZUZETNIH ODLIKA MIRUŠa |work= Vlada Republike Srbije, Službeni glasnik 5/1998-146 |accessdate= 10. oktobar 2026.}}</ref> |33.047 |[[Klina]], [[Orahovac]] | |- |23. |[[File:Planina Jelica.jpg|80px]] |[[Planina Jelica]] |V |2025. god.<ref name="Jelica">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2025_07/SG_064_2025_003.htm |title= UREDBA O ZAŠTITI PREDELA IZUZETNIH ODLIKA PLANINA JELICA |work= Vlada Republike Srbije, ("Sl. glasnik RS", br. 64/2025) |accessdate= 10. oktobar 2026.}}</ref> |6195 |[[Čačak]], [[Kraljevo]], [[Lučani]] | |- |24. | |[[Tatkova zemunica]] |V |1971. god.<ref name="Tatk">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/328852?site_pid=328852 |title= Tatkova zemunica |work= Protected planet |accessdate= 10. oktobar 2026.}}</ref> |361 |[[Merošina]] | |- |25. |[[File:Предео изузетних одлика Аде и одсеци код Сланкамена.jpg|80px]] |[[Ade i odsjeci kod Slankamena]] |V |2021. god.<ref name="adeisl">{{Cite web |url=https://www.energetskiportal.rs/proglasen-predeo-izuzetnih-odlika-ade-i-odseci-kod-slankamena/ |title= Proglašen Predeo izuzetnih odlika „Ade i odseci kod Slankamena“ |work= www.energetskiportal.rs |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> |407 |[[Inđija]] | |- |26. |[[File:Zeljin mountain 25.jpg|80px]] |[[Željin]] |V |2022. god.<ref name="Željin">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETIH_ODLIKA_ZELJIN.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "ŽELJIN " |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |6379 |[[Kraljevo]], [[Aleksandrovac]], [[Raška]] | |- |27. |[[File:Rét - panoramio (1).jpg|80px]] |[[Kanjiški jaraši]] |V |2023. god.<ref name="Kanjiža">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_010.htm |title= POKRAJINSKA SKUPŠTINSKA ODLUKA O ZAŠTITI PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "KANJIŠKI JARAŠI" |work= ("Sl. list AP Vojvodine", br. 35/2023) |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |3472 |[[Kanjiža]] | |- |} [[Sliv Resave]], [[Park šume Ivlje]], [[Ozrenske livade]], [[Klisura Ošanićke rijeke]],<ref name="slankamen">{{Cite web |url= http://www.pzzp.rs/rs/sr/zastita-prirode/zasticena-podrucja/predeli-izuzetnih-odlika.html |title= Predeli izuzetnih odlika |work= www.serbia.com |accessdate= 10. 10. 2021 |archive-date= 2022-01-05 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220105101158/http://www.pzzp.rs/rs/sr/zastita-prirode/zasticena-podrucja/predeli-izuzetnih-odlika.html |dead-url= yes }}</ref><ref name="adeisl">{{Cite web |url=https://www.energetskiportal.rs/proglasen-predeo-izuzetnih-odlika-ade-i-odseci-kod-slankamena/ |title= Proglašen Predeo izuzetnih odlika „Ade i odseci kod Slankamena“ |work= www.energetskiportal.rs |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> [[Bojčinska šuma]], [[Grmija]], [[Vardenik]], [[Slatine u dolini Zlatice]], [[Mrtvaje Gornjeg Potisja]]. == Izvori == {{Izvori|2}} {{Commonscat|Protected landscapes in Serbia}} {{Portal|Srbija}} [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji| ]] o4q4djpyhn16yr2e53c497y60y32jgh 42715622 42715616 2026-11-01T13:56:50Z Zavičajac 76707 42715622 wikitext text/x-wiki '''Lista predjela izuzetnh odlika u Srbiji''' su područja prepoznatljivog izgleda sa značajnim prirodnim, biološko-ekološkim, estetskim i kulturno-istorijskim vrijednostima, koja su se tokom vremena razvijala kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala područja i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva. Mogu biti prirodni i kulturni predjeli izuzetnih odlika.<ref name="zavodzzp">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/predeo-izuzetnih-odlika/?script=lat |title=Predjeli izuzetnih odlika |work=Zavod za zaštitu Srbije |accessdate=10.2. 2025 |archive-date=2022-01-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220105101156/https://www.zzps.rs/wp/predeo-izuzetnih-odlika/?script=lat }}</ref> Statistika koju vodi [[WDPA]] o [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjima u Srbiji]] se razlikuje od onih koje su zvanično objavljene u [[Srbija|Srbiji]], zbog razlika u metodologijama i skupovima podataka koji se koriste za procjenu pokrivenosti zaštićenih područja. Prema podacima WDPA do 1.10.2021. god zaštićeno je ukupno 385 područja na ukupno 6,766km2 što čini 7,64 % ukupnog teritorija Srbije (88,509km2).<ref name="wdpac">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićen područja u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03. 2025}}</ref> Republika Srbija je potpisala i ratifikovala Evropsku konvenciju o predjelu (EКP) 2011. i na taj način se pridružila velikom broju zemalja (39) članica Savjeta Evrope koji je temu predjela odredio kao važno polje evropske politike. Predio je identifikovan kao dio kulturne baštine, kao kulturno i prirodno dobro od direktnog značaja za kvalitet života. Četvrti međunarodni dan predjela u Srbiji 12. oktobra obilježen je 2020. u Upravnoj zgradi JP NP Đerdap. U sistemu zaštićenih područja Srbije, u grupi [[Zaštićeni krajolik|predjela izuzetnih odlika]], trenutno sa oktobrom 2020. god. je 21 područje koje zauzima prostor od oko 10% ukupne teritorije zaštićenih područja.<ref name="obeležavanje">{{Cite web|url= https://euractiv.rs/12-odrzivi-razvoj/156-saoptenja/15466-obeleavanje-etvrtog-meunarodnog-dana-predela-u-srbiji|title= Obeležavanje Četvrtog međunarodnog dana predela u Srbiji - 9.10.2020|work= www.tos.org.rs|accessdate= 10. 10. 2021|archive-date= 2022-01-05|archive-url= https://web.archive.org/web/20220105101215/https://euractiv.rs/12-odrzivi-razvoj/156-saoptenja/15466-obeleavanje-etvrtog-meunarodnog-dana-predela-u-srbiji|dead-url= yes}}</ref> {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !class="unsortable" | Foto !Naziv<br/>područja !Broj IUCN<br/>kategorije<ref name="wdpacV">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=V |title= Predjeli izuzetnih odlika u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10. 03. 2025}}</ref> !Godina !Površina<br/>(ha) !Opština !Svojstva |- |1. |[[File:Magleš - zapadna Srbija - kanjon reke Gradac - mesto Šareno platno - brdo Branig 5 - arheološki lokalitet Jerinin grad.jpg|80px]] |[[Klisura rijeke Gradac]] |V |2001.<ref name="bosut">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/gradac/?script=lat |title= Odluka o zaštiti Predela izuzetnih odlika „Klisura reke Gradac“ |work= Službeni glasnik opštine Valjevo“, br. 1/2001 |accessdate= 7. 2. 2025 |archive-date= 2022-01-06 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220106131603/https://www.zzps.rs/wp/gradac/?script=lat }}</ref> |1.268 |[[Valjevo]] | |- |2. |[[File:Meandri Zapadne Morave, Pogled sa Ovčara 01.jpg|80px]] |[[Ovčarsko-kablarska klisura]] |V |2000.<ref name="ovčarsko">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/ovcarsko-kablarska-klisura/?script=lat |title= Ovčarsko-Kablarska klisura - Uredba o zaštiti vlade RS br. 16/2000 |work= Zavod za zaštitu prirode Srbije |accessdate= 9. 2. 2025 |archive-date= 2022-01-10 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220110210309/https://www.zzps.rs/wp/ovcarsko-kablarska-klisura/?script=lat }}</ref> |2.250 |[[Čačak]], [[Lučani]] |11 manastira<br/>Ovčar banja<br/>IBA podrućje |- |3. |[[File:Rudnik 22.jpg|80px]] |[[Rudnik (planina)]] |V |2024.<ref name="Rudnikk">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_12/SG_099_2024_002.htm |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "PLANINA RUDNIK" |work= ("Sl. glasnik RS", br. 99/2024) - demo.paragraf.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |10.092 |[[Kragujevac]]<br/>[[Gornji Milanovac]]<br/>[[Topola]] | |- |4. |[[File:Prevoj Čardak, Suvobor 002.jpg|80px]] |[[Rajac]] |V |2024.<ref name="rajac">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_08/SG_068_2024_002.htm |title= Predio izuzetnih odlika Rajac |work= Službeni glasnik grada Niša br. 68/2024. |accessdate= 15. 2. 2025}}</ref> |1.771 |[[Ljig]], [[Gornji Milanovac]] | |- |5. |[[File:Sokograd.jpg|80px]] |[[Lepterija-Sokograd]] |V |2002.<ref name="lepterija">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/soko-grad/?script=lat |title= Lepterija-Sokograd |work= Zavod za zaštitu prirode Srbije - Odluka vlade RS Službeni glasnik br. 25/2002. |accessdate= 7. 2. 2025 |archive-date= 2022-03-02 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220302084459/https://www.zzps.rs/wp/soko-grad/?script=lat }}</ref> |405 |[[Sokobanja]] | |- |6. |[[File:Belgrado panorama.jpg|80px]] |[[Veliko ratno ostrvo]] |V |2005.<ref name="ratno ostrvo">{{Cite web |url= https://www.zelenilo.rs/images/dokumenta/korisni-dokumenti/Plan%20VRO.pdf |title= Veliko ratno ostrvo - Plan upravljanja |work= JKP Zelenilo Beograd |accessdate= 9. 2. 2025}}</ref> |167,90 |[[Zemun]] |Stanište<br/>66 vrsta ptica |- |7. |[[File:Spomen kuća Vuka Karadžića, Tršić 002.jpg|80px]] |[[Tršić|Kulturni predeo Tršić-Tronoša]] |V |2019.<ref name="Tršić">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2019_07/t07_0356.htm |title= Kulturni predeo Tršić-Tronoša|work=Službeni glasnik RS br. 51/2019 - demo.paragraf.rs |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> |1.802,54 |[[Loznica]] |Rodno mjesto<br/>[[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] |- |8. |[[File:Predeo izuzetnih odlika Vlasina NB.jpg|80px]] |[[Vlasina]] |V |2021.<ref name="Vlasina">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2021_12/SG_123_2021_007.htm |title= UREDBA O UTVRĐIVANJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNE NAMENE PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "VLASINA" |work= ("Sl. glasnik RS", br. 123/2021) - demo.paragraf.rs |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> |13.325,24 |[[Surdulica]] |Stanište ptica močvarica<br/>Ramsarsko područje |- |9. |[[File:Космај на длану.jpg|80px]] |[[Kosmaj]] |V |2005.<ref name="kosmaj">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/kosmaj/?script=lat |title=Predjeli izuzetnih odlika u Srbiji - Kosmaj Službeni list grada Beograda, br. 29 – 36 iz 2005. |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije, Službeni list grada Beograda, br. 29 – 36 iz 2005. |accessdate=9. 10. 2025. |archive-date=2022-01-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220106101037/https://www.zzps.rs/wp/kosmaj/?script=lat }}</ref> |3.514 |[[Mladenovac]]<br/>[[Sopot]] | |- |10. |[[File:Vrsacki bregovi.jpg|80px]] |[[Vršačke planine]] |V |2022.<ref name="vršačke">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_01/APV_054_2022_020.htm |title=Vršačke planine - |work= Službeni glasnik RS br.54/20225. |accessdate= 9. 10. 2025.}}</ref> |5.328 |[[Vršac]] |Najviši vrh u Vojvodini |- |11. |[[File:Boje Oktobra. Predeo izuzetnih odlika „Ozren - Jadovnik“.jpg|80px]] |[[Ozren-Jadovnik]] |V |2014.<ref name="oz-jad">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2014_10/t10_0081.htm |title= Ozren-Jadovnik, odluka vlade RS |work= Službeni glasnik br. 107/2014. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |10.284,39 |[[Prijepolje]] | |- |12. |[[File:Avalski toranj - panoramio (2).jpg|80px]] |[[Avala]] |V |2007.<ref name="avala">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_11/SG_103_2023_008.htm |title= Odluka o izradi prostornog plana područja posebne namene Kosmaj - Avala |work= Službeni glasnik br. 103/2023. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |489 |[[Beograd]] | |- |13. |[[File:Kamena Gora - panoramio (4).jpg|80px]] |[[Kamena Gora]] |V |2007.<ref name="kamena">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_KAMENA_GORA.pdf |title= Uredba o proglašenju Predela izuzetnih odlika „Kamena Gora” |work= „Sl. glasnik RS”, br. 99/2014) - srda.rs |accessdate= 9. februar 2026.}}</ref> |7.762 |[[Prijepolje]] | |- |14. |[[File:Jezero Zaovine 1.JPG|80px]] |[[Predio izuzetnih odlika Zaovine|Zaovine]] |V |2008.<ref name="zaovi">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2008_08/t08_0085.htm |title= Zaovine - Rešenje o predhodnoj zaštiti predjela izuzetnih odlika Zaovine |work= Službeni glasnik br. 76/2008. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |6.264 |[[Bajina Bašta]] | |- |15. |[[File:View from the Crni Vrh.jpg|80px]] |[[Maljen]] |V |2021.<ref name="Maljen">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2021_08/SG_083_2021_006.htm |title= Maljen - Uredba o proglašenju predjela izuzetnih odlika |work= Službeni glasnik RS br. 83/2021 |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |10.104 |[[Valjevo]] | |- |16. |[[File:Pcinja river valley 20.jpg|80px]] |[[Dolina Pčinje]] |V<ref name="wdpacPČ">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/20695 |title= Dolina pčinje |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10. 03. 2025}}</ref> |1996.<ref name="pčinja">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/predeo-izuzetnih-odlika/?script=lat |title= Predeli izuzetnih odlika |work= Zavod za zaštitu prirode - Službeni glasnik RS br. 55/1996 i 2/2003 |accessdate= 7. 3. 2025 |archive-date= 2022-01-05 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220105101156/https://www.zzps.rs/wp/predeo-izuzetnih-odlika/?script=lat }}</ref> |2.606 |[[Bujanovac]] | |- |17. |[[File:Pašnjak na subotičkoj peščari.jpg|80px]] |[[Subotička peščara]] |IV<ref name="wdpacSU">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555634437 |title= Subotička peščara |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10. 03. 2025}}</ref> |1991.<ref name="subotička">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/predeli-izuzetnih-odlika.html |title= Predeli izuzetnih odlika |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode - Službeni glasnik RS br. 66/1991 |accessdate= 7. 3. 2025}}</ref> |5.370 |[[Subotica]] | |- |18. |[[File:Cer montain.jpg|80px]] |[[Cer (planina)|Cer]] |V<ref name="wdpacCER">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555761742 |title= Cer planina |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10. 03. 2025}}</ref> |2023. god.<ref name="cerplan">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_07/SG_054_2023_006.htm |title= Predeo izuzetnih odlika Planina Cer |work= Službani glasinik RS“, br. 54/2023. |accessdate=10. mart. 2025}}</ref> |6.259 |[[Šabac]], [[Loznica]] | |- |19. |[[File:PIO16 Karas Nera 22.jpg|80px]] |[[Karaš-Nera]] |V |2015. god.<ref name="karaš">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2018_11/t11_0270.htm |title= Predeo izuzetnih odlika Karaš-Nere |work= Službani list AP Vojvodine, br. 54/2019. |accessdate=10. oktobar 2026.}}</ref> |1541 |[[Bela Crkva]], | |- |20. |[[File:Râul Timiș la Lugoj.jpg|80px]] |[[Predio izuzetnih odlika Potamišje|Podtamišje]] |V |2023. god.<ref name="tamiš">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/aktuelnosti/item/1201-vlada-republike-srbije-proglasila-zasticenim-predeo-izuzetnih-odlika-potamisje.html |title= VLADA REPUBLIKE SRBIJE PROGLASILA ZAŠTIĆENIM PREDEO IZUZETNIH ODLIKA "POTAMIŠJE" |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate=10. oktobar 2026.}}</ref> | |[[Zrenjanin]], [[Sečanj]], [[Kovačica]] i [[Opovo]] | |- |21. |[[File:Кањон Ћетиње.jpg|80px]] |[[Klisura Đetinje]] |V |2023. god.<ref name="đetinja">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_08/UE_023_2023_003.htm |title= ODLUKA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "KLISURA ĐETINJE" |work= ("Sl. list grada Užica", br. 23/2023) |accessdate=10. oktobar 2026.}}</ref> |853 |[[Užice]], [[Čajetina]] | |- |22. |[[File:Kanioni Mirusha.jpg|80px]] |[[Predio izuzetnih odlika Miruša|Miruša]] |V |1998. god.<ref name="Miruša">{{Cite web |url= https://pravno-informacioni-sistem.rs/eli/rep/sgrs/vlada/uredba/1998/5/5 |title= UREDBA O ZAŠTITI PREDELA IZUZETNIH ODLIKA MIRUŠa |work= Vlada Republike Srbije, Službeni glasnik 5/1998-146 |accessdate= 10. oktobar 2026.}}</ref> |33.047 |[[Klina]], [[Orahovac]] | |- |23. |[[File:Planina Jelica.jpg|80px]] |[[Planina Jelica]] |V |2025. god.<ref name="Jelica">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2025_07/SG_064_2025_003.htm |title= UREDBA O ZAŠTITI PREDELA IZUZETNIH ODLIKA PLANINA JELICA |work= Vlada Republike Srbije, ("Sl. glasnik RS", br. 64/2025) |accessdate= 10. oktobar 2026.}}</ref> |6195 |[[Čačak]], [[Kraljevo]], [[Lučani]] | |- |24. | |[[Tatkova zemunica]] |V |1971. god.<ref name="Tatk">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/328852?site_pid=328852 |title= Tatkova zemunica |work= Protected planet |accessdate= 10. oktobar 2026.}}</ref> |361 |[[Merošina]] | |- |25. |[[File:Предео изузетних одлика Аде и одсеци код Сланкамена.jpg|80px]] |[[Ade i odsjeci kod Slankamena]] |V |2021. god.<ref name="adeisl">{{Cite web |url=https://www.energetskiportal.rs/proglasen-predeo-izuzetnih-odlika-ade-i-odseci-kod-slankamena/ |title= Proglašen Predeo izuzetnih odlika „Ade i odseci kod Slankamena“ |work= www.energetskiportal.rs |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> |407 |[[Inđija]] | |- |26. |[[File:Zeljin mountain 25.jpg|80px]] |[[Željin]] |V |2022. god.<ref name="Željin">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETIH_ODLIKA_ZELJIN.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "ŽELJIN " |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |6379 |[[Kraljevo]], [[Aleksandrovac]], [[Raška]] | |- |27. |[[File:Rét - panoramio (1).jpg|80px]] |[[Kanjiški jaraši]] |V |2023. god.<ref name="Kanjiža">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_010.htm |title= POKRAJINSKA SKUPŠTINSKA ODLUKA O ZAŠTITI PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "KANJIŠKI JARAŠI" |work= ("Sl. list AP Vojvodine", br. 35/2023) |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |3472 |[[Kanjiža]] | |- |28. |[[File:Peaks of Mt. Stolovi.jpg|80px]] |[[Predeo izuzetnih odlika Stolovi]] |V |2022. god.<ref name="Stolovi">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_STOLOVI.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "STOLOVI" |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |9932 |[[Kraljevo]] | |- |} [[Sliv Resave]], [[Park šume Ivlje]], [[Ozrenske livade]], [[Klisura Ošanićke rijeke]],<ref name="slankamen">{{Cite web |url= http://www.pzzp.rs/rs/sr/zastita-prirode/zasticena-podrucja/predeli-izuzetnih-odlika.html |title= Predeli izuzetnih odlika |work= www.serbia.com |accessdate= 10. 10. 2021 |archive-date= 2022-01-05 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220105101158/http://www.pzzp.rs/rs/sr/zastita-prirode/zasticena-podrucja/predeli-izuzetnih-odlika.html |dead-url= yes }}</ref><ref name="adeisl">{{Cite web |url=https://www.energetskiportal.rs/proglasen-predeo-izuzetnih-odlika-ade-i-odseci-kod-slankamena/ |title= Proglašen Predeo izuzetnih odlika „Ade i odseci kod Slankamena“ |work= www.energetskiportal.rs |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> [[Bojčinska šuma]], [[Grmija]], [[Vardenik]], [[Slatine u dolini Zlatice]], [[Mrtvaje Gornjeg Potisja]]. == Izvori == {{Izvori|2}} {{Commonscat|Protected landscapes in Serbia}} {{Portal|Srbija}} [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji| ]] euantsggix7qdmpwg58a6yoisyvzg8y 4 4717841 42715817 42653732 2026-11-02T07:34:55Z Vipz 151311 42715817 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | naslov = Mjesec Azije 2025.<div style="margin-right:1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]]</div> | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivački maraton koji se održava novembrom/studenom s ciljem poboljšanja i promocije azijskog sadržaja na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po peti puta održalo 2025. godine. Svrha Mjeseca Azije na srpskohrvatskoj Wikipediji je unaprijediti kvantitetu i kvalitetu članaka u vezi s azijskim zemljama. Prošle je godine tijekom Mjeseca Azije na Wikipediji doprineseno više od 2.400 članaka na 30 jezika. Kao priznanje učestvovanja na uređivačkom maratonu svakog će se učesnika koji izradi ili značajno nadopuni najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije nagraditi spomenicom na korisničkoj stranici. Wikipedisti koji doprinesu najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. [[Datoteka:Asia (orthographic projection).svg|center|200px|alt=Azija na globusu]] <div style="text-align:center; margin:1em 0;"> {{clickable button |Prijavi se sada |link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici |action=progressive |weight=primary}} </div> == Pravila == '''Ukratko: Izradite nove članke ili značajno nadopunite postojeće u vezi s Azijom (ljudima, mjestima, kulturom itd.), 3000 bajtova i 300 riječi minimum, s izvorima, tokom novembra 2025. Liste se ne priznaju.''' * Članak mora biti novoizrađen ili nadopunjen između 1. novembra 2025. u 0:00 i 30. novembra 2025. u 23:59 (UTC). * Novoizrađeni članak ili nadopuna postojećeg članka mora biti veći/veća od 3000 bajtova i ne kraći/kraća od 300 riječi. <small>(isključiti infokutije, šablone, reference, itd.)</small> * Članak mora ispuniti kriterije [[Wikipedija:Značaj|značajnosti]]. * Članak mora imati primjerene reference; sumnjive ili kontroverzne tvrdnje u članku moraju se moći verificirati citatima popisanim u tom članku. * Članak ne može biti čisto strojno preveden i mora biti odlikovan primjerenim jezičnim stilom. * Unutar članka ne smije biti nikakvih problema (bez oznaka). * Članak ne bi trebao biti lista. ** Iznimka: Izrada liste koja postane [[Wikipedija:Istaknute liste|istaknuta lista]] se računa. <small>(Važi samo na Wikipedijama koje imaju istaknute liste.)</small> * Članak bi trebao biti informativan. * Članak bi trebao biti o bilo kojoj temi koja se tiče [[Azija#Države|azijske zemlje]]. * Članke koje prijavi organizator treba provjeriti drugi organizator. * Naposljetku će jedan ili više sudaca s lokalne Wikipedije odrediti da li se članak prihvaća ili ne. * Po završetku događaja s 4 izrađena ili značajno nadopunjena članka ćete dobiti spomenicu za učestvovanje na ovom izdanju uređivačkog maratona. == Organizatori == * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) == Prijava == Možete se prijaviti u bilo koje vrijeme. Organizatori će označiti (provjeriti) da li članci ispunjavaju kriterije. <div style="text-align:center;"> {{clickable button|Prijavi se sada|link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} </div> {{/Učesnici}} {{/Članci}} | podnožje = <div> == Korisni linkovi == {{flatlist| * [[m:Wikipedia Asian Month|Pilot-stranica na Meti]] * [[m:Wikipedia Asian Month/Onsite edit-a-thon|Maraton uživo na licu mjesta]] * [[m:Wikipedia Asian Month/QA|Pitanja i odgovori]] * <span class{{=}}"plainlinks">[https://fountain.toolforge.org/editathons/asian-month-2025-sh Rezultati maratona]</span> }} == Afilijacije == [[Datoteka:Wikimedia-logo black.svg|40px|left|alt=|link=]] {{flatlist| * [[:m:Wikipedia Asian Month User Group|Wikipedia Asian Month User Group]] * [[:m:Wikimedia Small Projects in Spanish|Wikimedia Small Projects in Spanish]] * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije]] 9bo5z40mrdz2yb0wvtt7yuvg2w45qip 0 4718120 42715577 42696990 2026-11-01T12:30:46Z Edgar Allan Poe 29250 /* Literatura */ 42715577 wikitext text/x-wiki [[File:Dazaitamagawa1948.jpg|thumb|250px|Jedna od posljednjih poznatih fotografija Osamua Dazaija iz [[1948.]] godine. Dazai sjedi uz [[Tamagawa (kanal)|kanal Tamagawa]], skokom u koji će samo nekoliko mjeseci nakon nastanka ove fotografije počiniti [[samoubojstvo]].]] '''[[Samoubojstvo]] [[Osamu Dazai|Osamua Dazaija]]''' dogodilo se [[13. lipnja]] [[1948.]] godine u [[Mitaka|Mitaki]], kada se Dazai utopio u nabujalom kanalu zajedno sa svojom tadašnjom ljubavnicom, [[Tomie Yamazaki]]. Njihova su tijela pronađena šest dana kasnije, odnosno [[19. lipnja]] [[1948.]] godine, na Dazaijev 39. rođendan. Iako suvremena japanska književna historija bilježi niz samoubojstava slavnih pisaca (npr. [[Ryūnosuke Akutagawa]], [[Yasunari Kawabata]], [[Yukio Mishima]] i drugi), Dazaijev slučaj posebno je poznat. Prije nego se ubio [[1948.]] godine, Dazai je najmanje pet puta pokušao samoubojstvo; prvi poznati slučaj dogodio se [[1929.]] godine, kada se predozirao [[bromizoval]]om, ali je preživio. Kasniji pokušaji često su uključivali i žene s kojima je tada bio u ljubavnim odnosima (''[[shinjū]]''). Motiv samoubojstva često je prisutan i u njegovim djelima, kako onim autobiografskog karaktera tako i u onim fiktivnim, a njegovi su likovi često pokušavali samoubojstvo; među njih spada i njegov najpoznatiji lik, [[Yōzō Ōba]], zapravo fiktivna verzija samoga Dazaija, ali taj je motiv prisutan i kod drugih likova iz njegovih priča. == Pregled == Samoubojstvo Osamua Dazaija uglavnom se navodi kao jedan od najpoznatijih primjera književnih suicida u historiji [[Japanska književnost|japanske književnosti]].<ref name="水底の死と安息137">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.137.]]</ref> Suicidi nisu rijetka pojava među japanskim piscima, međutim dok je većina njih umrla prilikom prvog pokušaja,<ref name="水底の死と安息137"></ref><ref name="太宰治の自殺未遂から自殺まで44">[[#太宰治の自殺未遂から自殺まで|大原（1969）str.44.]]</ref> Dazaijev je slučaj specifičan po tome što je utapanju od [[13. lipnja]] [[1948.]] godine{{efn|group="注釈"|name="鶴見俊輔"|Jedini drugi japanski pisac koji se više puta pokušao ubiti bio je [[Shunsuke Tsurumi]], koji se pokušao otrovati čak četiri puta.<ref name="太宰治と心中122">[[#太宰治と心中|布施（2004）str.122.]]</ref> Ipak, Tsurumi je preminuo [[2015.]] godine u dobi od 93 godine od posljedica [[pneumonija|upale pluća]].}}<ref name="水底の死と安息137"></ref><ref name="太宰治の自殺未遂から自殺まで44"></ref> prethodilo najmanje pet dokumentiranih pokušaja suicida.<ref name="水底の死と安息137"></ref><ref name="太宰治の自殺未遂から自殺まで44"></ref><ref name="太宰治387">[[#太宰治3|島崎（1958）str.87.]]</ref> Ova činjenica znači da je Dazaijev slučaj jedinstven fenomen u historiji japanske književnosti.<ref name="水底の死と安息137"></ref><ref name="太宰治の精神病理595">[[#太宰治の精神病理|大原（1967）str.595.]]</ref> Uz to, Dazaijevi su pokušaji samoubojstva imali značajan utjecaj na njegova djela, a način na koji je motiv samoubojstva integriran kako u njegov život tako i u njegovo djelo prilično je znakovit.<ref name="水底の死と安息137"></ref> Osim njegovog stvaralaštva, ostali faktori koji su relevantni za razumijevanje Dazaijevog odnosa prema suicidu kao takvom jesu njegov problematičan odnos s vlastitom obitelji, činjenica da njegove metode često nisu bile nužno smrtonosne,<ref name="太宰治3201">[[#太宰治3|相馬（1996）str.201.]]</ref> nedostatak jasnog i preciznog motiva<ref name="水底の死と安息141">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.141.]]</ref> te činjenica da je nerijetko pokušavao ''[[shinjū]]'' (dvostruki suicid) sa ženama s kojima je u tom trenutku bio u ljubavnom odnosu.<ref name="太宰治と心中122"></ref> Kronologija Dazaijevih pokušaja samoubojstva izgleda ovako: {| class="wikitable" |+ Poznati pokušaji samoubojstva Osamua Dazaija |- !Datum!! Vrsta !! Način !! Ishod !! Djela u kojima se spominje !! Napomene |- ! studeni [[1929.]]<ref name="水底の死と安息140">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.140.]]</ref><br>{{nobold|(dob: 20 godina)}} | Mogući ''[[shinjū]]'' s nepoznatom djevojkom iz grada<ref name="水底の死と安息140"></ref>|| Predoziranje [[bromizoval]]om<ref name="水底の死と安息140"></ref> || Pokušaj<ref name="水底の死と安息140"></ref>|| || Zbog manjka konkretnih podataka, nejasno je je li se uopće i kada točno dogodio.<ref name="水底の死と安息140"></ref> |- ! [[10. prosinca]] [[1929.]]<ref name="水底の死と安息140-141">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.140-141.]]</ref><br>{{nobold|(dob: {{Age in years and days|1909|6|19|1929|12|10}})}} | Samostalno<ref name="水底の死と安息140-141"></ref>|| Predoziranje [[bromizoval]]om<ref name="水底の死と安息140-141"></ref> || Pokušaj<ref name="水底の死と安息140-141"></ref> || ''[[Gakusei-gun|Učenička skupina]]'', "[[Kunō no Nenkan|Almanah patnje]]",<ref name="太宰治と自殺37">[[#太宰治と自殺|赤木（1996）str.37.]]</ref> ''[[Ningen Shikkaku|Nečovjek]]''<ref name="境界例者の自殺33">[[#境界例者の自殺|米倉（1983）str.33.]]</ref> || Postoje teorije prema kojima se radilo o slučajnom predoziranju<ref name="水底の死と安息140-141"></ref> ili lažnom suicidu.<ref name="評伝太宰治上139">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.139.]]</ref> |- ![[28. studenog]] [[1930.]]<ref name="境界例者の自殺32">[[#境界例者の自殺|米倉（1983）str.32.]]</ref><br>{{nobold|(dob: {{Age in years and days|1909|6|19|1930|11|28}})}} |''[[Shinjū]]'' sa [[Shimeko Tanabe]]<ref name="境界例者の自殺32"></ref>|| Utapanje nakon predoziranja [[bromizoval]]om<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || Dazai je preživio (pokušaj), Tanabe je umrla<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || "[[Ha (Osamu Dazai)|Lišće]]", "[[Dōke no Hana|Cvjetovi glupiranja]]", "[[Kyokō no Haru|Proljeće izmišljotina]]", "[[Kyōgen no Kami|Bog farse]]", ''[[Ningen Shikkaku|Nečovjek]]'',<ref name="太宰治と自殺37"></ref> "[[Tōkyō Hakkei|Osam pogleda na Tōkyō]]"<ref name="境界例者の自殺33"></ref> || Postoji teorija da je Dazai zapravo ubio Tanabe.<ref name="境界例者の自殺32"></ref> |- ![[16. ožujka]] [[1935.]]<ref name="境界例者の自殺32"></ref><br>{{nobold|(dob: {{Age in years and days|1909|6|19|1935|3|16}})}} | Samostalno<ref name="境界例者の自殺32"></ref>|| Vješanje<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || Pokušaj<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || "[[Kyōgen no Kami|Bog farse]]",<ref name="太宰治と自殺37"></ref> "[[Tōkyō Hakkei|Osam pogleda na Tōkyō]]"<ref name="境界例者の自殺33"></ref> || Postoji teorija da je ovo bio lažni suicid.<ref name="境界例者の自殺32"></ref> |- !{{nowrap|listopad / studeni [[1936.]]<ref name="道化の現存在分析18">[[#道化の現存在分析|梶谷（1981）str.18.]]</ref><br>{{nobold|(dob: 27 godina)}}}} | Samostalno<ref name="道化の現存在分析18"></ref>|| || Pokušaj<ref name="道化の現存在分析18"></ref> || || Prema iskazu njegova liječnika, Yoshikazua Nakana, postojao je rizik od suicida, međutim nejasno je je li se Dazai stvarno pokušao ubiti dok je bio hospitaliziran, kako je Nakano sugerirao.<ref name="主治医の記録20">[[#主治医の記録|中野（1980）str.20.]]</ref> |- ![[25. ožujka]] [[1937.]]<ref name="境界例者の自殺32"></ref><br>{{nobold|(dob: {{Age in years and days|1909|6|19|1937|3|25}})}} | ''[[Shinjū]]'' s [[Hatsuyo Oyama|Hatsuyo Oyamom]]<ref name="境界例者の自殺32"></ref>|| Predoziranje [[bromizoval]]om<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || Pokušaj<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || "[[Ubasute (Osamu Dazai)|''Ubasute'']]",<ref name="太宰治と自殺37"></ref> "[[Tōkyō Hakkei|Osam pogleda na Tōkyō]]", ''[[Ningen Shikkaku|Nečovjek]]''<ref name="境界例者の自殺33"></ref> || Postoji teorija da je ovo bio lažni ''[[shinjū]]''.<ref name="境界例者の自殺32"></ref> |- !oko [[5. prosinca]] [[1947.]]<ref name="水底の死と安息142">[[#水底の死と安息|曽根（1986）、str.142.]]</ref><br>{{nobold|(dob: {{Age in years and days|1909|6|19|1947|12|5}})}} | Samostalno<ref name="水底の死と安息142"></ref>|| Predoziranje<ref name="水底の死と安息142"></ref> || Pokušaj<ref name="水底の死と安息142"></ref> || || Zbog manjka konkretnih podataka, nejasno je je li se uopće i kada točno dogodio.<ref name="水底の死と安息142"></ref> |- !{{nowrap|[[13. lipnja]] [[1948.]]<ref name="境界例者の自殺32"></ref><br>{{nobold|(dob: {{Age in years and days|1909|6|19|1948|6|13}})}}}} | ''[[Shinjū]]'' s [[Tomie Yamazaki]]<ref name="境界例者の自殺32"></ref>|| Utapanje<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || Dazai i Yamazaki su umrli<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || {{N/A|—}} || Postoji teorija da je Yamazaki prisilila Dazaija na suicid.<ref name="境界例者の自殺32"></ref> |- |} == Historija == === 10. prosinca 1929. === [[File:Ryunosuke Akutagawa 02.jpg|thumb|left|Samoubojstvo [[Ryūnosuke Akutagawa|Ryūnosukea Akutagawe]], koji je bio njegov književni uzor, bio je prelomni trenutak u životu mladog Dazaija.]] Prema vlastitom priznanju, ali i dostupnim biografskim izvorima, Dazai je još od djetinjstva bio vrlo osjetljiva ličnost s posebnim senzibilitetom. Još dok je išao u višu osnovnu školu u [[Aomori]]ju, znao je reći da želi umrijeti kadgod bi se našao u imalo teškoj situaciji. Čak i kada je upisao Višu školu Hirosaki, pripremnu srednju školu za odlazak na univerzitet, navodno je dva puta prijateljima govorio o [[suicid]]u.<ref name="評伝太宰治上139"></ref> U to je vrijeme intenzivno čitao djela [[Ryūnosuke Akutagawa|Ryūnosukea Akutagawe]], koji mu je postao književni uzor i kojemu je bio iznimno odan. Dana [[21. svibnja]] [[1927.]] godine prisustvovao je Akutagawinoj izvedbi u sklopu filmsko-književne konferencije o suvremenoj japanskoj književnosti te je bio toliko oduševljen da je nastavio pričati o svom uzoru tokom cijele vožnje vlakom natrag i po povratku u [[Hirosaki]].<ref name="評伝太宰治上93-95">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.93-95.]]</ref> Malo više od dva mjeseca nakon te izvedbe, točnije [[24. srpnja]] [[1927.]] godine, Akutagawa je počinio suicid predoziranjem, a saznanje za tu vijest duboko je potreslo mladog Dazaija. Kao potomak ugledne obitelji Tsushima, mladi je Dazai, koji tada još nije bio skovao [[pseudonim]] po kojemu će postati globalno poznat, imao izvrsnu perspektivu pred sobom, međutim poziv književnosti bio je iznimno jak tako da je već u mladosti bio rastrgan između "dužnosti" da se posveti učenju i karijeri i želje da postane književnik. Akutagawin suicid bio je prekretnica za Dazaija,<ref name="評伝太宰治上90-92">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.90-92.]]</ref><ref name="評伝太宰治上104">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.104.]]</ref> koji se u tom trenutku definitivno odlučio posvetiti pisanju te je nastojao emulirati Akutagawin književni temperament kako u svom pisanju tako i u svom privatnom životu.<ref name="評伝太宰治上100-101">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.100-101.]]</ref> Dazai je i bez Akutagawe koketirao s idejom umiranja, međutim Akutagawa, koji je dijelio te sentimente s njim, izvršio ja značajan utjecaj na mladog Dazaija i oblikovao je njegovu želju za suicidom. Dazai je na smrt gledao kao na izlaz, a u tom je periodu postao blago ovisan o tabletama za spavanje ([[bromizoval]]), koje je koristio i Akutagawa i kojma se predozirao pri samoubojstvu.<ref name="評伝太宰治上100-102">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.100-102.]]</ref> Izvještaji iz studenog [[1929.]] godine navode da se Dazai pokušao predozirati [[bromizoval|kalmotinom]] (naziv pod kojim se bromizoval prodavao u Japanu) na lokalnom polju zajedno s nepoznatom djevojkom iz grada, ali detalji tog navodnog suicida nisu poznati tako da nije jasno je li se uopće dogodio.<ref name="水底の死と安息140"></ref> Ako jest, bio bi to Dazaijev prvi poznati pokušaj samoubojstva. Međutim, prvi potvrđeni Dazaijev pokušaj suicida dogodio se [[10. prosinca]] [[1929.]] godine. Večer prije početka završnih ispita drugog semestra, Dazai je pronađen u svojoj sobi u u domu obitelji Fujita, gdje je boravio, bez svijesti nakon što se predozirao kalmotinom. Obitelj je odmah pozvala liječnika, a Dazaijev stariji brat, [[Eiji Tsushima|Eiji]], dojurio je do Hirosakija iz obiteljskog doma. Da je medicinska pomoć stigla malo kasnije, Dazaijevo bi zdravlje možda bilo ugroženo; srećom, probudio se oko 16:00 sati [[11. prosinca]].<ref name="水底の死と安息140"></ref><ref name="評伝太宰治上136-139">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.136-139.]]</ref> Službena školska obavijest navodi da se Dazai "predozirao tabletama za spavanje zbog nervnog sloma", sugerirajući da se radilo o slučajnom predoziranju, a ne pokušaju suicida.<ref name="境界例者の自殺32"></ref> Činjenica da je Dazai bio sklon laganju i izmišljanju priča u ovom periodu svog života također je pojačala teorije da se radilo o lažnom pokušaju suicida.<ref name="評伝太宰治上139"></ref> Međutim, uzimajući u obzir veliku količinu kalmotina što ju je konzumirao te rizik po njegov život koji je postojao, konsenzus je da se radilo o pravom pokušaju suicida, a ne lažnom.<ref name="評伝太宰治上139"></ref> U svom mladenačkom romanu {{nihongo|''[[Gakusei-gun|Učenička skupina]]''|学生群|Gakusei-gun}} te kontroverznom {{nihongo|"[[Kunō no Nenkan|Almanahu patnje]]"|苦悩の年鑑|Kunō no Nenkan}} iz [[1946.]] godine, Dazai je naveo da je razlog za njegov pokušaj suicida bio ideološke prirode: {{quote|''Diktatura proleterijata. Tu je, sigurno, bio nekakav novi senzibilitet. To nije bilo pomirenje. To je bila diktatura. Protivnici su imali biti uništeni bez iznimke. Svi su bogati ljudi bili zli. Svi su plemići bili zli. Pravednost je pripadala samo siromašnim, skromnim masama. Ja sam podržavao oružanu pobunu. Revolucija bez giljotine bila bi besmislena. Međutim, ja nisam bio dio proleterijata. Moja uloga u svemu ovome bila bi predati se giljotini. Ja sam bio devetnaestogodišnji učenik više škole. U svom razredu, jedini sam se ja isticao svojom predivnom odjećom. Nije mi preostalo ništa, mislio sam, osim umrijeti. Progutao sam veliku količinu [[bromizoval|''Calmotina'']], ali nisam umro.''|Osamu Dazai, "[[Kunō no Nenkan|Almanah patnje]]" ([[1946.]]){{sfn|McCarthy|2024|p=x}}}} Dazai je, tako se čini, bio rastrgan između vlastite odanosti [[marksizam|marksizmu]] i proleterskoj književnosti te činjenice da potječe iz bogate obitelji zemljoposjednika, odnosno [[buržoazija|buržoazije]].<ref name="評伝太宰治上136-137">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.136-137.]]</ref> Međutim, neki su komentatori izrazili skepsu da je razlog za pokušaj suicida bio ideološke prirode, s obzirom da Dazai u to vrijeme nije bio toliko posvećen marksizmu da bi on tako snažno utjecao na njegov život i odluke.<ref name="評伝太宰治上137">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.137.]]</ref> Za vrijeme školovanja u [[Hirosaki]]ju, Dazai je vikendima posjećivao četvrt s ''[[okiya]]ma'' u [[Aomori]]ju,<ref name="評伝太宰治上107-108">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.107-108.]]</ref> gdje je u jesen [[1927.]] godine upoznao [[gejša|gejšu]] imena [[Hatsuyo Oyama]], čije je umjetničko ime bilo Beniko.<ref name="彷徨の文学54">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.54.]]</ref> Kako je Dazai dolazio iz bogate obitelji, brak s njim bio je koristan za Hatsuyo, koja je aktivno poticala vezu s mladićem. Istovremeno, drugi neimenovani klijent, inače lokalno utjecajnaličnost, pristupio je Dazaiju i sugerirao mu da odustane od tog braka; vjeruje se da se Dazai konzultirao s tim muškarcem oko svoje budućnosti, uključujući i braka. Za Dazaija, koji je na svojim leđima nosio očekivanja svoje obitelji, odnos s Oyamom bio je izvor velikog stresa.<ref name="評伝太宰治上137-140">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.137-140.]]</ref><ref name="評伝太宰治上177">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.177.]]</ref> Postojale su i teorije kako je Dazai popuštao u školi zbog svega, a koje su bile temeljene na padu na listi najuspješnijih učenika škole; međutim, ispostavlja se da Dazai naprosto nije slušao izborne predmete, zbog čega je rangiran niže od učenika koji jesu,<ref name="官立弘前高等学校資料のなかの太宰治">[[#山口徹「官立弘前高等学校資料のなかの太宰治」、『官立弘前高等学校資料目録』、弘前大学附属図書館、2009年、str.16-30]]</ref> tako da njegov "akademski pad" nije bio posljedica lošijih ocjena, već ove činjenice. Međutim, svi dosad navedeni razlozi ne čine se dovoljno snažnima da bi utjecali na Dazaija toliko da počini samoubojstvo i oni zapravo pokazuju jednu od stalnih odlika Dazaijevih pokušaja, a to je nedostatak jasnog motiva.<ref name="水底の死と安息141"></ref> === 28. studenog 1930. === {{main|Shimeko Tanabe}} Dazai je [[3. ožujka]] [[1930.]] godine maturirao pri Visokoj školi Hirosaki, a [[20. travnja]] iste godine upisao je studij [[Francuska književnost|francuske književnosti]] na tadašnjem [[Univerzitet u Tokiju|Carskom univerzitetu u Tōkyu]].<ref name="評伝太宰治上150">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.150.]]</ref> Tokom studija dodatno se povezao uz ljevičarske pokrete. Dana [[21. lipnja]] iste godine, njegov stariji brat Keiji, koji je studirao kiparstvo u Tōkyu, umro je od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Keiji je bio veza između Dazaija i ostatka obitelji tako da je njegova smrt bila velik udarac za Dazaija, još jedan u nizu. Nakon Keijijeve smrti, njihov najstariji brat, [[Bunji Tsushima|Bunji]], doputovao je u prijestolnicu i saznao za Dazaijeve ljevičarske aktivnosti.<ref name="評伝太宰治上170-173">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.170-173.]]</ref> U međuvremenu, Dazai je nastavio svoju vezu s Hatsuyo, koja je planirala napustiti svoje radno mjesto i pobjeći u Tōkyō kako bi bila s Dazaijem; s vremena na vrijeme slala mu je manje pošiljke sa svojim stvarima kako bi se pripremila za bijeg. Taj se bijeg dogodio početkom listopada, nakon što je Dazai [[30. rujna]] nazvao Hatsuyo i rekao joj da dođe.た<ref name="評伝太宰治上178-179">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.178-179.]]</ref> S obzirom na činjenicu da je bijeg pomno isplaniran, vlasnici ''[[Okiya|okiye]]'' u kojoj je Hatsuyo radila nisu ju uspjeli spriječiti, međutim bilo je jasno da je bila s Dazaijem, što je stvorilo dodatne probleme.<ref name="評伝太宰治上179-180">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.179-180.]]</ref> U studenom, Bunji je ponovo došao u prijestolnicu nakon što je saznao što se dogodilo s Hatsuyo. Bunji je izvorno želio nagovoriti Dazaija da odustane od braka s odbjeglom gejšom i posveti se studiranju, ali Dazai je to odbio. Nakon toga, Bunji je odlučio pristati na brak, ali pod uvjetom da se Dazai i Hatsuyo izbrišu iz obiteljskog registra, na što je Dazai nevoljko i uz mnogo razočaranja pristao.<ref name="評伝太宰治上183">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.183.]]</ref> Službeno je navedeno da je razlog brisanja skandal povezan uz pomaganje gejši u bijegu i suživot s njom, međutim izgledno je da je Bunji ovim činom štitio interese ugledne obitelji Tsushima, ali i vlastite interese, s obzirom da je bio mladi, perspektivni političar u to doba pa bi mu afera s gejšom, ali i bratove ljevičarske aktivnosti značajno naštetile.<ref name="評伝太宰治上181-183">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.181-183.]]</ref> Nakon dogovora, Bunji i Hatsuyo vratili su se u [[Aomori]] i dogovorili njezin otpust iz ''[[Okiya|okiye]]'' u kojoj je radila, čime su sve formalnosti bile riješene. Dana [[24. studenog]], obitelj Oyama dobila je veliku svotu novca od Dazaija, kao i zaručnički poklon.<ref name="評伝太宰治上184-185">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.184-185.]]</ref> Dan prije službene ceremonije zaruka, Dazai je dobio izvod iz obiteljskog registra, datiran [[19. studenog]], koji je potvrdio njegovo brisanje iz registra, što ga je dodatno potreslo. Uz to, u to vrijeme nije imao nikakav kontakt s Hatsuyo, što ga je dodatno frustriralo te je počeo piti na dnevnoj bazi.<ref name="評伝太宰治上184-186">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.184-186.]]</ref> [[File:Shimeko Tanabe, before 1930.jpg|thumb|[[Shimeko Tanabe]] umrla je prilikom ''[[shinjū]]a'' s Dazaijem, koji je preživio incident.]] U rujnu, dok se situacija s Hatsuyo još razvijala, Dazai je upoznao [[Shimeko Tanabe]], mladu djevojku koja je radila kao hostesa u baru {{nihongo|''Hollywood''|ホリウッド|Horiuddo}} u četvrti [[Ginza]], gdje je Dazai često dolazio. Tanabeina je priča također bila specifična. Rođena u [[Hiroshima|Hiroshimi]] kao Shimeko Tanabe, u to je doba koristla ime Atsumi Tanabe jer joj se pravo ime nije sviđalo.<ref name="太宰治七里ケ浜心中204-207">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.204-207.]]</ref><ref name="評伝太宰治上188">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.188.]]</ref> Bila je izrazito perspektivna i dobra u školi, ali je napustila srednju školu za djevojčice u rodnom gradu zbog prevelike strogoće prema djevojkama.<ref name="太宰治七里ケ浜心中205-210">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.205-210.]]</ref><ref name="太宰治七里ケ浜心中216-222">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.216-222.]]</ref><ref name="評伝太宰治上188"></ref> Nakon toga zaposlila se, u ožujku [[1930.]] godine, u novootvorenom kafiću u centru Hiroshime; nedugo nakon njezina dolaska, muškarci su sve češće zalazili tamo, privučeni njezinom ljepotom.<ref name="太宰治七里ケ浜心中227">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.227.]]</ref> U to se doba povezala s jednim od gostiju, Junzōn Kōmenom, s kojim je ubrzo započela zajednički život.<ref name="太宰治七里ケ浜心中227-232」">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.227-232.]]</ref> On je želio postati glumac u modernom teatru te su se, kako bi on ostvario svoj cilj, preselili u Tōkyō na ljeto i živjelo kod njegovog prijatelja.<ref name="太宰治七里ケ浜心中236-239">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.236-239.]]</ref> Kōmen je tamo trebao dobiti posao i paralelno glumiti u teatru, ali poslovni dogovor mu je propao, a svijet kazališta u to je doba bio u velikim financijskim problemima, tako da nije dobio priliku. Krajem kolovoza ili početkom rujna, Tanabe se zaposlila u baru {{nihongo|''Hollywood''|ホリウッド|Horiuddo}},<ref name="太宰治七里ケ浜心中249-251">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.249-251.]]</ref> gdje se u kratkom vremenu sprijateljila s Dazaijem. Ubrzo su njih dvoje zajedno odlazili na predstave i provodili sve više vremena skupa.<ref name="太宰治七里ケ浜心中253-260">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.253-260.]]</ref> Krajem studenog, Kōmen je predložio da se vrate u Hiroshimu, a kada se Tanabe usprotivila prijedlogu, došlo je do svađe.<ref name="太宰治七里ケ浜心中266">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.266.]]</ref> Dana [[26. studenog]], Tanabe i Dazai zajedno su se družili u [[Asakusa|Asakusi]]; tijekom večeri, Dazai je pozvao svog prijatelja Teijira Nakamuru koji je tada upoznao Tanabe. Dazai i Tanabe tu su večer proveli zajedno u Carskom hotelu.<ref name="評伝太宰治上188-189">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.188-189.]]</ref> Te su si večeri u hotelu oboje osvijestili da su im budućnosti neizvjesne.<ref name="鎌倉心中事件86">[[#鎌倉心中事件|赤木（2007）str.86.]]</ref> Iako je njihovo kretanje nakon odlaska iz hotela nepoznato, vjeruje se da su proveli nekoliko dana zajedno prije pokušaja samoubojstva.<ref name="鎌倉心中事件86"></ref><ref name="評伝太宰治上190">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.190.]]</ref> Dazai je u noći [[28. studenog]] kupio veliku količinu kalmotina te je zajedno sa Shimeko otišao u [[Kamakura|Kamakuru]]. U periodu između ponoći i svitanja sljedećega dana, Dazai i Tanabe predozirali su se tabletama za spavanje i ušli u more na plaži nedaleko od [[Koyurugi (hram)|hrama Koyurugi]] s ciljem da izvrše ''[[shinjū]]'' (dvostruko samoubojstvo); ostaje nejasno jesu li samo ušli u more ili su zajedno skočili.<ref name="評伝太宰治上190-197">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.190-197.]]</ref> Shimeko Tanabe umrla je te večeri, dok su lokalni ribari sljedećeg jutra oko 8:00 sati pronašli Dazaijevo besvjesno tijelo kako pluta na vodi te su ga spasili.<ref name="鎌倉心中事件86"></ref> Kao i u mnogim drugim slučajevima, Dazaijev motiv za ovaj pokušaj suicida nije jasan. Postoje teorije da je bio shrvan činjenicom da ga se obitelj odrekla,<ref name="水底の死と安息151">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.151.]]</ref> dok su drugi sugerirali da je na ovaj način išao imitirati Akutagawu, koji je također pokušao ''[[shinjū]]'' s djevojkom u jednom trenutku.<ref name="評伝太宰治上101">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.101.]]</ref> Nakon što je spašen, Dazai je odveden u policiju gdje je ispitan o okolnostima tragedije. Iako postoje teorije, temeljene na zapisima iz Dazaijevih djela, da je Dazai zapravo ubio Shimeko te večeri,<ref name="太宰治七里ケ浜心中87-96">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.87-96.]]</ref> policija ga je sumnjičila za pomaganje u samoubojstvu,<ref name="評伝太宰治上199">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.199.]]</ref><ref name="鎌倉心中事件85">[[#鎌倉心中事件|赤木（2007）str.85.]]</ref> a dokazi da se radilo o ubojstvu nisu nikada pronađeni. Bunji je obaviješten o incidentu te je odmah doputovao kako bi riješio posljedice. Prvo je dvojici suradnika dao veliku svotu novca da odu u Dazaijev stan i unište sve potencijalne dokaze koji bi mogli biti sporni policiji. Sreća je bila da je inspektor koji je vodio slučaj bio školski kolega njihova pokojnog brata, Keijija, tako da je u dogovoru odradio rutinski pretres stana nakon što su svi sporni dokazi uklonjeni. Uz to, sudac koji je preuzeo slučaj bio je iz istog kraja kao i Dazaijeva obitelj, tako da je bio izrazito blag. Uzevši u obzir činjenicu da su i Dazai i Tanabe ranije uzimali kalmotin, tragedija je pripisana njihovom labilnom psihičkom stanju, a Dazai je oslobođen svih optužbi. Slučaj je, tako, zatvoren bez ikakvih posljedica.<ref name="評伝太宰治上199-201">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.199-201.]]</ref> Međutim, kada je Hatsuyo saznala da se Dazai pokušao ubiti s drugom djevojkom nakon što su se njih dvoje već zaručili, naljutila se i prijetila je prekidom zaruka.<ref name="評伝太宰治上200">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.200.]]</ref> Međutim, kako je slučaj zatvoren bez posljedica, Bunji je intervenirao i smirio situaciju te ih je nagovorio da se, ipak, vjenčaju. U prosincu je poslan u [[Ikarigaseki (onsen)|''onsen'' Ikarigaseki]] na oporavak u pratnji svoje buduće supruge. Tamo su imali simulirano vjenčanje, međutim nikada nisu formalno registrirali svoj brak.<ref name="評伝太宰治上201-202">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.201-202.]]</ref> Uvid u obiteljski registar ovo potvrđuje tako da, zakonski, Dazai i Hatsuyo nikada nisu bili u braku. Nejasno je zašto brak nikada nije registriran, a Dazai je vjerovao da su bili u braku.<ref name="彷徨の文学40-43">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.40-43.]]</ref> === 16. ožujka 1935. === Pokušaj suicida od [[16. ožujka]] [[1935.]] godine jedan je od najnejasnijih među svim pokušajima u Dazaijevom životu.<ref name="太宰治と自殺37"></ref> Njegove priče {{nihongo|"[[Tōkyō Hakkei|Osam pogleda na Tōkyō]]"|東京八景|Tōkyō Hakkei}} i {{nihongo|"[[Kyōgen no Kami|Bog farse]]"|狂言の神|Kyōgen no Kami}} temeljene su upravo na ovom misterioznom pokušaju suicida. Međutim, jedini činjenično točni iskazi u objema pričama su oni da je Dazai napustio svoj dom [[15. ožujka]] [[1935.]] godine i posjetio [[Kyūya Fukada|Kyūyu Fukadu]] u [[Kamakura|Kamakuri]] te da se vratio kući nekoliko dana kasnije.<ref name="太宰治と自殺37"></ref> Nakon što je Dazai nestao, njegova obitelj i prijatelji, u strahu da je počinio samoubojstvo, prijavili su nestanak policiji, koja je pokrenula istragu; zabrinut zbog te spoznaje, Dazai se vratio kući.<ref name="水底の死と安息141-142">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.141-142.]]</ref> Ovoga se puta Dazai odlučio objesiti, međutim opisi iz njegovih priča takvi su da otežavaju potvrdi da je to doista i učinio, zbog čega neki misle da uopće nije pokušao suicid.<ref name="太宰治水上心中283">[[#太宰治水上心中|長篠（1981b）str.183.]]</ref><ref name="太宰治と自殺39">[[#太宰治と自殺|赤木（1996）str.39.]]</ref> Ipak, u pismu koje je u kolovozu [[1936.]] godine napisao bratu Bunjiju, Dazai je opisao ova pokušaj samoubojstva, a medicinski izvještaj iz bolnice tijekom njegove hospitalizacije [[1936.]] godine također navodi da se pokušao objesiti u Kamakuri. Uz to, prema iskazu njegovog tadašnjeg sustanara, Dazai je po povratku kući imao debelu, crvenu masnicu na vratu, što je autore navelo na zaključak da se doista pokušao objesiti u planinama Kamakure, ali nije uspio.<ref name="水底の死と安息153">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.153.]]</ref><ref name="評伝太宰治上390-393">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.390-393.]]</ref> Dodatni izvori sugeriraju da je pokušaj bio pomno isplaniran tako da propadne.<ref name="太宰治と自殺39"></ref> U "[[Kyōgen no Kami|Bogu farse]]" napisao je kako je razlog za ovaj pokušaj bila činjenica da nije uspio dobiti posao u novinama na koji se prijavio, na što referira i u priči "[[Tōkyō Hakkei|Osam pogleda na Tōkyō]]".<ref name="太宰治と自殺39"></ref> Međutim, najveći problemi s kojima se Dazai morao nositi u ovom periodu svog života bili su krahiranje studija na Carskom univerzitetu te konstantna potreba za primanjem financijske pomoći od obitelji. Dazai je trebao diplomirati [[1934.]] godine, ali gotovo uopće nije pohađao nastavu, zbog čega mu je prijetilo izbacivanje; obitelji je obećao da će diplomirati [[1935.]] godine kako bi mu i dalje slali novac, međutim u ovom je periodu bilo jasno kako se to neće dogoditi, što je Dazaija dovelo u naizgled bezizlaznu situaciju.<ref name="評伝太宰治上383-386">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.383-386.]]</ref><ref name="太宰治と自殺39-40">[[#太宰治と自殺|赤木（1996）str.39-40.]]</ref> Druga teorija o uzrocima ovog suicida povezuje ga uz veliku kreativnu blokadu koju je Dazai navodno imao [[1934.]] i [[1935.]] godine. Mnoga njegova rana djela nastala su tako što je dekonstruirao svoja ranija djela i ponovo ih izgrađivao tako što je inkorporirao sebe u njih. Ovo je napravio s pričom {{nihongo|"[[Ha (Osamu Dazai)|Lišće]]"|葉|Ha}} iz [[1934.]] godine, a vrhunac je postigao s novelom {{nihongo|"[[Dōke no Hana|Cvjetovi glupiranja]]"|道化の華|Dōke no Hana}}. Međutim, nakon toga je upao u krizu i nije bio sposoban pronaći izlaz kojim bi napredovao kao pisac. To je dovelo do sve veće frustracije kod Dazaija, koji je smrt vidio kao jedini izlaz, ali na koncu nije mogao umrijeti.<ref name="水底の死と安息155-158">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.155-156.]]</ref><ref name="太宰治と自殺40-41">[[#太宰治と自殺|赤木（1996）str.40-41.]]</ref> === 25. ožujka 1937. === {{main|Hatsuyo Oyama}} Nakon pokušaja suicida iz [[1935.]] godine, Dazai je doživio seriju problematičnih događaja. Prvo je u travnju [[1935.]] godine hospitaliziran zbog [[apendicitis]]a; u bolnici mu se stanje dodatno pogoršalo, a nakon operacije razvio je [[peritonitis]], zbog kojeg je privremeno bio u kritičnom stanju. Iako mu se zdravstveno stanje poboljšalo, trpio je značajne bolove zbog čega mu je liječnik propisao analgetik [[oksikodon|pavinal]] ([[oksikodon]]).<ref name="評伝太宰治上405-406">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.405-406.]]</ref> Međutim, Dazai će u vrlo kratkom vremenu postati ovisan o pavinalu zbog velikih količina koje je uzimao na dnevnoj bazi.<ref name="評伝太宰治上405-407">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.405-407.]]</ref> Usred ovoga došlo je do utemeljenja [[Akutagawina nagrada|Akutagawine nagrade]], a Dazai je bio jedan od kandidata za prvu nagradu; ostali kandidati bili su [[Tatsuzō Ishikawa]], [[Shigeru Tonomura]], [[Jun Takami]] i [[Seizō Kinumaki]], sve redom mladi i talentirani pisci.<ref name="評伝太宰治上408-411">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.408-411.]]</ref> Komisija za izbor, u kojoj je sjedio i budući nobelovac [[Yasunari Kawabata]], ali i Dazaijev prijatelj [[Haruo Satō]], imala je iznimno težak zadatak pri izboru dobitnika.<ref name="評伝太宰治上411">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.411.]]</ref> Dazai nije skrivao svoje ambicije da dobije nagradu, međutim ona je na kraju otišla Ishikawi, što je dovelo do javnog skandala. No, osim sukoba s članovima izbornog komiteta, Dazai je doživio veliko razočarenje. Njegova ovisnost o analgeticima postajala je sve gorom, a gubitak nagrade dodatno je pojačao njegov ionako izraženi mentalitet žrtve, tako da je postao još više paranoičan i sklon deluzijama.<ref name="評伝太宰治上411">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.411.]]</ref> Dodjela druge Akutagawine nagrade otkazana je zbog [[Incident 26. februara|Incidenta 26. veljače]] i nedostatka dovoljno kvalitetnih kandidata, ali Dazai je ponovo nominiran za treću nagradu, međutim ponovo nije dobio jer je komisija donijela odluku da autori koji su već jednom bili nominirani, neovisno o ishodu, ne mogu biti ponovo nominirani.<ref name="評伝太宰治上444-449">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.444-449.]]</ref> Ovo je bio novi težak udarac za Dazaija, čija je ovisnost postajala sve gora, a s njom su došli i sve veći dugovi za pavinal, što ga je kupovao u enormnim količinama.<ref name="評伝太宰治下7">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.7.]]</ref> Cijela situacija bila je velik problem za Hatsuyo, koja je molila Dazaijevu obitelj i njegova prijatelja i skrbnika, [[Masuji Ibuse|Masujija Ibusea]], za pomoć.<ref name="評伝太宰治下7"/> Ibuse je također bio uznemiren zbog Dazaijeve ovisnosti te je, nakon intenzivnog nagovaranja, uspio privoliti Dazaija da se hospitalizira radi odvikavanja u tokijskoj bolnici.<ref name="評伝太宰治下25-27">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.25-27.]]</ref> [[File:Hatuyo1944.jpg|thumb|left|Pogoršani odnos s [[Hatsuyo Oyama|Hatsuyo]] i ozbiljni problemi s ovisnošću značajno su doprinijeli novom pokušaju ''[[shinjū]]a'' [[1937.]] godine. Iako su i Dazai i Hatsuyo preživjeli, njihov odnos je nepovratno uništen nakon ovog incidenta i više se nikada nisu sreli.]] Dazai je izvorno smješten u posebnu sobu na otvorenom odjelu,<ref name="主治医の記録20"></ref> ali u tom je periodu navodno pokušao suicid,<ref name="道化の現存在分析18"></ref> iako je nejasno što se točno dogodilo. Njegov liječnik, psihijatar [[Kaichi Nakano]], kasnije ga je premjestio na zatvoreni odjel pod nadzor jer je procijenio da postoji rizik od suicida.<ref name="主治医の記録20"></ref> Incijalno je imao teške posljedice odvikavanja te je bio izrazito nestabilan, međutim njegovo se stanje stabiliziralo dosta brzo te je otpušten nakon otprilike mjesec dana.<ref name="主治医の記録35-37">[[#主治医の記録|中野（1980）str.35-37.]]</ref> Dazai je tada počeo vjerovati da je njegova hospitalizacija bila posljedica plana što ga je skovala Hatsuyo. Njihov je odnos u ovom periodu dodatno propadao, a Hatsuyo je često bila frustirana zbog financijskih problema uzrokovanih Dazaijevom ovisnošću; Dazai je počeo vjerovati da ga je hospitalizirala kako bi izbacila nakupljenu frustraciju.<ref name="評伝太宰治下31-33">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.31-33.]]</ref> Međutim, dok je Dazai bio hospitaliziran, Hatsuyo je imala aferu s njegovim prijateljem i rođakom, [[Zenshirō Kodate|Zenshirōm Kodateom]].<ref name="評伝太宰治下43">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.43.]]</ref> Iako su obećali da će afera ostati tajnom, Kodate je u ožujku [[1937.]] godine nesvjesno sve priznao Dazaiju, vjerujući da je ovaj sve već znao.<ref name="評伝太宰治下44-46">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.44-46.]]</ref> Izdaja koju je doživio od svoje partnerice i rođaka bila je iznimno težak udarac za Dazaija, a posebno ga je ljutila činjenica da je Hatsuyo šutila o svemu i obmanjivala ga svo vrijeme.<ref name="彷徨の文学18-19">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.18-19.]]</ref><ref name="評伝太宰治下45-48">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.45-48.]]</ref> Nakon što se sve otkrilo, Hatsuyo je doživjela enorman stres i pala u depresiju, nije mogla jesti i bila je stalno umorna. Ovo su okolnosti koje će uskoro dovesti do novog pokušaja ''[[shinjū]]a''.<ref name="評伝太宰治下48-51">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.48-51.]]</ref> Dazai i Hatsuyo zajedno su otputovali u [[Tanikawa (onsen)|''onsen'' Tanikawa]] u blizini [[Minakami]]ja. U svojoj priči {{nihongo|"[[Ubasute (Osamu Dazai)|''Ubasute'']]"|姥捨}},{{efn|Naslov priče odnosi se na [[ubasute|istoimeni mitski oblik]] [[gerontocid]]a u [[Japan]]u, prema kojemu bi član obitelji nosio stariju ili nemoćnu osobu na planinu ili neko drugo udaljeno mjesto da tamo umre.}} Dazai je pisao o ovom putovanju. U toj priči, supruga glavnog lika, {{nihongo|Kazue|かず枝}}, koja je temeljena na Hatsuyo, inzistira na vlastitoj smrti kako bi se ispričala za nevjeru. Ne mogavši je pustiti da umre sama, njezin suprug {{nihongo|Kashichi|嘉七}}, temeljen na Dazaiju, predlaže da počine ''[[shinjū]]''. Dazai i Hatsuyo tako su zajedno otputovali u planinski ''onsen'' kako bi se ubili; nakon što su proveli dan u svratištu u sklopu ''onsena'', tijekom noći su napustili svoje sobe, vezali pojaseve oko vrata i predozirali se tabletama za spavanje na kosini za otapanje snijega. Nakon što bi izgubili svijest, njihova bi tijela kliznula niz kosinu, što je trebalo dovesti do gušenja i dvostrukog suicida. Pokušaj suicida u konačnici nije uspio, a njih su se dvoje vratili u prijestolnicu, ali ne zajedno.<ref name="彷徨の文学66-68">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.66-68.]]</ref><ref name="評伝太宰治下50-52">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.50-52.]]</ref> Ovaj pokušaj suicida, koji je detaljno opisan u navedenoj priči, uglavnom se smatra pravim pokušajem suicida.<ref name="境界例者の自殺32"></ref><ref name="太宰治の自殺未遂から自殺まで47-48">[[#太宰治の自殺未遂から自殺まで|大原（1969）str.47-48.]]</ref> Međutim i oko njega postoje brojna pitanja i nejasnoće. Prvo, autori smatraju da Dazai, koji je imao iskustva s predoziranjem tabletama za spavanje, nipošto ne bi uzeo veliku količinu tih tableta s namjerom da se ubije.<ref name="彷徨の文学68">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.68.]]</ref><ref name="評伝太宰治下51">[[#評伝太宰治上|相馬（1995b）str.51.]]</ref> Drugo, odabir gušenja pojasom za metodu suicida izazvao je sumnje kod nekih autora da je Dazai imao stvarnu namjeru ubiti se. Uz to, istaknuto je da se temperature u okolici Minakamija često spuštaju ispod nule u tome periodu, tako da je postojala visoka vjerojatnost da bi Dazai i Hatsuyo umrlo od smrzavanja da su doista izgubili svijest zbog predoziranja.<ref name="太宰治水上心中143-145">[[#太宰治水上心中|長篠（1982b）str.143-145.]]</ref><ref name="彷徨の文学69-70">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.69-70.]]</ref> Još jedna činjenica koja se ovdje ističe jest da Hatsuyo nije napisala oporuku prije odlaska u ''onsen'' niti na bilo koji drugi način natuknula da bi mogla umrijeti.<ref name="評伝太宰治下51"></ref> Ove se činjenice koriste među onim autorima koji smatraju da se ni ovaj pokušaj zapravo nije dogodio.<ref name="太宰治水上心中161-162">[[#太宰治水上心中|長篠（1982b）str.161-162.]]</ref><ref name="彷徨の文学70">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.70.]]</ref> Prema ovim teorijama, Dazai u najmanju ruku nije imao namjeru umrijeti u ovoj fazi svog života,<ref name="水底の死と安息158-159">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.158-159.]]</ref> a lažni ''[[shinjū]]'' zapravo je bio način da prekine odnos s Hatsuyo.<ref name="評伝太宰治下50-52">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.50-52.]]</ref> Kako je njihov odnos bio izrazito loš, Dazai je odlučio inscenirati ''[[shinjū]]'' da bi nakon toga mogao reći da, kada nisu mogli zajedno umrijeti, nema više razloga da zajedno žive.<ref name="評伝太宰治下51-55">[[#評伝太宰治上|相馬（1995b）str.51-55.]]</ref> Drugo objašnjenje navodi da je lažni ''[[shinjū]]'' bio način da dobije razvod (iako njihov brak nije bio formalno registriran, ali čini se da Dazai to doista nije znao), smatrajući da bi se dvostrukim suicidom prikazao časnom osobom u javnosti, ali kako isti nije uspio, nije bilo više razloga za održavanjem tog odnosa.<ref name="彷徨の文学72-76">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.72-76.]]</ref> Uz to, kako je njihova ceremonija vjenčanja održana u planinskom ''[[onsen]]u'', Dazai je smatrao da bi prekid tog odnosa u planinskom ''onsenu'' imao simbolični značaj ponovnog rođenja.<ref name="水底の死と安息159">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.159.]]</ref> U svakom slučaju, postoji konsenzus oko toga da Hatsuyo nije znala ništa o Dazaijevim namjerama, kakve god one bile. Hatsuyo je otputovala u ''onsen'' i vratila se u [[Tōkyō]] bez da je saznala išta o Dazaijevim stvarnim namjerama, a ovaj je događaj bio kraj njihovog odnosa. Njihov je "razvog" finaliziran kasnije,<ref name="評伝太宰治下52">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.52.]]</ref> a ona se vratila u [[Aomori]],<ref name="彷徨の文学19-21">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.19-21.]]</ref> odakle je otišla u [[Kina|Kinu]], gdje je i umrla [[1944.]] godine. Iako su se dopisivali, Dazai i ona više se nikada nisu vidjeli. === 13. lipnja 1948. === ==== Dazaijeve životne okolnosti nakon prekida s Hatsuyo ==== {{main|Michiko Tsushima|Shizuko Ōta}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = vertical | background color = | total_width = 200px | caption_align = | image1 = Michiko Ishihara.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Dazaijeva supruga [[Michiko Ishihara]] donijela mu je potrebnu stabilnost u periodu najveće krize u njegovom životu... | image2 = SizukoOota.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = ...ali ta je stabilnost prekinuta [[1941.]] godine kada je započeo aferu s pjesnikinjom imena [[Shizuko Ōta]], s kojom će dobiti i izvanbračno dijete, ali i čiji će mu dnevnik poslužiti kao osnova za slavni roman {{nihongo|''[[Shayō|Zalazeće sunce]]''|斜陽|Shayō}}. }} Nakon prekida s Hatsuyo, Dazai je vodio iznimno neuredan život što ga je njegov skrbnik Masuji Ibuse opisao kao "najdekadentniju fazu u Dazaijevom životu".<ref name="評伝太宰治下58">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.58.]]</ref> Uz osobne probleme, Dazai je osjetio i posljedice obiteljskih problema, s obzirom na činjenicu da je Bunji bio optužen za izbornu prevaru u sklopu izbora koji su se održali u travnju [[1937.]] godine, što je rezultiralo time da je morao podnijeti ostavku na sve funkcije koje je držao te je dobio desetogodišnju zabranu političkog djelovanja, nakon čega je otišao živjeti u izolaciji. Kako se Dazai u to doba još uvijek oslanjao na novac što mu ga je slala obitelj, Bunjijev problem doveo je do toga da mu obitelj više nije mogla slati novac.<ref name="評伝太宰治下63-65">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.63-65.]]</ref> Uz to, u ovom mu je periodu umrla sestra, a jedan nećak počinio je suicid. Također, Zenshirō Kodate, s kojim je Hatsuyo imala aferu, ponovo je pokušao počiniti suicid. Sve ove činjenice stvorile su dodatne probleme za Dazaijevu ionako labilnu psihu.<ref name="評伝太宰治下68-70">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.68-70.]]</ref> Sam Dazai osjećao je teret krize koja je zahvatila njegov privatni život te je pokušao pobjeći, ali nije bio u stanju učiniti to samostalno.<ref name="評伝太宰治下73">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.73.]]</ref> U to se doba, uz Ibuseovo posredovanje, razvila ideja o braku između Dazaija i [[Michiko Tsushima|Mishiko Ishikare]]; zabrinut zbog vlastitog kaosa, Dazai je bio prilično entuzijastičan oko potencijalnog braka.<ref name="評伝太宰治下80-81">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.80-81.]]</ref> Njegova su braća, bez njegova znanja, zapravo pripremli temelje za brak te su pokrivali sve potrebne troškove Dazaiju iza leđa.<ref name="評伝太宰治下84-85">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.84-85.]]</ref> Iako se Ibuse bojao da taj brak neće biti dobar ni za Dazaija ni za Michiko, na koncu je dao svoj blagoslov i predao Dazaijev bračni zavjet obitelji Ishihara, a u njemu je između ostalog pisalo i sljedeće: {{nihongo|"''Ako ikada više prekinem odnos, odbacite me poput potpunog luđaka.''"|再び破婚を繰り返した時には私を完全の狂人として棄てて下さい。|Futatabi hakon o kurikaeshita toki ni wa watashi o kanzen no kyōjin to shite sutete kudasai.}}.<ref name="評伝太宰治下86-88">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.86-88.]]</ref> Dazai i Michiko vjenčali su se [[8. siječnja]] [[1939.]] godine;<ref name="評伝太宰治下93">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.93.]]</ref> netom prije ceremonije počeo je pisati priču {{nihongo|"[[Fugaku Hyakkei|Stotinu pogleda na Fuji]]"|富嶽百景|Fugaku Hyakkei}}, a dovršio ju je netom nakon vjenčanja,<ref name="評伝太宰治下130-131">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.130-131.]]</ref> nakon čega je odlučio posvetiti se spisateljskoj karijeri.<ref name="評伝太宰治下169-170">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.169-170.]]</ref> Nakon stupanja u brak, Dazai je jedno vrijeme vodio relativno miran i stabilan život.<ref name="評伝太宰治下233">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.233.]]</ref> Svoja djela diktirao je Michiko, koja ih je transkribirala i koju je nerijetko pitao za mišljenje prije slanja djela na objavu. Michiko je, tako, značajno doprinijela Dazaijevoj književnoj karijeri u ovom periodu.<ref name="評伝太宰治下212">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.212.]]</ref> Međutim, Dazai je [[1941.]] godine započeo aferu s mladom pjesnikinjom imena [[Shizuko Ōta]]; njihova se veza s vremenom produbljivala, a Shizuko se u jednom trenutku bezglavo zaljubila u Dazaija.<ref name="評伝太宰治下232-234">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.232-234.]]</ref> Iako je kaos [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prekinuo njihov odnos, isti je obnovljen [[1945.]] godine kada je Dazai dobio pismo od Shizuko.<ref name="評伝太宰治下329-330">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.329-330.]]</ref> Iako mu se dubina njezinih osjećaja nije sviđala, Dazai je nastavio aferu.<ref name="評伝太宰治下331-335">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.331-335.]]</ref> Početkom [[1947.]] godine, Dazai je zamolio Shizuko da mu posudi svoj dnevnik kao materijal za roman na kojemu je radio; Shizuko je pristala, ali samo ako ju Dazai posjeti u njezinom domu, što je on u konačnici i učinio.<ref name="評伝太宰治下339-342">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.339-342.]]</ref> Tijekom tog je susreta Shizuko zatrudnjela,<ref name="評伝太宰治下347-348">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.347-348.]]</ref> a dnevnik koji je dobio poslužit će mu kao osnova za slavni roman {{nihongo|''[[Shayō|Zalazeće sunce]]''|斜陽|Shayō}}. ==== Tomie Yamazaki postaje Dazaijeva ljubavnica ==== {{main|Tomie Yamazaki}} Dok je radio na {{nihongo|''[[Shayō|Zalazećem suncu]]''|斜陽|Shayō}}, Dazai je upoznao djevojku imena [[Tomie Yamazaki]].<ref name="評伝太宰治下356-358">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.356-358.]]</ref> Tomie je bila kći Haruhira Yamazakija, osnivača prve kozmetičarske škole za djevojke u [[Japan]]u, koja je otvorena u tokijskoj četvrti [[Ochanomizu]], po kojoj će kasnije dobiti i ime. Tomie je bila druga kći u obitelji, ali zbog prerane smrti njezine starije sestre i njeznih akademskih uspjeha, Tomie je odabrana kao nasljednica škole te je školovana za kozmetičarku.<ref name="太宰治武蔵野心中46-49">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.46-49.]]</ref> Kada je Haruhiro otvorio kozmetičarski salon, Tomie je postala njegova voditeljica.<ref name="太宰治武蔵野心中50">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.50.]]</ref> Krajem [[1944.]], Tomie se vjenčala za Shūichija Okunu, zaposlenika kompanije [[Mitsui Bussan|Mitsui]]. Nedugo nakon vjenčanja, Shūichi je dobio premještaj u [[Manila|Manilu]]; Tomie je trebala ići s njim, ali izvorni plan propao je zbog logističkih razloga tako da je Shūichi išao sam, a Tomie je trebala uskoro poći za njim. Međutim, ratna situacija naglo se pogoršala tako da je Shūichi po dolasku na [[Filipini|Filipine]] unovačen te je ubrzo nakon poginuo u borbi.<ref name="太宰治武蔵野心中50-51">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.50-51.]]</ref> Izgubivši kontakt sa svojim suprugom, Tomie je otkazala put na Filipine, a nakon velikog bombardiranja prijestolnice, s majkom se preselila u [[Shiga (prefektura)|Shigu]].<ref name="太宰治武蔵野心中51-52">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.51-52.]]</ref> Nakon rata, Tomie se u proljeće [[1946.]] godine vratila u [[Tōkyō]] i počela raditi u kozmetičarskom salonu u [[Kamakura|Kamakuri]]. Otprilike pola godine kasnije, u jesen [[1946.]] godine, Tomie je počela raditi u kozmetičarskom salonu kraj kolodvora u [[Mitaka|Mitaki]]; salon je vodila diplomantica očeve joj škole.<ref name="太宰治武蔵野心中55-56">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.55-56.]]</ref> Kada se preselila u Mitaku, Tomie je iznajmila sobu u domu Ayano Ogawe. Kako je bila izrazito vješta u svom poslu, Tomie je tokom dana radila u salonu, a tokom večeri je radila u salonu povezanom s [[kabaret]]om namijenjenom isključivo savezničkim oficirima. Ubrzo su njezini prihodi porasli, a imala je i redovne klijente,<ref name="太宰治武蔵野心中56-57">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.56-57.]]</ref><ref name="評伝太宰治下358">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.358.]]</ref> tako da je uspjela uštedjeri značajnu svotu novca.<ref name="評伝太宰治下390">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.390.]]</ref><ref name="太宰治の生と死353-354">[[#太宰治の生と死|ゆり（2004）str.353-354.]]</ref> Zajedno s ocem, nadala se kako bi s tim novcem mogli ponovno otvoriti očevu školu, koja je uništena tijekom bombardiranja.<ref name="太宰治武蔵野心中56-57"></ref> [[File:TomieYamazaki.jpg|thumb|left|[[Tomie Yamazaki]] bila je posljednja Dazaijeva ljubavnica, a njezin (presudan) utjecaj na Dazaijev život i dalje je predmetom debate.]] Dazai i Tomie prvi su se put susreli [[27. ožujka]] [[1947.]] godine, a upoznala ih je kolegica iz Tomieinog salona,<ref name="評伝太宰治下358-359">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.358-359.]]</ref> a koja je ranije upoznala Dazaija tokom jednog izlaska u [[Mitaka|Mitaki]]. Nakon što je čula priče o njemu, Tomie je pretpostavila da je Dazai možda išao u školu Hirosaki istovremeno kad i njen stariji brat, koji je umro kao srednjoškolac. Nadajući se da bi mogla čuti priče o svom bratu, s kojim je bila jako bliska, molila je svoju kolegicu da ju upozna s Dazaijem.<ref name="評伝太宰治下358-359"></ref><ref name="太宰治武蔵野心中32">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.32.]]</ref> Odmah po upoznavanju, Tomie je bila očarana Dazaijem.<ref name="太宰治1258">[[#太宰治1|鳥居（1971）str.258.]]</ref><ref name="太宰治武蔵野心中32-33">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.32-33.]]</ref> Počela je voditi dnevnik na ''[[genkō yōshi]]'' papiru, u kojem je pisala o razvoju svog odnosa s Dazaijem; postoji teorija da je Dazai poticao Tomie da piše dnevnik, kao što je ranije učinio sa Shizuko, planirajući napisati roman inspiriran njezinim zapisima, kao u slučaju {{nihongo|''[[Shayō|Zalazećeg sunca]]''|斜陽|Shayō}}.<ref name="評伝太宰治下360-362">[[#評伝太宰治上|相馬（1995b）str.360-362.]]</ref> Iako se Tomie gotovo odmah zaljubila u Dazaija, inicijalno nije bila voljna stupiti ni u kakav intimni odnos s njim jer je on bio u braku i imao je djecu, ali na koncu je postala njegova ljubavnica.<ref name="評伝太宰治下363">[[#評伝太宰治上|相馬（1995b）str.363.]]</ref> Kako je Tomie radila u salonu koji je bio povezan uz kabaret za savezničke oficire, imala je relativno jednostavan pristup uvoznim cigaretama i alkoholu. Kako su kvalitetne cigarete i alkohol bili teško dostupni u kaotičnom poslijeratnom periodu, Tomie je koristila svoj posao kako bi Dazaija opskrbljivala s cigaretama i alkoholom, s obzirom na to da je bio i pušač i alkoholičar.{{efn|Izvori navode da je i Tomie bila pušačica i voljela alkohol, tako da je to bila navika koju je dijelila s Dazaijem.<ref name="評伝太宰治下363"></ref>}}<ref name="評伝太宰治下363-364">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.363-364.]]</ref> S vremenom je Dazai počeo koristiti Tomieinu unajmljenu sobu za pisanje i primanje gostiju.<ref name="評伝太宰治下384">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.384.]]</ref> Istovremeno, njegovo se zdravstveno stanje pogoršavalo te je zbog kronične [[tuberkuloza|tuberkuloze]] iskašljavao krv, tako da se Tomie skrbila o njemu u toj sobi;<ref name="太宰治のカルテ166-168">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.166-168.]]</ref><ref name="評伝太宰治下391">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.391.]]</ref> sam Dazai nazivao ju je "moja medicinska sestra".<ref name="愛は死と共に229">[[#愛は死と共に|山崎（1948）str.229.]]</ref> Brinući se za njegovu dobrobit, Tomie je počela birati kojim će urednicima dopustiti pristup Dazaiju, a ljudi su počeli govoriti da je postajala iznimno posesivna oko njega; istovremeno je radila i kao njegova tajnica.<ref name="評伝太宰治下384"></ref><ref name="太宰治武蔵野心中152">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.152.]]</ref> U jesen [[1947.]] godine, Tomie je dala otkaz u salonu kako bi mogla biti Dazaijeva ljubavnica, skrbnica i tajnica;<ref name="評伝太宰治下384"></ref><ref name="太宰治武蔵野心中152"></ref> bila mu je toliko posvećena da su neki podrugljivo govorili da mu je uz sve to bila i majka i dadilja.<ref name="評伝太宰治下384"></ref><ref name="太宰治1259">[[#太宰治1|渡部（1971）str.259.]]</ref> Sama Tomie za sebe je rekla da je Dazaijeva dadilja, njegova Tomie, starija sestra pa čak i njegova "[[Sacchan]]".{{efn|Tomie je bila toliko učinkovita u svom poslu da je dobila nadimak "Sacchan" prema mangi ''Sutakora Sacchan'' [[Suihō Tagawa|Suihōa Tagawe]], tako da nije bilo neobično da je i Dazai koristio taj nadimak za nju.<ref name="愛は死と共に26">[[#愛は死と共に|山崎（1948）str.26.]]</ref><ref name="三鷹訪問360">[[#三鷹訪問|堤（1956）str.360.]]</ref><ref name="太宰治の生と死346">[[#太宰治の生と死|ゆり（2004）str.346.]]</ref>}}<ref name="愛は死と共に212">[[#愛は死と共に|山崎（1948）str.212.]]</ref> Uz to, Tomie je koristila svoju ušteđevinu kako bi plaćala Dazaijeve lijekove, hranu i druženja, tako da je do prosinca [[1947.]] godine bila potrošila gotovo sav novac. Iz Dazaijeve perspektive, Tomie je bila osoba koju nije mogao napustiti, s obzirom na dubinu odnosa koja se razvila među njima.<ref name="愛は死と共に113-114">[[#愛は死と共に|山崎（1948）str.113-114.]]</ref><ref name="評伝太宰治下390-391">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.390-391.]]</ref> ==== Pogoršanje ==== Dazaijev odnos prema ljudima, neovisno o tome jesu li mu bili bliski ili ne, bio je krajnje specifičan. Njegov kolega i prijatelj [[Kazuo Dan]] jednom je prilikom rekao: "''Ja nikada nisam upoznao osobu koju su ljudi toliko deprimirali, a koja im je istovremeno toliko udovoljavala i laskala''".<ref name="文藝の完遂158">[[#文藝の完遂|壇（1956）str.158.]]</ref> Također, kritičar [[Yoshizō Kawamori]] rekao je, osvješćujući pritom Dazaijeve vlastite riječi da je on "nesposoban voljeti", kako Dazai "''žudi za ljubavlju više nego većina, međutim vrlo lako počinje pruženu mu ljubav doživljavati kao teret i ima tendenciju pokvariti stvari''".<ref name="滅亡の民150-151">[[#滅亡の民|河盛（1956）str.150-151.]]</ref> U tom kontekstu, važno je istaknuti kako je Dazai odanu ljubav koju je dobivao od Tomie vrlo brzo počeo doživljavati kao teret;<ref name="評伝太宰治下387">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.387.]]</ref> svjesna Dazaijeve neugode, Tomie je, suprotno savjetima svoje majke, postala još ustrajnija u svojoj ljubavi prema Dazaiju te je čak počela maštati o tome da zajedno umru.<ref name="評伝太宰治下387-388">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.387-388.]]</ref> Situaciju je dodatno komplicirala i činjenica da je Shizuko bila trudna s njegovim djetetom, a morao je misliti i na svoju suprugu i stariju djecu. Njegov prijatelj, pisac [[Harube Ima]], rekao je kako je Dazaijeva supruga Michiko u tom periodu primijetila da je Dazai, nakon što je saznao za trudnoću, postao osjetno kaotičniji, pri čemu je više pio i sve češće izbivao iz kuće.<ref name="櫻桃の記148-149">[[#櫻桃の記|伊馬（1967）str.148-149.]]</ref> Kada je Shizuko u studenom [[1947.]] godine rodila kćer, Dazai ju je formalno priznao i dao joj ime [[Haruko Ōta|Haruko]], prema vlastitom imenu.<ref name="評伝太宰治下384-385">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.384-385.]]</ref> Kada je Tomie saznala za to, bila je bijesna, a Dazai ju je smirio riječima: "''Hajdemo nas dvoje biti dobri ljubavnici, a kada budem umirao, povest ću te sa sobom''".<ref name="愛は死と共に66">[[#愛は死と共に|山崎（1948）str.66.]]</ref><ref name="評伝太宰治下385-386">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.385-386.]]</ref> Također, pristao je da neće imati direktan kontakt sa Shizuko i da će sav kontakt ići preko Tomie, ali i da će djetetu slati financijsku pomoć.<ref name="太宰治の生と死355">[[#太宰治の生と死|ゆり（2004）str.355.]]</ref> {{quote box|width=20em|align=right|bgcolor=#FDFC8F|"Previše sam se spetljao s jednom ženom i mislim da želim umrijeti."|salign=right|source=—&nbsp;Osamu Dazai, pismo s početka travnja [[1947.]] godine<ref name="太宰治2143-144">[[#太宰治2|鳥居（1971）str.143-144.]]</ref>}} {{quote box|width=20em|align=right|bgcolor=#FDFC8F|"Alkohol, žene i posao potpuno su me zbrkali."|salign=right|source=—&nbsp;Osamu Dazai, pismo s kraja lipnja [[1947.]] godine<ref name="太宰治2143-144"></ref>}} {{quote box|width=20em|align=right|bgcolor=#FDFC8F|"Razbolio sam se, a moji problemi sa ženama toliko su se zakomplicirali da sam doslovno polumrtav."|salign=right|source=—&nbsp;Osamu Dazai, pismo iz prosinca [[1947.]] godine<ref name="愛は死と共に107-108">[[#愛は死と共に|山崎（1948）str.107-108.]]</ref><ref name="評伝太宰治下425">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.425.]]</ref>}} Dazaijev odnos s Tomie imao je poguban utjecaj i na njegovu obitelj, posebice nakon Harukina rođenja. Michiko je uvijek bila vrlo uredna osoba, međutim jedan Dazaijev kućni prijatelj rekao je da je u tom periodu, prilikom jednog posjeta njihovu domu, primijetio kako je kuća bila u potpunom neredu; klizna vrata bila su puna mrlja, a papir koji ih je pokrivao bio je pokidan i zapušten.<ref name="太宰治との七年間177-178">[[#太宰治との七年間|堤（1969）str.177-178.]]</ref> Michiko je bila svjesna Dazaijeve afere s Tomie, a kako je Dazai često izbivao iz doma i zanemarivao obitelj, izgubila je volju za kućanskim poslovima.<ref name="太宰治との七年間190">[[#太宰治との七年間|堤（1969）str.190.]]</ref><ref name="恋の蛍260-261">[[#恋の蛍|松本（2009）str.260-261.]]</ref> Istovremeno, odnos s Michiko bio je jedan od problema koji su morili Dazaija, a među kojima je bila i budućnost njegova sina Masakija, koji je bolovao od [[Downov sindrom|Downovog sindroma]]. Dazai je bio izrazito pesimističan oko sina i njegove budućnosti, a te je brige podijelio i s Tomie.<ref name="評伝太宰治下396-399">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.396-399.]]</ref> U ovom je periodu Dazaijeva obitelj bila u kritičnoj fazi.<ref name="評伝太宰治下396">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.396.]]</ref><ref name="太宰治の生と死338">[[#太宰治の生と死|ゆり（2004）str.338.]]</ref> No, osim Tomie, Dazai se u ovom periodu žalio i prijateljima te je napisao nekoliko pisama u kojima je govorio o svojoj teškoj situaciji. U prosincu [[1947.]] godine gotovo je umro od predoziranja tabletama za spavanje, a neki autori misle da je to bio jedan od njegovih pokušaja [[suicid]]a.<ref name="水底の死と安息142"></ref><ref name="太宰治の自殺未遂から自殺まで44"></ref> Još jedan problem u ovom periodu bilo je i njegovo zdravstveno stanje, koje se pogoršavalo. Dazaiju je još prilikom psihijatrijske hospitalizacije [[1936.]] godine, na temelju preslušavanja pluća, dijagnosticirana [[tuberkuloza]] na lijevom plućnom krilu<ref name="主治医の記録34">[[#主治医の記録|中野（1980）str.34.]]</ref> te je za vrijeme boravka imao i blago povišenu temperaturu (37 °C), za koju se vjerovalo da je posljedica tuberkuloze;<ref name="主治医の記録40">[[#主治医の記録|中野（1980）str.40.]]</ref> ali, kako je bolnica u kojoj je tada bio bila psihijatrijska bolnica, nije došlo ni do snimanja pluća rendgenom niti testiranja ispljuvka, tako da Dazai nikada nije dobio detaljne informacije o svom stanju. Dok je boravio u bolnici nije liječen protiv tuberkuloze,<ref name="太宰治のカルテ75">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.75.]]</ref> a to se nastavilo i nakon otpusta.<ref name="太宰治のカルテ76-77">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.76-77.]]</ref> Njegova situacija nastavila se pogoršavati, a značajnije pogoršanje došlo je početkom [[1940.]] godine, kada mu se u donjem dijelu leđa pojavila izraslina, za koju se pretpostavlja da je bio apsces uzrokovan tuberkulozom.{{efn|Pulmolog Takāki Asada predložio je teoriju o tuberkuloznom apscesu na temelju informacija o Dazaijevom zdravstvenom stanju, a smatra kako se apsces zadržao jer nije reagirao na tadašnje lijekove, koji su bili novi na tržištu.<ref name="太宰治のカルテ128-131">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.128-131.]]</ref>}}<ref name="太宰治のカルテ125-131">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.125-131.]]</ref> Njegovo je zdravlje bilo izrazito krhko te bi se razbolijevao čak i nakon najmanjeg napora;<ref name="太宰治のカルテ131-132">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.131-132.]]</ref> zbog svega je [[1941.]] godine dobio izuzeće od služenja u vojsci.<ref name="太宰治のカルテ138-139">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.138-139.]]</ref> Njegovo se zdravstveno stanje dodatno pogoršalo nakon rata, kada je zbog porasta popularnosti primao česte zahtjeve za rukopisima i posjete izdavača, zbog čega je konstantno radio, bez odmora, a uz to je i puno pio.<ref name="太宰治のカルテ165-166">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.165-166.]]</ref> Tomie u svom dnevniku na više mjesta opisuje kako je Dazai iskašljavao krv, a jedan je prijatelj posvjedočio teškom napadaju iskašljavanja krvi prilikom jednog posjeta.<ref name="太宰治のカルテ166-168"></ref> Tomieina stanodavka u to se doba prestrašila da bi Dazai mogao zaraziti druge ukućane svojom tuberkulozom pa je zamolila Tomie da ne baca Dazaijeve krvave maramice s ostalim otpadom i da dezinficira zahod nakon Dazaija.<ref name="愛は死と共に146-147">[[#愛は死と共に|山崎（1948）str.146-147.]]</ref> Međutim, unatoč tomu, odbijao je odlazak u bolnicu jer je znao da će mu liječnici pripisati ležanje i odmor; nastavio je puno piti i pisati na dnevnoj bazi, a Tomie mu je na dnevnoj dozi davala velike količine analgetika, antipiretika i vitamina.<ref name="太宰治のカルテ172-179">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.172-179.]]</ref> I dok je njegov privatni život u ovom periodu bio kaotičan, njegova je književna karijera bila na svom vrhuncu. Dazai je, naime, čak i u vrlo krutim uvjetima rata uspijevao zaobići konflikte te cenzorsku kontrolu i objavljivati kvalitetnu beletristiku.<ref name="評伝太宰治下254">[[#評伝太宰治上|相馬（1995b）str.254.]]</ref> Neposredno nakon rata, brojni njegovi kolege bili su prisiljeni otići u svojevrsni "egzil" jer su ranije bili podržavali japanski ratni stroj, dok je Dazai, koji se bavio književnošću i nije podržavao japanski militarizam, konstantno dobivao zahtjeve za novim djelima od urednika i izdavača.<ref name="評伝太宰治下336-337">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.336-337.]]</ref> Međutim, dok se njegova karijera razvijala u pozitivnom smjeru, Dazai je razvijao sve veći prijezir prema poslijeratnoj društvenoj klimi i književnom establišmentu. Iako su ljudi koji nisu surađivali s ratnim režimom bili vrijeđani i etiketirani kao izdajice tijekom rata, Dazai nije mogao podnijeti poslijeratno licemjerje u kojem su ti isti ljudi "paradirali" tzv. "demokratskom" pravdom i napadali druge.<ref name="評伝太宰治下317-320">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.317-320.]]</ref> Smatrao je kako su i [[liberalizam]] i [[komunizam]] koji su preplavili poslijeratni Japan bili samo igrokazi bez suštine, a kako je bio svjestan da je on sam osoba koja se držala starih ideala, bio je izrazito pesimističan kako oko vlastite tako i oko budućnosti Japana u cjelini.<ref name="太宰治論38-39">[[#太宰治論|奥野（1956）str.38-39.]]</ref> Kritičar [[Hiroshi Andō]] ističe da se Dazaijeva književnost drastično promijenila nakon pojave određene vrste rezignacije prema poslijeratnom japanskom društvu, a što je za posljedicu imalo stvaranje sve većeg jaza između njega i književnog svijeta kojemu je nominalno pripadao.<ref name="太宰治の昭和二十三年9">[[#太宰治の昭和二十三年|安藤（2002）str.9.]]</ref> Nakon rata, Dazai je postao jedan od najznačajnijih predstavnika ''[[buraiha]]'' pokreta, zajedno s [[Ango Sakaguchi|Angom Sakaguchijem]] i [[Sakunosuke Oda|Sakunosukeom Odom]]. Njih su trojica otvoreno odbijali salonsku književnu scenu koja se pojavila u poslijeratnom Japanu te su, iako su bili svojevrsni vukovi samotnjaci na književnoj sceni, uspijevali objavljivati značajna djela koja su privlačila pažnju javnosti; dapače, Dazai je išao toliko daleko da je potpuno odbacio legitimnost književnih salona, smatrajući ih klikom isprepletenom političkim vezama koja si je međusobno tapšala ramena, što se Dazaiju gadilo. Uslijed tog turbulentnog poslijeratnog kaosa punog promjena, ''buraiha'' autori dobivali su sve veću medijsku pozornost.<ref name="評伝太宰治下350-352">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.350-352.]]</ref> Kako su Dazai, Sakaguchi i Oda bili izrazito popularni, izdavači su često koristili priliku da organiziraju rasprave s njima trojicom koje su bile medijski popraćene. Dana [[25. studenog]] [[1946.]] godine, nekoliko dana nakon dvije takve rasprave što su ih organizirali ''Kaizō'' i ''Bungaku Kisetsu'', Sakunosuke Oda imao je teški napadaj [[hemoptiza|hemoptize]] (iskašljavanje krvi) te je hospitaliziran zbog teškog krvarenja; preminuo je u siječnju [[1947.]] godine. Povodom njegove smrti, Dazai je napisao kako je "''Oda bio spreman umrijeti... čovjek koji je divljački pisao misleći na smrt''", a "stručnjacima" koji su nudili komentare na Odinu smrt obratio se sljedećim riječima: "''Zar niste vi ubili Odu? Njegova iznenadna smrt bila je njegova tužna, posljednja protestna pjesma''".<ref name="評伝太宰治下352-356">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.352-356.]]</ref> [[File:Shiga Naoya 1948.jpg|thumb|left|[[Naoya Shiga]], ovdje na portretu iz [[1948.]] godine, započeo je konflikt s Osamuom Dazaijem koji je doveo do jednog od najžustrijih javnih sukoba na japanskoj književnoj sceni.]] Njegova naglo rastuća popularnost u poslijeratnom periodu rezultirala je i sve većom ljubomorom njegovih prijatelja. Dazai je nastavio družiti se i piti s prijateljima i poznanicima koji su bili pisci, a kada bi popio dovoljno i otišao u susjednu sobu da prilegne, čuo je svoje prijatelje i poznanike kako ga ogovaraju, govoreći stvari poput "''Dazai je samodopadni klaun''"; slušajući to, osjećao se kao da je bačen u pakao te se postepeno udaljavao od njih.<ref name="太宰治との七年間185-186">[[#太宰治との七年間|堤（1969）str.185-186.]]</ref> U siječanjskom broju časopisa ''Bungaku Kōdō'', [[Naoya Shiga]] otvoreno je kritizirao Dazaija, koji mu je odgovorio u prvom dijelu svog kritičkog [[esej]]a {{nihongo|"[[Nyoze Gamon|Tako sam čuo]]"|如是我聞|Nyoze Gamon}}, nazivajući ga "starim majstorom" bez da ga je eksplicitno imenovao.<ref name="評伝太宰治下401-402">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.401-402.]]</ref><ref name="晩年の執筆メモの問題点50">[[#晩年の執筆メモの問題点|安藤（2001）str.50.]]</ref> Dazaijev "napad" na Shigu imao je dvojaku funkciju. S jedne strane, radilo se o napadu na književnu scenu i njezine autoritete, s obzirom na to da je Dazai smatrao da književna zajednica, koja je Shigu smatrala velikanom, slavi lažnu sliku autora; s druge strane, radilo se o svojevrsnoj osveti s obzirom da je upravo Shiga bio jedan od onih koji su kritizirali pokojnoga Odu, koji je preminuo nedugo nakon što je uzvratio na Shigine kritike.<ref name="評伝太宰治下402">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.402.]]</ref> Istovremeno, treći pripadnik ''buraiha'' pokreta, Ango Sakaguchi, također je pripremao kritički tekst usmjeren protiv Shige.<ref name="志賀直哉への抵抗63">[[#志賀直哉への抵抗|安藤（1987）str.63.]]</ref> Međutim, Shiga je uzvratio na Dazaijeve kritike novim kritikama u lipanjskom broju časopisa ''Bungei'', što je toliko razljutilo Dazaija da je u trećem dijelu eseja {{nihongo|"[[Nyoze Gamon|Tako sam čuo]]"|如是我聞|Nyoze Gamon}} ponovo napao Shigu. Ovoga je puta njegov napad bio znatno oštriji, koristeći fraze poput "''bankrot tog starca''" ili "''dodvoravaju mu se kao lakeji koji poslužuju čaj''". Napadi su se nastavili i u četvrtom i posljednjem dijelu eseja, ujedno i posljednjem djelu koje je dovršio,<ref name="太宰治2144">[[#太宰治2|鳥居（1971）str.144.]]</ref> a u kojem Shigu naziva "neobrazovanim", "nasilnikom koji zlostavlja slabije" i "egoistom".<ref name="晩年の執筆メモの問題点50"></ref><ref name="志賀直哉への抵抗63">[[#志賀直哉への抵抗|安藤（1987）str.63.]]</ref><ref name="評伝太宰治下400-403">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.400-403.]]</ref> Dazaijev kritički esej {{nihongo|"[[Nyoze Gamon|Tako sam čuo]]"|如是我聞|Nyoze Gamon}} općenito je bio značajan aspekt u razvoju Dazaijeva odnosa s književnom zajednicom. Naime, kako piše u eseju, Dazai je "''posljednjih deset godina, čak i kada sam bio ljut, gušio i gušio''" te osjećaje, međutim smatrao je kako je došlo vrijeme da "''neovisno o tome koliko će ljudi biti nezadovoljno time, moram to napisati''". Također se unaprijed ispričavao svojim poznanicima te se pripremao na mogućnost prekida odnosa, potpuno svjestan da će njegove kritike usmjerene ka književnom svijetu pogoršati njegove odnose s prijateljima i poznanicima.<ref name="評伝太宰治下399-400">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.399-400.]]</ref> Naravno, Dazaijevi opetovani, histerični napadi na Shigu, koji je bio važna ličnost u svijetu književnosti, doveli su do toga da su se njegovi prijatelji i poznanici počeli brinuti za njega. Među njima se posebno isticao [[Masuji Ibuse]], Dazaijev skrbnik i najbolji prijatelj, koji je smatrao da su napadi na utjecajnu ličnost kao što je bio Shiba čin samouništenja. Ibuse ga je molio da prekine rad na eseju, međutim Dazai ga nije htio slušati i u to je doba došlo do pogoršanja njihovog odnosa,<ref name="評伝太宰治下404-405">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.404-405.]]</ref> koji je poćeo propadati još od rujna [[1947.]] godine. [[File:Masuji Ibuse 01.jpg|thumb|[[Masuji Ibuse]] bio je Dazaijev najbolji prijatelj i skrbnik tijekom velikog broja godina, ali u posljednjim mjesecima Dazaijeva života, njihov se odnos osjetno pogoršao. Ipak, Dazai nikada nije eksplicitno kritizirao svog mentora i prijatelja u javnosti.]] Smatra se da je Dazai, nakon što je imao afere i sa Shizuko i s Tomie, počeo osjećati određenu averziju prema Ibuseu, čovjeku koji je pomogao u sklapanju njegova braka s Michiko i koji ga je podržavao i uzdržavao godinama, jer je Ibuse bio utjelovljenje respektabilnosti i društvenog ugleda. Također, tijekom rada na projektu izdavanja Ibuseovih sabranih djela, projekta koji je predvodio upravo on, Dazai je počeo preispitivati Ibuseove stavove prema pisanju, a postoji mogućnost da mu je, nakon što je čuo Ibuseove negativne komentare o sebi, bilo poljuljano povjerenje.<ref name="晩年の執筆メモの問題点48-49">[[#晩年の執筆メモの問題点|安藤（2001）str.48-49.]]</ref> U Dazaijevoj bilježnici za [[1948.]] godinu, koju je Michiko donirala Muzeju moderne književnosti u prefekturi Aomori, nalazi se jedan od nacrta za esej {{nihongo|"[[Nyoze Gamon|Tako sam čuo]]"|如是我聞|Nyoze Gamon}}, u kojem Dazai oštro kritizira Ibusea. U uredničkom je pogovoru drugog toma Ibuseovih sabranih djela bocnuo svog mentora vezano uz njegovo djelo ''Aogashima Taigaki'',{{efn|Dazai je bio prisutan dok je Ibuse pisao djelo ''Aogashima Taigaki'', a u kojem je Ibuse direktno prekopirao dio teksta što ga je napisao [[Shinobu Orikuchi]]. U tom je pogovoru Dazai ironično napisao kako je "očaran Ibuseovom genijalnošću" u odnosu na taj iskopirani tekst.<ref name="晩年の執筆メモの問題点49">[[#晩年の執筆メモの問題点|安藤（2001）str.49.]]</ref><ref name="両者の確執65">[[#両者の確執|石井（2018）str.49.]]</ref>}} a poznato je i da je u jednom nacrtu oproštajnog pisma napisao: "''Ibuse je zao čovjek''".<ref name="晩年の執筆メモの問題点48-49"></ref><ref name="評伝太宰治下424">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.424]]</ref> Međutim, konačna verzija eseja {{nihongo|"[[Nyoze Gamon|Tako sam čuo]]"|如是我聞|Nyoze Gamon}} nikada nije postala eksplicitna kritika Ibusea, a u istoj bilježnici u kojoj je kritički nastrojen nacrt Dazai iskazuje zahvalnost Ibuseu za svu pruženu pomoć, što sugerira da se unatoč poljuljanom povjerenju nije mogao dovesti do toga da ga izravno napada. Posljednji veliki udarac koji je Dazai pretrpio u ovom periodu bio je njegov visoki [[porez]]ni dug. Dazai je nadzirao sve naknade i tantijeme od rukopisa, a Michiko bi od njega zatražila svotu koja bi joj bila potrebna da pokrije životne troškove.<ref name="回想の太宰治130-131">[[#回想の太宰治|津島（1978）str.130-131.]]</ref> U veljači [[1948.]] godine, porezna uprava poslala je rješenje na Dazaijevu adresu, a u kojemu je pisalo da je za [[1947.]] godinu uprihodio 210,000 [[japanski jen|jena]] te da je dužan platiti 117,000 jena na osnovu poreza na dobit.{{efn|Nakon Dazaijeve smrti, porezna je uprava korigirala Dazaijevu zaradu za [[1947.]] godinu na tek nešto više od 100,000 jena.<ref name="太宰治三鷹とともに47">[[#太宰治三鷹とともに|公益財団法人三鷹市スポーツと文化財団（2018）str.47.]]</ref>}}<ref name="回想の太宰治131-132">[[#回想の太宰治|津島（1978）str.131-132.]]</ref> Međutim, kako je Dazai većinu novca već bio potrošio na hranu, alkohol, zabave i slično, nije imao veću svotu novca pri ruci pa se našao u problemu; uz to, bio je obećao Shizuko da će mjesečno slati 10,000 jena alimentacije za njihovu kći Haruko.<ref name="評伝太宰治下408-410">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.408-410.]]</ref> Dazai je, dakako, počeo paničariti i umjesto da osobno ode razgovarati s nekim u poreznoj upravi, cijeli je teret prebacio na Michiko, koja je bila u problemu jer nije znala ni koliko je novca Dazai dobio od svojih rukopisa niti koliko je bio potrošio; na kraju je Michiko ipak bila prisiljena preuzeti na sebe taj posao.<ref name="回想の太宰治132-136">[[#回想の太宰治|津島（1978）str.132-136.]]</ref> Službenik porezne uprave posjetio je Dazaija u njegovom domu [[2. lipnja]] [[1948.]] godine, odakle ga je Michiko odvela do radnje u koju je Dazai često zalazio. Što su njih dvojica dogovorili ostaje nepoznato, a Dazai će si samo desetak dana kasnije oduzeti život;<ref name="回想の太宰治136"></ref> Michiko je bila uvjerena da je ona bila zadužena za Dazaijeve porezne probleme te da porezni dug nije imao nikakve veze sa samoubojstvom njezina supruga.<ref name="回想の太宰治136">[[#回想の太宰治|津島（1978）str.136.]]</ref> ==== Pokušaj oporavka i pomoći ==== U lipnju [[1948.]] godine, Dazai je bio u jako lošoj situaciji; bio je opterećen serijom privatnih i obiteljskih problema, bio je započeo intenzivan sukob s japanskom književnom zajednicom, njegovo se zdravstveno stanje značajno pogoršavalo, a uz to je imao i financijskih problema. Svjestan njegovog lošeg stanja, Dazaijev poznanik, predsjednik izdavačke kuće Chikuma Shobō, [[Akira Furuta]], osmislio je plan kako poslati Dazaija na oporavak u ''[[chaya|chamise]]'' (kuća čaja) u [[Misaka (prijevoj)|prijevoju Misaka]]. Kako je zbog rata još uvijek vladala oskudica, Furuta je otišao u svoj rodni grad u [[Nagano (prefektura)|prefekturi Nagano]] kako bi nabavio potrepštine za Dazaijev "planinski smještaj". Furuta je povjerio svoj plan Ibuseu, koji je još uvijek bio Dazaijev skrbnik i koji je pristao pomoći; Dazai bi bio smješten u izolaciji, a Furuta bi otprilike tri puta mjesečno dolazio s hranom i ostalim potrepštinama. Prvih mjesec dana, Ibuse bi živio zajedno s Dazaijem kako bi pazio na njega i na to da ne piše dok se odmara te kako bi osigurao da Dazai može nastaviti živjeti sam u narednim mjesecima.<ref name="評伝太宰治下419-420">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.419-420.]]</ref> Dazai je pristao na taj plan te je [[12. lipnja]] posjetio Furutu u njegovom domu u [[Ōmiya|Ōmiyi]], ali nije ga pronašao jer je on bio u Naganu u nabavci. Kada se Furuta [[14. lipnja]] vratio, čuo je da je Dazai nestao zajedno s Tomie i bio je šokiran.<ref name="評伝太宰治下419-420"></ref> ==== ''Shinjū'' ==== Dana [[10. lipnja]] [[1948.]] godine, tri dana prije nestanka, Tomie Yamazaki posjetila je obiteljski hram i lokaciju na kojoj je bila očeva joj škola.<ref name="太宰治武蔵野心中89">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.89.]]</ref> Tri dana kasnije, na dan nestanka, svojoj je stanodavki predala maleni tanjur koji je jako voljela i koji je koristila kada bi došli gosti.<ref name="太宰治武蔵野心中83-84">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.83-84.]]</ref> Istoga dana poslala je pismo Shizuko u kojem je najavila da planira počiniti ''[[shinjū]]'' s Dazaijem. Oko 16:00 sati, Tomie i Dazai zajedno su ušli u njezinu sobu; tokom večeri, Tomie je tri ili četiri puta odlazila u obližnji kafić po [[viski]]. Oko ponoći [[13. lipnja]] [[1948.]] godine, pretpostavlja se da su Tomie i Dazai zajedno ušli u obližnji [[Tamagawa (kanal)|kanal Tamagawa]], koji je bio nabujao zbog kiše, i utopili se.<ref name="評伝太宰治下420-421">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.420-421.]]</ref> Sljedećega dana, kada se ni Dazai ni Tomie nisu pojavili do poslijepodneva, njezina je stanodavka provirila u njezinu sobu, koja je bila prazna. Soba je bila uredna i snažno je mirisala na tamjan; pepeljara u sobi bila je puna praznih ampula posebnog tonika što ga je Dazai koristio, a riža skuhana dan prije bila je netaknuta.<ref name="太宰治武蔵野心中84">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.84.]]</ref> Na putnoj torbi koja je služila kao polica za knjige nalazila se ploča na kojoj su bile poredane slike Dazaija i Tomie. Na stoliću u sobi nalazila su se oproštajna pisma za Dazaijevu suprugu Michiko i druge, ''[[shikishi]]'' za njegova prijatelja [[Harube Ima|Harubea Imu]] na kojem se nalazila ''[[tanka]]'' pjesma [[Sachio Itō|Sachija Itōa]]{{efn|Stihovi u pitanju su {{nihongo|"Voda u jezeru postaje sve mutnija i mutnija; / čak ni ako se sjene ljubičastih valova ne pojave; / kiša ne prestaje padati."|「池水は濁りににごり藤波の影もうつらず雨降りしきる」|「Ike mizu ha nigori ni nigori / Fuji nami no kage mō tsurazu / Ame furishikiru」}}.}}, dnevnik [[Shizuko Ōta|Shizuko Ōte]], koji je korišten kao inspiracija za {{nihongo|''[[Shayō|Zalazeće sunce]]''|斜陽|Shayō}}, rukopis i nacrti za nedovršeni roman {{nihongo|''[[Guddo・Bai|Zbogom]]''|グッド・バイ|Guddo・Bai}} i drugi osobni predmeti. Uz to, na sredini sobe nalazili su se [[kimono]] i drugi osobni predmeti koji su bili uredno složeni s naznačenim adresama vlasnika kojima su trebali biti vraćeni ili primatelja kojima su trebali biti poslani kao uspomene.<ref name="太宰治武蔵野心中84-85">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）pp.84-85.]]</ref><ref name="評伝太宰治下420-421"></ref> {{ external media | align=right | width = 310px | topic = {{noitalic|'''[[16. lipnja]] [[1948.]]'''<br>Novinski tekstovi o smrti Osamua Dazaija}} | image1 = [https://twitter.com/Pocky1123/status/1405115105679790085 ''Yomiuri''] · [http://home.u06.itscom.net/lupin/archives/1948/1948.html ''Yomiuri''] · [https://withnews.jp/article/f0170627002qq000000000000000W05h10101qq000015452A ''Asahi''] }} Tijekom večeri [[14. lipnja]] [[1948.]] godine, obje obitelji (Dazai i Yamazaki) prijavile su njihov nestanak policiji. Tijekom ranoga jutra [[15. lipnja]], policija je na jednoj obali kanala uočila spljoštenu travu i tragove koji su upućivali da je netko proklizao u kanal na tom mjestu; uz to, pronađeni su i razni predmeti poput staklene boce veličine male boce piva, plave boce,{{efn|Svojedobno je postojala teorija da je plava boca pronađena u blizini lokacije na kojoj su Tomie i Dazai ušli u kanal zapravo bila bočica [[cijankalij]]a, međutim [[Ken'ichi Nohira]], koji je izvještavao o slučaju u to vrijeme, rekao je u jednom intervjuu da je teorija o "cijanidu u boci" obična špekulacija bez ikakve osnove. Stoga govorimo samo o "plavoj boci".<ref name="恋の蛍314">[[#恋の蛍|松本（2009）str.314.]]</ref>}} malog staklenog tanjura i torbice za šminku.<ref name="評伝太宰治下420-421">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.420-421.]]</ref> Sljedećeg dana, odnosno [[16. lipnja]], sve su novine istovremeno objavile priču da su Dazai i Tomie možebitno počinili ''[[shinjū]]'', što je rezultiralo panikom kakva nije bila viđena još od samoubojstva [[Ryūnosuke Akutagawa|Ryūnosukea Akutagawe]].<ref name="評伝太宰治下421-422">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.421-422.]]</ref> Dio kanala za koji se vjerovalo da su u njega ušli Dazai i Tomie tada se još bio koristio kao izvor vode za pročišćivački pogon Yodobashi te je sadržavao dvostruko veći volumen vode nego što ga sadrži danas; zbog tolike količine vode bio je poznat kao "đavolji bazen" iz kojeg ništa, pa ni ljudsko tijelo, nije isplivavalo kada bi jednom u njega ušlo.<ref name="評伝太宰治下422">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.422.]]</ref> Uz to, kanal se sužavao u blizini presumiranog mjesta ulaska, a tok vode bio je iznimno brz što je, u kombinaciji s kišom koja je tada padala, dovelo do toga da je količina vode u kanalu bila iznimno visoka, a sama voda bila je jako mutna. To je dovelo do toga da njihova tijela nisu bila pronađena ni nakon nekoliko dana intenzivne potrage. [[File:Osamu dazai 19480619.jpg|thumb|320px|frame|left|Tomie i Dazai su [[13. lipnja]] [[1948.]] godine počinili [[samoubojstvo]] (''[[shinjū]]'') skokom u [[Tamagawa (kanal)|kanal Tamagawa]]. Njihova tijela otkrivena su [[19. lipnja]] [[1948.]] godine, na Dazaijev 39. rođendan.]] Šest dana nakon njihova nestanka, u rano jutro [[19. lipnja]] [[1948.]] godine, prolaznik je pronašao dva utopljena tijela kraj mosta Shinbashi u [[Mure (Mitaka)|Mureu]], otprilike kilometar nizvodno od mjesta za koje se pretpostavljalo da je bila točka ulaska Dazaija i Tomie u nabujali kanal. Tijela su bila u čvrstom zagrljaju, jedno uz drugo te su bila vezana crvenom trakom oko struka.<ref name="回想太宰治185-187">[[#回想太宰治|野原（1980）str.185-187.]]</ref><ref name="評伝太宰治下422-423">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.422-423.]]</ref> Procijenjeno je da su umrli pet dana ranije; njihova su tijela bila puna vode, raspadanje je već bilo otpočelo i imala su jako neugodan miris. Jedan od urednika, [[Kazuo Nohara]], koji je pomogao u izvlačenju tijela iz kanala, prerezao je vrpcu koja ih je držala zajedno,{{efn|Nohara je kasnije izjavio da je prerezao vrpcu iz dva razloga. Prvi je bio taj da zaštiti Dazaija od pogleda okupljenih znatiželjnika, a drugi je bio iz bijesa što ga je osjećao jer mu je Tomie "oduzela" Dazaija.<ref name="回想太宰治187">[[#回想太宰治|野原（1980）str.187.]]</ref>}}<ref name="回想太宰治185-187"></ref><ref name="矢来町半世紀94-95">[[#矢来町半世紀|野平（1992）pp.94-95.]]</ref> nakon čega je Dazaijevo tijelo položeno u lijes što ga je pripremio njegov izdavač.<ref name="評伝太宰治下422-423"></ref><ref name="太宰治武蔵野心中163-165">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.163-165.]]</ref> Tomieino tijelo također je položeno u lijes, ali nešto kasnije.<ref name="矢来町半世紀94-95"></ref> Istragu je provela policija u [[Mitaka|Mitaki]], gdje su policijski liječnik i specijalist sudske medicine [[Univerzitet Keio|Univerziteta Keio]], koji je poslan na zahtjev tužitelja, pregledali tijela. Nije bilo tragova trovanja niti ikakve nasilne smrti, a zaključeno je kako je smrt nastupila kao posljedica samoubojstva utapanjem; službena [[obdukcija]] nije provedena.<ref name="太宰治武蔵野心中168-171">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.168-171.]]</ref><ref name="恋の蛍322-324">[[#恋の蛍|松本（2009）str.322-324.]]</ref> Na zahtjev njegove supruge, nakon završene istrage, Dazaijevo je tijelo direktno prevezeno u pogrebno poduzeće, a ne u obiteljski dom, kakav je bio običaj. Neki su njihovi prijatelji sugerirali da bi Dazaija i Tomie trebalo kremirati zajedno, ali Dazaijeva se obitelj tome strogo usprotivila tako da su kremirani odvojeno.<ref name="太宰治武蔵野心中165">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.165.]]</ref><ref name="評伝太宰治下426">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.426.]]</ref> U lipnju [[1949.]] godine, na prvu godišnjicu njegove smrti, Dazaijevi su posmrtni ostaci položeni u [[Zenrinji (hram)|hram Zenrinji]] u [[Mitaka|Mitaki]], pored posmrtnih ostataka [[Ōgai Mori|Ōgaija Morija]], što je bilo u skladu s njegovom željom. Tomie je željela da ju se pokopa zajedno s Dazaijem (''[[hiyokozuka]]''), a toj je ideji bio sklon i Yoshio Toyoshima, koji je predsjedao pogrenim odborom, međutim nije dobila širu podršku. Dapače, zbog strogog protivljenja obitelji Tsushima, Tomie je u potpunosti odvojena od Dazaija nakon smrti tako da niti jedan dio nje (poput nekih kostiju ili kose) ili njena fotografija nije pokopana zajedno s Dazaijem.<ref name="太宰治武蔵野心中165-166">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.165-166.]]</ref><ref name="評伝太宰治下426-427">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.426-427.]]</ref> ==== Teorije o Tomieinoj ulozi ==== Ostaje nejasno koliku je ulogu Tomie Yamazaki doista imala u Dazaijevom samoubojstvu. Japanski su autori godinama debatirali oko njezine uloge, pri čemu su brojni autori smatrali da je ona imala presudnu ulogu u Dazaijevom samoubojstvu; sličan stav zauzima i McCarthy, koji opisuje Tomie kao Dazaijevu "neurotičnu ljubavnicu opsjednutu smrću"{{sfn|McCarthy|2024|p=viii}} te navodi da je u vrijeme kada je upoznala Dazaija već bila razmišljala o suicidu.{{sfn|McCarthy|2024|p=xxii}} Izvorno su japanski autori, nedugo nakon Dazaijeve smrti, tvrdili da je Tomie ubila Dazaija tako što ga je natjerala da popije [[cijankalij]],<ref name="太宰治武蔵野心中168">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.168.]]</ref><ref name="恋の蛍313-314">[[#恋の蛍|松本（2009）str.313-314.]]</ref> što je teorija bazirana na pretpostavci da je u plavoj bočici pronađenoj na obali kanala bio otrov; tu je teoriju pobio [[Ken'ichi Nohira]]. Sljedeća teorija o ubojstvu bila je ona o davljenju, a koju je prvi predložio [[Masuji Ibuse]] u eseju u kojem je tvrdio da je inspektor koji je vodio slučaj izjavio da su na Dazaijevom vratu pronašli tragove koji su odgovarali užetu ili vrpci.<ref name="恋の蛍339">[[#恋の蛍|松本（2009）str.339.]]</ref> [[Katsuichirō Kamei]] ponovio je [[1955.]] godine ovu teoriju u vlastitom eseju, također se pozivajući na inspektora koji je vodio slučaj, pri čemu je sugerirano da je Tomie udavila Dazaija vrpcom i odvukla ga u kanal.<ref name="太宰治武蔵野心中170-171">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.170-171.]]</ref><ref name="恋の蛍345">[[#恋の蛍|松本（2009）str.345.]]</ref> [[Yasutaka Saegusa]] također je objavio rad u kojem je tvrdio da je inspektor iz [[Mitaka|Mitake]] zaključio da je Tomie ubila Dazaija.<ref name="生家と環境と女性40-41">[[#生家と環境と女性|三枝（1969）str.40-41.]]</ref> Međutim, ove teorije o ubojstvu naišle su na oštre kritike te su uglavnom opisivane kao špekulacije. [[Sadataka Muramatsu]] uspio je doći do policijskog patologa koji je pregledao Dazaijevo tijelo nakon smrti, a koji je potvrdio da na Dazaijevom vratu nije bilo nikakvih tragova davljenja te je kritizirao autore koji su tvrdili da su te informacije došle od policije.<ref name="死とその認定223">[[#死とその認定|村松（1965）str.165.]]</ref><ref name="太宰治武蔵野心中169-170">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.169-170.]]</ref> [[Kōichirō Nagashino]], koji se bavio Dazaijevim životom i djelom, također je razgovarao s djelatnicima policije u Mitaki i potvrdio da policija ni u kojem trenutku nije sumnjala na ubojstvo ili korištenje ikakvih opijata.<ref name="太宰治武蔵野心中170-171">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.170-171.]]</ref> [[Kazuo Nohara]], koji je pomogao u izvlačenju Dazaijevog tijela iz kanala, također je tvrdio kako nije bilo nikakvih tragova na Dazaijevom vratu te je oštro kritizirao Kameija i Saegusu jer su pokušali prikazati Tomie kao ubojicu.<ref name="回想太宰治195-196">[[#回想太宰治|野原（1980）str.195-196.]]</ref> Isto je potvrdio i [[Ken’ichi Nohira]], koji je također pomogao pri izvlačenju Dazaijeva tijela.<ref name="矢来町半世紀92-93">[[#矢来町半世紀|野平（1992）str.92-93.]]</ref> No, s vremenom su se razvile teorije da iako Tomie nije izravno naudila Dazaiju, da je inicijativa za izvršenje samoubojstva bila njena. [[Shōichi Sōma]], autor koji je proučavao Dazaijev život i djelo, smatra kako Dazai u to doba nije imao razloga za umrijeti; djela su mu bila izdavana i serijalizirana u novinama, a radio je i na izdanju svojih sabranih djela. Pri tome citira tekst {{nihongo|"Delinkventni dječak i Krist"|不良少年とキリスト|Furyō Shōnen to Kirisuto}} [[Ango Sakaguchi|Angoa Sakaguchija]], u kojem ovaj tvrdi da je Dazai bio zanesen Tomieinom jednostranom ljubavlju te da je pristao otići umrijeti s njom.<ref name="評伝太宰治下428-430">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.428-430.]]</ref> Iako priznaje da je suicid bio čest [[lajtmotiv]] u Dazaijevom životu i djelu, [[Hiroyoshi Sone]] smatra kako je Sōmina teorija prilično uvjerljiva.<ref name="水底の死と安息159-161">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.159-161.]]</ref> Ipak, postoje i one teorije koje potpuno aboliraju Tomie od ikakve odgovornosti za Dazaijevo samoubojstvo. [[Kōichirō Nagashino]] smatra kako je Tomie pristala umrijeti zajedno s Dazaijem jer ga je odano voljela,<ref name="太宰治武蔵野心中228">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.228.]]</ref> a slično sugerira i [[Yoshinori Watanabe]], koji smatra da je Tomie samo odlučila pratiti Dazaija, koji je već bio odlučio umrijeti, u smrt.<ref name="太宰治1260">[[#太宰治1|渡部（1971）str.260.]]</ref> [[Takaaki Asada]], također autor koji je proučavao Dazaijev život i djelo, slaže se s tezama koje je iznio [[Yoshio Toyoshima]], a koji navodi kako se između Dazaija i Tomie spontano pojavila velika ljubav; Dazai je smrt smatrao odlaskom na put, a Tomie je svjesno odlučila ići zajedno s njim na taj put.<ref name="太宰治のカルテ199-202">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.199-202.]]</ref> == Dazaijeva književnost i samoubojstvo == Jednako kao što je [[suicid]] bio neizostavan dio Dazaijeva života, tako je bio i dio njegovih djela. Bilo da se radilo o autobiogafskim tekstovima ili beletristici, Dazai je često koristio motiv suicida u svojim djelima. U tom se pogledu može govoriti o djelima koja se bave Dazaijevim pokušajima samoubojstva, djelima koja tematiziraju samoubojstvo kao čin i njegovo kontroverzno oproštajno pismo. === Djela koja se bave Dazaijevim pokušajima samoubojstva === Pokušaj dvostrukog suicida od [[28. studenog]] [[1930.]] godine, prilikom kojega je [[Shimeko Tanabe]] umrla, bio je svojevrsna prekretnica u Dazaijevom životu; u svojim je djelima taj čin opisivao kao "crnu mrlju u svom životu". Počevši s pričom {{nihongo|"[[Ha (Osamu Dazai)|Lišće]]"|葉|Ha}} iz [[1934.]] godine pa sve do romana {{nihongo|''[[Ningen Shikkaku|Nečovjek]]''|人間失格|Ningen Shikkaku}} iz [[1948.]] godine, Dazai se redovito vraćao ranije spomenutom pokušaju dvostrukog suicida.<ref name="鎌倉心中事件86"></ref><ref name="太宰治1252">[[#太宰治1|渡部（1971）str.252.]]</ref> I dok nije moguće povući znak jednakosti između sadržaja Dazaijevih priča i stvarnih događaja,<ref name="評伝太宰治上192">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.192.]]</ref> Dazaijevi prikazi dovoljno su točni i precizni da su neki autori sugerirali da je činjenica da je Dazai preživio dok Shimeko nije ostavila na pisca jako dubokg trag i da je Dazai do kraja života imao snažne osjećaje prema Shimeko, što je, u kombinaciji sa željom za iskupljenjem, dovelo do toga da se tako često vraćao ovom nemilom događaju u svojim tekstovima.<ref name="太宰治1252"></ref><ref name="鎌倉心中事件90">[[#鎌倉心中事件|赤木（2007）str.90.]]</ref> U kontekstu ovoga, pretpostavlja se da je činjenica da je Dazai svojoj najstarijoj kćeri dao ime Sonoko – za koje se vjeruje da je referenca na lik Sono iz [[Novela|novele]] {{nihongo|"[[Dōke no Hana|Cvjetovi glupiranja]]"|道化の華|Dōke no Hana}}, a koja je temeljena na Shimeko – bila i svojevrsno okajanje u odnosu na Shimeko i svojevrsna želja za ponovnim rođenjem.<ref name="評伝太宰治下224-225">[[#評伝太宰治上|相馬（1995b）str.224-225.]]</ref> S druge strane, čak i ako je istina da je Dazai osjećao krivnju i da je želio umrijeti zajedno sa Shimeko, neki autori smatraju da se u praktičnom smislu "okoristio" tim događajem za pisanje svojih priča.<ref name="水底の死と安息149">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.149.]]</ref> Također, neki autori smatraju kako tekstovi o pokušaju iz [[1930.]] godine sugeriraju da se nije radilo o ''[[shinjū]]u'', odnosno dvostrukom samoubojstvu ljubavnika, već o tome da su jedan muškarac i jedna žena, svaki opterećeni vlastitim problemima i razlozima za samoubojstvo, odlučili zajedno počiniti samoubojstvo, ali ne jer su se voljeli, nego jer su se međusobno "iskoristili" kao poticaj da si oduzmu život, što, smatraju neki autori, otkriva kontradiktorne želje za umiranjem i spašavanjem.<ref name="太宰治の自殺未遂から自殺まで45-46">[[#太宰治の自殺未遂から自殺まで|大原（1969）str.45-46.]]</ref> Pokušaj od [[16. ožujka]] [[1935.]] godine tematiziran je u priči {{nihongo|"[[Kyōgen no Kami|Bog farse]]"|狂言の神|Kyōgen no Kami}} iz [[1935.]] godine, a neki autori smatraju da su u tom djelu prisutni paradoksalni koncepti "smrti radi življenja" i "života radi smrti", koji detaljnije objašnjavaju širu društvenu patologiju mladeži toga vremena.<ref name="青年の病42-44">[[#青年の病|松本（2006）str.42-44.]]</ref> Drugi autori u ovoj priči vide Dazaijev osvrt na vlastiti neuspjeli suicid, ali i priču koja je napisana za tadašnju beznadnu mladež; kada "fiktivni Dazai" ("Ja-Dazai") u priči govori "''Želim umrijeti, želim umrijeti''", on – paradoksalno – izražažava još dublji "''Želim živjeti, želim živjeti''", tako da ova priča postaje motivacijski tekst za sve one koji su izgubili nadu da ju pronađu i nastave živjeti.<ref name="青年の病49-50">[[#青年の病|佐藤（2017）pp.49-50.]]</ref><ref name="青年の病58-59">[[#青年の病|佐藤（2017）str.58-59.]]</ref> Što se tiče pokušaja od [[25. ožujka]] [[1937.]] godine, koji je tematiziran u priči {{nihongo|"[[Ubasute (Osamu Dazai)|''Ubasute'']]"|姥捨}}, autori smatraju da protagonist priče Kashichi (koji je modeliran prema Dazaiju) osjeća krivnju jer koristi ''[[shinjū]]'' kao izgovor za razvod, baš kao što je bilo i u stvarnosti.<ref name="姥捨89">[[#姥捨|相馬（1987）str.89.]]</ref> Međutim, mnogi autori u ovom djelu vide značajnu prekretnicu u Dazaijevom životu i karijeri – neuspjeli ''[[shinjū]]'' s [[Hatsuyo Oyama|Hatsuyo]] i njihov posljedični razlaz, kao i sve što se dogodilo kasnije zapravo su pomogli Dazaiju da "resetira" svoj život i stagnirajuću spisateljsku karijeru, pri čemu {{nihongo|"[[Ubasute (Osamu Dazai)|''Ubasute'']]"|姥捨}} služi kao temelj za budući smjer Dazaijeve proze sve do poslijeratnog perioda.<ref name="再浮上する太宰治101-103">[[#再浮上する太宰治|松本（2005）str.101-103.]]</ref><ref name="再浮上する太宰治105-106">[[#再浮上する太宰治|松本（2005）str.105-106.]]</ref> No, iako se većina slaže da je ova priča značila "preporod" za Dazaija, isto tako smatraju kako se radilo o vrlo krhkom preporodu jer, iako je krenuo naprijed, Dazai nije razriješio fundamentalni problem koji je bio u osnovi svega, a to je njegova nesposobnost da održava normalne odnose s drugim ljudima.<ref name="再浮上する太宰治106-107">[[#再浮上する太宰治|松本（2005）str.106-107.]]</ref><ref name="姥捨論26-28">[[#姥捨論|川崎（2014）str.26-28.]]</ref><ref name="姥捨論37-38">[[#姥捨論|川崎（2014）str.37-38.]]</ref> === Književnost kao motiv === S obzirom na to da je Dazai bio iznimno popularan pisac, mediji su navelike izvještavali o njegovom suicidu. Mediji, doduše, nisu raspravljali samo o "suicidu jednog pisca", već se rasprava proširila na [[suicid]] općenito, pri čemu su neki autori išli toliko daleko da su tvrdili da je Dazaijeva smrt označila kraj prve kaotične faze poslijeratnog Japana. Neposredno nakon Dazaijevog suicida pojavio se niz imitatora koji su si pokušavali oduzeti ili oduzimali život s Dazaijevim djelima pored sebe.<ref name="太宰治2144"></ref> Godinu dana nakon Dazaijevog samoubojstva, još jedan ''[[buraiha]]'' pisac i Dazaijev učenik, [[Hidemitsu Tanaka]], prerezao si je vene pred Dazaijevim grobom nakon što se predozirao tabletama za spavanje i tako se ubio; bilo je i drugih pokušaja samoubojstva pred Dazaijevim grobom.<ref name="苦悩の年鑑の頃10">[[#苦悩の年鑑の頃|水上（1979）str.10.]]</ref><ref name="桜桃忌の三十三年94">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.94.]]</ref> Također, pisac [[Tsutomu Mizukami]] bio je toliko potresen Dazaijevom smrću da se, u kombinaciji s drugim razlozima, povukao iz svijeta književnosti na deset godina, radeći za jedne novine i kao ulični prodavač u tom periodu.<ref name="苦悩の年鑑の頃10"></ref> Mnogi su pisci u to doba objavili vlastita mišljenja o Dazaijevoj smrti. Tako je [[Tsuneari Fukuda]] u tekstu {{nihongo|"Književnost glupiranja"|道化の文学|Dōke no Bungaku}} napisao kako su "Osamu Dazai i [[Ryūnosuke Akutagawa]] takoreći obrnuto proživjeli svoje živote i književne karijere" te je smatrao kako je Dazai bio "čovjek koji si je, u svojim poznim godinama, iz dana u dan pokušavao oduzeti život samo da bi svaki put bio prisilno vraćen u svijet kako bi nastavio živjeti".<ref name="太宰治2144"></ref><ref name="道化の文学14">[[#道化の文学|福田（1948）str.14.]]</ref> U tekstu {{nihongo|"Dovršavanje književnosti"|文藝の完遂|Bungei no Kansui}}, [[Kazuo Dan]], koji je bio povezan s Dazaijem za njegova života, smatrao je kako je Dazaijeva smrt imala za svrhu "ispunjenje njegovih književnih stremljenja u apstraktnom smislu" te "potvrdu njegove književne grandioznosti", zaključujući kako su "književni ciljevi koje si je bio postavio izjedali Dazaija".<ref name="文藝の完遂157">[[#文藝の完遂|壇（1948）str.157.]]</ref><ref name="評伝太宰治下427">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.427.]]</ref> [[Sei Itō]] i [[Ken Hirano]] također su Dazaijev suicid povezali s njegovom književnošću.<ref name="太宰治2144"></ref> Kasnije, [[Hiroshi Andō]] također je zaljučio kako je Dazai bio u velikoj kreativnoj krizi, nakon što je analizirao bilješke za roman {{nihongo|''[[Ningen Shikkaku|Nečovjek]]''|人間失格|Ningen Shikkaku}} i esej {{nihongo|"[[Nyoze Gamon|Tako sam čuo]]"|如是我聞|Nyoze Gamon}} u njegovim bilježnicama iz [[1948.]] godine; zaključio je kako su njegovi stvarni međuljudski odnosi počeli biti direktno povezani s njegovim djelima, kako je granica između njega i njegovih likova postajala sve nejasnija te kako se kretao prema onome što bi se moglo nazvati "književnim činom samoubojstva".<ref name="太宰治の昭和二十三年20">[[#太宰治の昭和二十三年|安藤（2002）str.20.]]</ref> Međutim, Ango Sakaguchi je u ranije spomenutom tekstu iznio interpretaciju koja nema veze s književnošću; Sakaguchi je smatrao da je Dazai, u stanju delirija, spomenuo ideju, a da ju je Tomie spremno odvela do kraja, odnosno, smatra da je ono što je izvorno bio tek pijani razgovor o smrti u konačnici postao stvarni ''[[shinjū]]'' u čijoj je provedbi Tomie imala odlučujuću ulogu.<ref name="太宰治2144"></ref><ref name="不良少年とキリスト142">[[#不良少年とキリスト|坂口（1948）str.142.]]</ref> ==== Oproštajno pismo i ''tanka'' pjesma ==== {{main|Ike mizu ha nigori ni nigori, Fuji nami no kage mō tsurazu, Ame furishikiru}} Dazai je za sobom ostavio oproštajno pismo za suprugu [[Michiko Tsushima|Michiko]]. Pronađen je i nedovršeni nacrt oproštajnog pisma. Pravo oproštajno pismo, koje je bilo napisano na devet stranica jeftinog papira, završavalo je riječima: "''Shūji Tsushima – Draga Michiko, volio sam te više od ikoga''". Oba teksta predana su Michiko nakon Dazaijeva samoubojstva, ali mediji su masovno pisali o nacrtu, čiji je posljednji dio glasio:{{efn|Dazaijevo oproštajno pismo i svi raniji nacrti nalaze se u vlasništvu njegove obitelji i nisu javno dostupni, a dijelovi nikada nisu javno objavljeni sukladno željama njegove obitelji.<ref name="太宰治没後50年6-8">[[#太宰治没後50年|新潮編集部（1998）str.6-8.]]</ref>}}<ref name="評伝太宰治下424"></ref><ref name="太宰治没後50年6-8"></ref> {{Quotation|''Ne umirem zato što sam te zamrzio. Umirem jer mi je dosadilo pisati. Svi su odvratni – samo pohlepa i ništa više. Ibuse je zao čovjek.''}} Rečenica "''Ibuse je zao čovjek.''" postala je medijska senzacija, a sam Ibuse morao je objašnjavati u intervjuima da nema pojma na što bi se taj komentar mogao odnositi.<ref name="評伝太宰治下424"></ref> Osim oproštajnog pisma, Dazai je za sobom ostavio i ''[[shikishi]]'' na kojemu se nalazila ''[[tanka]]'' pjesma [[Sachio Itō|Sachija Itōa]]. [[Harube Ima]], Dazaijev prijatelj kojemu je ostavljen ovaj ''shikishi'', naveo je kako je ta pjesma bila refleksija Dazaijeve agonije, vjerujući da je i Dazaijeva egzistencija postajala "sve mutnija i mutnija", kao i jezerce iz te pjesme.<ref name="櫻桃の記137-138">[[#櫻桃の記|伊馬（1967）str.137-138.]]</ref> [[Hideo Nakai]] također vjeruje kako je ta ''tanka'', koju je Dazai odabrao kao svjevrsnu oproštajnu pjesmu, reflektirala njegov izmoždeni, premoreni um; okružen prljavštinom, sitničavošču, zavjerama i ljubomorom ljudi koje je mrzio, Dazai je svejedno vjerovao da će [[glicinija]] jednoga dana reflektirati plemenito ljubičasto svjetlo, ali na koncu nije mogao podnijeti neumornu kišu koja mu je utapala nadu.<ref name="ディ・プロフォンディス304">[[#ディ・プロフォンディス|中井（2002）str.304.]]</ref> Isto mišljenje dijeli i [[Shunji Hioki]], koji smatra da je ''tanka'' odraz Dazaijevog razočarenja književnim svijetom, koji je postajao "sve mutniji i mutniji".<ref name="太宰治の死と短歌44-45">[[#太宰治の死と短歌|日置（2011）str.44-45.]]</ref> == Psihijatrijska perspektiva == Psihijatri su smatrali kako činjenica da Dazaijeva {{nihongo|"književnost uništenja"|滅びの文学|horobi no bungaku}} – autodestruktivni impulsi koji su reflektirani u njegovim djelima – izaziva snažno suosjećanje kod velikog broja činjenica otvara mnoga pitanja o Dazaijevoj psihi ([[psihopatologija|psihopatologiji]]) i društvenim okolnostima koje su omogućile da bude tako naširoko prihvaćen.<ref name="太宰治の精神病理593">[[#太宰治の精神病理|大原（1967）str.593.]]</ref> Kada je Dazai hospitaliziran u studenom [[1936.]] godine, njegov liječnik, [[Kaichi Nakano]], postavio mu je dijagnozu [[Psihopatija|psihopatske ličnosti]], mada treba naglasiti da je u to doba percepcija psihopatije kao psihičkog poremećaja bila drugačija nego danas; psihopatija je u tom periodu još uvijek bila krovni pojam za [[Poremećaj ličnosti|poremećaje ličnosti]] općenito, tako da ovu dijagnozu ne treba tumačiti u kontekstu moderne definicije psihopata. Nakano je smatrao kako je taj poremećaj uzrok Dazaijevog ovisničkog ponašanja. Na osnovu ove dijagnoze, psihijatar [[Otoya Miyagi]] postavio je teoriju o Dazaiju kao geniju, tvrdeći da je "kreativnost obrnuto proporcionalna društvenoj prilagođenosti, a genij je netko tko se kreativno realizira nauštrb društve prilagođenosti".<ref name="太宰治のカルテ52-53">[[#太宰治のカルテ|中野（1980）str.52-53.]]</ref> Ovo je mišljenje dijelio i [[Takeshiro Ōhara]], koji je napisao kako je "Dazai psihopat koji bi se mogao opisati kontinuirano suicidalnim", dodajući kako ličnosti poput Dazaijeve mogu ostaviti dojam kao da "žive kako bi si oduzeli život".<ref name="太宰治の精神病理595"></ref> Nadalje smatra kako je Dazai imao "samonesigurnu ličnost" te kako je zbog te nesigurnosti imao visoku razinu depresije, bespomoćnosti i ovisnosti, zbog čega je postao ovisan o opojnim sredstvima i često pokušavao samoubojstvo. I baš zato što je imao izražene suicidalne tendencije kao i ovisnost prema ženama, njegovu su suicidi nerijetko bili u formi ''[[shinjū]]a''. Međutim, istovremeno s tim osjećajem nesigurnosti i nemoći, Dazai je imao potrebu pokazati se svijetu, što objašnjava brojne laži i kontradikcije u njegovim razgovorima i pričama. No, Ōhara nastavlja navodeći da upravo ta polufiktivna priroda njegovih djela puno bolje rezonira s modernim čitatljima nego čisto prepričavanje "istine".<ref name="太宰治の精神病理600">[[#太宰治の精神病理|大原（1967）str.600.]]</ref> [[Katsumi Kaketa]] i drugi autori također su se složili s komentarom da je Dazaijeva ličnost izrazito kompleksna te da sadrži kombinaciju depresivnih odlika, nemoći, ali i potrebe za pokazivanjem svijetu.<ref name="太宰治の精神病理599">[[#太宰治の精神病理|大原（1967）str.599.]]</ref> U kontekstu Dazaijeve "psihopatije", [[Toshiki Shimazaki]] i suradnici nisu se složili s tom dijagnozom te su sugerirali da je Dazaijeva psihopatologija bila iz [[shizofrenija|shizofrenog spektra]], navodeći kao dokaze za svoju tezu njegova djela u kojima se vide kontradiktorne odlike ličnosti, slab osjećaj za boje te opisi koji djeluju kao da su temeljeni na deluzijama ili halucinacijama. U tom kontekstu, Dazai, koji se borio s fragmentiranim unutrašnjim svijetom, nikada nije uspio razriješiti svoj napeti odnos s vanjskim svijetom, čak ni kada se glupirao i izigravao klauna; autori su njegove ovisnosti i pokušaje suicida vidjeli kao pokušaje bijega od stvarnosti.<ref name="太宰治の精神病理599"></ref><ref name="太宰治383-87">[[#太宰治3|島崎（1958）str.83-87.]]</ref> Postoji i teorija da je Dazai bolovao od [[granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]]. [[Akira Fukushima]] i [[Shizuo Machizawa]] smatrali su, fokusirajući se na njegove pokušaje samoubojstva i ostale bihevioralne odlike, kako je Dazai zadovoljavao suvremene dijagnostičke kriterije za granični poremećaj.<ref name="精神医学から見た太宰治112">[[#太宰治|福島（2004）str.112.]]</ref> Psihijatar [[Ikuo Yonekura]] smatrao je, osvrćući na izražene ambivalentne tendencije prema ljubavi i mržnji, kako Dazai nije bio sposoban emocionalno komunicirati s drugima, što je odlika graničnog poremećaja. Yonekura smatra kako je Dazai stavljao masku i izigravao klauna kako bi fingirao prilagođenost i odnose s drugima, što je bio mehanizam zaštite njegove slabe osobnosti; međutim, to je dovelo do toga da je Dazai dvije međusobno kontradiktorne slike o samome sebi – onu o pravom i lažnom sebi. Za njega, književnost je bila način da zaštiti pravog sebe tako što bi izrazio lažnog sebe. Stoga, uslijed konflikta u stvarnom životu, kada bi ionako fragilna barijera slabog sebe bila pred kolapsom, Dazai bi se vratio ovisnostima i pokušajima suicida.<ref name="境界例者の自殺34-38">[[#境界例者の自殺|米倉（1983）str.34-38.]]</ref> Fokusirajući se na činjenicu da su njegova djela uglavnom uvlačila druge u njegov vlastiti svijet kao i na percipiranu ljubav prema samome sebi, [[Akira Sakuta]] smatra kako Dazai zadovoljava suvremene dijagnostičke kriterije za [[narcistički poremećaj ličnosti]].<ref name="仮想現実と仮面的適応33">[[#仮想現実と仮面的適応|齋藤（2010）str.33.]]</ref> Uspoređujući svoju tezu s onom o graničnom poremećaju, Sakuta smatra kako je Dazaijeva ličnost bila puno bolje integrirana nego što bi bila u slučaju graničnog poremećaja.<ref name="精神医学から見た太宰治112"></ref> Uz to, Fukushima je smatrao da je Dazai, uz odlike graničnog poremećaja, pokazivao i simptome [[Disocijativni poremećaj identiteta|disocijativnog poremećaja]]; simptome poput kompulzivnog laganja, ovisnosti i sklonosti suicidu Fukushima vidi kao simptome disocijacije. Također iznosi hipotezu da je korijen njegove disocijacije zlostavljanje koje je trpio kao dijete.<ref name="精神医学から見た太宰治113">[[#太宰治|福島（2004）str.113.]]</ref> === Usporedba s Akutagawom i Mishimom === Autori su također vršili usporedbe između Dazaijevog suicida i onih [[Ryūnosuke Akutagawa|Ryūnosukea Akutagawe]], koji je imao izniman utjecaj na Dazaija i njegova djela, te [[Yukio Mishima|Yukija Mishime]]. Prema mišljenju [[Ikuo Yonekura|Ikuoa Yonekure]], motiv "Drugoga" koji nadzire i promatra, a koji se pojavljuje u Akutagawinim kasnijim djelima, implicira [[shizofrenija|shizofreniju]]. On smatra da je Akutagawa koristio svoje intelektualne vještine kako bi racionalizirao svoja patološka iskustva – deluzije i slično – odnosno simptome shizofrenije, a sve kako bi zadržao ideju o samome sebi, međutim na kraju se nije mogao izboriti s tim morbidnim epizodama. Iz njegove perspektive, Akutagawina rečenica da ne osjeća "ništa doli nejasne nlagode" može se interpretirati kao opis tjeskobe koja je, sama po sebi, bila simptom psihičkog poremećaja.<ref name="芥川龍之介の自殺17-21">[[#芥川龍之介の自殺|米倉（1981）str.17-21.]]</ref> Dazai je također imao značajnih problema u odnosima s drugim osobama, ali, za razliku od Aktuagawine "nejasne nelagode", njegovi su tjeskoba i strah generalno bili usmjereni prema konkretnim pojedincima i prema društvu kao skupu pojedinaca. Kako nije bio sposoban oformiti stabilne odnose s drugim ljudima ili društvom općenito, Dazai je vrlo površno preuzeo ulogu klauna; Yonekura smatra da se Dazai oslanjao na lažnu udobnost koju mu je ta uloga donosila, a kada se ta fasada urušila to ga je odvelo u smrt.<ref name="芥川龍之介の自殺21-23">[[#芥川龍之介の自殺|米倉（1981）str.21-23.]]</ref> [[File:Mishima Yukio.JPG|thumb|[[Yukio Mishima]] bio je značajna figura japanske književnosti i Dazaijev suvremenik, ali nije volio Dazaija ni kao osobu ni kao pisca.]] Što se tiče Mishime, općepoznato je da on nije volio Dazaija, pri čemu je jednom izjavio sljedeće: "''Ono što prezirem kod Dazaija jest to što razotkriva točno one stvari u meni koje najviše želim sakriti.''"{{sfn|Bett|2023|pp=n/a}} U književnim je krugovima čak postojala teorija da je Mishimina mržnja prema Dazaiju zapravo bila poput "mržnje bliskog rođaka", odnosno, projicirani samoprijezir.<ref name="太宰治と三島由紀夫の自己愛について7">[[#太宰治と三島由紀夫の自己愛について|米倉（2001）str.7.]]</ref> Yonekura smatra kako su Dazai i Mishima dijelili mnoge narcističke odlike, ali manifestacija njihovog narcizma bila je drugačija.<ref name="太宰治と三島由紀夫の自己愛について7"></ref> U Dazaijevom slučaju, on je cijeli život tražio žene i nekoga tko bi mu popunio majčinsku ulogu jer je odrastao bez stabilne majčinske figure. Mishima, koji je imao jako loš odnos s ocem, išao je u drugom smjeru, težeći "maskulinitetu". Međutim, obojica su imali probleme u odnosima s drugima zbog kojih su si na koncu oduzeli živote; Dazai je cijeli život tražio ono majčinsko, što nikada nije našao pa je okončao život ''[[shinjū]]om'', dok je Mishima počinio samoubojstvo uslijed neuspješne potrage za onim očinskim što mu je nedostajalo.<ref name="太宰治と三島由紀夫の自己愛について7-11">[[#太宰治と三島由紀夫の自己愛について|米倉（2001）str.7-11.]]</ref> == Dazaijevi pogledi na život i smrt == Autori su isticali kako je Dazaijev odnos prema životu i smrti bio takav da je bio svjestan da može umrijeti u bilo kojem trenutku. [[Kōji Aoyama]], kojega je Dazai jednom prilikom pozvao da idu zajedno umrijeti, opisao ga je kao osobu koja je bila spremna skončati u bilo kojem trenutku, a s tim se opisom složio i [[Yasuo Ueda]].<ref name="いつでも死ねる人70-73">[[#いつでも死ねる人|植田（2004）str.70-73.]]</ref> Autor [[Shōichi Sōma]], koji se bavio Dazaijevim životom i djelom, također ga je opisao kao osobu koja je "uvijek živjela u blizini smrti".<ref name="評伝太宰治下102">[[#評伝太宰治上|相馬（1995b）str.102.]]</ref> Neki autori smatraju i da su Dazaijevi pogledi na život i smrt bili usko povezani s njegovim kreativnim radom, odnosno pisanjem. [[Eiichi Tanizawa]] smatra kako su se ti pogledi prirodno izgrađivali kako je Dazai radio na svojim tekstovima, pri čemu se život oblikovao u ideal (samopoštovanja) prema kojemu ljudska duša treba težiti. Radilo se tu o estetskom senzibilitetu prema kojemu pojedinac, ukoliko bi ti ideali bili ranjeni, ne bi trebao oklijevati s oduzimanjem vlastitog života.<ref name="羞恥の源泉としての自尊37-40">[[#羞恥の源泉としての自尊|谷沢（2004）str.37-40.]]</ref> Filozof [[Shigeru Katō]] ističe kako se u Dazaijevim pogledima na život i smrt odražavaju slab ego te japanska filozofija prema kojoj su život i smrt jedan povezani kontinuitet.<ref name="太宰治と逆説的ニヒリズム127-130">[[#|加藤（2004）str.127-130.]]</ref> Istovremeno, vjeruje da se u Dazaijevom slučaju – jer Dazai je smatrao da je pisanje ''per se'' sve, odnosno da je kreativni izričaj čovjekov doživotni poziv – radilo o čovjeku koji bi kada više ne bi mogao pisati, morao umrijeti.<ref name="太宰治と逆説的ニヒリズム37-40">[[#羞恥の源泉としての自尊|谷沢（2004）str.37-40.]]</ref> [[Torii Kunio]] također vjeruje kako je Dazai uspio stvoriti jako specifična djela tako što je stvorio likove koji pokušavaju izvesti "strateško" svjetovno samouništenje, ali i tako što je u svojim djelima slavio smrt kao plemeniti čin ljepote koji nadilazi sam proces umiranja. Dalje smatra kako je Dazai smatrao da stvarni život i stvarna smrt nemaju gotovo nikakvog značenja u usporedbi s plemenitom ljepotom činova koji nadilaze smrt, a koje je on prikazivao u svojim djelima.<ref name="生命感覚の軽さ67-68">[[#生命感覚の軽さ|鳥居（2004）str.67-68.]]</ref> Međutim, suprotno ovim stavovima, a temeljeno na analizama priča {{nihongo|"[[Kyōgen no Kami|Bog farse]]"|狂言の神|Kyōgen no Kami}} i {{nihongo|"[[Ubasute (Osamu Dazai)|''Ubasute'']]"|姥捨}}, postoji i teorija da je Dazaijev fokus na "smrti" zapravo bio izraz njegove želje za životom.<ref name="青年の病58-59"></ref><ref name="姥捨における死生観93">[[#姥捨における死生観|長原（2004）str.93.]]</ref> [[Hideo Osabe]] smatra kako je smrt koju Dazai stalno prikazuje zapravo pardoksalni i očajnički krik "''Želim živjeti, želim živjeti''".<ref name="逆説的な死生観46">[[#逆説的な死生観|長部（2004）str.46.]]</ref> == "Spomendan trešnje" == Otprilike u vrijeme Dazaijeve ''[[shonanoka|shanonake]]'' (komemoracija pokojnika koja se održavala sedam dana nakon smrti), njegovi su prijatelji počeli razgovarati o tome da se svi susretnu jednom godišnje u njegovu čast, kako bi ga se prisjetili. Kao rezultat toga, dana [[19. lipnja]] [[1949.]] godine – dan kada je pronađeno njegovo tijelo, a ujedno i njegov rođendan – održan je prvi {{nihongo|"Spomendan trešnje"|桜桃忌|Ōtō-ki}};<ref name="桜桃忌の三十三年29">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.29.]]</ref> nekoliko je imena predloženo za taj spomendan, među kojima i {{nihongo|"Melosov dan"|メロス忌|Merosu-ki}}{{efn|Ovaj je naziv bio inspiriran Dazaijevom slavnom pričom {{nihongo|"[[Hashire Merosu|Trči, Melos!]]"|走れメロス|Hashire Merosu}}.}}, međutim Dazaijev prijatelj i pisac [[Kan'ichi Kon]] predložio je naziv ''Ōtō-ki'' prema Dazaijevoj [[Ōtō|istoimenoj priči]], njegovom posljednjem dovršenom djelu.<ref>[https://www.city.hirosaki.aomori.jp/bungakukan/2014-1216-0952-71.html 今官一 - 太宰治と今官一] 津軽の文学者たち ※年表あり</ref> Naziv je bio prikladan ne samo zato što su [[sakura|trešnje]] bile reprezentativno voće njegovog rodnog [[Tsugaru]]a, već i zato što su odgovarale simbolici Dazaijeve živopisne biografije te njegovoj reputaciji pisca precizno kreiranih kratkih priča.<ref name="桜桃忌の三十三年29-30">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.29-30.]]</ref> "Spomendan trešnje" isprva je bilo skromno okupljanje Dazaijevih prijatelja i poznanika. Njegov prijatelj [[Katsuichirō Kamei]] vodio je susrete, dok su Dazaijevi učenici, poput [[Kiyoshi Koyama|Kiyoshija Koyame]], preuzeli praktične stvari na sebe. Oni su pozvali Dazaijevu obitelj, nakon čega je došlo do okupljanja kod hrama u kojemu je pokopan, gdje su uzvanici jeli trešnje i pili, prisjećajući se pokojnog pisca. U prvim godinama nakon Dazaijeve smrti, odnosno [[1949.]] i [[1950.]] godine, velik broj ljudi okupio se na proslavi, a broj uzvanika u narednim se godinama ustalio na 30-40.<ref name="桜桃忌の三十三年37-40">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.37-40.]]</ref> Međutim, negdje oko [[1957.]] godine, broj obožavatelja počeo se naglo povećavati. U to je vrijeme Chikuma Shobō izdala ''Sabrana djela Osamua Dazaija'', a njegova priča {{nihongo|"[[Hashire Merosu|Trči, Melos!]]"|走れメロス|Hashire Merosu}} počela se učiti u školama, što je dovelo do porasta Dazaijeve popularnosti.<ref name="桜桃忌の三十三年44-48">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.44-48.]]</ref> Kako je broj posjetitelja, mahom mladih ljudi, značajno porastao, neformalni organizacijski odbor više nije mogao voditi te susrete tako da je izdavačka kuća Chikuma Shobō formalno preuzela organizaciju "Spomendana trešnje".{{efn|Zanimljivo je kako je Chikuma Shobō nakon Dazaijeve smrti uspjela prebroditi financijsku krizu upravo zahvaljujući izvrsnoj prodaji Dazaijeve priče {{nihongo|"[[Viyon no Tsuma|Villonova supruga]]"|ヴィヨンの妻|Viyon no Tsuma}}.<ref name="太宰治三鷹とともに72">[[#太宰治三鷹とともに|公益財団法人三鷹市スポーツと文化財団（2018）str.72.]]</ref>}}<ref name="桜桃忌の三十三年48-53">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.48-53.]]</ref><ref name="桜桃忌の三十三年62-63">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.62-63.]]</ref> Na zahtjev izdavačke kuće, organizacijski odbor sastavljen od Dazaijevih učenika preuzeo je organizaciju susreta od [[1965.]] godine.<ref name="桜桃忌の三十三年17-19">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.17-19.]]</ref><ref name="桜桃忌の三十三年63-64">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.63-64.]]</ref> Od te iste godine, dodjela [[Nagrada Osamu Dazai|Nagrade Osamu Dazai]] također je usklađena da se poklapa sa "Spomendanom trešnje".<ref name="桜桃忌の三十三年64-65">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.64-65.]]</ref> Od sredine [[1960-e|1960-ih]] pa sve do [[1980-e|1980-ih]] godina, "Spomendan trešnje" postao je, mahom zahvaljujući mladim obožavateljima, značajan godišnji događaj sa nekoliko stotina posjetitelja na godišnjoj razini.<ref name="桜桃忌の三十三年68">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.68.]]</ref><ref name="桜桃忌の三十三年92-95">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.92-95.]]</ref><ref name="桜桃忌の三十三年108">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.108.]]</ref> Od kraja [[1960-e|1960-ih]] počeo se i uvrštavati u brojnim godišnjacima kao redovni godišnji događaj, što je dodatno populariziralo same susrete.<ref name="桜桃忌の三十三年76">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.76.]]</ref> Kako su Dazaijevi učenici postajali sve stariji, formalni organizacijski odbor raspušten je [[1992.]] godine, međutim Dazaijevi obožavatelji i dalje se okupljaju na raznim mjestima svakog [[19. lipnja]] kako bi odali počast velikom piscu. Na taj je način tradicija "Spomendana trešnje" preživjela u ponešto izmijenjenom obliku.<ref name="太宰治三鷹とともに74-75">[[#太宰治三鷹とともに|公益財団法人三鷹市スポーツと文化財団（2018）str.74-75.]]</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{citation|last=McCarthy|first=Ralph|author-link=|year=2024|title=''"Uvod prevoditelja", u'' Self-Portraits|publisher=New Directions Books|ISBN=978-0-8112-3226-5}} * {{citation|last=Bett|first=Sam|author-link=|year=2023|title=The Flowers of Buffoonery|publisher=New Directions Books|ISBN=978-0811234542}} * {{Anchors|太宰治のカルテ}}浅田高明『太宰治のカルテ』文理閣、1981、{{ISBN| 4-89259-048-7}} * {{Anchors|彷徨の文学}}赤木孝之『太宰治 彷徨の文学』洋々社、1988 * {{Anchors|太宰治と自殺}} 赤木孝之「国文学 解釈と鑑賞」61（6）、『太宰治と自殺・心中』 至文堂、1996 * {{Anchors|鎌倉心中事件}} 赤木孝之「国文学 解釈と鑑賞」72（11）、『田辺あつみ 鎌倉心中事件』 至文堂、2007 * {{Anchors|両者の確執}}石井耕「太宰治三鷹とともに」『井伏鱒二選集編集過程における両者の確執』公益財団法人三鷹市スポーツと文化財団、2018 * {{Anchors|志賀直哉への抵抗}} 安藤宏「国文学 解釈と鑑賞」52（1）、『志賀直哉への抵抗』 至文堂、1987 * {{Anchors|晩年の執筆メモの問題点}}安藤宏「青森県近代文学館資料集 第二輯 太宰治・晩年の執筆メモ」、『太宰治・晩年の執筆メモの問題点』青森県近代文学館、2001 * {{Anchors|太宰治の昭和二十三年}} 安藤宏「国文学 解釈と教材の研究」47（14）、『検証・太宰治の昭和二十三年』 学燈社、2002 * {{Anchors|櫻桃の記}}伊馬春部 『櫻桃の記』 、筑摩書房、1967 * {{Anchors|いつでも死ねる人}} 植田康夫「国文学 解釈と鑑賞」69（9）、『いつでも死ねる人だった太宰治』 至文堂、2004 * {{Anchors|太宰治の精神病理}} 大原健士郎「東京慈恵会医科大学雑誌」81（3）、『太宰治の精神病理』 東京慈恵会医科大学、1967 * {{Anchors|太宰治の自殺未遂から自殺まで}} 大原健士郎「国文学 解釈と鑑賞」34（5）、『太宰治の自殺未遂から自殺まで』 至文堂、1969 * {{Anchors|耽溺的自殺}} 大原健士郎「国文学 解釈と鑑賞」36（15）、『耽溺的自殺』 至文堂、1971 * {{Anchors|太宰治論}}奥野健男「太宰治研究」、『太宰治論』筑摩書房、1956 * {{Anchors|道化の現存在分析}} 梶谷哲男「日本病跡学雑誌」21、『太宰治 道化の現存在分析』 日本病跡学会、1981 * {{Anchors|逆説的な死生観}} 長部日出雄「国文学 解釈と鑑賞」69（9）、『逆説的な死生観』 至文堂、2004 * {{Anchors|太宰治と逆説的ニヒリズム}} 加藤茂「国文学 解釈と鑑賞」69（9）、『太宰治と逆説的ニヒリズム』 至文堂、2004 * {{Anchors|桜桃忌の三十三年}}桂英澄 『桜桃忌の三十三年』 、未来工房、1981 * {{Anchors|滅亡の民}}河盛好蔵「太宰治研究」、『滅亡の民』筑摩書房、1956 * {{Anchors|姥捨論}} 川崎和啓「国文学攷」222、『姥捨論 再起する太宰治とその問題点』 広島大学国文学会、2014 * {{Anchors|太宰治三鷹とともに}}公益財団法人三鷹市スポーツと文化財団『太宰治三鷹とともに』公益財団法人三鷹市スポーツと文化財団、2018 * {{Anchors|仮想現実と仮面的適応}}斎藤繁「弘前学院大学社会福祉学部研究紀要」10、『太宰治における仮想現実と仮面的適応』弘前学院大学社会福祉学部、2010 * {{Anchors|生家と環境と女性}} 三枝康高「国文学 解釈と鑑賞」34（5）、『太宰治・その生家と環境と女性』 至文堂、1969 * {{Anchors|不良少年とキリスト}}坂口安吾「太宰治研究」、『不良少年とキリスト』筑摩書房、1956 * {{Anchors|狂言の神ノート}} 佐藤嗣男「太宰治研究」25、『狂言の神ノート』和泉書院、2017 * {{Anchors|姥捨}} 相馬正一「国文学 解釈と鑑賞」52（6）、『姥捨』 至文堂、1987 * {{Anchors|境界例者の自殺}} 米倉育男「日本病跡学雑誌」22、『太宰治 境界例者の自殺』 日本病跡学会、1983 * {{Anchors|評伝太宰治上}}相馬正一『評伝太宰治上巻』津軽書房、1995a、ISBN 4-8066-0138-1 * {{Anchors|評伝太宰治下}}相馬正一『評伝太宰治下巻』津軽書房、1995b、ISBN 4-8066-0139-X * {{Anchors|太宰治3}} 島崎敏樹「国文学 解釈と鑑賞」23（9）、『太宰治』至文堂、1958 * {{Anchors|水底の死と安息}}曽根博義「自殺者の近代文学」『太宰治 水底の死と安息』世界思想社、1986、ISBN 4-7907-0305-3 * {{Anchors|文藝の完遂}}檀一雄「太宰治研究」、『文藝の完遂』筑摩書房、1956 * {{Anchors|太宰治2}} 鳥居邦朗「国文学 解釈と鑑賞」36（15）、『太宰治』 至文堂、1971 * {{Anchors|姥捨における死生観}} 長原しのぶ「国文学 解釈と鑑賞」69（9）、『「姥捨」における死生観』 至文堂、2004 * {{Anchors|回想の太宰治}}津島美知子『回想の太宰治』人文書院、1978 * {{Anchors|三鷹訪問}}堤重久「太宰治研究」、『三鷹訪問』筑摩書房、1956 * {{Anchors|太宰治との七年間}}堤重久『太宰治との七年間』筑摩書房、1969 * {{Anchors|ディ・プロフォンディス}}中井英夫 『中井英夫全集10 黒衣の短歌史』 、[[東京創元社]]、2002、ISBN 4-488-07014-0 * {{Anchors|太宰治七里ケ浜心中}}長篠康一郎『太宰治七里ケ浜心中』広論社、1981 * {{Anchors|太宰治武蔵野心中}}長篠康一郎『太宰治武蔵野心中』広論社、1982a * {{Anchors|太宰治水上心中}}長篠康一郎『太宰治水上心中』広論社、1982b * {{Anchors|主治医の記録}}中野嘉一『太宰治 主治医の記録』宝文館出版、1980 * {{Anchors|矢来町半世紀}}野平健一『矢来町半世紀』株式会社新潮社、1992、ISBN 4-10-387701-4 * {{Anchors|回想太宰治}}野原一夫『回想太宰治』株式会社新潮社、1980 * {{Anchors|太宰治の死と短歌}}日置俊次「青山学院大学文学部紀要」53『太宰治の死と短歌』 、青山大学文学部、2011 * {{Anchors|道化の文学}} 福田恒存「群像」3（6）、『道化の文学』 大日本雄弁会講談社、1948 * {{Anchors|精神医学から見た太宰治}}福島章「国文学 解釈と鑑賞」69（9）、『精神医学から見た太宰治』 至文堂、2004 * {{Anchors|太宰治と心中}}布施豊正「国文学 解釈と鑑賞」69（9）、『太宰治と心中』 至文堂、2004 * {{Anchors|恋の蛍}}松本侑子 『恋の蛍』光文社、2009、ISBN 978-4334926854 * {{Anchors|苦悩の年鑑の頃}}水上勉「国文学 解釈と教材の研究」24（9）、『太宰さん 苦悩の年鑑の頃』 学燈社、1979 * {{Anchors|死とその認定}} 村松定孝「国文学 解釈と鑑賞」30（7）、『死とその認定 太宰治他殺説をめぐって』至文堂、1965 * {{Anchors|再浮上する太宰治}} 松本和也「立教大学日本文学」94、『「姥捨」あるいは再浮上する太宰治』 立教大学日本文学会、2005 * {{Anchors|青年の病}} 松本和也「文芸研究 文芸・言語・思想」162、『青年の病 筆法 太宰治「狂言の神」試論』 日本文芸研究会、2006 * {{Anchors|羞恥の源泉としての自尊}} 谷沢永一「国文学 解釈と鑑賞」69（9）、『羞恥の源泉としての自尊』 至文堂、2004 * {{Anchors|官立弘前高等学校資料のなかの太宰治}}山口徹「官立弘前高等学校資料のなかの太宰治」、『官立弘前高等学校資料目録』、弘前大学附属図書館、2009年、str.16-30 * {{Anchors|愛は死と共に}}山崎富栄 『愛は死と共に』石狩書房、1948 * {{Anchors|太宰治の生と死}}ゆりはじめ 『太宰治の生と死』マルジュ社、2004、{{ISBN| 978-4896161397}} * {{Anchors|芥川龍之介の自殺}} 米倉育男「日本病跡学雑誌」26、『芥川龍之介の自殺 太宰治との比較において』 日本病跡学会、1981 * {{Anchors|境界例者の自殺}} 米倉育男「日本病跡学雑誌」22、『太宰治 境界例者の自殺』 日本病跡学会、1983 * {{Anchors|太宰治と三島由紀夫の自己愛について}} 米倉育男「日本病跡学雑誌」61、『太宰治と三島由紀夫の自己愛について』 日本病跡学会、2001 * {{Anchors|太宰治1}} 渡部芳紀「国文学 解釈と鑑賞」36（6）、『太宰治』 至文堂、1971 {{Osamu Dazai}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Osamu Dazai]] [[Kategorija:1948.]] [[Kategorija:Suicid|Dazai, Osamu]] cean4ijjx17f7dxwbdmphuexd0liyqs 42715578 42715577 2026-11-01T12:31:23Z Edgar Allan Poe 29250 /* Pregled */ 42715578 wikitext text/x-wiki [[File:Dazaitamagawa1948.jpg|thumb|250px|Jedna od posljednjih poznatih fotografija Osamua Dazaija iz [[1948.]] godine. Dazai sjedi uz [[Tamagawa (kanal)|kanal Tamagawa]], skokom u koji će samo nekoliko mjeseci nakon nastanka ove fotografije počiniti [[samoubojstvo]].]] '''[[Samoubojstvo]] [[Osamu Dazai|Osamua Dazaija]]''' dogodilo se [[13. lipnja]] [[1948.]] godine u [[Mitaka|Mitaki]], kada se Dazai utopio u nabujalom kanalu zajedno sa svojom tadašnjom ljubavnicom, [[Tomie Yamazaki]]. Njihova su tijela pronađena šest dana kasnije, odnosno [[19. lipnja]] [[1948.]] godine, na Dazaijev 39. rođendan. Iako suvremena japanska književna historija bilježi niz samoubojstava slavnih pisaca (npr. [[Ryūnosuke Akutagawa]], [[Yasunari Kawabata]], [[Yukio Mishima]] i drugi), Dazaijev slučaj posebno je poznat. Prije nego se ubio [[1948.]] godine, Dazai je najmanje pet puta pokušao samoubojstvo; prvi poznati slučaj dogodio se [[1929.]] godine, kada se predozirao [[bromizoval]]om, ali je preživio. Kasniji pokušaji često su uključivali i žene s kojima je tada bio u ljubavnim odnosima (''[[shinjū]]''). Motiv samoubojstva često je prisutan i u njegovim djelima, kako onim autobiografskog karaktera tako i u onim fiktivnim, a njegovi su likovi često pokušavali samoubojstvo; među njih spada i njegov najpoznatiji lik, [[Yōzō Ōba]], zapravo fiktivna verzija samoga Dazaija, ali taj je motiv prisutan i kod drugih likova iz njegovih priča. == Pregled == Samoubojstvo Osamua Dazaija uglavnom se navodi kao jedan od najpoznatijih primjera književnih suicida u historiji [[Japanska književnost|japanske književnosti]].<ref name="水底の死と安息137">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.137.]]</ref> Suicidi nisu rijetka pojava među japanskim piscima, međutim dok je većina njih umrla prilikom prvog pokušaja,<ref name="水底の死と安息137"></ref><ref name="太宰治の自殺未遂から自殺まで44">[[#太宰治の自殺未遂から自殺まで|大原（1969）str.44.]]</ref> Dazaijev je slučaj specifičan po tome što je utapanju od [[13. lipnja]] [[1948.]] godine{{efn|group="注釈"|name="鶴見俊輔"|Jedini drugi japanski pisac koji se više puta pokušao ubiti bio je [[Shunsuke Tsurumi]], koji se pokušao otrovati čak četiri puta.<ref name="太宰治と心中122">[[#太宰治と心中|布施（2004）str.122.]]</ref> Ipak, Tsurumi je preminuo [[2015.]] godine u dobi od 93 godine od posljedica [[pneumonija|upale pluća]].}}<ref name="水底の死と安息137"></ref><ref name="太宰治の自殺未遂から自殺まで44"></ref> prethodilo najmanje pet dokumentiranih pokušaja suicida.<ref name="水底の死と安息137"></ref><ref name="太宰治の自殺未遂から自殺まで44"></ref><ref name="太宰治387">[[#太宰治3|島崎（1958）str.87.]]</ref> Ova činjenica znači da je Dazaijev slučaj jedinstven fenomen u historiji japanske književnosti.<ref name="水底の死と安息137"></ref><ref name="太宰治の精神病理595">[[#太宰治の精神病理|大原（1967）str.595.]]</ref> Uz to, Dazaijevi su pokušaji samoubojstva imali značajan utjecaj na njegova djela, a način na koji je motiv samoubojstva integriran kako u njegov život tako i u njegovo djelo prilično je znakovit.<ref name="水底の死と安息137"></ref> Osim njegovog stvaralaštva, ostali faktori koji su relevantni za razumijevanje Dazaijevog odnosa prema suicidu kao takvom jesu njegov problematičan odnos s vlastitom obitelji, činjenica da njegove metode često nisu bile nužno smrtonosne,<ref name="太宰治3201">[[#太宰治3|相馬（1996）str.201.]]</ref> nedostatak jasnog i preciznog motiva<ref name="水底の死と安息141">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.141.]]</ref> te činjenica da je nerijetko pokušavao ''[[shinjū]]'' (dvostruki suicid) sa ženama s kojima je u tom trenutku bio u ljubavnom odnosu.<ref name="太宰治と心中122"></ref> Kronologija Dazaijevih pokušaja samoubojstva izgleda ovako: {{-}} {| class="wikitable" |+ Poznati pokušaji samoubojstva Osamua Dazaija |- !Datum!! Vrsta !! Način !! Ishod !! Djela u kojima se spominje !! Napomene |- ! studeni [[1929.]]<ref name="水底の死と安息140">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.140.]]</ref><br>{{nobold|(dob: 20 godina)}} | Mogući ''[[shinjū]]'' s nepoznatom djevojkom iz grada<ref name="水底の死と安息140"></ref>|| Predoziranje [[bromizoval]]om<ref name="水底の死と安息140"></ref> || Pokušaj<ref name="水底の死と安息140"></ref>|| || Zbog manjka konkretnih podataka, nejasno je je li se uopće i kada točno dogodio.<ref name="水底の死と安息140"></ref> |- ! [[10. prosinca]] [[1929.]]<ref name="水底の死と安息140-141">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.140-141.]]</ref><br>{{nobold|(dob: {{Age in years and days|1909|6|19|1929|12|10}})}} | Samostalno<ref name="水底の死と安息140-141"></ref>|| Predoziranje [[bromizoval]]om<ref name="水底の死と安息140-141"></ref> || Pokušaj<ref name="水底の死と安息140-141"></ref> || ''[[Gakusei-gun|Učenička skupina]]'', "[[Kunō no Nenkan|Almanah patnje]]",<ref name="太宰治と自殺37">[[#太宰治と自殺|赤木（1996）str.37.]]</ref> ''[[Ningen Shikkaku|Nečovjek]]''<ref name="境界例者の自殺33">[[#境界例者の自殺|米倉（1983）str.33.]]</ref> || Postoje teorije prema kojima se radilo o slučajnom predoziranju<ref name="水底の死と安息140-141"></ref> ili lažnom suicidu.<ref name="評伝太宰治上139">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.139.]]</ref> |- ![[28. studenog]] [[1930.]]<ref name="境界例者の自殺32">[[#境界例者の自殺|米倉（1983）str.32.]]</ref><br>{{nobold|(dob: {{Age in years and days|1909|6|19|1930|11|28}})}} |''[[Shinjū]]'' sa [[Shimeko Tanabe]]<ref name="境界例者の自殺32"></ref>|| Utapanje nakon predoziranja [[bromizoval]]om<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || Dazai je preživio (pokušaj), Tanabe je umrla<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || "[[Ha (Osamu Dazai)|Lišće]]", "[[Dōke no Hana|Cvjetovi glupiranja]]", "[[Kyokō no Haru|Proljeće izmišljotina]]", "[[Kyōgen no Kami|Bog farse]]", ''[[Ningen Shikkaku|Nečovjek]]'',<ref name="太宰治と自殺37"></ref> "[[Tōkyō Hakkei|Osam pogleda na Tōkyō]]"<ref name="境界例者の自殺33"></ref> || Postoji teorija da je Dazai zapravo ubio Tanabe.<ref name="境界例者の自殺32"></ref> |- ![[16. ožujka]] [[1935.]]<ref name="境界例者の自殺32"></ref><br>{{nobold|(dob: {{Age in years and days|1909|6|19|1935|3|16}})}} | Samostalno<ref name="境界例者の自殺32"></ref>|| Vješanje<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || Pokušaj<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || "[[Kyōgen no Kami|Bog farse]]",<ref name="太宰治と自殺37"></ref> "[[Tōkyō Hakkei|Osam pogleda na Tōkyō]]"<ref name="境界例者の自殺33"></ref> || Postoji teorija da je ovo bio lažni suicid.<ref name="境界例者の自殺32"></ref> |- !{{nowrap|listopad / studeni [[1936.]]<ref name="道化の現存在分析18">[[#道化の現存在分析|梶谷（1981）str.18.]]</ref><br>{{nobold|(dob: 27 godina)}}}} | Samostalno<ref name="道化の現存在分析18"></ref>|| || Pokušaj<ref name="道化の現存在分析18"></ref> || || Prema iskazu njegova liječnika, Yoshikazua Nakana, postojao je rizik od suicida, međutim nejasno je je li se Dazai stvarno pokušao ubiti dok je bio hospitaliziran, kako je Nakano sugerirao.<ref name="主治医の記録20">[[#主治医の記録|中野（1980）str.20.]]</ref> |- ![[25. ožujka]] [[1937.]]<ref name="境界例者の自殺32"></ref><br>{{nobold|(dob: {{Age in years and days|1909|6|19|1937|3|25}})}} | ''[[Shinjū]]'' s [[Hatsuyo Oyama|Hatsuyo Oyamom]]<ref name="境界例者の自殺32"></ref>|| Predoziranje [[bromizoval]]om<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || Pokušaj<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || "[[Ubasute (Osamu Dazai)|''Ubasute'']]",<ref name="太宰治と自殺37"></ref> "[[Tōkyō Hakkei|Osam pogleda na Tōkyō]]", ''[[Ningen Shikkaku|Nečovjek]]''<ref name="境界例者の自殺33"></ref> || Postoji teorija da je ovo bio lažni ''[[shinjū]]''.<ref name="境界例者の自殺32"></ref> |- !oko [[5. prosinca]] [[1947.]]<ref name="水底の死と安息142">[[#水底の死と安息|曽根（1986）、str.142.]]</ref><br>{{nobold|(dob: {{Age in years and days|1909|6|19|1947|12|5}})}} | Samostalno<ref name="水底の死と安息142"></ref>|| Predoziranje<ref name="水底の死と安息142"></ref> || Pokušaj<ref name="水底の死と安息142"></ref> || || Zbog manjka konkretnih podataka, nejasno je je li se uopće i kada točno dogodio.<ref name="水底の死と安息142"></ref> |- !{{nowrap|[[13. lipnja]] [[1948.]]<ref name="境界例者の自殺32"></ref><br>{{nobold|(dob: {{Age in years and days|1909|6|19|1948|6|13}})}}}} | ''[[Shinjū]]'' s [[Tomie Yamazaki]]<ref name="境界例者の自殺32"></ref>|| Utapanje<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || Dazai i Yamazaki su umrli<ref name="境界例者の自殺32"></ref> || {{N/A|—}} || Postoji teorija da je Yamazaki prisilila Dazaija na suicid.<ref name="境界例者の自殺32"></ref> |- |} == Historija == === 10. prosinca 1929. === [[File:Ryunosuke Akutagawa 02.jpg|thumb|left|Samoubojstvo [[Ryūnosuke Akutagawa|Ryūnosukea Akutagawe]], koji je bio njegov književni uzor, bio je prelomni trenutak u životu mladog Dazaija.]] Prema vlastitom priznanju, ali i dostupnim biografskim izvorima, Dazai je još od djetinjstva bio vrlo osjetljiva ličnost s posebnim senzibilitetom. Još dok je išao u višu osnovnu školu u [[Aomori]]ju, znao je reći da želi umrijeti kadgod bi se našao u imalo teškoj situaciji. Čak i kada je upisao Višu školu Hirosaki, pripremnu srednju školu za odlazak na univerzitet, navodno je dva puta prijateljima govorio o [[suicid]]u.<ref name="評伝太宰治上139"></ref> U to je vrijeme intenzivno čitao djela [[Ryūnosuke Akutagawa|Ryūnosukea Akutagawe]], koji mu je postao književni uzor i kojemu je bio iznimno odan. Dana [[21. svibnja]] [[1927.]] godine prisustvovao je Akutagawinoj izvedbi u sklopu filmsko-književne konferencije o suvremenoj japanskoj književnosti te je bio toliko oduševljen da je nastavio pričati o svom uzoru tokom cijele vožnje vlakom natrag i po povratku u [[Hirosaki]].<ref name="評伝太宰治上93-95">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.93-95.]]</ref> Malo više od dva mjeseca nakon te izvedbe, točnije [[24. srpnja]] [[1927.]] godine, Akutagawa je počinio suicid predoziranjem, a saznanje za tu vijest duboko je potreslo mladog Dazaija. Kao potomak ugledne obitelji Tsushima, mladi je Dazai, koji tada još nije bio skovao [[pseudonim]] po kojemu će postati globalno poznat, imao izvrsnu perspektivu pred sobom, međutim poziv književnosti bio je iznimno jak tako da je već u mladosti bio rastrgan između "dužnosti" da se posveti učenju i karijeri i želje da postane književnik. Akutagawin suicid bio je prekretnica za Dazaija,<ref name="評伝太宰治上90-92">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.90-92.]]</ref><ref name="評伝太宰治上104">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.104.]]</ref> koji se u tom trenutku definitivno odlučio posvetiti pisanju te je nastojao emulirati Akutagawin književni temperament kako u svom pisanju tako i u svom privatnom životu.<ref name="評伝太宰治上100-101">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.100-101.]]</ref> Dazai je i bez Akutagawe koketirao s idejom umiranja, međutim Akutagawa, koji je dijelio te sentimente s njim, izvršio ja značajan utjecaj na mladog Dazaija i oblikovao je njegovu želju za suicidom. Dazai je na smrt gledao kao na izlaz, a u tom je periodu postao blago ovisan o tabletama za spavanje ([[bromizoval]]), koje je koristio i Akutagawa i kojma se predozirao pri samoubojstvu.<ref name="評伝太宰治上100-102">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.100-102.]]</ref> Izvještaji iz studenog [[1929.]] godine navode da se Dazai pokušao predozirati [[bromizoval|kalmotinom]] (naziv pod kojim se bromizoval prodavao u Japanu) na lokalnom polju zajedno s nepoznatom djevojkom iz grada, ali detalji tog navodnog suicida nisu poznati tako da nije jasno je li se uopće dogodio.<ref name="水底の死と安息140"></ref> Ako jest, bio bi to Dazaijev prvi poznati pokušaj samoubojstva. Međutim, prvi potvrđeni Dazaijev pokušaj suicida dogodio se [[10. prosinca]] [[1929.]] godine. Večer prije početka završnih ispita drugog semestra, Dazai je pronađen u svojoj sobi u u domu obitelji Fujita, gdje je boravio, bez svijesti nakon što se predozirao kalmotinom. Obitelj je odmah pozvala liječnika, a Dazaijev stariji brat, [[Eiji Tsushima|Eiji]], dojurio je do Hirosakija iz obiteljskog doma. Da je medicinska pomoć stigla malo kasnije, Dazaijevo bi zdravlje možda bilo ugroženo; srećom, probudio se oko 16:00 sati [[11. prosinca]].<ref name="水底の死と安息140"></ref><ref name="評伝太宰治上136-139">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.136-139.]]</ref> Službena školska obavijest navodi da se Dazai "predozirao tabletama za spavanje zbog nervnog sloma", sugerirajući da se radilo o slučajnom predoziranju, a ne pokušaju suicida.<ref name="境界例者の自殺32"></ref> Činjenica da je Dazai bio sklon laganju i izmišljanju priča u ovom periodu svog života također je pojačala teorije da se radilo o lažnom pokušaju suicida.<ref name="評伝太宰治上139"></ref> Međutim, uzimajući u obzir veliku količinu kalmotina što ju je konzumirao te rizik po njegov život koji je postojao, konsenzus je da se radilo o pravom pokušaju suicida, a ne lažnom.<ref name="評伝太宰治上139"></ref> U svom mladenačkom romanu {{nihongo|''[[Gakusei-gun|Učenička skupina]]''|学生群|Gakusei-gun}} te kontroverznom {{nihongo|"[[Kunō no Nenkan|Almanahu patnje]]"|苦悩の年鑑|Kunō no Nenkan}} iz [[1946.]] godine, Dazai je naveo da je razlog za njegov pokušaj suicida bio ideološke prirode: {{quote|''Diktatura proleterijata. Tu je, sigurno, bio nekakav novi senzibilitet. To nije bilo pomirenje. To je bila diktatura. Protivnici su imali biti uništeni bez iznimke. Svi su bogati ljudi bili zli. Svi su plemići bili zli. Pravednost je pripadala samo siromašnim, skromnim masama. Ja sam podržavao oružanu pobunu. Revolucija bez giljotine bila bi besmislena. Međutim, ja nisam bio dio proleterijata. Moja uloga u svemu ovome bila bi predati se giljotini. Ja sam bio devetnaestogodišnji učenik više škole. U svom razredu, jedini sam se ja isticao svojom predivnom odjećom. Nije mi preostalo ništa, mislio sam, osim umrijeti. Progutao sam veliku količinu [[bromizoval|''Calmotina'']], ali nisam umro.''|Osamu Dazai, "[[Kunō no Nenkan|Almanah patnje]]" ([[1946.]]){{sfn|McCarthy|2024|p=x}}}} Dazai je, tako se čini, bio rastrgan između vlastite odanosti [[marksizam|marksizmu]] i proleterskoj književnosti te činjenice da potječe iz bogate obitelji zemljoposjednika, odnosno [[buržoazija|buržoazije]].<ref name="評伝太宰治上136-137">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.136-137.]]</ref> Međutim, neki su komentatori izrazili skepsu da je razlog za pokušaj suicida bio ideološke prirode, s obzirom da Dazai u to vrijeme nije bio toliko posvećen marksizmu da bi on tako snažno utjecao na njegov život i odluke.<ref name="評伝太宰治上137">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.137.]]</ref> Za vrijeme školovanja u [[Hirosaki]]ju, Dazai je vikendima posjećivao četvrt s ''[[okiya]]ma'' u [[Aomori]]ju,<ref name="評伝太宰治上107-108">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.107-108.]]</ref> gdje je u jesen [[1927.]] godine upoznao [[gejša|gejšu]] imena [[Hatsuyo Oyama]], čije je umjetničko ime bilo Beniko.<ref name="彷徨の文学54">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.54.]]</ref> Kako je Dazai dolazio iz bogate obitelji, brak s njim bio je koristan za Hatsuyo, koja je aktivno poticala vezu s mladićem. Istovremeno, drugi neimenovani klijent, inače lokalno utjecajnaličnost, pristupio je Dazaiju i sugerirao mu da odustane od tog braka; vjeruje se da se Dazai konzultirao s tim muškarcem oko svoje budućnosti, uključujući i braka. Za Dazaija, koji je na svojim leđima nosio očekivanja svoje obitelji, odnos s Oyamom bio je izvor velikog stresa.<ref name="評伝太宰治上137-140">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.137-140.]]</ref><ref name="評伝太宰治上177">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.177.]]</ref> Postojale su i teorije kako je Dazai popuštao u školi zbog svega, a koje su bile temeljene na padu na listi najuspješnijih učenika škole; međutim, ispostavlja se da Dazai naprosto nije slušao izborne predmete, zbog čega je rangiran niže od učenika koji jesu,<ref name="官立弘前高等学校資料のなかの太宰治">[[#山口徹「官立弘前高等学校資料のなかの太宰治」、『官立弘前高等学校資料目録』、弘前大学附属図書館、2009年、str.16-30]]</ref> tako da njegov "akademski pad" nije bio posljedica lošijih ocjena, već ove činjenice. Međutim, svi dosad navedeni razlozi ne čine se dovoljno snažnima da bi utjecali na Dazaija toliko da počini samoubojstvo i oni zapravo pokazuju jednu od stalnih odlika Dazaijevih pokušaja, a to je nedostatak jasnog motiva.<ref name="水底の死と安息141"></ref> === 28. studenog 1930. === {{main|Shimeko Tanabe}} Dazai je [[3. ožujka]] [[1930.]] godine maturirao pri Visokoj školi Hirosaki, a [[20. travnja]] iste godine upisao je studij [[Francuska književnost|francuske književnosti]] na tadašnjem [[Univerzitet u Tokiju|Carskom univerzitetu u Tōkyu]].<ref name="評伝太宰治上150">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.150.]]</ref> Tokom studija dodatno se povezao uz ljevičarske pokrete. Dana [[21. lipnja]] iste godine, njegov stariji brat Keiji, koji je studirao kiparstvo u Tōkyu, umro je od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Keiji je bio veza između Dazaija i ostatka obitelji tako da je njegova smrt bila velik udarac za Dazaija, još jedan u nizu. Nakon Keijijeve smrti, njihov najstariji brat, [[Bunji Tsushima|Bunji]], doputovao je u prijestolnicu i saznao za Dazaijeve ljevičarske aktivnosti.<ref name="評伝太宰治上170-173">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.170-173.]]</ref> U međuvremenu, Dazai je nastavio svoju vezu s Hatsuyo, koja je planirala napustiti svoje radno mjesto i pobjeći u Tōkyō kako bi bila s Dazaijem; s vremena na vrijeme slala mu je manje pošiljke sa svojim stvarima kako bi se pripremila za bijeg. Taj se bijeg dogodio početkom listopada, nakon što je Dazai [[30. rujna]] nazvao Hatsuyo i rekao joj da dođe.た<ref name="評伝太宰治上178-179">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.178-179.]]</ref> S obzirom na činjenicu da je bijeg pomno isplaniran, vlasnici ''[[Okiya|okiye]]'' u kojoj je Hatsuyo radila nisu ju uspjeli spriječiti, međutim bilo je jasno da je bila s Dazaijem, što je stvorilo dodatne probleme.<ref name="評伝太宰治上179-180">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.179-180.]]</ref> U studenom, Bunji je ponovo došao u prijestolnicu nakon što je saznao što se dogodilo s Hatsuyo. Bunji je izvorno želio nagovoriti Dazaija da odustane od braka s odbjeglom gejšom i posveti se studiranju, ali Dazai je to odbio. Nakon toga, Bunji je odlučio pristati na brak, ali pod uvjetom da se Dazai i Hatsuyo izbrišu iz obiteljskog registra, na što je Dazai nevoljko i uz mnogo razočaranja pristao.<ref name="評伝太宰治上183">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.183.]]</ref> Službeno je navedeno da je razlog brisanja skandal povezan uz pomaganje gejši u bijegu i suživot s njom, međutim izgledno je da je Bunji ovim činom štitio interese ugledne obitelji Tsushima, ali i vlastite interese, s obzirom da je bio mladi, perspektivni političar u to doba pa bi mu afera s gejšom, ali i bratove ljevičarske aktivnosti značajno naštetile.<ref name="評伝太宰治上181-183">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.181-183.]]</ref> Nakon dogovora, Bunji i Hatsuyo vratili su se u [[Aomori]] i dogovorili njezin otpust iz ''[[Okiya|okiye]]'' u kojoj je radila, čime su sve formalnosti bile riješene. Dana [[24. studenog]], obitelj Oyama dobila je veliku svotu novca od Dazaija, kao i zaručnički poklon.<ref name="評伝太宰治上184-185">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.184-185.]]</ref> Dan prije službene ceremonije zaruka, Dazai je dobio izvod iz obiteljskog registra, datiran [[19. studenog]], koji je potvrdio njegovo brisanje iz registra, što ga je dodatno potreslo. Uz to, u to vrijeme nije imao nikakav kontakt s Hatsuyo, što ga je dodatno frustriralo te je počeo piti na dnevnoj bazi.<ref name="評伝太宰治上184-186">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.184-186.]]</ref> [[File:Shimeko Tanabe, before 1930.jpg|thumb|[[Shimeko Tanabe]] umrla je prilikom ''[[shinjū]]a'' s Dazaijem, koji je preživio incident.]] U rujnu, dok se situacija s Hatsuyo još razvijala, Dazai je upoznao [[Shimeko Tanabe]], mladu djevojku koja je radila kao hostesa u baru {{nihongo|''Hollywood''|ホリウッド|Horiuddo}} u četvrti [[Ginza]], gdje je Dazai često dolazio. Tanabeina je priča također bila specifična. Rođena u [[Hiroshima|Hiroshimi]] kao Shimeko Tanabe, u to je doba koristla ime Atsumi Tanabe jer joj se pravo ime nije sviđalo.<ref name="太宰治七里ケ浜心中204-207">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.204-207.]]</ref><ref name="評伝太宰治上188">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.188.]]</ref> Bila je izrazito perspektivna i dobra u školi, ali je napustila srednju školu za djevojčice u rodnom gradu zbog prevelike strogoće prema djevojkama.<ref name="太宰治七里ケ浜心中205-210">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.205-210.]]</ref><ref name="太宰治七里ケ浜心中216-222">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.216-222.]]</ref><ref name="評伝太宰治上188"></ref> Nakon toga zaposlila se, u ožujku [[1930.]] godine, u novootvorenom kafiću u centru Hiroshime; nedugo nakon njezina dolaska, muškarci su sve češće zalazili tamo, privučeni njezinom ljepotom.<ref name="太宰治七里ケ浜心中227">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.227.]]</ref> U to se doba povezala s jednim od gostiju, Junzōn Kōmenom, s kojim je ubrzo započela zajednički život.<ref name="太宰治七里ケ浜心中227-232」">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.227-232.]]</ref> On je želio postati glumac u modernom teatru te su se, kako bi on ostvario svoj cilj, preselili u Tōkyō na ljeto i živjelo kod njegovog prijatelja.<ref name="太宰治七里ケ浜心中236-239">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.236-239.]]</ref> Kōmen je tamo trebao dobiti posao i paralelno glumiti u teatru, ali poslovni dogovor mu je propao, a svijet kazališta u to je doba bio u velikim financijskim problemima, tako da nije dobio priliku. Krajem kolovoza ili početkom rujna, Tanabe se zaposlila u baru {{nihongo|''Hollywood''|ホリウッド|Horiuddo}},<ref name="太宰治七里ケ浜心中249-251">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.249-251.]]</ref> gdje se u kratkom vremenu sprijateljila s Dazaijem. Ubrzo su njih dvoje zajedno odlazili na predstave i provodili sve više vremena skupa.<ref name="太宰治七里ケ浜心中253-260">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.253-260.]]</ref> Krajem studenog, Kōmen je predložio da se vrate u Hiroshimu, a kada se Tanabe usprotivila prijedlogu, došlo je do svađe.<ref name="太宰治七里ケ浜心中266">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.266.]]</ref> Dana [[26. studenog]], Tanabe i Dazai zajedno su se družili u [[Asakusa|Asakusi]]; tijekom večeri, Dazai je pozvao svog prijatelja Teijira Nakamuru koji je tada upoznao Tanabe. Dazai i Tanabe tu su večer proveli zajedno u Carskom hotelu.<ref name="評伝太宰治上188-189">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.188-189.]]</ref> Te su si večeri u hotelu oboje osvijestili da su im budućnosti neizvjesne.<ref name="鎌倉心中事件86">[[#鎌倉心中事件|赤木（2007）str.86.]]</ref> Iako je njihovo kretanje nakon odlaska iz hotela nepoznato, vjeruje se da su proveli nekoliko dana zajedno prije pokušaja samoubojstva.<ref name="鎌倉心中事件86"></ref><ref name="評伝太宰治上190">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.190.]]</ref> Dazai je u noći [[28. studenog]] kupio veliku količinu kalmotina te je zajedno sa Shimeko otišao u [[Kamakura|Kamakuru]]. U periodu između ponoći i svitanja sljedećega dana, Dazai i Tanabe predozirali su se tabletama za spavanje i ušli u more na plaži nedaleko od [[Koyurugi (hram)|hrama Koyurugi]] s ciljem da izvrše ''[[shinjū]]'' (dvostruko samoubojstvo); ostaje nejasno jesu li samo ušli u more ili su zajedno skočili.<ref name="評伝太宰治上190-197">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.190-197.]]</ref> Shimeko Tanabe umrla je te večeri, dok su lokalni ribari sljedećeg jutra oko 8:00 sati pronašli Dazaijevo besvjesno tijelo kako pluta na vodi te su ga spasili.<ref name="鎌倉心中事件86"></ref> Kao i u mnogim drugim slučajevima, Dazaijev motiv za ovaj pokušaj suicida nije jasan. Postoje teorije da je bio shrvan činjenicom da ga se obitelj odrekla,<ref name="水底の死と安息151">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.151.]]</ref> dok su drugi sugerirali da je na ovaj način išao imitirati Akutagawu, koji je također pokušao ''[[shinjū]]'' s djevojkom u jednom trenutku.<ref name="評伝太宰治上101">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.101.]]</ref> Nakon što je spašen, Dazai je odveden u policiju gdje je ispitan o okolnostima tragedije. Iako postoje teorije, temeljene na zapisima iz Dazaijevih djela, da je Dazai zapravo ubio Shimeko te večeri,<ref name="太宰治七里ケ浜心中87-96">[[#太宰治七里ケ浜心中|長篠（1981）str.87-96.]]</ref> policija ga je sumnjičila za pomaganje u samoubojstvu,<ref name="評伝太宰治上199">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.199.]]</ref><ref name="鎌倉心中事件85">[[#鎌倉心中事件|赤木（2007）str.85.]]</ref> a dokazi da se radilo o ubojstvu nisu nikada pronađeni. Bunji je obaviješten o incidentu te je odmah doputovao kako bi riješio posljedice. Prvo je dvojici suradnika dao veliku svotu novca da odu u Dazaijev stan i unište sve potencijalne dokaze koji bi mogli biti sporni policiji. Sreća je bila da je inspektor koji je vodio slučaj bio školski kolega njihova pokojnog brata, Keijija, tako da je u dogovoru odradio rutinski pretres stana nakon što su svi sporni dokazi uklonjeni. Uz to, sudac koji je preuzeo slučaj bio je iz istog kraja kao i Dazaijeva obitelj, tako da je bio izrazito blag. Uzevši u obzir činjenicu da su i Dazai i Tanabe ranije uzimali kalmotin, tragedija je pripisana njihovom labilnom psihičkom stanju, a Dazai je oslobođen svih optužbi. Slučaj je, tako, zatvoren bez ikakvih posljedica.<ref name="評伝太宰治上199-201">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.199-201.]]</ref> Međutim, kada je Hatsuyo saznala da se Dazai pokušao ubiti s drugom djevojkom nakon što su se njih dvoje već zaručili, naljutila se i prijetila je prekidom zaruka.<ref name="評伝太宰治上200">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.200.]]</ref> Međutim, kako je slučaj zatvoren bez posljedica, Bunji je intervenirao i smirio situaciju te ih je nagovorio da se, ipak, vjenčaju. U prosincu je poslan u [[Ikarigaseki (onsen)|''onsen'' Ikarigaseki]] na oporavak u pratnji svoje buduće supruge. Tamo su imali simulirano vjenčanje, međutim nikada nisu formalno registrirali svoj brak.<ref name="評伝太宰治上201-202">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.201-202.]]</ref> Uvid u obiteljski registar ovo potvrđuje tako da, zakonski, Dazai i Hatsuyo nikada nisu bili u braku. Nejasno je zašto brak nikada nije registriran, a Dazai je vjerovao da su bili u braku.<ref name="彷徨の文学40-43">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.40-43.]]</ref> === 16. ožujka 1935. === Pokušaj suicida od [[16. ožujka]] [[1935.]] godine jedan je od najnejasnijih među svim pokušajima u Dazaijevom životu.<ref name="太宰治と自殺37"></ref> Njegove priče {{nihongo|"[[Tōkyō Hakkei|Osam pogleda na Tōkyō]]"|東京八景|Tōkyō Hakkei}} i {{nihongo|"[[Kyōgen no Kami|Bog farse]]"|狂言の神|Kyōgen no Kami}} temeljene su upravo na ovom misterioznom pokušaju suicida. Međutim, jedini činjenično točni iskazi u objema pričama su oni da je Dazai napustio svoj dom [[15. ožujka]] [[1935.]] godine i posjetio [[Kyūya Fukada|Kyūyu Fukadu]] u [[Kamakura|Kamakuri]] te da se vratio kući nekoliko dana kasnije.<ref name="太宰治と自殺37"></ref> Nakon što je Dazai nestao, njegova obitelj i prijatelji, u strahu da je počinio samoubojstvo, prijavili su nestanak policiji, koja je pokrenula istragu; zabrinut zbog te spoznaje, Dazai se vratio kući.<ref name="水底の死と安息141-142">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.141-142.]]</ref> Ovoga se puta Dazai odlučio objesiti, međutim opisi iz njegovih priča takvi su da otežavaju potvrdi da je to doista i učinio, zbog čega neki misle da uopće nije pokušao suicid.<ref name="太宰治水上心中283">[[#太宰治水上心中|長篠（1981b）str.183.]]</ref><ref name="太宰治と自殺39">[[#太宰治と自殺|赤木（1996）str.39.]]</ref> Ipak, u pismu koje je u kolovozu [[1936.]] godine napisao bratu Bunjiju, Dazai je opisao ova pokušaj samoubojstva, a medicinski izvještaj iz bolnice tijekom njegove hospitalizacije [[1936.]] godine također navodi da se pokušao objesiti u Kamakuri. Uz to, prema iskazu njegovog tadašnjeg sustanara, Dazai je po povratku kući imao debelu, crvenu masnicu na vratu, što je autore navelo na zaključak da se doista pokušao objesiti u planinama Kamakure, ali nije uspio.<ref name="水底の死と安息153">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.153.]]</ref><ref name="評伝太宰治上390-393">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.390-393.]]</ref> Dodatni izvori sugeriraju da je pokušaj bio pomno isplaniran tako da propadne.<ref name="太宰治と自殺39"></ref> U "[[Kyōgen no Kami|Bogu farse]]" napisao je kako je razlog za ovaj pokušaj bila činjenica da nije uspio dobiti posao u novinama na koji se prijavio, na što referira i u priči "[[Tōkyō Hakkei|Osam pogleda na Tōkyō]]".<ref name="太宰治と自殺39"></ref> Međutim, najveći problemi s kojima se Dazai morao nositi u ovom periodu svog života bili su krahiranje studija na Carskom univerzitetu te konstantna potreba za primanjem financijske pomoći od obitelji. Dazai je trebao diplomirati [[1934.]] godine, ali gotovo uopće nije pohađao nastavu, zbog čega mu je prijetilo izbacivanje; obitelji je obećao da će diplomirati [[1935.]] godine kako bi mu i dalje slali novac, međutim u ovom je periodu bilo jasno kako se to neće dogoditi, što je Dazaija dovelo u naizgled bezizlaznu situaciju.<ref name="評伝太宰治上383-386">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.383-386.]]</ref><ref name="太宰治と自殺39-40">[[#太宰治と自殺|赤木（1996）str.39-40.]]</ref> Druga teorija o uzrocima ovog suicida povezuje ga uz veliku kreativnu blokadu koju je Dazai navodno imao [[1934.]] i [[1935.]] godine. Mnoga njegova rana djela nastala su tako što je dekonstruirao svoja ranija djela i ponovo ih izgrađivao tako što je inkorporirao sebe u njih. Ovo je napravio s pričom {{nihongo|"[[Ha (Osamu Dazai)|Lišće]]"|葉|Ha}} iz [[1934.]] godine, a vrhunac je postigao s novelom {{nihongo|"[[Dōke no Hana|Cvjetovi glupiranja]]"|道化の華|Dōke no Hana}}. Međutim, nakon toga je upao u krizu i nije bio sposoban pronaći izlaz kojim bi napredovao kao pisac. To je dovelo do sve veće frustracije kod Dazaija, koji je smrt vidio kao jedini izlaz, ali na koncu nije mogao umrijeti.<ref name="水底の死と安息155-158">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.155-156.]]</ref><ref name="太宰治と自殺40-41">[[#太宰治と自殺|赤木（1996）str.40-41.]]</ref> === 25. ožujka 1937. === {{main|Hatsuyo Oyama}} Nakon pokušaja suicida iz [[1935.]] godine, Dazai je doživio seriju problematičnih događaja. Prvo je u travnju [[1935.]] godine hospitaliziran zbog [[apendicitis]]a; u bolnici mu se stanje dodatno pogoršalo, a nakon operacije razvio je [[peritonitis]], zbog kojeg je privremeno bio u kritičnom stanju. Iako mu se zdravstveno stanje poboljšalo, trpio je značajne bolove zbog čega mu je liječnik propisao analgetik [[oksikodon|pavinal]] ([[oksikodon]]).<ref name="評伝太宰治上405-406">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.405-406.]]</ref> Međutim, Dazai će u vrlo kratkom vremenu postati ovisan o pavinalu zbog velikih količina koje je uzimao na dnevnoj bazi.<ref name="評伝太宰治上405-407">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.405-407.]]</ref> Usred ovoga došlo je do utemeljenja [[Akutagawina nagrada|Akutagawine nagrade]], a Dazai je bio jedan od kandidata za prvu nagradu; ostali kandidati bili su [[Tatsuzō Ishikawa]], [[Shigeru Tonomura]], [[Jun Takami]] i [[Seizō Kinumaki]], sve redom mladi i talentirani pisci.<ref name="評伝太宰治上408-411">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.408-411.]]</ref> Komisija za izbor, u kojoj je sjedio i budući nobelovac [[Yasunari Kawabata]], ali i Dazaijev prijatelj [[Haruo Satō]], imala je iznimno težak zadatak pri izboru dobitnika.<ref name="評伝太宰治上411">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.411.]]</ref> Dazai nije skrivao svoje ambicije da dobije nagradu, međutim ona je na kraju otišla Ishikawi, što je dovelo do javnog skandala. No, osim sukoba s članovima izbornog komiteta, Dazai je doživio veliko razočarenje. Njegova ovisnost o analgeticima postajala je sve gorom, a gubitak nagrade dodatno je pojačao njegov ionako izraženi mentalitet žrtve, tako da je postao još više paranoičan i sklon deluzijama.<ref name="評伝太宰治上411">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.411.]]</ref> Dodjela druge Akutagawine nagrade otkazana je zbog [[Incident 26. februara|Incidenta 26. veljače]] i nedostatka dovoljno kvalitetnih kandidata, ali Dazai je ponovo nominiran za treću nagradu, međutim ponovo nije dobio jer je komisija donijela odluku da autori koji su već jednom bili nominirani, neovisno o ishodu, ne mogu biti ponovo nominirani.<ref name="評伝太宰治上444-449">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.444-449.]]</ref> Ovo je bio novi težak udarac za Dazaija, čija je ovisnost postajala sve gora, a s njom su došli i sve veći dugovi za pavinal, što ga je kupovao u enormnim količinama.<ref name="評伝太宰治下7">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.7.]]</ref> Cijela situacija bila je velik problem za Hatsuyo, koja je molila Dazaijevu obitelj i njegova prijatelja i skrbnika, [[Masuji Ibuse|Masujija Ibusea]], za pomoć.<ref name="評伝太宰治下7"/> Ibuse je također bio uznemiren zbog Dazaijeve ovisnosti te je, nakon intenzivnog nagovaranja, uspio privoliti Dazaija da se hospitalizira radi odvikavanja u tokijskoj bolnici.<ref name="評伝太宰治下25-27">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.25-27.]]</ref> [[File:Hatuyo1944.jpg|thumb|left|Pogoršani odnos s [[Hatsuyo Oyama|Hatsuyo]] i ozbiljni problemi s ovisnošću značajno su doprinijeli novom pokušaju ''[[shinjū]]a'' [[1937.]] godine. Iako su i Dazai i Hatsuyo preživjeli, njihov odnos je nepovratno uništen nakon ovog incidenta i više se nikada nisu sreli.]] Dazai je izvorno smješten u posebnu sobu na otvorenom odjelu,<ref name="主治医の記録20"></ref> ali u tom je periodu navodno pokušao suicid,<ref name="道化の現存在分析18"></ref> iako je nejasno što se točno dogodilo. Njegov liječnik, psihijatar [[Kaichi Nakano]], kasnije ga je premjestio na zatvoreni odjel pod nadzor jer je procijenio da postoji rizik od suicida.<ref name="主治医の記録20"></ref> Incijalno je imao teške posljedice odvikavanja te je bio izrazito nestabilan, međutim njegovo se stanje stabiliziralo dosta brzo te je otpušten nakon otprilike mjesec dana.<ref name="主治医の記録35-37">[[#主治医の記録|中野（1980）str.35-37.]]</ref> Dazai je tada počeo vjerovati da je njegova hospitalizacija bila posljedica plana što ga je skovala Hatsuyo. Njihov je odnos u ovom periodu dodatno propadao, a Hatsuyo je često bila frustirana zbog financijskih problema uzrokovanih Dazaijevom ovisnošću; Dazai je počeo vjerovati da ga je hospitalizirala kako bi izbacila nakupljenu frustraciju.<ref name="評伝太宰治下31-33">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.31-33.]]</ref> Međutim, dok je Dazai bio hospitaliziran, Hatsuyo je imala aferu s njegovim prijateljem i rođakom, [[Zenshirō Kodate|Zenshirōm Kodateom]].<ref name="評伝太宰治下43">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.43.]]</ref> Iako su obećali da će afera ostati tajnom, Kodate je u ožujku [[1937.]] godine nesvjesno sve priznao Dazaiju, vjerujući da je ovaj sve već znao.<ref name="評伝太宰治下44-46">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.44-46.]]</ref> Izdaja koju je doživio od svoje partnerice i rođaka bila je iznimno težak udarac za Dazaija, a posebno ga je ljutila činjenica da je Hatsuyo šutila o svemu i obmanjivala ga svo vrijeme.<ref name="彷徨の文学18-19">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.18-19.]]</ref><ref name="評伝太宰治下45-48">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.45-48.]]</ref> Nakon što se sve otkrilo, Hatsuyo je doživjela enorman stres i pala u depresiju, nije mogla jesti i bila je stalno umorna. Ovo su okolnosti koje će uskoro dovesti do novog pokušaja ''[[shinjū]]a''.<ref name="評伝太宰治下48-51">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.48-51.]]</ref> Dazai i Hatsuyo zajedno su otputovali u [[Tanikawa (onsen)|''onsen'' Tanikawa]] u blizini [[Minakami]]ja. U svojoj priči {{nihongo|"[[Ubasute (Osamu Dazai)|''Ubasute'']]"|姥捨}},{{efn|Naslov priče odnosi se na [[ubasute|istoimeni mitski oblik]] [[gerontocid]]a u [[Japan]]u, prema kojemu bi član obitelji nosio stariju ili nemoćnu osobu na planinu ili neko drugo udaljeno mjesto da tamo umre.}} Dazai je pisao o ovom putovanju. U toj priči, supruga glavnog lika, {{nihongo|Kazue|かず枝}}, koja je temeljena na Hatsuyo, inzistira na vlastitoj smrti kako bi se ispričala za nevjeru. Ne mogavši je pustiti da umre sama, njezin suprug {{nihongo|Kashichi|嘉七}}, temeljen na Dazaiju, predlaže da počine ''[[shinjū]]''. Dazai i Hatsuyo tako su zajedno otputovali u planinski ''onsen'' kako bi se ubili; nakon što su proveli dan u svratištu u sklopu ''onsena'', tijekom noći su napustili svoje sobe, vezali pojaseve oko vrata i predozirali se tabletama za spavanje na kosini za otapanje snijega. Nakon što bi izgubili svijest, njihova bi tijela kliznula niz kosinu, što je trebalo dovesti do gušenja i dvostrukog suicida. Pokušaj suicida u konačnici nije uspio, a njih su se dvoje vratili u prijestolnicu, ali ne zajedno.<ref name="彷徨の文学66-68">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.66-68.]]</ref><ref name="評伝太宰治下50-52">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.50-52.]]</ref> Ovaj pokušaj suicida, koji je detaljno opisan u navedenoj priči, uglavnom se smatra pravim pokušajem suicida.<ref name="境界例者の自殺32"></ref><ref name="太宰治の自殺未遂から自殺まで47-48">[[#太宰治の自殺未遂から自殺まで|大原（1969）str.47-48.]]</ref> Međutim i oko njega postoje brojna pitanja i nejasnoće. Prvo, autori smatraju da Dazai, koji je imao iskustva s predoziranjem tabletama za spavanje, nipošto ne bi uzeo veliku količinu tih tableta s namjerom da se ubije.<ref name="彷徨の文学68">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.68.]]</ref><ref name="評伝太宰治下51">[[#評伝太宰治上|相馬（1995b）str.51.]]</ref> Drugo, odabir gušenja pojasom za metodu suicida izazvao je sumnje kod nekih autora da je Dazai imao stvarnu namjeru ubiti se. Uz to, istaknuto je da se temperature u okolici Minakamija često spuštaju ispod nule u tome periodu, tako da je postojala visoka vjerojatnost da bi Dazai i Hatsuyo umrlo od smrzavanja da su doista izgubili svijest zbog predoziranja.<ref name="太宰治水上心中143-145">[[#太宰治水上心中|長篠（1982b）str.143-145.]]</ref><ref name="彷徨の文学69-70">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.69-70.]]</ref> Još jedna činjenica koja se ovdje ističe jest da Hatsuyo nije napisala oporuku prije odlaska u ''onsen'' niti na bilo koji drugi način natuknula da bi mogla umrijeti.<ref name="評伝太宰治下51"></ref> Ove se činjenice koriste među onim autorima koji smatraju da se ni ovaj pokušaj zapravo nije dogodio.<ref name="太宰治水上心中161-162">[[#太宰治水上心中|長篠（1982b）str.161-162.]]</ref><ref name="彷徨の文学70">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.70.]]</ref> Prema ovim teorijama, Dazai u najmanju ruku nije imao namjeru umrijeti u ovoj fazi svog života,<ref name="水底の死と安息158-159">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.158-159.]]</ref> a lažni ''[[shinjū]]'' zapravo je bio način da prekine odnos s Hatsuyo.<ref name="評伝太宰治下50-52">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.50-52.]]</ref> Kako je njihov odnos bio izrazito loš, Dazai je odlučio inscenirati ''[[shinjū]]'' da bi nakon toga mogao reći da, kada nisu mogli zajedno umrijeti, nema više razloga da zajedno žive.<ref name="評伝太宰治下51-55">[[#評伝太宰治上|相馬（1995b）str.51-55.]]</ref> Drugo objašnjenje navodi da je lažni ''[[shinjū]]'' bio način da dobije razvod (iako njihov brak nije bio formalno registriran, ali čini se da Dazai to doista nije znao), smatrajući da bi se dvostrukim suicidom prikazao časnom osobom u javnosti, ali kako isti nije uspio, nije bilo više razloga za održavanjem tog odnosa.<ref name="彷徨の文学72-76">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.72-76.]]</ref> Uz to, kako je njihova ceremonija vjenčanja održana u planinskom ''[[onsen]]u'', Dazai je smatrao da bi prekid tog odnosa u planinskom ''onsenu'' imao simbolični značaj ponovnog rođenja.<ref name="水底の死と安息159">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.159.]]</ref> U svakom slučaju, postoji konsenzus oko toga da Hatsuyo nije znala ništa o Dazaijevim namjerama, kakve god one bile. Hatsuyo je otputovala u ''onsen'' i vratila se u [[Tōkyō]] bez da je saznala išta o Dazaijevim stvarnim namjerama, a ovaj je događaj bio kraj njihovog odnosa. Njihov je "razvog" finaliziran kasnije,<ref name="評伝太宰治下52">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.52.]]</ref> a ona se vratila u [[Aomori]],<ref name="彷徨の文学19-21">[[#彷徨の文学|赤木（1988）str.19-21.]]</ref> odakle je otišla u [[Kina|Kinu]], gdje je i umrla [[1944.]] godine. Iako su se dopisivali, Dazai i ona više se nikada nisu vidjeli. === 13. lipnja 1948. === ==== Dazaijeve životne okolnosti nakon prekida s Hatsuyo ==== {{main|Michiko Tsushima|Shizuko Ōta}} {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = vertical | background color = | total_width = 200px | caption_align = | image1 = Michiko Ishihara.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Dazaijeva supruga [[Michiko Ishihara]] donijela mu je potrebnu stabilnost u periodu najveće krize u njegovom životu... | image2 = SizukoOota.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = ...ali ta je stabilnost prekinuta [[1941.]] godine kada je započeo aferu s pjesnikinjom imena [[Shizuko Ōta]], s kojom će dobiti i izvanbračno dijete, ali i čiji će mu dnevnik poslužiti kao osnova za slavni roman {{nihongo|''[[Shayō|Zalazeće sunce]]''|斜陽|Shayō}}. }} Nakon prekida s Hatsuyo, Dazai je vodio iznimno neuredan život što ga je njegov skrbnik Masuji Ibuse opisao kao "najdekadentniju fazu u Dazaijevom životu".<ref name="評伝太宰治下58">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.58.]]</ref> Uz osobne probleme, Dazai je osjetio i posljedice obiteljskih problema, s obzirom na činjenicu da je Bunji bio optužen za izbornu prevaru u sklopu izbora koji su se održali u travnju [[1937.]] godine, što je rezultiralo time da je morao podnijeti ostavku na sve funkcije koje je držao te je dobio desetogodišnju zabranu političkog djelovanja, nakon čega je otišao živjeti u izolaciji. Kako se Dazai u to doba još uvijek oslanjao na novac što mu ga je slala obitelj, Bunjijev problem doveo je do toga da mu obitelj više nije mogla slati novac.<ref name="評伝太宰治下63-65">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.63-65.]]</ref> Uz to, u ovom mu je periodu umrla sestra, a jedan nećak počinio je suicid. Također, Zenshirō Kodate, s kojim je Hatsuyo imala aferu, ponovo je pokušao počiniti suicid. Sve ove činjenice stvorile su dodatne probleme za Dazaijevu ionako labilnu psihu.<ref name="評伝太宰治下68-70">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.68-70.]]</ref> Sam Dazai osjećao je teret krize koja je zahvatila njegov privatni život te je pokušao pobjeći, ali nije bio u stanju učiniti to samostalno.<ref name="評伝太宰治下73">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.73.]]</ref> U to se doba, uz Ibuseovo posredovanje, razvila ideja o braku između Dazaija i [[Michiko Tsushima|Mishiko Ishikare]]; zabrinut zbog vlastitog kaosa, Dazai je bio prilično entuzijastičan oko potencijalnog braka.<ref name="評伝太宰治下80-81">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.80-81.]]</ref> Njegova su braća, bez njegova znanja, zapravo pripremli temelje za brak te su pokrivali sve potrebne troškove Dazaiju iza leđa.<ref name="評伝太宰治下84-85">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.84-85.]]</ref> Iako se Ibuse bojao da taj brak neće biti dobar ni za Dazaija ni za Michiko, na koncu je dao svoj blagoslov i predao Dazaijev bračni zavjet obitelji Ishihara, a u njemu je između ostalog pisalo i sljedeće: {{nihongo|"''Ako ikada više prekinem odnos, odbacite me poput potpunog luđaka.''"|再び破婚を繰り返した時には私を完全の狂人として棄てて下さい。|Futatabi hakon o kurikaeshita toki ni wa watashi o kanzen no kyōjin to shite sutete kudasai.}}.<ref name="評伝太宰治下86-88">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.86-88.]]</ref> Dazai i Michiko vjenčali su se [[8. siječnja]] [[1939.]] godine;<ref name="評伝太宰治下93">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.93.]]</ref> netom prije ceremonije počeo je pisati priču {{nihongo|"[[Fugaku Hyakkei|Stotinu pogleda na Fuji]]"|富嶽百景|Fugaku Hyakkei}}, a dovršio ju je netom nakon vjenčanja,<ref name="評伝太宰治下130-131">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.130-131.]]</ref> nakon čega je odlučio posvetiti se spisateljskoj karijeri.<ref name="評伝太宰治下169-170">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.169-170.]]</ref> Nakon stupanja u brak, Dazai je jedno vrijeme vodio relativno miran i stabilan život.<ref name="評伝太宰治下233">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.233.]]</ref> Svoja djela diktirao je Michiko, koja ih je transkribirala i koju je nerijetko pitao za mišljenje prije slanja djela na objavu. Michiko je, tako, značajno doprinijela Dazaijevoj književnoj karijeri u ovom periodu.<ref name="評伝太宰治下212">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.212.]]</ref> Međutim, Dazai je [[1941.]] godine započeo aferu s mladom pjesnikinjom imena [[Shizuko Ōta]]; njihova se veza s vremenom produbljivala, a Shizuko se u jednom trenutku bezglavo zaljubila u Dazaija.<ref name="評伝太宰治下232-234">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.232-234.]]</ref> Iako je kaos [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prekinuo njihov odnos, isti je obnovljen [[1945.]] godine kada je Dazai dobio pismo od Shizuko.<ref name="評伝太宰治下329-330">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.329-330.]]</ref> Iako mu se dubina njezinih osjećaja nije sviđala, Dazai je nastavio aferu.<ref name="評伝太宰治下331-335">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.331-335.]]</ref> Početkom [[1947.]] godine, Dazai je zamolio Shizuko da mu posudi svoj dnevnik kao materijal za roman na kojemu je radio; Shizuko je pristala, ali samo ako ju Dazai posjeti u njezinom domu, što je on u konačnici i učinio.<ref name="評伝太宰治下339-342">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.339-342.]]</ref> Tijekom tog je susreta Shizuko zatrudnjela,<ref name="評伝太宰治下347-348">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.347-348.]]</ref> a dnevnik koji je dobio poslužit će mu kao osnova za slavni roman {{nihongo|''[[Shayō|Zalazeće sunce]]''|斜陽|Shayō}}. ==== Tomie Yamazaki postaje Dazaijeva ljubavnica ==== {{main|Tomie Yamazaki}} Dok je radio na {{nihongo|''[[Shayō|Zalazećem suncu]]''|斜陽|Shayō}}, Dazai je upoznao djevojku imena [[Tomie Yamazaki]].<ref name="評伝太宰治下356-358">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.356-358.]]</ref> Tomie je bila kći Haruhira Yamazakija, osnivača prve kozmetičarske škole za djevojke u [[Japan]]u, koja je otvorena u tokijskoj četvrti [[Ochanomizu]], po kojoj će kasnije dobiti i ime. Tomie je bila druga kći u obitelji, ali zbog prerane smrti njezine starije sestre i njeznih akademskih uspjeha, Tomie je odabrana kao nasljednica škole te je školovana za kozmetičarku.<ref name="太宰治武蔵野心中46-49">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.46-49.]]</ref> Kada je Haruhiro otvorio kozmetičarski salon, Tomie je postala njegova voditeljica.<ref name="太宰治武蔵野心中50">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.50.]]</ref> Krajem [[1944.]], Tomie se vjenčala za Shūichija Okunu, zaposlenika kompanije [[Mitsui Bussan|Mitsui]]. Nedugo nakon vjenčanja, Shūichi je dobio premještaj u [[Manila|Manilu]]; Tomie je trebala ići s njim, ali izvorni plan propao je zbog logističkih razloga tako da je Shūichi išao sam, a Tomie je trebala uskoro poći za njim. Međutim, ratna situacija naglo se pogoršala tako da je Shūichi po dolasku na [[Filipini|Filipine]] unovačen te je ubrzo nakon poginuo u borbi.<ref name="太宰治武蔵野心中50-51">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.50-51.]]</ref> Izgubivši kontakt sa svojim suprugom, Tomie je otkazala put na Filipine, a nakon velikog bombardiranja prijestolnice, s majkom se preselila u [[Shiga (prefektura)|Shigu]].<ref name="太宰治武蔵野心中51-52">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.51-52.]]</ref> Nakon rata, Tomie se u proljeće [[1946.]] godine vratila u [[Tōkyō]] i počela raditi u kozmetičarskom salonu u [[Kamakura|Kamakuri]]. Otprilike pola godine kasnije, u jesen [[1946.]] godine, Tomie je počela raditi u kozmetičarskom salonu kraj kolodvora u [[Mitaka|Mitaki]]; salon je vodila diplomantica očeve joj škole.<ref name="太宰治武蔵野心中55-56">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.55-56.]]</ref> Kada se preselila u Mitaku, Tomie je iznajmila sobu u domu Ayano Ogawe. Kako je bila izrazito vješta u svom poslu, Tomie je tokom dana radila u salonu, a tokom večeri je radila u salonu povezanom s [[kabaret]]om namijenjenom isključivo savezničkim oficirima. Ubrzo su njezini prihodi porasli, a imala je i redovne klijente,<ref name="太宰治武蔵野心中56-57">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.56-57.]]</ref><ref name="評伝太宰治下358">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.358.]]</ref> tako da je uspjela uštedjeri značajnu svotu novca.<ref name="評伝太宰治下390">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.390.]]</ref><ref name="太宰治の生と死353-354">[[#太宰治の生と死|ゆり（2004）str.353-354.]]</ref> Zajedno s ocem, nadala se kako bi s tim novcem mogli ponovno otvoriti očevu školu, koja je uništena tijekom bombardiranja.<ref name="太宰治武蔵野心中56-57"></ref> [[File:TomieYamazaki.jpg|thumb|left|[[Tomie Yamazaki]] bila je posljednja Dazaijeva ljubavnica, a njezin (presudan) utjecaj na Dazaijev život i dalje je predmetom debate.]] Dazai i Tomie prvi su se put susreli [[27. ožujka]] [[1947.]] godine, a upoznala ih je kolegica iz Tomieinog salona,<ref name="評伝太宰治下358-359">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.358-359.]]</ref> a koja je ranije upoznala Dazaija tokom jednog izlaska u [[Mitaka|Mitaki]]. Nakon što je čula priče o njemu, Tomie je pretpostavila da je Dazai možda išao u školu Hirosaki istovremeno kad i njen stariji brat, koji je umro kao srednjoškolac. Nadajući se da bi mogla čuti priče o svom bratu, s kojim je bila jako bliska, molila je svoju kolegicu da ju upozna s Dazaijem.<ref name="評伝太宰治下358-359"></ref><ref name="太宰治武蔵野心中32">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.32.]]</ref> Odmah po upoznavanju, Tomie je bila očarana Dazaijem.<ref name="太宰治1258">[[#太宰治1|鳥居（1971）str.258.]]</ref><ref name="太宰治武蔵野心中32-33">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.32-33.]]</ref> Počela je voditi dnevnik na ''[[genkō yōshi]]'' papiru, u kojem je pisala o razvoju svog odnosa s Dazaijem; postoji teorija da je Dazai poticao Tomie da piše dnevnik, kao što je ranije učinio sa Shizuko, planirajući napisati roman inspiriran njezinim zapisima, kao u slučaju {{nihongo|''[[Shayō|Zalazećeg sunca]]''|斜陽|Shayō}}.<ref name="評伝太宰治下360-362">[[#評伝太宰治上|相馬（1995b）str.360-362.]]</ref> Iako se Tomie gotovo odmah zaljubila u Dazaija, inicijalno nije bila voljna stupiti ni u kakav intimni odnos s njim jer je on bio u braku i imao je djecu, ali na koncu je postala njegova ljubavnica.<ref name="評伝太宰治下363">[[#評伝太宰治上|相馬（1995b）str.363.]]</ref> Kako je Tomie radila u salonu koji je bio povezan uz kabaret za savezničke oficire, imala je relativno jednostavan pristup uvoznim cigaretama i alkoholu. Kako su kvalitetne cigarete i alkohol bili teško dostupni u kaotičnom poslijeratnom periodu, Tomie je koristila svoj posao kako bi Dazaija opskrbljivala s cigaretama i alkoholom, s obzirom na to da je bio i pušač i alkoholičar.{{efn|Izvori navode da je i Tomie bila pušačica i voljela alkohol, tako da je to bila navika koju je dijelila s Dazaijem.<ref name="評伝太宰治下363"></ref>}}<ref name="評伝太宰治下363-364">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.363-364.]]</ref> S vremenom je Dazai počeo koristiti Tomieinu unajmljenu sobu za pisanje i primanje gostiju.<ref name="評伝太宰治下384">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.384.]]</ref> Istovremeno, njegovo se zdravstveno stanje pogoršavalo te je zbog kronične [[tuberkuloza|tuberkuloze]] iskašljavao krv, tako da se Tomie skrbila o njemu u toj sobi;<ref name="太宰治のカルテ166-168">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.166-168.]]</ref><ref name="評伝太宰治下391">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.391.]]</ref> sam Dazai nazivao ju je "moja medicinska sestra".<ref name="愛は死と共に229">[[#愛は死と共に|山崎（1948）str.229.]]</ref> Brinući se za njegovu dobrobit, Tomie je počela birati kojim će urednicima dopustiti pristup Dazaiju, a ljudi su počeli govoriti da je postajala iznimno posesivna oko njega; istovremeno je radila i kao njegova tajnica.<ref name="評伝太宰治下384"></ref><ref name="太宰治武蔵野心中152">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.152.]]</ref> U jesen [[1947.]] godine, Tomie je dala otkaz u salonu kako bi mogla biti Dazaijeva ljubavnica, skrbnica i tajnica;<ref name="評伝太宰治下384"></ref><ref name="太宰治武蔵野心中152"></ref> bila mu je toliko posvećena da su neki podrugljivo govorili da mu je uz sve to bila i majka i dadilja.<ref name="評伝太宰治下384"></ref><ref name="太宰治1259">[[#太宰治1|渡部（1971）str.259.]]</ref> Sama Tomie za sebe je rekla da je Dazaijeva dadilja, njegova Tomie, starija sestra pa čak i njegova "[[Sacchan]]".{{efn|Tomie je bila toliko učinkovita u svom poslu da je dobila nadimak "Sacchan" prema mangi ''Sutakora Sacchan'' [[Suihō Tagawa|Suihōa Tagawe]], tako da nije bilo neobično da je i Dazai koristio taj nadimak za nju.<ref name="愛は死と共に26">[[#愛は死と共に|山崎（1948）str.26.]]</ref><ref name="三鷹訪問360">[[#三鷹訪問|堤（1956）str.360.]]</ref><ref name="太宰治の生と死346">[[#太宰治の生と死|ゆり（2004）str.346.]]</ref>}}<ref name="愛は死と共に212">[[#愛は死と共に|山崎（1948）str.212.]]</ref> Uz to, Tomie je koristila svoju ušteđevinu kako bi plaćala Dazaijeve lijekove, hranu i druženja, tako da je do prosinca [[1947.]] godine bila potrošila gotovo sav novac. Iz Dazaijeve perspektive, Tomie je bila osoba koju nije mogao napustiti, s obzirom na dubinu odnosa koja se razvila među njima.<ref name="愛は死と共に113-114">[[#愛は死と共に|山崎（1948）str.113-114.]]</ref><ref name="評伝太宰治下390-391">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.390-391.]]</ref> ==== Pogoršanje ==== Dazaijev odnos prema ljudima, neovisno o tome jesu li mu bili bliski ili ne, bio je krajnje specifičan. Njegov kolega i prijatelj [[Kazuo Dan]] jednom je prilikom rekao: "''Ja nikada nisam upoznao osobu koju su ljudi toliko deprimirali, a koja im je istovremeno toliko udovoljavala i laskala''".<ref name="文藝の完遂158">[[#文藝の完遂|壇（1956）str.158.]]</ref> Također, kritičar [[Yoshizō Kawamori]] rekao je, osvješćujući pritom Dazaijeve vlastite riječi da je on "nesposoban voljeti", kako Dazai "''žudi za ljubavlju više nego većina, međutim vrlo lako počinje pruženu mu ljubav doživljavati kao teret i ima tendenciju pokvariti stvari''".<ref name="滅亡の民150-151">[[#滅亡の民|河盛（1956）str.150-151.]]</ref> U tom kontekstu, važno je istaknuti kako je Dazai odanu ljubav koju je dobivao od Tomie vrlo brzo počeo doživljavati kao teret;<ref name="評伝太宰治下387">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.387.]]</ref> svjesna Dazaijeve neugode, Tomie je, suprotno savjetima svoje majke, postala još ustrajnija u svojoj ljubavi prema Dazaiju te je čak počela maštati o tome da zajedno umru.<ref name="評伝太宰治下387-388">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.387-388.]]</ref> Situaciju je dodatno komplicirala i činjenica da je Shizuko bila trudna s njegovim djetetom, a morao je misliti i na svoju suprugu i stariju djecu. Njegov prijatelj, pisac [[Harube Ima]], rekao je kako je Dazaijeva supruga Michiko u tom periodu primijetila da je Dazai, nakon što je saznao za trudnoću, postao osjetno kaotičniji, pri čemu je više pio i sve češće izbivao iz kuće.<ref name="櫻桃の記148-149">[[#櫻桃の記|伊馬（1967）str.148-149.]]</ref> Kada je Shizuko u studenom [[1947.]] godine rodila kćer, Dazai ju je formalno priznao i dao joj ime [[Haruko Ōta|Haruko]], prema vlastitom imenu.<ref name="評伝太宰治下384-385">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.384-385.]]</ref> Kada je Tomie saznala za to, bila je bijesna, a Dazai ju je smirio riječima: "''Hajdemo nas dvoje biti dobri ljubavnici, a kada budem umirao, povest ću te sa sobom''".<ref name="愛は死と共に66">[[#愛は死と共に|山崎（1948）str.66.]]</ref><ref name="評伝太宰治下385-386">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.385-386.]]</ref> Također, pristao je da neće imati direktan kontakt sa Shizuko i da će sav kontakt ići preko Tomie, ali i da će djetetu slati financijsku pomoć.<ref name="太宰治の生と死355">[[#太宰治の生と死|ゆり（2004）str.355.]]</ref> {{quote box|width=20em|align=right|bgcolor=#FDFC8F|"Previše sam se spetljao s jednom ženom i mislim da želim umrijeti."|salign=right|source=—&nbsp;Osamu Dazai, pismo s početka travnja [[1947.]] godine<ref name="太宰治2143-144">[[#太宰治2|鳥居（1971）str.143-144.]]</ref>}} {{quote box|width=20em|align=right|bgcolor=#FDFC8F|"Alkohol, žene i posao potpuno su me zbrkali."|salign=right|source=—&nbsp;Osamu Dazai, pismo s kraja lipnja [[1947.]] godine<ref name="太宰治2143-144"></ref>}} {{quote box|width=20em|align=right|bgcolor=#FDFC8F|"Razbolio sam se, a moji problemi sa ženama toliko su se zakomplicirali da sam doslovno polumrtav."|salign=right|source=—&nbsp;Osamu Dazai, pismo iz prosinca [[1947.]] godine<ref name="愛は死と共に107-108">[[#愛は死と共に|山崎（1948）str.107-108.]]</ref><ref name="評伝太宰治下425">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.425.]]</ref>}} Dazaijev odnos s Tomie imao je poguban utjecaj i na njegovu obitelj, posebice nakon Harukina rođenja. Michiko je uvijek bila vrlo uredna osoba, međutim jedan Dazaijev kućni prijatelj rekao je da je u tom periodu, prilikom jednog posjeta njihovu domu, primijetio kako je kuća bila u potpunom neredu; klizna vrata bila su puna mrlja, a papir koji ih je pokrivao bio je pokidan i zapušten.<ref name="太宰治との七年間177-178">[[#太宰治との七年間|堤（1969）str.177-178.]]</ref> Michiko je bila svjesna Dazaijeve afere s Tomie, a kako je Dazai često izbivao iz doma i zanemarivao obitelj, izgubila je volju za kućanskim poslovima.<ref name="太宰治との七年間190">[[#太宰治との七年間|堤（1969）str.190.]]</ref><ref name="恋の蛍260-261">[[#恋の蛍|松本（2009）str.260-261.]]</ref> Istovremeno, odnos s Michiko bio je jedan od problema koji su morili Dazaija, a među kojima je bila i budućnost njegova sina Masakija, koji je bolovao od [[Downov sindrom|Downovog sindroma]]. Dazai je bio izrazito pesimističan oko sina i njegove budućnosti, a te je brige podijelio i s Tomie.<ref name="評伝太宰治下396-399">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.396-399.]]</ref> U ovom je periodu Dazaijeva obitelj bila u kritičnoj fazi.<ref name="評伝太宰治下396">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.396.]]</ref><ref name="太宰治の生と死338">[[#太宰治の生と死|ゆり（2004）str.338.]]</ref> No, osim Tomie, Dazai se u ovom periodu žalio i prijateljima te je napisao nekoliko pisama u kojima je govorio o svojoj teškoj situaciji. U prosincu [[1947.]] godine gotovo je umro od predoziranja tabletama za spavanje, a neki autori misle da je to bio jedan od njegovih pokušaja [[suicid]]a.<ref name="水底の死と安息142"></ref><ref name="太宰治の自殺未遂から自殺まで44"></ref> Još jedan problem u ovom periodu bilo je i njegovo zdravstveno stanje, koje se pogoršavalo. Dazaiju je još prilikom psihijatrijske hospitalizacije [[1936.]] godine, na temelju preslušavanja pluća, dijagnosticirana [[tuberkuloza]] na lijevom plućnom krilu<ref name="主治医の記録34">[[#主治医の記録|中野（1980）str.34.]]</ref> te je za vrijeme boravka imao i blago povišenu temperaturu (37 °C), za koju se vjerovalo da je posljedica tuberkuloze;<ref name="主治医の記録40">[[#主治医の記録|中野（1980）str.40.]]</ref> ali, kako je bolnica u kojoj je tada bio bila psihijatrijska bolnica, nije došlo ni do snimanja pluća rendgenom niti testiranja ispljuvka, tako da Dazai nikada nije dobio detaljne informacije o svom stanju. Dok je boravio u bolnici nije liječen protiv tuberkuloze,<ref name="太宰治のカルテ75">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.75.]]</ref> a to se nastavilo i nakon otpusta.<ref name="太宰治のカルテ76-77">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.76-77.]]</ref> Njegova situacija nastavila se pogoršavati, a značajnije pogoršanje došlo je početkom [[1940.]] godine, kada mu se u donjem dijelu leđa pojavila izraslina, za koju se pretpostavlja da je bio apsces uzrokovan tuberkulozom.{{efn|Pulmolog Takāki Asada predložio je teoriju o tuberkuloznom apscesu na temelju informacija o Dazaijevom zdravstvenom stanju, a smatra kako se apsces zadržao jer nije reagirao na tadašnje lijekove, koji su bili novi na tržištu.<ref name="太宰治のカルテ128-131">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.128-131.]]</ref>}}<ref name="太宰治のカルテ125-131">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.125-131.]]</ref> Njegovo je zdravlje bilo izrazito krhko te bi se razbolijevao čak i nakon najmanjeg napora;<ref name="太宰治のカルテ131-132">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.131-132.]]</ref> zbog svega je [[1941.]] godine dobio izuzeće od služenja u vojsci.<ref name="太宰治のカルテ138-139">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.138-139.]]</ref> Njegovo se zdravstveno stanje dodatno pogoršalo nakon rata, kada je zbog porasta popularnosti primao česte zahtjeve za rukopisima i posjete izdavača, zbog čega je konstantno radio, bez odmora, a uz to je i puno pio.<ref name="太宰治のカルテ165-166">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.165-166.]]</ref> Tomie u svom dnevniku na više mjesta opisuje kako je Dazai iskašljavao krv, a jedan je prijatelj posvjedočio teškom napadaju iskašljavanja krvi prilikom jednog posjeta.<ref name="太宰治のカルテ166-168"></ref> Tomieina stanodavka u to se doba prestrašila da bi Dazai mogao zaraziti druge ukućane svojom tuberkulozom pa je zamolila Tomie da ne baca Dazaijeve krvave maramice s ostalim otpadom i da dezinficira zahod nakon Dazaija.<ref name="愛は死と共に146-147">[[#愛は死と共に|山崎（1948）str.146-147.]]</ref> Međutim, unatoč tomu, odbijao je odlazak u bolnicu jer je znao da će mu liječnici pripisati ležanje i odmor; nastavio je puno piti i pisati na dnevnoj bazi, a Tomie mu je na dnevnoj dozi davala velike količine analgetika, antipiretika i vitamina.<ref name="太宰治のカルテ172-179">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.172-179.]]</ref> I dok je njegov privatni život u ovom periodu bio kaotičan, njegova je književna karijera bila na svom vrhuncu. Dazai je, naime, čak i u vrlo krutim uvjetima rata uspijevao zaobići konflikte te cenzorsku kontrolu i objavljivati kvalitetnu beletristiku.<ref name="評伝太宰治下254">[[#評伝太宰治上|相馬（1995b）str.254.]]</ref> Neposredno nakon rata, brojni njegovi kolege bili su prisiljeni otići u svojevrsni "egzil" jer su ranije bili podržavali japanski ratni stroj, dok je Dazai, koji se bavio književnošću i nije podržavao japanski militarizam, konstantno dobivao zahtjeve za novim djelima od urednika i izdavača.<ref name="評伝太宰治下336-337">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.336-337.]]</ref> Međutim, dok se njegova karijera razvijala u pozitivnom smjeru, Dazai je razvijao sve veći prijezir prema poslijeratnoj društvenoj klimi i književnom establišmentu. Iako su ljudi koji nisu surađivali s ratnim režimom bili vrijeđani i etiketirani kao izdajice tijekom rata, Dazai nije mogao podnijeti poslijeratno licemjerje u kojem su ti isti ljudi "paradirali" tzv. "demokratskom" pravdom i napadali druge.<ref name="評伝太宰治下317-320">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.317-320.]]</ref> Smatrao je kako su i [[liberalizam]] i [[komunizam]] koji su preplavili poslijeratni Japan bili samo igrokazi bez suštine, a kako je bio svjestan da je on sam osoba koja se držala starih ideala, bio je izrazito pesimističan kako oko vlastite tako i oko budućnosti Japana u cjelini.<ref name="太宰治論38-39">[[#太宰治論|奥野（1956）str.38-39.]]</ref> Kritičar [[Hiroshi Andō]] ističe da se Dazaijeva književnost drastično promijenila nakon pojave određene vrste rezignacije prema poslijeratnom japanskom društvu, a što je za posljedicu imalo stvaranje sve većeg jaza između njega i književnog svijeta kojemu je nominalno pripadao.<ref name="太宰治の昭和二十三年9">[[#太宰治の昭和二十三年|安藤（2002）str.9.]]</ref> Nakon rata, Dazai je postao jedan od najznačajnijih predstavnika ''[[buraiha]]'' pokreta, zajedno s [[Ango Sakaguchi|Angom Sakaguchijem]] i [[Sakunosuke Oda|Sakunosukeom Odom]]. Njih su trojica otvoreno odbijali salonsku književnu scenu koja se pojavila u poslijeratnom Japanu te su, iako su bili svojevrsni vukovi samotnjaci na književnoj sceni, uspijevali objavljivati značajna djela koja su privlačila pažnju javnosti; dapače, Dazai je išao toliko daleko da je potpuno odbacio legitimnost književnih salona, smatrajući ih klikom isprepletenom političkim vezama koja si je međusobno tapšala ramena, što se Dazaiju gadilo. Uslijed tog turbulentnog poslijeratnog kaosa punog promjena, ''buraiha'' autori dobivali su sve veću medijsku pozornost.<ref name="評伝太宰治下350-352">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.350-352.]]</ref> Kako su Dazai, Sakaguchi i Oda bili izrazito popularni, izdavači su često koristili priliku da organiziraju rasprave s njima trojicom koje su bile medijski popraćene. Dana [[25. studenog]] [[1946.]] godine, nekoliko dana nakon dvije takve rasprave što su ih organizirali ''Kaizō'' i ''Bungaku Kisetsu'', Sakunosuke Oda imao je teški napadaj [[hemoptiza|hemoptize]] (iskašljavanje krvi) te je hospitaliziran zbog teškog krvarenja; preminuo je u siječnju [[1947.]] godine. Povodom njegove smrti, Dazai je napisao kako je "''Oda bio spreman umrijeti... čovjek koji je divljački pisao misleći na smrt''", a "stručnjacima" koji su nudili komentare na Odinu smrt obratio se sljedećim riječima: "''Zar niste vi ubili Odu? Njegova iznenadna smrt bila je njegova tužna, posljednja protestna pjesma''".<ref name="評伝太宰治下352-356">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.352-356.]]</ref> [[File:Shiga Naoya 1948.jpg|thumb|left|[[Naoya Shiga]], ovdje na portretu iz [[1948.]] godine, započeo je konflikt s Osamuom Dazaijem koji je doveo do jednog od najžustrijih javnih sukoba na japanskoj književnoj sceni.]] Njegova naglo rastuća popularnost u poslijeratnom periodu rezultirala je i sve većom ljubomorom njegovih prijatelja. Dazai je nastavio družiti se i piti s prijateljima i poznanicima koji su bili pisci, a kada bi popio dovoljno i otišao u susjednu sobu da prilegne, čuo je svoje prijatelje i poznanike kako ga ogovaraju, govoreći stvari poput "''Dazai je samodopadni klaun''"; slušajući to, osjećao se kao da je bačen u pakao te se postepeno udaljavao od njih.<ref name="太宰治との七年間185-186">[[#太宰治との七年間|堤（1969）str.185-186.]]</ref> U siječanjskom broju časopisa ''Bungaku Kōdō'', [[Naoya Shiga]] otvoreno je kritizirao Dazaija, koji mu je odgovorio u prvom dijelu svog kritičkog [[esej]]a {{nihongo|"[[Nyoze Gamon|Tako sam čuo]]"|如是我聞|Nyoze Gamon}}, nazivajući ga "starim majstorom" bez da ga je eksplicitno imenovao.<ref name="評伝太宰治下401-402">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.401-402.]]</ref><ref name="晩年の執筆メモの問題点50">[[#晩年の執筆メモの問題点|安藤（2001）str.50.]]</ref> Dazaijev "napad" na Shigu imao je dvojaku funkciju. S jedne strane, radilo se o napadu na književnu scenu i njezine autoritete, s obzirom na to da je Dazai smatrao da književna zajednica, koja je Shigu smatrala velikanom, slavi lažnu sliku autora; s druge strane, radilo se o svojevrsnoj osveti s obzirom da je upravo Shiga bio jedan od onih koji su kritizirali pokojnoga Odu, koji je preminuo nedugo nakon što je uzvratio na Shigine kritike.<ref name="評伝太宰治下402">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.402.]]</ref> Istovremeno, treći pripadnik ''buraiha'' pokreta, Ango Sakaguchi, također je pripremao kritički tekst usmjeren protiv Shige.<ref name="志賀直哉への抵抗63">[[#志賀直哉への抵抗|安藤（1987）str.63.]]</ref> Međutim, Shiga je uzvratio na Dazaijeve kritike novim kritikama u lipanjskom broju časopisa ''Bungei'', što je toliko razljutilo Dazaija da je u trećem dijelu eseja {{nihongo|"[[Nyoze Gamon|Tako sam čuo]]"|如是我聞|Nyoze Gamon}} ponovo napao Shigu. Ovoga je puta njegov napad bio znatno oštriji, koristeći fraze poput "''bankrot tog starca''" ili "''dodvoravaju mu se kao lakeji koji poslužuju čaj''". Napadi su se nastavili i u četvrtom i posljednjem dijelu eseja, ujedno i posljednjem djelu koje je dovršio,<ref name="太宰治2144">[[#太宰治2|鳥居（1971）str.144.]]</ref> a u kojem Shigu naziva "neobrazovanim", "nasilnikom koji zlostavlja slabije" i "egoistom".<ref name="晩年の執筆メモの問題点50"></ref><ref name="志賀直哉への抵抗63">[[#志賀直哉への抵抗|安藤（1987）str.63.]]</ref><ref name="評伝太宰治下400-403">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.400-403.]]</ref> Dazaijev kritički esej {{nihongo|"[[Nyoze Gamon|Tako sam čuo]]"|如是我聞|Nyoze Gamon}} općenito je bio značajan aspekt u razvoju Dazaijeva odnosa s književnom zajednicom. Naime, kako piše u eseju, Dazai je "''posljednjih deset godina, čak i kada sam bio ljut, gušio i gušio''" te osjećaje, međutim smatrao je kako je došlo vrijeme da "''neovisno o tome koliko će ljudi biti nezadovoljno time, moram to napisati''". Također se unaprijed ispričavao svojim poznanicima te se pripremao na mogućnost prekida odnosa, potpuno svjestan da će njegove kritike usmjerene ka književnom svijetu pogoršati njegove odnose s prijateljima i poznanicima.<ref name="評伝太宰治下399-400">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.399-400.]]</ref> Naravno, Dazaijevi opetovani, histerični napadi na Shigu, koji je bio važna ličnost u svijetu književnosti, doveli su do toga da su se njegovi prijatelji i poznanici počeli brinuti za njega. Među njima se posebno isticao [[Masuji Ibuse]], Dazaijev skrbnik i najbolji prijatelj, koji je smatrao da su napadi na utjecajnu ličnost kao što je bio Shiba čin samouništenja. Ibuse ga je molio da prekine rad na eseju, međutim Dazai ga nije htio slušati i u to je doba došlo do pogoršanja njihovog odnosa,<ref name="評伝太宰治下404-405">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.404-405.]]</ref> koji je poćeo propadati još od rujna [[1947.]] godine. [[File:Masuji Ibuse 01.jpg|thumb|[[Masuji Ibuse]] bio je Dazaijev najbolji prijatelj i skrbnik tijekom velikog broja godina, ali u posljednjim mjesecima Dazaijeva života, njihov se odnos osjetno pogoršao. Ipak, Dazai nikada nije eksplicitno kritizirao svog mentora i prijatelja u javnosti.]] Smatra se da je Dazai, nakon što je imao afere i sa Shizuko i s Tomie, počeo osjećati određenu averziju prema Ibuseu, čovjeku koji je pomogao u sklapanju njegova braka s Michiko i koji ga je podržavao i uzdržavao godinama, jer je Ibuse bio utjelovljenje respektabilnosti i društvenog ugleda. Također, tijekom rada na projektu izdavanja Ibuseovih sabranih djela, projekta koji je predvodio upravo on, Dazai je počeo preispitivati Ibuseove stavove prema pisanju, a postoji mogućnost da mu je, nakon što je čuo Ibuseove negativne komentare o sebi, bilo poljuljano povjerenje.<ref name="晩年の執筆メモの問題点48-49">[[#晩年の執筆メモの問題点|安藤（2001）str.48-49.]]</ref> U Dazaijevoj bilježnici za [[1948.]] godinu, koju je Michiko donirala Muzeju moderne književnosti u prefekturi Aomori, nalazi se jedan od nacrta za esej {{nihongo|"[[Nyoze Gamon|Tako sam čuo]]"|如是我聞|Nyoze Gamon}}, u kojem Dazai oštro kritizira Ibusea. U uredničkom je pogovoru drugog toma Ibuseovih sabranih djela bocnuo svog mentora vezano uz njegovo djelo ''Aogashima Taigaki'',{{efn|Dazai je bio prisutan dok je Ibuse pisao djelo ''Aogashima Taigaki'', a u kojem je Ibuse direktno prekopirao dio teksta što ga je napisao [[Shinobu Orikuchi]]. U tom je pogovoru Dazai ironično napisao kako je "očaran Ibuseovom genijalnošću" u odnosu na taj iskopirani tekst.<ref name="晩年の執筆メモの問題点49">[[#晩年の執筆メモの問題点|安藤（2001）str.49.]]</ref><ref name="両者の確執65">[[#両者の確執|石井（2018）str.49.]]</ref>}} a poznato je i da je u jednom nacrtu oproštajnog pisma napisao: "''Ibuse je zao čovjek''".<ref name="晩年の執筆メモの問題点48-49"></ref><ref name="評伝太宰治下424">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.424]]</ref> Međutim, konačna verzija eseja {{nihongo|"[[Nyoze Gamon|Tako sam čuo]]"|如是我聞|Nyoze Gamon}} nikada nije postala eksplicitna kritika Ibusea, a u istoj bilježnici u kojoj je kritički nastrojen nacrt Dazai iskazuje zahvalnost Ibuseu za svu pruženu pomoć, što sugerira da se unatoč poljuljanom povjerenju nije mogao dovesti do toga da ga izravno napada. Posljednji veliki udarac koji je Dazai pretrpio u ovom periodu bio je njegov visoki [[porez]]ni dug. Dazai je nadzirao sve naknade i tantijeme od rukopisa, a Michiko bi od njega zatražila svotu koja bi joj bila potrebna da pokrije životne troškove.<ref name="回想の太宰治130-131">[[#回想の太宰治|津島（1978）str.130-131.]]</ref> U veljači [[1948.]] godine, porezna uprava poslala je rješenje na Dazaijevu adresu, a u kojemu je pisalo da je za [[1947.]] godinu uprihodio 210,000 [[japanski jen|jena]] te da je dužan platiti 117,000 jena na osnovu poreza na dobit.{{efn|Nakon Dazaijeve smrti, porezna je uprava korigirala Dazaijevu zaradu za [[1947.]] godinu na tek nešto više od 100,000 jena.<ref name="太宰治三鷹とともに47">[[#太宰治三鷹とともに|公益財団法人三鷹市スポーツと文化財団（2018）str.47.]]</ref>}}<ref name="回想の太宰治131-132">[[#回想の太宰治|津島（1978）str.131-132.]]</ref> Međutim, kako je Dazai većinu novca već bio potrošio na hranu, alkohol, zabave i slično, nije imao veću svotu novca pri ruci pa se našao u problemu; uz to, bio je obećao Shizuko da će mjesečno slati 10,000 jena alimentacije za njihovu kći Haruko.<ref name="評伝太宰治下408-410">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.408-410.]]</ref> Dazai je, dakako, počeo paničariti i umjesto da osobno ode razgovarati s nekim u poreznoj upravi, cijeli je teret prebacio na Michiko, koja je bila u problemu jer nije znala ni koliko je novca Dazai dobio od svojih rukopisa niti koliko je bio potrošio; na kraju je Michiko ipak bila prisiljena preuzeti na sebe taj posao.<ref name="回想の太宰治132-136">[[#回想の太宰治|津島（1978）str.132-136.]]</ref> Službenik porezne uprave posjetio je Dazaija u njegovom domu [[2. lipnja]] [[1948.]] godine, odakle ga je Michiko odvela do radnje u koju je Dazai često zalazio. Što su njih dvojica dogovorili ostaje nepoznato, a Dazai će si samo desetak dana kasnije oduzeti život;<ref name="回想の太宰治136"></ref> Michiko je bila uvjerena da je ona bila zadužena za Dazaijeve porezne probleme te da porezni dug nije imao nikakve veze sa samoubojstvom njezina supruga.<ref name="回想の太宰治136">[[#回想の太宰治|津島（1978）str.136.]]</ref> ==== Pokušaj oporavka i pomoći ==== U lipnju [[1948.]] godine, Dazai je bio u jako lošoj situaciji; bio je opterećen serijom privatnih i obiteljskih problema, bio je započeo intenzivan sukob s japanskom književnom zajednicom, njegovo se zdravstveno stanje značajno pogoršavalo, a uz to je imao i financijskih problema. Svjestan njegovog lošeg stanja, Dazaijev poznanik, predsjednik izdavačke kuće Chikuma Shobō, [[Akira Furuta]], osmislio je plan kako poslati Dazaija na oporavak u ''[[chaya|chamise]]'' (kuća čaja) u [[Misaka (prijevoj)|prijevoju Misaka]]. Kako je zbog rata još uvijek vladala oskudica, Furuta je otišao u svoj rodni grad u [[Nagano (prefektura)|prefekturi Nagano]] kako bi nabavio potrepštine za Dazaijev "planinski smještaj". Furuta je povjerio svoj plan Ibuseu, koji je još uvijek bio Dazaijev skrbnik i koji je pristao pomoći; Dazai bi bio smješten u izolaciji, a Furuta bi otprilike tri puta mjesečno dolazio s hranom i ostalim potrepštinama. Prvih mjesec dana, Ibuse bi živio zajedno s Dazaijem kako bi pazio na njega i na to da ne piše dok se odmara te kako bi osigurao da Dazai može nastaviti živjeti sam u narednim mjesecima.<ref name="評伝太宰治下419-420">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.419-420.]]</ref> Dazai je pristao na taj plan te je [[12. lipnja]] posjetio Furutu u njegovom domu u [[Ōmiya|Ōmiyi]], ali nije ga pronašao jer je on bio u Naganu u nabavci. Kada se Furuta [[14. lipnja]] vratio, čuo je da je Dazai nestao zajedno s Tomie i bio je šokiran.<ref name="評伝太宰治下419-420"></ref> ==== ''Shinjū'' ==== Dana [[10. lipnja]] [[1948.]] godine, tri dana prije nestanka, Tomie Yamazaki posjetila je obiteljski hram i lokaciju na kojoj je bila očeva joj škola.<ref name="太宰治武蔵野心中89">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.89.]]</ref> Tri dana kasnije, na dan nestanka, svojoj je stanodavki predala maleni tanjur koji je jako voljela i koji je koristila kada bi došli gosti.<ref name="太宰治武蔵野心中83-84">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.83-84.]]</ref> Istoga dana poslala je pismo Shizuko u kojem je najavila da planira počiniti ''[[shinjū]]'' s Dazaijem. Oko 16:00 sati, Tomie i Dazai zajedno su ušli u njezinu sobu; tokom večeri, Tomie je tri ili četiri puta odlazila u obližnji kafić po [[viski]]. Oko ponoći [[13. lipnja]] [[1948.]] godine, pretpostavlja se da su Tomie i Dazai zajedno ušli u obližnji [[Tamagawa (kanal)|kanal Tamagawa]], koji je bio nabujao zbog kiše, i utopili se.<ref name="評伝太宰治下420-421">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.420-421.]]</ref> Sljedećega dana, kada se ni Dazai ni Tomie nisu pojavili do poslijepodneva, njezina je stanodavka provirila u njezinu sobu, koja je bila prazna. Soba je bila uredna i snažno je mirisala na tamjan; pepeljara u sobi bila je puna praznih ampula posebnog tonika što ga je Dazai koristio, a riža skuhana dan prije bila je netaknuta.<ref name="太宰治武蔵野心中84">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.84.]]</ref> Na putnoj torbi koja je služila kao polica za knjige nalazila se ploča na kojoj su bile poredane slike Dazaija i Tomie. Na stoliću u sobi nalazila su se oproštajna pisma za Dazaijevu suprugu Michiko i druge, ''[[shikishi]]'' za njegova prijatelja [[Harube Ima|Harubea Imu]] na kojem se nalazila ''[[tanka]]'' pjesma [[Sachio Itō|Sachija Itōa]]{{efn|Stihovi u pitanju su {{nihongo|"Voda u jezeru postaje sve mutnija i mutnija; / čak ni ako se sjene ljubičastih valova ne pojave; / kiša ne prestaje padati."|「池水は濁りににごり藤波の影もうつらず雨降りしきる」|「Ike mizu ha nigori ni nigori / Fuji nami no kage mō tsurazu / Ame furishikiru」}}.}}, dnevnik [[Shizuko Ōta|Shizuko Ōte]], koji je korišten kao inspiracija za {{nihongo|''[[Shayō|Zalazeće sunce]]''|斜陽|Shayō}}, rukopis i nacrti za nedovršeni roman {{nihongo|''[[Guddo・Bai|Zbogom]]''|グッド・バイ|Guddo・Bai}} i drugi osobni predmeti. Uz to, na sredini sobe nalazili su se [[kimono]] i drugi osobni predmeti koji su bili uredno složeni s naznačenim adresama vlasnika kojima su trebali biti vraćeni ili primatelja kojima su trebali biti poslani kao uspomene.<ref name="太宰治武蔵野心中84-85">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）pp.84-85.]]</ref><ref name="評伝太宰治下420-421"></ref> {{ external media | align=right | width = 310px | topic = {{noitalic|'''[[16. lipnja]] [[1948.]]'''<br>Novinski tekstovi o smrti Osamua Dazaija}} | image1 = [https://twitter.com/Pocky1123/status/1405115105679790085 ''Yomiuri''] · [http://home.u06.itscom.net/lupin/archives/1948/1948.html ''Yomiuri''] · [https://withnews.jp/article/f0170627002qq000000000000000W05h10101qq000015452A ''Asahi''] }} Tijekom večeri [[14. lipnja]] [[1948.]] godine, obje obitelji (Dazai i Yamazaki) prijavile su njihov nestanak policiji. Tijekom ranoga jutra [[15. lipnja]], policija je na jednoj obali kanala uočila spljoštenu travu i tragove koji su upućivali da je netko proklizao u kanal na tom mjestu; uz to, pronađeni su i razni predmeti poput staklene boce veličine male boce piva, plave boce,{{efn|Svojedobno je postojala teorija da je plava boca pronađena u blizini lokacije na kojoj su Tomie i Dazai ušli u kanal zapravo bila bočica [[cijankalij]]a, međutim [[Ken'ichi Nohira]], koji je izvještavao o slučaju u to vrijeme, rekao je u jednom intervjuu da je teorija o "cijanidu u boci" obična špekulacija bez ikakve osnove. Stoga govorimo samo o "plavoj boci".<ref name="恋の蛍314">[[#恋の蛍|松本（2009）str.314.]]</ref>}} malog staklenog tanjura i torbice za šminku.<ref name="評伝太宰治下420-421">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.420-421.]]</ref> Sljedećeg dana, odnosno [[16. lipnja]], sve su novine istovremeno objavile priču da su Dazai i Tomie možebitno počinili ''[[shinjū]]'', što je rezultiralo panikom kakva nije bila viđena još od samoubojstva [[Ryūnosuke Akutagawa|Ryūnosukea Akutagawe]].<ref name="評伝太宰治下421-422">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.421-422.]]</ref> Dio kanala za koji se vjerovalo da su u njega ušli Dazai i Tomie tada se još bio koristio kao izvor vode za pročišćivački pogon Yodobashi te je sadržavao dvostruko veći volumen vode nego što ga sadrži danas; zbog tolike količine vode bio je poznat kao "đavolji bazen" iz kojeg ništa, pa ni ljudsko tijelo, nije isplivavalo kada bi jednom u njega ušlo.<ref name="評伝太宰治下422">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.422.]]</ref> Uz to, kanal se sužavao u blizini presumiranog mjesta ulaska, a tok vode bio je iznimno brz što je, u kombinaciji s kišom koja je tada padala, dovelo do toga da je količina vode u kanalu bila iznimno visoka, a sama voda bila je jako mutna. To je dovelo do toga da njihova tijela nisu bila pronađena ni nakon nekoliko dana intenzivne potrage. [[File:Osamu dazai 19480619.jpg|thumb|320px|frame|left|Tomie i Dazai su [[13. lipnja]] [[1948.]] godine počinili [[samoubojstvo]] (''[[shinjū]]'') skokom u [[Tamagawa (kanal)|kanal Tamagawa]]. Njihova tijela otkrivena su [[19. lipnja]] [[1948.]] godine, na Dazaijev 39. rođendan.]] Šest dana nakon njihova nestanka, u rano jutro [[19. lipnja]] [[1948.]] godine, prolaznik je pronašao dva utopljena tijela kraj mosta Shinbashi u [[Mure (Mitaka)|Mureu]], otprilike kilometar nizvodno od mjesta za koje se pretpostavljalo da je bila točka ulaska Dazaija i Tomie u nabujali kanal. Tijela su bila u čvrstom zagrljaju, jedno uz drugo te su bila vezana crvenom trakom oko struka.<ref name="回想太宰治185-187">[[#回想太宰治|野原（1980）str.185-187.]]</ref><ref name="評伝太宰治下422-423">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.422-423.]]</ref> Procijenjeno je da su umrli pet dana ranije; njihova su tijela bila puna vode, raspadanje je već bilo otpočelo i imala su jako neugodan miris. Jedan od urednika, [[Kazuo Nohara]], koji je pomogao u izvlačenju tijela iz kanala, prerezao je vrpcu koja ih je držala zajedno,{{efn|Nohara je kasnije izjavio da je prerezao vrpcu iz dva razloga. Prvi je bio taj da zaštiti Dazaija od pogleda okupljenih znatiželjnika, a drugi je bio iz bijesa što ga je osjećao jer mu je Tomie "oduzela" Dazaija.<ref name="回想太宰治187">[[#回想太宰治|野原（1980）str.187.]]</ref>}}<ref name="回想太宰治185-187"></ref><ref name="矢来町半世紀94-95">[[#矢来町半世紀|野平（1992）pp.94-95.]]</ref> nakon čega je Dazaijevo tijelo položeno u lijes što ga je pripremio njegov izdavač.<ref name="評伝太宰治下422-423"></ref><ref name="太宰治武蔵野心中163-165">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.163-165.]]</ref> Tomieino tijelo također je položeno u lijes, ali nešto kasnije.<ref name="矢来町半世紀94-95"></ref> Istragu je provela policija u [[Mitaka|Mitaki]], gdje su policijski liječnik i specijalist sudske medicine [[Univerzitet Keio|Univerziteta Keio]], koji je poslan na zahtjev tužitelja, pregledali tijela. Nije bilo tragova trovanja niti ikakve nasilne smrti, a zaključeno je kako je smrt nastupila kao posljedica samoubojstva utapanjem; službena [[obdukcija]] nije provedena.<ref name="太宰治武蔵野心中168-171">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.168-171.]]</ref><ref name="恋の蛍322-324">[[#恋の蛍|松本（2009）str.322-324.]]</ref> Na zahtjev njegove supruge, nakon završene istrage, Dazaijevo je tijelo direktno prevezeno u pogrebno poduzeće, a ne u obiteljski dom, kakav je bio običaj. Neki su njihovi prijatelji sugerirali da bi Dazaija i Tomie trebalo kremirati zajedno, ali Dazaijeva se obitelj tome strogo usprotivila tako da su kremirani odvojeno.<ref name="太宰治武蔵野心中165">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.165.]]</ref><ref name="評伝太宰治下426">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.426.]]</ref> U lipnju [[1949.]] godine, na prvu godišnjicu njegove smrti, Dazaijevi su posmrtni ostaci položeni u [[Zenrinji (hram)|hram Zenrinji]] u [[Mitaka|Mitaki]], pored posmrtnih ostataka [[Ōgai Mori|Ōgaija Morija]], što je bilo u skladu s njegovom željom. Tomie je željela da ju se pokopa zajedno s Dazaijem (''[[hiyokozuka]]''), a toj je ideji bio sklon i Yoshio Toyoshima, koji je predsjedao pogrenim odborom, međutim nije dobila širu podršku. Dapače, zbog strogog protivljenja obitelji Tsushima, Tomie je u potpunosti odvojena od Dazaija nakon smrti tako da niti jedan dio nje (poput nekih kostiju ili kose) ili njena fotografija nije pokopana zajedno s Dazaijem.<ref name="太宰治武蔵野心中165-166">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.165-166.]]</ref><ref name="評伝太宰治下426-427">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.426-427.]]</ref> ==== Teorije o Tomieinoj ulozi ==== Ostaje nejasno koliku je ulogu Tomie Yamazaki doista imala u Dazaijevom samoubojstvu. Japanski su autori godinama debatirali oko njezine uloge, pri čemu su brojni autori smatrali da je ona imala presudnu ulogu u Dazaijevom samoubojstvu; sličan stav zauzima i McCarthy, koji opisuje Tomie kao Dazaijevu "neurotičnu ljubavnicu opsjednutu smrću"{{sfn|McCarthy|2024|p=viii}} te navodi da je u vrijeme kada je upoznala Dazaija već bila razmišljala o suicidu.{{sfn|McCarthy|2024|p=xxii}} Izvorno su japanski autori, nedugo nakon Dazaijeve smrti, tvrdili da je Tomie ubila Dazaija tako što ga je natjerala da popije [[cijankalij]],<ref name="太宰治武蔵野心中168">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.168.]]</ref><ref name="恋の蛍313-314">[[#恋の蛍|松本（2009）str.313-314.]]</ref> što je teorija bazirana na pretpostavci da je u plavoj bočici pronađenoj na obali kanala bio otrov; tu je teoriju pobio [[Ken'ichi Nohira]]. Sljedeća teorija o ubojstvu bila je ona o davljenju, a koju je prvi predložio [[Masuji Ibuse]] u eseju u kojem je tvrdio da je inspektor koji je vodio slučaj izjavio da su na Dazaijevom vratu pronašli tragove koji su odgovarali užetu ili vrpci.<ref name="恋の蛍339">[[#恋の蛍|松本（2009）str.339.]]</ref> [[Katsuichirō Kamei]] ponovio je [[1955.]] godine ovu teoriju u vlastitom eseju, također se pozivajući na inspektora koji je vodio slučaj, pri čemu je sugerirano da je Tomie udavila Dazaija vrpcom i odvukla ga u kanal.<ref name="太宰治武蔵野心中170-171">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.170-171.]]</ref><ref name="恋の蛍345">[[#恋の蛍|松本（2009）str.345.]]</ref> [[Yasutaka Saegusa]] također je objavio rad u kojem je tvrdio da je inspektor iz [[Mitaka|Mitake]] zaključio da je Tomie ubila Dazaija.<ref name="生家と環境と女性40-41">[[#生家と環境と女性|三枝（1969）str.40-41.]]</ref> Međutim, ove teorije o ubojstvu naišle su na oštre kritike te su uglavnom opisivane kao špekulacije. [[Sadataka Muramatsu]] uspio je doći do policijskog patologa koji je pregledao Dazaijevo tijelo nakon smrti, a koji je potvrdio da na Dazaijevom vratu nije bilo nikakvih tragova davljenja te je kritizirao autore koji su tvrdili da su te informacije došle od policije.<ref name="死とその認定223">[[#死とその認定|村松（1965）str.165.]]</ref><ref name="太宰治武蔵野心中169-170">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.169-170.]]</ref> [[Kōichirō Nagashino]], koji se bavio Dazaijevim životom i djelom, također je razgovarao s djelatnicima policije u Mitaki i potvrdio da policija ni u kojem trenutku nije sumnjala na ubojstvo ili korištenje ikakvih opijata.<ref name="太宰治武蔵野心中170-171">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.170-171.]]</ref> [[Kazuo Nohara]], koji je pomogao u izvlačenju Dazaijevog tijela iz kanala, također je tvrdio kako nije bilo nikakvih tragova na Dazaijevom vratu te je oštro kritizirao Kameija i Saegusu jer su pokušali prikazati Tomie kao ubojicu.<ref name="回想太宰治195-196">[[#回想太宰治|野原（1980）str.195-196.]]</ref> Isto je potvrdio i [[Ken’ichi Nohira]], koji je također pomogao pri izvlačenju Dazaijeva tijela.<ref name="矢来町半世紀92-93">[[#矢来町半世紀|野平（1992）str.92-93.]]</ref> No, s vremenom su se razvile teorije da iako Tomie nije izravno naudila Dazaiju, da je inicijativa za izvršenje samoubojstva bila njena. [[Shōichi Sōma]], autor koji je proučavao Dazaijev život i djelo, smatra kako Dazai u to doba nije imao razloga za umrijeti; djela su mu bila izdavana i serijalizirana u novinama, a radio je i na izdanju svojih sabranih djela. Pri tome citira tekst {{nihongo|"Delinkventni dječak i Krist"|不良少年とキリスト|Furyō Shōnen to Kirisuto}} [[Ango Sakaguchi|Angoa Sakaguchija]], u kojem ovaj tvrdi da je Dazai bio zanesen Tomieinom jednostranom ljubavlju te da je pristao otići umrijeti s njom.<ref name="評伝太宰治下428-430">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.428-430.]]</ref> Iako priznaje da je suicid bio čest [[lajtmotiv]] u Dazaijevom životu i djelu, [[Hiroyoshi Sone]] smatra kako je Sōmina teorija prilično uvjerljiva.<ref name="水底の死と安息159-161">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.159-161.]]</ref> Ipak, postoje i one teorije koje potpuno aboliraju Tomie od ikakve odgovornosti za Dazaijevo samoubojstvo. [[Kōichirō Nagashino]] smatra kako je Tomie pristala umrijeti zajedno s Dazaijem jer ga je odano voljela,<ref name="太宰治武蔵野心中228">[[#太宰治武蔵野心中|長篠（1982a）str.228.]]</ref> a slično sugerira i [[Yoshinori Watanabe]], koji smatra da je Tomie samo odlučila pratiti Dazaija, koji je već bio odlučio umrijeti, u smrt.<ref name="太宰治1260">[[#太宰治1|渡部（1971）str.260.]]</ref> [[Takaaki Asada]], također autor koji je proučavao Dazaijev život i djelo, slaže se s tezama koje je iznio [[Yoshio Toyoshima]], a koji navodi kako se između Dazaija i Tomie spontano pojavila velika ljubav; Dazai je smrt smatrao odlaskom na put, a Tomie je svjesno odlučila ići zajedno s njim na taj put.<ref name="太宰治のカルテ199-202">[[#太宰治のカルテ|浅田（1981）str.199-202.]]</ref> == Dazaijeva književnost i samoubojstvo == Jednako kao što je [[suicid]] bio neizostavan dio Dazaijeva života, tako je bio i dio njegovih djela. Bilo da se radilo o autobiogafskim tekstovima ili beletristici, Dazai je često koristio motiv suicida u svojim djelima. U tom se pogledu može govoriti o djelima koja se bave Dazaijevim pokušajima samoubojstva, djelima koja tematiziraju samoubojstvo kao čin i njegovo kontroverzno oproštajno pismo. === Djela koja se bave Dazaijevim pokušajima samoubojstva === Pokušaj dvostrukog suicida od [[28. studenog]] [[1930.]] godine, prilikom kojega je [[Shimeko Tanabe]] umrla, bio je svojevrsna prekretnica u Dazaijevom životu; u svojim je djelima taj čin opisivao kao "crnu mrlju u svom životu". Počevši s pričom {{nihongo|"[[Ha (Osamu Dazai)|Lišće]]"|葉|Ha}} iz [[1934.]] godine pa sve do romana {{nihongo|''[[Ningen Shikkaku|Nečovjek]]''|人間失格|Ningen Shikkaku}} iz [[1948.]] godine, Dazai se redovito vraćao ranije spomenutom pokušaju dvostrukog suicida.<ref name="鎌倉心中事件86"></ref><ref name="太宰治1252">[[#太宰治1|渡部（1971）str.252.]]</ref> I dok nije moguće povući znak jednakosti između sadržaja Dazaijevih priča i stvarnih događaja,<ref name="評伝太宰治上192">[[#評伝太宰治上|相馬（1995a）str.192.]]</ref> Dazaijevi prikazi dovoljno su točni i precizni da su neki autori sugerirali da je činjenica da je Dazai preživio dok Shimeko nije ostavila na pisca jako dubokg trag i da je Dazai do kraja života imao snažne osjećaje prema Shimeko, što je, u kombinaciji sa željom za iskupljenjem, dovelo do toga da se tako često vraćao ovom nemilom događaju u svojim tekstovima.<ref name="太宰治1252"></ref><ref name="鎌倉心中事件90">[[#鎌倉心中事件|赤木（2007）str.90.]]</ref> U kontekstu ovoga, pretpostavlja se da je činjenica da je Dazai svojoj najstarijoj kćeri dao ime Sonoko – za koje se vjeruje da je referenca na lik Sono iz [[Novela|novele]] {{nihongo|"[[Dōke no Hana|Cvjetovi glupiranja]]"|道化の華|Dōke no Hana}}, a koja je temeljena na Shimeko – bila i svojevrsno okajanje u odnosu na Shimeko i svojevrsna želja za ponovnim rođenjem.<ref name="評伝太宰治下224-225">[[#評伝太宰治上|相馬（1995b）str.224-225.]]</ref> S druge strane, čak i ako je istina da je Dazai osjećao krivnju i da je želio umrijeti zajedno sa Shimeko, neki autori smatraju da se u praktičnom smislu "okoristio" tim događajem za pisanje svojih priča.<ref name="水底の死と安息149">[[#水底の死と安息|曽根（1986）str.149.]]</ref> Također, neki autori smatraju kako tekstovi o pokušaju iz [[1930.]] godine sugeriraju da se nije radilo o ''[[shinjū]]u'', odnosno dvostrukom samoubojstvu ljubavnika, već o tome da su jedan muškarac i jedna žena, svaki opterećeni vlastitim problemima i razlozima za samoubojstvo, odlučili zajedno počiniti samoubojstvo, ali ne jer su se voljeli, nego jer su se međusobno "iskoristili" kao poticaj da si oduzmu život, što, smatraju neki autori, otkriva kontradiktorne želje za umiranjem i spašavanjem.<ref name="太宰治の自殺未遂から自殺まで45-46">[[#太宰治の自殺未遂から自殺まで|大原（1969）str.45-46.]]</ref> Pokušaj od [[16. ožujka]] [[1935.]] godine tematiziran je u priči {{nihongo|"[[Kyōgen no Kami|Bog farse]]"|狂言の神|Kyōgen no Kami}} iz [[1935.]] godine, a neki autori smatraju da su u tom djelu prisutni paradoksalni koncepti "smrti radi življenja" i "života radi smrti", koji detaljnije objašnjavaju širu društvenu patologiju mladeži toga vremena.<ref name="青年の病42-44">[[#青年の病|松本（2006）str.42-44.]]</ref> Drugi autori u ovoj priči vide Dazaijev osvrt na vlastiti neuspjeli suicid, ali i priču koja je napisana za tadašnju beznadnu mladež; kada "fiktivni Dazai" ("Ja-Dazai") u priči govori "''Želim umrijeti, želim umrijeti''", on – paradoksalno – izražažava još dublji "''Želim živjeti, želim živjeti''", tako da ova priča postaje motivacijski tekst za sve one koji su izgubili nadu da ju pronađu i nastave živjeti.<ref name="青年の病49-50">[[#青年の病|佐藤（2017）pp.49-50.]]</ref><ref name="青年の病58-59">[[#青年の病|佐藤（2017）str.58-59.]]</ref> Što se tiče pokušaja od [[25. ožujka]] [[1937.]] godine, koji je tematiziran u priči {{nihongo|"[[Ubasute (Osamu Dazai)|''Ubasute'']]"|姥捨}}, autori smatraju da protagonist priče Kashichi (koji je modeliran prema Dazaiju) osjeća krivnju jer koristi ''[[shinjū]]'' kao izgovor za razvod, baš kao što je bilo i u stvarnosti.<ref name="姥捨89">[[#姥捨|相馬（1987）str.89.]]</ref> Međutim, mnogi autori u ovom djelu vide značajnu prekretnicu u Dazaijevom životu i karijeri – neuspjeli ''[[shinjū]]'' s [[Hatsuyo Oyama|Hatsuyo]] i njihov posljedični razlaz, kao i sve što se dogodilo kasnije zapravo su pomogli Dazaiju da "resetira" svoj život i stagnirajuću spisateljsku karijeru, pri čemu {{nihongo|"[[Ubasute (Osamu Dazai)|''Ubasute'']]"|姥捨}} služi kao temelj za budući smjer Dazaijeve proze sve do poslijeratnog perioda.<ref name="再浮上する太宰治101-103">[[#再浮上する太宰治|松本（2005）str.101-103.]]</ref><ref name="再浮上する太宰治105-106">[[#再浮上する太宰治|松本（2005）str.105-106.]]</ref> No, iako se većina slaže da je ova priča značila "preporod" za Dazaija, isto tako smatraju kako se radilo o vrlo krhkom preporodu jer, iako je krenuo naprijed, Dazai nije razriješio fundamentalni problem koji je bio u osnovi svega, a to je njegova nesposobnost da održava normalne odnose s drugim ljudima.<ref name="再浮上する太宰治106-107">[[#再浮上する太宰治|松本（2005）str.106-107.]]</ref><ref name="姥捨論26-28">[[#姥捨論|川崎（2014）str.26-28.]]</ref><ref name="姥捨論37-38">[[#姥捨論|川崎（2014）str.37-38.]]</ref> === Književnost kao motiv === S obzirom na to da je Dazai bio iznimno popularan pisac, mediji su navelike izvještavali o njegovom suicidu. Mediji, doduše, nisu raspravljali samo o "suicidu jednog pisca", već se rasprava proširila na [[suicid]] općenito, pri čemu su neki autori išli toliko daleko da su tvrdili da je Dazaijeva smrt označila kraj prve kaotične faze poslijeratnog Japana. Neposredno nakon Dazaijevog suicida pojavio se niz imitatora koji su si pokušavali oduzeti ili oduzimali život s Dazaijevim djelima pored sebe.<ref name="太宰治2144"></ref> Godinu dana nakon Dazaijevog samoubojstva, još jedan ''[[buraiha]]'' pisac i Dazaijev učenik, [[Hidemitsu Tanaka]], prerezao si je vene pred Dazaijevim grobom nakon što se predozirao tabletama za spavanje i tako se ubio; bilo je i drugih pokušaja samoubojstva pred Dazaijevim grobom.<ref name="苦悩の年鑑の頃10">[[#苦悩の年鑑の頃|水上（1979）str.10.]]</ref><ref name="桜桃忌の三十三年94">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.94.]]</ref> Također, pisac [[Tsutomu Mizukami]] bio je toliko potresen Dazaijevom smrću da se, u kombinaciji s drugim razlozima, povukao iz svijeta književnosti na deset godina, radeći za jedne novine i kao ulični prodavač u tom periodu.<ref name="苦悩の年鑑の頃10"></ref> Mnogi su pisci u to doba objavili vlastita mišljenja o Dazaijevoj smrti. Tako je [[Tsuneari Fukuda]] u tekstu {{nihongo|"Književnost glupiranja"|道化の文学|Dōke no Bungaku}} napisao kako su "Osamu Dazai i [[Ryūnosuke Akutagawa]] takoreći obrnuto proživjeli svoje živote i književne karijere" te je smatrao kako je Dazai bio "čovjek koji si je, u svojim poznim godinama, iz dana u dan pokušavao oduzeti život samo da bi svaki put bio prisilno vraćen u svijet kako bi nastavio živjeti".<ref name="太宰治2144"></ref><ref name="道化の文学14">[[#道化の文学|福田（1948）str.14.]]</ref> U tekstu {{nihongo|"Dovršavanje književnosti"|文藝の完遂|Bungei no Kansui}}, [[Kazuo Dan]], koji je bio povezan s Dazaijem za njegova života, smatrao je kako je Dazaijeva smrt imala za svrhu "ispunjenje njegovih književnih stremljenja u apstraktnom smislu" te "potvrdu njegove književne grandioznosti", zaključujući kako su "književni ciljevi koje si je bio postavio izjedali Dazaija".<ref name="文藝の完遂157">[[#文藝の完遂|壇（1948）str.157.]]</ref><ref name="評伝太宰治下427">[[#評伝太宰治下|相馬（1995b）str.427.]]</ref> [[Sei Itō]] i [[Ken Hirano]] također su Dazaijev suicid povezali s njegovom književnošću.<ref name="太宰治2144"></ref> Kasnije, [[Hiroshi Andō]] također je zaljučio kako je Dazai bio u velikoj kreativnoj krizi, nakon što je analizirao bilješke za roman {{nihongo|''[[Ningen Shikkaku|Nečovjek]]''|人間失格|Ningen Shikkaku}} i esej {{nihongo|"[[Nyoze Gamon|Tako sam čuo]]"|如是我聞|Nyoze Gamon}} u njegovim bilježnicama iz [[1948.]] godine; zaključio je kako su njegovi stvarni međuljudski odnosi počeli biti direktno povezani s njegovim djelima, kako je granica između njega i njegovih likova postajala sve nejasnija te kako se kretao prema onome što bi se moglo nazvati "književnim činom samoubojstva".<ref name="太宰治の昭和二十三年20">[[#太宰治の昭和二十三年|安藤（2002）str.20.]]</ref> Međutim, Ango Sakaguchi je u ranije spomenutom tekstu iznio interpretaciju koja nema veze s književnošću; Sakaguchi je smatrao da je Dazai, u stanju delirija, spomenuo ideju, a da ju je Tomie spremno odvela do kraja, odnosno, smatra da je ono što je izvorno bio tek pijani razgovor o smrti u konačnici postao stvarni ''[[shinjū]]'' u čijoj je provedbi Tomie imala odlučujuću ulogu.<ref name="太宰治2144"></ref><ref name="不良少年とキリスト142">[[#不良少年とキリスト|坂口（1948）str.142.]]</ref> ==== Oproštajno pismo i ''tanka'' pjesma ==== {{main|Ike mizu ha nigori ni nigori, Fuji nami no kage mō tsurazu, Ame furishikiru}} Dazai je za sobom ostavio oproštajno pismo za suprugu [[Michiko Tsushima|Michiko]]. Pronađen je i nedovršeni nacrt oproštajnog pisma. Pravo oproštajno pismo, koje je bilo napisano na devet stranica jeftinog papira, završavalo je riječima: "''Shūji Tsushima – Draga Michiko, volio sam te više od ikoga''". Oba teksta predana su Michiko nakon Dazaijeva samoubojstva, ali mediji su masovno pisali o nacrtu, čiji je posljednji dio glasio:{{efn|Dazaijevo oproštajno pismo i svi raniji nacrti nalaze se u vlasništvu njegove obitelji i nisu javno dostupni, a dijelovi nikada nisu javno objavljeni sukladno željama njegove obitelji.<ref name="太宰治没後50年6-8">[[#太宰治没後50年|新潮編集部（1998）str.6-8.]]</ref>}}<ref name="評伝太宰治下424"></ref><ref name="太宰治没後50年6-8"></ref> {{Quotation|''Ne umirem zato što sam te zamrzio. Umirem jer mi je dosadilo pisati. Svi su odvratni – samo pohlepa i ništa više. Ibuse je zao čovjek.''}} Rečenica "''Ibuse je zao čovjek.''" postala je medijska senzacija, a sam Ibuse morao je objašnjavati u intervjuima da nema pojma na što bi se taj komentar mogao odnositi.<ref name="評伝太宰治下424"></ref> Osim oproštajnog pisma, Dazai je za sobom ostavio i ''[[shikishi]]'' na kojemu se nalazila ''[[tanka]]'' pjesma [[Sachio Itō|Sachija Itōa]]. [[Harube Ima]], Dazaijev prijatelj kojemu je ostavljen ovaj ''shikishi'', naveo je kako je ta pjesma bila refleksija Dazaijeve agonije, vjerujući da je i Dazaijeva egzistencija postajala "sve mutnija i mutnija", kao i jezerce iz te pjesme.<ref name="櫻桃の記137-138">[[#櫻桃の記|伊馬（1967）str.137-138.]]</ref> [[Hideo Nakai]] također vjeruje kako je ta ''tanka'', koju je Dazai odabrao kao svjevrsnu oproštajnu pjesmu, reflektirala njegov izmoždeni, premoreni um; okružen prljavštinom, sitničavošču, zavjerama i ljubomorom ljudi koje je mrzio, Dazai je svejedno vjerovao da će [[glicinija]] jednoga dana reflektirati plemenito ljubičasto svjetlo, ali na koncu nije mogao podnijeti neumornu kišu koja mu je utapala nadu.<ref name="ディ・プロフォンディス304">[[#ディ・プロフォンディス|中井（2002）str.304.]]</ref> Isto mišljenje dijeli i [[Shunji Hioki]], koji smatra da je ''tanka'' odraz Dazaijevog razočarenja književnim svijetom, koji je postajao "sve mutniji i mutniji".<ref name="太宰治の死と短歌44-45">[[#太宰治の死と短歌|日置（2011）str.44-45.]]</ref> == Psihijatrijska perspektiva == Psihijatri su smatrali kako činjenica da Dazaijeva {{nihongo|"književnost uništenja"|滅びの文学|horobi no bungaku}} – autodestruktivni impulsi koji su reflektirani u njegovim djelima – izaziva snažno suosjećanje kod velikog broja činjenica otvara mnoga pitanja o Dazaijevoj psihi ([[psihopatologija|psihopatologiji]]) i društvenim okolnostima koje su omogućile da bude tako naširoko prihvaćen.<ref name="太宰治の精神病理593">[[#太宰治の精神病理|大原（1967）str.593.]]</ref> Kada je Dazai hospitaliziran u studenom [[1936.]] godine, njegov liječnik, [[Kaichi Nakano]], postavio mu je dijagnozu [[Psihopatija|psihopatske ličnosti]], mada treba naglasiti da je u to doba percepcija psihopatije kao psihičkog poremećaja bila drugačija nego danas; psihopatija je u tom periodu još uvijek bila krovni pojam za [[Poremećaj ličnosti|poremećaje ličnosti]] općenito, tako da ovu dijagnozu ne treba tumačiti u kontekstu moderne definicije psihopata. Nakano je smatrao kako je taj poremećaj uzrok Dazaijevog ovisničkog ponašanja. Na osnovu ove dijagnoze, psihijatar [[Otoya Miyagi]] postavio je teoriju o Dazaiju kao geniju, tvrdeći da je "kreativnost obrnuto proporcionalna društvenoj prilagođenosti, a genij je netko tko se kreativno realizira nauštrb društve prilagođenosti".<ref name="太宰治のカルテ52-53">[[#太宰治のカルテ|中野（1980）str.52-53.]]</ref> Ovo je mišljenje dijelio i [[Takeshiro Ōhara]], koji je napisao kako je "Dazai psihopat koji bi se mogao opisati kontinuirano suicidalnim", dodajući kako ličnosti poput Dazaijeve mogu ostaviti dojam kao da "žive kako bi si oduzeli život".<ref name="太宰治の精神病理595"></ref> Nadalje smatra kako je Dazai imao "samonesigurnu ličnost" te kako je zbog te nesigurnosti imao visoku razinu depresije, bespomoćnosti i ovisnosti, zbog čega je postao ovisan o opojnim sredstvima i često pokušavao samoubojstvo. I baš zato što je imao izražene suicidalne tendencije kao i ovisnost prema ženama, njegovu su suicidi nerijetko bili u formi ''[[shinjū]]a''. Međutim, istovremeno s tim osjećajem nesigurnosti i nemoći, Dazai je imao potrebu pokazati se svijetu, što objašnjava brojne laži i kontradikcije u njegovim razgovorima i pričama. No, Ōhara nastavlja navodeći da upravo ta polufiktivna priroda njegovih djela puno bolje rezonira s modernim čitatljima nego čisto prepričavanje "istine".<ref name="太宰治の精神病理600">[[#太宰治の精神病理|大原（1967）str.600.]]</ref> [[Katsumi Kaketa]] i drugi autori također su se složili s komentarom da je Dazaijeva ličnost izrazito kompleksna te da sadrži kombinaciju depresivnih odlika, nemoći, ali i potrebe za pokazivanjem svijetu.<ref name="太宰治の精神病理599">[[#太宰治の精神病理|大原（1967）str.599.]]</ref> U kontekstu Dazaijeve "psihopatije", [[Toshiki Shimazaki]] i suradnici nisu se složili s tom dijagnozom te su sugerirali da je Dazaijeva psihopatologija bila iz [[shizofrenija|shizofrenog spektra]], navodeći kao dokaze za svoju tezu njegova djela u kojima se vide kontradiktorne odlike ličnosti, slab osjećaj za boje te opisi koji djeluju kao da su temeljeni na deluzijama ili halucinacijama. U tom kontekstu, Dazai, koji se borio s fragmentiranim unutrašnjim svijetom, nikada nije uspio razriješiti svoj napeti odnos s vanjskim svijetom, čak ni kada se glupirao i izigravao klauna; autori su njegove ovisnosti i pokušaje suicida vidjeli kao pokušaje bijega od stvarnosti.<ref name="太宰治の精神病理599"></ref><ref name="太宰治383-87">[[#太宰治3|島崎（1958）str.83-87.]]</ref> Postoji i teorija da je Dazai bolovao od [[granični poremećaj ličnosti|graničnog poremećaja ličnosti]]. [[Akira Fukushima]] i [[Shizuo Machizawa]] smatrali su, fokusirajući se na njegove pokušaje samoubojstva i ostale bihevioralne odlike, kako je Dazai zadovoljavao suvremene dijagnostičke kriterije za granični poremećaj.<ref name="精神医学から見た太宰治112">[[#太宰治|福島（2004）str.112.]]</ref> Psihijatar [[Ikuo Yonekura]] smatrao je, osvrćući na izražene ambivalentne tendencije prema ljubavi i mržnji, kako Dazai nije bio sposoban emocionalno komunicirati s drugima, što je odlika graničnog poremećaja. Yonekura smatra kako je Dazai stavljao masku i izigravao klauna kako bi fingirao prilagođenost i odnose s drugima, što je bio mehanizam zaštite njegove slabe osobnosti; međutim, to je dovelo do toga da je Dazai dvije međusobno kontradiktorne slike o samome sebi – onu o pravom i lažnom sebi. Za njega, književnost je bila način da zaštiti pravog sebe tako što bi izrazio lažnog sebe. Stoga, uslijed konflikta u stvarnom životu, kada bi ionako fragilna barijera slabog sebe bila pred kolapsom, Dazai bi se vratio ovisnostima i pokušajima suicida.<ref name="境界例者の自殺34-38">[[#境界例者の自殺|米倉（1983）str.34-38.]]</ref> Fokusirajući se na činjenicu da su njegova djela uglavnom uvlačila druge u njegov vlastiti svijet kao i na percipiranu ljubav prema samome sebi, [[Akira Sakuta]] smatra kako Dazai zadovoljava suvremene dijagnostičke kriterije za [[narcistički poremećaj ličnosti]].<ref name="仮想現実と仮面的適応33">[[#仮想現実と仮面的適応|齋藤（2010）str.33.]]</ref> Uspoređujući svoju tezu s onom o graničnom poremećaju, Sakuta smatra kako je Dazaijeva ličnost bila puno bolje integrirana nego što bi bila u slučaju graničnog poremećaja.<ref name="精神医学から見た太宰治112"></ref> Uz to, Fukushima je smatrao da je Dazai, uz odlike graničnog poremećaja, pokazivao i simptome [[Disocijativni poremećaj identiteta|disocijativnog poremećaja]]; simptome poput kompulzivnog laganja, ovisnosti i sklonosti suicidu Fukushima vidi kao simptome disocijacije. Također iznosi hipotezu da je korijen njegove disocijacije zlostavljanje koje je trpio kao dijete.<ref name="精神医学から見た太宰治113">[[#太宰治|福島（2004）str.113.]]</ref> === Usporedba s Akutagawom i Mishimom === Autori su također vršili usporedbe između Dazaijevog suicida i onih [[Ryūnosuke Akutagawa|Ryūnosukea Akutagawe]], koji je imao izniman utjecaj na Dazaija i njegova djela, te [[Yukio Mishima|Yukija Mishime]]. Prema mišljenju [[Ikuo Yonekura|Ikuoa Yonekure]], motiv "Drugoga" koji nadzire i promatra, a koji se pojavljuje u Akutagawinim kasnijim djelima, implicira [[shizofrenija|shizofreniju]]. On smatra da je Akutagawa koristio svoje intelektualne vještine kako bi racionalizirao svoja patološka iskustva – deluzije i slično – odnosno simptome shizofrenije, a sve kako bi zadržao ideju o samome sebi, međutim na kraju se nije mogao izboriti s tim morbidnim epizodama. Iz njegove perspektive, Akutagawina rečenica da ne osjeća "ništa doli nejasne nlagode" može se interpretirati kao opis tjeskobe koja je, sama po sebi, bila simptom psihičkog poremećaja.<ref name="芥川龍之介の自殺17-21">[[#芥川龍之介の自殺|米倉（1981）str.17-21.]]</ref> Dazai je također imao značajnih problema u odnosima s drugim osobama, ali, za razliku od Aktuagawine "nejasne nelagode", njegovi su tjeskoba i strah generalno bili usmjereni prema konkretnim pojedincima i prema društvu kao skupu pojedinaca. Kako nije bio sposoban oformiti stabilne odnose s drugim ljudima ili društvom općenito, Dazai je vrlo površno preuzeo ulogu klauna; Yonekura smatra da se Dazai oslanjao na lažnu udobnost koju mu je ta uloga donosila, a kada se ta fasada urušila to ga je odvelo u smrt.<ref name="芥川龍之介の自殺21-23">[[#芥川龍之介の自殺|米倉（1981）str.21-23.]]</ref> [[File:Mishima Yukio.JPG|thumb|[[Yukio Mishima]] bio je značajna figura japanske književnosti i Dazaijev suvremenik, ali nije volio Dazaija ni kao osobu ni kao pisca.]] Što se tiče Mishime, općepoznato je da on nije volio Dazaija, pri čemu je jednom izjavio sljedeće: "''Ono što prezirem kod Dazaija jest to što razotkriva točno one stvari u meni koje najviše želim sakriti.''"{{sfn|Bett|2023|pp=n/a}} U književnim je krugovima čak postojala teorija da je Mishimina mržnja prema Dazaiju zapravo bila poput "mržnje bliskog rođaka", odnosno, projicirani samoprijezir.<ref name="太宰治と三島由紀夫の自己愛について7">[[#太宰治と三島由紀夫の自己愛について|米倉（2001）str.7.]]</ref> Yonekura smatra kako su Dazai i Mishima dijelili mnoge narcističke odlike, ali manifestacija njihovog narcizma bila je drugačija.<ref name="太宰治と三島由紀夫の自己愛について7"></ref> U Dazaijevom slučaju, on je cijeli život tražio žene i nekoga tko bi mu popunio majčinsku ulogu jer je odrastao bez stabilne majčinske figure. Mishima, koji je imao jako loš odnos s ocem, išao je u drugom smjeru, težeći "maskulinitetu". Međutim, obojica su imali probleme u odnosima s drugima zbog kojih su si na koncu oduzeli živote; Dazai je cijeli život tražio ono majčinsko, što nikada nije našao pa je okončao život ''[[shinjū]]om'', dok je Mishima počinio samoubojstvo uslijed neuspješne potrage za onim očinskim što mu je nedostajalo.<ref name="太宰治と三島由紀夫の自己愛について7-11">[[#太宰治と三島由紀夫の自己愛について|米倉（2001）str.7-11.]]</ref> == Dazaijevi pogledi na život i smrt == Autori su isticali kako je Dazaijev odnos prema životu i smrti bio takav da je bio svjestan da može umrijeti u bilo kojem trenutku. [[Kōji Aoyama]], kojega je Dazai jednom prilikom pozvao da idu zajedno umrijeti, opisao ga je kao osobu koja je bila spremna skončati u bilo kojem trenutku, a s tim se opisom složio i [[Yasuo Ueda]].<ref name="いつでも死ねる人70-73">[[#いつでも死ねる人|植田（2004）str.70-73.]]</ref> Autor [[Shōichi Sōma]], koji se bavio Dazaijevim životom i djelom, također ga je opisao kao osobu koja je "uvijek živjela u blizini smrti".<ref name="評伝太宰治下102">[[#評伝太宰治上|相馬（1995b）str.102.]]</ref> Neki autori smatraju i da su Dazaijevi pogledi na život i smrt bili usko povezani s njegovim kreativnim radom, odnosno pisanjem. [[Eiichi Tanizawa]] smatra kako su se ti pogledi prirodno izgrađivali kako je Dazai radio na svojim tekstovima, pri čemu se život oblikovao u ideal (samopoštovanja) prema kojemu ljudska duša treba težiti. Radilo se tu o estetskom senzibilitetu prema kojemu pojedinac, ukoliko bi ti ideali bili ranjeni, ne bi trebao oklijevati s oduzimanjem vlastitog života.<ref name="羞恥の源泉としての自尊37-40">[[#羞恥の源泉としての自尊|谷沢（2004）str.37-40.]]</ref> Filozof [[Shigeru Katō]] ističe kako se u Dazaijevim pogledima na život i smrt odražavaju slab ego te japanska filozofija prema kojoj su život i smrt jedan povezani kontinuitet.<ref name="太宰治と逆説的ニヒリズム127-130">[[#|加藤（2004）str.127-130.]]</ref> Istovremeno, vjeruje da se u Dazaijevom slučaju – jer Dazai je smatrao da je pisanje ''per se'' sve, odnosno da je kreativni izričaj čovjekov doživotni poziv – radilo o čovjeku koji bi kada više ne bi mogao pisati, morao umrijeti.<ref name="太宰治と逆説的ニヒリズム37-40">[[#羞恥の源泉としての自尊|谷沢（2004）str.37-40.]]</ref> [[Torii Kunio]] također vjeruje kako je Dazai uspio stvoriti jako specifična djela tako što je stvorio likove koji pokušavaju izvesti "strateško" svjetovno samouništenje, ali i tako što je u svojim djelima slavio smrt kao plemeniti čin ljepote koji nadilazi sam proces umiranja. Dalje smatra kako je Dazai smatrao da stvarni život i stvarna smrt nemaju gotovo nikakvog značenja u usporedbi s plemenitom ljepotom činova koji nadilaze smrt, a koje je on prikazivao u svojim djelima.<ref name="生命感覚の軽さ67-68">[[#生命感覚の軽さ|鳥居（2004）str.67-68.]]</ref> Međutim, suprotno ovim stavovima, a temeljeno na analizama priča {{nihongo|"[[Kyōgen no Kami|Bog farse]]"|狂言の神|Kyōgen no Kami}} i {{nihongo|"[[Ubasute (Osamu Dazai)|''Ubasute'']]"|姥捨}}, postoji i teorija da je Dazaijev fokus na "smrti" zapravo bio izraz njegove želje za životom.<ref name="青年の病58-59"></ref><ref name="姥捨における死生観93">[[#姥捨における死生観|長原（2004）str.93.]]</ref> [[Hideo Osabe]] smatra kako je smrt koju Dazai stalno prikazuje zapravo pardoksalni i očajnički krik "''Želim živjeti, želim živjeti''".<ref name="逆説的な死生観46">[[#逆説的な死生観|長部（2004）str.46.]]</ref> == "Spomendan trešnje" == Otprilike u vrijeme Dazaijeve ''[[shonanoka|shanonake]]'' (komemoracija pokojnika koja se održavala sedam dana nakon smrti), njegovi su prijatelji počeli razgovarati o tome da se svi susretnu jednom godišnje u njegovu čast, kako bi ga se prisjetili. Kao rezultat toga, dana [[19. lipnja]] [[1949.]] godine – dan kada je pronađeno njegovo tijelo, a ujedno i njegov rođendan – održan je prvi {{nihongo|"Spomendan trešnje"|桜桃忌|Ōtō-ki}};<ref name="桜桃忌の三十三年29">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.29.]]</ref> nekoliko je imena predloženo za taj spomendan, među kojima i {{nihongo|"Melosov dan"|メロス忌|Merosu-ki}}{{efn|Ovaj je naziv bio inspiriran Dazaijevom slavnom pričom {{nihongo|"[[Hashire Merosu|Trči, Melos!]]"|走れメロス|Hashire Merosu}}.}}, međutim Dazaijev prijatelj i pisac [[Kan'ichi Kon]] predložio je naziv ''Ōtō-ki'' prema Dazaijevoj [[Ōtō|istoimenoj priči]], njegovom posljednjem dovršenom djelu.<ref>[https://www.city.hirosaki.aomori.jp/bungakukan/2014-1216-0952-71.html 今官一 - 太宰治と今官一] 津軽の文学者たち ※年表あり</ref> Naziv je bio prikladan ne samo zato što su [[sakura|trešnje]] bile reprezentativno voće njegovog rodnog [[Tsugaru]]a, već i zato što su odgovarale simbolici Dazaijeve živopisne biografije te njegovoj reputaciji pisca precizno kreiranih kratkih priča.<ref name="桜桃忌の三十三年29-30">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.29-30.]]</ref> "Spomendan trešnje" isprva je bilo skromno okupljanje Dazaijevih prijatelja i poznanika. Njegov prijatelj [[Katsuichirō Kamei]] vodio je susrete, dok su Dazaijevi učenici, poput [[Kiyoshi Koyama|Kiyoshija Koyame]], preuzeli praktične stvari na sebe. Oni su pozvali Dazaijevu obitelj, nakon čega je došlo do okupljanja kod hrama u kojemu je pokopan, gdje su uzvanici jeli trešnje i pili, prisjećajući se pokojnog pisca. U prvim godinama nakon Dazaijeve smrti, odnosno [[1949.]] i [[1950.]] godine, velik broj ljudi okupio se na proslavi, a broj uzvanika u narednim se godinama ustalio na 30-40.<ref name="桜桃忌の三十三年37-40">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.37-40.]]</ref> Međutim, negdje oko [[1957.]] godine, broj obožavatelja počeo se naglo povećavati. U to je vrijeme Chikuma Shobō izdala ''Sabrana djela Osamua Dazaija'', a njegova priča {{nihongo|"[[Hashire Merosu|Trči, Melos!]]"|走れメロス|Hashire Merosu}} počela se učiti u školama, što je dovelo do porasta Dazaijeve popularnosti.<ref name="桜桃忌の三十三年44-48">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.44-48.]]</ref> Kako je broj posjetitelja, mahom mladih ljudi, značajno porastao, neformalni organizacijski odbor više nije mogao voditi te susrete tako da je izdavačka kuća Chikuma Shobō formalno preuzela organizaciju "Spomendana trešnje".{{efn|Zanimljivo je kako je Chikuma Shobō nakon Dazaijeve smrti uspjela prebroditi financijsku krizu upravo zahvaljujući izvrsnoj prodaji Dazaijeve priče {{nihongo|"[[Viyon no Tsuma|Villonova supruga]]"|ヴィヨンの妻|Viyon no Tsuma}}.<ref name="太宰治三鷹とともに72">[[#太宰治三鷹とともに|公益財団法人三鷹市スポーツと文化財団（2018）str.72.]]</ref>}}<ref name="桜桃忌の三十三年48-53">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.48-53.]]</ref><ref name="桜桃忌の三十三年62-63">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.62-63.]]</ref> Na zahtjev izdavačke kuće, organizacijski odbor sastavljen od Dazaijevih učenika preuzeo je organizaciju susreta od [[1965.]] godine.<ref name="桜桃忌の三十三年17-19">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.17-19.]]</ref><ref name="桜桃忌の三十三年63-64">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.63-64.]]</ref> Od te iste godine, dodjela [[Nagrada Osamu Dazai|Nagrade Osamu Dazai]] također je usklađena da se poklapa sa "Spomendanom trešnje".<ref name="桜桃忌の三十三年64-65">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.64-65.]]</ref> Od sredine [[1960-e|1960-ih]] pa sve do [[1980-e|1980-ih]] godina, "Spomendan trešnje" postao je, mahom zahvaljujući mladim obožavateljima, značajan godišnji događaj sa nekoliko stotina posjetitelja na godišnjoj razini.<ref name="桜桃忌の三十三年68">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.68.]]</ref><ref name="桜桃忌の三十三年92-95">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.92-95.]]</ref><ref name="桜桃忌の三十三年108">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.108.]]</ref> Od kraja [[1960-e|1960-ih]] počeo se i uvrštavati u brojnim godišnjacima kao redovni godišnji događaj, što je dodatno populariziralo same susrete.<ref name="桜桃忌の三十三年76">[[#桜桃忌の三十三年|桂（1981）str.76.]]</ref> Kako su Dazaijevi učenici postajali sve stariji, formalni organizacijski odbor raspušten je [[1992.]] godine, međutim Dazaijevi obožavatelji i dalje se okupljaju na raznim mjestima svakog [[19. lipnja]] kako bi odali počast velikom piscu. Na taj je način tradicija "Spomendana trešnje" preživjela u ponešto izmijenjenom obliku.<ref name="太宰治三鷹とともに74-75">[[#太宰治三鷹とともに|公益財団法人三鷹市スポーツと文化財団（2018）str.74-75.]]</ref> == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{citation|last=McCarthy|first=Ralph|author-link=|year=2024|title=''"Uvod prevoditelja", u'' Self-Portraits|publisher=New Directions Books|ISBN=978-0-8112-3226-5}} * {{citation|last=Bett|first=Sam|author-link=|year=2023|title=The Flowers of Buffoonery|publisher=New Directions Books|ISBN=978-0811234542}} * {{Anchors|太宰治のカルテ}}浅田高明『太宰治のカルテ』文理閣、1981、{{ISBN| 4-89259-048-7}} * {{Anchors|彷徨の文学}}赤木孝之『太宰治 彷徨の文学』洋々社、1988 * {{Anchors|太宰治と自殺}} 赤木孝之「国文学 解釈と鑑賞」61（6）、『太宰治と自殺・心中』 至文堂、1996 * {{Anchors|鎌倉心中事件}} 赤木孝之「国文学 解釈と鑑賞」72（11）、『田辺あつみ 鎌倉心中事件』 至文堂、2007 * {{Anchors|両者の確執}}石井耕「太宰治三鷹とともに」『井伏鱒二選集編集過程における両者の確執』公益財団法人三鷹市スポーツと文化財団、2018 * {{Anchors|志賀直哉への抵抗}} 安藤宏「国文学 解釈と鑑賞」52（1）、『志賀直哉への抵抗』 至文堂、1987 * {{Anchors|晩年の執筆メモの問題点}}安藤宏「青森県近代文学館資料集 第二輯 太宰治・晩年の執筆メモ」、『太宰治・晩年の執筆メモの問題点』青森県近代文学館、2001 * {{Anchors|太宰治の昭和二十三年}} 安藤宏「国文学 解釈と教材の研究」47（14）、『検証・太宰治の昭和二十三年』 学燈社、2002 * {{Anchors|櫻桃の記}}伊馬春部 『櫻桃の記』 、筑摩書房、1967 * {{Anchors|いつでも死ねる人}} 植田康夫「国文学 解釈と鑑賞」69（9）、『いつでも死ねる人だった太宰治』 至文堂、2004 * {{Anchors|太宰治の精神病理}} 大原健士郎「東京慈恵会医科大学雑誌」81（3）、『太宰治の精神病理』 東京慈恵会医科大学、1967 * {{Anchors|太宰治の自殺未遂から自殺まで}} 大原健士郎「国文学 解釈と鑑賞」34（5）、『太宰治の自殺未遂から自殺まで』 至文堂、1969 * {{Anchors|耽溺的自殺}} 大原健士郎「国文学 解釈と鑑賞」36（15）、『耽溺的自殺』 至文堂、1971 * {{Anchors|太宰治論}}奥野健男「太宰治研究」、『太宰治論』筑摩書房、1956 * {{Anchors|道化の現存在分析}} 梶谷哲男「日本病跡学雑誌」21、『太宰治 道化の現存在分析』 日本病跡学会、1981 * {{Anchors|逆説的な死生観}} 長部日出雄「国文学 解釈と鑑賞」69（9）、『逆説的な死生観』 至文堂、2004 * {{Anchors|太宰治と逆説的ニヒリズム}} 加藤茂「国文学 解釈と鑑賞」69（9）、『太宰治と逆説的ニヒリズム』 至文堂、2004 * {{Anchors|桜桃忌の三十三年}}桂英澄 『桜桃忌の三十三年』 、未来工房、1981 * {{Anchors|滅亡の民}}河盛好蔵「太宰治研究」、『滅亡の民』筑摩書房、1956 * {{Anchors|姥捨論}} 川崎和啓「国文学攷」222、『姥捨論 再起する太宰治とその問題点』 広島大学国文学会、2014 * {{Anchors|太宰治三鷹とともに}}公益財団法人三鷹市スポーツと文化財団『太宰治三鷹とともに』公益財団法人三鷹市スポーツと文化財団、2018 * {{Anchors|仮想現実と仮面的適応}}斎藤繁「弘前学院大学社会福祉学部研究紀要」10、『太宰治における仮想現実と仮面的適応』弘前学院大学社会福祉学部、2010 * {{Anchors|生家と環境と女性}} 三枝康高「国文学 解釈と鑑賞」34（5）、『太宰治・その生家と環境と女性』 至文堂、1969 * {{Anchors|不良少年とキリスト}}坂口安吾「太宰治研究」、『不良少年とキリスト』筑摩書房、1956 * {{Anchors|狂言の神ノート}} 佐藤嗣男「太宰治研究」25、『狂言の神ノート』和泉書院、2017 * {{Anchors|姥捨}} 相馬正一「国文学 解釈と鑑賞」52（6）、『姥捨』 至文堂、1987 * {{Anchors|境界例者の自殺}} 米倉育男「日本病跡学雑誌」22、『太宰治 境界例者の自殺』 日本病跡学会、1983 * {{Anchors|評伝太宰治上}}相馬正一『評伝太宰治上巻』津軽書房、1995a、ISBN 4-8066-0138-1 * {{Anchors|評伝太宰治下}}相馬正一『評伝太宰治下巻』津軽書房、1995b、ISBN 4-8066-0139-X * {{Anchors|太宰治3}} 島崎敏樹「国文学 解釈と鑑賞」23（9）、『太宰治』至文堂、1958 * {{Anchors|水底の死と安息}}曽根博義「自殺者の近代文学」『太宰治 水底の死と安息』世界思想社、1986、ISBN 4-7907-0305-3 * {{Anchors|文藝の完遂}}檀一雄「太宰治研究」、『文藝の完遂』筑摩書房、1956 * {{Anchors|太宰治2}} 鳥居邦朗「国文学 解釈と鑑賞」36（15）、『太宰治』 至文堂、1971 * {{Anchors|姥捨における死生観}} 長原しのぶ「国文学 解釈と鑑賞」69（9）、『「姥捨」における死生観』 至文堂、2004 * {{Anchors|回想の太宰治}}津島美知子『回想の太宰治』人文書院、1978 * {{Anchors|三鷹訪問}}堤重久「太宰治研究」、『三鷹訪問』筑摩書房、1956 * {{Anchors|太宰治との七年間}}堤重久『太宰治との七年間』筑摩書房、1969 * {{Anchors|ディ・プロフォンディス}}中井英夫 『中井英夫全集10 黒衣の短歌史』 、[[東京創元社]]、2002、ISBN 4-488-07014-0 * {{Anchors|太宰治七里ケ浜心中}}長篠康一郎『太宰治七里ケ浜心中』広論社、1981 * {{Anchors|太宰治武蔵野心中}}長篠康一郎『太宰治武蔵野心中』広論社、1982a * {{Anchors|太宰治水上心中}}長篠康一郎『太宰治水上心中』広論社、1982b * {{Anchors|主治医の記録}}中野嘉一『太宰治 主治医の記録』宝文館出版、1980 * {{Anchors|矢来町半世紀}}野平健一『矢来町半世紀』株式会社新潮社、1992、ISBN 4-10-387701-4 * {{Anchors|回想太宰治}}野原一夫『回想太宰治』株式会社新潮社、1980 * {{Anchors|太宰治の死と短歌}}日置俊次「青山学院大学文学部紀要」53『太宰治の死と短歌』 、青山大学文学部、2011 * {{Anchors|道化の文学}} 福田恒存「群像」3（6）、『道化の文学』 大日本雄弁会講談社、1948 * {{Anchors|精神医学から見た太宰治}}福島章「国文学 解釈と鑑賞」69（9）、『精神医学から見た太宰治』 至文堂、2004 * {{Anchors|太宰治と心中}}布施豊正「国文学 解釈と鑑賞」69（9）、『太宰治と心中』 至文堂、2004 * {{Anchors|恋の蛍}}松本侑子 『恋の蛍』光文社、2009、ISBN 978-4334926854 * {{Anchors|苦悩の年鑑の頃}}水上勉「国文学 解釈と教材の研究」24（9）、『太宰さん 苦悩の年鑑の頃』 学燈社、1979 * {{Anchors|死とその認定}} 村松定孝「国文学 解釈と鑑賞」30（7）、『死とその認定 太宰治他殺説をめぐって』至文堂、1965 * {{Anchors|再浮上する太宰治}} 松本和也「立教大学日本文学」94、『「姥捨」あるいは再浮上する太宰治』 立教大学日本文学会、2005 * {{Anchors|青年の病}} 松本和也「文芸研究 文芸・言語・思想」162、『青年の病 筆法 太宰治「狂言の神」試論』 日本文芸研究会、2006 * {{Anchors|羞恥の源泉としての自尊}} 谷沢永一「国文学 解釈と鑑賞」69（9）、『羞恥の源泉としての自尊』 至文堂、2004 * {{Anchors|官立弘前高等学校資料のなかの太宰治}}山口徹「官立弘前高等学校資料のなかの太宰治」、『官立弘前高等学校資料目録』、弘前大学附属図書館、2009年、str.16-30 * {{Anchors|愛は死と共に}}山崎富栄 『愛は死と共に』石狩書房、1948 * {{Anchors|太宰治の生と死}}ゆりはじめ 『太宰治の生と死』マルジュ社、2004、{{ISBN| 978-4896161397}} * {{Anchors|芥川龍之介の自殺}} 米倉育男「日本病跡学雑誌」26、『芥川龍之介の自殺 太宰治との比較において』 日本病跡学会、1981 * {{Anchors|境界例者の自殺}} 米倉育男「日本病跡学雑誌」22、『太宰治 境界例者の自殺』 日本病跡学会、1983 * {{Anchors|太宰治と三島由紀夫の自己愛について}} 米倉育男「日本病跡学雑誌」61、『太宰治と三島由紀夫の自己愛について』 日本病跡学会、2001 * {{Anchors|太宰治1}} 渡部芳紀「国文学 解釈と鑑賞」36（6）、『太宰治』 至文堂、1971 {{Osamu Dazai}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Osamu Dazai]] [[Kategorija:1948.]] [[Kategorija:Suicid|Dazai, Osamu]] o60svlqi0jk4ryyxsfrjj6t4y2umkid 4 4718361 42715573 42696963 2026-11-01T12:27:20Z Edgar Allan Poe 29250 /* Komentari */ 42715573 wikitext text/x-wiki == Januar == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== [[Dora (festival)]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 31. === ==== [[Jakov Kranjčević]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == Februar == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== [[The Oregon Trail (1985)|''The Oregon Trail'' (1985)]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 28. === ==== [[Shōnan-tō]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == Mart == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== ''[[L'Île mystérieuse]]'' ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 31. === ==== [[Tradicionalna misa]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == April == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== ''[[Kaze no Tani no Naushika]]'' ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 30. === ==== ''[[Vargtimmen]]'' ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == Maj == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== ''[[Ningen Shikkaku]]'' ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 31. === ==== [[EHF Euro 2026.]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == Juni == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== [[Mary Wollstonecraft Shelley]] ==== ===== Za ===== * {{za}} članak koji sam želio osobno predložiti za izabranog, svakako mjerodavan rad korisnika @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]]. Moje najiskrenije i najdublje zahvale autoru.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 7. marta 2026. u 15:42 (CET) *:Aaaa, hvala najljepša! :) Kad je o Mary već postojao tako iscrpan članak, činilo mi se da bi bila šteta ne prevesti ga, tako da... samo sam se potrudila odraditi taj dio najbolje što sam mogla. :) – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 8. marta 2026. u 00:21 (CET) ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 30. === ==== [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == Juli == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]'' ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 30. === ==== [[Panama]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == August == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== ''[[Straume]]'' ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 31. === ==== [[Zabel Jesajan]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == Septembar == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== [[Arvydas Sabonis]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 30. === ==== [[Harpija (ptica)]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == Oktobar == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== [[Pavle Pavlović]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 31. === ==== [[Koraljivor]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == Novembar == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== ''[[Ori and the Blind Forest]]'' ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 30. === ==== [[Sevasti Qiriazi]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} == Decembar == {{zaglavlje ankete|Sukladno pravilima, oba članka stekla su status '''istaknutog članka'''.|Završeno}} === 1. - 15. === ==== [[Armand Duplantis]] ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== === 16. - 31. === ==== ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' ==== ===== Za ===== ===== Protiv ===== ===== Komentari ===== {{podnožje ankete}} dm4mt3nqipx7dfab84r2gyexm08zbbu 828 4719364 42715571 42714824 2026-11-01T12:19:53Z Edgar Allan Poe 29250 42715571 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local data = {} local templateArgs = {} -- contains arguments passed to cite web local target = {} -- short cut to target table, e.g. fishbase, cof, etc local function firstToUpper(str) return (str:gsub("^%l", string.upper)) end -- define citation template and custom parameters for various sources --####################### Default functions ########################## data.default = {} -- currently being tested on Avibase, but Fossilworks, Tropicos, FNA and a few others are candidates data.default.id = function (id, source) local title = id local url = source.customArgs['baseURL'] .. (source.customArgs['searchStr'] or "") .. id return title, url end data.default.error = function() return "Minimal requirement is two of id, url and title parameters" end data.default.search = function (search, source) local title = "Search for " .. search local url = source.customArgs['baseURL'] .. source.customArgs['searchString'] .. search .. source.customArgs['searchSuffix'] return title, url end --[[ handling for ID only (unused, original concept) p.genericIdCitation = function(frame, title, url) if not templateArgs['id'] then return "no id parameter detected" end templateArgs['url']= target.CustomArgs['baseURL'] .. target.CustomArgs['searchStr'] .. templateArgs['id'] return p.citeWeb(frame, title, url) end]] --####################### FISH ##################################### --======================== Fishbase ================================= data.fishbase = { citationArgs = { ['editor1-last']="Froese", ['editor1-first']="Rainer", ['editor1-link']="Rainer Froese", ['editor2-last']="Pauly", ['editor2-first']="Daniel", ['editor2-link']="Daniel Pauly", --['last-author-amp'] ="yes", ['website'] = "[[FishBase]]", --['publisher'] = "" }, customArgs = { exclude= "order, family,genus, species, subspecies, 1, 2, 3, 4, month", baseURL = "http://www.fishbase.org/", defaultTitle = "Search FishBase" }, } data.fishbase.species = function(genus, species, subspecies) data.fishbase.version() local title = genus .. " " .. species local url = data.fishbase.customArgs['baseURL'] .. "summary/SpeciesSummary.php?genusname=" .. genus .. "&speciesname=" .. species if subspecies then url = url .. "+" .. subspecies title = title .. " " .. subspecies end title = "''" .. title .. "''" return title, url end data.fishbase.genus = function(genus) data.fishbase.version() local title = "Species in genus ''" .. firstToUpper(genus) .. "''" local url = data.fishbase.customArgs['baseURL'] .. "identification/SpeciesList.php?genus=" .. genus return title, url end data.fishbase.order = function(order) data.fishbase.version() local title = "Order " .. firstToUpper(order) local url = data.fishbase.customArgs['baseURL'] .. "summary/OrdersSummary.php?order=" .. order return title, url end data.fishbase.family = function(family) -- family names no longer redirecting -- must use code https://www.fishbase.org/summary/FamilySummary.php?ID=412 local families = { { "Acanthuridae", 412 }, { "Percidae", 306 } } local familyID = 0 for k,v in pairs(families) do if v[1] == family then familyID = v[2] end end data.fishbase.version() local title = "Family " .. firstToUpper(family) local url = data.fishbase.customArgs['baseURL'] .. "summary/FamilySummary.php?family=" .. family --local url = data.fishbase.customArgs['baseURL'] .. "summary/FamilySummary.php?ID=" .. familyID return title, url end data.fishbase.error = function() return "No recognised taxon options: order, family, genus, species, subspecies." end data.fishbase.version = function() local defaultDate = false if defaultDate then -- default month and year as original template (now not used) local month = templateArgs['month'] or "April" -- default month local year = templateArgs['year'] or "2006" -- default year --if isnumber(tostring(month))) templateArgs['version'] = month .. " " .. year .. " version" templateArgs['year'] =year -- old template gave redundant version and year else --But defaulting the date to April 2006 invites errors and isn't helpful local month = templateArgs['month'] -- no default month local year = templateArgs['year'] if month and year then if tonumber(month) then local months = { "January", "February", "March", "April", "May", "June", "July", "August", "September", "October", "November", "December" } month = months[tonumber(month)] -- convert digital month to month name end templateArgs['version'] = month .. " " .. year .. " version" -- set version if month and year provided templateArgs['year'] = nil -- don't use year as well as version templateArgs['month'] = nil end end end --[[ ================================ Catalog of Fishes ================================================ Note: sequence of authors changed in Sept 2018, 4 Sept 2018: Eschmeyer, W. N. and R. Fricke, and R. van der Laan (eds). CATALOG OF FISHES: GENERA, SPECIES, REFERENCES. (http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp). Electronic version accessed dd mmm 2018. [This version was edited by Bill Eschmeyer.] 26 Sept 2018: Fricke, R., Eschmeyer, W. N. & R. van der Laan (eds) 2018. CATALOG OF FISHES: GENERA, SPECIES, REFERENCES. (http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp). Electronic version accessed dd mmm 2018. --]] data.cof = { citationArgs = { --baseURL = "http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatget.asp?", ['editor2-last']="Eschmeyer", ['editor2-first']="William N.", ['editor2-link']="William N. Eschmeyer", ['editor1-last']="Fricke", ['editor1-first']="Ron", ['editor3-last']="van der Laan", ['editor3-first']="Richard", ['name-list-style'] ="amp", ['website'] = "[[Catalog of Fishes]]", ['publisher'] = "[[California Academy of Sciences]]" }, customArgs = { exclude= "family,genus,species,genid,spid,id,list,1,2,3", baseURL = "http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatget.asp?", defaultTitle = "CAS - Eschmeyer's Catalog of Fishes" } } data.cof.species = function(genus, species, subspecies) data.cof.checkDate() local taxon = genus .. " " .. species local url = data.cof.customArgs['baseURL'] .. 'tbl=species&genus=' .. genus .. '&species=' .. species local title = "Species related to " .. "''" .. firstToUpper(taxon) .. "''" -- .. "" species synonyms" return title, url end data.cof.genus = function(genus) data.cof.checkDate() local url = data.cof.customArgs['baseURL'] .. 'tbl=species&genus=' .. genus local title = "Species in the genus ''" .. firstToUpper(genus) .. "''" return title, url end -- note the family works with subfamilies using &family=SUBFAMILY data.cof.family = function(family) data.cof.checkDate() local list = templateArgs['list'] or "genus" local url = data.cof.customArgs['baseURL'] .. 'tbl=' .. list .. '&family=' .. family local title = "Species" if list == "genus" then title = "Genera" end title = title .. ' in the family ' .. firstToUpper(family) return title, url end data.cof.genid = function(genid) data.cof.checkDate() local searchStr = "genid" .. '=' .. genid local title = searchStr local url = data.cof.customArgs['baseURL'] .. searchStr return title, url end data.cof.spid = function(spid) data.cof.checkDate() local searchStr = "spid" .. '=' .. spid local title = searchStr local url = data.cof.customArgs['baseURL'] .. searchStr return title, url end data.cof.checkDate = function () local accessDate = templateArgs['access-date'] or templateArgs['accessdate'] local Date = require('Module:Date')._Date local date = Date(accessDate) if date and date < Date('5 September 2018') then -- switch author order for accessdates before 5 Sept 2018 data.cof.citationArgs['editor1-last']="Eschmeyer" data.cof.citationArgs['editor1-first']="William N." data.cof.citationArgs['editor1-link']="William N. Eschmeyer" data.cof.citationArgs['editor2-last']="Fricke" data.cof.citationArgs['editor2-first']="Ron" data.cof.citationArgs['editor2-link']=nil end end data.cof.error = function() return "Error. No recognised option set by template (need one of family, genus, species (also requires genus), spid, or genid" end --======================Fishes of the World 5=============================== data.fotw5 = { citeTemplate = "Cite book", citationArgs = { --['website'] = "[[]]", first1 = "Joseph S.", last1 = "Nelson", first2="Terry C.", last2="Grande", first3="Mark V. H.", last3="Wilson", --work = "Fishes of the World (work)", title = "Fishes of the World", edition="5th", year = 2016, publisher ="John Wiley and Sons", location="Hoboken", isbn = "978-1-118-34233-6", doi="10.1002/9781119174844" , }, customArgs = {exclude="gb-page,q,dq,1", baseURL = "https://onlinelibrary.wiley.com/doi/book/10.1002/9781119174844", -- online library defaultTitle = "Fishes of the World", altTitle = "[[Fishes of the World]]", -- wikilinked for when using chapter/section title altURL = "https://sites.google.com/site/fotw5th/", -- classification }, GoogleBooks = { baseURL = "https://books.google.co.uk/books?id=", id = "E-MLDAAAQBAJ", defaultPage = "&pg=PP1" } } data.fotw5.default2 = function(targs) local title = data.fotw5.citationArgs['work'] local url = data.fotw5.customArgs['baseURL'] local chapterParams = { title = title, ['chapter-url']= data.fotw5.customArgs['googleBooks'] } --return title, url, chapterParams end data.BentonVP4 = { citeTemplate = "Cite book", citationArgs = { first1 = "Michael J.", last1 = "Benton", title = "Vertebrate Palaeontology", edition="4th", year = 2014, publisher ="John Wiley & Sons", isbn = "978-1-118-40764-6", }, customArgs = {exclude="gb-page,q,dq,1", --baseURL = "", defaultTitle = "Vertebrate Palaeontology", altTitle = "[[Vertebrate Palaeontology]]" -- wikilinked for when using chapter/section title }, GoogleBooks = { baseURL = "https://books.google.co.uk/books?id=", id = "qak-BAAAQBAJ", defaultPage = "&pg=PP1", } } --====================TODO FishWisePro================================================== data.fishwisepro = { citationArgs = { ['website'] = "[[FishWisePro]]", }, customArgs = {exclude="family,genus,species,1", baseURL = "" } } -- #################### AMPHIBIA and REPTILES ############################### -- ================= Amphibian Species of the World (ASW6) --[[Recommended citation: Frost, Darrel R. 2019. Amphibian Species of the World: an Online Reference. Version 6.0 (Date of access). Electronic Database accessible at http://research.amnh.org/herpetology/amphibia/index.html. American Museum of Natural History, New York, USA. URL for family page: http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/Amphibia/Anura/Allophrynidae baseURL = http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/ suffix = Amphibia/Anura/Allophrynidae note: needs the whole hierarchy (except the superfamily which is optional) Template for main taxonomic listing: {{BioRef|ASW6 |title=Amphibia |year=2019 |url=http://research.amnh.org/herpetology/amphibia/index.html |access-date=27 September 2019}} SEARCH http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/amphib/basic_search?basic_query=Atelopus&stree=&stree_id= searchSuffix = amphib/basic_search?basic_query=Atelopus&stree=&stree_id= SEARCH http://research.amnh.org/vz/herpetology/amphibia/content/search?taxon=Allophryn*&subtree=&subtree_id=&english_name=&author=&year=&country= searchSuffix = /content/search?taxon=Allophryn*&subtree=&subtree_id=&english_name=&author=&year=&country= minimul = /content/search?taxon=Allophryn*&subtree ]] data.ASW6 ={ citationArgs = { website ="Amphibian Species of the World, an Online Reference.", version = "Version 6.0", publisher = "American Museum of Natural History, New York", ['last1']="Frost", ['first1']="Darrel R.", ['author1-link']="Darrel R. Frost", }, customArgs = { exclude = "taxon,species,genus,family, superfamily,1,2,3", baseURL = "http://research.amnh.org/herpetology/amphibia/", defaultSuffix = "index.html", defaultTitle = "ASW Home" } } data.ASW6.species = function(genus, species, subspecies) -- search for genus+species () local title = "Search for taxon: " .. "''" .. genus .. " " .. species .. "''" --local search = ""?action=names&taxon="" -- old version (pre ASW6) --local search = "amphib/basic_search?basic_query=" -- basic search local search = "content/search?taxon=" -- guided search for taxon name local url = data.ASW6.customArgs['baseURL'] .. search -- .. genus .. '+AND+' .. species .. '&quot;' .. genus .. '+' .. species .. '&quot;' return title, url end data.ASW6.genus = function(genus) return data.ASW6.taxon(genus) -- use genus as alias of taxon end data.ASW6.taxon = function(taxon) local title = "Search for Taxon: " .. taxon local url= data.ASW6.customArgs['baseURL'] .. "content/search?taxon=" .. taxon return title, url end data.ASW6.family = function(family) local order = data.ASW6.checkOrder(family) local url= data.ASW6.customArgs['baseURL'] .. "Amphibia/" .. order .. "/" .. firstToUpper(family) local title = firstToUpper(family) return title, url end data.ASW6.checkOrder = function(family) local gymnophiona={ "Caeciliidae", "Chikilidae", "Dermophiidae", "Herpelidae", "Ichthyophiidae", "Grandisoniidae", "Indotyphlidae", "Rhinatrematidae", "Scolecomorphidae", "Siphonopidae", "Typhlonectidae" } local caudata = { "Ambystomatidae", "Amphiumidae", "Cryptobranchidae", "Hynobiidae", "Plethodontidae", "Proteidae", "Rhyacotritonidae", "Salamandridae", "Sirenidae" } for k,v in pairs(caudata) do if v == family then return "Caudata" end end for k,v in pairs(gymnophiona) do if v == family then return "Gymnophiona" end end return "Anura" end --============================= AmphibiaWeb =================================== --[[ Citation: AmphibiaWeb. 2019. <https://amphibiaweb.org> University of California, Berkeley, CA, USA. Accessed 27 Sep 2019. Code: {{BioRef|amphibiaweb |title=Amphibia |year=2019 |url=https://amphibiaweb.org/taxonomy/AW_FamilyPhylogeny.html |access-date=27 September 2019}} --]] data.amphibiaweb = { citationArgs = { website = "AmphibiaWeb", publisher = "University of California, Berkeley", --['editor1-last']="", ['editor1-first']="", ['editor1-link']="", }, customArgs = { exclude = "taxon,species,genus,family,1,2,3", baseURL = "https://amphibiaweb.org/", defaultSuffix = "taxonomy/AW_FamilyPhylogeny.html", defaultTitle = "AmphibiaWeb Family Taxonomy" } } data.amphibiaweb.species = function (genus, species, subspecies) local title = "''" .. genus .. " " .. species .. "''" --https://amphibiaweb.org/cgi/amphib_query?where-genus=Altiphrynoides&where-species=malcolmi local url = data.amphibiaweb.customArgs['baseURL'] .. "cgi/amphib_query?rel-genus=equals&where-genus=" .. genus .. "&rel-species=equals&where-species=" .. species return title, url end data.amphibiaweb.genus = function (genus) local title = "''" .. genus .. "''" --https://amphibiaweb.org/cgi/amphib_query?where-genus=Altiphrynoides&where-species=malcolmi local url = data.amphibiaweb.customArgs['baseURL'] .. "cgi/amphib_query?rel-genus=equals&where-genus=" .. genus .. "&include_synonymies=Yes&show_photos=Yes" return title, url end data.amphibiaweb.family = function (family) -- if family use standardised url local url = data.amphibiaweb.customArgs['baseURL'] .. "lists/" .. firstToUpper(templateArgs['family']) .. ".shtml" local title = templateArgs['family'] return title, url end --=========================== The Reptile Database data.reptileDB = { -- http://reptile-database.reptarium.cz/species?genus=Epacrophis&species=boulengeri -- recommended citation: Uetz, P., Freed, P. & Hošek, J. (eds.) (2019) The Reptile Database, http://www.reptile-database.org, accessed [insert date here] -- newer: Uetz, P., Freed, P, Aguilar, R., Reyes, F., Kudera, J. & Hošek, J. (eds.) (2024) The Reptile Database, http://www.reptile-database.org, accessed [insert date here citationArgs = { --website="reptile-database.org", website="[[Reptile Database|The Reptile Database]]", ['editor1-last']="Uetz", ['editor1-first']="P.", --['editor1-link']="Peter Uetz", ['editor2-last']="Freed", ['editor2-first']="P.", ['editor3-last']="Hošek", ['editor3-first']="J.", --year=2019, ['display-editors'] = 1 -- shows eds as Uetz et al as number of editors has increased and is date dependent }, customArgs = { exclude = "taxon,species,genus,family,1,2,3", defaultURL = "http://reptile-database.org/", baseURL = "http://reptile-database.reptarium.cz/", defaultTitle = "The Reptile Database" } } data.reptileDB.species = function(genus, species) data.reptileDB.getDate() local title = "''" .. genus .. " " .. species .. "''" --http://reptile-database.reptarium.cz/species?genus=Loxocemus&species=bicolor local url = data.reptileDB.customArgs['baseURL'] .. "species?genus=" .. genus .. "&species=" .. species return title, url end data.reptileDB.genus = function(genus) data.reptileDB.getDate() local title = "''" .. genus .. "''" --http://reptile-database.reptarium.cz/advanced_search?genus=Malayopython&submit=Search local url = data.reptileDB.customArgs['baseURL'] .. "advanced_search?genus=" .. genus .. "&exact%5B0%5D=taxon&submit=search" return title, url end data.reptileDB.family = function(family) return data.reptileDB.taxon(family) end data.reptileDB.order = function(order) return data.reptileDB.taxon(order) end data.reptileDB.taxon = function(taxon) data.reptileDB.getDate() local title = taxon --http://reptile-database.reptarium.cz/advanced_search?taxon=Viperidae&exact%5B0%5D=taxon&submit=Search local url = data.reptileDB.customArgs['baseURL'] .. "advanced_search?taxon=" .. taxon .. "&exact%5B0%5D=taxon&submit=search" return title, url end data.reptileDB.getDate = function() if templateArgs['date'] and templateArgs['year'] then templateArgs['access-date'] = templateArgs['date'] .. " " .. templateArgs['year'] templateArgs['date'] = nil templateArgs['year'] = nil end end data.reptileDB.default = function() local url = data.reptileDB.customArgs['defaultURL'] local title = data.reptileDB.customArgs['defaultTitle'] return title, url end --################################### BIRDS ######################################## --====================Handbook of the Birds of the World Alive (HBW Alive)============== data.HBWalive = { citationArgs = { website="[[Handbook of the Birds of the World|Handbook of the Birds of the World Alive]]", publisher="Lynx Edicions" }, customArgs = { exclude="order,family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://www.hbw.com/", defaultSuffix = "family/home", defaultTitle = "Family | HBW Alive" } } --############################## HBW ALIVE ######################################### -- family and species entries have mix of common name and taxon name so cannot be prempted; -- must use title + url (which uses default functions in this module) data.HBWalive.order = function(order) local title = "Order " .. firstToUpper(order) --https://www.hbw.com/order/struthioniformes local url = target.customArgs['baseURL'] .. "order/" .. order return title, url end --[[======================IOC World Bird List========================== Gill, F & D Donsker (Eds). 2019. IOC World Bird List (v9.2). doi : 10.14344/IOC.ML.9.2. Gill F, D Donsker & P Rasmussen (Eds). 2020. IOC World Bird List (v10.2). doi : 10.14344/IOC.ML.10.1. ]] data.IOC = { citationArgs = { website="[[IOC World Bird List]]", -- version="Version 9.2", -- shouldn't default; should be hardcode so it doesn't change ['editor1-last']="Gill", ['editor1-first']="Frank", ['editor1-link']="Frank Gill (ornithologist)", ['editor2-last']="Donsker", ['editor2-first']="David", ['editor3-last']="Rasmussen", ['editor3-first']="Pamela C.", ['editor3-link']="Pamela C. Rasmussen", -- only shown from version 10.1 onwards -- doi = "10.14344/IOC.ML.9.2", -- this changes by version number and is not a useful part of the citation -- publisher="International Ornithological Congress" -- relationship confusing, see https://www.worldbirdnames.org/new/history/ }, customArgs = { exclude="order,family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://www.worldbirdnames.org/", defaultSuffix = "", defaultTitle = "IOC World Bird List: Welcome" }, } data.IOC.version = function() local version = templateArgs['version'] local old = false if version then version = string.gsub( version, "[Vv]ersion ", "") local versionNumber = tonumber(version) if versionNumber < 10.1 then old = true end else local Date = require('Module:Date')._Date if Date(templateArgs['access-date']) < Date('1 January 2020') then old = true end end if old then data.IOC.citationArgs['editor3-last'] = nil data.IOC.citationArgs['editor3-first'] = nil end end data.IOC.order = function(order) data.IOC.version() local IOCorders = {Struthioniformes='ratites',Rheiformes='ratites',Apterygiformes='ratites',Casuariiformes='ratites',Tinamiformes='ratites',Galliformes='megapodes',Anseriformes='waterfowl',Caprimulgiformes='nightjars',Apodiformes='swifts',Musophagiformes='turacos',Otidiformes='turacos',Cuculiformes='turacos',Mesitornithiformes='turacos',Pterocliformes='turacos',Columbiformes='pigeons',Gruiformes='flufftails',Podicipediformes='grebes',Phoenicopteriformes='grebes',Charadriiformes='sandpipers',Eurypygiformes='loons',Phaethontiformes='loons',Gaviiformes='loons',Sphenisciformes='loons',Procellariiformes='loons',Ciconiiformes='storks',Suliformes='storks',Pelecaniformes='pelicans',Opisthocomiformes='raptors',Accipitriformes='raptors',Strigiformes='owls',Coliiformes='mousebirds',Leptosomiformes='mousebirds',Trogoniformes='mousebirds',Bucerotiformes='mousebirds',Coraciiformes='rollers',Piciformes='woodpeckers',Cariamiformes='falcons',Falconiformes='falcons',Psittaciformes='parrots', Passeriformes='nz_wrens'} -- passeriformes link not very useful local title = "Order " .. firstToUpper(order) local url = data.IOC.customArgs['baseURL'] .. "/bow/" .. IOCorders[order] return title, url end data.IOC.family = function(family) data.IOC.version() local IOCfamilies = { Struthionidae = {"ratites", 4}, Alcippeidae = {"babblers", 24989 } } -- temporary partial list for testing local title = "Family " .. firstToUpper(family) --https://www.worldbirdnames.org/Family/Struthionidae local url = data.IOC.customArgs['baseURL'] .. "Family/" .. family -- old version (might be resurrected by IOC) -- https://www.worldbirdnames.org/new/bow/babblers/#1338626516R24989 if IOCfamilies[family] then -- test version local partial list url = data.IOC.customArgs['baseURL'] .. "new/bow/" .. IOCfamilies[family][1] .. "/#1338626516R" .. IOCfamilies[family][2] end return title, url end data.IOC.default = function( title, url) data.IOC.version() return title, url end data.BOW = { citationArgs = { website="Birds of the World Online", -- doi = "", -- ['last1']="Winkler", ['first1']="David W.", -- are these always the authors in version 1? no, perhaps for family page -- ['last2']="Billerman", ['first2']="Shawn M.", -- ['last3']="Lovette", ['first3']="Irby J.", -- ['editor1-last']="Billerman", ['editor1-first']="S. M.", --['editor1-link']="", -- ['editor2-last']="Keeney", ['editor2-first']="B. K.", -- ['editor3-last']="Rodewald", ['editor3-first']="P. G.", -- ['editor4-last']="Schulenberg", ['editor4-first']="T. S.", -- ['version'] = 1, ['year'] = 2020, -- may not want to default publisher="[[Cornell Lab of Ornithology]], Ithaca, NY." }, customArgs = { exclude="citation,make,order,family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://birdsoftheworld.org/bow/species/", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Explore Taxonomy" }, } -- function not needed of not adding anything else data.BOW.default2 = function( title, url) --data.BOW.citationArgs['version'] = "Version 1" --mw.addWarning("testing BOW.default function") return title, url end -- id works with the default function data.default.id (id, source) data.BOW.id2 = function( id) local url = data.IOC.customArgs['baseURL'] ..id local title = "BOW id=" .. id end --[[ make BOW to parse standard citation, {{BioRef|BOW|citation=CITATION}} vesrion 1 (family): Winkler, D. W., S. M. Billerman, and I.J. Lovette (2020). Bulbuls (Pycnonotidae), version 1.0. In Birds of the World (S. M. Billerman, B. K. Keeney, P. G. Rodewald, and T. S. Schulenberg, Editors). Cornell Lab of Ornithology, Ithaca, NY, USA. https://doi.org/10.2173/bow.pycnon4.01 version 2 (species): Limparungpatthanakij , W. L., L. Fishpool, and J. Tobias (2020). Buff-vented Bulbul (Iole crypta), version 2.0. In Birds of the World (S. M. Billerman and B. K. Keeney, Editors). Cornell Lab of Ornithology, Ithaca, NY, USA. https://doi.org/10.2173/bow.buvbul1.02 ]] data.BOW.citation = function( value) local citation = templateArgs['citation'] data.BOW.citationArgs['year'] = citation:match ('^%D+(%d%d%d%d)') data.BOW.citationArgs['doi'] = citation:match ('10%.2173/bow%..+') -- https://doi.org/10.2173/bow.pycnon4.01 --data.BOW.citationArgs['version'] = citation:match ('version %d%.%d') -- version applies to page, not whole BOW local title = citation:match ('%d%d%d%d%)%.(.*, version %d%.%d)'); -- include version number in title local suffix = citation:match ('10%.2173/bow%.(.+%d?)%.') -- https://doi.org/10.2173/bow.pycnon4.01 local version = "/cur/" -- for the current version version = citation:match ('version (%d%.%d)') -- for the cited version local url = data.BOW.customArgs['baseURL'] .. suffix .. '/' .. version .. '/' title = title:gsub( '%((%D+) (%D+)%)' , "(''%1 %2'')") local authors = citation:match ('^(%D+) %(%d%d%d%d%)') if authors then -- split authors with modified code from make cite iucn local list = {} --mw.addWarning ("author string: " .. authors) authors = authors:gsub(", Jr.", "XYZJrX") -- protect author name from splitting on comma authors = authors:gsub(", and ", ", ") -- for 3 or more authors authors = authors:gsub(" and ", ", ") -- for 2 editors list = mw.text.split (authors, ','); -- split the string on the commas into entries in list if #list == 0 then --mw.addWarning ("Zero length author list. Please report example of BOW citation at Cite BOW template talk page."); data.BOW.citationArgs['author'] = authors -- no 'names' of the proper form; return the original as a single |author= parameter else for i, name in ipairs (list) do -- for each author in list --mw.addWarning ("list " .. i .. "=" .. list[i]) if i==1 then --note the first name has last name followed by initials after comma, so takes fill first two parts of the split data.BOW.citationArgs['last1'] = data.BOW.citationArgs['last1'] or name -- don't everwrite supplied name elseif i==2 then data.BOW.citationArgs['first1'] = data.BOW.citationArgs['first1'] or name elseif i > 2 then --mw.addWarning ("name " .. i .. "=" .. name) --data.BOW.citationArgs['last'..i-1] = name:match ('%s(%a-)$') --data.BOW.citationArgs['first'..i-1] = name:match ('(.+)%s%a-$') -- regex note: allow for space in names such as del Hoyo -- used supplied parameter if available (used when fixing diacrticis) or parse name or use unparsed name if that fails data.BOW.citationArgs['last'..i-1] = data.BOW.citationArgs['last'..i-1] or name:match ('%s([%a ]-)$') or name data.BOW.citationArgs['first'..i-1] = data.BOW.citationArgs['first'..i-1] or name:match ('(.-)%s[%a ]-$') --data.BOW.citationArgs['author'..i-1] = nil else -- something has gone wrong (use author) data.BOW.citationArgs['author'..i-1] = name end if i>1 and 1==2 then --mw.addWarning ("last" .. tostring(i-1) .. "=" .. data.BOW.citationArgs['last'..i-1]) --mw.addWarning ("first".. tostring(i-1) .. "=" .. data.BOW.citationArgs['first'..i-1]) end end for i, name in ipairs (list) do -- for each author in list if data.BOW.citationArgs['last'..i] then --mw.addWarning ("check " .. i .. "=" .. data.BOW.citationArgs['last'..i] ) data.BOW.citationArgs['last'..i] =string.gsub(data.BOW.citationArgs['last'..i], "XYZJrX", ", Jr.") -- restored protected string end end end end -- now parse editors local editors = citation:match ('In Birds of the World %((.-), Editors?%)' ) -- omit editors as cite web psoitioning is weird if editors then -- split editors with modified code from make cite iucn local list = {} --mw.addWarning ("editor string: " .. editors) editors = editors:gsub(", and ", ", ") -- for 3 or more authors editors = editors:gsub(" and ", ", ") -- for 2 editors list = mw.text.split (editors, ','); -- split the string on the commas into entries in list if #list == 0 then mw.addWarning ("problem with editor splitting") data.BOW.citationArgs['editor'] = editors -- no 'names' of the proper form; return the original as a single |author= parameter else for i, name in ipairs (list) do -- for each author in list if i>0 then --note the editor names are all same format (unlike authors) -- data.BOW.citationArgs['editor-last'..i] = name:match ('%s(%a-)$') -- data.BOW.citationArgs['editor-first'..i] = name:match ('(.+)%s%a-$') data.BOW.citationArgs['editor-last'..i] = name:match ('%s([%a ]-)$') -- [%a ] for "del Hoyo" or "de Juana" data.BOW.citationArgs['editor-first'..i] = name:match ('(.-)%s[%a ]-$') --data.BOW.citationArgs['editor'..i-1] = nil else -- something has gone wrong (use editor) -- data.BOW.citationArgs['editor'..i] = name end if i>0 and 1==2 then mw.addWarning ("editor-last" .. tostring(i) .. "=" .. data.BOW.citationArgs['editor-last'..i]) mw.addWarning ("editor-first".. tostring(i) .. "=" .. data.BOW.citationArgs['editor-first'..i]) end end end end --if not url then url = data.BOW.customArgs['baseURL'] end --if not title then title = "Title parameter required" end return title, url end --[[ Birdlife International datazone BirdLife International (2024). Species factsheet: Variable Antshrike Thamnophilus caerulescens. Downloaded from https://datazone.birdlife.org/species/factsheet/variable-antshrike-thamnophilus-caerulescens on 22/10/2025 --]] data.birdlife = { citationArgs = { website="Birdlife International", --['editor1-last']="", ['editor1-first']="", --['editor1-link']="", }, customArgs = { exclude="id,1", baseURL = "https://datazone.birdlife.org/", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Species factsheet" }, } -- H&M4 website -- https://www.aviansystematics.org/checklist?viewfamilies=155 data.howardmoore = { citationArgs = { publisher ="Trust for Avian Systematics", work = "Howard & Moore Checklist Online" }, customArgs = { exclude="order,family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://www.aviansystematics.org/", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Howard & Moore Checklist Online" }, } data.howardmoore.id = function (id) local title = "Family Id: " .. id local url = data.howardmoore.customArgs['baseURL'] .. "checklist?viewfamilies=" .. id return title, url end -- basic handling for Taxonomy in Flux website data.tif = { citationArgs = { website="Taxonomy in Flux", ['editor1-last']="Boyd III", ['editor1-first']="John H.", --['editor1-link']="", }, customArgs = { exclude="order,family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "http://jboyd.net/Taxo/", defaultSuffix = "List.html", defaultTitle = "Taxonomy in Flux" }, } --[[ ------------- Avibase e.g. https://avibase.bsc-eoc.org/species.jsp?avibaseid=9144EF4017F2D8B1 ]] data.avibase = { citationArgs = { website="Avibase", ['editor1-last']="Lepage", ['editor1-first']="Denis", --['editor1-link']="", }, customArgs = { exclude="order,family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://avibase.bsc-eoc.org/", searchStr = "species.jsp?avibaseid=", defaultTitle = "Avibase - The World Bird Database" } } -- ============================= HAZU ============================= -- Rječnik standardnih hrvatskih ptičjih naziva (2018) data.HAZU = { citationArgs = { author = "Zavod za ornitologiju HAZU", year = "2018", title = "Rječnik standardnih hrvatskih ptičjih naziva", publisher = "Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti", website = "[https://www.info.hazu.hr/upload/Image/interreg_cigra/Rje%C4%8Dnik-standardnih-hrvatskih-pti%C4%8Djih-naziva.pdf PDF]" }, customArgs = { exclude = "order,family,genus,species,taxon,id,1,2,3,4", baseURL = "https://www.info.hazu.hr/jedinice/zavod-za-ornitologiju-u-zagrebu/rjecnik-standardnih-hrvatskih-pticjih-naziva/", defaultTitle = "Rječnik standardnih hrvatskih ptičjih naziva" } } --[[ use default function data.avibase.id = function (id) local title = "Avibase id: " .. id local url = data.avibase.customArgs['baseURL'] .. data.avibase.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end --]] -- ============================= IUCN ================================================= -- for species in taxon; for species assessments, use {{cite iucn}} -- https://www.iucnredlist.org/search?query=Murexia&searchType=species -- https://www.iucnredlist.org/search?query=aonyx&searchType=species data.iucn = { citationArgs = { website="[[IUCN Red List of Threatened Species]]", --publisher="[[IUCN]]" }, customArgs = { exclude="family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://www.iucnredlist.org", searchString = "/search?query=", searchSuffix = "&searchType=species", defaultSuffix = "", defaultTitle="IUCN Red List of Threatened Species" } } data.iucn.genus = function(genus) return data.iucn.taxon(genus, "TITLE_ITALICS") end data.iucn.family = function(family) return data.iucn.taxon(family) end data.iucn.order = function(order) return data.iucn.taxon(order) end data.iucn.taxon = function(taxon, titleItalics) local title = firstToUpper(taxon) if titleItalics then title = "''" .. title .. "''" end local url = data.iucn.customArgs['baseURL'] .. data.iucn.customArgs['searchString'] .. taxon .. data.iucn.customArgs['searchSuffix'] return title, url end -- ============================= NatureServe/TNC ================================================= -- NatureServe Network Biodiversity Location Data. NatureServe, Arlington, Virginia. NatureServe. -- https://explorer.natureserve.org/Taxon/ELEMENT_GLOBAL.2.747305/Lucanus_capreolus -- https://explorer.natureserve.org/Taxon/ELEMENT_GLOBAL.2.1253051/Monarda_fistulosa data.tnc = { citationArgs = { website="[[NatureServe|NatureServe Explorer]]", publisher="NatureServe", location = "Arlington, Virginia" }, customArgs = { exclude="family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://explorer.natureserve.org/", taxonString = "Taxon/ELEMENT_GLOBAL.2.", defaultTitle="NatureServe Network Biodiversity Location Data" } } data.tnc.species = function(genus,species) local title = "''" .. firstToUpper(genus) .. " " .. species .. "''" local url = data.tnc.customArgs['baseURL'] .. data.tnc.customArgs['taxonString'] .. templateArgs['id'] .. "/" .. genus .. "_" .. species return title, url end data.tnc.id = function(id) local title = data.tnc.customArgs['defaultTitle'] local url = data.tnc.customArgs['baseURL'] .. data.tnc.customArgs['taxonString'] .. templateArgs['id'] return title, url end -- ============================= ASM Mammal Diversity Database ======================== data.asm = { citationArgs = { website="ASM Mammal Diversity Database", publisher="[[American Society of Mammalogists]]" }, customArgs = { exclude="family,genus,species,taxon,id,1,2,3", baseURL = "https://www.mammaldiversity.org/", defaultTitle="ASM Mammal Diversity Database" } } data.asm.species2 = function(genus, species) -- use species function below -- old url = https://mammaldiversity.org/species-account.php?genus=ursus&species=arctos -- new url = https://www.mammaldiversity.org/explore.html#genus=Dipodomys&species=deserti&id=1001892 (only id required) local title = "''" .. genus .. " " .. species .. "''" local url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "explore.html#genus=" .. genus .. "&species=" .. species if templateArgs['id'] then url = url .. "&id=" .. templateArgs['id'] end return title, url end data.asm.id = function(id) --local url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "species-account/species-id=" .. templateArgs['id'] -- new format https://www.mammaldiversity.org/explore.html#species-id=1006310 --local url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "explore.html#species-id=" .. id -- templateArgs['id'] -- newer format https://www.mammaldiversity.org/explore.html#genus=Leopardus&species=colocola&id=1005993 (genus and species can be blank) -- newer (Mar 2024) https://www.mammaldiversity.org/taxon/1006020 local title = "Species-id=" .. id local hashString = "genus=&species=&id=" .. id -- if id only, requires blank genus and species (superceded by /taxon/link) if templateArgs['genus'] and templateArgs['species'] then title = "''" .. templateArgs['genus'] .. " " .. templateArgs['species'] .. "'' (id=" .. id ..")" hashString = "genus=" .. templateArgs['genus'] .. "&species=" .. templateArgs['species'] .. "&id=" .. id end --local url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "explore.html#genus=&species=&id=" .. id -- templateArgs['id'] -- url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "explore.html#" .. hashString local url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "taxon/" .. id return title, url end data.asm.species = function(genus, species) if templateArgs['id'] then return data.asm.id(templateArgs['id']) -- use the ASM explore page if ID given (as permalink) end if genus and species then -- otherwisee use the treeview page with the species info local title = "''" .. firstToUpper(genus) .. " " .. species .. "''" local url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "tree.html#genus=" .. genus .. "&species=" .. species return title, url end end data.asm.genus = function(genus) return data.asm.taxon(genus, "genus", "TITLE_ITALICS") end data.asm.family = function(family) return data.asm.taxon(family, "family") end data.asm.order = function(order) return data.asm.taxon(order, "order") end data.asm.taxon = function(taxon, rank, titleItalics) --https://mammaldiversity.org/#ZmVsaWRhZSZnbG9iYWxfc2VhcmNoPXRydWUmbG9vc2U9dHJ1ZQ -- Base64.encode(felidae&global_search=true&loose=true) local title = firstToUpper(taxon) if titleItalics then title = "''" .. title .. "''" end local url = data.asm.customArgs['baseURL'] .. "tree.html" if rank then -- no rank if taxon called directly url = url .. "#" .. rank .. "=" .. taxon end return title, url end --############################## Base64 encode and decode (used for ASM##################### local b='ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZabcdefghijklmnopqrstuvwxyz0123456789+/' -- encoding data.asm.Base64 = {} data.asm.Base64.encode = function(data) return ((data:gsub('.', function(x) local r,b='',x:byte() for i=8,1,-1 do r=r..(b%2^i-b%2^(i-1)>0 and '1' or '0') end return r; end)..'0000'):gsub('%d%d%d?%d?%d?%d?', function(x) if (#x < 6) then return '' end local c=0 for i=1,6 do c=c+(x:sub(i,i)=='1' and 2^(6-i) or 0) end return b:sub(c+1,c+1) end)..({ '', '==', '=' })[#data%3+1]) end -- decoding data.asm.Base64.decode=function(data) data = string.gsub(data, '[^'..b..'=]', '') return (data:gsub('.', function(x) if (x == '=') then return '' end local r,f='',(b:find(x)-1) for i=6,1,-1 do r=r..(f%2^i-f%2^(i-1)>0 and '1' or '0') end return r; end):gsub('%d%d%d?%d?%d?%d?%d?%d?', function(x) if (#x ~= 8) then return '' end local c=0 for i=1,8 do c=c+(x:sub(i,i)=='1' and 2^(8-i) or 0) end return string.char(c) end)) end --######################## Misc ################################## --[[ 3 approaches to handling DB: 1) use DB as website and use author for editors (if known) (a) use via to append WoRMS (b) use postscript to append WoRMs (c) use publisher for WoRMS 2) use WoRMS as website and designate DB as author (recommended by WoRMS) CURRENT (option) add editors [TODO see cite WoRMS for list] issue: what to do about editors changing (need to use access-date) ]] data.WoRMS = { citationArgs = { author = "WoRMS", website = "[[World Register of Marine Species]]", --['via'] = "[[World Register of Marine Species]]", --postscript = '&#32;from the [[World Register of Marine Species]].' }, customArgs = {exclude="id,db,1", baseURL = "http://www.marinespecies.org/aphia.php?", searchStr = "p=taxdetails&id=", defaultTitle="World Register of Marine Species" } } data.WoRMS.id = function(id) --[[ Two styles 1. http://www.marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=14712 > WoRMS (2018). Heterobranchia. Accessed at: http://marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=14712 on 2018-11-28 2. http://www.marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1057249 > MolluscaBase (2018). Ringipleura. Accessed through: World Register of Marine Species at: http://www.marinespecies.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1057249 on 2018-11-28 ]] if not templateArgs['id'] then return "no id parameter detected" end local searchStr = "p=taxdetails&id=" .. templateArgs['id'] if templateArgs['db'] then data.WoRMS.db (templateArgs['db']) --[[else -- WoRMS is primary source (note cite WoRMs uses WoRMS as publisher and the db as the work) templateArgs['via'] = nil templateArgs['postscript'] = nil]] end --templateArgs['website'] = templateArgs['db'] -- alternative (and use |postscript) --templateArgs['publisher'] = templateArgs['via'] --page <title>WoRMS - World Register of Marine Species - Heterobranchia</title> local title = "WoRMS taxon details: AphiaID " .. id local url = data.WoRMS.customArgs['baseURL'] .. data.WoRMS.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.WoRMS.default = function() if templateArgs['db'] then data.WoRMS.db (templateArgs['db']) end end data.WoRMS.db = function(db) -- if database hosted by WoRMS db = string.lower( db ) if db == "world list of octocorallia" or db == "octocorallia" then templateArgs['author'] = "World List of Octocorallia" templateArgs['editor-last1']="McFadden"; templateArgs['editor-first1']="C.S." -- , ; , R.; Samimi-Namin, K.; , G.; , L. templateArgs['editor-last2']="Cordeiro"; templateArgs['editor-first2']="R." templateArgs['editor-last3']="Samimi-Namin"; templateArgs['editor-first3']="K." templateArgs['editor-last4']="Williams"; templateArgs['editor-first4']="G." templateArgs['editor-last5']="van Ofwegen"; templateArgs['editor-first5']="L." -- year ? (2022). elseif db == "world of copepods database" or db == "copepoda" or db == "copepods" or db == "copepod" then templateArgs['author'] = "World of Copepods Database" templateArgs['editor-last1']="Walter"; templateArgs['editor-first1']="T.C." templateArgs['editor-last2']="Boxshall"; templateArgs['editor-first2']="G." -- year ? (2022). elseif db == "world amphipoda database" or db == "amphipoda" or db == "amphipod"then templateArgs['author'] = "World Amphipoda Database" templateArgs['editor-last1']="Horton"; templateArgs['editor-first1']="T." templateArgs['editor-last2']="Lowry"; templateArgs['editor-first2']="J." templateArgs['editor-last3']="De Broyer"; templateArgs['editor-first3']="C." templateArgs['display-editors']="etal"; -- full list is about 20 names elseif db == "world isopoda database" or db == "isopoda" or db == "isopod"then templateArgs['author'] = "World Marine, Freshwater and Terrestrial Isopod Crustaceans database" templateArgs['editor-last1']="Boyko"; templateArgs['editor-first1']="C.B." templateArgs['editor-last2']="Bruce"; templateArgs['editor-first2']="N.L." templateArgs['editor-last3']="Hadfield"; templateArgs['editor-first3']="K.A." templateArgs['editor-last4']="Merrin"; templateArgs['editor-first4']="K.L." templateArgs['editor-last5']="Ota."; templateArgs['editor-first5']="Y." templateArgs['editor-last6']="Poore"; templateArgs['editor-first6']="G.C.B." templateArgs['editor-last7']="Taiti"; templateArgs['editor-first7']="S." elseif db == "millibase" or db == "diplopoda" or db == "diplopod"then templateArgs['author'] = "MilliBase" templateArgs['editor-last1']="Sierwald"; templateArgs['editor-first1']="P." templateArgs['editor-last2']="Spelda"; templateArgs['editor-first2']="J." elseif db == "molluscabase" or db == "mollusca" or db == "mollusc" then templateArgs['author'] = "MolluscaBase" else templateArgs['author'] = templateArgs['db'] -- this is recommended by WoRMS end end --[[ Species files -- takes db parameter --https://db.speciesfile.org/otus/$ID/overview --https://plecoptera.speciesfile.org/otus/890815/overview ]] data.speciesfile = { citationArgs = { website = " Species File", --publisher = "", }, customArgs = {exclude="id,1,2,3,4,5,db", --baseURL = "https://" .. firstToUpper(templateArgs['db'] ) .. ".speciesfile.org/", --searchStr = "otus/", -- defaultSuffix = "/overview", --defaultTitle= " Species File" } } data.speciesfile.id = function(id) -- e.g. https://plecoptera.speciesfile.org/otus/890815/overview local db = data.speciesfile.db() -- customise for speciesfile local title = firstToUpper(db) .. " Species File id&#61;" .. id -- use entity &#61; for = to avoid missing pipe CS1 warning --local url = data.speciesfile.customArgs['baseURL'] .. data.speciesfile.customArgs['searchStr'] .. id .. data.speciesfile.customArgs['defaultSuffix '] local url = "https://" ..db .. ".speciesfile.org/otus/" .. id .. "/overview" return title, url end data.speciesfile.default = function() local db = data.speciesfile.db () local title = firstToUpper(db) .. " Species File" local url = "https://" ..db .. ".speciesfile.org/" return title, url end data.speciesfile.db = function() local db = string.lower( templateArgs['db'] ) -- templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." if db == "zoraptera" then -- ed: Hopkins, H. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." elseif db == "dermaptera" then -- eds: Hopkins, H., Haas, F. & Deem, L.S. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." templateArgs['editor-last2']="Johnson"; templateArgs['editor-first2']="K.P." templateArgs['editor-last3']="Smith"; templateArgs['editor-first3']="V.S." elseif db == "plecoptera" then -- (eds) DeWalt RE, Hopkins H, Neu-Becker U, and Stueber G templateArgs['editor-last1']="DeWalt"; templateArgs['editor-first1']="R.E." templateArgs['editor-last2']="Hopkins"; templateArgs['editor-first2']="H." templateArgs['editor-last3']="Neu-Becker"; templateArgs['editor-first3']="U." templateArgs['editor-last4']="Stueber"; templateArgs['editor-first4']="G." elseif db == "orthoptera" then --eds: Cigliano, M.M., H. Braun, D.C. Eades & D. Otte. templateArgs['editor-last1']="Cigliano"; templateArgs['editor-first1']="M.M." templateArgs['editor-last2']="Braun"; templateArgs['editor-first2']="H." templateArgs['editor-last3']="Eades"; templateArgs['editor-first3']="D.C." templateArgs['editor-last4']="Otte"; templateArgs['editor-first4']="D." elseif db == "grylloblattodea" then -- ed: Hopkins, H. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." elseif db == "mantophasmatodea" then -- ed: Hopkins, H. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." elseif db == "embioptera" then -- ed: Hopkins, H. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." elseif db == "phasmida" then -- eds: Brock PD, Büscher TH, Baker E. templateArgs['editor-last1']="Brock"; templateArgs['editor-first1']="P.D." templateArgs['editor-last2']="Büscher"; templateArgs['editor-first2']="T.H." templateArgs['editor-last3']="Baker"; templateArgs['editor-first3']="E." elseif db == "mantodea" then -- not updated yet elseif db == "cockroach" then -- ed: Beccaloni, G.W. templateArgs['editor-last1']="Beccaloni"; templateArgs['editor-first1']="G.W." elseif db == "isoptera" then -- ed: Hopkins, H. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." elseif db == "psocodea" then --eds: Hopkins, H., Johnson, K.P., & Smith, V.S. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." templateArgs['editor-last2']="Johnson"; templateArgs['editor-first2']="K.P." templateArgs['editor-last3']="Smith"; templateArgs['editor-first3']="V.S." elseif db == "aphid" then -- ed: Colin FAVRET templateArgs['editor-last1']="Favret"; templateArgs['editor-first1']="Colin" elseif db == "coleorrhyncha" then -- ed: Hopkins, H. templateArgs['editor-last1']="Hopkins"; templateArgs['editor-first1']="H." elseif db == "coreoidea" then -- not updated yet elseif db == "lygaeoidea" then -- eds: Dellapé, Pablo M. & Thomas J. Henry templateArgs['editor-last1']="Dellapé"; templateArgs['editor-first1']="Pablo M." templateArgs['editor-last2']="Henry"; templateArgs['editor-first2']="Thomas J." elseif db == "hoppers" then -- eds: Dmitriev, D.A., Anufriev, G.A., Bartlett, C.R., Blanco-Rodríguez, E., Borodin, Oleg I., Cao, Y.-H., Deitz, L.L., Dietrich, C.H., Dmitrieva, M.O., El-Sonbati, S.A., Evangelista de Souza, O., Gjonov, I.V., Gonçalves, A.C., Hendrix, S., McKamey, S., Kohler, M., Kunz, G., Malenovský, I., Morris, B.O., Novoselova, M., Pinedo-Escatel, J.A., Rakitov, R.A., Rothschild, M.J., Sanborn, A.F., Takiya, D.M., Wallace, M.S., Zahniser, J.N. templateArgs['editor-last1']="Dmitriev"; templateArgs['editor-first1']="D.A." templateArgs['editor-last2']="Anufriev"; templateArgs['editor-first2']="G.A." templateArgs['editor-last3']="Bartlett"; templateArgs['editor-first3']="C.R." templateArgs['display-editors']="etal"; -- full list is about 28 names else --return "Species File database not recognised" end if db == "hoppers" then data.speciesfile.citationArgs['website'] = "World Auchenorrhyncha Database" else data.speciesfile.citationArgs['website'] = firstToUpper(db) .. data.speciesfile.citationArgs['website'] end return db end --[[ WaspWeb and FigWeb WaspWeb: https://www.waspweb.org/Chalcidoidea/Neodiparidae/index.htm Web authors Simon van Noort (Iziko South African Museum) Citation: van Noort, S. 2025. WaspWeb: Hymenoptera of the World. URL: www.waspweb.org (accessed on <day/month/year>). FigWeb Web authors Simon van Noort (Iziko South African Museum) and Jean-Yves Rasplus (INRA, France) Citation: van Noort, S. & Rasplus, JY. 2025. Figweb: figs and fig wasps of the world. URL: www.figweb.org(Accessed on <day-month-year>). ]] data.waspweb = { citationArgs = { website = "WaspWeb: Hymenoptera of the World", ['last1'] = "van Noort", ['first1'] = "Simon", publisher = "[[Iziko South African Museum]]", }, customArgs = {exclude="id,1,2,3,4,5", baseURL = "https://www.waspweb.org/", suffixStr = "Classification/index.htm", defaultTitle="Classification of World Hymenoptera (Wasps, Bees, Ants)", -- } } data.waspweb.default = function(title, url) -- https://www.waspweb.org/Chalcidoidea/Neodiparidae/index.htm local title = data.waspweb.customArgs['defaultTitle'] local url = data.waspweb.customArgs['baseURL'] .. data.waspweb.customArgs['suffixStr'] return title, url end data.figweb = { citationArgs = { website = "FigWeb", ['last1'] = "van Noort", ['first1'] = "Simon", ['last2'] = "Rasplus", ['first2'] = "Jean-Yves", publisher = "[[Iziko South African Museum]]", }, customArgs = {exclude="id,1,2,3,4,5", baseURL = "https://www.figweb.org/Fig_wasps/", suffixStr = "Classification/index.htm", defaultTitle="Classification of fig wasps" } } data.figweb.default = function(title, url) -- https://www.figweb.org/Fig_wasps/Agaonidae/Agaoninae/index.htm local title = data.figweb.customArgs['defaultTitle'] local url = data.figweb.customArgs['baseURL'] .. data.figweb.customArgs['suffixStr'] return title, url end --[[ Lepindex ]] data.lepindex = { citationArgs = { website = "[[The Global Lepidoptera Names Index]]", ['editor-last1'] = "Beccaloni", ['editor-first1'] = "George", ['editor-last2'] = "Scoble", ['editor-first2'] = "Malcolm", ['editor-last3'] = "Kitching", ['editor-first3'] = "Ian", ['editor-last4'] = "Simonsen", ['editor-first4'] = "Thomas", ['editor-last5'] = "Robinson", ['editor-first5'] = "Gaden", ['editor-last6'] = "Pitkin", ['editor-first6'] = "Brian", ['editor-last7'] = "Hine", ['editor-first7'] = "Adrian", ['editor-last8'] = "Lyal", ['editor-first8'] = "Chris", publisher = "[[Natural History Museum, London|Natural History Museum]]", }, customArgs = {exclude="id,1,2,3,4,5", baseURL = "https://www.nhm.ac.uk/our-science/data/lepindex/", suffixStr = "detail/?taxonno=", defaultTitle="Lepindex" } } data.lepindex.id = function(id) -- https://www.nhm.ac.uk/our-science/data/lepindex/detail/?taxonno=51506 local title = "Lepindex id=" .. id local url = data.lepindex.customArgs['baseURL'] .. data.lepindex.customArgs['suffixStr'] .. id return title, url end --[[ Global Lepidoptra Index ]] data.gli = { --Beccaloni, G., Scoble, M., Kitching, I., Simonsen, T., Robinson, G., Pitkin, B., Hine, A., Lyal, C., Ollerenshaw, J., Wing, P., & Hobern, D. (2024). Global Lepidoptera Index (D. Hobern, Ed.; 1.1.24.171). citationArgs = { website = "Global Lepidoptera Index", ['last1'] = "Beccaloni", ['first1'] = "George", ['last2'] = "Scoble", ['first2'] = "Malcolm", ['last3'] = "Kitching", ['first3'] = "Ian", ['last4'] = "Simonsen", ['first4'] = "Thomas", ['last5'] = "Robinson", ['first5'] = "Gaden", ['last6'] = "Pitkin", ['first6'] = "Brian", ['last7'] = "Hine", ['first7'] = "Adrian", ['last8'] = "Lyal", ['first8'] = "Chris", ['last9'] = "Ollerenshaw", ['first9'] = "Justin", ['last10'] = "Wing", ['first10'] = "Peter", ['last11'] = "Hobern", ['first11'] = "Donald", ['editor-last'] = "Hobern", ['editor-first'] = "Donald", publisher = "[[Natural History Museum, London|Natural History Museum]]", via = "ChecklistBank", }, customArgs = {exclude="id,1,2,3,4,5", baseURL = "https://www.checklistbank.org/dataset/55434/", suffixStr = "taxon/", defaultTitle="Global Lepidoptera Index", defaultURL = "https://www.checklistbank.org/dataset/55434/about", } } data.gli.id = function(id) -- https://www.checklistbank.org/dataset/55434/taxon/233256 -- https://www.checklistbank.org/dataset/DATASET_ID/taxon/TAXON_ID -- the dataset ID will change with version so need version handling or just use URL local title = "GLI id=" .. id local url = data.gli.customArgs['baseURL'] .. data.gli.customArgs['suffixStr'] .. id return title, url end data.gli.default2 = function() local title = "" local url = "" return title, url end --[[ CarabCat - Ground Beetles of the World https://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=95601#null https://www.checklistbank.org/dataset/1146/taxon/208583 ]] data.carabcat = { citationArgs = { website = "CarabCat", ['last'] = "Lorenz", ['first'] = "Wolfgang", publisher = "ChecklistBank", version = "03 (08/2021)", year = 2021 }, customArgs = {exclude="id,1,2,3,4,5", baseURL = "https://www.checklistbank.org/dataset/1146/", searchStr = "taxon/", defaultTitle="CarabCat" } } data.carabcat.id = function(id) local title = "CarabCat on ChecklistBank id=" .. id local url = data.carabcat.customArgs['baseURL'] .. data.carabcat.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end --[[ ITIS - Integrated Taxonomic Information System https://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=95601#null ]] data.itis = { citationArgs = { website = "[[Integrated Taxonomic Information System]]", --publisher = "", }, customArgs = {exclude="id,1,2,3,4,5", baseURL = "https://www.itis.gov/", searchStr = "servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=", defaultTitle="Integrated Taxonomic Information System" } } data.itis.id = function(id) local title = "ITIS id=" .. id local url = data.itis.customArgs['baseURL'] .. data.itis.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end --[[ Catalogue of Life: Roskov Y., Ower G., Orrell T., Nicolson D., Bailly N., Kirk P.M., Bourgoin T., DeWalt R.E., Decock W., van Nieukerken E.J., Penev L. (eds.) (2020). Species 2000 & ITIS Catalogue of Life, 2020-12-01. Digital resource at www.catalogueoflife.org. Species 2000: Naturalis, Leiden, the Netherlands. ISSN 2405-8858. Species 2000 & ITIS Catalogue of Life, 2020-12-01. Digital resource at www.catalogueoflife.org. Species 2000: Naturalis, Leiden, the Netherlands. ISSN 2405-8858. ]] data.col = { db = "col", -- need rethink this citationArgs = { --author = "Catalogue of Life", --['editor-last1'] = "Roskov", ['editor-first1'] = "Y.", ['editor-last2'] = "Ower", ['editor-first2'] = "G.", ['editor-last3'] = "Orrell", ['editor-first3'] = "T.", ['editor-last4'] = "Nicolson", ['editor-first4'] = "D.", ['editor-last5'] = "Bailly", ['editor-first5'] = "N.", ['editor-last6'] = "Kirk", ['editor-first6'] = "P.M.", ['editor-last7'] = "Bourgoin", ['editor-first7'] = "T.", ['editor-last8'] = "DeWalt", ['editor-first8'] = "R.E.", ['editor-last9'] = "Decock", ['editor-first9'] = "W.", ['editor-last10'] = "van Nieukerken", ['editor-first10'] = "E.J.", ['editor-last11'] = "Penev", ['editor-first11'] = "L.", --website = "[[Catalogue of Life]]", --website = "[[Catalogue of Life|Species 2000 & ITIS Catalogue of Life]]", -- website = "[[Species 2000]] & [[ITIS]] [[Catalogue of Life]]", website = "[[Catalogue of Life]]", publisher = "[[Species 2000]]: Leiden, Nizozemska", --others = "Species 2000 & ITIS" }, customArgs = {exclude="id,db,1,2,3,4,5,legacy,option", baseURL = "https://www.catalogueoflife.org/data/", searchStr = "browse?taxonKey=", defaultTitle="Catalogue of Life" } } data.col.id = function(id) --[[ Catalogue of Life browse option: https://www.catalogueoflife.org/data/browse?taxonKey=4JQ8 use id for taxoKey taxon option https://www.catalogueoflife.org/data/taxon/6HR5M ]] local title = "Catalogue of Life taxonKey " .. id local url = data.col.customArgs['baseURL'] -- some new CoL are numbers e.g. 64553 in https://www.catalogueoflife.org/data/taxon/64553 if not tonumber(id) and string.find( id, "^[0-9abcdef]+$" ) then -- if old-style id local year = "2019" -- last old-style version available if templateArgs['version'] and string.find( templateArgs['version'], "^%d%d%d%d$" ) then --if version specied year = templateArgs['version'] end if templateArgs['option'] == "browse" then url = "http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/" .. year .. "/browse/tree/id/" .. id else -- default to option=taxon url = "http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/" .. year .. "/details/species/id/" .. id end else -- else use current version if templateArgs['option'] == "browse" then url = url .. "browse?taxonKey=" .. id else -- default to option=taxon url = url .. "taxon/" .. id end end return title, url end --[[ current links https://www.catalogueoflife.org/data/search?q=" Chinchilla+chinchilla&type=EXACT legacy links with redirect Species pages: http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/12dca9c49741815f82400bb7bff50553 Species searches: http://www.catalogueoflife.org/col/search/all/key/Dracula+antonii/ old-style links http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/7539827da517bd6273a4a3836578cb24 http://www.catalogueoflife.org/col/search/scientific/genus/Chinchilla/species/chinchilla/match/1/ http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/003e480e646d0e7647ab67efc1218197 year specific links 2019 http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2019/details/species/id/7539827da517bd6273a4a3836578cb24 http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2019/search/all/key/Chinchilla+chinchilla/fossil/1/match/1 http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2019/search/scientific/genus/Chinchilla/species/chinchilla/match/1/ ? http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2016/browse/tree?6d600f4985f19b1207d41d847424edd0 ? http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/003e480e646d0e7647ab67efc1218197 browse http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2019/browse/tree/id/003e480e646d0e7647ab67efc1218197 ]] data.col.default = function(mode) -- this handles the old style template with positional parameters (mode unused?) local para1 = templateArgs[2] local para2 = templateArgs[3] local para3 = templateArgs[4] local para4 = templateArgs[5] if para1 then para1 = mw.text.trim(para1) end if para2 then para2 = mw.text.trim(para2) end if para3 then para3 = mw.text.trim(para3) end if para4 then para4 = mw.text.trim(para4) end local title, url if para1 then --local match = "7539827da517bd6273a4a3836578cb24" local match = "^[0-9abcdef]+$" if string.find( para1, match ) then url = "http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/" .. para1 -- ""Old style id" --url ="https://www.catalogueoflife.org/data/search?q=" .. para1 if para2 then title = para2 else title = "Oldstyle id: " .. para1 end else --https://www.catalogueoflife.org/data/search?q=" Chinchilla+chinchilla&type=EXACT if para1 ~= "" then url = "https://www.catalogueoflife.org/data/search?q=" .. para1 title = "''" .. para1 if para2 then url = url .. "+" .. para2 title = title .. " " .. para2 end url = url .. "&type=EXACT" title = title .. "''" end end if para3 then title = title .. " " .. para3 end -- add authority if para4 == "nv" then templateArgs['trans-title'] = "synonym" end -- if nv add [synonym]. Note that this parameter is not used to add COinS metadata else -- no parameter 1 end return title, url end --====================== Fossilworks ======================================= data.fossilworks = { citationArgs = { website="[[Fossilworks]]", agency="Gateway to the [[Paleobiology Database]]", --publisher="Paleobiology Database", --postscript = 'none', -- postscript = "&#32;from the [[Paleobiology Database]].", -- gives maintenance warning --via="''fossilworks.org''" -- an alternative format to using |website= }, customArgs = { exclude = "id,collection,date,1", baseURL = "http://www.fossilworks.org/cgi-bin/", searchStr ="bridge.pl?a=taxonInfo&taxon_no=", defaultTitle = "Fossilworks: Gateway to the Paleobiology Database" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.fossilworks.id = function(id) --[[ http://fossilworks.org/cgi-bin/bridge.pl?a=taxonInfo&taxon_no=83087 if not templateArgs['id'] then return "no id parameter detected" end local searchStr = "bridge.pl?a=taxonInfo&taxon_no=" .. templateArgs['id'] templateArgs['url']= target.CustomArgs['baseURL'] .. searchStr ]] local title = "PaleoDB taxon number: " .. id local url = data.fossilworks.customArgs['baseURL'] .. data.fossilworks.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.fossilworks.collection = function(collection) -- http://fossilworks.org/bridge.pl?a=collectionSearch&collection_no=20072 local title = "PaleoDB collection number: " .. collection local url = data.fossilworks.customArgs['baseURL'] .. "bridge.pl?a=collectionSearch&collection_no=" .. collection return title, url end data.fossilworks.error = function() return "Requires id and title parameters" end --====================== Paleobiology Database: paleobiodb.org ======================================= data.paleobiodb = { citationArgs = { website="[[Paleobiology Database]]" }, customArgs = { exclude = "id,collection,date,1", baseURL = "https://paleobiodb.org/classic/", searchStr ="basicTaxonInfo?taxon_no=", defaultTitle = "Paleobiology Database" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.paleobiodb.id = function(id) --[[ https://paleobiodb.org/classic/basicTaxonInfo?taxon_no=22786 if not templateArgs['id'] then return "no id parameter detected" end ]] local title = "PaleoDB taxon number: " .. id local url = data.paleobiodb.customArgs['baseURL'] .. data.paleobiodb.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.paleobiodb.collection = function(collection) -- https://paleobiodb.org/classic/basicCollectionSearch?collection_no=24193 local title = "PaleoDB collection number: " .. collection local url = data.paleobiodb.customArgs['baseURL'] .. "basicCollectionSearch?collection_no=" .. collection return title, url end data.paleobiodb.error = function() return "Requires id and title parameters" end --======================================= PLANTS ========================= --[[ Plant authorities can end in a period. This is stripped by the citation templates. This function encloses titles ending in such authorities in double parentheses, i.e. ((title)) ]] local addAuthority = function(formattedTaxonName) if templateArgs['authority'] then local title = formattedTaxonName .. " " .. templateArgs['authority'] return string.gsub( title, "(.*%.)$", "((%1))") -- if authority ends in "." enclose ((title)) to prevent removal end return formattedTaxonName end --[[ Hassler, Michael (2004 - 2020): World Plants. Synonymic Checklist and Distribution of the World Flora. Version x.xx; last update xx.xx.xxxx. - www.worldplants.de. Last accessed dd/mm/yyyy. https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#1599996425 Hassler, Michael (2004 - 2020): World Ferns. Synonymic Checklist and Distribution of Ferns and Lycophytes of the World. Version x.xx; last update xx.xx.xxxx. - www.worldplants.de/ferns/. Last accessed dd/mm/yyyy. https://www.worldplants.de/world-ferns/ferns-and-lycophytes-list#1599997555 deeplinks: Genus: [https://www.worldplants.de?deeplink=Helosciadium-Koch ''Helosciadium''] Species: [https://www.worldplants.de?deeplink=Helosciadium-longipedunculatum ''Helosciadium longipedunculatum''] Genus: [https://www.worldplants.de?deeplink=Lycopodium-L. ''Lycopodium''] Species: [https://www.worldplants.de?deeplink=Lycopodium-clavatum ''Lycopodium clavatum''] --]] data.worldplants = { citationArgs = { last1 = "Hassler", first1 = "Michael", website="World Plants. Synonymic Checklist and Distribution of the World Flora.", --publisher="" }, customArgs = { exclude = "id,authority,family,genus,species,1", baseURL = "https://www.worldplants.de", searchStr ="/world-plants-complete-list/complete-plant-list#", defaultSuffix = "", defaultTitle = "World Plants" } } data.worldplants.genus = function(genus) local title = addAuthority("''" .. genus .. "''") local genusString = genus if templateArgs['authority'] then genusString = genus .. "-" .. templateArgs['authority'] end local url = data.worldplants.customArgs['baseURL'] .. "?deeplink=" .. genusString return title, url end data.worldplants.species = function(genus, species) local title = addAuthority("''" .. genus .. " " .. species .. "''") local url = data.worldplants.customArgs['baseURL'] .. "?deeplink=" .. genus .. "-" .. species .. " " .. (templateArgs['authority'] or "") return title, url end --[[ experimental, don't leave live data.worldplants.taxon = function(taxon) local title = taxon .. " " .. (templateArgs['authority'] or "") local url = data.worldplants.customArgs['baseURL'] .. "?deeplink=" .. taxon return title, url end data.worldplants.family = function(family) local title = family .. " " .. (templateArgs['authority'] or "") local url = data.worldplants.customArgs['baseURL'] .. "?deeplink=" .. family return title, url end --]] data.worldferns = { citationArgs = { last1 = "Hassler", first1 = "Michael", website="World Ferns. Synonymic Checklist and Distribution of the World Flora.", --publisher="" }, customArgs = { exclude = "id,authority,family,genus,species,1", baseURL = "https://www.worldplants.de/", searchStr ="world-ferns/ferns-and-lycophytes-list?name=", defaultSuffix = "", defaultTitle = "World Ferns" } } data.worldferns.genus = function(genus) local title = addAuthority("''" .. genus .. "''") local genusString = genus if templateArgs['authority'] then genusString = genus .. "-" .. templateArgs['authority'] end local url = data.worldferns.customArgs['baseURL'] .. data.worldferns.customArgs['searchStr'] .. genusString return title, url end data.worldferns.species = function(genus, species) local title = addAuthority("''" .. genus .. " " .. species .. "''") local url = data.worldferns.customArgs['baseURL'] .. data.worldferns.customArgs['searchStr'] .. genus .. "-" .. species .. " " .. (templateArgs['authority'] or "") return title, url end --[[Plants of the World online http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30003057-2 -- use id http://powo.science.kew.org/?q=Selaginellaceae -- use search http://powo.science.kew.org/?family=Selaginellaceae -- can also use family= [gets same result as q=] http://powo.science.kew.org/?genus=Selago -- or genus http://powo.science.kew.org/?genus=Selago&species=abietina -- or genus + species http://powo.science.kew.org/?genus=Selago&f=accepted_names -- filter for accepted names http://powo.science.kew.org/?genus=Selago&f=genus_f -- filter for genus (no species selected) http://powo.science.kew.org/?genus=Selago&f=genus_f%2Caccepted_names -- filter for genus and accepted names http://powo.science.kew.org/?page.size=480&f=family_f%2Caccepted_names -- list of accepted families -- all these searches get the search result (no apparent way to target the article when unique) ]] data.POWO = { citationArgs = { website="[[Plants of the World Online]]", publisher="Royal Botanic Gardens, Kew", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,authority,family,genus,species,1", baseURL = "http://powo.science.kew.org/taxon/", searchStr ="urn:lsid:ipni.org:names:", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Plants of the World Online" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } --[[ http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30003057-2 ]] data.POWO.id = function(id) local id = data.POWO.getValidID() if not id then return data.POWO.error() end local title = id -- as default value local url = data.POWO.customArgs['baseURL'] .. data.POWO.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.POWO.family = function(family) local title = addAuthority(family) local id = templateArgs['id'] if not id then return data.POWO.error() end local url = data.POWO.customArgs['baseURL'] .. data.POWO.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.POWO.genus = function(genus) local title = addAuthority("''" .. genus .. "''") local id = data.POWO.getValidID() if not id then return data.POWO.error() end local url = data.POWO.customArgs['baseURL'] .. data.POWO.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.POWO.species = function(genus,species) local title = addAuthority("''" .. genus .. " " .. species .. "''") local id = data.POWO.getValidID() if not id then return data.POWO.error() end local url = data.POWO.customArgs['baseURL'] .. data.POWO.customArgs['searchStr'] ..id return title, url end data.POWO.getValidID = function() local id = templateArgs['id'] if id then return string.gsub( id, "urn:lsid:ipni.org:names:", "") -- don't want this twice end return nil end data.POWO.error = function() return '<span style="color:red">Requires id and one of title, family, genus or species parameters</span>' end --[[Gouda, E.J., Butcher, D. & Gouda, C.S. (cont.updated) Encyclopaedia of Bromeliads, Version 4. http://bromeliad.nl/encyclopedia/ Utrecht University Botanic Gardens ]] data.bromeliad = { citationArgs = { last1="Gouda", first1="E.J.", last2="Butcher", first2="D.", last3="Gouda", first3="C.S", website="[[Encyclopaedia of Bromeliads]]", version="Version 4", publisher="Utrecht University Botanic Gardens", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,authority,family,genus,species,list,1", baseURL = "https://bromeliad.nl/", searchStr ="encyclopedia/index.php?find=", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Encyclopaedia of Bromeliads, Version 4" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } --[[ https://bromeliad.nl/encyclopedia/index.php?find=Hylaeaicum ]] data.bromeliad.search = function(search) local title = search -- as default value local url = data.bromeliad.customArgs['baseURL'] .. data.bromeliad.customArgs['searchStr'] .. search return title, url end --[[ http://bromeliad.nl/species/Bromeliaceae ]] data.bromeliad.taxon = function(taxon) local title = addAuthority(taxon) -- as default value local url = data.bromeliad.customArgs['baseURL'] .. "species/" .. taxon return title, url end --[[ genus ]] data.bromeliad.genus = function(genus) local title = addAuthority("''" .. genus .. "''") -- as default value local url = data.bromeliad.customArgs['baseURL'] .. "species/" .. genus if templateArgs['list'] == "species" then url = data.bromeliad.customArgs['baseURL'] .. "encyclopedia/brome.php?action=showSpeciesIndex&name=" .. genus .. "&flags=" end return title, url end --[[ ]] data.bromeliad.species = function(genus, species) local title = addAuthority("''" .. genus .. " " .. species .. "''") -- as default value local url = data.bromeliad.customArgs['baseURL'] .. "species/" .. genus .. "/" .. species return title, url end --[[ https://bromeliad.nl/encyclopedia/brome.php?action=showTaxon&id=10093 ]] data.bromeliad.id = function(id) local title = id -- as default value local url = data.bromeliad.customArgs['baseURL'] .. "encyclopedia/brome.php?action=showTaxon&id=" .. id return title, url end --[[GRIN Cite as: USDA, Agricultural Research Service, National Plant Germplasm System. 2021. Germplasm Resources Information Network (GRIN Taxonomy). National Germplasm Resources Laboratory, Beltsville, Maryland. URL: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?type=tribe&id=1571. Accessed 27 October 2021. Family record: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?id=440 Genus list: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomygenuslist?id=440&type=family Subfamily record: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?type=subfamily&id=1507 Genus list: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomygenuslist?id=3265&type=subfamily Tribe record: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?type=tribe&id=1551 (Millettieae) Genus list: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomygenuslist?id=1551&type=tribe Subtribe record: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyfamily?type=subtribe&id=1507 Genus list: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomygenuslist?id=1507&type=subtribe Genus record: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomygenus?id=191 (Genus Adenodolichos Harms) Species list: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomyspecieslist?id=191&type=genus Species record: https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxon/taxonomydetail?id=489203 ( Adenodolichos paniculatus) ]] data.GRIN = { citationArgs = { website="[[Germplasm Resources Information Network]] (GRIN)", publisher="[[Agricultural Research Service]] (ARS), [[United States Department of Agriculture]] (USDA)", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,authority,family,genus,species,1", baseURL = "https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal", searchStr ="/taxon/taxonomydetail?", -- for species record defaultSuffix = "", defaultTitle = "GRIN-Global" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.GRIN.id = function(id) local title = data.GRIN.customArgs['defaultTitle'] .. ' ' .. id local url = data.GRIN.customArgs['baseURL'] .. data.GRIN.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end --[[ USDA PLANTS default search page: https://plants.sc.egov.usda.gov/ taxon: https://plants.sc.egov.usda.gov/plant-profile/RUID (Rubus idaeus L., American red raspberry) ]] data.PLANTS = { citationArgs = { --last = "[[Natural Resources Conservation Service|NRCS]]", website="PLANTS Database", --publisher="[[United States Department of Agriculture]] (USDA)", publisher="[[Natural Resources Conservation Service|USDA Natural Resources Conservation Service]]", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,1", baseURL = "https://plants.sc.egov.usda.gov/", searchStr ="plant-profile/", -- for species profile defaultSuffix = "", defaultTitle = "Plants Database" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.PLANTS.id = function(id) local title = data.PLANTS.customArgs['defaultTitle'] .. ' ' .. id local url = data.PLANTS.customArgs['baseURL'] .. data.PLANTS.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end -- IPNI --→ "Meconopsis Vig." International Plant Names Index (IPNI). Royal Botanic Gardens, Kew. --- https://www.ipni.org/n/30149252-2 --- as {{IPNI |id=30149252-2 |taxon=((Meconopsis |authority=Vig.))}} data.IPNI = { citationArgs = { website="[[International Plant Names Index]] (IPNI)", publisher="Royal Botanic Gardens, Kew", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,authority,family,genus,species,1", baseURL = "https://www.ipni.org", searchStr ="/n/", defaultSuffix = "", defaultTitle = "IPNI" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.IPNI.id = function(id) local title = id local url = data.IPNI.customArgs['baseURL'] .. data.IPNI.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.IPNI.species = function(genus, species) return data.IPNI.taxon(genus .. " " .. species, "TITLE_ITALICS") end data.IPNI.genus = function(genus) return data.IPNI.taxon(genus, "TITLE_ITALICS") end data.IPNI.taxon = function(taxon, italics) local title = taxon if italics then title = "''" .. title .. "''" end title = addAuthority(title) --[[ if templateArgs['authority'] then title = title .. " " .. templateArgs['authority'] title = string.gsub( title, "(.*%.)$", "((%1))") -- if authority ends in "." enclose ((title)) to prevent removal end ]] local url = data.IPNI.customArgs['baseURL'] .. data.IPNI.customArgs['searchStr'] .. templateArgs['id'] return title, url end --[[World Flora Online http://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000012284 -- id ]] data.WFO = { citationArgs = { website="[[World Flora Online]]", --publisher="Missouri Botanical Gardens", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,family,genus,species,authority,1", baseURL = "http://www.worldfloraonline.org", searchStr ="/taxon/wfo-", -- not strictly search string defaultSuffix = "", --defaultTitle = "World Flora Online" defaultTitle = "An Online Flora of All Known Plants" } } data.WFO.getValidID = function() local id = templateArgs['id'] if id then return string.gsub( id, "wfo%-", "") -- don't want this twice (must escape -) end mw.addWarning("Citations for WFO require a valid ID") return "" end data.WFO.id = function(id) --[[ http://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000012284 ]] id = data.WFO.getValidID() local title = id local url = data.WFO.customArgs['baseURL'] .. data.WFO.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.WFO.family = function(family) local title = addAuthority(family) local url = data.WFO.customArgs['baseURL'] .. data.WFO.customArgs['searchStr'] .. data.WFO.getValidID() return title, url end data.WFO.genus = function(genus) local title = addAuthority("''" .. genus .. "''") local url = data.WFO.customArgs['baseURL'] .. data.WFO.customArgs['searchStr'] .. data.WFO.getValidID() return title, url end data.WFO.species = function(genus,species) local title = addAuthority("''" .. genus .. " " .. species .. "''") local url = data.WFO.customArgs['baseURL'] .. data.WFO.customArgs['searchStr'] ..data.WFO.getValidID() return title, url end data.WFO.error = function() return "Requires id and title parameters" end data.Tropicos = { citationArgs = { website="[[Tropicos]]", --publisher="Missouri Botanical Gardens", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,1", baseURL = "http://legacy.tropicos.org/Name/", searchStr ="", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Tropicos" } } data.Tropicos.id = function(id) --[[ hhttp://legacy.tropicos.org/Name/100444532 ]] local title = id local url = data.Tropicos.customArgs['baseURL'] .. data.Tropicos.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.Tropicos.error = function() return "Requires id and title parameters" end data.FNA = { citationArgs = { website="[[Flora of North America]]", --publisher="http://www.efloras.org", --postscript = 'none', }, customArgs = { exclude = "id,1", baseURL = "http://www.efloras.org/florataxon.aspx", searchStr ="?flora_id=1&taxon_id=", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Flora of North America" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.FNA.id = function(id) --[[ http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=125683 ]] local title = id local url = data.FNA.customArgs['baseURL'] .. data.FNA.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.FNA.error = function() return "Requires id and title parameters" end -- Australian Plant Name Index (APNI) data.APNI = { citationArgs = { website="[[Australian Plant Name Index]]", publisher="[[Centre for Australian National Biodiversity Research]]", -- IBIS database --version = "Edition 8", }, customArgs = { exclude = "name, qid, authority, genus, species,authority, id,1", baseURL = "https://id.biodiversity.org.au/name/apni/", searchURL = "https://biodiversity.org.au/nsl/services/search/names?product=APNI&tree.id=&name=", defaultSuffix = "", defaultTitle = "APNI" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.APNI.id = function(id) local title = addAuthority( templateArgs['taxon'] ) local url = data.APNI.customArgs['baseURL'] .. id return title, url end data.APNI.taxon = function(taxon) local title = addAuthority( taxon ) local url = data.APNI.customArgs['baseURL'] .. templateArgs['id'] return title, url end -- SEARCH --https://biodiversity.org.au/nsl/services/search/names?product=APNI&tree.id=&name=ficus --https://biodiversity.org.au/nsl/services/search/names?product=APNI&tree.id=&name=ficus&inc._scientific=&inc.scientific=on&inc._cultivar=&inc._other=&max=100&display=apni&search=true data.APNI.search = function(taxon) local title = addAuthority( taxon ) local url = data.APNI.customArgs['searchURL'] .. taxon:gsub(" ","+") return title, url end -- ATRP: Australian Tropical Rainforest Plants data.ATRP = { citationArgs = { website="[[Australian Tropical Rainforest Plants]]", publisher="[[Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation]] (CSIRO)", version = "Edition 8", year = 2020, --postscript = 'none', last1= "Zich", first1="F. A.", last2= "Hyland", first2= "B. P. M.", ['author2-link']="Bernard Hyland", last3= "Whiffin", first3= "T.", last4= "Kerrigan", first4= "R.A.", --['display-authors']=3, }, customArgs = { exclude = "genus, species,authority, id,1", baseURL = "https://apps.lucidcentral.org/rainforest", searchStr ="/text/entities/", defaultSuffix = ".htm", defaultTitle = "[[Australian Tropical Rainforest Plants]]" } --id = function(id) return p.genericIdCitation (frame, title, url) } data.ATRP.species = function(genus,species) --[[ https://apps.lucidcentral.org/rainforest/text/entities/buckinghamia_celsissima.htm ]] local title = addAuthority("''" .. genus .. " " .. species .. "''") --"''" .. genus .. " " .. species .. "''" local url = data.ATRP.customArgs['baseURL'] .. data.ATRP.customArgs['searchStr'] .. genus .. "_" .. species .. data.ATRP.customArgs['defaultSuffix'] return title, url end data.ATRP.error = function() return "Requires genus and species parameters" end --[[ ============================= Bryonames (Mosses etc) The Bryophyte Nomenclator ================================================= https://www.bryonames.org/nomenclator?group=Bryidae&group_id=35210272 (A Classification of the Bryidae) https://www.bryonames.org/nomenclator?group=Hedwigiales (A Classification of the Hedwigiale) https://www.bryonames.org/nomenclator?group=Rhacocarpus (A synopsis of Rhacocarpus) --]] data.bryonames = { citationArgs = { ['editor1-first']="John C.", ['editor1-last']="Brinda", ['editor2-first']="John J.", ['editor2-last']="Atwood", website="The Bryophyte Nomenclator" --publisher="[[xxx]]" }, customArgs = { exclude="family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://www.bryonames.org/", searchString = "nomenclator?group=", defaultTitle="Classification of the Bryophyta" } } data.bryonames.genus = function(genus) return data.bryonames.taxon(genus, "GENUS") end data.bryonames.family = function(family) return data.bryonames.taxon(family, "FAMILY") end data.bryonames.order = function(order) return data.bryonames.taxon(order, "ORDER") end data.bryonames.taxon = function(taxon, rank) taxon = firstToUpper(taxon) local title = "A Classification of the " .. taxon -- default title for suprafamilia taxa local url = data.bryonames.customArgs['baseURL'] .. data.bryonames.customArgs['searchString'] .. taxon -- url if rank == "GENUS" then taxon = "''" .. taxon .. "''" end -- italicise genus if rank == "GENUS" or rank == "FAMILY" then title = "A synopsis of " .. taxon end -- title for genus and familiees return title, url end -- ============================= Mosses (Goffinet's site) ================================================= -- https://bryology.uconn.edu/classification/#Hypnanae -- https://bryology.uconn.edu/classification/#Bryales data.goffinet = { citationArgs = { first1="B.", last1="Goffinet", first2="W.R.", last2="Buck", website="Classification of extant moss genera" --publisher="[[xxx]]" }, customArgs = { exclude="family,genus,species,taxon,id,1", baseURL = "https://bryology.uconn.edu/classification/", searchString = "#", searchSuffix = "", defaultSuffix = "", defaultTitle="Classification of the Bryophyta" } } data.goffinet.genus = function(genus) return data.goffinet.taxon(genus, "GENUS") end data.goffinet.family = function(family) return data.goffinet.taxon(family, "FAMILY") end data.goffinet.order = function(order) return data.goffinet.taxon(order, "ORDER") end data.goffinet.taxon = function(taxon, rank) local title = firstToUpper(taxon) if rank == "GENUS" then title = "''" .. title .. "''" end if not (rank == "GENUS" or rank == "FAMILY") then -- upper case anchors for orders and above if taxon ~= "Bryanae" and taxon ~= "Hypnanae" and taxon ~= "Bryales" and taxon ~= "Bryidae" then -- check for exceptions (inconsistencies at website) taxon = taxon:upper() end end local url = data.goffinet.customArgs['baseURL'] .. data.goffinet.customArgs['searchString'] .. taxon .. data.goffinet.customArgs['searchSuffix'] return title, url end --[[ AlgaeBase (old) taxonomy browser url (Volvox) = https://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?id=6898 taxonomy browser url (Volvox) = https://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?#6898 genus article url (Volvox) = https://www.algaebase.org/search/genus/detail/?genus_id=43497 (different id) genus article url (Torodinium)= https://www.algaebase.org/search/genus/detail/?genus_id=44698 Please cite this record as: M.D. Guiry in Guiry, M.D. & Guiry, G.M. 2020. AlgaeBase. World-wide electronic publication, National University of Ireland, Galway. http://www.algaebase.org; searched on 10 May 2020. ]] data.AlgaeBase = { citationArgs = { website="[[AlgaeBase]]", ['editor1-last']="Guiry", ['editor1-first']="M.D.", ['editor2-last']="Guiry", ['editor2-first']="G.M.", publisher="National University of Ireland, Galway", }, customArgs = { exclude = "id,1,genus_id,species_id,spid,genid", baseURL = "https://www.algaebase.org/", --searchStr ="browse/taxonomy/?id=", (old) searchStr ="browse/taxonomy/?#", defaultSuffix = "", defaultTitle = "AlgaeBase" } } data.AlgaeBase.id = function(id) --[[ https://www.algaebase.org/browse/taxonomy/?id=6898 (id for taxonomy page) ]] local title = id local url = data.AlgaeBase.customArgs['baseURL'] .. data.AlgaeBase.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.AlgaeBase.genid = function(genid) --[[ https://www.algaebase.org/search/genus/detail/?genus_id=43497 (different id for genus page) ]] local title = genid local url = data.AlgaeBase.customArgs['baseURL'] .. "search/genus/detail/?genus_id=" .. genid return title, url end data.AlgaeBase.spid = function(spid) --[[ https://www.algaebase.org/search/species/detail/?species_id=52713 (id for species page) ]] local title = spid local url = data.AlgaeBase.customArgs['baseURL'] .. "search/species/detail/?species_id=" .. spid return title, url end data.AlgaeBase.error = function() return "Requires id and title parameters" end --[[================= Bacteria (LPSN) ========= -- LPSN - List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature ]] data.lpsn = { citationArgs = { website="LPSN - List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature", --['editor1-last']="xx", ['editor1-first']="xx", --['editor2-last']="xx", ['editor2-first']="xx", publsiher="Leibniz Institute DSMZ", }, customArgs = { exclude = "id,1,rank", baseURL = "https://lpsn.dsmz.de/", searchStr ="", defaultSuffix = "", defaultTitle = "LPSN - List of Prokaryotic names with Standing in Nomenclature" } } data.lpsn.taxon = function(taxon) --[[ general form: https://lpsn.dsmz.de/RANK/TAXON_NAME e.g. https://lpsn.dsmz.de/phylum/cyanobacteriota (for phyla) https://lpsn.dsmz.de/class/cyanophyceae (for classes) use title and url parameters ]] local title = taxon local rank =templateArgs['rank'] local url if rank then url = data.lpsn.customArgs['baseURL'] .. rank .. '/' .. taxon end return title, url end --================= Viruses ========= data.ictv = { citationArgs = { website="ictv.global", --['editor1-last']="xx", ['editor1-first']="xx", --['editor2-last']="xx", ['editor2-first']="xx", author="International Committee on Taxonomy of Viruses (ICTV)", }, customArgs = { exclude = "id,1", baseURL = "https://ictv.global/taxonomy/", searchStr ="taxondetails?taxnode_id=", defaultSuffix = "", defaultTitle = "Taxonomy Browser" } } data.ictv.id = function(id) --[[ https://ictv.global/taxonomy/taxondetails?taxnode_id=202308917&taxon_name=Campanilevirus%20YC (for species Campanilevirus YC) https://ictv.global/taxonomy/taxondetails?taxnode_id=202308917 (also works with just the id) ]] local title = id local url = data.ictv.customArgs['baseURL'] .. data.ictv.customArgs['searchStr'] .. id return title, url end data.ictv.error = function() return "Requires id and title parameters" end --############################## General Functions ######################################## local function getArgs (frame, args) local parents = mw.getCurrentFrame():getParent() for k,v in pairs(parents.args) do --check content if v and v ~= "" then args[k]=v --parents.args[k] end end for k,v in pairs(frame.args) do --check content if v and v ~= "" then args[k]=v end end end local function initialise(frame, sourceDB) target=sourceDB templateArgs = sourceDB.citationArgs -- get custom arguments for target (fishbase, cof etc getArgs(frame, templateArgs) -- get template arguments from parent frame and frane local url = (target.customArgs['baseURL'] or "") .. (target.customArgs['defaultSuffix'] or "") local title = target.customArgs['defaultTitle'] or "" return title, url end -- moved up top for scope local function firstToUpper2(str) return (str:gsub("^%l", string.upper)) end -- clear template arguments that won't be recognised by {{cite web}} local function clearCustomArgs() local excludeTable = { 'genus', 'species', 'subspecies', 'family', 'order', 'taxon', 'id', 'search' , 'citation', 1, 2, 3, 4 } -- add defaults ? if target.customArgs['exclude'] then local customTable = mw.text.split (target.customArgs['exclude'] , "%s*,%s*"); for k,v in pairs(customTable) do table.insert (excludeTable, v ) end end for k,v in pairs(excludeTable) do if tonumber (v) then v = tonumber (v) --convert positional parameters (numbers as string) to a number end templateArgs[v]=nil --clear content end end -- function handling the cite web template p.citeWeb = function(frame, title, url) -- set url and title if not provided (template parameters override above) if not templateArgs['url'] and url then templateArgs['url']= url end if not templateArgs['title'] and title then templateArgs['title'] = title end clearCustomArgs()--blank template parameters not for cite web local citeTemplate = 'cite web' -- use Template:Cite web unless specified --if target.citeTemplate then citeTemplate = target.citeTemplate end return frame:expandTemplate{ title = citeTemplate, args = templateArgs } end -- p.CiteBook -- for reasons of consisitency within BioRef/FishRef the title parameter is the section-title of {{cite book}} p.citeBook = function(frame, title, url, chapterParams) -- very much a msw3 function --if (1==1) then return templateArgs['title'] end -- set url and title if not provided (template parameters override above) if not templateArgs['url'] and url then templateArgs['url']= url if target.GoogleBooks then templateArgs['url'] = target.GoogleBooks['baseURL'] .. target.GoogleBooks['id'] .. (target.GoogleBooks['defaultPage'] or "&pg=PP1") end end if not templateArgs['title'] and title then -- templateArgs['title'] = title end if templateArgs['title'] ~= title or templateArgs['taxon-title'] then -- do we have a section title provided templateArgs['section'] = templateArgs['title'] -- chapter/section title passed as title parameter templateArgs['title'] = title -- the work is the book title given in the source data if target.GoogleBooks then templateArgs['section-url'] = target.GoogleBooks['baseURL'] .. target.GoogleBooks['id'] local pageSuffix = target.GoogleBooks['defaultPage'] or "" if templateArgs['page'] or templateArgs['gb-page'] then pageSuffix = "&pg=PT" .. (templateArgs['gb-page'] or templateArgs['page'] ) end local searchStr = "" -- quoted search {{#if:{{{text|{{{dq|}}}}}}|&dq={{urlencode:{{{text|{{{dq|}}}}}}}}}} if templateArgs['q'] then searchStr = "&q=" .. mw.text.encode( templateArgs['q'] ) end -- search #if:{{{keywords|{{{q|}}}}}}|&q={{urlencode:{{{keywords|{{{q|}}}}}}}}}} if templateArgs['dq'] then searchStr = "&dq=" .. mw.text.encode( templateArgs['dq'] ) end templateArgs['section-url'] = templateArgs['section-url'] .. pageSuffix .. searchStr templateArgs['url'] = nil -- no need for second link to google books end -- if the chapter/section is linked, we can link the main book chapter differently if target.customArgs['altTitle'] then -- if we are using a chapter/section, we can wikilink the book title templateArgs['title'] = target.customArgs['altTitle'] -- alternative to allow wikilink elseif target.customArgs['altURL'] then templateArgs['url'] = target.customArgs['altURL'] end end -- end if using supplied title for chapter/section clearCustomArgs()--blank template parameters not for cite web local citeTemplate = 'cite book' -- use Template:Cite web unless specified --if target.citeTemplate then citeTemplate = target.citeTemplate end return frame:expandTemplate{ title = citeTemplate, args = templateArgs } end -- common function for genus and species local function getGenusSpecies() --TODO standardise genus species handling local genus, species, subspecies if (templateArgs['genus'] or templateArgs[2] ) then genus = templateArgs['genus'] or templateArgs[2] genus = firstToUpper(mw.text.trim(genus)) end if (templateArgs['species'] or templateArgs[3] ) then species = templateArgs['species'] or templateArgs[3] species = mw.text.trim(species) end if (templateArgs['subspecies'] or templateArgs[4] ) then subspecies = templateArgs['subspecies'] or templateArgs[4] subspecies = mw.text.trim(subspecies) end return genus, species, subspecies end --#################### MSW3 -- uses cite book p.MSW3 = function(frame) local msw = require('Module:FishRef/MSW') initialise(frame, msw.MSW3) return msw.MSW3.main(frame,templateArgs) end p.MSW3merged = function(frame) local data = require('Module:FishRef/MSW') return p._main(frame, data.MSW3) end p.MSW3_standalone = function(frame) local data = require('Module:FishRef/MSW') initialise(frame, data.MSW3) local url = target.CustomArgs['baseURL'] if templateArgs['title'] and templateArgs['id'] then templateArgs['chapter-url']= url .. target.CustomArgs['searchStr'] .. templateArgs['id'] templateArgs['chapter'] = templateArgs['title'] templateArgs['title'] = target.CustomArgs['bookTitle'] if templateArgs['page'] then templateArgs['url'] = target.CustomArgs['googleBooksURL'] .. templateArgs['page'] else --return "Page number for google books required" end elseif templateArgs['order'] then templateArgs['chapter'] = "Order " .. templateArgs['order'] local chapter = target.chapters[templateArgs['order']] for k,v in pairs(chapter) do -- add chapter specific parameters templateArgs[k] = v end templateArgs['chapter-url']= url .. target.CustomArgs['searchStr'] .. templateArgs['id'] templateArgs['url']= target.CustomArgs['googleBooksURL'] .. templateArgs['page'] if templateArgs['pages'] and templateArgs['page'] then templateArgs['page'] = nil end else -- default output templateArgs['url']= target.CustomArgs['googleBooksURL'] .. "1" -- default to book templateArgs['url']= url end -- using cite book clearCustomArgs()--blank template parameters not for cite web return frame:expandTemplate{ title = 'cite book', args = templateArgs } end --########################### Functions for access (using invoke) ############################################## --================ Fishbase, Catalog of Fishes (cof) ================ p.fishbase = function(frame) return p._main(frame, data.fishbase) end p.cof = function(frame) return p._main(frame, data.cof) end p.fotw5 = function(frame) return p._main(frame, data.fotw5) end --=================== ASW6, AmphibiaWeb, ReptileDB p.reptileDB = function(frame) return p._main(frame, data.reptileDB) end p.ASW6 = function(frame) return p._main(frame, data.ASW6) end p.amphibiaweb = function(frame) return p._main(frame, data.amphibiaweb) end --=========== Birds p.HBWa = function(frame) return p._main(frame, data.HBWalive) end p.HBWalive = function(frame) return p._main(frame, data.HBWalive) end p.IOC = function(frame) return p._main(frame, data.IOC) end p.BOW = function(frame) return p._main(frame, data.BOW) end p.HAZU = function(frame) return p._main(frame, data.HAZU) end --======= Mammals p.asm = function(frame) return p._main(frame, data.asm) end --======= Plants p.WFO = function(frame) return p._main(frame, data.WFO) end p.POWO = function(frame) return p._main(frame, data.POWO) end -- MSW3 has custom handling (see above) --=========== Other p.fossilworks = function(frame) return p._main(frame, data.fossilworks) end p.worms = function(frame) return p._main(frame, data.WoRMS) end p.WoRMS = function(frame) return p._main(frame, data.WoRMS) end p.col = function(frame) return p._main(frame, data.col) end --fallback = function() return "hello" end --######################################################### p.main = function(frame) local source = mw.text.trim(frame.args[1]) --TODO force to lower case and use lower case for all functions above if source == "MSW3" then return p.MSW3(frame) end if source == "ref" or source == "reference" then source = "Reference" end -- aliases if source == "Reference" then return p.Reference(frame) end if source == "HBWa" then source = "HBWalive" end -- aliases if source == "powo" then source = "POWO" end -- aliases if source == "wfo" then source = "WFO" end -- aliases if source == "mdd" then source = "asm" end -- aliases if source == "PBDB" then source = "paleobiodb" end -- aliases --return p[source]['test'] if source == "fishbase" -- unnecessary? or source == "cof" or source == "fotw5" or source == "Fotw5" or source == "reptileDB" or source == "amphibiaweb" or source == "BOW" or source == "ASW6" or source == "asm" or source == "HBWalive" or source == "HBWa" or source == "fossilworks" or source == "WoRMS" or source == "worms" or source == "POWO" or source == "powo" or source == "WFO" or source == "wfo" or source == "AlgaeBase" -- and so on then return p._main(frame,data[source]) else -- -- is there a point in the default if it needs the named object/table? return p._main(frame,data[source]) end end p._main = function(frame, source) --TODO in modular version source will be provided in frame arguments --local source = mw.getCurrentFrame():getParent().args[1] local chapterParams = {} -- used for cite book (only MSW3 at moment) if not source then return "Error: unrecognised source." end local title, url = initialise(frame, source) --taxon related parameters local genus, species, subspecies if source.db ~= "col" then -- col legacy uses positional parameters differently genus, species, subspecies = getGenusSpecies() end local family = templateArgs['family'] local order = templateArgs['order'] local taxon = templateArgs['taxon'] local id = templateArgs['id'] --id related parameters local spid = templateArgs['spid'] or templateArgs['species_id'] local genid = templateArgs['genid'] or templateArgs['genus_id'] local citation = templateArgs['citation'] local collection = templateArgs['collection'] or templateArgs['collection_no'] local search = templateArgs['search'] local mode, value -- the functions if genus and species and source.species then title, url = source.species(genus,species,subspecies) else -- functions with just their own name as parameter if taxon then mode = "taxon"; value = taxon elseif order then mode = "order"; value = order elseif family then mode = "family"; value = family elseif genus then mode = "genus"; value = genus elseif id then mode = "id"; value = id elseif spid then mode = "spid"; value = spid elseif genid then mode = "genid"; value = genid elseif search then mode = "search"; value = search elseif citation then mode = "citation"; value = citation elseif collection then mode = "collection"; value = collection else -- no suitable parameter (use default page) if source.default then title, url, chapterParams = source.default(title, url) end end end if mode then if source[mode] then title, url, chapterParams = source[mode](value) elseif data.default[mode] then title, url, chapterParams = data.default[mode](value, source) else if source.error then return source.error() end -- custom error message return "Error: parameter not supported for this source" .. " (" .. mode .. ")" end else -- if no mode then use the default title and url set by initialize() end if source.citeTemplate == "Cite book" then return p.citeBook(frame, title, url, chapterParams) end return p.citeWeb(frame, title, url) end -- End the function. p.Reference = function(frame) local refs = require('Module:FishRef/refs') getArgs(frame, templateArgs) if templateArgs[2] then local reference = mw.text.trim(templateArgs[2]) if reference ~= "" and refs[reference] then if templateArgs['pages'] then refs[reference] = refs[reference]:gsub("}}", "|pages="..templateArgs['pages'].."}}") refs[reference] = refs[reference]:gsub("|pages=[^|{}%[%]]*(|[^|{}}%[%]]*|pages=)", "%1") end if templateArgs['reftags'] == "yes" then refs[reference] = '<ref name=' .. templateArgs[2] ..'>' .. refs[reference] .. '</ref>' end if templateArgs['expand'] and templateArgs['expand']=='no' or templateArgs['raw'] then return refs[reference] else return frame:preprocess(refs[reference]) end else return 'Reference not found: "' .. templateArgs[2] .. '"' end end return "Reference parameter missing." end -- End the function. -- All modules end by returning the variable containing its functions to Wikipedia. return p 7zujpxgxox9t2ce0bajdbhllw5zrikj 4 4719536 42715620 42714044 2026-11-01T13:52:59Z MediaWiki message delivery 59777 /* The Signpost: 1 November 2026 */ novi odjeljak 42715620 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == ''The Signpost'': 17 February 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/In the media|Global powers see Wikipedia as fundamental target for manipulation]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/News and notes|Discussions open for the next WMF Annual Plan]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Serendipity|Maintenance crews continue to slog through Wikipedia's oldest Featured Articles]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Disinformation report|Epstein's obsessions]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Technology report|Wikidata Graph Split and how we address major challenges]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Traffic report|Deaths, killings, films, and the Olympics]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Opinion|Incoming Incurables]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Crossword|Pop quiz]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Comix|herculean]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 17. februara 2026. u 09:03 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30039447 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-09</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W09"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Reference Check|Reference Check]] has been deployed to English Wikipedia, completing its rollout across all Wikipedias. The feature prompts newcomers to add a citation before publishing new content, helping reduce common citation-related reverts and improve verifiability. In A/B testing, the impact was substantial: newcomers shown Reference Check were approximately 2.2 times more likely to include a reference on desktop and about 17.5 times more likely on mobile web. [https://analytics.wikimedia.org/published/reports/editing/reference_check_ab_test_report_final_2025.html] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:InterwikiSorting|InterwikiSorting extension]], which allowed for the [[m:Special:MyLanguage/Interwiki sorting order|sorting of interwiki links]], has been undeployed from Wikipedia. As a result, editors who had enabled interwiki link sorting in non-compact mode (full list format) will now see links reordered. The links moving forward will be listed in the alphabetical order of language code. [https://phabricator.wikimedia.org/T253764] * Later this week, people who are editing a page-section using the mobile visual editor, will notice a new "Edit full page" button. When tapped, you will be able to edit the entire article. This helps when the change you want to make is outside the section you initially opened. [https://phabricator.wikimedia.org/T387175][https://phabricator.wikimedia.org/T409112] * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|The Reader Experience team]] is inviting editors to assess whether dark mode should still be considered "beta" on their wiki, based on their experience of how well it functions on desktop and mobile. If the feature is deemed mature, editors can update the interface messages in <code dir=ltr>MediaWiki:skin-theme-description</code> and <code dir=ltr>MediaWiki:Vector-night-mode-beta-tag</code> to indicate that dark mode is ready and no longer considered beta. * The improved [[mw:Wikimedia_Apps/Team/iOS/Activity_Tab|Activity tab]] which displays user-insights is now available to all users of the Wikipedia iOS app (version 7.9.0 and later). Following earlier A/B testing that showed higher account creation among users with access to the feature, it has been rolled out to 100% of users along with some updates. The Activity tab now shows your edited articles in the timeline, offers editing impact insights like contribution counts and article view trends, and customization options to improve in-app experience for users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug that prevented [[mw:Special:MyLanguage/Extension:DiscussionTools|DiscussionTools]] from working on mobile has now been fixed, restoring full functionality. [https://phabricator.wikimedia.org/T415303] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] lets you view your watchlists from multiple wikis on one page. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] that makes this possible continues to improve. The latest upgrade is the inclusion of a [[mw:Extension:GlobalWatchlist#hook|new hook]], <code dir=ltr>ext.globalwatchlist.rebuild</code>, which fires after each watchlist rebuild. This allows you to run gadgets and user scripts for the Special page. [https://phabricator.wikimedia.org/T275159] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.17|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W09"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. februara 2026. u 20:03 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30119102 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-10</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W10"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikipedia 25 [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments|Birthday mode]] is now live on Betawi, Breton, Chinese, Czech, Dutch, English, French, Gorontalo, Indonesian, Italian, Luxembourgish, Madurese, Sicilian, Spanish, Thai, and Vietnamese Wikipedias! This limited-time campaign feature celebrates 25 years of Wikipedia with a birthday mascot, Baby Globe. When turned on, Baby Globe is shown on [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments/article configuration|~2,500 articles]], waiting to be discovered by readers. Communities can choose to turn Birthday mode on by getting consensus from their community and asking an admin to enable the feature and customize it via [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments#Community Configuration Demo|community configuration]] on the local wiki. '''Updates for editors''' * [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new feature to re-use references with different details has been released to Swedish Wikipedia, Polish Wikipedia and [[:phab:T418209|a couple of other wikis]]. You can [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#test|try the feature]] on these projects or on testwiki and [https://en.wikipedia.beta.wmcloud.org/wiki/Sub-referencing betawiki]. Learnings from the first pilot wiki German Wikipedia have been [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Learnings|published in a report]]. Reach out to the Wikimedia Deutschland team if you are [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Pilot wikis|interested in becoming a pilot wiki]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#Paste check|Paste Check]] will become available at all Wikipedias this week. The feature prompts newcomers who are pasting text they are not likely to have written into VisualEditor to consider whether doing so risks a copyright violation. Paste Check [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Tags|tags]] all edits where it is shown for potential review. Local administrators can configure various aspects of the feature via [[{{#special:EditChecks}}]]. [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Paste Check#A/B Experiment|Research]] across 22 wikis found that Paste Check resulted in an 18% decrease in relative reverted-edits compared to the control group. Translators can [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-visualeditor-ve-mw-editcheck&filter=&optional=1&action=translate help to localize] this and related features. * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] will be standardizing the user menu in the top right for all mobile users so that it is closer to the desktop experience. Currently this user menu is only visible to users with Advanced Mobile Controls (AMC) turned on. The only change is that a couple buttons previously in the left-side menu will move to the top right for users who do not have AMC turned on. This change is expected to go out March 9 and seeks to improve the user interface. [https://phabricator.wikimedia.org/T413912] * Starting in the week of March 2, the emails sent out when an email address was added, removed, or changed for an account will switch to a substantially nicer and clearer HTML email from the prior plaintext one. [https://phabricator.wikimedia.org/T410807] * Notifications are currently limited to 2,000 historic entries per user, and extend back to 2013 when the feature was released. This is going to be changed to only store Notifications from the last 5 years, but up to 10,000 of them. This will help with long-term infrastructure health and help to prevent more recent notifications from disappearing too soon. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page continues to see improvements. The latest update improves label usage experience. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] now allows activating the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Language#Fallback languages|language fallback system]] for Wikidata items without labels in the viewed language, and showing those labels in the user’s preferred Wikidata language if no <code dir=ltr>uselang=</code> URL parameter is provided. [https://phabricator.wikimedia.org/T373686][https://phabricator.wikimedia.org/T416111] * The Wikipedia Android team has started a beta test of [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Information Retrieval/Phase 1|hybrid search]] on Greek Wikipedia. Hybrid search capabilities can handle both semantic and keyword queries enabling readers to find what they’re looking for directly on Wikipedia more easily. * For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Currently, 2FA is required to use the group, but not to be a member of it. Given that this model still has some vulnerabilities, the situation will [[phab:T418580|gradually change in March]]. Members of these groups will be unable to disable last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the second half of March, users without 2FA will be removed from these groups. This applies to: CentralNotice administrators, checkusers, interface administrators, suppressors, Wikidata staff, Wikifunctions staff, WMF Office IT and WMF Trust & Safety. Nothing will change for other users. See the linked task for deployment schedule. [https://phabricator.wikimedia.org/T418580] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue preventing users from creating an instance in [https://www.wikibase.cloud/ Wikibase.cloud] has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416807] '''Updates for technical contributors''' * To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], over the next month the Wikimedia Foundation will implement global API rate limits across our APIs. In early March, stricter limits will be applied to unidentified requests from outside Toolforge/WMCS and API requests that are made from web browsers. In April, higher limits will be applied to identified traffic. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The Wikidata Query Service Linked Data Fragment (LDF) endpoint will be decommissioned in February. This endpoint served limited traffic, which was successfully migrated to other data access methods that were better suited to support existing use cases. The hardware used to support the LDF endpoint will be reallocated to support the ongoing backend migration efforts. [https://phabricator.wikimedia.org/T415696] * The new Parsoid parser [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Updates|continues to be deployed to additional wikis]], improving platform sustainability and making it easier to introduce new reading and editing features. Parsoid is now the default parser on 488 WMF wikis (268 Wikipedias), now covering more than 10% of all Wikipedia page views. * The process and criteria for [[Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise#Access|requesting exceptional access]] to the high volume feed of the ''Wikimedia Enterprise'' APIs (at no cost for mission-aligned usecases), [[m:Talk:Wikimedia Enterprise#Exceptional access criteria|have now been published]]. This is to provide more thorough and clearer documentation for users. * [https://techblog.wikimedia.org/ Tech Blog], the blog dedicated to the Wikimedia technical community [https://techblog.wikimedia.org/2026/02/24/a-tech-blog-diff/ will be migrating] to [[diffblog:|Diff]], the community news and event blog. The migration should be complete in April 2026, after which new posts will be accepted for publishing. Readers will be able to access posts – old and new – on the landing page at https://diff.wikimedia.org/techblog. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.18|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W10"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 2. marta 2026. u 18:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30137798 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-11</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W11"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. * Last week, all wikis had 2 hours of read-only time, and extended unavailability for user-scripts and gadgets. This was due to a security incident which has since been resolved. Work is ongoing to prevent re-occurrences. For current information please see the [[m:Steward's noticeboard#Statement on Meta about today's user script security incident|post on the Stewards' noticeboard]] ([[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Product Safety and Integrity/March 2026 User Script Incident|translations]]). '''Updates for editors''' * Users facing multiple blocks on mobile will now see the reasons for each block separately, instead of a generic message. This helps them understand why they are blocked and what steps they can take to resolve the issue. For example, users affected for using common VPNs (such as [[Special:MyLanguage/Apple iCloud Private Relay|iCloud Private Relay]]) will receive clearer guidance on what they need to do to start editing again. [https://phabricator.wikimedia.org/T357118] * Later this week, [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] will become available as a beta feature within the visual editor at all Wikipedias. This feature proactively suggests various types of actions that people can consider taking to improve Wikipedia articles, and learn about related guidelines. The feature is locally configurable, and can also be locally expanded with custom Suggestions. Current settings can be seen at [[Special:EditChecks]] and there are [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#For administrators %E2%80%93 local customization|instructions for how administrators can customize]] the links to point to local guidelines. The feature is connected to [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check|Edit check]] which suggests improvements while someone is writing new content. In the future, the Editing team plans to evaluate the feature's impact with newcomers through a controlled experiment. [https://phabricator.wikimedia.org/T404600] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where the cursor became misaligned during the use of CodeMirror’s syntax highlighting, which makes wikitext and code easier to read, has now been fixed. This problem specifically affected users who defined a font rule in a custom stylesheet while creating a new topic with DiscussionTools. [https://phabricator.wikimedia.org/T418793] '''Updates for technical contributors''' * API rate limiting update: To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], global API rate limits will be applied this week to requests without a compliant User-Agent that originate from outside Toolforge/WMCS and to unauthenticated requests made from web browsers. Higher limits will be applied to identified traffic in April. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The new GraphQL API has been released. The API was developed as a flexible alternative to select features of the Wikidata Query Service (WDQS), to improve developer experience and foster adaptability, and efficient data access. Try it out and [[d:Wikidata:Wikibase GraphQL#Feedback and development|give feedback]]. You can also [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/GraphQLAPI/apply sign up for usability tests]. * The [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group|PTAC Unsupported Tools Working Group]] continued improvements to [[commons:Special:MyLanguage/Commons:Video2commons#|Video2Commons]] in February, with fixes addressing authentication errors, large-file handling, task queue visibility, and clearer upload behavior. Work is still ongoing in some areas, including changes related to deprecated server-side uploads. Read [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group#February 2026|this update]] to learn more. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.19|MediaWiki]] '''In depth''' * The Article Guidance team invites experienced Wikipedia editors from selected [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators#Collaborators|pilot wikis]] and interested contributors from other Wikipedias to fill out this questionnaire which is available in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfmLeVWnxmsCbPoI_UF2jyRcn73WRGWCVPHzerXb4Cz97X_Ag/viewform English], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd6rzr4XXQw8r4024fE3geTPFe13M_6w7Mitj-YJi0sOlWTAw/viewform?usp=header Arabic], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdok3-RfB18lcugYTUMGkpwmqG_8p760Wv4dCXitOXOszjUDw/viewform?usp=header Bengali], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfjTfYp4jEo0akA4B1e-Nfg3QZPCudUjhJzHzzDi6AHyAaMGA/viewform?usp=header Japanese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScteVoI29Aue4xc72dekk-6RYtvmMgQxzMI900UOawrFrSTWg/viewform?usp=header Portuguese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSetdxnYwL3ub2vqA7awCg5hJZPMIYcDPaiTe12rY9h0GYnVlw/viewform?usp=header Persian], and [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScNvfJF-Ot-4pzA4qAN771_0QDJ4Li19YcUsaTgSKW8Nc7U_Q/viewform?usp=header Turkish]. Your answers will help the team customize guidance for less experienced editors and help them learn community policies and practices while creating an article. Learn more [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|on the project page]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W11"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 9. marta 2026. u 19:52 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30213008 --> == ''The Signpost'': 10 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Interview|Bernadette Meehan, new Wikimedia Foundation CEO]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/News and notes|Security testing unleashes computer worm on Meta-wiki]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Special report|What actually happened during the Wikimedia security incident?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In the media|Indonesian government blocks Wikimedia logins; archive site scoured from Wikipedia after owner runs malware]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Recent research|To wiki, perchance to groki]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Obituary|Madhav Gadgil, Fredrick Brennan, Mark Miller, Chip Berlet]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Opinion|Interface administrators and trusting trust]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Technology report|English Wikipedia deprecates archive.today after DDoS against blog, altered content]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Op-ed|Why is "Trypsin-sensitive photosynthetic activities in chloroplast membranes" cited in "List of tallest buildings in Chicago"?]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Essay|The pursuit of a button click]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In focus|Short descriptions: One year later]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/WikiProject report|Unreferenced articles backlog drive]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Community view|Speaking of planning ...]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Traffic report|Over the mountain, kissing silver inlaid clouds]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Crossword|"It will never happen"]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Comix|BRIEn't]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10. marta 2026. u 05:15 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30121359 --> == ''This Month in GLAM'': February 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue II, February 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in 2026 is calling to action! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Belgium report|Belgium report]]: A photo safari through Wiki Loves Fashion & a rescue mission with Mission Gourmande! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: National Library overview of 2025 * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Cultural Heritage and Memory: 2026 GLAM Call and Executed Renaissance Edit-a-thon * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Farewelling the Auckland Museum Summer Students and an update on the NZBSI WiR * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Wikipedia in Cultural Marketing at Crash Mondays Warsaw * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: February in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: Wikidata in the GLAM context II * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Neocomensia, SAPA, Atelier Winterthur, GLAM-on-Tour Disentis * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/UK report|UK report]]: New content in African and Asian languages * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Focus on Indigenous issues * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Events|Calendar]]: March's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. marta 2026. u 01:52 (CET)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30232291 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-12</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W12"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature, also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], has been used for wikitext syntax highlighting since November 2024. It will be promoted out of beta by May 2026 in order to bring improvements and new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Features|features]] to all editors who use the standard syntax highlighter. If you have any questions or concerns about promoting the feature out of beta, [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|please share]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * Some changes to local user groups are performed by stewards on Meta-Wiki and logged there only. Now, interwiki rights changes will be logged both on Meta-Wiki and the wiki of the target user to make it easier to access a full record of user's rights changes on a local wiki. Past log entries for such changes will be backfilled in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T6055] * On wikis using [[m:Special:MyLanguage/Flagged Revisions|Flagged Revisions]], the number of pending changes shown on [[{{#Special:PendingChanges}}]] previously counted pages which were no longer pending review, because they have been removed from the system without being reviewed, e.g. due to being deleted, moved to a different namespace, or due to wiki configuration changes. The count will be correct now. On some wikis the number shown will be much smaller than before. There should be no change to the list of pages itself. [https://phabricator.wikimedia.org/T413016] * Wikifunctions composition language has been rewritten, resulting in a new version of the language. This change aims to increase service stability by reducing the orchestrator's memory consumption. This rewrite also enables substantial latency reduction, code simplification, and better abstractions, which will open the door to later feature additions. Read more about [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-11|the changes]]. * Users can now sort search results alphabetically by page title. The update gives an additional option to finding pages more easily and quickly. Previously, results could be sorted by Edit date, Creation date, or Relevance. To use the new option, open 'Advanced Search' on the search results page and select 'Alphabetically' under 'Sorting Order'. [https://phabricator.wikimedia.org/T403775] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented UploadWizard on Wikimedia Commons from importing files from Flickr has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419263] '''Updates for technical contributors''' * A new special page, [[{{#special:LintTemplateErrors}}]], has been created to list transcluded pages that are flagged as containing lint errors to help users discover them easily. The list is sorted by the number of transclusions with errors. For example: [[{{#special:LintTemplateErrors}}/night-mode-unaware-background-color]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T170874] * Users of the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature have been using [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages, for some time now. Along with promoting CodeMirror 6 out of beta, the plan is to replace CodeEditor as the standard editor for these content models by May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|Feedback or concerns are welcome]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] JavaScript modules will soon be upgraded to CodeMirror 6. Leading up to the upgrade, loading the <code dir=ltr>ext.CodeMirror</code> or <code dir=ltr>ext.CodeMirror.lib</code> modules from gadgets and user scripts was deprecated in July 2025. The use of the <code dir=ltr>ext.CodeMirror.switch</code> hook was also deprecated in March 2025. Contributors can now make their scripts or gadgets compatible with CodeMirror 6. See the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror#Gadgets and user scripts|migration guide]] for more information. [https://phabricator.wikimedia.org/T373720] * The MediaWiki Interfaces team is expanding coverage of REST API module definitions to include [[mw:Special:MyLanguage/API:REST API/Extensions|extension APIs]]. REST API modules are groups of related endpoints that can be independently managed and versioned. Modules now exist for [https://phabricator.wikimedia.org/T414470 GrowthExperiments] and [https://phabricator.wikimedia.org/T419053 Wikifunctions] APIs. As we migrate extension APIs to this structure, documentation will move out of the main MediaWiki OpenAPI spec and REST Sandbox view, and will instead be accessible via module-specific options in the dropdown on the [https://test.wikipedia.org/wiki/Special:RestSandbox REST Sandbox] (i.e., [[{{#Special:RestSandbox}}]], available on all wiki projects). * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto|Scribunto]] extension provides different pieces of information about the wiki where the module is being used via the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual|mw.site]] library. Starting last week, the library also provides a [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual#mw.site.wikiId|way]] of accessing the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Wiki ID|wiki ID]] that can be used to facilitate cross-wiki module maintenance. [https://phabricator.wikimedia.org/T146616] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.20|MediaWiki]] '''In depth''' * The [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|2026 Coolest Tool Award]] celebrating outstanding community tools, is now open for nominations! Nominate your favorite tool using the [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/435684?lang=en nomination survey] form by 23 March 2026. For more information on privacy and data handling, please see the [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Coolest_Tool_Award_2026_Survey_Privacy_Statement|survey privacy statement]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W12"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 16. marta 2026. u 20:35 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30260505 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-13</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W13"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikimedia site users can now log in without a password using passkeys. This is a secure method supported by fingerprint, facial recognition, or PIN. With this change, all users who opt for passwordless login will find it easier, faster, and more secure to log in to their accounts using any device. The new passkey login option currently appears as an autofill suggestion in the username field. An additional [[phab:T417120|"Log in with passkey" button]] will soon be available for users who have already registered a passkey. This update will improve security and user experience. The [[c:File:Passwordless_login_screencast.webm|screen recording]] demonstrates the passwordless login process step by step. * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. '''Updates for editors''' * Wikimedia site users can now export their notifications older than 5 years using a [[toolforge:echo-chamber|new Toolforge tool]]. This will ensure that users retain their important notifications and avoid them being lost based on the planned change to delete notifications older than 5 years, as previously announced. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * Wikipedia editors in Indonesian, Thai, Turkish, and Simple English now have access to Special:PersonalDashboard. This is an [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools/Dashboard|early version of an experience]] that introduces newer editors to patrolling workflows, making it easier for them to move from making edits to participating in more advanced moderation work on their project. [https://phabricator.wikimedia.org/T402647] * The [[Special:Block]] now has two minor interface changes. Administrators can now easily perform indefinite blocks through a dedicated radio button in the expiry section. Also, choosing an indefinite expiry provides a different set of common reasons to select from, which can be changed at: [[MediaWiki:Ipbreason-indef-dropdown]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T401823] * Mobile editors [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#Logged-out|at several wikis]] can now see an improved logged-out edit warning, thanks to the recent updates from the Growth team. These changes released last week are part of ongoing efforts and tests to enhance [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|account creation experience on mobile]] and then increase participation. [https://phabricator.wikimedia.org/T408484] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:36}} community-submitted {{PLURAL:36|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented mobile web users from seeing the block information when affected by multiple blocks has been fixed. They can now see messages of all the blocks currently affecting them when they access Wikipedia. '''Updates for technical contributors''' * Images built using Toolforge will soon get the upgraded buildpacks version, bringing support for newer language versions and other upstream improvements and fixes. If you use Toolforge Build Service, review the recent [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/cloud-announce@lists.wikimedia.org/thread/EMYTA32EV2V5SQ2JIEOD2CL66YFIZEKV/ cloud-announce email] and update your build configuration as necessary to ensure your tools are compatible. [https://wikitech.wikimedia.org/w/index.php?title=Help:Toolforge/Building_container_images&oldid=2392097#Buildpack_environment_upgrade_process][https://phabricator.wikimedia.org/T380127] * The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal] documentation wiki will shut down in June 2026. API keys created on the API Portal will continue to work normally. api.wikimedia.org endpoints will be deprecated gradually starting in July 2026. Documentation on the API Portal is moving to [[mw:Wikimedia APIs|mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.21|MediaWiki]] '''In depth''' * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] is considering improvements to [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|automatically generated reference names in VisualEditor]]. Please check out the [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|proposed solutions]] and participate in the [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|request for comment]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W13"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. marta 2026. u 17:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30268305 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-14</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W14"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Beta version of [[abstract:|Abstract Wikipedia]] a new Wikimedia project which is language-independent, was launched last week. The project allows communities to build Wikipedia articles in their native language, which can be readily accessed by other users in their own languages. The wiki is powered by instructions from Wikifunctions and also based on structured content from Wikidata. [[:f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-26|Read more]]. '''Updates for editors''' * The Growth team is running an A/B test to evaluate a clearer, more user-friendly message that promotes account creation on wikis. Currently when logged-out mobile users begin editing, they see a jarring warning message that can feel abrupt and discouraging. This also presents temporary account editing as the default rather than encouraging account creation. The test is running on ten Wikipedias, including Arabic, French, Spanish and German. [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#2. Improve logged-out warning message (T415160)|Read more]]. * The Wikimedia Apps team is inviting feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Future of Editing on the Mobile Apps|how editing should work on the Wikipedia mobile apps]]. The discussion focuses on improving how users access editing tools when they tap "Edit". This is part of a broader effort to convert readers who develop an interest in editing, to access a more user-friendly pathway to start contributing. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:45}} community-submitted {{PLURAL:45|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where citation fetching from the large newspaper archive [https://www.newspapers.com Newspapers.com] was no longer working, due to a block in [[mw:Special:MyLanguage/Citoid|Citoid]] requests, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419903] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.22|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W14"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 30. marta 2026. u 21:25 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30329462 --> == ''The Signpost'': 31 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/News and notes|Entirety of Wikinews to be shut down]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/In the media|AI ban, newspapers disrupt archiving; and antisemitism complaints]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Community view|Videos from WikiConference North America 2025 in NYC]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Disinformation report|Cleaning up after Jeffrey Epstein, Peter Nygard, and Mohamed Al-Fayed]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/WikiConference report|WikiConference North America 2025 in NYC review]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Obituary|Dr. Subas Chandra Rout]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Traffic report|Call in the dogs of war, soldier of fortune]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Gallery|Canadian Rangers participate in Operation ''Enduring Encyclopedia'']] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Comix|n00bsitting]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 31. marta 2026. u 12:08 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30329870 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-15</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W15"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] now includes a new group goal-setting feature, enabling organizers to set and track event goals such as the number of articles created and participating contributors in real time. Similarly, participants can work toward shared targets and see their collective impact as the event unfolds. The feature is now available on all Wikimedia wikis. Learn more in [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Collaborative contributions#Goal setting|the documentation]]. * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] The new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Watchlist labels|watchlist labels]] feature (announced in [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/07|Tech News 2026-07]]) is now available via VisualEditor, the source editor, and the 'watchstar' (or watch link, for skins that don't have a star icon). Previously it was only possible to assign labels via [[Special:EditWatchlist|EditWatchlist]]. In all three places it is a new field following the expiry field. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where talk pages on mobile with Parsoid are unusable after empty section headers, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419171] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]], which lets editors add details to an existing reference without duplicating it, will be gradually rolled out to [[phab:T414094|more wikis]] later this year. Wikis using the [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]] gadget are encouraged to update their version (typically at [[m:MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js|MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js]] as shown [https://en.wikipedia.org/w/index.php?diff=1344408362 here]) to ensure compatibility. Other reference-related gadgets may also be affected. [https://phabricator.wikimedia.org/T416304] * All Wikinews editions will be closed and switched to read-only mode on 4 May 2026. Content will remain accessible, but no new edits or articles can be added. This closure was approved by the Board of Trustees of the Wikimedia Foundation following extended discussions. [[m:Wikimedia Foundation Board noticeboard#Board of Trustees Approves Closure of Wikinews|Read more]]. * The [[:mw:Special:MyLanguage/API:Action API|Action API]] has had several formats for requested output. One of them, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>format=php</nowiki></code></bdi>, is being removed soon. Please ensure your scripts or bots use the [[mw:Special:MyLanguage/API:Data formats#Output|JSON format]]. This removal should affect very few scripts and bots. [https://phabricator.wikimedia.org/T118538] * The [[Special:NamespaceInfo|Special:NamespaceInfo]] page now includes namespace aliases. For example "WP" for the "Project" ("Wikipedia") namespace on the German Wikipedia. [https://phabricator.wikimedia.org/T381455] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.23|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W15"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 6. aprila 2026. u 18:19 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30362761 --> == ''This Month in GLAM'': March 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue III, March 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in Equinox * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: Wikigap 2026 in Tirana, Albania * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Aruba report|Aruba report]]: Celebrating 20 Years of Papiamentu/o Wikipedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Bolivia report|Bolivia report]]: The Family Treasures Project Returns, with New GLAM Partners * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wiki Loves Folklore Brazil defines six categories to represent Brazilian culture on Commons * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: Architecture in the public domain in libraries in Nariño/Arquitectura en dominio público en bibliotecas nariñenses * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: Main Wikimedian in Residence report for 2025 is here * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Germany report|Germany report]]: Art History Loves Wiki 2026 – digital/local. collection loves wiki * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/India report|India report]]: Collaboration resumes with the British Library for Bangla Wikisource * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: 2026 winners projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: New Zealand Bioeconomy Science Institute Wikimedian in Residence update, a letter published in Nature & Architecture + Women NZ * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD's GLAM Highlights: Botany and Beyond * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Portugal report|Portugal report]]: March in Portugal * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: March in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Sweden report|Sweden report]]: Looking for similar images * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: GLAM Wiki Group, Donna, CoCreation PTT-Archive * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/UK report|UK report]]: CILIP MDG 2026 Conference, Library meetups and the World's Enamels * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Ukraine report|Ukraine report]]: Spring 2026 news from Ukraine – Wiki Loves Folklore & more #1Lib1Ref * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/USA report|USA report]]: MoMA's International Traveling Exhibitions and Wikidata on the LD4 Arts Affinity Group April Community Call * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHL-Wiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/AvoinGLAM report|AvoinGLAM report]]: Oulu Löyly * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Indigenous languages on the Main Page * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Events|Calendar]]: April's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 9. aprila 2026. u 20:19 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30344683 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-16</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W16"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Experienced editors are invited to [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Main_Page test] the [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature, designed to help less-experienced editors create well-structured, policy-compliant Wikipedia articles. Testing instructions are [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide|available]]. Also, after reviewing [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance the outlines], please provide feedback on the [[mw:Talk:Article guidance|project talk page]]. Based on your input, the feature will be refined and transferred to the pilot Wikipedias to translate and adapt. Check out [[c:File:Article Guidance workflow demo - April 2026.webm|the video]] explaining the feature. '''Updates for editors''' * On most wikis, all autoconfirmed users can now use [[Special:ChangeContentModel|Special:ChangeContentModel]] page to [[mw:Special:MyLanguage/Help:ChangeContentModel|create new pages with custom content models]], such as mass message lists, making custom page formats more accessible. Check [[Special:ListGroupRights|Special:ListGroupRights]] for the status of your wiki. [https://phabricator.wikimedia.org/T248294] * The Growth team has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account_Creation_Experiments|account creation experiment]] to evaluate whether adding an account creation button to the mobile web header increases new account registrations and encourages more mobile users to contribute to the wikis. The experiment is currently live on Hindi, Indonesian, Bengali, Thai, and Hebrew Wikipedia, and targets 10% of logged-out mobile web users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where VisualEditor could get stuck loading on Windows devices with animations turned off, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T382856] '''Updates for technical contributors''' * Starting later this week, {{int:group-abusefilter}} who have the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature enabled will have [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] as the editor at [[Special:AbuseFilter|Special:AbuseFilter]]. This is part of the broader effort to make the user experience more consistent across all editors. [https://phabricator.wikimedia.org/T399673][https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * Tools and bots that access the [[mw:Special:MyLanguage/Notifications/API|Notifications API]] (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=query&meta=notifications</nowiki></code></bdi>) will need to update their OAuth or BotPassword grants to also include access to private notifications. [https://phabricator.wikimedia.org/T421991] * Due to a library upgrade, listings on category pages may be displayed out of order starting on Monday, 20th April. A migration script will be run to correct this, and will take hours to days depending on the size of the wiki (up to a week for English Wikipedia). [https://phabricator.wikimedia.org/T422544] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.24|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W16"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 13. aprila 2026. u 17:18 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30380527 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-17</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W17"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * After two years of development, [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]], also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], is to be promoted out of beta on Tuesday, April 21. It brings better code and wikitext readability, reduction in typing errors, and other [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|benefits]] to all users of the standard syntax highlighter. A huge thank you to volunteer [https://phabricator.wikimedia.org/p/Bhsd/ Bhsd] who developed many of the new features, including [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Code folding|code folding]], [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Autocompletion|autocompletion]], and [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Linting|linting]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * A major update to the Wikipedia app for iOS is now rolling out, redesigning the interface to align with Apple's latest "Liquid Glass" visual design. [https://apps.apple.com/us/app/wikipedia/id324715238 Download the latest version] and explore the update. '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|Reading lists]] is a feature which allows readers to save articles to a list for reading later. This feature is now in beta on Arabic, French, Indonesian, Vietnamese, and Chinese Wikipedias and by default for all new accounts on all Wikipedias. * An experiment which explores extending [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews|Page Previews to mobile web]] will be launched in the week of April 20 on Arabic, English, French, Italian, Polish, and Vietnamese Wikipedias. Page Previews are pop-ups that display a thumbnail, lead paragraph, and a link to open the full article of a blue link, thereby improving content discovery. The feature is already available on desktop and in the apps. [[m:Special:MyLanguage/List of experiments in Product and Technology#Template|Read more about this experiment and others]]. * On several wikis, logged-in editors who haven't [[mw:Special:MyLanguage/Help:Email confirmation|confirmed their email addresses]] can now see a banner encouraging them to do so. Having the email address confirmed allows a user to restore access to the account if they lose it. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security#Encouraging users to confirm their email addresses|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T421366] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:15}} community-submitted {{PLURAL:15|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where editing very large wiki pages in the 2017 wikitext editor caused slow loading, preview and scrolling lag, and performance issues when selecting, cutting, or pasting content, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T184857] '''Updates for technical contributors''' * As part of the promotion of [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror]] from a beta feature, all users will use [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The <code>mirrors.wikimedia.org</code> service for Debian and Ubuntu users will sunset and stop working on May 15. The resources for the service will be replaced with new and better options. Some users may need to switch to a different server which should take about a minute. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/LJYRIS4WB66HIRCAO4GIDTXCMDVZRBMA/ You can read more]. [https://phabricator.wikimedia.org/T416707] * The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> table will be removed from [[wikitech:Help:Wiki Replicas|wikireplicas]]. If your tools or queries access <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> or <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> directly, please update them to use the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>file</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>filerevision</nowiki></code></bdi> table before 28 May. [https://phabricator.wikimedia.org/T28741] * Following the recent implementation of global API rate limits on unidentified traffic, the Wikimedia Foundation will continue efforts to ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]] by applying global limits to identified API traffic beginning the last week of April. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * The [[mw:Special:MyLanguage/Attribution API|Attribution API]] is now available as a [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Stability policy|beta]]. The API fetches information for crediting Wikimedia articles and media files wherever they are used. Reference documentation is available through the REST Sandbox special page available on all Wikimedia wikis (such as the [https://en.wikipedia.org/w/index.php?api=attribution.v0-beta&title=Special%3ARestSandbox REST sandbox on English Wikipedia]). Share your feedback on the [[mw:Talk:Attribution API|project talk page]]. * There is no new MediaWiki version this week. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W17"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20. aprila 2026. u 17:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30432763 --> == ''The Signpost'': 21 April 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/News and notes|Six Serbian Wikipedia editors banned following controversy about political bias]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/In the media|Could Wikipedia be involved in Massachusetts' proposed social media ban for minors?]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Gallery|March equinox]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Traffic report|Time to change my galaxy in case, we outta space!]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Comix|Of skirts and articles]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 21. aprila 2026. u 08:50 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30434643 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-18</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W18"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * There is a change in how new users are autoconfirmed that will improve anti-vandalism protection. Currently, users who have had an account for a few days and made a few edits are automatically added to the [[{{int:grouppage-autoconfirmed/{{CONTENTLANGUAGE}}}}|{{int:group-autoconfirmed}}]] group. This configuration tends to be exploited by some vandals, who create accounts and start to use them only after some time. To mitigate this, the configuration will be updated next week so that – for the purpose of becoming autoconfirmed – the account age will be counted from their first edit, instead of registration date. The numeric value of the age threshold will remain the same. This change will be deployed only to wikis which require at least one edit as part of the autoconfirmation conditions. [https://phabricator.wikimedia.org/T418484] * All Wikipedia users with new accounts and those who activated the "automatically enable most beta features" option in their preference can now use the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|reading lists]] beta feature to save articles for later reading. This helps organize reading interests in one place for convenient access. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where infobox images have huge padding in Firefox, has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T423676] '''Updates for technical contributors''' * As a reminder, the global API rate limits will be applied this week to identified API traffic. This is to help ensure [[mw:MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]]. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, including the actual rate limits, see [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.26|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W18"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 27. aprila 2026. u 20:06 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30458046 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-19</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W19"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] team invites experienced editors of [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators|pilot Wikipedias]]—Arabic, Bangla, Japanese, Portuguese, Persian, Turkish, Simple English, Spanish, and French—to help translate and adapt [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance sample outlines]. These outlines will guide editors in creating clear, well-structured, and policy-compliant articles when using [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Special:NewArticle the feature] once it is launched in May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance#Adapting a sample outline in a Wikipedia|Simple instructions]] on how to translate and adapt the outlines are available. '''Updates for editors''' * The [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council|Product and Technology Advisory Council]] has published [[:m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|draft recommendations]] on a model that affiliates can follow when contributing to the technical space. Community members are invited to provide feedback on the recommendation until May 8th [[:m:Talk:Product and Technology Advisory Council/May 2026 draft PTAC recommendation for feedback|on the talk page]]. * The number of available thumbnail size preferences in MediaWiki is being reduced to three standardized options—Small (180px), Regular (250px), and Large (400px), as part of ongoing efforts to improve performance and reduce strain on thumbnail services. As a result, existing preferences will be mapped to the nearest new size (for example, smaller selections like 120px or 150px will render at 180px, while larger ones like 300px or 360px will render at 400px). The preferences interface will soon be updated to reflect these changes, and users who wish to opt out or provide feedback can do so. [https://phabricator.wikimedia.org/T424909] * From now on, even when a permission expires automatically, users will receive an Echo notification similar to the standard notification for permission changes. There is a difference between this and [[m:Special:MyLanguage/Global reminder bot|Global reminder bot]] in that the latter reminds users a week ''before'' the rights are due to expire, so that they can renew the rights. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the problem where the ULS language selector in [[m:Special:Translate|Special:Translate]] would scroll vertically when it shouldn't, has been resolved. Previously, when users opened the "Translate to English" dropdown and typed certain inputs, the dialog would scroll vertically by a few pixels even when there was enough space to display all results. The dropdown no longer shifts unnecessarily when filtering languages. [https://phabricator.wikimedia.org/T358864] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]], which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page, continues to improve. For example, watchlists for Wikibase sites such as [[:d:|Wikidata]] now support [[mw:Special:MyLanguage/Extension:EntitySchema|EntitySchema]] elements for better tracking. The Live Updates mode now refreshes the special page every 60 seconds to comply with the updated [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] for improved real-time responsiveness. Additionally, a directionality bug that displayed links as "changes 3" instead of "3 changes" in mixed-direction lists has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T415450][https://phabricator.wikimedia.org/T424422][https://phabricator.wikimedia.org/T418091] '''Updates for technical contributors''' * The second phase of [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|global API rate limits]] has been rolled out to reduce the [[diffblog:2026/03/26/quo-vadis-crawlers-progress-and-whats-next-on-safeguarding-our-infrastructure/|impact of AI crawlers]] and ensure fair, sustainable access to Wikimedia resources, prioritising human and mission-aligned traffic. [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits#Limits|Limits]] have been shifted from per-hour to per-minute, producing smoother traffic patterns and more predictable API load. Community users are not expected to be affected, and no action is required. Early indications show some User-Agent-based requestors are adjusting behaviour, and around 64% of automated API traffic has been identified. Monitoring continues, and Wikimedia Enterprise remains available for commercial support. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.27|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/19|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W19"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 4. maja 2026. u 22:43 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30498077 --> == ''This Month in GLAM'': April 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue IV, April 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/From the team|From the team]]: How the GLAM Community Can Shine in the 2026–27 Annual Plan * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: International Roma Day 2026 in Tirana, Albania * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Argentina report|Argentina report]]: WikiConf Argentina and GLAM projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Asia report|Asia report]]: Documenting and citing oral knowledge in audio and video * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Australia report|Australia report]]: WikiCon Australia, ICIP, Orphan works and Trans-Tasman partnerships * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wikimedia Brasil publishes book on the power and challenges of free knowledge * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: We celebrate Public Domain Day with an expert panel / Celebramos el día del dominio público con un Panel de expertas * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Ongoing and New GLAM-Wiki Projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Women in Wartime event at Auckland Museum & an update for WiR NZBSI * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Nigeria report|Nigeria report]]: Wikimedia Commons Upload Campaign * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD in Action: Digitization, Wikisource and Educational Workshops * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: GLAM-Wiki Developments: Residencies, Partnerships and Audiovisual Heritage * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: April in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Le Donne di Villa Massimo * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/UK report|UK report]]: A tenth-century Quran and Islamic Art in Urdu * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/USA report|USA report]]: Wiki MIT launches and US meetups * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Update on the BHL Annual Meeting 27 April - 1 May & BHL Day * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Eight new articles on MoW inscriptions * [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Contents/Events|Calendar]]: May's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/April 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 11. maja 2026. u 15:50 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30513880 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-20</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W20"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/20|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Community Tech has published [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/How to write a good wish|new guidance]] explaining how wishes on Community Wishlist are triaged and prioritized. The documentation is intended to help contributors write stronger proposals by clarifying the factors that influence prioritization decisions. Beyond vote counts, the guidance highlights considerations such as potential impact on the community when determining which wishes move forward. '''Updates for editors''' * The Reader Growth team is launching an experiment to test a new [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Share_Card|Share Card feature]] that allows readers to create visually engaging cards from Wikipedia articles or selected article sections and share them online, with each card linking back to the original article to help expand readership and article discovery. The mobile-only A/B test will be available to a portion of readers on Arabic, Chinese, French, Vietnamese, and English Wikipedia to better understand reading and sharing habits, and is scheduled to begin the week of May 18 and run for four weeks. * The Android and iOS Wikipedia apps recently released the [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/25th_Birthday_Reading_Challenge|25-day reading challenge]] into Beta, as part of efforts to drive reader engagement by encouraging users to complete reading milestones. To track their reading streak during the challenge, App users can add a widget featuring Baby Globe to their home screen. The challenge officially begins May 11. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:17}} community-submitted {{PLURAL:17|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the global preference for enabling syntax highlighting in wikitext could unexpectedly disable itself after being turned on, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T425286] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Octicons-tools.svg|12px|link=|alt=|Advanced item]] The ResourceLoader module <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mediawiki.ui.input</nowiki></code></bdi>, deprecated since [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2023/39|September 2023]], will be removed this week. There is a [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Migrating_from_MediaWiki_UI|guide for migrating from MediaWiki UI to Codex]] for any tools that use it. [https://phabricator.wikimedia.org/T420125] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.2|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/20|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W20"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 11. maja 2026. u 21:20 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30524429 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-21</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W21"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/21|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Abstract Wikipedia team has identified five potential pilot wikis to assess their interest in adopting abstract articles on their wikis. The pilots are Malayalam, Bengali, Dagbani, Arabic, and Indonesian Wikipedia. The feedback period will be open until May 22. If your community is interested in becoming a pilot, [[m:Talk:Abstract Wikipedia|let us know on Meta]]. '''Updates for editors''' * An experiment to show [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists]] to logged-out readers on mobile web will launch on May 18 across German, Spanish, Italian, Portuguese, Polish, Dutch, Turkish, and Urdu Wikipedias, and will run for one month. The effort supports broader goals of helping readers save and organize articles for later reading, while encouraging habits that could lead to future Wikipedia contributions. * To support a bookmark button in the Reading List beta feature, the "Tools > Action" menu has been updated to display icons, including the watch star indicator that helps editors identify temporarily watched articles. The icons now also match those used on mobile, improving consistency across platforms. The change is currently limited to the actions menu and mainly affects editors with privileged user rights. [https://phabricator.wikimedia.org/T426008] * [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] was released as an [[w:en:A/B test|A/B test]] for newcomer editors on the mobile website at [[phab:T421189|~15 Wikipedias]]. The experiment will measure the impact that Suggestion Mode has on the proportion of newcomer mobile web edit sessions that result in constructive (un-reverted) article edits. The experiment will also evaluate the feature's impact on editor retention, and monitor changes in revert and block rates. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue in the Wikipedia Android app where images could sometimes fail to load after opening a recommended reading list notification, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T418231] '''Updates for technical contributors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikidata Platform|Wikidata Platform team]] has published its [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/Backend Replacement|backend replacement recommendation]] and accompanying [[wikitech:Wikidata Query Service/WDQS Architecture re-design|technical architecture]] for the migration of the Wikidata Query Service (WDQS) away from Blazegraph. Feedback is invited until May 25th 2026, especially on potential gaps and impacts on advanced use cases. Wikidata community members and WDQS users are also encouraged to help identify high-impact tools and workflows that may need attention on [[d:Wikidata:SPARQL query service/WDQS backend update/High-Impact Use Cases|this page]]. Feedback can be shared on the [[d:Wikidata talk:SPARQL query service/WDQS backend update|Migration talk page]] or during the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Blazegraph Migration Office Hours|next office hour]]. See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Wikidata Platform team/Newsletter|WDP team newsletter]] for more details. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.3|MediaWiki]] '''In depth''' * On English, French, Japanese, and a few other Wikipedias, there was a [[diffblog:2025/09/02/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha/|trial of hCaptcha]], a third-party bot detection service. The trial showed that hCaptcha effectively detects and deters some bad-faith automated activity, on its own and by giving [[w:en:Wikipedia:Village pump (technical)/Archive 225#Introducing SuggestedInvestigations|checkusers and stewards]] signals to look into. Because the results were positive, hCaptcha will be rolled out across all wikis over the next few weeks. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Anti-abuse signals/hCaptcha|See the hCaptcha project page]] for technical information about the implementation and privacy protections. [[diffblog:2026/05/04/better-detecting-bots-and-replacing-our-captcha-part-2/|Learn more]]. * The latest Community Tech update is now available, with progress across several Community Wishlist initiatives, including Reading Lists expansion from the mobile app to the website, new language support for "Who Wrote That" and the Personal Dashboard, improvements to 3D rendering and Charts, and upcoming work on talk page sorting, audio playback, and editing workflows. The update also shares current priorities, wishlist status trends, and opportunities for community feedback on future focus areas and the Wikimedia Foundation’s 2026–2027 Annual Plan. [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates#May 13, 2026: Latest updates from the Community Tech team|Read the full newsletter for details]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/21|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W21"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 18. maja 2026. u 22:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30539262 --> == ''The Signpost'': 22 May 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/News and notes|Offline: Osama Khalid still in prison]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/In the media|Indonesian editors, you shall return!]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Disinformation report|Who is a typical paid editor? Who are their typical clients?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Recent research|WikiLambda the Ultimate]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Traffic report|This is where I'll be, so heavenly, so come and dance with me Michael!]] * Forum: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Forum|WikiAnnotate: help us build a dataset of article quality evaluations]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/In focus|Demystifying the 2026-27 Annual Plan]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Opinion|Wikipedia isn't a battleground. So why does it feel like one?]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Serendipity|Wikinews: Into the Wikiverse]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Special report|Wikimedia Foundation closes Wikinews after 21 years]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Community view|Wikipedia's traffic drop: more on languages and freshness]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Gallery|Earth Day and Mother's Day]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-05-22/Comix|Brother, can you spare a page?]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 22. maja 2026. u 07:19 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Bri@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30513885 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-22</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W22"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/22|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Following a [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#LOWM|successful account creation experiment]], an improved logged-out edit warning message will be deployed to all Wikimedia wikis in the first week of June. The change will only affect logged-out users on mobile web who open an editing session. The updated experience is designed to encourage account creation more clearly, while still allowing users to edit with temporary accounts. Results from the experiment showed a significant increase in account creation, with a 27% relative lift among users shown the updated message. As expected, as more people funnel into account creation, temporary accounts decreased by a relative 16%. The experiment did not show any significant changes in constructive edit rates or other monitored contributor metrics. [https://phabricator.wikimedia.org/T424595] '''Updates for editors''' * For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Members of these groups will be unable to disable the last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the next few weeks, users without 2FA will be removed from these groups. Notably, this applies to bureaucrats. See the linked tasks for deployment schedules. [https://phabricator.wikimedia.org/T423119][https://phabricator.wikimedia.org/T423120] * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] will run an [[w:en:A/B testing|A/B test]] on [[:phab:T415904|10 wikis]], testing [[m:WMDE Technical Wishes/References/Reference Previews|potential improvements for Reference Previews]]. The experiment will run for ~2 weeks at the end of May / beginning of June and will affect 10% of desktop readers on the participating wikis. * After two successful experiments, the Reader Growth team is rolling out an [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Image Browsing|Image Browsing]] beta feature for all Wikipedias on mobile on May 25. This means that anyone who has all beta features on by default will start to see this feature, and others can check the box to turn it on in their preferences. The beta feature will include a carousel of all an article's images at the top of the article, with controls for editors to [[mw:Readers/Reader_Growth/Image_Browsing#Phase_2.1_beta_feature|exclude images from the article's carousel or to exclude an article from the feature entirely]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, three dimensional STL files were being rendered incorrectly by the media viewer 3D extension which is now fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416723] '''Updates for technical contributors''' * The legacy CSS classes <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatright</nowiki></code></bdi> have been replaced with <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatright</nowiki></code></bdi> as the former do not work consistently across all MediaWiki platforms, notably mobile web and mobile apps. Projects relying on these classes are encouraged to review related usage and plan for migration. Please note that <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatleft</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>floatright</nowiki></code></bdi> may also be deprecated in future, although there are currently no plans to do so. [[phab:T426452|Read more]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.4|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/22|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W22"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 25. maja 2026. u 23:52 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Quiddity (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30584502 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-23</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W23"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/23|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] is conducting an experiment to show the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|reading lists]] feature, which is still in development, to logged-out mobile readers to test whether it encourages account creation at a higher rate compared to the watchstar button. The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists#Experiment timeline|experiment]] was launched on May 18th on German, Spanish, Italian, Portuguese, Polish, Dutch, Turkish, and Urdu wikis, and it will run for a month. * The Wikimedia Apps team released [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Explore Feed Refresh/Phase 1|Phase 1]] of the redesigned Home Feed to the Android Beta app. The new Home Feed includes a refreshed "Community" tab and a personalized "For You" tab featuring daily updated reading recommendations. The redesign is part of a broader effort to improve content discovery and create more engaging learning experiences in the Wikipedia apps. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:18}} community-submitted {{PLURAL:18|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where images could fail to load for some suggested edits on [[w:Special:Homepage|Special:Homepage]], leaving the thumbnail stuck in a loading state, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T424048] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.5|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/23|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W23"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 1. juna 2026. u 23:08 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30613639 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-24</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W24"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/24|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikimedia Enterprise has increased the free usage limits for its API offerings. The monthly request limit for the On-demand API has increased from 5,000 to 50,000 requests, while the Snapshot API limit has increased from 15 to 30 requests per month. In addition, Structured Contents snapshots are now available for free accounts. These changes expand access to Wikimedia Enterprise data for developers, researchers, and organizations using Wikimedia content. [https://enterprise.wikimedia.com/blog/enhanced-free-api] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/Explore Feed Refresh/Phase 1|refreshed Explore Feed]], now called the Home Feed, is rolling out to 50% of users of the Wikipedia Android app. The Home Feed helps readers discover relevant content through two new tabs: ''Community'' and ''For You''. The Community tab provides a scrollable feed of curated content and updates from the broader Wikimedia community and movement, while the ''For You'' tab offers a full-screen, swipeable experience that shows content tailored to a user's interests. The redesign is part of a broader effort to improve discovery and enhance the learning experience in the Wikipedia app. * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/iOS/"Which came first?" Game|Which came first?]] daily trivia game is now available in the beta version of the Wikipedia iOS app in English, German, French, Portuguese, Russian, Spanish, Arabic, Chinese, and Turkish. The game uses historical events from Wikipedia's "On This Day" content and challenges readers to guess which of two events happened first. The game was previously released on Android. Communities interested in making the game available in their languages can [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_Apps/Team/Games#Game availability by language|read the instructions and requirements]]. * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new MediaWiki feature that allows editors to reuse references with different details, will begin rolling out to Wikimedia wikis following a successful pilot phase. Deployment will start on 8 June for most [[wikitech:Deployments/Train#Wednesday|Group 1 wikis]] and French Wikipedia, with additional Wikipedia language editions receiving the feature over the coming months. Communities are encouraged to prepare by checking for [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-cite&language=en&action_source=search&filter=%21translated&optional=1&action=translate untranslated Cite extension messages] in their language and reviewing any use of [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]], which may require [[:phab:T416304#11668731|updates]] to support the new functionality. Wikis using [[mw:Special:MyLanguage/Help:Reference Previews|Reference Previews]] do not need to take any action. Communities may also wish to create the ''cite-tracking-category-ref-details'' [[Special:TrackingCategories|tracking category]] as a hidden category using <code><nowiki>__HIDDENCAT__</nowiki></code> (or a dedicated template), and connect it to the corresponding Wikidata item [[d:Q129764848]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T425662] * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews#Experimentation|Page Previews experiment]] on mobile web has concluded. The team decided not to roll out the feature after the results showed no statistically significant impact on reader retention, as the primary success metric was retention improvement. Page Previews, which are already available on desktop and in the apps, display a thumbnail, lead paragraph, and link to the full article when readers tap a blue link. The experiment tested this experience on mobile web across six Wikipedias. * The [[mw:Special:MyLanguage/Codex/Design/Icons|user interface icon library]] will be [[phab:T399175|updated later this week or next week]]. Most of the ~300 icons have been slightly refined and ~30 new icons have been added. These changes improve the icons to make them more consistent and comprehensible, and provide more visual balance when they are used in groups. * The [[mw:Special:MyLanguage/Universal Language Selector|Universal Language Selector]] (ULS) interface in MediaWiki, which helps users select content in other languages, has been updated. The new version improves speed and accessibility, and users of Wikimedia projects can now pin languages for quicker language switching. The deployment to Wikimedia sites will happen gradually in the coming weeks. You can test it now as a beta feature by selecting [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta features]] in your profile preferences and share your feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Universal Language Selector/New ULS|the project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the Pageviews Analysis dashboard on pageviews.wmcloud.org stopped updating graph data in May 2026, affecting all users, has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T427171] '''Updates for technical contributors''' * The function signature for <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink()</nowiki></code></bdi> has been simplified. Developers can now pass a configuration object instead of a list of positional parameters when creating portlet links. The previous function signature remains supported for backwards compatibility. For example, instead of: <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink('p-cactions', '#', 'Stub', 'ca-stubtag', 'Add a stub tag to this page');</nowiki></code></bdi> use <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>mw.util.addPortletLink('p-cactions', { href: '#', text: 'Stub', id: 'ca-stubtag', tooltip: 'Add a stub tag to this page' });</nowiki></code></bdi>. Script maintainers are encouraged to review existing uses of <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>addPortletLink()</nowiki></code></bdi> and update them where appropriate. This change will be available on all wikis from 11 June. Thanks to community volunteer Gerges for contributing this improvement. [https://phabricator.wikimedia.org/T427945] * '''Community Wishlist discussion''': Product & Technology [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates#May 20, 2026: Community Tech becomes a program|introduced changes]] meant to increase the number and complexity of wishes fulfilled, including the disbanding of the Community Tech team. They are [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates|engaging in discussions]] about a [[m:Talk:Community Wishlist#Proposed direction for Wishlist|proposed direction for the wishlist]] from community members. Includes ways to structure annual voting, better tracking of wishes, removing focus areas, and [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Updates|staffing updates]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.6|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/24|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W24"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 8. juna 2026. u 23:29 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30650573 --> == ''This Month in GLAM'': May 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue V, May 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/From the team|From the team]]: May Global GLAM Call Recording and June Call Announcement * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Australia report|Australia report]]: Celebrating #1Lib1Ref Australasia * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: GLAM Connection: Fashion, History, and Biodiversity in May * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/France report|France report]]: New Wikimedian in Residence * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Connecting the Arctic and Sicily through Wikimedia Projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Mexico report|Mexico report]]: How the cultural, governmental, educational, and museum sectors contributed in unison to Wikimedia projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Netherlands report|Netherlands report]]: Setting up your own platform (part 1): from wish to the creation of a wiki * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: ESEAP Conference 2026 and the NZBSI WiR update * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD Shares GLAM Experience at International Conferences * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Partnerships, Participation, and Open Knowledge * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: May in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: El Prado en femenino III * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Museum for Communication, Panel IMD, Wikipedia Day * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/UK report|UK report]]: Early Qurans on the front page of Wikipedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Special story|Special story]]: New tools for multilingual audio, video and metadata * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: New articles in Urdu * [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Contents/Events|Calendar]]: June's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/May 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. juna 2026. u 23:21 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30636889 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-25</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W25"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/25|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth|Reader Growth team]] has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Image Browsing|Image Browsing]] beta feature on the mobile web version of all Wikipedias. The feature shows an image carousel at the top of articles with 3 or more images. Editors can configure this feature with the following controls: to hide a specific image from a page, either use <code>class=notpageimage</code> excluding it from thumbnail previews, or <code>class=noviewer</code> excluding it from MediaViewer. The carousel can also be disabled from a page entirely, with the magic word <code><nowiki>__NOMEDIAVIEWERCAROUSEL__</nowiki></code>. To submit feedback or flag bugs, please visit the [[mw:Talk:Readers/Reader Growth/Image Browsing|project page]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Tables#class="wikitable"|Wikitables]] can now be [[mw:Special:MyLanguage/Help:Sortable tables#Forcing the initial sort direction|sorted in descending order]] on the first click by adding <code dir=ltr>data-sort-order="desc"</code> to the header cell. Previously, by default, clicking a column header for the first time sorts it in ascending order. This addition to a Wikitable gives it more control and flexibility, while the default behavior for subsequent clicks remains unchanged. [https://phabricator.wikimedia.org/T398416] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature is currently being tested with some editors creating new articles on the Simple English, French, and Turkish Wikipedias. The experiment will soon begin on the Arabic and Bangla Wikipedias as well. [[w:simple:Special:NewArticle|This feature]] gives editors community-curated guidance to help them create articles that follow community standards. Experienced editors can continue creating or adapting outlines for specific article types that are commonly created by less experienced contributors. The outlines guide less experienced editors in creating high-quality articles. A quick guide to markups used in outlines can be found on [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide#Markups in outlines|this page]]. [[w:simple:Wikipedia:Article Guidance|Example outlines]] that can be adapted and instructions for how to adapt them are on [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance#Adapting a sample outline in a Wikipedia|this section]] of the project page. * Wikis that wish to replace the "indefinitely" button in Special:Block for temporary accounts (for example, wikis that block temporary users only until account expiration) will be able to do so by creating [[MediaWiki:ipb-indefinite-expiry-temporary-account]] with the block duration they want. [https://phabricator.wikimedia.org/T427125] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:41}} community-submitted {{PLURAL:41|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * By the end of June, a valid user-agent string will be required for automated dumps downloads from the dumps.wikimedia.org website. Automated requests that provide a generic or empty user-agent will be blocked. This [[phab:T400119|extends enforcement]] of the long standing [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia Foundation User-Agent Policy|user-agent policy]]. Access to dumps through Wikimedia Cloud Services will not change. * The roll out of global [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits|API rate limits]] is now complete, with limits enforced across all APIs and at the documented levels for all groups. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki remain exempt. All bots should continue to follow the documented best practices to avoid being rate limited. * The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal wiki] will be read only starting this week (June 15-18). The following week (June 22-25), all API Portal wiki URLs will redirect to [[mw:Wikimedia APIs|Wikimedia APIs on mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.7|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * On June 17th at 6pm UTC the WMF will be holding Discord call focused on a code review. We've heard through the [[mw:Special:MyLanguage/Developer Satisfaction Survey/2026|Developer Satisfaction Survey]] that volunteers are struggling with code review and we'd like to discuss these experiences with the goal of surfacing workable solutions. You can join the call [https://discord.gg/wikipedia?event=1514727511102062664 via the Wikimedia Community Discord server]. * The [[m:Special:MyLanguage/Conferencia Wikimedia de América Latina 2026|Latin American Wikimedia Conference]] will host a regional hackathon that will bring together the Wikimedia movement’s technical community including developers, system administrators, data scientists, and users with extended rights. Interested technical contributors can [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSf4osJzTHBJjQbYJk7TMVEJjTEQv7IgtsUDfP-o-qTgeRQQxw/viewform apply for a scholarship] to participate until June 21 at midnight (Bolivia time, UTC-4). * Sign up for Wikimania Team Challenges to join this special event. The Team challenges will take place online and in person from July 21 to 22, before Wikimania conference. Everyone is welcome, regardless of skills or Wikimania registration. Teams will work on 10 important challenges supporting the Wikimedia community. For details, visit [[wmania:Special:MyLanguage/2026:Team challenges|the Team Challenges page]] and [https://wikimedia.eventyay.com/wm/teamchallenges/ register there]. Registration closes on June 20th at 11pm UTC. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/25|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W25"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 15. juna 2026. u 18:48 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30689604 --> == ''The Signpost'': 21 June 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * From the editors: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/From the editors|Ways for beginners to support ''The Signpost'' community journalism]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/News and notes|Community Tech development team disbanded]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Disinformation report|PR for the people?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Recent research|Proposed tagging system for AI involvement; successful and unsuccessful AI tools for contributors]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/In the media|Who won a 14th century battle and who won the 2026 Iran war?]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Community view|Putting the Wish into the Wishlist]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/In focus|A global standard for Neutral Point of View]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/On the bright side|Flowers, blue helmets, reefs, pride, and Juneteenth]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Op-ed|Breathe, Don’t Panic, there is a different story about Wikimedia + AI futures]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Opinion|Wikimedia Foundation staff develop union and Wikimedia user community reacts]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Technology report|Community Tech team is disbanded, controversy erupts]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Traffic report|'Cause this is thriller, thriller night]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/WikiConference report|Report of Volunteer Supporters Network Annual Meeting 2026]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Comix|Take your turn]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-06-21/Humour|Group of banned T-shirt makers comes out of hiding to sell new Wikipedia-themed merchandise]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 21. juna 2026. u 05:21 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Bri@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30604303 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-26</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W26"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/26|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Feature summary|Growth features]] are [[phab:T418115|now available at Wikidata]]. This update enables access to Mentorship ([[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Mentorship|if configured]]), Impact module, the Help Panel, and a simplified Newcomer Homepage (without Suggested Edits). Wikidata administrators are still configuring the features through Community Configuration. '''Updates for editors''' * The special page [[{{#special:RangeCalculator}}]] has been created. It allows users to find an IP range without needing to rely on external tools. Until now, this tool was only available to CheckUsers. [https://phabricator.wikimedia.org/T268429] * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]] is a new MediaWiki feature that allows editors to reuse references with different details. It will be deployed to most small and medium-sized Wikipedia language versions on June 23. The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#deployment|FAQ]] lists possible actions to take on your wiki to support the deployment. Check the [[:phab:T414094|rollout plan]] for the next deployment steps. [https://phabricator.wikimedia.org/T428902] * Starting next week, users will get a notification when they are blocked or unblocked from editing, or if this block changes. [https://phabricator.wikimedia.org/T100974] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:32}} community-submitted {{PLURAL:32|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. '''Updates for technical contributors''' * Starting next week, abuse filters that are set to "require CAPTCHA verification" will begin to also affect users with the <code>skipcaptcha</code> right, which includes most autoconfirmed users. Bots are exempted. This change only affects edits that trigger an abuse filter. The <code>skipcaptcha</code> right will continue to exempt users from having to solve CAPTCHAs in the ordinary course of using the wikis. [https://phabricator.wikimedia.org/T402595] * Reference documentation for the [[wikitech:Machine_Learning/LiftWing/API|Lift Wing API]] has moved from the API Portal to the interactive [https://wikitech.wikimedia.org/w/index.php?api=lift-wing&title=Special%3ARestSandbox REST Sandbox]. * The API Portal wiki is now closed. For API documentation, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia_APIs|Wikimedia APIs on mediawiki.org]]. All API Portal wiki URLs (https://api.wikimedia.org/wiki/) will redirect to the mediawiki.org page starting June 22. [https://phabricator.wikimedia.org/T427537] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.8|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * Join an online call on 25 June at 2:30pm UTC to meet the current Wikimedia interns for [[mw:Google_Summer_of_Code/2026|Google Summer of Code]] and [[mw:Outreachy/Round_32|Outreachy]]. Interns will provide an overview of their projects and a brief demo of their work so far. Attendees are encouraged to [[mw:event:Google_Summer_of_Code/Summer_2026_June_Internship_open_session|share ideas and connections in their community]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/26|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W26"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. juna 2026. u 15:05 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Trizek (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30722494 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-27</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W27"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/27|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * As part of the [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|Account Creation Experiments]], the Growth team tested adding a user account icon in the mobile web header for logged-out users, providing direct access to "Create account" and "Log in" actions. The experiment increased account creation by about 20% without negatively affecting edit quality or constructive edit rates. The feature will now be rolled out to all Wikimedia Foundation wikis on mobile web in the first week of July. [https://phabricator.wikimedia.org/T428220] * After a [[phab:T426248|successful experiment]], logged-in users who did not [[mw:Special:MyLanguage/Help:Email_confirmation|confirm their email address]] when their account was created see a new banner asking them to complete that process. This helps reduce the risk that users get locked out of their account, and makes account email addresses overall more reliable. This is part of the [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security|Account Security]] project. [https://phabricator.wikimedia.org/T428292] * An update to [[Special:Search|Search]] is refining how the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>-prefix:</nowiki></code></bdi> behaves when used to exclude results. Previously, using <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>-prefix:</nowiki></code></bdi> with negation could unintentionally broaden search results by adding the namespaces included in the search scope, leading to confusing behavior for users expecting a straightforward exclusion filter. With the update, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>-prefix:</nowiki></code></bdi> will now strictly exclude matching page titles as intended and may display a warning if the relevant namespace has not been explicitly selected. The behavior of <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>prefix:</nowiki></code></bdi> without negation however remains unchanged. [https://phabricator.wikimedia.org/T427443] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:33}} community-submitted {{PLURAL:33|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where reviewers using the Page Curation toolbar were not automatically subscribed to talk page discussions they started has now been fixed. Reviewers will now receive notifications when someone replies to those discussions. [https://phabricator.wikimedia.org/T329346] '''Updates for technical contributors''' * Starting June 29th, automated downloads from the dumps.wikimedia.org website will be subject to the [[Foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia Foundation User-Agent Policy|user-agent policy]]. Automated requests that provide a generic or empty user-agent will be blocked. Access to dumps through Wikimedia Cloud Services remains unaffected. This is a follow up to the announcement made in the [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/25|2026/25 issue of Tech News]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.9|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/27|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W27"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 29. juna 2026. u 13:47 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30744833 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-28</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W28"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/28|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:34}} community-submitted {{PLURAL:34|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the search bar results on Wikidata, showed English results instead of using the correct language fallback for users of language variants, has now been fixed. Search suggestions will now follow the expected language fallback chain. [https://phabricator.wikimedia.org/T429769] '''Updates for technical contributors''' * In preparation for [[m:Special:MyLanguage/Event:Celebrate Women|Celebrate Women campaign]] planned for March 2027, the Wikimedia Foundation’s [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Advancement/Community Growth/Content Enablement|Content Enablement team]] has launched a 22-question survey to better understand technical contributions by women+ (anyone who identifies as a woman) across Wikimedia projects. The survey takes approximately 15–20 minutes to complete and will remain open until 20 July 2026. The [[m:Special:MyLanguage/Celebrate Women/Technical contributions survey|questions]] are also available on-wiki for review in advance. * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Score|Score extension]] now supports rendering music scores as SVG images in addition to PNG, addressing a long-standing [[:phab:T49578|feature request]] and resolving historical image quality issues. Both formats are now provided to clients, with PNG in the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>src</nowiki></code></bdi> attribute and SVG in the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>srcset</nowiki></code></bdi> attribute. * The new [[wikitech:Parsoid|Parsoid]] parser [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser_Unification/Updates|continues to be deployed to additional wikis]], making it easier to introduce new reading and editing features. It was enabled on French Wikipedia, bringing total progress to covering 78.9% of Wikipedia page views. Rollout to English Wikipedia desktop will progress through this week. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.10|MediaWiki]] '''In depth''' * The Wikimedia Hackathon 2026 [[diffblog:2026/06/29/wikimedia-hackathon-2026-building-collaborating-and-shaping-the-future-together/|recap blog post]] is now live. It highlights the projects, sessions, and social activities from this year’s event, and shares initial plans for the 2027 Wikimedia Hackathon. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/28|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W28"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 6. jula 2026. u 15:56 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30773578 --> == ''This Month in GLAM'': June 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue VI, June 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/From the team|From the team]]: Tools, tech, and Wikimania * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Argentina report|Argentina report]]: New digitization partner * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Bangladesh report|Bangladesh report]]: International Museum Day Edit-a-thon and Workshop held in Dinajpur, Bangladesh * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Belgium report|Belgium report]]: Postal Mission on Wikimedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Empowering Institutions through Wikisource Education and GLAM Capacity Building * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: Bridging the gap between labs and Wikipedia: continuing cooperation with FZU * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Egypt report|Egypt report]]: From Museum Celebrations to Archival Documentation * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Finland report|Finland report]]: Northern Wikimedist meetup in Oulu * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/France report|France report]]: #1lib1ref Recap and International Archives Week * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Heritage and Community Action * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Mexico report|Mexico report]]: Open GLAM in Puebla * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Netherlands report|Netherlands report]]: Interview with Olaf Janssen, Wikimedia coordinator of the KB, National library of the Netherlands * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: BAU at Auckland Museum, Otago Uni Library Life and the NZBSI WiR is complete * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Collaboration with the Botanical garden at the Faculty of Natural Sciences and Mathematics in Skopje * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Poland Report: New Partnerships, Conferences, and Wikimedians in Residence * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: Opening the Doors of Serbian Heritage: Wikimedia Serbia’s Recent GLAM and Wikidata Successes * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: GLAM Labs Futures 2026 * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Sweden report|Sweden report]]: Finnish-Swedish cooperation * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Exhibition, International Archives Week Panel * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/UK report|UK report]]: Ninth Good Article from Khalili partnership * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/USA report|USA report]]: Philadelphia WikiSalon * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/AvoinGLAM report|AvoinGLAM report]]: Is the sauna still hot? * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: New articles * [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Contents/Events|Calendar]]: July's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/June 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. jula 2026. u 00:35 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30773577 --> == ''The Signpost'': 13 July 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/News and notes|An exclusive club]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/In the media|Battle for a soul - who won?]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Opinion|We need to innovate with Wikimedia decision-making]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Recent research|LLMs and NPOV, 20 years of user blocks, Esperanto and Volapük Wikipedias]] * News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/News from Diff|How to host Wikicurious in your own community]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Community view|CUNY Newmark Wikimedian-in-Residence Quarterly Brief – April to June 2026]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Special report|Wikipedia escapes Category 1 designation under the UK Online Safety Act - for now]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/On the bright side|Fatherhood, weather, and diplomacy]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Op-ed|A Layup Easy Proposal for Wikimedia at 25: Spend 25% of Donations on the Community]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Traffic report|The grass was greener, the light was brighter]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-07-13/Comix|schnozzed]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 13. jula 2026. u 09:27 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30775662 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-29</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W29"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/29|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Revise_Tone|Revise Tone]] helps newcomers identify passages in Wikipedia articles that may contain non-encyclopedic language and encourages them to consider revising the tone. The feature was [[w:en:A/B_testing|A/B tested]] on the Arabic, English, French, and Portuguese Wikipedias, where newcomer task completion rates [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Revise_Tone#Experiment_Results|increased by 38.7%]] compared to the default Copyedit task, with no decrease in edit quality. The test ended on July 9, and the feature is now available for everyone on these wikis, configurable via Community Configuration. [[phab:T426364|The plan]] is to release Revise Tone to more wikis. * The community configuration that allows [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Mentorship#Automated mentor list cleanup|automatic removal of inactive mentors]] based on configurable criteria will be enabled on Thursday 16, [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Deployment|on some wikis]] to keep mentor lists up to date. Mentors are experienced contributors who opt in to help new users on-wiki through the [[mw:Special:MyLanguage/Growth/Feature summary|Growth Features]]. Administrators can now prepare the settings via [[w:Special:CommunityConfiguration/Mentorship|Special:CommunityConfiguration/Mentorship]]; they will take effect starting Thursday. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:38}} community-submitted {{PLURAL:38|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where some users of the Wikipedia Android app were logged out immediately after signing in, preventing them from staying logged in and editing pages, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T316916] '''Updates for technical contributors''' * Editing a page via user scripts or gadgets was causing watchlist labels that the user had assigned to that page to reset. This has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T423778] * To work around a Safari bug (see [[phab:T425211]]), on Parsoid-enabled wikis, wikilink hrefs now use absolute urls instead of protocol-relative urls. REST API output remains unchanged and continue to use protocol-relative urls. Gadgets, user scripts, bots, and CSS might need to be adapted if they relied on the presence of protocol-relative urls in wikilink hrefs. [https://phabricator.wikimedia.org/T431358] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.11|MediaWiki]] '''In depth''' * The Wikimedia Foundation’s Experiment Platform Team has published a blog post reflecting on its first year of structured experimentation. It highlights successful experiments such as Paste Check, Reference Check, and Tone Check, which improved editing outcomes and have been rolled out to more users, as well as experiments that did not lead to product changes. [[diffblog:2026/07/07/moving-the-needle-how-we-test-new-ideas-across-wikimedia-projects|Read more]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/29|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W29"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 13. jula 2026. u 18:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30804401 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-30</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W30"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/30|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Reader/Reader Experience|Reader Experience team]] has incorporated community feedback around the placement of watchstar and watchlist buttons for the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|Reading Lists beta feature]], which would allow for saving articles for later reading – a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/W102|wishlist item]] to bring the functionality to web. Editors are invited to enable the beta feature to test it out and [[phab:T426453|share their thoughts]]. * [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] offers edit suggestions within the VisualEditor for improving Wikipedia articles. [[Special:EditChecks|All suggestions]] are [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#For administrators – local customization|community-configurable]]. The [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/TextMatch|TextMatch]] feature is a way for volunteers to create custom local suggestions. The feature searches in articles for strings of text, and now includes support for regular expressions. This gives volunteers greater precision and flexibility over the kinds of local suggestions they can create. Note: Suggestions [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Configuration#:~:text=maximumEditcount|can be targeted]] based on the edit count of the person editing as well as other aspects of the page. You can [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#Create custom local types of Suggestions|find examples from other communities]] for inspiration, including TextMatches that detect: typos, grammar-errors, potential advertisements, clichés, incorrect dash or hyphen usage, non-specific time keywords, outdated names, and more. Any [[mw:Special:MyLanguage/Talk:VisualEditor/Suggestion Mode|feedback]] is appreciated. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the SVG Translate tool could use an outdated version of a file, causing existing translations to be overwritten when new ones were uploaded, has now [[phab:T430577|been fixed]]. Overall, in the last quarter from April – June 2026 about 337 community tasks were resolved by the Wikimedia Foundation. '''Updates for technical contributors''' * On Parsoid-enabled wikis, Parsoid now renders a maximum of 1,250 images per page. A new tracking category, "media-limit-reached", will be soon made available to identify pages where this limit is reached, making it easier to find content whose media output may have been restricted during rendering. See [[phab:T430854]] for more information and to provide feedback. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.12|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/30|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W30"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 21. jula 2026. u 07:46 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30836091 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-31</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W31"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/31|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] [[mw:Special:MyLanguage/ContentTranslation|Content Translation]] now supports dark mode, fulfilling a [[m:Community Wishlist/W544|Community Wishlist request]]. This brings the tool in line with the accessibility features available in the Vector 2022 and Minerva skins, helping reduce visual fatigue for users translating content. [https://phabricator.wikimedia.org/T367077] * DiscussionTools' source mode and the 2017 wikitext editor will now offer autocomplete for links (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>[[</nowiki></code></bdi>), templates (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{{</nowiki></code></bdi>), HTML and parser tags (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki><</nowiki></code></bdi>), and magic words (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>__</nowiki></code></bdi>), making it quicker and easier to insert links, templates, and other wiki markup while editing. [https://phabricator.wikimedia.org/T432400] * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews|Readers Growth team]] has concluded its experiment with mobile page previews and will not roll out the feature. Page Previews are a pop-up bottom sheet that appears when readers tap a blue link, showing a thumbnail, lead paragraph, and an option to open the article. The experiment showed flat retention and negative indicator metrics, suggesting that mobile web readers preferred navigating directly to linked articles rather than using page previews. * The Reader Experience team has seen encouraging early results from the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists feature]], with 93% of participating users reporting that it was useful. Reading Lists help active readers save articles for future reading and support their learning goals on Wikimedia projects. The team plans further improvements before expanding the feature to more users. * The [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Explore Feed Refresh|Explore Feed Refresh]] initiative was tested with new and casual Wikipedia app readers. The refreshed feed helps readers discover new and relevant content. After a 10.5% increase in engagement with the feed, Wikimedia Apps team has decided to scale the Home Feed redesign to iOS with the learnings from the Android release applied. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where subject names in the Article Guidance feature were displayed with incorrect capitalization on French Wikipedia, has now been fixed. Subject names will now follow the correct capitalization rules for the language. [https://phabricator.wikimedia.org/T427201] '''Updates for technical contributors''' * After running several [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|Account Creation Experiments]] to improve registration completion rates, a new version of the username field on [[Special:CreateAccount|Create Account]] has been rolled out. It includes [[:c:File:Create account - July 2026 updates.png|a popover summarizing the username policy]] to provide clearer guidance during account creation. As part of this change, the messages <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-helpusername</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-username-help</nowiki></code></bdi> that several communities have configured will no longer be used. If communities want to customize the guidance shown in the new popover, they can instead edit the following messages: <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-username-policy-popover-bullet1</nowiki></code></bdi>, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-username-policy-popover-bullet2</nowiki></code></bdi>, and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>createacct-username-policy-popover-bullet3</nowiki></code></bdi>. [https://phabricator.wikimedia.org/T430604] * Later this week, the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror syntax highlighter]] will offer [[w:en:Theme (computing)|themes]]. The themes can be picked from a dropdown menu in the full [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#CodeMirror preferences|CodeMirror preferences]] dialog. For wikitext, available themes are default, colorblind-friendly (previously the colorblind preference option on [[Special:Preferences#mw-prefsection-editing]]) and no-highlighting. For code languages (i.e., CSS/JavaScript/JSON/Vue/Lua), there are several themes available. These same themes will eventually be available for wikitext, too. [https://phabricator.wikimedia.org/T163533] * From now on, wikis can restrict editing in the "User" namespace to only the page owner and certain user groups. [[mw:Special:MyLanguage/Manual:$wgRestrictUserPageEditing|Read the configuration documentation]] to learn more. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.14|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/31|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W31"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 27. jula 2026. u 20:49 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30856308 --> == ''The Signpost'': 2 August 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/In the media|Union drive, most prolific editor make headlines]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/News and notes|Foundation rejects voluntary recognition of union, proposed board eligibility rules sharply restrict candidates]] * WikiConference: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/WikiConference|"Kurier, Signpost, wikipress: You can be a Wikimedia journalist" - Wikimania presentation by User:Noé Recap]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/In focus|Is Larry Sanger the co-founder of Wikipedia?]] * Arbitration report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/Arbitration report|Think, and not just about content]] * News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/News from Diff|Meet the Wikimedians of the Year 2026!]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/On the bright side|The beautiful game]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/Traffic report|Odyssey and Oyarzabal]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-02/Comix|Well-spotted]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 2. augusta 2026. u 12:18 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30775662 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-32</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W32"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/32|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] has developed a [https://82db7c8d4b.catalyst.wmcloud.org/w/index.php?title=Regent%27s_Park&uselang=de patch demo] that wraps the page toolbar onto two lines when there is not enough horizontal space for all the buttons. This aims to reduce crowding in the Vector 2022 toolbar, which can occur on some language Wikipedias at certain screen widths. [https://phabricator.wikimedia.org/T429518] * The Reader Experience team is planning to launch [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists]], a [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist Survey 2021/Mobile and apps/Have Apps reading lists available on Destop/Mobile|Community Wishlist item]], which is currently available to try in beta, as a full feature in September. Before then, volunteer translator help is needed for [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-readinglists&filter=&action=translate string translations] into a number of languages. The feature supports reading and learning goals on Wikipedia. * Next week, the table of contents on Wikimedia Commons file pages will be improved by consolidating the file page table of contents with the page table of contents. This will make it easier to understand a file page’s structure, navigate to specific sections, and share links to individual sections. [https://phabricator.wikimedia.org/T332644] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:24}} community-submitted {{PLURAL:24|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where some [[w:TIFF|TIFF]] images failed to load after clicking their thumbnail, causing a broken image to be displayed instead of the full-size image, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T429326] '''Updates for technical contributors''' * The variable and function selector in AbuseFilter has been updated to support search and autocomplete. It will allow filter maintainers to find the desired variable or function more quickly. [https://phabricator.wikimedia.org/T323698] * The MJPEG and VP8 formats are removed from the video player. The MP4 format (MPEG-4 Part 2) is added instead, which provides higher quality videos to older iPhone devices. It may take a few weeks to retroactively update all existing videos. The default format for modern devices stays the same (VP9/WebM). [https://phabricator.wikimedia.org/T358266] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.15|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/32|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W32"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 3. augusta 2026. u 21:46 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30872536 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-33</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W33"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/33|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] A new ChartWizard is [[c:Special:ChartWizard/Data:Example.Pie.chart|now available on Wikimedia Commons]] for users interested in creating charts from their own data. The wizard makes the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Chart extension]] more beginner-friendly by allowing editors to create charts, such as bar and pie charts, without needing to use JSON. Users can still switch to the JSON editor if they prefer. Feedback on the new tool is welcome on the [[m:Talk:Community Wishlist/W414|wish talk page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:19}} community-submitted {{PLURAL:19|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the Wikipedia iOS app’s Picture of the Day widget displayed the same image every day instead of updating daily, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T430692] '''Updates for technical contributors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Math|Math formula]] SVG images will soon be generated in the browser instead of on the server. MathML continues to be generated on the server and renders in the browser without JavaScript. Wikibooks will see this change on 12 August, Wikisource on 19 August and Wikipedia from 20-27 August. You can try this by selecting "{{int:Mw-math-mathjax}}" in your preferences. This change is part of [[mw:Special:MyLanguage/RESTBase/deprecation|deprecating RESTBase]] and [[phab:T431372|deprecating Mathoid]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T271001] * Category pages will soon support sorting entries by the time they are added to a category. This will make it easier to find recently or long-standing categorized pages. It will also improve workflows for maintenance categories such as deletion backlogs and other time-based review tasks. You can use <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>cldsort=timestamp</nowiki></code></bdi> URL argument in category view to sort the entries. [https://phabricator.wikimedia.org/T433768] * [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Gadgets|Gadgets]] and user scripts on Wikimedia wikis may now use [[phab:T395347|ES2018 features]] and [[phab:T419142|ES2019 features]] in JavaScript code. Previously, the platform only allowed up to ES2017. MediaWiki validates the source code to protect functionality from syntax errors and to ensure scripts are valid in all [[mw:Special:MyLanguage/Compatibility#Browser_support_matrix|supported browsers]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T419142] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.16|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/33|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W33"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 10. augusta 2026. u 22:45 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30901051 --> == ''This Month in GLAM'': July 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue VII, July 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/From the team|From the team]]: July and Wikimania Have Come and Gone * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Strategic Workshops, Academic Publications, and Bidding Farewell to NeuroMat * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: Colombia at Wikimania 2026: panel on how the far-right affects open knowledge institutions * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Egypt report|Egypt report]]: From Al-Ahram to Zamalek: Exploring Archives and Art Galleries * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/France report|France report]]: GLAM Presentations at Wikimania 2026 + Wiki Fashion Show * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Launch of Wikifying a Conference handbook; Wikipedia Workshop at Te Toi Uku * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: GLAM-Wiki partnerships continue opening collections * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Sweden report|Sweden report]]: At Wikimania and copyright process * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Faces and Masks - the interwoven relation, Wikimania Paris * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/UK report|UK report]]: Wikimania report + New articles in Hindi * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/USA report|USA report]]: GLAM USA Report (Past & Upcoming) * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Academic paper in preparation * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Wiki Knowledge Park report|Wiki Knowledge Park report]]: Preserving Islamic Cultural Heritage: The GLAM and Metadata Impact of Wiki Loves Ramadan 2026 * [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Contents/Events|Calendar]]: August's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/July 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. augusta 2026. u 02:03 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30901934 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-34</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W34"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/34|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Worklist|Worklist feature]] for the Event Registration tool is now live on all Wikimedia wikis. With Worklist, event organizers can add the articles their event will focus on directly to the event page. The Worklist also powers [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Worklist#How Event Pathways uses the worklist|Event Pathways]] which notifies other editors of the upcoming or ongoing event when they edit an article featured in the event's Worklist. This is the minimum viable version (MVP), and feedback is welcome. Organizers are encouraged to try the feature. A hands-on [[m:Special:MyLanguage/Event:Worklist Setup Workshop: Get Your Event Ready|Worklist Setup Workshop]] will take place on 18 August at 16:00 UTC and 19 August at 11:00 UTC. '''Updates for editors''' * [[Special:ShortPages]] displays short pages by their size, but in many cases it gets filled with disambiguations and soft redirects, making it harder to find the short articles themselves. Starting this weekend, you will be able to choose not to include an article in the special page by adding the magic word <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>__EXPECTSHORTPAGE__</nowiki></code></bdi>. [https://phabricator.wikimedia.org/T433203] * One new wiki has been created: a {{int:project-localized-name-group-wikipedia/en}} in [[d:Q3436680|Bole]] ([[w:bol:|<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>w:bol:</nowiki></code></bdi>]]) [https://phabricator.wikimedia.org/T429921] * Starting the week of August 17, the page toolbar will wrap onto two lines when there is not enough horizontal space for all the buttons. This is a [[phab:T429518|fully merged patch from the Reader Experience team]] which aims to reduce crowding in the Vector 2022 toolbar, that may occur on some language Wikipedias at certain screen widths. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:16}} community-submitted {{PLURAL:16|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, uploading large files to Wikimedia Commons has become more stable and less prone to failure following some fixes related to the “Could not acquire lock” upload error. [https://phabricator.wikimedia.org/T386640] '''Updates for technical contributors''' * Debian Bullseye will reach the end of its Long Term Support on 31 August 2026. [[phab:T434103|Some Cloud VPS projects]] still have instances running Debian Bullseye. Maintainers of those projects are encouraged to migrate to Debian Bookworm or Debian Trixie. A [[wikitech:Help:Cloud VPS instance operating system migration|migration guide]] is available to help with the process, and users may also want to consider whether their workload is better suited to Toolforge. If you need help or cannot complete the migration by 31 August, please contact the Cloud VPS admins as soon as possible. [[listarchive:list/cloud-announce@lists.wikimedia.org/thread/RVIPQSYLKMSL5M46JP6NEJVGVE6I2RXQ/|Read more]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.16|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/34|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W34"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 17. augusta 2026. u 23:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30922806 --> == ''The Signpost'': 24 August 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/News and notes|Union process progresses, unanswered questions about Littler Mendelson remain]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/In the media|Wikipedia editors save Sam Altman's life]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Recent research|Women in blue? Wikipedia's gender gap reverses in some areas]] * Discussion report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Discussion report|Again and Again]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Traffic report|Look out, here comes the Spider-Man!]] * Humour: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Humour|Her tastes, her Wikimania, her upcoming tour... Baby Globe reveals everything]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/On the bright side|The great outdoors]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Opinion|Are we embarrassed yet?]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Special report|Paris Syndrome: Labor Strife, AI Anxiety, and a Leadership Test at Wikimania 2026]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-08-24/Comix|WP:FAOWN]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 24. augusta 2026. u 03:25 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Bri@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30889666 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-35</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W35"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/35|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[Special:CreateAccount|Special:CreateAccount]] page has been simplified as part of ongoing work to modernize the account creation experience. The panel showing project statistics no longer appears next to the form on desktop and mobile web. Multiple account creation experiments show that a simpler form helps newcomers complete registration. [https://phabricator.wikimedia.org/T433783] * In order to improve page performance, images now load when they are viewed. This means images lower down an article will not load if a reader never scrolls to that part of the page, which may affect some image-related metrics. [https://phabricator.wikimedia.org/T148047] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:42}} community-submitted {{PLURAL:42|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where image thumbnails in Abstract Wikipedia could fail to display after the corresponding file was moved on Wikimedia Commons, has now been fixed. Thumbnails will now update correctly when files are moved. [https://phabricator.wikimedia.org/T433448] '''Updates for technical contributors''' * User Info card is a feature that helps patrollers see information about user accounts. So far, it has been available only in places such as page history, logs and recent changes. Now, it's possible to [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CheckUser#User_Info_card_in_page_content|place it in the page content]] as well, using the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{{#uic:}}</nowiki></code></bdi> parser function. It can be particularly useful in templates like [[:en:Template:Userlinks|<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{{Userlinks}}</nowiki></code></bdi>]] (or their specialized variants), as it will make it easier to see the context about a user on various noticeboard pages. The card will be displayed only to users who have it enabled in their [[Special:Preferences#mw-input-wpcheckuser-userinfocard-enable|preferences]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T424466] * Due to user security and privacy risks, we have disabled access to <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>Special:MyPage</nowiki></code></bdi> URLs when specifically using <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=raw</nowiki></code></bdi>. If you are impacted by this, consider whether you can use an alternative approach. <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>Special:MyPage</nowiki></code></bdi> URLs can still be accessed and used without <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=raw</nowiki></code></bdi>. Specified user page URLs (e.g. <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>User:Myusername</nowiki></code></bdi>) can still be used with <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=raw</nowiki></code></bdi>. [https://phabricator.wikimedia.org/T120386] * Due to an update, the thumbnailing software has been improved. This includes upgrading <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>librsvg</nowiki></code></bdi> to 2.60 and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>ImageMagick</nowiki></code></bdi> to 7, as well as resolving a number of long-standing thumbnailing bugs like rendering errors. [https://phabricator.wikimedia.org/T419815#12222841] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.17|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/35|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W35"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 24. augusta 2026. u 22:45 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30961208 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-36</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W36"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/36|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * A new format for the Community Wishlist is open for feedback. You can [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Community Wishlist 2027|read the proposed ideas on Meta]]. This new process plans to improve how wishes are triaged, voted on, and prioritized in a way that is transparent and balanced across project families and language editions. This consultation is open for two weeks. '''Updates for editors''' * The latest release of the Wikipedia Android app includes updates to the Saved feature, bringing the app’s saving experience closer to iOS and Web. The update redesigns the Saved tab with an “All articles” view, removes the default “Saved” reading list, renames reading lists to “Collections,” and modernizes the article-saving experience. [https://phabricator.wikimedia.org/T420788] * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists]] feature was enabled for all logged-in users on Bengali, Chinese, Czech and Vietnamese Wikipedias on August 25, after several months as a beta feature. Reading Lists will be available to all logged-in users on Arabic, French and Indonesian Wikipedias on September 1, followed by English Wikipedia on September 14, and all other Wikipedia wikis on September 28. * At the end of the month, some logged-out readers on Bengali, Czech, Persian, English, and Polish Wikipedias using the Minerva skin on mobile will see an [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Minimal_Minerva|updated navigation bar]] in an [[w:A/B test|A/B test]]. The test will compare the current navigation bar with a new version designed to make it easier to find information more quickly. The goal is to determine whether these changes encourage readers to return more often. This experiment will not change the experience for logged-in readers and/or editors. * Editors who maintain redirects, templates, and categories used on redirect pages now have improved ways for finding and curating redirects. Previously, redirects pages could not be searched. Two new search keywords, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>onlyredirects:</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>withredirects:</nowiki></code></bdi>, now allow redirects to be searched directly and can be combined with existing keywords such as <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>incategory:</nowiki></code></bdi>, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>intitle:</nowiki></code></bdi>, and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>insource:</nowiki></code></bdi>. [https://phabricator.wikimedia.org/T204089] * The ISBN lookup tools for generating citations were recently not working because of external service problems. Developers are working on solutions. [https://phabricator.wikimedia.org/T435179] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where searching for pages by category using <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>deepcat</nowiki></code></bdi> could return no results or unrelated results has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T414859] '''Updates for technical contributors''' * The domain of URLs for thumbnails is changing from upload.wikimedia.org to thumb.wikimedia.org. The old URLs will continue to work for the foreseeable future but MediaWiki will advertise the new domain instead. URLs to other types of media such as original files, videos and transcodes will still be served from upload.wikimedia.org. [https://phabricator.wikimedia.org/T427465] * The Wikimedia [https://www.mediawiki.org/w/index.php?api=wmf-math%2Fv1&title=Special%3ARestSandbox Math API] is now deprecated. These endpoints will be fully sunset by the end of September 2026. Developers who call these endpoints should transition to alternative math rendering solutions, such as the native [https://developer.mozilla.org/en-US/docs/Web/MathML MathML] or [https://www.mathjax.org/ MathJax]. Third-party MediaWiki installations that utilize the Math extension for formula rendering are required to upgrade to v1.43+ to avoid disruption of service. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.18|MediaWiki]] '''In depth''' * Read more about [[mw:Special:MyLanguage/Edit_check/TextMatch|TextMatch]] in a Diff post titled, [[diffblog:2026/08/28/custom-edit-suggestions-for-every-wiki-how-communities-are-shaping-suggestion-mode-with-textmatch/|Custom edit suggestions for every wiki: How communities are shaping Suggestion Mode with TextMatch]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/36|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W36"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 31. augusta 2026. u 22:52 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30990659 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-37</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W37"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/37|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Growth/Tools/Add_a_link|Add a Link]] has been upgraded for English Wikipedia users with improved detection of links that have different capitalization. This will help reduce ambiguous suggestions caused by differences in capitalization in article titles, including articles about cultural goods. A second phase of improvements is planned, which will also prepare the feature for release in other languages. [https://phabricator.wikimedia.org/T435526#12240876] [https://phabricator.wikimedia.org/T434259] * The [[mw:Special:MyLanguage/Article_guidance|Article guidance]] feature will be enabled by default for junior editors on Simple English and Turkish Wikipedia starting 10 September 2026 following [[mw:Special:MyLanguage/Article_guidance/Updates#Summary_of_experiment_result|an experiment]]. Junior editors with 0 to 99 edits will automatically see the feature when they click a red link or use the "[[tr:Vikipedi:Madde_sihirbazı|Madde oluşturto]]" option on Turkish Wikipedia to create a new article. The change is intended to help junior editors create higher-quality articles that meet each Wikipedia’s standards. [[phab:maniphest/query/z3tcTjmLMxk5/#R|Additional improvements]] will continue based on the experiment results and community feedback. * The [https://pageviews.wmcloud.org Pageviews Analysis] tool which allows users to compare pageviews across multiple pages, turns 10 years old this year and several new features have been added. They include [[toolforge:wikinav|WikiNav]] which provides insights into how readers of Wikipedia explore the content, editing stats in [https://pageviews.wmcloud.org/siteviews?range=latest-30&sites=en.wikipedia.org Siteviews], the ability to [https://pageviews.wmcloud.org/massviews?source=wikiproject&project=en.wikipedia.org lookup articles belonging to a WikiProject], and support for dark mode. [https://phabricator.wikimedia.org/T378549] * A [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Minimal_Minerva|visually simplified Minerva]] navigation bar is being tested for logged-out readers using mobile web on the Bengali, Czech, English, Farsi, and Polish Wikipedias. The experiment aims to determine whether simplifying the navigation improves reader retention. The test will run from August 31 to September 28, and no action is required from users. * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] is working on improving [[en:Wikipedia:VisualEditor/Named references|auto-generated reference names in VisualEditor]]. Editors will only notice a slight change starting this week. When adding automatic reference names the numbering will start at <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>:1</nowiki></code></bdi> instead of <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>:0</nowiki></code></bdi>. Read more on the [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|project page]]. [https://gerrit.wikimedia.org/r/c/VisualEditor/VisualEditor/+/1332704] * All wikis will be [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|read-only for a few minutes]] on September 23. This is planned at 14:00 UTC. More information will be published in Tech News and will also be posted on individual wikis in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T433363] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:25}} community-submitted {{PLURAL:25|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid|Parsoid]] could mishandle nested nowiki tags, causing content to be lost and displaying unwanted text has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T435116] '''Updates for technical contributors''' * Interface administrators can configure gadgets from [[MediaWiki:Gadgets-definition]]. The definition format has been updated and no longer requires the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>ResourceLoader</nowiki></code></bdi> option, as gadgets are always loaded through <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>ResourceLoader</nowiki></code></bdi>. This simplifies gadget configuration by removing an option that is no longer necessary, making gadget definitions easier for administrators. [https://phabricator.wikimedia.org/T298199] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.19|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/37|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W37"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 7. septembra 2026. u 20:44 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31008437 --> == ''This Month in GLAM'': August 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue VIII, August 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/From the team|From the team]]: Hot August/Cold August * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wiki Love Monuments and new phase of Museu Paulista collaboration * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Catalan areas report|Catalan areas report]]: The Catalan public domain: An application to identify Catalan works in public domain * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: Explore the Colombian public domain app: Browse works an authors in the public domain * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: Wikimedia CR introduces new members of GLAM/partnership team * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Egypt report|Egypt report]]: Egypt’s GLAM Team Brings Egyptian Postal History and Public Libraries to Wikimedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: The Musical Heritage of the Santa Cecilia Conservatory * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: New Zealand Thesis Project Update and the upcoming TDWG 2026 conference * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Connecting Culture and Free Knowledge - Wikimedia MKD’s GLAM Partnerships * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: August in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Summer, Follow-up in Aarau, CoCreation * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/UK report|UK report]]: Wikimedia gets Gazetted + Islamic Calligraphy on English Wikipedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Ukraine report|Ukraine report]]: OpenGLAM Summer 2026 in Ukraine * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/USA report|USA report]]: GLAM USA Report (Past & Upcoming) * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHL-Wiki working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Ghana national register * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Wikimedia Commons report|Wikimedia Commons report]]: Media loading change affects Commons Impact Metrics and GLAM analytics * [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Contents/Events|Calendar]]: September's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/August 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 11. septembra 2026. u 10:37 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=31028447 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-38</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W38"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/38|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Future Audiences team has started a [[en:Special:MyLanguage/Wikipedia:Village pump (proposals)#New proposed experiment to let readers know about “Google preferred sources”|discussion on English Wikipedia]] about a proposed new experiment to show a temporary notice about the new [https://blog.google/products-and-platforms/products/search/original-high-quality-content-search/ Google Preferred Sources] feature to Wikipedia readers coming from Google. The experiment is to test whether this notice makes visitors come back to Wikipedia more often. Preferred Sources feature lets users choose websites they trust so Google can highlight content from those sources more prominently in Search and AI experiences. We are interested in testing this on other languages that Google supports and would welcome assistance with starting conversations on other wikis. If interested, please reach out to Future Audiences on the [[m:Special:MyLanguage/Future Audiences/Preferred sources|talk page]]. '''Updates for editors''' * The chat platform Discord is releasing a new self-service framework that websites can use to specify how their links should look when shared on Discord. The Future Audiences team is planning to start using this new framework to improve how Wikipedia links look when shared on Discord, giving better attribution and credit to contributors. The link appearance and behavior won't change in the first phase of this project as we want to first collect some baseline data to assess the impact of future changes. However, if community members who are active on Discord spot any issues, they can reach out on [[phab:tag/future-audiences/|Phabricator]] or [[m:Special:MyLanguage/Future Audiences|Metawiki]]. * The Reader Growth team will be running an experiment to test whether [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Compact Lead|compacting article lead sections on mobiles]] with the addition of a "read more" button improves reader retention. The test will begin on September 17 on Arabic, Spanish, French, Indonesian, Italian, Japanese, Portuguese, Vietnamese, and Chinese Wikipedias and will run for four weeks. * All wikis will be [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|read-only for a few minutes]] on September 23. This is planned at 14:00 UTC. More information will be published in Tech News and will also be posted on individual wikis in the coming week. [https://phabricator.wikimedia.org/T433363] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where [https://wikistats.wmcloud.org/ Wikistats] for Wikipedias was returning an HTTP 500 error and could not be reached, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T435959] '''Updates for technical contributors''' * Developers who maintain a tool that queries the Wikimedia Commons links tables need to update their code to connect to the new x4 database cluster. The links tables have been moved from the s4 cluster to x4, and will no longer receive updates on s4. The page and redirect tables remain available on both clusters. A wiki replica for the x4 cluster will be set up afterwards. The change is being made because the s4 cluster has grown too large to operate efficiently. You can [[wikitech:Special:MyLanguage/News/2026 Commons links tables database split|read more]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.20|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/38|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W38"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 14. septembra 2026. u 17:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31039826 --> == ''The Signpost'': 16 September 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/News and notes|The Balance of Power]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/In the media|Shocking photos may be changed on Wikipedia]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Disinformation report|Have UN Secretary-General candidates manipulated Wikipedia?]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Recent research|Google's AI overviews may have reduced search engine referrals to English Wikipedia by 5%]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/WikiConference report|The backwater symbiosis – reflections from Wiki Conference India 2026]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Traffic report|Heaven let your light shine down]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Serendipity|Wikipedia Family Mosh Pit]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Obituary|Passing of Gobonobo, community leader advocating for women and minorities]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/On the bright side|Fantasy video games, hopeful science fiction, and the change of seasons]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-09-16/Comix|The Adventure of the Unknown Corpse]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 16. septembra 2026. u 04:11 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=31028446 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-39</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W39"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/39|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 23 September 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1790172000 14:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Special:MyLanguage/Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. [https://phabricator.wikimedia.org/T433363] '''Updates for editors''' * The Growth team tested a new post-edit notice designed to [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#4. Encourage Temporary Accounts to Register|encourage Temporary Account holders to register for a permanent account]]. The new notice replaced multiple dialogs and a simultaneous welcome notification with a single message highlighting the benefits of creating an account. The experiment increased permanent account creation from 1.94% to 3.66%, an 87% relative increase. The change will now be released to all wikis. [https://phabricator.wikimedia.org/T433551] * For Wikipedia editors using the [[Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|"Suggestion mode" Beta Feature]], there is a [[Special:Preferences#mw-input-wpvisualeditor-editcheck-experimental|new opt-in user preference]] for showing "experimental" edit checks and suggestions. These types are listed at [[Special:EditChecks#experimental-checks|Special:EditChecks]], and are intended for early developer-testing and for gathering feedback from experienced users. Administrators can change the [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Configuration|configuration details]] for each suggestion as usual. Administrators can also [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#Experimental Suggestions|use this feature]] to help test their community's ideas for locally created checks and suggestions. Experimental types will have a more distinct visual style later this week. [[mw:Talk:VisualEditor/Suggestion Mode|Feedback is welcome]]. * The [[m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]] has been launched as a space for technical discussions and collaboration among Wikimedia communities in Central and Eastern Europe. * A new tool, [[mw:Special:MyLanguage/Language Onboarding and Development/Starter kit|Starter Kit]], is now available for new and small language Wikipedia communities. It brings together guided tasks, tools, and resources to help communities get started, monitor their progress, and collaborate with the broader Wikimedia community. Starter Kit is hosted on Wikimedia Toolforge and is designed for Wikipedias with fewer than 50,000 articles. Learn more about how Starter Kit works and how communities have been using it in [[diffblog:2026/09/18/introducing-starter-kit-for-new-and-small-language-wikipedias/|this Diff blog post]]. * The Reader Growth team is launching a retest of the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Image Browsing|image carousel experiment]]. The retest will use three new versions of the design, updated based on community feedback. The team will assess results and determine with communities whether or not to proceed with the feature. The experiment will begin the week of September 28 and will run on Arabic, Bengali, Chinese, Czech, English, Farsi, French, German, Indonesian, Japanese, Polish, Portuguese, Spanish, Swedish, and Vietnamese Wikipedias. * After successful rollouts to Arabic, Bengali, Chinese, Czech, English, French, Indonesian, and Vietnamese Wikipedias, the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|Reading Lists feature]] from the Reader Experience team will be available to all logged-in users on all Wikipedia wikis starting September 28. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where the mentor status script repeatedly updated mentors’ status even when nothing had changed, creating unnecessary Recent Changes entries, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T436659] '''Updates for technical contributors''' * The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>abusefilters</nowiki></code></bdi> list query API, used to retrieve specific details about active or historical abuse filters configured on a wiki, has been updated to support the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>formatversion=2</nowiki></code></bdi> configuration parameter, thereby leading to breaking changes to the API response. All users who maintain user-scripts or other code need to check if they use the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>abusefilters</nowiki></code></bdi> list query API, and respond to any breaking changes. [https://phabricator.wikimedia.org/T435828] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.21|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/39|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W39"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 27. septembra 2026. u 13:55 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31085309 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-40</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W40"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/40|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * Users of default skins on desktop and mobile web (Vector 2022 and Minerva respectively) will now be informed if the search suggestions displayed as they type into Search come from page redirects. Previously, users could get confused when the top search suggestions did not match exactly what they had typed. The new redirect notice clarifies that these suggestions are not random, but related to the search. The suggested pages may be redirects to the most relevant destination articles being searched for. [https://phabricator.wikimedia.org/T303013] * Logged-out Wikipedia users on mobile web will begin to see a bookmark button for saving articles to their [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/Reading lists|reading lists]] instead of the current Watchstar button. When clicked, the bookmark button prompts users to log in or create an account to save an article for later. An earlier experiment found that the bookmark icon was four times more likely than the Watchstar button to encourage logged-out users to create an account. This change is part of efforts to encourage more readers to become account holders and use features that help them save and return to content. [https://phabricator.wikimedia.org/T438769] * An experiment will begin on September 29 on Spanish, Arabic, English, and French Wikipedias to simplify the experience users encounter immediately after account creation. The test will explore whether removing friction from the current Welcome Survey helps new users understand what to do next more easily. The experiment will run through the end of October. [https://phabricator.wikimedia.org/T430058] * The [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council|Product and Technology Advisory Council]] has put out a call for the community to suggest topics that it should consider and discuss with the Wikimedia Foundation. Editors and technical contributors are invited to add topics to [[m:Talk:Product and Technology Advisory Council|the council's talk page]]. * Later this week, it will be possible for communities to configure [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check|Edit Checks and Suggestions]] so that they are [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Configuration#extraNamespaces|shown within additional namespaces]], such as a <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>Draft:</nowiki></code></bdi> namespace. [[mw:Talk:VisualEditor/Suggestion Mode|Feedback is welcome]]. * A bug in the [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] is causing the page to fail to load for users that have unseen changes on Wikimedia Commons. Developers are working on a fix. Until then, affected users can follow the workarounds described in the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist#GlobalWatchlist temporarily broken for users with Wikimedia Commons|relevant]] help section. * New magic words <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{{CATEGORYSORT:TIMESTAMP}}</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{{CATEGORYSORT:RTIMESTAMP}}</nowiki></code></bdi> are now available for use. They are able to change the default sorting of categories to be based on timestamp of categorization. [https://phabricator.wikimedia.org/T433768] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:20}} community-submitted {{PLURAL:20|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where [https://wikistats.wmcloud.org/ Wikistats] for Wikipedias was not reachable has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T435959] '''Updates for technical contributors''' * The datacenter switchover, scheduled on September 23, has been postponed. [[diffblog:2025/03/12/hear-that-the-wikis-go-silent-twice-a-year/|The equinox exercise]] revealed capacity issues, preventing the switch of all services to the other datacenter. The process has been paused, prioritizing investigating that issue, to ensure that we continue to be able to serve our users reliably. A new exercise will be scheduled. Meanwhile, all traffic and edits continue to work as usual. * On September 23, a power loss briefly affected all wikis, creating intermittent issues on both reading and editing modes. This also affected Gerrit. This is unrelated to the datacenter switchover postponement. [https://www.wikimediastatus.net/incidents/9fm19t8qykk8] * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:Produnto|Produnto]] has been deployed to mediawiki.org and [[phab:T421436|some Indic language wikis]]. We want to hear your feedback on this experimental product. Produnto allows users to use Lua modules hosted in [[gitlab:repos/lua|Wikimedia's GitLab]]. It simplifies the sharing of Lua code between wikis. Instead of copying each individual Lua module from one wiki to another, users will be able to easily share packages across all wikis. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.22|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * A [[m:Event:Cross-wiki Code Collaboration Workshop|Cross-wiki code collaboration workshop]] will be held online on October 2 at 12:30 UTC, bringing together South Asian technical contributors to learn about Produnto and begin piloting it on Hindi, Punjabi, Odia, Telugu, and Malayalam Wikipedias. Produnto is a package manager for deploying Lua modules hosted on GitLab to Wikimedia wikis, and was recently deployed on some pilot wikis. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/40|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W40"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 28. septembra 2026. u 12:48 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31092225 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-41</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W41"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/41|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The process for this year’s Community Wishlist [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Community Wishlist 2027#Updated Community Wishlist Process 2027/2028|has been published]], incorporating community feedback. The wish submission process will [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/FAQ#What is the deadline for submitting wishes?|end on November 8]]. This year, [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/Community Wishlist 2027/Working group|a working group (open for volunteering)]] that includes community members familiar with the technical aspect of our wikis alongside Wikimedia Foundation staff, will take care of the [[m:Special:MyLanguage/Community Wishlist/FAQ#What is triage?|triage process]]. The triage is expected to be completed by late November. Votes for wishes will start in January. '''Updates for editors''' * Editors using the [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor|visual editor]] will now see a warning when they paste text that is likely to have initially been copied from one of five external generative AI chatbots into Wikipedia. This feature is known as [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/LLM Paste Check|LLM Paste Check]]. It is a type of [[mw:Special:MyLanguage/Edit check|Edit Check]] that is community configurable. The check looks for markers in the copied HTML and is not using content watermark detection. Edits will also [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/LLM Paste Check#Edit tags|be tagged]] so that patrollers can review them more closely. The feature helps newcomers add content that respects Wikipedia’s policies and makes it easier for experienced editors to identify problematic edits. Communities with local policies about LLM usage can [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/LLM Paste Check#Configuration|adjust the wording and policy that is linked]]. The team [[listarchive:list/translators-l@lists.wikimedia.org/message/EVHKWJ4IERZELMPIWNH3XUVUSQV5KOO4/|apologizes]] that this was rolled out without a delay for translations. * Editors can now easily [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Future of Editing on the Mobile Apps|access the web visual editor directly from the iOS and Android apps]]. When opening the editor, users will be given a choice between visual editing and source editing. If they choose visual editing, they will be sent to a mobile web window in their phone's browser. After completing their edit, a banner will give them the option to return to the app. This enables readers to make quick contributions while casually reading. * Users of the Wikipedia Android and iOS apps will now see a one-time account creation prompt after they have used the app for two consecutive weeks. This prompt explains the benefits of having an account. It is intended to help more casual readers become logged-in users who return to the apps regularly. [https://phabricator.wikimedia.org/T434847] * Editors on [[wmnoc:conf/dblists/group1.dblist|group1 wikis]], including Wikiquote, Wikibooks, Wikiversity, Wikivoyage, and Wikisource, will no longer see notifications on [[mw:Special:MyLanguage/Help:Recent changes|Recent Changes]] and [[mw:Special:MyLanguage/Help: Watching pages|Watchlist]] when a link to another language version of a page is added, removed, or changed in its Wikidata item. This change will begin on October 5 at 07:00 UTC as a two-week trial to reduce high-volume, low-value notifications and make important changes easier to identify. Editors who rely on these notifications can read more on the [[m:Wikidata For Wikimedia Projects/Clearer Wikidata Edit Summaries/Hide Language Link edits|project page]] and share feedback or concerns on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Hide_Language_Link_edits|talk page]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T439415] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:36}} community-submitted {{PLURAL:36|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where mentors who removed themselves from the mentorship program could still have mentees assigned to them and receive questions, has now been fixed. Mentees will now be reassigned when a mentor leaves the program. [https://phabricator.wikimedia.org/T418194] '''Updates for technical contributors''' * Wikimedia Brasil has published its [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Brasil/Arcabouço de Boas Práticas de Desenvolvimento|Development Best Practices Framework]] (ABPD). It is a guide for staff, contractors and volunteers building technical tools and projects. It covers the project lifecycle, security, accessibility, personal data protection and responsible AI use, and explains how movement-wide guidelines were adapted to a local context. They encourage other affiliates to reuse it and adapt it. Read more in the [[wmfblog:2026/09/26/wikimedia-brasils-development-best-practices-framework-technical-sustainability-as-an-organizational-responsibility|Diff post]]. * A new, canonical base URL for Wikimedia APIs will soon be introduced. The new canonical route follows a <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{projectName}/api/</nowiki></code></bdi> pattern and will act as an alternative path for current REST APIs (for example: <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>{projectName}/w/rest.php/</nowiki></code></bdi>). Both versions will be callable for all existing APIs, but the new structure will be the preferred path for newly created API modules. This change will be non-breaking for most users. The existing pathways will remain available for all existing endpoint requests. However, some endpoints may return URLs following the new pattern in response bodies. Changes will be available on test wiki first, with the rollout expected to cover all wikis by the end of October. [https://phabricator.wikimedia.org/T433535] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.23|MediaWiki]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/41|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W41"/> </div> 5. oktobra 2026. u 20:51 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Trizek (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31098825 --> == ''This Month in GLAM'': September 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue IX, September 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/From the team|From the team]]: What a great month again in the GLAM community! * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Australia report|Australia report]]: Wikifying the ALIA West Conference 2026 * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Thousands of eyes on Brazilian heritage through Wiki Loves Monuments * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Egypt report|Egypt report]]: The Long Strides of Egypt’s GLAM Team in September * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/France report|France report]]: Organized Labour Month in France * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Note condivise opens up Italy’s musical heritage * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Can I trust Wikipedia?, Books of Mana, an Auckland War Memorial Museum update and a report on TDWG2026 * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wiki Loves Film – Collaboration with Manaki Film Festival * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Opening Collections, Growing Networks: Polish GLAM-Wiki in September * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Wiki Ambassadors, Wiki Partners, Raduni Wikigita * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Tunisia report|Tunisia report]]: Wikipedian in Residence: National Archives of Tunisia * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/UK report|UK report]]: Japanese art in Korean + UK Honours * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/USA report|USA report]]: GLAM USA Report (Past & Upcoming) * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHL-Wiki working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Content Partnerships Hub report|Content Partnerships Hub report]]: Content Partnerships Hub: Some news from the first half of the year * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Peruvian heritage in Thai * [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Contents/Events|Calendar]]: October's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/September 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. oktobra 2026. u 00:57 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=31124240 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-42</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W42"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/42|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Starting October 13, wikis can change the default pattern for [[:en:Wikipedia:VisualEditor/Named references|auto-generated reference names in VisualEditor]] (currently <syntaxhighlight lang="wikitext" inline><ref name=":1" /></syntaxhighlight>). They will be able to use human-readable, content-based reference names that are more helpful to contributors using the source editor (e.g. <syntaxhighlight lang="wikitext" inline><ref name="Miller2026-1" /></syntaxhighlight>). VisualEditor reference name patterns can be defined using MediaWiki system messages, JSON, templates and modules ([[:mw:Special:MyLanguage/Help:Cite/VisualEditor reference names|more information]]). Admins can enable these changes via [[Special:CommunityConfiguration/Cite-VisualEditor-Autonames|community configuration]]. This is a [[:m:Special:MyLanguage/Community_Wishlist/W17|community wish]] implemented by [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T436255] * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]] is a new MediaWiki feature that allows editors to reuse references with different details. It will be deployed to English Wikipedia on October 14 and to remaining Wikimedia Foundation wikis by end of October (likely October 21). The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#deployment|FAQ]] lists possible actions to take on your wiki to support the deployment. This is a [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/History|long-standing community wish]] implemented by [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T440243][https://phabricator.wikimedia.org/T440304] '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools|Moderator Tools]] will be removing the list view of the Watchlist and defaulting everyone to the changelog view. Previously, there were two versions of how the Watchlist is shown to mobile web users: the list view, where editors could see watched articles in a list format, and the changelog view, where editors could see changes to watched articles in a log format, controlled by a user's Advanced Mobile Control settings. This has created issues for code-base maintenance: two different displays means two sets of code to manage. By defaulting to the changelog view, we are simplifying the codebase and avoiding the likelihood of missing bugs. * The Wikipedia Android app is testing a way to listen to article introductions in the “For you” feed. A text-to-speech model reads the existing article text aloud without rewriting it or adding any content. The 30-day experiment will begin in the Wikipedia Beta app during the third week of September, then move to the regular Wikipedia Android app in October for a limited group of eligible users. A small portion of app users (those with English feeds and at least one topic interest) will have access to the feature. This experiment is part of broader efforts to give app readers options in how they consume content in order to deepen engagement and user retention. [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Listening to Wikipedia/Phase 1|Learn more]] and [[mw:Talk:Readers/Listening to Wikipedia|share feedback]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror syntax highlighting]] was [[phab:T288161|enabled]] by default for all logged out and newly registered users on the English Wikipedia on September 14. With no signs of adverse effects, the same change is being proposed to be made globally across all wikis in a few weeks. If you have concerns or feedback, or if your wiki would like to opt out, [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror#Enabling CodeMirror by default on all WMF wikis for newbies|please see the help page]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T440077] * [[d:Wikidata:Usability_and_usefulness/Item_editing_experience/Mobile_editing_of_statements|Wikidata mobile statement editing]] of all datatypes will be officially launched on October 13, when it will be removed from Wikidata [[d:Special:Preferences#mw-prefsection-betafeatures|beta features]] and become available to all editors. Users can [[d:Wikidata_talk:Usability_and_usefulness/Item_editing_experience/Mobile_editing_of_statements|report bugs and share feedback]]. * Last week, language link changes were removed from [[Special:RecentChanges|Recent Changes]] and [[Special:Watchlist|Watchlist]] feeds on Wikivoyage, Wikisource, Wikiversity, Wikiquote and Wiktionary. As no adverse effects have been observed, the [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects|Wikidata For Wikimedia Projects]] plans to roll out this change globally to all Wikipedias. This is scheduled for October 13 at 07:00 UTC, after which editors will no longer see when a link to ''another'' language version of a page is added, removed, or changed in its Wikidata item. Editors who rely on these notifications can read more on the [[m:Wikidata For Wikimedia Projects/Clearer Wikidata Edit Summaries/Hide Language Link edits|project page]] and share feedback or ask to opt out their wiki on the [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Hide_Language_Link_edits|talk page]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T440698] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where accidentally touching the graph while scrolling on the Pageviews tool on mobile could unintentionally zoom in has now been fixed. Click-and-drag zoom is now disabled on touch devices. [https://phabricator.wikimedia.org/T440075] '''Updates for technical contributors''' * There are three major changes coming to dumps: the legacy content dumps [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/xmldatadumps-l@lists.wikimedia.org/thread/E6D5EU4PMSTSOI2J7A46HJ3YW2W554CS/ deprecated in January 2026] will now be sunset, the replacement [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/MediaWiki_Content_File_Exports MediaWiki Content File Exports] will be delayed to implement a “safety buffer”, and they are now also available as 7zip-compressed files. Users will need to switch the URL they download their dump from. For more information, timeline and migration instructions, see [https://wikitech.wikimedia.org/wiki/Legacy_content_dumps_sunset Legacy content dumps sunset]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.47/wmf.24|MediaWiki]] '''In depth''' * The Wikimedia Foundation discovered unauthorized activity by OpenAI agents on Wikimedia projects, including edits to wikis, attempts to exploit a public note-taking tool, and heavy automated traffic. [[diffblog:2026/10/05/openai-rogue-agent-activities-found-on-wikimedia-projects/|Read the blog post on Diff]] for more details about the activity and the Foundation’s response. '''Meetings and events''' * Save the date for the next Wikimedia Hackathon! We’ll be meeting in lovely Tirana, Albania for the [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia%20Hackathon%202027 2027 Wikimedia Hackathon] from April 9–11, 2027. Scholarship and staff sponsorship applications are currently being [https://pretix.eu/wikimedia/Hackathon-2027/ accepted through Pretix] and will close on October 30, 2026. General registration will open in January 2027. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/42|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W42"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 13. oktobra 2026. u 09:39 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31142468 --> == ''The Signpost'': 13 October 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/News and notes|AELECT returns, Jimbo gives a union update, VisualEditor is now default]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/Serendipity|From a rare portrait of a female millionaire in Nancy to a Japanese painter in Lyon]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/Obituary|Doug Weller]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/In the media|A(I)pocalypses afoot]] * WikiConference Report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/WikiConference Report|WikiConference 2026 & the importance of in-person community]] * By the numbers: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/By the numbers|Does the country of birth affect the likelihood of having a Wikipedia biography?]] * News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/News from Diff|OpenAI "rogue" agent activities found on Wikimedia projects]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/On the bright side|Good people]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/Op-ed|Who are our readers?]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/Traffic report|This world is big and wild and half insane]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-10-13/Comix|Fudging the numbers]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 14. oktobra 2026. u 00:46 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=31092234 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-43</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W43"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/43|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * To measure the impact of incorporating some [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Image_Browsing#November 2025: Ideas and feedback|community-requested features]] on logged-out reader retention, a test for [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Growth/Image_Browsing|Image Carousel]] will be pushed to logged-out readers. With the Image Carousel feature, readers browse community-uploaded images, selected by editors as relevant to specific articles. The test starts on November 20. * An experimental notice will be pushed to 0.5% of logged-out mobile readers who come to English Wikipedia from Google, asking them to add Wikipedia as a [https://blog.google/products-and-platforms/products/search/preferred-sources/ Google Preferred Source]. The test is to see if this notice increases reader retention and encourages people who use Google Search to visit Wikipedia more often. It will run from October 15–29 and will be assessed for its impact on retention and referrals. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:26}} community-submitted {{PLURAL:26|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where [[quarry:|Quarry]] returned an “Access denied” error when users tried to run SQL queries, preventing queries from running normally, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T440966] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Cog-icon-grey.svg|12px|link=|class=skin-invert|Advanced item]] Due to a long-standing bug, applications that use the [[mw:Special:MyLanguage/OAuth/For_Developers|OAuth 2]] client credentials flow to act on their owners’ behalf are treated as if they are logged out. This will be fixed for new applications registered on or after Monday, October 19. Some affected applications need to re-register. [https://phabricator.wikimedia.org/T420297] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.48/wmf.1|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * A proposal to hold the Wikimedia Hackathon every three years, with regional hackathons in between, [[mw:Wikimedia Hackathon/Community Proposal 2026|has been shared]]. It explores making the event more accessible to technical communities in different regions. Share your feedback on the proposal’s [[mw:Talk:Wikimedia Hackathon/Community Proposal 2026|talk page]] before November 6. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/43|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W43"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 19. oktobra 2026. u 16:37 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31178499 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-44</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W44"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/44|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * An experiment launched on September 29 is testing [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader_Experience/Reading_recommendations|article recommendations]] for new account holders who also identify as readers. By suggesting articles to read, similar to recommendations in the Wikipedia app for logged-in readers, the experiment aims to encourage new account holders to read and return to the website regularly, with the goal of increasing internal referrals by 1%. See the related [[m:Community Wishlist/W505|Community Wishlist]] proposal. * Several Wikimedia services were taken offline last week because of a [https://www.php.net/archive/2026.php#2026-10-20-1 security vulnerability in PHP]. This is because they need to be updated before they are safe to put back online. This is not a problem just for the Wikimedia movement but affects a lot of websites. You can follow updates on [[wikitech:Incidents/2026-10-21 PHP security update/Community|Wikitech]]. Cloud VPS and Toolforge will take longer to bring back online. This is to make sure that applications which run on Cloud VPS or Toolforge are not affected. Tool developers can see updates and more information on the [https://lists.wikimedia.org/postorius/lists/cloud-announce.lists.wikimedia.org/ Cloud-announce mailing list]. [https://diff.wikimedia.org/2026/10/21/impact-of-php-vulnerabilities-on-wikimedia-tools-and-services/][https://diff.wikimedia.org/2026/10/21/impact-of-php-vulnerabilities-on-wikimedia-cloud-services/] * [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/43|Last week we shared]] that to measure the impact of incorporating some community-requested features on logged-out reader retention, a test for the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Image Browsing|Image Carousel]] feature would be pushed to logged-out readers. Due to an issue, we will be restarting the test, but it will be live on October 26, not November 20 as initially announced. '''Updates for editors''' * A new [[wikitech:KAPOW|bot detection system]] to better identify automated traffic that disguises itself as human visitors, is coming to the Wikimedia wikis. This might cause sudden changes to visitor statistics starting from 26 October, going back to 20 June 2026. * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Score|Score extension]] which renders musical notation inside wiki pages, has been temporarily disabled on all wikis due to a security issue. Affected pages will display a notice instead of musical scores, but the underlying code remains intact. No action is needed from editors, and a fix is in progress. A separate announcement will follow when the extension is re-enabled. Read more on [[phab:T441579|Phabricator]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:18}} community-submitted {{PLURAL:18|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where CodeMirror syntax highlighter appears to have been enabled in error for existing editors has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T441308] '''Updates for technical contributors''' * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, October 28 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1793199600 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. [https://phabricator.wikimedia.org/T439703] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.48/wmf.2|MediaWiki]] '''Meetings and events''' * Scholarship and sponsorship applications for the [https://www.mediawiki.org/wiki/Wikimedia%20Hackathon%202027 2027 Wikimedia Hackathon] will close on Friday, October 30th. Submit your application [https://pretix.eu/wikimedia/Hackathon-2027/ through Pretix] before the deadline! '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/44|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W44"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 26. oktobra 2026. u 19:56 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=31199592 --> == ''The Signpost'': 1 November 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/News and notes|AELECT5 concludes, a Wikimedian arrested for treason, and updates to GANs and FARs]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/Recent research|How Wikipedians use (or don't use) LLMs; experienced editors contribute more to "underproduced" articles than newbies]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/Disinformation report|Better bots or bothersome baby borgs?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/In the media|Stop the internet, I was deleted]] * News from Diff: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/News from Diff|Why Wikimedia Is Speaking Up in a Major AI Copyright Case]] * By the numbers: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/By the numbers|Wikipedian Nobel Prize 2026]] * On the bright side: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/On the bright side|Gone fishing]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/Traffic report|October, and the articles are stripped bare]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/In focus|Two Roles, One Wikimedia Education Ecosystem]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/Comix|en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-11-01/Comix]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 1. novembra 2026. u 14:52 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=31191200 --> r0uu2g45grdd2eaw2zu1b4duyo28ari 0 4719823 42715825 42556477 2026-11-02T09:05:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715825 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Husein Šehić | slika = | opis_slike = | puno_ime = | rođen_kao = | datum_rođenja = [[12. oktobar]] [[1910.]] | mjesto_rođenja = [[Bosanski Petrovac]], {{zastava|Austro-Ugarska}} | datum_smrti = [[22. jul]] [[1973.]] | mjesto_smrti = [[Gradačac]], {{zastava|Jugoslavija}} | zanimanje = Službenik na željeznici | jezik = | nacionalnost = | obrazovanje = Viša željeznička škola | period = | žanr = Poezija, pripovjetke i istorijske crtice | poznata_djela = Hasanaga iz Peći i druge pripovijetke, Davni spomen, zbirka pjesama, | supružnik = Muhiba Šehić | djeca = Sadik, Omer, Sakib i Vahid | nagrade = | potpis = | veb-sajt = }} '''Husein Šehić''' ([[Bosanski Petrovac]], 12. oktobar 1910. - [[Gradačac]], 22. jul 1973.), bio je [[SFRJ|jugoslavenski]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] pisac, pripovjedač i pjesnik. Rođen u Bosanskom Petrovcu, odrastao u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]], živio i umro u Gradačcu. == Biografija == U [[Bihać]]u je završio klasičnu gimnaziju. Nakon toga završio je Višu željezničku školu (škola željezničkog tehnikuma) i zaposlio se u Bosanskoj Krupi kao željeznički službenik. Tu je zasnovao porodicu i živio između dva rata. Za to vrijeme objavio je veći broj pjesama<ref name="šehići">{{Cite web |url= http://www.orbus.be/krajina/krajina4.htm |title= Krajiški pisci po gradovima, Bosanski Petrovac |work= Bosanska krajina, 19. juni 2008. |accessdate= 9. 2. 2016 |archive-date= 2022-05-17 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220517005259/http://www.orbus.be/krajina/krajina4.htm |url-status= dead }}</ref> Objavljivao je poeziju, pripovjetke i istorijske crtice u Novom beharu, Dječijem Novom beharu, Narodnoj uzdanici i dr.<ref>[https://www.sevdalinke.com/2011/08/husein-sehic-husein-kapetan-gradascevic.html Husein Šehić: Husein kapetan Gradaščević - 5. jun 2020. - pristupljeno 9. februar 2026.]</ref> Pisao je o ljudima krajiškog podneblja. Sakupljao je i narodne umotvorine. Napisao je viće od sto pjesama. Godine 1951. došao je u Gradačac, i kao već iskusni željeznički radnik, dobio je mjesto šefa novoizgrađene željezničke stanice. U Gradačcu je nastavio svoj književni rad. Pored pisanja, bavio se i drugim aktivnostima. Jedan je od najzaslužnijih ljudi za formiranje Zavičajne muzejske zbirke od koje je ostalo samo nekoliko eksponata koji se čuvaju u prostorijama Radio stanice Gradačac. Volio je istoriju i [[Arheologija|arheologiju]]. Zahvaljujući njemu pronađen je jedan lijep [[stećak]] u selu Međiđa Gornja, a nalazi se pored puta koji vodi u zaseok Cage. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća napisao je tekst pjesme pod naslovom “Djevojko lijepa šljivu oberi” koju je 1969. god, prilikom manifestacije “Dan Šljive”, koja će kasnije postati tracionalna i poznata u Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini, otpjevao poznati pjevač narodne muzike, [[Dragan Živković Tozovac]].<ref>{{Cite web |url=https://g1balkan.weebly.com/historija/pjesnik-i-knjizevnik-husein-i-sadik-sehic |title=PJESNIK I KNJIŽEVNIK HUSEIN I SADIK ŠEHIĆ - 31. oktobar 2017. - pristupljeno 9. februar 2026. |access-date=2026-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260928030226/https://g1balkan.weebly.com/historija/pjesnik-i-knjizevnik-husein-i-sadik-sehic |archive-date=2026-09-28 |url-status=dead}}</ref> Pored Petrovca ​​i Gradačca, veliki dio njegovog života vezan je za Krupu, pa se smatra jednim od građana zaslužnih za razvoj kulture u ovom gradu.<ref>[https://web.archive.org/web/20200605190530/https://www.domovikulture.ba/dom-kulture-bosanska-krupa Dom kulture Bosanska Krupa - 5. jun 2020. - pristupljeno 9. februar 2026.]</ref> == Reference == {{Reflist}} == Literatura == * Gradačac i okolica, monografija, Narodni univerzitet, Gradačac, 1969. * Hasanaga iz Peći i druge pripovijetke, zbirka pripovjedaka, Narodni univerzitet, Gradačac, 1975. * Davni spomen, zbirka pjesama, Bosanska riječ, Tuzla, 2008 {{DEFAULTSORT:Šehić, Husein}} [[Kategorija:Biografije, Bosanski Petrovac]] [[Kategorija:Bosanska Krupa]] [[Kategorija:Gradačac]] 61s4nrujk4xjw96qcoivt5swn9d4sfo 10 4719927 42715666 42714691 2026-11-01T17:26:00Z Edgar Allan Poe 29250 42715666 wikitext text/x-wiki {| class="infobox biota" style="text-align: left; width: 200px; font-size: 100%" |- ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{color|{{{boja|}}}}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{color|{{{boja}}}}}}}}}| }}" | {{#if:{{{name|{{{naziv|}}}}}}|{{{name|{{{naziv}}}}}}|{{Taksokvir ime|{{{genus|}}}|{{{species|}}}|{{{binomial|{{{dvoimeno|}}}}}}|{{{trinomial|{{{troimeno|}}}}}}}} }}{{#if:{{{temporal_range|{{{vremenski_raspon|}}}}}}|<br/><div style="font-size: 85%;">Vremenski raspon: {{{temporal_range|{{{vremenski_raspon}}}}}}</div>}} |- {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image|{{{slika|}}}}}}|size={{{image_width|{{{slika_širina|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{{upright|1}}}|alt={{{image_alt|{{{slika_alt|}}}}}}}} {{!}}- {{#if:{{{image_caption|{{{slika_opis|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center; font-size: 88%" {{!}} {{{image_caption|{{{slika_opis}}}}}} {{!}}- }} }} {{#if:{{{image2|{{{slika2|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image2|{{{slika2|}}}}}}|size={{{image2_width|{{{slika2_širina|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{#if:{{{upright2|}}}|{{{upright2}}}|{{{upright|1}}}}}|alt={{{image2_alt|{{{slika2_alt|}}}}}}}} {{!}}- {{#if:{{{image2_caption|{{{slika2_opis|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center; font-size: 88%" {{!}} {{{image2_caption|{{{slika2_opis}}}}}} {{!}}- }} }} |- style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja}}}}}} }}" {{#if:{{{status|{{{status|}}}}}}|{{taxobox/species|{{{status_system|{{{status_sistem|}}}}}}|{{{status|{{{status}}}}}}|{{{status_ref|{{{status_ref|}}}}}}|datum_izumiranja={{{extinct|{{{izumrli|}}}}}}|colour={{{colour|{{{boja}}}}}} }} }} |-{{#if:{{{status2|{{{status2|}}}}}}|{{taxobox/species|{{{status2_system|{{{status2_sistem}}}}}}|{{{status2|{{{status2}}}}}}|{{{status2_ref|{{{status2_ref}}}}}}|datum_izumiranja={{{extinct|{{{izumrli}}}}}}|colour={{{colour|{{{boja}}}}}} }} }} |- ! colspan=2 style="color:inherit; min-width:15em; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" | {{#if:{{{virus_grupa|{{{virus|{{{virus|}}}}}}}}}|[[Klasifikacija virusa]]|{{#if:{{{ichnos|}}}|[[Klasifikacija ihnofosila]]|{{#if:{{{veterovata|}}}|[[Veterovata]]|[[Sistematika|Naučna klasifikacija]]}} }} }} {{#if:{{{uredi poveznicu|{{{edit link|}}}}}}|{{uredi taksonomiju|{{{parent|{{{matični|}}}}}}}}}}{{#if: {{{klasifikacija_status|}}} | <br/><span style="font-weight:normal">({{{klasifikacija_status}}})</span> | }} |- {{#if:{{{parent|{{{matični|}}}}}}|{{#invoke:Autotaxobox|taxoboxList|{{{parent|{{{matični}}}}}}| display_taxa={{{display_taxa|1}}}| authority={{{authority|{{{autorstvo|}}}}}}| parent_authority={{{parent_authority|{{{matični_autorstvo|}}}}}}| gparent_authority={{{grandparent_authority|{{{ishodišni_autorstvo|}}}}}}| ggparent_authority={{{greatgrandparent_authority|{{{praishodišni_autorstvo|}}}}}}| gggparent_authority={{{greatgreatgrandparent_authority|{{{prapraishodišni_autorstvo|}}}}}}| ggggparent_authority={{{greatgreatgreatgrandparent_authority|{{{praprapraishodišni_autorstvo|}}}}}}| offset={{{offset|0}}}| bold_first={{{bold_first|{{#if:{{{species|}}}|link|bold}}}}}| virus={{{virus|no}}}}}}} {{#if:{{{virus_grupa|}}}|{{taxonomy|rank=group |link= {{#switch:{{lc:{{{virus_grupa}}} }} |i=Group I <small>([[dsDNA virus|dsDNA]])</small> |ii=Group II <small>([[ssDNA virus|ssDNA]])</small> |iii=Group III <small>([[dsRNA virus|dsRNA]])</small> |iv=Group IV <small>([[(+)ssRNA virus|(+)ssRNA]])</small> |v=Group V <small>([[(-)ssRNA virus|(-)ssRNA]])</small> |vi=Group VI <small>([[ssRNA-RT virus|ssRNA-RT]])</small> |vi/vii=Grupe VI i VII |vii=Group VII <small>([[dsDNA-RT virus|dsDNA-RT]])</small> |{{{virus_grupa}}} }} }} }} {{#if:{{{unranked_superdomain|{{{nekategorizirana_naddomena|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_superdomain|{{{nekategorizirana_naddomena|}}}}}} | auth={{{unranked_superdomain_authority|{{{nekategorizirana_naddomena_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{superdomain|{{{naddomena|}}}}}}|{{taxonomy|rank=superdomain|link={{{superdomain|{{{naddomena|}}}}}} | auth={{{superdomain_authority|{{{naddomena_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_domain|{{{nekategorizirana_domena|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_domain|{{{nekategorizirana_domena|}}}}}} | auth={{{unranked_domain_authority|{{{nekategorizirana_domena_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{domain|{{{domena|}}}}}}|{{taxonomy|rank=domain|link={{{domain|{{{domena|}}}}}} | auth={{{domain_authority|{{{domena_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_superregnum|{{{nekategorizirano_superregnum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_superregnum|{{{nekategorizirano_superregnum|}}}}}} | auth={{{unranked_superregnum_authority|{{{nekategorizirano_superregnum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{superregnum|{{{superregnum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=superregnum|link={{{superregnum|{{{superregnum|}}}}}} | auth={{{superregnum_authority|{{{superregnum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_regnum|{{{nekategorizirano_regnum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_regnum|{{{nekategorizirano_regnum|}}}}}} | auth={{{unranked_regnum_authority|{{{nekategorizirano_regnum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{regnum|{{{regnum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=regnum|link={{{regnum|{{{regnum|}}}}}} | auth={{{regnum_authority|{{{regnum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subregnum|{{{nekategorizirano_subregnum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subregnum|{{{nekategorizirano_subregnum|}}}}}} | auth={{{unranked_subregnum_authority|{{{nekategorizirano_subregnum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subregnum|{{{subregnum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subregnum|link={{{subregnum|{{{subregnum|}}}}}} | auth={{{subregnum_authority|{{{subregnum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_superdivisio|{{{nekategorizirana_superdivisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_superdivisio|{{{nekategorizirana_superdivisio|}}}}}} | auth={{{unranked_superdivisio_authority|{{{nekategorizirana_superdivisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{superdivisio|{{{superdivisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=superdivisio|link={{{superdivisio|{{{superdivisio|}}}}}} | auth={{{superdivisio_authority|{{{superdivisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_superphylum|{{{nekategorizirani_superphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_superphylum|{{{nekategorizirani_superphylum|}}}}}} | auth={{{unranked_superphylum_authority|{{{nekategorizirani_superphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{superphylum|{{{superphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=superphylum|link={{{superphylum|{{{superphylum|}}}}}} | auth={{{superphylum_authority|{{{superphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_divisio|{{{nekategorizirana_divisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_divisio|{{{nekategorizirana_divisio|}}}}}} | auth={{{unranked_divisio_authority|{{{nekategorizirana_divisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{divisio|{{{divisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=divisio|link={{{divisio|{{{divisio|}}}}}} | auth={{{divisio_authority|{{{divisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_phylum|{{{nekategorizirani_phylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_phylum|{{{nekategorizirani_phylum|}}}}}} | auth={{{unranked_phylum_authority|{{{nekategorizirani_phylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{phylum|{{{phylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=phylum|link={{{phylum|{{{phylum|}}}}}} | auth={{{phylum_authority|{{{phylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subdivisio|{{{nekategorizirana_subdivisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subdivisio|{{{nekategorizirana_subdivisio|}}}}}} | auth={{{unranked_subdivisio_authority|{{{nekategorizirana_subdivisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subdivisio|{{{subdivisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subdivisio|link={{{subdivisio|{{{subdivisio|}}}}}} | auth={{{subdivisio_authority|{{{subdivisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subphylum|{{{nekategorizirani_subphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subphylum|{{{nekategorizirani_subphylum|}}}}}} | auth={{{unranked_subphylum_authority|{{{nekategorizirani_subphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subphylum|{{{subphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subphylum|link={{{subphylum|{{{subphylum|}}}}}} | auth={{{subphylum_authority|{{{subphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_infraphylum|{{{nekategorizirani_infraphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_infraphylum|{{{nekategorizirani_infraphylum|}}}}}} | auth={{{unranked_infraphylum_authority|{{{nekategorizirani_infraphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{infraphylum|{{{infraphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=infraphylum|link={{{infraphylum|{{{infraphylum|}}}}}} | auth={{{infraphylum_authority|{{{infraphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_microphylum|{{{nekategorizirani_microphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_microphylum|{{{nekategorizirani_microphylum|}}}}}} | auth={{{unranked_microphylum_authority|{{{nekategorizirani_microphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{microphylum|{{{microphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=microphylum|link={{{microphylum|{{{microphylum|}}}}}} | auth={{{microphylum_authority|{{{microphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_nanophylum|{{{nekategorizirani_nanophylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_nanophylum|{{{nekategorizirani_nanophylum|}}}}}} | auth={{{unranked_nanophylum_authority|{{{nekategorizirani_nanophylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{nanophylum|{{{nanophylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=nanophylum|link={{{nanophylum|{{{nanophylum|}}}}}} | auth={{{nanophylum_authority|{{{nanophylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_superclassis|{{{nekategorizirani_superclassis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_superclassis|{{{nekategorizirani_superclassis|}}}}}} | auth={{{unranked_superclassis_authority|{{{nekategorizirani_superclassis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{superclassis|{{{superclassis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=superclassis|link={{{superclassis|{{{superclassis|}}}}}} | auth={{{superclassis_authority|{{{superclassis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_classis|{{{nekategorizirani_classis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_classis|{{{nekategorizirani_classis|}}}}}} | auth={{{unranked_classis_authority|{{{nekategorizirani_classis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{classis|{{{classis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=classis|link={{{classis|{{{classis|}}}}}} | auth={{{classis_authority|{{{classis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subclassis|{{{nekategorizirani_subclassis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subclassis|{{{nekategorizirani_subclassis|}}}}}} | auth={{{unranked_subclassis_authority|{{{nekategorizirani_subclassis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subclassis|{{{subclassis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subclassis|link={{{subclassis|{{{subclassis|}}}}}} | auth={{{subclassis_authority|{{{subclassis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_infraclassis|{{{nekategorizirani_infraclassis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_infraclassis|{{{nekategorizirani_infraclassis|}}}}}} | auth={{{unranked_infraclassis_authority|{{{nekategorizirani_infraclassis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{infraclassis|{{{infraclassis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=infraclassis|link={{{infraclassis|{{{infraclassis|}}}}}} | auth={{{infraclassis_authority|{{{infraclassis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_magnordo|{{{nekategorizirani_magnordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_magnordo|{{{nekategorizirani_magnordo|}}}}}} | auth={{{unranked_magnordo_authority|{{{nekategorizirani_magnordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{magnordo|{{{magnordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=magnordo|link={{{magnordo|{{{magnordo|}}}}}} | auth={{{magnordo_authority|{{{magnordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_superordo|{{{nekategorizirani_superordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_superordo|{{{nekategorizirani_superordo|}}}}}} | auth={{{unranked_superordo_authority|{{{nekategorizirani_superordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{superordo|{{{superordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=superordo|link={{{superordo|{{{superordo|}}}}}} | auth={{{superordo_authority|{{{superordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_ordo|{{{nekategorizirani_ordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_ordo|{{{nekategorizirani_ordo|}}}}}} | auth={{{unranked_ordo_authority|{{{nekategorizirani_ordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{ordo|{{{ordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=ordo|link={{{ordo|{{{ordo|}}}}}} | auth={{{ordo_authority|{{{ordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subordo|{{{nekategorizirani_subordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subordo|{{{nekategorizirani_subordo|}}}}}} | auth={{{unranked_subordo_authority|{{{nekategorizirani_subordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subordo|{{{subordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subordo|link={{{subordo|{{{subordo|}}}}}} | auth={{{subordo_authority|{{{subordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_infraordo|{{{nekategorizirani_infraordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_infraordo|{{{nekategorizirani_infraordo|}}}}}} | auth={{{unranked_infraordo_authority|{{{nekategorizirani_infraordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{infraordo|{{{infraordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=infraordo|link={{{infraordo|{{{infraordo|}}}}}} | auth={{{infraordo_authority|{{{infraordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_parvordo|{{{nekategorizirani_parvordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_parvordo|{{{nekategorizirani_parvordo|}}}}}} | auth={{{unranked_parvordo_authority|{{{nekategorizirani_parvordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{parvordo|{{{parvordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=parvorder|link={{{parvordo|{{{parvordo|}}}}}} | auth={{{parvordo_authority|{{{parvordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_zoodivisio|{{{nekategorizirana_zoodivisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_zoodivisio|{{{nekategorizirana_zoodivisio|}}}}}} | auth={{{unranked_zoodivisio_authority|{{{nekategorizirana_zoodivisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{zoodivisio|{{{zoodivisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=zoodivisio|link={{{zoodivisio|{{{zoodivisio|}}}}}} | auth={{{zoodivisio_authority|{{{zoodivisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_zoosectio|{{{nekategorizirana_zoosectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_zoosectio|{{{nekategorizirana_zoosectio|}}}}}} | auth={{{unranked_zoosectio_authority|{{{nekategorizirana_zoosectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{zoosectio|{{{zoosectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=zoosectio|link={{{zoosectio|{{{zoosectio|}}}}}} | auth={{{zoosectio_authority|{{{zoosectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_zoosubsectio|{{{nekategorizirana_zoosubsectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_zoosubsectio|{{{nekategorizirana_zoosubsectio|}}}}}} | auth={{{unranked_zoosubsectio_authority|{{{nekategorizirana_zoosubsectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{zoosubsectio|{{{zoosubsectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=zoosubsectio|link={{{zoosubsectio|{{{zoosubsectio|}}}}}} | auth={{{zoosubsectio_authority|{{{zoosubsectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_superfamilia|{{{nekategorizirana_superfamilia|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_superfamilia|{{{nekategorizirana_superfamilia|}}}}}} | auth={{{unranked_superfamilia_authority|{{{nekategorizirana_superfamilia_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{superfamilia|{{{superfamilia|}}}}}}|{{taxonomy|rank=superfamilia|link={{{superfamilia|{{{superfamilia|}}}}}} | auth={{{superfamilia_authority|{{{superfamilia_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_familia|{{{nekategorizirana_familia|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_familia|{{{nekategorizirana_familia|}}}}}} | auth={{{unranked_familia_authority|{{{nekategorizirana_familia_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{familia|{{{familia|}}}}}}|{{taxonomy|rank=familia|link={{{familia|{{{familia|}}}}}} | auth={{{familia_authority|{{{familia_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subfamilia|{{{nekategorizirana_subfamilia|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subfamilia|{{{nekategorizirana_subfamilia|}}}}}} | auth={{{unranked_subfamilia_authority|{{{nekategorizirana_subfamilia_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subfamilia|{{{subfamilia|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subfamilia|link={{{subfamilia|{{{subfamilia|}}}}}} | auth={{{subfamilia_authority|{{{subfamilia_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_supertribus|{{{nekategorizirani_supertribus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_supertribus|{{{nekategorizirani_supertribus|}}}}}} | auth={{{unranked_supertribus_authority|{{{nekategorizirani_supertribus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{supertribus|{{{supertribus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=supertribus|link={{{supertribus|{{{supertribus|}}}}}} | auth={{{supertribus_authority|{{{supertribus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_tribus|{{{nekategorizirani_tribus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_tribus|{{{nekategorizirani_tribus|}}}}}} | auth={{{unranked_tribus_authority|{{{nekategorizirani_tribus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{tribus|{{{tribus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=tribus|link={{{tribus|{{{tribus|}}}}}} | auth={{{tribus_authority|{{{tribus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subtribus|{{{nekategorizirani_subtribus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subtribus|{{{nekategorizirani_subtribus|}}}}}} | auth={{{unranked_subtribus_authority|{{{nekategorizirani_subtribus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subtribus|{{{subtribus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subtribus|link={{{subtribus|{{{subtribus|}}}}}} | auth={{{subtribus_authority|{{{subtribus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_alliance|{{{nekategorizirano_alliance|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_alliance|{{{nekategorizirano_alliance|}}}}}} | auth={{{unranked_alliance_authority|{{{nekategorizirano_alliance_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{alliance|{{{alliance|}}}}}}|{{taxonomy|rank=alliance|link={{{alliance|{{{alliance|}}}}}} | auth={{{alliance_authority|{{{alliance_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_genus|{{{nekategorizirani_genus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_genus|{{{nekategorizirani_genus|}}}}}} | auth={{{unranked_genus_authority|{{{nekategorizirani_genus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{genus|{{{genus|}}}}}}| {{taxonomy|rank=genus|link={{{genus|{{{genus|}}}}}}|auth={{{genus_authority|{{{genus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subgenus|{{{nekategorizirani_subgenus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subgenus|{{{nekategorizirani_subgenus|}}}}}} | auth={{{unranked_subgenus_authority|{{{nekategorizirani_subgenus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subgenus|{{{subgenus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subgenus|link={{{subgenus|{{{subgenus|}}}}}} | auth={{{subgenus_authority|{{{subgenus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_sectio|{{{nekategorizirana_sectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_sectio|{{{nekategorizirana_sectio|}}}}}} | auth={{{unranked_sectio_authority|{{{nekategorizirana_sectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{sectio|{{{sectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=sectio|link={{{sectio|{{{sectio|}}}}}} | auth={{{sectio_authority|{{{sectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subsectio|{{{nekategorizirana_subsectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subsectio|{{{nekategorizirana_subsectio|}}}}}} | auth={{{unranked_subsectio_authority|{{{nekategorizirana_subsectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subsectio|{{{subsectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subsectio|link={{{subsectio|{{{subsectio|}}}}}} | auth={{{subsectio_authority|{{{subsectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_series|{{{nekategorizirani_series|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_series|{{{nekategorizirani_series|}}}}}} | auth={{{unranked_series_authority|{{{nekategorizirani_series_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{series|{{{series|}}}}}}|{{taxonomy|rank=series|link={{{series|{{{series|}}}}}} | auth={{{series_authority|{{{series_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subseries|{{{nekategorizirani_subseries|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subseries|{{{nekategorizirani_subseries|}}}}}} | auth={{{unranked_subseries_authority|{{{nekategorizirani_subseries_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subseries|{{{subseries|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subseries|link={{{subseries|{{{subseries|}}}}}}|auth={{{subseries_authority|{{{subseries_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_species_group|{{{nekategorizirana_species_skupina|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_species_group|{{{nekategorizirana_species_skupina|}}}}}} | auth={{{unranked_species_group_authority|{{{nekategorizirana_species_skupina_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{species_group|{{{species_skupina|}}}}}}|{{taxonomy|rank=species group|link={{{species_group|{{{species_skupina|}}}}}} | auth={{{species_group_authority|{{{species_skupina_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_species_subgroup|{{{nekategorizirana_species_podskupina|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_species_subgroup|{{{nekategorizirana_species_podskupina|}}}}}} | auth={{{unranked_species_subgroup_authority|{{{nekategorizirana_species_podskupina_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{species_subgroup|{{{species_podskupina|}}}}}}|{{taxonomy|rank=species subgroup|link={{{species_subgroup|{{{species_podskupina|}}}}}} | auth={{{species_subgroup_authority|{{{species_podskupina_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_species_complex|{{{nekategorizirani_species_skup|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_species_complex|{{{nekategorizirani_species_skup|}}}}}} | auth={{{unranked_species_complex_authority|{{{nekategorizirani_species_skup_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{species_complex|{{{species_skup|}}}}}}|{{taxonomy|rank=species complex|link={{{species_complex|{{{species_skup|}}}}}} | auth={{{species_complex_authority|{{{species_skup_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_species|{{{nekategorizirana_species|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_species|{{{nekategorizirana_species|}}}}}} | auth={{{unranked_species_authority|{{{nekategorizirana_species_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{species|{{{species|}}}}}}|{{taxonomy|rank=species|link={{{species|{{{species|}}}}}} | auth={{{species_authority|{{{species_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subspecies|{{{nekategorizirana_subspecies|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subspecies|{{{nekategorizirana_subspecies|}}}}}} | auth={{{unranked_subspecies_authority|{{{nekategorizirana_subspecies_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subspecies|{{{subspecies|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subspecies|link={{{subspecies|{{{subspecies|}}}}}} | auth={{{subspecies_authority|{{{subspecies_autorstvo|}}}}}} }} }} |- {{#if:{{{unranked_varietas|{{{nekategorizirani_varijetet|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_varietas|{{{nekategorizirani_varijetet|}}}}}} | auth={{{unranked_varietas_authority|{{{nekategorizirani_varijetet_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{variety|{{{varietas|{{{varijetet|}}}}}}}}}|{{taxonomy|rank=varietas|link={{{variety|{{{varietas|{{{varijetet|}}}}}}}}} | auth={{{variety_authority|{{{varietas_authority|{{{varijetet_autorstvo|}}}}}}}}} }} }} {{#if:{{{forma|{{{forma|}}}}}}|{{taxonomy|rank=forma|link={{{forma|{{{forma|}}}}}} | auth={{{forma_authority|{{{forma_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{virus_infrasp|{{{virus_infrasp|}}}}}}|{{taxonomy|rank={{{virus_infrasp_rank|RANK MISSING}}}|link={{{virus_infrasp|virus_infrasp|}}} | auth= }} }} |- {{#if:{{{binomial|{{{dvoimeno|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{!}} [[Binarna nomenklatura|Dvojni naziv]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} <b><span class="binomial">{{{binomial|{{{dvoimeno|}}}}}}</span></b><br/><div style="font-size: 85%;">{{{binomial_authority|{{{dvoimeno_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{#if:{{{trinomial|{{{troimeno|}}}}}}| ! colspan=2 style="text-align: center" {{!}} [[{{#switch:{{{regnum|}}}|[[Animalia]]|[[Animal]]ia|Animalia=Trinomen|[[Plantae]]|[[Plant]]ae|Plantae|[[Fungi]]|[[Gljive|Fungi]]|Fungi|[[Archaeplastida]]|Archaeplastida=Intraspecifično ime (botanika)|Trinomen}}|Trojni naziv]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} <b><span class="trinomial">{{{trinomial|{{{troimeno|}}}}}}</span></b><br/><div style="font-size: 85%;">{{{trinomial_authority|{{{troimeno_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- {{#if:{{{type_genus|{{{tipski_rod|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja}}}}}} }}"{{!}} [[Tipski rod]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{{type_genus|{{{tipski_rod|}}}}}}<br/><div style="font-size: 85%;">{{{type_genus_authority|{{{tipski_rod_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- {{#if:{{{type_ichnogenus|{{{tipski_ihnogenus|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja}}}}}} }}"{{!}} [[Type genus|Tipski ihnogenus]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{{type_ichnogenus|{{{tipski_ihnogenus|}}}}}}<br/><div style="font-size: 85%;">{{{type_ichnogenus_authority|{{{tipski_ihnogenus_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- {{#if:{{{type_oogenus|{{{tipski oogenus|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}"{{!}} [[Tipski rod|Tipski oogenus]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{{type_oogenus|{{{tipski oogenus|}}}}}}<br/><div style="font-size: 85%;">{{{type_oogenus_authority|{{{tipski oogenus_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- {{#if:{{{type_species|{{{tipska_vrsta|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{!}} [[Tipska vrsta]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{{type_species|{{{tipska_vrsta|}}}}}}<br/><div style="font-size: 85%;">{{{type_species_authority|{{{tipska_vrsta_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- {{#if:{{{type_ichnospecies|{{{tipski_ihnospecies|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{!}} [[Tipska vrsta|Tipski ihnospecies]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{{type_ichnospecies|{{{tipski_ihnospecies|}}}}}}<br/><div style="font-size: 85%;">{{{type_ichnospecies_authority|{{{tipski_ihnospecies_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- {{#if:{{{type_oospecies|{{{tipski_oospecies|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja}}}}}} }}" {{!}} [[Tipska vrsta|Tipski oospecies]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{{type_oospecies|{{{tipski_oospecies|}}}}}}<br/><div style="font-size: 85%;">{{{type_oospecies_authority|{{{tipski_oospecies_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- {{#if:{{{type_strain|{{{tipski_soj|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{!}} [[Tipski soj]]{{#if:{{{type_strain_ref|}}}|{{{type_strain_ref}}}|}} {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{{type_strain|{{{tipski_soj|}}}}}} }} |- {{#if:{{{subdivision|{{{podjela|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{!}} {{{subdivision_ranks|{{{podjela_kategorije|}}}}}}{{{subdivision_ref|}}} {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: left" {{!}} {{{subdivision|{{{podjela|}}}}}} }} |- {{#if:{{{possible_subdivision|{{{moguća_podjela|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{!}} {{{possible_subdivision_ranks|{{{moguća_podjela_kategorije|}}}}}} {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: left" {{!}} {{{possible_subdivision|{{{moguća_podjela|}}}}}} }} |- {{#if:{{{diversity|{{{raznolikost|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja}}}}}} }}" {{!}} [[Bioraznolikost|Raznolikost]]{{{diversity_ref|{{{raznolikost_ref|}}}}}} {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns:0}} | <!--[[Category:Articles using diversity taxobox]]--> | }} {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{#if:{{{diversity_link|{{{raznolikost_link|{{{raznolikost_veza|}}}}}}}}}|[[{{{diversity_link|{{{raznolikost_link|{{{raznolikost_veza|}}}}}}}}}|{{{diversity|{{{raznolikost|}}}}}}]]|{{{diversity|{{{raznolikost|}}}}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{range_map|{{{karta_raspon|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{range_map|{{{karta_raspon|}}}}}}|size={{{range_map_width|{{{karta_raspon_širina|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{#if:{{{range_map_upright|}}}|{{{range_map_upright}}}|{{{upright|1}}}}}|alt={{{range_map_alt|{{{karta_raspon_alt|}}}}}}}} {{!}}- {{#if:{{{range_map_caption|{{{karta_raspon_opis|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center; font-size: 88%" {{!}} {{{range_map_caption|{{{karta_raspon_opis|}}}}}} {{!}}- }} }} {{#if:{{{binomial2|{{{dvoimeno2|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} '''{{{binomial2|{{{dvoimeno2|}}}}}}'''<br/><div style="font-size: 85%;">{{{binomial2_authority|{{{dvoimeno2_autorstvo|}}}}}}</div> {{!}}- }} {{#if:{{{trinomial2|{{{troimeno2|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} '''{{{trinomial2|{{{troimeno2|}}}}}}'''<br/><div style="font-size: 85%;">{{{trinomial2_authority|{{{troimeno2_autorstvo|}}}}}}</div> {{!}}- }} {{#if:{{{range_map2|{{{karta_raspon2|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{range_map2|{{{karta_raspon2|}}}}}}|size={{{range_map2_width|{{{karta_raspon2_širina|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{#if:{{{range_map2_upright|}}}|{{{range_map2_upright}}}|{{{upright|1}}}}}|alt={{{range_map2_alt|{{{karta_raspon2_alt|}}}}}}}} {{!}}- {{#if:{{{range_map2_caption|{{{karta_raspon2_opis|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center; font-size: 88%" {{!}} {{{range_map2_caption|{{{karta_raspon2_opis|}}}}}} {{!}}- }} }} {{#if:{{{binomial3|{{{dvoimeno3|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} '''{{{binomial3|{{{dvoimeno3|}}}}}}'''<br/><div style="font-size: 85%;">{{{binomial3_authority|{{{dvoimeno3_autorstvo|}}}}}}</div> {{!}}- }} {{#if:{{{trinomial3|{{{troimeno3|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} '''{{{trinomial3|{{{troimeno3|}}}}}}'''<br/><div style="font-size: 85%;">{{{trinomial3_authority|{{{troimeno3_autorstvo|}}}}}}</div> {{!}}- }} {{#if:{{{range_map3|{{{karta_raspon3|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{range_map3|{{{karta_raspon3|}}}}}}|size={{{range_map3_width|{{{karta_raspon3_širina|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{#if:{{{range_map3_upright|}}}|{{{range_map3_upright}}}|{{{upright|1}}}}}|alt={{{range_map3_alt|{{{karta_raspon3_alt|}}}}}}}} {{!}}- {{#if:{{{range_map3_caption|{{{karta_raspon3_opis|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center; font-size: 88%" {{!}} {{{range_map3_caption|{{{karta_raspon3_opis|}}}}}} {{!}}- }} }} {{#if:{{{binomial4|{{{dvoimeno4|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} '''{{{binomial4|{{{dvoimeno4|}}}}}}'''<br/><div style="font-size: 85%;">{{{binomial4_authority|{{{dvoimeno4_autorstvo|}}}}}}</div> {{!}}- }} {{#if:{{{trinomial4|{{{troimeno4|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} '''{{{trinomial4|{{{troimeno4|}}}}}}'''<br/><div style="font-size: 85%;">{{{trinomial4_authority|{{{troimeno4_autorstvo|}}}}}}</div> {{!}}- }} {{#if:{{{range_map4|{{{karta_raspon4|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{range_map4|{{{karta_raspon4|}}}}}}|size={{{range_map4_width|{{{karta_raspon4_širina|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{#if:{{{range_map4_upright|}}}|{{{range_map4_upright}}}|{{{upright|1}}}}}|alt={{{range_map4_alt|{{{karta_raspon4_alt|}}}}}}}} {{!}}- {{#if:{{{range_map4_caption|{{{karta_raspon4_opis|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center; font-size: 88%" {{!}} {{{range_map4_caption|{{{karta_raspon4_opis|}}}}}} }} }} |- {{#if:{{{synonyms|{{{sinonimi|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{!}} [[Sinonim (taksonomija)|Sinonimi]]{{{synonyms_ref|{{{sinonimi_ref|}}}}}} {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: left" {{!}} {{{synonyms|{{{sinonimi|}}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{footer|{{{dno|}}}}}}| {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: left" {{!}} {{{footer|{{{dno|}}}}}} {{!}}- }} |}<templatestyles src="Template:Taxobox/core/styles.css" /><!-- Define any categories to be displayed on the page here: -->{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:0}}<!-- -->| [[Kategorija:Članci s mikroformatima za vrste]]<!-- -->{{#ifeq:{{{colour|{{{boja|{{{color|none}}}}}}}}}|{{Taksokvir/Greška u boji}}| [[Kategorija:Taksokviri s greškom u parametru boja]]}}<!-- -->{{#ifeq:{{{colour|{{{boja|{{{color|none}}}}}}}}}|{{Taksokvir boja|incertae sedis}}| [[Kategorija:Taksokviri s bojom za incertae sedis]]}}<!-- -->{{#ifeq:{{{colour|{{{boja|{{{color|none}}}}}}}}}|{{Taksokvir boja|}}| [[Kategorija:Taksokviri bez boje]]}}<!-- -->{{Taxonbar/candidate}}<!-- -->}}<noinclude>{{documentation}}</noinclude> 8w4c78aupczm5viqvdwk79wc5msvfp6 42715667 42715666 2026-11-01T17:26:35Z Edgar Allan Poe 29250 Poništena izmjena [[Special:Diff/42715666|42715666]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42715667 wikitext text/x-wiki {| class="infobox biota" style="text-align: left; width: 200px; font-size: 100%" |- ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{color|{{{boja|}}}}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{color|{{{boja}}}}}}}}}| }}" | {{#if:{{{name|{{{naziv|}}}}}}|{{{name|{{{naziv}}}}}}|{{PAGENAME}} }}{{#if:{{{temporal_range|{{{vremenski_raspon|}}}}}}|<br/><div style="font-size: 85%;">Vremenski raspon: {{{temporal_range|{{{vremenski_raspon}}}}}}</div>}} |- {{#if:{{{image|{{{slika|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image|{{{slika|}}}}}}|size={{{image_width|{{{slika_širina|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{{upright|1}}}|alt={{{image_alt|{{{slika_alt|}}}}}}}} {{!}}- {{#if:{{{image_caption|{{{slika_opis|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center; font-size: 88%" {{!}} {{{image_caption|{{{slika_opis}}}}}} {{!}}- }} }} {{#if:{{{image2|{{{slika2|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image2|{{{slika2|}}}}}}|size={{{image2_width|{{{slika2_širina|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{#if:{{{upright2|}}}|{{{upright2}}}|{{{upright|1}}}}}|alt={{{image2_alt|{{{slika2_alt|}}}}}}}} {{!}}- {{#if:{{{image2_caption|{{{slika2_opis|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center; font-size: 88%" {{!}} {{{image2_caption|{{{slika2_opis}}}}}} {{!}}- }} }} |- style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja}}}}}} }}" {{#if:{{{status|{{{status|}}}}}}|{{taxobox/species|{{{status_system|{{{status_sistem|}}}}}}|{{{status|{{{status}}}}}}|{{{status_ref|{{{status_ref|}}}}}}|datum_izumiranja={{{extinct|{{{izumrli|}}}}}}|colour={{{colour|{{{boja}}}}}} }} }} |-{{#if:{{{status2|{{{status2|}}}}}}|{{taxobox/species|{{{status2_system|{{{status2_sistem}}}}}}|{{{status2|{{{status2}}}}}}|{{{status2_ref|{{{status2_ref}}}}}}|datum_izumiranja={{{extinct|{{{izumrli}}}}}}|colour={{{colour|{{{boja}}}}}} }} }} |- ! colspan=2 style="color:inherit; min-width:15em; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" | {{#if:{{{virus_grupa|{{{virus|{{{virus|}}}}}}}}}|[[Klasifikacija virusa]]|{{#if:{{{ichnos|}}}|[[Klasifikacija ihnofosila]]|{{#if:{{{veterovata|}}}|[[Veterovata]]|[[Sistematika|Naučna klasifikacija]]}} }} }} {{#if:{{{uredi poveznicu|{{{edit link|}}}}}}|{{uredi taksonomiju|{{{parent|{{{matični|}}}}}}}}}}{{#if: {{{klasifikacija_status|}}} | <br/><span style="font-weight:normal">({{{klasifikacija_status}}})</span> | }} |- {{#if:{{{parent|{{{matični|}}}}}}|{{#invoke:Autotaxobox|taxoboxList|{{{parent|{{{matični}}}}}}| display_taxa={{{display_taxa|1}}}| authority={{{authority|{{{autorstvo|}}}}}}| parent_authority={{{parent_authority|{{{matični_autorstvo|}}}}}}| gparent_authority={{{grandparent_authority|{{{ishodišni_autorstvo|}}}}}}| ggparent_authority={{{greatgrandparent_authority|{{{praishodišni_autorstvo|}}}}}}| gggparent_authority={{{greatgreatgrandparent_authority|{{{prapraishodišni_autorstvo|}}}}}}| ggggparent_authority={{{greatgreatgreatgrandparent_authority|{{{praprapraishodišni_autorstvo|}}}}}}| offset={{{offset|0}}}| bold_first={{{bold_first|{{#if:{{{species|}}}|link|bold}}}}}| virus={{{virus|no}}}}}}} {{#if:{{{virus_grupa|}}}|{{taxonomy|rank=group |link= {{#switch:{{lc:{{{virus_grupa}}} }} |i=Group I <small>([[dsDNA virus|dsDNA]])</small> |ii=Group II <small>([[ssDNA virus|ssDNA]])</small> |iii=Group III <small>([[dsRNA virus|dsRNA]])</small> |iv=Group IV <small>([[(+)ssRNA virus|(+)ssRNA]])</small> |v=Group V <small>([[(-)ssRNA virus|(-)ssRNA]])</small> |vi=Group VI <small>([[ssRNA-RT virus|ssRNA-RT]])</small> |vi/vii=Grupe VI i VII |vii=Group VII <small>([[dsDNA-RT virus|dsDNA-RT]])</small> |{{{virus_grupa}}} }} }} }} {{#if:{{{unranked_superdomain|{{{nekategorizirana_naddomena|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_superdomain|{{{nekategorizirana_naddomena|}}}}}} | auth={{{unranked_superdomain_authority|{{{nekategorizirana_naddomena_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{superdomain|{{{naddomena|}}}}}}|{{taxonomy|rank=superdomain|link={{{superdomain|{{{naddomena|}}}}}} | auth={{{superdomain_authority|{{{naddomena_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_domain|{{{nekategorizirana_domena|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_domain|{{{nekategorizirana_domena|}}}}}} | auth={{{unranked_domain_authority|{{{nekategorizirana_domena_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{domain|{{{domena|}}}}}}|{{taxonomy|rank=domain|link={{{domain|{{{domena|}}}}}} | auth={{{domain_authority|{{{domena_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_superregnum|{{{nekategorizirano_superregnum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_superregnum|{{{nekategorizirano_superregnum|}}}}}} | auth={{{unranked_superregnum_authority|{{{nekategorizirano_superregnum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{superregnum|{{{superregnum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=superregnum|link={{{superregnum|{{{superregnum|}}}}}} | auth={{{superregnum_authority|{{{superregnum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_regnum|{{{nekategorizirano_regnum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_regnum|{{{nekategorizirano_regnum|}}}}}} | auth={{{unranked_regnum_authority|{{{nekategorizirano_regnum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{regnum|{{{regnum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=regnum|link={{{regnum|{{{regnum|}}}}}} | auth={{{regnum_authority|{{{regnum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subregnum|{{{nekategorizirano_subregnum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subregnum|{{{nekategorizirano_subregnum|}}}}}} | auth={{{unranked_subregnum_authority|{{{nekategorizirano_subregnum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subregnum|{{{subregnum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subregnum|link={{{subregnum|{{{subregnum|}}}}}} | auth={{{subregnum_authority|{{{subregnum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_superdivisio|{{{nekategorizirana_superdivisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_superdivisio|{{{nekategorizirana_superdivisio|}}}}}} | auth={{{unranked_superdivisio_authority|{{{nekategorizirana_superdivisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{superdivisio|{{{superdivisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=superdivisio|link={{{superdivisio|{{{superdivisio|}}}}}} | auth={{{superdivisio_authority|{{{superdivisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_superphylum|{{{nekategorizirani_superphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_superphylum|{{{nekategorizirani_superphylum|}}}}}} | auth={{{unranked_superphylum_authority|{{{nekategorizirani_superphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{superphylum|{{{superphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=superphylum|link={{{superphylum|{{{superphylum|}}}}}} | auth={{{superphylum_authority|{{{superphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_divisio|{{{nekategorizirana_divisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_divisio|{{{nekategorizirana_divisio|}}}}}} | auth={{{unranked_divisio_authority|{{{nekategorizirana_divisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{divisio|{{{divisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=divisio|link={{{divisio|{{{divisio|}}}}}} | auth={{{divisio_authority|{{{divisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_phylum|{{{nekategorizirani_phylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_phylum|{{{nekategorizirani_phylum|}}}}}} | auth={{{unranked_phylum_authority|{{{nekategorizirani_phylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{phylum|{{{phylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=phylum|link={{{phylum|{{{phylum|}}}}}} | auth={{{phylum_authority|{{{phylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subdivisio|{{{nekategorizirana_subdivisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subdivisio|{{{nekategorizirana_subdivisio|}}}}}} | auth={{{unranked_subdivisio_authority|{{{nekategorizirana_subdivisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subdivisio|{{{subdivisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subdivisio|link={{{subdivisio|{{{subdivisio|}}}}}} | auth={{{subdivisio_authority|{{{subdivisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subphylum|{{{nekategorizirani_subphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subphylum|{{{nekategorizirani_subphylum|}}}}}} | auth={{{unranked_subphylum_authority|{{{nekategorizirani_subphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subphylum|{{{subphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subphylum|link={{{subphylum|{{{subphylum|}}}}}} | auth={{{subphylum_authority|{{{subphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_infraphylum|{{{nekategorizirani_infraphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_infraphylum|{{{nekategorizirani_infraphylum|}}}}}} | auth={{{unranked_infraphylum_authority|{{{nekategorizirani_infraphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{infraphylum|{{{infraphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=infraphylum|link={{{infraphylum|{{{infraphylum|}}}}}} | auth={{{infraphylum_authority|{{{infraphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_microphylum|{{{nekategorizirani_microphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_microphylum|{{{nekategorizirani_microphylum|}}}}}} | auth={{{unranked_microphylum_authority|{{{nekategorizirani_microphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{microphylum|{{{microphylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=microphylum|link={{{microphylum|{{{microphylum|}}}}}} | auth={{{microphylum_authority|{{{microphylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_nanophylum|{{{nekategorizirani_nanophylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_nanophylum|{{{nekategorizirani_nanophylum|}}}}}} | auth={{{unranked_nanophylum_authority|{{{nekategorizirani_nanophylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{nanophylum|{{{nanophylum|}}}}}}|{{taxonomy|rank=nanophylum|link={{{nanophylum|{{{nanophylum|}}}}}} | auth={{{nanophylum_authority|{{{nanophylum_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_superclassis|{{{nekategorizirani_superclassis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_superclassis|{{{nekategorizirani_superclassis|}}}}}} | auth={{{unranked_superclassis_authority|{{{nekategorizirani_superclassis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{superclassis|{{{superclassis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=superclassis|link={{{superclassis|{{{superclassis|}}}}}} | auth={{{superclassis_authority|{{{superclassis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_classis|{{{nekategorizirani_classis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_classis|{{{nekategorizirani_classis|}}}}}} | auth={{{unranked_classis_authority|{{{nekategorizirani_classis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{classis|{{{classis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=classis|link={{{classis|{{{classis|}}}}}} | auth={{{classis_authority|{{{classis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subclassis|{{{nekategorizirani_subclassis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subclassis|{{{nekategorizirani_subclassis|}}}}}} | auth={{{unranked_subclassis_authority|{{{nekategorizirani_subclassis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subclassis|{{{subclassis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subclassis|link={{{subclassis|{{{subclassis|}}}}}} | auth={{{subclassis_authority|{{{subclassis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_infraclassis|{{{nekategorizirani_infraclassis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_infraclassis|{{{nekategorizirani_infraclassis|}}}}}} | auth={{{unranked_infraclassis_authority|{{{nekategorizirani_infraclassis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{infraclassis|{{{infraclassis|}}}}}}|{{taxonomy|rank=infraclassis|link={{{infraclassis|{{{infraclassis|}}}}}} | auth={{{infraclassis_authority|{{{infraclassis_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_magnordo|{{{nekategorizirani_magnordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_magnordo|{{{nekategorizirani_magnordo|}}}}}} | auth={{{unranked_magnordo_authority|{{{nekategorizirani_magnordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{magnordo|{{{magnordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=magnordo|link={{{magnordo|{{{magnordo|}}}}}} | auth={{{magnordo_authority|{{{magnordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_superordo|{{{nekategorizirani_superordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_superordo|{{{nekategorizirani_superordo|}}}}}} | auth={{{unranked_superordo_authority|{{{nekategorizirani_superordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{superordo|{{{superordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=superordo|link={{{superordo|{{{superordo|}}}}}} | auth={{{superordo_authority|{{{superordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_ordo|{{{nekategorizirani_ordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_ordo|{{{nekategorizirani_ordo|}}}}}} | auth={{{unranked_ordo_authority|{{{nekategorizirani_ordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{ordo|{{{ordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=ordo|link={{{ordo|{{{ordo|}}}}}} | auth={{{ordo_authority|{{{ordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subordo|{{{nekategorizirani_subordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subordo|{{{nekategorizirani_subordo|}}}}}} | auth={{{unranked_subordo_authority|{{{nekategorizirani_subordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subordo|{{{subordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subordo|link={{{subordo|{{{subordo|}}}}}} | auth={{{subordo_authority|{{{subordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_infraordo|{{{nekategorizirani_infraordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_infraordo|{{{nekategorizirani_infraordo|}}}}}} | auth={{{unranked_infraordo_authority|{{{nekategorizirani_infraordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{infraordo|{{{infraordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=infraordo|link={{{infraordo|{{{infraordo|}}}}}} | auth={{{infraordo_authority|{{{infraordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_parvordo|{{{nekategorizirani_parvordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_parvordo|{{{nekategorizirani_parvordo|}}}}}} | auth={{{unranked_parvordo_authority|{{{nekategorizirani_parvordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{parvordo|{{{parvordo|}}}}}}|{{taxonomy|rank=parvorder|link={{{parvordo|{{{parvordo|}}}}}} | auth={{{parvordo_authority|{{{parvordo_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_zoodivisio|{{{nekategorizirana_zoodivisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_zoodivisio|{{{nekategorizirana_zoodivisio|}}}}}} | auth={{{unranked_zoodivisio_authority|{{{nekategorizirana_zoodivisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{zoodivisio|{{{zoodivisio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=zoodivisio|link={{{zoodivisio|{{{zoodivisio|}}}}}} | auth={{{zoodivisio_authority|{{{zoodivisio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_zoosectio|{{{nekategorizirana_zoosectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_zoosectio|{{{nekategorizirana_zoosectio|}}}}}} | auth={{{unranked_zoosectio_authority|{{{nekategorizirana_zoosectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{zoosectio|{{{zoosectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=zoosectio|link={{{zoosectio|{{{zoosectio|}}}}}} | auth={{{zoosectio_authority|{{{zoosectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_zoosubsectio|{{{nekategorizirana_zoosubsectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_zoosubsectio|{{{nekategorizirana_zoosubsectio|}}}}}} | auth={{{unranked_zoosubsectio_authority|{{{nekategorizirana_zoosubsectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{zoosubsectio|{{{zoosubsectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=zoosubsectio|link={{{zoosubsectio|{{{zoosubsectio|}}}}}} | auth={{{zoosubsectio_authority|{{{zoosubsectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_superfamilia|{{{nekategorizirana_superfamilia|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_superfamilia|{{{nekategorizirana_superfamilia|}}}}}} | auth={{{unranked_superfamilia_authority|{{{nekategorizirana_superfamilia_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{superfamilia|{{{superfamilia|}}}}}}|{{taxonomy|rank=superfamilia|link={{{superfamilia|{{{superfamilia|}}}}}} | auth={{{superfamilia_authority|{{{superfamilia_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_familia|{{{nekategorizirana_familia|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_familia|{{{nekategorizirana_familia|}}}}}} | auth={{{unranked_familia_authority|{{{nekategorizirana_familia_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{familia|{{{familia|}}}}}}|{{taxonomy|rank=familia|link={{{familia|{{{familia|}}}}}} | auth={{{familia_authority|{{{familia_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subfamilia|{{{nekategorizirana_subfamilia|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subfamilia|{{{nekategorizirana_subfamilia|}}}}}} | auth={{{unranked_subfamilia_authority|{{{nekategorizirana_subfamilia_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subfamilia|{{{subfamilia|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subfamilia|link={{{subfamilia|{{{subfamilia|}}}}}} | auth={{{subfamilia_authority|{{{subfamilia_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_supertribus|{{{nekategorizirani_supertribus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_supertribus|{{{nekategorizirani_supertribus|}}}}}} | auth={{{unranked_supertribus_authority|{{{nekategorizirani_supertribus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{supertribus|{{{supertribus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=supertribus|link={{{supertribus|{{{supertribus|}}}}}} | auth={{{supertribus_authority|{{{supertribus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_tribus|{{{nekategorizirani_tribus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_tribus|{{{nekategorizirani_tribus|}}}}}} | auth={{{unranked_tribus_authority|{{{nekategorizirani_tribus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{tribus|{{{tribus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=tribus|link={{{tribus|{{{tribus|}}}}}} | auth={{{tribus_authority|{{{tribus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subtribus|{{{nekategorizirani_subtribus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subtribus|{{{nekategorizirani_subtribus|}}}}}} | auth={{{unranked_subtribus_authority|{{{nekategorizirani_subtribus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subtribus|{{{subtribus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subtribus|link={{{subtribus|{{{subtribus|}}}}}} | auth={{{subtribus_authority|{{{subtribus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_alliance|{{{nekategorizirano_alliance|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_alliance|{{{nekategorizirano_alliance|}}}}}} | auth={{{unranked_alliance_authority|{{{nekategorizirano_alliance_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{alliance|{{{alliance|}}}}}}|{{taxonomy|rank=alliance|link={{{alliance|{{{alliance|}}}}}} | auth={{{alliance_authority|{{{alliance_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_genus|{{{nekategorizirani_genus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_genus|{{{nekategorizirani_genus|}}}}}} | auth={{{unranked_genus_authority|{{{nekategorizirani_genus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{genus|{{{genus|}}}}}}| {{taxonomy|rank=genus|link={{{genus|{{{genus|}}}}}}|auth={{{genus_authority|{{{genus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subgenus|{{{nekategorizirani_subgenus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subgenus|{{{nekategorizirani_subgenus|}}}}}} | auth={{{unranked_subgenus_authority|{{{nekategorizirani_subgenus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subgenus|{{{subgenus|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subgenus|link={{{subgenus|{{{subgenus|}}}}}} | auth={{{subgenus_authority|{{{subgenus_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_sectio|{{{nekategorizirana_sectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_sectio|{{{nekategorizirana_sectio|}}}}}} | auth={{{unranked_sectio_authority|{{{nekategorizirana_sectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{sectio|{{{sectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=sectio|link={{{sectio|{{{sectio|}}}}}} | auth={{{sectio_authority|{{{sectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subsectio|{{{nekategorizirana_subsectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subsectio|{{{nekategorizirana_subsectio|}}}}}} | auth={{{unranked_subsectio_authority|{{{nekategorizirana_subsectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subsectio|{{{subsectio|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subsectio|link={{{subsectio|{{{subsectio|}}}}}} | auth={{{subsectio_authority|{{{subsectio_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_series|{{{nekategorizirani_series|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_series|{{{nekategorizirani_series|}}}}}} | auth={{{unranked_series_authority|{{{nekategorizirani_series_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{series|{{{series|}}}}}}|{{taxonomy|rank=series|link={{{series|{{{series|}}}}}} | auth={{{series_authority|{{{series_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subseries|{{{nekategorizirani_subseries|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subseries|{{{nekategorizirani_subseries|}}}}}} | auth={{{unranked_subseries_authority|{{{nekategorizirani_subseries_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subseries|{{{subseries|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subseries|link={{{subseries|{{{subseries|}}}}}}|auth={{{subseries_authority|{{{subseries_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_species_group|{{{nekategorizirana_species_skupina|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_species_group|{{{nekategorizirana_species_skupina|}}}}}} | auth={{{unranked_species_group_authority|{{{nekategorizirana_species_skupina_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{species_group|{{{species_skupina|}}}}}}|{{taxonomy|rank=species group|link={{{species_group|{{{species_skupina|}}}}}} | auth={{{species_group_authority|{{{species_skupina_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_species_subgroup|{{{nekategorizirana_species_podskupina|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_species_subgroup|{{{nekategorizirana_species_podskupina|}}}}}} | auth={{{unranked_species_subgroup_authority|{{{nekategorizirana_species_podskupina_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{species_subgroup|{{{species_podskupina|}}}}}}|{{taxonomy|rank=species subgroup|link={{{species_subgroup|{{{species_podskupina|}}}}}} | auth={{{species_subgroup_authority|{{{species_podskupina_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_species_complex|{{{nekategorizirani_species_skup|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_species_complex|{{{nekategorizirani_species_skup|}}}}}} | auth={{{unranked_species_complex_authority|{{{nekategorizirani_species_skup_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{species_complex|{{{species_skup|}}}}}}|{{taxonomy|rank=species complex|link={{{species_complex|{{{species_skup|}}}}}} | auth={{{species_complex_authority|{{{species_skup_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_species|{{{nekategorizirana_species|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_species|{{{nekategorizirana_species|}}}}}} | auth={{{unranked_species_authority|{{{nekategorizirana_species_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{species|{{{species|}}}}}}|{{taxonomy|rank=species|link={{{species|{{{species|}}}}}} | auth={{{species_authority|{{{species_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{unranked_subspecies|{{{nekategorizirana_subspecies|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_subspecies|{{{nekategorizirana_subspecies|}}}}}} | auth={{{unranked_subspecies_authority|{{{nekategorizirana_subspecies_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{subspecies|{{{subspecies|}}}}}}|{{taxonomy|rank=subspecies|link={{{subspecies|{{{subspecies|}}}}}} | auth={{{subspecies_authority|{{{subspecies_autorstvo|}}}}}} }} }} |- {{#if:{{{unranked_varietas|{{{nekategorizirani_varijetet|}}}}}}|{{taxonomy|rank=unranked|link={{{unranked_varietas|{{{nekategorizirani_varijetet|}}}}}} | auth={{{unranked_varietas_authority|{{{nekategorizirani_varijetet_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{variety|{{{varietas|{{{varijetet|}}}}}}}}}|{{taxonomy|rank=varietas|link={{{variety|{{{varietas|{{{varijetet|}}}}}}}}} | auth={{{variety_authority|{{{varietas_authority|{{{varijetet_autorstvo|}}}}}}}}} }} }} {{#if:{{{forma|{{{forma|}}}}}}|{{taxonomy|rank=forma|link={{{forma|{{{forma|}}}}}} | auth={{{forma_authority|{{{forma_autorstvo|}}}}}} }} }} {{#if:{{{virus_infrasp|{{{virus_infrasp|}}}}}}|{{taxonomy|rank={{{virus_infrasp_rank|RANK MISSING}}}|link={{{virus_infrasp|virus_infrasp|}}} | auth= }} }} |- {{#if:{{{binomial|{{{dvoimeno|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{!}} [[Binarna nomenklatura|Dvojni naziv]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} <b><span class="binomial">{{{binomial|{{{dvoimeno|}}}}}}</span></b><br/><div style="font-size: 85%;">{{{binomial_authority|{{{dvoimeno_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{#if:{{{trinomial|{{{troimeno|}}}}}}| ! colspan=2 style="text-align: center" {{!}} [[{{#switch:{{{regnum|}}}|[[Animalia]]|[[Animal]]ia|Animalia=Trinomen|[[Plantae]]|[[Plant]]ae|Plantae|[[Fungi]]|[[Gljive|Fungi]]|Fungi|[[Archaeplastida]]|Archaeplastida=Intraspecifično ime (botanika)|Trinomen}}|Trojni naziv]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} <b><span class="trinomial">{{{trinomial|{{{troimeno|}}}}}}</span></b><br/><div style="font-size: 85%;">{{{trinomial_authority|{{{troimeno_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- {{#if:{{{type_genus|{{{tipski_rod|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja}}}}}} }}"{{!}} [[Tipski rod]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{{type_genus|{{{tipski_rod|}}}}}}<br/><div style="font-size: 85%;">{{{type_genus_authority|{{{tipski_rod_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- {{#if:{{{type_ichnogenus|{{{tipski_ihnogenus|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja}}}}}} }}"{{!}} [[Type genus|Tipski ihnogenus]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{{type_ichnogenus|{{{tipski_ihnogenus|}}}}}}<br/><div style="font-size: 85%;">{{{type_ichnogenus_authority|{{{tipski_ihnogenus_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- {{#if:{{{type_oogenus|{{{tipski oogenus|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}"{{!}} [[Tipski rod|Tipski oogenus]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{{type_oogenus|{{{tipski oogenus|}}}}}}<br/><div style="font-size: 85%;">{{{type_oogenus_authority|{{{tipski oogenus_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- {{#if:{{{type_species|{{{tipska_vrsta|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{!}} [[Tipska vrsta]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{{type_species|{{{tipska_vrsta|}}}}}}<br/><div style="font-size: 85%;">{{{type_species_authority|{{{tipska_vrsta_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- {{#if:{{{type_ichnospecies|{{{tipski_ihnospecies|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{!}} [[Tipska vrsta|Tipski ihnospecies]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{{type_ichnospecies|{{{tipski_ihnospecies|}}}}}}<br/><div style="font-size: 85%;">{{{type_ichnospecies_authority|{{{tipski_ihnospecies_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- {{#if:{{{type_oospecies|{{{tipski_oospecies|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja}}}}}} }}" {{!}} [[Tipska vrsta|Tipski oospecies]] {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{{type_oospecies|{{{tipski_oospecies|}}}}}}<br/><div style="font-size: 85%;">{{{type_oospecies_authority|{{{tipski_oospecies_autorstvo|}}}}}}</div> }} |- {{#if:{{{type_strain|{{{tipski_soj|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{!}} [[Tipski soj]]{{#if:{{{type_strain_ref|}}}|{{{type_strain_ref}}}|}} {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{{type_strain|{{{tipski_soj|}}}}}} }} |- {{#if:{{{subdivision|{{{podjela|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{!}} {{{subdivision_ranks|{{{podjela_kategorije|}}}}}}{{{subdivision_ref|}}} {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: left" {{!}} {{{subdivision|{{{podjela|}}}}}} }} |- {{#if:{{{possible_subdivision|{{{moguća_podjela|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{!}} {{{possible_subdivision_ranks|{{{moguća_podjela_kategorije|}}}}}} {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: left" {{!}} {{{possible_subdivision|{{{moguća_podjela|}}}}}} }} |- {{#if:{{{diversity|{{{raznolikost|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja}}}}}} }}" {{!}} [[Bioraznolikost|Raznolikost]]{{{diversity_ref|{{{raznolikost_ref|}}}}}} {{#ifeq: {{NAMESPACEE}} | {{ns:0}} | <!--[[Category:Articles using diversity taxobox]]--> | }} {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{#if:{{{diversity_link|{{{raznolikost_link|{{{raznolikost_veza|}}}}}}}}}|[[{{{diversity_link|{{{raznolikost_link|{{{raznolikost_veza|}}}}}}}}}|{{{diversity|{{{raznolikost|}}}}}}]]|{{{diversity|{{{raznolikost|}}}}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{range_map|{{{karta_raspon|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{range_map|{{{karta_raspon|}}}}}}|size={{{range_map_width|{{{karta_raspon_širina|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{#if:{{{range_map_upright|}}}|{{{range_map_upright}}}|{{{upright|1}}}}}|alt={{{range_map_alt|{{{karta_raspon_alt|}}}}}}}} {{!}}- {{#if:{{{range_map_caption|{{{karta_raspon_opis|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center; font-size: 88%" {{!}} {{{range_map_caption|{{{karta_raspon_opis|}}}}}} {{!}}- }} }} {{#if:{{{binomial2|{{{dvoimeno2|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} '''{{{binomial2|{{{dvoimeno2|}}}}}}'''<br/><div style="font-size: 85%;">{{{binomial2_authority|{{{dvoimeno2_autorstvo|}}}}}}</div> {{!}}- }} {{#if:{{{trinomial2|{{{troimeno2|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} '''{{{trinomial2|{{{troimeno2|}}}}}}'''<br/><div style="font-size: 85%;">{{{trinomial2_authority|{{{troimeno2_autorstvo|}}}}}}</div> {{!}}- }} {{#if:{{{range_map2|{{{karta_raspon2|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{range_map2|{{{karta_raspon2|}}}}}}|size={{{range_map2_width|{{{karta_raspon2_širina|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{#if:{{{range_map2_upright|}}}|{{{range_map2_upright}}}|{{{upright|1}}}}}|alt={{{range_map2_alt|{{{karta_raspon2_alt|}}}}}}}} {{!}}- {{#if:{{{range_map2_caption|{{{karta_raspon2_opis|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center; font-size: 88%" {{!}} {{{range_map2_caption|{{{karta_raspon2_opis|}}}}}} {{!}}- }} }} {{#if:{{{binomial3|{{{dvoimeno3|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} '''{{{binomial3|{{{dvoimeno3|}}}}}}'''<br/><div style="font-size: 85%;">{{{binomial3_authority|{{{dvoimeno3_autorstvo|}}}}}}</div> {{!}}- }} {{#if:{{{trinomial3|{{{troimeno3|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} '''{{{trinomial3|{{{troimeno3|}}}}}}'''<br/><div style="font-size: 85%;">{{{trinomial3_authority|{{{troimeno3_autorstvo|}}}}}}</div> {{!}}- }} {{#if:{{{range_map3|{{{karta_raspon3|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{range_map3|{{{karta_raspon3|}}}}}}|size={{{range_map3_width|{{{karta_raspon3_širina|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{#if:{{{range_map3_upright|}}}|{{{range_map3_upright}}}|{{{upright|1}}}}}|alt={{{range_map3_alt|{{{karta_raspon3_alt|}}}}}}}} {{!}}- {{#if:{{{range_map3_caption|{{{karta_raspon3_opis|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center; font-size: 88%" {{!}} {{{range_map3_caption|{{{karta_raspon3_opis|}}}}}} {{!}}- }} }} {{#if:{{{binomial4|{{{dvoimeno4|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} '''{{{binomial4|{{{dvoimeno4|}}}}}}'''<br/><div style="font-size: 85%;">{{{binomial4_authority|{{{dvoimeno4_autorstvo|}}}}}}</div> {{!}}- }} {{#if:{{{trinomial4|{{{troimeno4|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} '''{{{trinomial4|{{{troimeno4|}}}}}}'''<br/><div style="font-size: 85%;">{{{trinomial4_authority|{{{troimeno4_autorstvo|}}}}}}</div> {{!}}- }} {{#if:{{{range_map4|{{{karta_raspon4|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center" {{!}} {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{range_map4|{{{karta_raspon4|}}}}}}|size={{{range_map4_width|{{{karta_raspon4_širina|}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{#if:{{{range_map4_upright|}}}|{{{range_map4_upright}}}|{{{upright|1}}}}}|alt={{{range_map4_alt|{{{karta_raspon4_alt|}}}}}}}} {{!}}- {{#if:{{{range_map4_caption|{{{karta_raspon4_opis|}}}}}}| {{!}} colspan=2 style="text-align: center; font-size: 88%" {{!}} {{{range_map4_caption|{{{karta_raspon4_opis|}}}}}} }} }} |- {{#if:{{{synonyms|{{{sinonimi|}}}}}}| ! colspan=2 style="color:inherit; text-align: center{{#if:{{{colour|{{{boja|}}}}}}|{{;}} background-color: {{{colour|{{{boja|}}}}}} }}" {{!}} [[Sinonim (taksonomija)|Sinonimi]]{{{synonyms_ref|{{{sinonimi_ref|}}}}}} {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: left" {{!}} {{{synonyms|{{{sinonimi|}}}}}} {{!}}- }} {{#if:{{{footer|{{{dno|}}}}}}| {{!}}- {{!}} colspan=2 style="text-align: left" {{!}} {{{footer|{{{dno|}}}}}} {{!}}- }} |}<templatestyles src="Template:Taxobox/core/styles.css" /><!-- Define any categories to be displayed on the page here: -->{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:0}}<!-- -->| [[Kategorija:Članci s mikroformatima za vrste]]<!-- -->{{#ifeq:{{{colour|{{{boja|{{{color|none}}}}}}}}}|{{Taksokvir/Greška u boji}}| [[Kategorija:Taksokviri s greškom u parametru boja]]}}<!-- -->{{#ifeq:{{{colour|{{{boja|{{{color|none}}}}}}}}}|{{Taksokvir boja|incertae sedis}}| [[Kategorija:Taksokviri s bojom za incertae sedis]]}}<!-- -->{{#ifeq:{{{colour|{{{boja|{{{color|none}}}}}}}}}|{{Taksokvir boja|}}| [[Kategorija:Taksokviri bez boje]]}}<!-- -->{{Taxonbar/candidate}}<!-- -->}}<noinclude>{{documentation}}</noinclude> 2p79in8mn562qh80de0omin73vnqc6w 0 4720504 42715770 42692284 2026-11-02T02:41:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715770 wikitext text/x-wiki {{About|harpiji iz Centralne i Južne Amerike|harpiju iz Nove Gvineje| Harpyopsis novaeguineae}} {{Taksokvir | boja = animalia | ime = Harpija | status = VU | status_sistem = IUCN3.1 | status_ref = <ref name="IUCN">{{cite iucn |author=BirdLife International |year=2021 |title=''Harpia harpyja'' |volume=2021 |article-number=e.T22695998A197957213 |doi=10.2305/IUCN.UK.2021-3.RLTS.T22695998A197957213.en |access-date=28 September 2022}}</ref> | vremenski_raspon = | slika = Harpia harpyja 001 800.jpg | slika_širina = 240px | slika_alt = | slika_opis = U [[Parque das Aves]] kod [[Foz do Iguaçu]], Brazil | slika_opis_poz = | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Accipitriformes]] | familia = [[Accipitridae]] | subfamilia = [[Harpiinae]] | genus = '''''Harpia''''' | genus_autorstvo = [[Louis Pierre Vieillot|Vieillot]], 1816 | species = '''''H. harpyja''''' | dvoimeno = ''Harpia harpyja'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Linnaeus|Linnaeus]], [[10. izdanje Systema Naturae|1758]]) | karta_raspon = Harpy Eagle Range.svg | karta_raspon_širina = 240px | karta_raspon_alt = | karta_raspon_opis = Harpija je rijetka na cijelom svom području rasprostranjenosti, koje se proteže od [[meksiko|Meksika]] do [[Brazil]]a (na cijeloj teritoriji)<ref name="avesderapinabrasil">{{cite web |url=http://www.avesderapinabrasil.com/harpia_harpyja.htm |website=Aves de Rapina |title=Gavião-Real ''Harpia harpyja'' (Linnaeus, 1758) |access-date=2014-01-25 |language=pt-br |archive-date=2014-01-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140110031239/http://www.avesderapinabrasil.com/harpia_harpyja.htm |url-status=dead}}</ref> i [[argentina|Argentine]] (samo na sjeveru). (napomena: distribucija na karti [[Trinidad i Tobago|Trinidada i Tobaga]] i [[ABC-ostrva|ostrva ABC]] je pogrešna) | sinonimi_ref = | sinonimi = * ''Vultur harpyja'' {{small|Linnaeus,&nbsp;1758}} }} '''Harpija''' ('''''Harpia harpyja''''') je velika [[Neotropska ekozona|neotropska]] vrsta [[orlovi|orla]]. Također se naziva američka harpija kako bi se razlikovao od [[Harpyopsis novaeguineae|papuanskog orla]], koji se nekada naziva novogvinejska harpija ili papuanska harpija.<ref name="TingayKatzner2011">{{cite book|author=Tingay, Ruth E.|author2=Katzner, Todd E.|title=Rt-Eagle Watchers Z|url=https://books.google.com/books?id=zg8o2Yi-va8C&pg=PA167|date=23 February 2011|publisher=Cornell University Press|isbn=978-0-8014-5814-9|pages=167–|access-date=22 October 2016}}</ref> To je najveća [[ptica grabljivica]] u cijelom svom području rasprostranjenosti,<ref>{{cite book|title=The illustrated atlas of wildlife|url=https://archive.org/details/illustratedatlas0000unse|url-access=registration|year=2009|publisher=University of California Press|isbn=978-0-520-25785-6|page=[https://archive.org/details/illustratedatlas0000unse/page/n116 115]}}</ref> i među najvećim [[neontologija|postojećim]] vrstama orlova na svijetu. Obično nastanjuje tropske nizinske [[kišna šuma|prašume]] u gornjem (izlaznom) sloju [[krošnja|krošnje]]. Uništavanje njegovog prirodnog [[stanište|staništa]] uzrokovalo je njegov nestanak iz mnogih dijelova njegovog bivšeg područja rasprostranjenosti, a gotovo je [[lokalno izumiranje|istrijebljen]] iz većeg dijela [[Centralna Amerika|Centralne Amerike]]. Jedini je član [[monotipski takson|roda]] '''''Harpia''''', koji, zajedno s ''[[Harpyopsis]]om'', ''[[Macheiramphus]]om'' i ''[[Morphnus]]om'', čini potporodicu [[Harpiinae]]. == Taksonomija == Harpiju prvi je opisao [[Carl Linnaeus]] u svom značajnom [[10. izdanje Systema Naturae|10. izdanju ''Systema Naturae'']] iz 1758. godine kao ''Vultur harpyja'',<ref>{{cite book | last=Linnaeus | first=C | author-link=Carl Linnaeus | title=Systema naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Tomus I. Editio decima, reformata. | publisher=Holmiae. (Laurentii Salvii). | year=1758 | volume=v.1 | quote=V. occipite subcristato. | page=86 | language=la | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/726991 | access-date=2024-04-03}}</ref> po mitološkoj zvijeri [[harpija|harpiji]]. Sada je to jedina vrsta svrstana u rod ''Harpia'', koji je 1816. godine uveo francuski ornitolog [[Louis Pierre Vieillot]].<ref>{{cite book | last=Vieillot | first=Louis Pierre | author-link=Louis Pierre Vieillot | year=1816 | title=Analyse d'une Nouvelle Ornithologie Élémentaire | publisher=Deterville/self | location=Paris | page = 24 | language=French| url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9745205x/f30.item }}<!--BHL has a scan of an 1883 reprint - same pagination http://biodiversitylibrary.org/page/12830237 --></ref><ref>{{cite book | editor1-last=Mayr | editor1-first=Ernst | editor1-link=Ernst Mayr | editor2-last=Cottrell | editor2-first=G. William | year=1979 | title=Check-List of Birds of the World | volume=1 | edition=2nd | publisher=Museum of Comparative Zoology | place=Cambridge, Massachusetts | page=376 | url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/16109015 | access-date=2024-04-03}}</ref> Harpija je u najbližem srodstvu sa ćubastim orlom (''[[Morphnus guianensis]]''), papuanskim orlom (''[[Harpyopsis novaeguineae]]'') i jastrebom šišmišarem (''[[Macheiramphus alcinus]]''), četiri vrste koje čine potporodicu [[Harpiinae]] unutar velike porodice [[Accipitridae]]. Ranije se smatralo da su blisko srodni, ali je [[genetsko testiranje|DNK analizom]] pokazano da [[Pithecophaga jefferyi|filipinski orao]] pripada negdje drugdje u [[ptica grabljivica|porodici grabljivica]], jer je srodan [[Circaetinae]].<ref>{{cite journal| doi = 10.1016/j.ympev.2005.04.010| last1 = Lerner| first1 = Heather R. L.| last2 = Mindell| first2 = David P.| date = November 2005| title = Phylogeny of eagles, Old World vultures, and other Accipitridae based on nuclear and mitochondrial DNA| journal = Molecular Phylogenetics and Evolution| volume = 37| issue = 2| pages = 327–346| pmid = 15925523| bibcode = 2005MolPE..37..327L| url = http://www-personal.umich.edu/~hlerner/LM2005.pdf| access-date = 31 May 2011}}</ref> Naziv [[vrsta|vrste]] ''harpyja'' i riječ "harpija" u uobičajenom nazivu potiču od [[starogrčki jezik|starogrčke]] riječi ''harpyia'' (ἅρπυια). Odnose se na [[harpija|harpije]] iz [[grčka mitologija|starogrčke mitologije]]. One su bili duhovi vjetra koji su prenosili mrtve u [[Had]] ili [[Tartar]], za koje se tvrdilo da imaju donji dio tijela i kandže ptice grabljivice i glavu žene, veličine od visokog djeteta do odraslog muškarca; neki opisi ih prikazuju kao stvorenja s tijelom nalik orlu s otkrivenim grudima starije ženske osobe, ogromnim rasponom krila i glavom grotesknog, oštroubog, mutiranog orla - nečega što više podsjeća na [[goblin]]a s krilima.<ref name="Piper2007">{{cite book |first=Ross |last=Piper |author-link=Ross Piper |title=Extraordinary Animals: An Encyclopedia of Curious and Unusual Animals |url=https://archive.org/details/extraordinaryani0000pipe|url-access=registration |year=2007 |publisher=Greenwood Publishing Group |isbn=978-0-313-33922-6 |page=[https://archive.org/details/extraordinaryani0000pipe/page/89 89]}}</ref> == Opis == Gornja strana harpije prekrivena je crnim [[perje]]m boje škriljevca, a donja strana je uglavnom bijela, osim pernatih [[Tarsometatarsus|tarsusa]], koji su prugasti crne boje. Široka crna pruga preko gornjeg dijela prsa odvaja sivu glavu od bijelog trbuha. Glava je blijedosiva i okrunjena je dvostrukom krijestom. Gornja strana repa je crna s tri sive trake, dok je donja strana crna s tri bijele trake. Šarenice su sive, smeđe ili crvene, cere i kljun su crni ili crnkasti, a tarsusi i prsti su žuti. Perje mužjaka i ženki je identično. Tarsus je dug do 13 cm.<ref name=RaptorsWorld>{{cite book|author1=Ferguson-Lees, J.|author2=Christie, David A.|title=Raptors of the world|url=https://books.google.com/books?id=hlIztc05HTQC&pg=PA717|year=2001|publisher=Houghton Mifflin Harcourt|isbn=978-0-618-12762-7|pages=717–719|access-date=2016-10-22}}</ref><ref name="Howell">{{cite book|author=Howell, Steve N. G. |title=A Guide to the Birds of Mexico and Northern Central America|url=https://archive.org/details/guidetobirdsofme0000howe|url-access=registration |date=30 March 1995|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-854012-0}}</ref> Ženke harpija obično teže 6 do 9 kg.<ref name=":0">{{Cite web|date=2020-06-25|title=Size of Harpy Eagle {{!}} Rainforest Top Predator {{!}} Whitehawk Birding Blog|url=https://www.whitehawkbirding.com/size-of-harpy-eagle/|access-date=2020-06-26|language=en-US}}</ref><ref name="Miranda" /><ref name=RaptorsWorld/><ref name=HBW>Thiollay, J. M. (1994). Harpy Eagle (''Harpia harpyja''). p. 191 in: del Hoy, J, A. Elliott, & J. Sargatal, eds. (1994). ''[[Handbook of the Birds of the World]].'' Vol. 2. New World Vultures to Guineafowl. Lynx Edicions, Barcelona; {{ISBN|84-87334-15-6}}</ref> Jedan izvor navodi da odrasle ženke mogu težiti i do 10 kg.<ref>{{cite web |url=http://freewebs.com/alexlees/Trinca%20et%20al.%202008%20Cotinga.pdf |title=''Curiosity killed the bird: arbitrary hunting of Harpy Eagles ''Harpia harpyja'' on an agricultural frontier in southern Brazilian Amazonia'' |author=Trinca, C.T. |author2=Ferrari, S.F. |author3=Lees, A.C. |name-list-style=amp |publisher=Cotinga |access-date=2013-03-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121023085607/http://www.freewebs.com/alexlees/Trinca%20et%20al.%202008%20Cotinga.pdf |archive-date=2012-10-23 }}</ref> Izuzetno velika ženka u zatočeništvu, "Jezabel", težila je 12,3 kg.<ref name= Wood>{{cite book |last=Wood |first=Gerald |title=''The Guinness Book of Animal Facts and Feats'' |year=1983 |publisher=Guinness Superlatives |isbn=978-0-85112-235-9 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/guinnessbookofan00wood }}</ref> Međutim, budući da je u zatočeništvu, ta velika ženka možda ne predstavlja težinu moguću kod divljih harpija zbog razlika u dostupnosti hrane.<ref>{{cite book|author=O'Connor, R. J. |year=1984|title=The Growth and Development of Birds|url=https://archive.org/details/growthdevelopmen0000ocon |publisher= Wiley|isbn=0-471-90345-0}}</ref><ref>{{cite book|author=Arent, L.A. |year=2007|title=Raptors in Captivity|url=https://archive.org/details/raptorsincaptivi0000aren |publisher= Hancock House|location= Washington|isbn=978-0-88839-613-6}}</ref> Mužjak je, u poređenju s tim, mnogo manji i može težiti od 4 do 6 kg.<ref name=":0" /><ref name=RaptorsWorld/><ref name=HBW/><ref name= Miranda>{{cite journal|doi=10.1007/s10336-017-1482-3|title=Sex and breeding status affect prey composition of Harpy Eagles ''Harpia harpyja''|journal=Journal of Ornithology|volume=159|issue=1|pages=141–150|year=2018|last1=Miranda|first1=Everton B. P.|last2=Campbell-Thompson|first2=Edwin|last3=Muela|first3=Angel|last4=Vargas|first4=Félix Hernán|bibcode=2018JOrni.159..141M |s2cid=36830775}}</ref> Prosječna težina odraslih mužjaka je zabilježena kao 4,4 do 4,8 kg u odnosu na prosjek od 7,3 do 8,3 kg za odrasle ženke, što je razlika od 35% ili više u prosječnoj tjelesnoj masi.<ref name= Miranda/><ref name= Whitacre>{{cite book|author=Whitacre, D. F.|author2= Jenny, J. P. |year=2013 |title=Neotropical birds of prey: biology and ecology of a forest raptor community|publisher= Cornell University Press}}</ref><ref name= CRC>{{cite book |title=''CRC Handbook of Avian Body Masses'' |edition=2nd |editor-first=John B. Jr. |editor-last=Dunning |publisher=CRC Press |year=2008 |isbn=978-1-4200-6444-5}}</ref> Harpije mogu mjeriti od 86,5 do 107 cm ukupne dužine<ref name="Howell"/><ref name=HBW/> i imati raspon krila od 176 do 224 cm.<ref name=RaptorsWorld/><ref name="Howell"/> Među standardnim mjerama, dužina tetive krila je 54–63 cm, rep 37–42 cm, tarsus je dug 11,4–13 cm, a izloženi vrh kandže iz kljuna je 4,2 do 6,5 cm.<ref name= RaptorsWorld/><ref>{{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20130928165222/http://www.gbgm-umc.org/grupongsagip/eagle.htm Sagip Eagle]}}, Gbgm-umc.org. Retrieved 2012-08-21.</ref><ref>[https://archive.org/details/smithsonianmisce15011965smit Smithsonian miscellaneous collections] (1862). Archive.org. Retrieved on 2013-03-09.</ref> Prosječna veličina kandže je 8,6 cm kod mužjaka i 12,3 cm kod ženki.<ref>{{cite journal |last1=Viloria |first1=Ángel L. |last2=Lizarralde |first2=Manuel |last3=Blanco |first3=P. Alexander |last4=Sharpe |first4=Christopher J. |title=Ethno-ornithological notes and neglected references on the Harpy Eagle ''Harpia harpyja'' in western Venezuela |journal=Bulletin of the British Ornithologists' Club |year=2021 |volume=141 |issue=2 |pages=156–166 |doi=10.25226/bboc.v141i2.2021.a6|doi-access=free |bibcode=2021BBrOC.141..156V }}</ref> Ponekad se navodi kao najveći orao, uz filipinskog orla, koji je u prosjeku nešto duži (između spolova u prosjeku 100 cm), ali teži nešto manje, i [[Haliaeetus pelagicus|bjeloleđeg bjelorepana]], koji je u prosjeku možda nešto teži (prosjek tri ptice bez spola bio je 7,75 kg).<ref name="Piper2007"/><ref name= CRC/><ref>{{cite journal|author=Gamauf, A.|author2=Preleuthner, M.|author3=Winkler, H.|name-list-style=amp|year=1998|url=http://sora.unm.edu/sites/default/files/journals/auk/v115n03/p0713-p0726.pdf|title=Philippine Birds of Prey: Interrelations among habitat, morphology and behavior|journal=[[The Auk]]|volume=115|issue=3|pages=713–726|doi=10.2307/4089419|jstor=4089419|access-date=2019-06-27}}</ref> Harpija je možda najveća vrsta ptica koja obitava u Centralnoj Americi, iako velike [[vodene ptice]] poput [[Pelecanus erythrorhynchos|američkog bijelog pelikana]] (''Pelecanus erythrorhynchos'') i [[žabiru]]a (''Jabiru mycteria'') imaju nešto niže prosječne tjelesne mase.<ref name= CRC/> Raspon krila harpije je relativno mali, iako su krila prilično široka, što je adaptacija koja povećava manevarske sposobnosti u šumovitim staništima i koju dijele i druge grabljivice u sličnim staništima. Raspon krila harpije nadmašuje nekoliko velikih orlova koji žive u otvorenijim staništima, poput onih iz rodova ''[[Haliaeetus]]'' i ''[[Aquila]]''.<ref name=RaptorsWorld/> Izumrli [[Haastov orao]] bio je znatno veći od svih postojećih orlova, uključujući harpiju.<ref>{{cite web |website=Museum of New Zealand |url=http://collections.tepapa.govt.nz/theme.aspx?irn=1360 |title=Giant eagle (''Aquila moorei''), Haast's eagle, or Pouakai |date=22 May 2010 |access-date=4 June 2011 |archive-date=22 May 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100522065905/http://collections.tepapa.govt.nz/Theme.aspx?irn=1360 }}</ref> Ova vrsta je uglavnom tiha izvan gnijezda. U njemu, odrasli ispuštaju prodoran, slab, melanholičan krik, a zov mužjaka tokom inkubacije opisuje se kao "šaputanje ili jaukanje".<ref>{{cite web |url=https://neotropical.birds.cornell.edu/portal/species/identification?p_p_spp=20613 |title=Identification – Harpy Eagle (''Harpia harpyja'') – Neotropical Birds |publisher=Neotropical.birds.cornell.edu |access-date=2013-05-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130607120050/http://neotropical.birds.cornell.edu/portal/species/identification?p_p_spp=20613 |archive-date=2013-06-07 |url-status=dead}}</ref> Zov ženki tokom inkubacije je sličan, ali je nižeg tona. Dok se približava gnijezdu s hranom, mužjak ispušta "brzo cvrkutanje, zov gusaka i povremeno oštre krike". Vokalizacija kod oba roditelja se smanjuje kako mladunci stare, dok mladunci postaju glasniji. Mladunci je glasaju sa či-či-či...či-či-či-či, naizgled u panici kao odgovor na kišu ili direktnu sunčevu svjetlost. Kada se ljudi približe gnijezdu, mladunci ispuštaju kreketanje, kvakanje i zvižduke.<ref name=Rettig1978>{{cite journal|author=Rettig, N.|year=1978|title=Breeding behavior of the Harpy Eagle (''Harpia harpyja'')|journal=The Auk|volume=95|pages=629–643|issue=4 |url=http://sora.unm.edu/node/23202|jstor=4085350|access-date=2013-03-09}}</ref> <gallery widths="200" heights="160"> File:Harpia harpyja stuffed specimens Berlin 33.jpg|Lobanja izložena u [[Museum für Naturkunde]], [[Berlin]] File:Harpy Eagle with wings lifted.jpg|Harpija sa podignutim krilima u napadačkom stavu File:Harpia-harpyja-001.jpg|Harpija u letu </gallery> == Rasprostranjenost i stanište == Relativno rijetka i neuhvatljiva u cijelom svom području rasprostranjenosti, harpija se nalazi od južnog [[meksiko|Meksika]] (uključujući države [[Chiapas]], [[Oaxaca]] i [[Yucatán]]) i južno kroz [[Centralna Amerika|Centralnu Ameriku]], u [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] sve do krajnjeg juga [[argentina|Argentine]]. Još uvijek ih mogu vidjeti turisti i lokalno stanovništvo u [[kostarika|Kostariki]] i [[panama|Panami]]. Budući da im je preferirano stanište prašuma, gnijezde se i love pretežno u [[kišna šuma|sloju koji izlazi iz zemlje]]. Najčešći je u [[Brazil]]u, gdje se nalazi širom države.<ref name="terra">{{cite web|url=http://noticias.terra.com.br/ciencia/sustentabilidade/gaviao-real-uma-das-maiores-aves-de-rapina-do-mundo,51184c132967b310VgnCLD200000bbcceb0aRCRD.html|title=Gavião-real, uma das maiores aves de rapina do mundo – Terra Brasil|work=Terra |publisher=noticias.terra.com.br|access-date=2014-01-25}}</ref> Izuzev nekih područja spomenute Paname i Kostarike, vrsta je gotovo izumrla u Centralnoj Americi, vjerovatno zbog uništavanja većeg dijela mezoameričkih prašuma zbog industrije sječe drva. Očekuje se da će se njihovo stanište dodatno smanjiti zbog klimatskih promjena.<ref>{{Cite journal |last1=Sutton |first1=Luke J. |last2=Anderson |first2=David L. |last3=Franco |first3=Miguel |last4=McClure |first4=Christopher J. W. |last5=Miranda |first5=Everton B. P. |last6=Vargas |first6=F. Hernán |last7=Vargas González |first7=José De J. |last8=Puschendorf |first8=Robert |date=July 2022 |title=Reduced range size and Important Bird and Biodiversity Area coverage for the Harpy Eagle (''Harpia harpyja'') predicted from multiple climate change scenarios |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/ibi.13046 |journal=Ibis |language=en |volume=164 |issue=3 |pages=649–666 |doi=10.1111/ibi.13046 |hdl=10026.1/18797 |s2cid=245996767 |issn=0019-1019 |hdl-access=free |access-date=2023-05-17|url-access=subscription }}</ref> Harpija orao preferira tropske, nizinske prašume i može se odlučiti i za gniježđenje u takvim područjima od krošnji do vegetacije koja izlazi iz zemlje. Obično se javljaju ispod nadmorske visine od 900 m, ali su zabilježeni i na nadmorskim visinama do 2.000 m.<ref name=IUCN/> Unutar šuma love u krošnjama ili, rijetko, na tlu, te se smjeste na drveće koje tek izbija kako bi tražili plijen. Obično se ne javljaju u izmijenjenim područjima, izbjegavajući ljude kad god je to moguće, ali redovno posjećuju poluotvorene šume i pašnjake u lovačkim pohodima.<ref name="Remote">{{cite journal | last1 = Rettig | first1 = N. | last2 = Hayes | first2 = K. | year = 1995 | title = Remote world of the harpy eagle | url = https://archive.org/details/sim_national-geographic_1995-02_187_2/page/40 | journal = National Geographic | volume = 187 | issue = 2| pages = 40–49 }}</ref> Međutim, harpije se mogu ugledati dok prelijeću granice šuma u raznim staništima, kao što su [[cerrado]]si, [[Caatinga|caatinge]], sastojine [[Mauritia flexuosa|buriti palmi]], obrađena polja i gradovi.<ref>{{cite book|author=Sigrist, Tomas |year=2013 |title=Ornitologia Brasileira. Vinhedo: Avis Brasilis|isbn=978-85-60120-25-3|page= 192|publisher=Avis Brasilis Editora }}</ref> Nedavno su pronađene u područjima gdje se prakticira [[ekstraktivna sječa|selektivna sječa]]. == Ponašanje == === Ishrana === [[File:Harpy Eagle, South America.jpeg|thumb|Prilikom hranjenja sitnim plijenom]] [[File:Ara and Harpia stuffed specimens Berlin 21.jpg|thumb|Preparirani primjerak harpije hrani se arom, [[Museum für Naturkunde]], [[Berlin]]]] Odrasle haprije nalaze se [[vršni predator|na vrhu]] [[lanac ishrane|lanca ishrane]].<ref>{{cite journal|last1=Muñiz-López|first1=R.|year=2017|title=Harpy Eagle (''Harpia harpyja'') mortality in Ecuador|journal=Studies on Neotropical Fauna and Environment|volume=52|issue=1|pages=81–85|url=http://www.globalraptors.org/grin/researchers/uploads/208/muniz-lopez_2017_harpy_mortility_ecuador.pdf|doi=10.1080/01650521.2016.1276716|bibcode=2017SNFE...52...81M|s2cid=88504113|access-date=2018-06-05|archive-date=2018-05-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20180520054212/http://www.globalraptors.org/grin/researchers/uploads/208/muniz-lopez_2017_harpy_mortility_ecuador.pdf}}</ref> Posjeduju najveće [[kandže]] od svih živih orlova i zabilježeno je da nose plijen težak i do otprilike polovine vlastite [[tjelesna težina|tjelesne težine]].<ref name=RaptorsWorld/> To im omogućava da s grana drveća zgrabe žive ljenjivce i druge velike predmete plijena. Harpije najčešće koriste lov sa osmatračnice, prilikom čega prate aktivnost plijena dok se kratko zadržavaju između kratkih letova s ​​drveta na drvo.<ref name="RaptorsWorld" /> Nakon što uoči plijen, orao brzo zaroni i zgrabi ga. Ponekad su harpije grabežljivci koji "sjede i čekaju" (uobičajeno kod grabljivica koje žive u šumi), dugo se zadržavajući na visokoj tački blizu otvora, rijeke ili [[slanište|slaništa]], gdje mnogi sisari dolaze u potrazi za hranjivim tvarima.<ref name="RaptorsWorld" /> Povremeno mogu loviti i leteći unutar ili iznad krošnji. Također su viđeni prilikom potjera u letu, pri čemu progone drugu pticu u letu, brzo manevrišući među drvećem i granama, što je predatorski stil uobičajen za jastrebove (rod ''[[Accipiter]]'') koji love ptice.<ref name="RaptorsWorld" /> Nedavni pregled literature i istraživanje korištenjem foto-zamki navodi ukupno 116 vrsta plijena.<ref name="Everton">{{cite journal|first1=Everton B. P. |last1=Miranda |title=Prey Composition of Harpy Eagles (''Harpia harpyja'') in Raleighvallen, Suriname |journal=Tropical Conservation Science |volume=13 |page=194008291880078 |year=2018 |article-number=1940082918800789 |doi=10.1177/1940082918800789 |doi-access=free }}</ref><ref name="Miranda1">{{cite journal|author=Miranda, Everton BP|display-authors= et al|title=Tropical deforestation induces thresholds of reproductive viability and habitat suitability in Earth's largest eagles|journal= Scientific Reports |volume=11|issue=1 |year=2021|pages= 1–17|article-number= 13048|doi= 10.1038/s41598-021-92372-z|pmid= 34193882|pmc= 8245467|bibcode= 2021NatSR..1113048M}}</ref> Njegov glavni plijen su [[sisari]] koji žive na drveću, a pokazalo se da se većina prehrane fokusira na [[ljenjivci|ljenjivce]].<ref>{{cite web|author=Santos, D. W. |year=2011 |url=http://www.wikiaves.com/548962 |title=WA548962, ''Harpia harpyja'' (Linnaeus, 1758)|website=Wiki Aves – A Enciclopédia das Aves do Brasil|access-date= August 30, 2013|language=pt-br}}</ref> Istraživanje koje je provela Aguiar-Silva između 2003. i 2005. godine na mjestu gniježđenja u [[Parintins]]u ([[Amazonas]], [[Brazil]]) prikupilo je ostatke plijena koji su mladunčetu ponudili roditelji. Istraživači su otkrili da 79% plijena harpije čine ljenjivci dvije vrste: 39% za ''[[Bradypus variegatus]]'') i 40% za ''[[Choloepus didactylus]]''.<ref name="Aguiar-Silva"/> Slično istraživanje u Panami, gdje su puštena dva mlada ljenjivca uzgojena u zatočeništvu, otkrilo je da je 52% uhvaćenih mužjaka i 54% uhvaćenih ženki bilo od dvije vrste ljenjivaca: ''Bradypus variegatus'' i ''[[Choloepus hoffmanni]]''.<ref>{{cite journal|first1=Janeene M. |last1=Touchton |author2=Yu-Cheng Hsu |first3=Alberto |last3=Palleroni |title=Foraging ecology of reintroduced captive-bred subadult harpy eagles (''Harpia harpiya'') on Barro Colorado Island, Panama |url=http://www.fondoperegrino.org/Touchton-Harpy.pdf |journal=Ornitologia Neotropical |volume=13 |year=2002 |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20080509061443/http://www.fondoperegrino.org/Touchton-Harpy.pdf |archive-date=May 9, 2008}}</ref> Harpije su sposobne loviti ljenjivce svih veličina, uključujući odrasle [[Choloepodidae|dvoprste ljenjivce]] težine do 9 kg.<ref name=Rettig1978/> [[File:Harpia chega ao ninho com um macaco-prego.jpg|thumb|Uz ljenjivce, majmuni, poput ''[[Cebus appella]]'', spadaju u glavni plijen harpije<ref>{{Cite Q|Q107387906}}</ref>]] Još jedan glavni plijen harpija su [[Majmuni Novog svijeta|majmuni]]. U nekoliko gnijezda u [[gvajana|Gvajani]], majmuni su činili oko 37% ostataka plijena pronađenih u gnijezdima.<ref>{{cite book|author=Izor, R.J. |year=1985 |chapter=Sloths and other mammalian prey of the Harpy Eagle|pages= 343–346 |editor= G.G. Montgomery |title=The evolution and ecology of armadillos, sloths, and vermilinguas|publisher= Smithsonian Institution|location=Washington, D.C.}}</ref> Slično tome, majmuni iz skupine [[Cebidae]] činili su 35% ostataka pronađenih u 10 gnijezda u amazonskom Ekvadoru.<ref>{{cite book|author=Muñiz-López, R.|author2= O. Criollo |author3= A. Mendúa|year=2007|chapter= Results of five years of the "Harpy Eagle (''Harpia harpyja'') Research Program" in the Ecuadorian tropical forest|pages= 23–32 |editor= K. L Bildstein|editor2= D. R. Barber|editor3= A. Zimmerman |title=Neotropical raptors|location=Hawk Mountain Sanctuary, Orwigsburg, PA}}</ref> Majmuni koje redovno love uključuju [[Cebinae|kapucine]], [[Vunasti majmuni|vunaste majmune]], [[Pithecia|saki majmune]], [[urlikavci|urlikavce]], [[Callicebinae|titi majmune]], [[Saimiri|vjeveričaste majmune]] i [[Majmuni pauci|majmune pauke]].<ref name=BOW>{{cite BOW |citation=Schulenberg, T. S. (2020). Harpy Eagle (Harpia harpyja), version 1.0. In Birds of the World (T. S. Schulenberg, Editor). Cornell Lab of Ornithology, Ithaca, NY, USA. https://doi.org/10.2173/bow.hareag1.01}}</ref> Međutim, manji majmuni, poput [[Saguinus|tamarina]] i [[marmozet]]a, naizgled budu ignorisani kao plijen te vrste.<ref name=RaptorsWorld/> Mali majmuni, obično težine između 1 i 4 kg (2,2 i 8,8 lb), poput ''[[Cebus olivaceus]]'', ''[[Sapajus apella]]'' i ''[[Pithecia pithecia]]'', najčešći su plijen.<ref name="Everton"/><ref name = 'Ford'>{{cite journal|author=Ford, Susan M.|author2= Lesa C. Davis|title=Systematics and body size: implications for feeding adaptations in New World monkeys|journal= American Journal of Physical Anthropology |volume=88|issue=4 |year=1992|pages= 415–468|doi= 10.1002/ajpa.1330880403|pmid= 1503118|bibcode= 1992AJPA...88..415F}}</ref> Veći urlikavci su također plijen, uglavnom ''[[Alouatta seniculus]]'', ali i ''[[Alouatta macconnelli]]'' i ''[[Alouatta palliata]]''.<ref name="Everton"/> Ti majmuni obično teže između 4,4 i 8,6 kg, a ženke harpija mogu loviti jedinke svih uzrasta i spolova, dok se mužjaci harpija obično fokusiraju na mladunce.<ref name= Miranda/><ref>{{cite book|author=Gil-da Costa, Ricardo|chapter=Howler monkeys and harpy eagles: A communication arms race|title= Primate anti-predator strategies |year=2007|pages= 289–307}}</ref><ref>{{cite journal|author=Peres CA |year=1990|title= A harpy eagle successfully captures an adult male red howler monkey|journal=Wilson Bull |volume=102|pages=560–561|url=https://sora.unm.edu/sites/default/files/journals/wilson/v102n03/p0560-p0561.pdf}}</ref><ref>{{cite journal|author=Márquez, Pilar Alexánder Blanco |author2= Blas Chacares|title=El águila harpía (''Harpia harpyja''): Especie centinela de primates en la Reserva Forestal de Imataca|journal= La Primatología en Venezuela|volume= 145}}</ref><ref>{{cite journal|author=Sherman, P. T. |year=1991|title= Harpy eagle predation on a red howler monkey|journal= Folia Primatologica|volume= 56 |issue=1|pages= 53–56|doi=10.1159/000156528}}</ref> U jednom istraživanju, harpije koje se razmnožavaju lovile su urlikavca vrste ''[[Alouatta pigra]]'', najvećeg urlikavca koji može težiti između 6,4 i 11,3 kg, iako starost majmuna koje su ti orlovi ulovili nije poznata.<ref>{{cite book|author=Di Fiore, A.|author2= Campbell, C. |year=2007|chapter=The Atelines |editor=Campbell, C.|editor2= Fuentes, A.|editor3= MacKinnon, K.|editor4= Panger, M.|editor5= Bearder, S. |title=Primates in Perspective|url=https://archive.org/details/primatesinperspe0000unse_h2r7|location= New York|publisher= Oxford University Press|pages= [https://archive.org/details/primatesinperspe0000unse_h2r7/page/154 155]–177 |isbn=978-0-19-517133-4}}</ref><ref>{{cite journal|author=Rotenberg, J. A.|author2= Marlin, J. A.|author3= Pop, L. |author4= Garcia, W. |year=2012|title= First record of a Harpy Eagle (''Harpia harpyja'') nest in Belize |url=https://archive.org/details/sim_wilson-journal-of-ornithology_2012-06_124_2/page/292|journal= The Wilson Journal of Ornithology|volume= 124|issue=2|pages= 292–297|doi= 10.1676/11-156.1}}</ref> Ipak, odrasle jedinke drugih velikih majmuna mogu uloviti ženke harpija, uključujući ''[[Lagothrix lagothricha cana]]'' i ''[[Ateles chamek]]'', te ''[[Ateles paniscus]]'' koji može težiti oko 5,8 do 9,4 kg, a moguće je i preko 10 do 11 kg kod velikih mužjaka.<ref name="Everton"/><ref name="Miranda1"/><ref name="Alvarez">{{cite thesis |author=Alvarez-Cordero, Eduardo |title=Biology and conservation of the Harpy Eagle in Venezuela and Panama|publisher= University of Florida |year=1996|degree=PhD}}</ref><ref name = 'Ford'/><ref name = 'Emmons'>{{cite book|author=Emmons, L. H.|author2= F. Feer|title=Neotropical Rainforest Mammals-A Field Guide text|year=1990}}</ref> Drugi djelimično [[arborealno kretanje|arborealni]], pa čak i kopneni sisari također su plijen ako im se pruži prilika da ih ulove. U [[Pantanal]]u, par orlova koji se gnijezde uglavnom je lovio dikobraza (''[[Coendou prehensilis]]'') i agutija (''[[Dasyprocta azarae]]'').<ref name="avesderapinabrasil"/> Obje vrste tamandua (''[[Tamandua mexicana]]'' i ''[[Tamandua tetradactyla|T. tetradactyla]]'') su plijen, a love se i oklopnjake, posebno vrstu ''[[Dasypus novemcinctus]]'',<ref name="Everton"/><ref name="Miranda1"/> kao i mesoždere poput olingosa (''[[Barraricyon]]''), kinkadžua (''[[Potos flavus]]''), koatija (''[[Nasua nasua]]'' i ''[[Nasua narcia|N. narcia]]''), tajri (''[[Eira barbara]]''), a povremeno i margaja (''[[Leopardus wiedii]]'') i lisica rakojeda (''[[Cerdocyon thous]]'').<ref name=RaptorsWorld/><ref name="Everton"/><ref name=BOW/> U jednom trenutku, odrasla velika grubija (''[[Galictis vittata]]'') je ubijena i djelimično pojedena od strane mlađe ženke harpije.<ref>{{cite journal|author=Casanova, Gabriel Enrique Maldonado|author2= Ramiro Ninabanda |author3= Mayra Licuy |title=Depredación de grisón grande (''Galictis vittata'') por Águila Harpía ''Harpia harpyja'' |journal= Revista Ecuatoriana de Ornitología |volume=8|issue=1 |year=2022|pages= 44–47|doi= 10.18272/reo.v8i1.2594 |doi-access=free }}</ref> Te vrste mesoždera obično teže oko 1,4 to 7,2 kg,<ref>{{cite book|author=Hunter, Luke|title= Field guide to carnivores of the world|publisher= Bloomsbury Publishing|year= 2020}}</ref><ref name = 'Emmons'/> ali postoji izvještaj da harpije love potencijalno veće mesoždere poput ocelota (''[[Leopardus pardalis]]'') i odraslih [[Procyon cancrivorus|rakuna rakojeda]].<ref name="Alvarez"/><ref name="Miranda" /> Također love i druge sisare, poput mladih [[pekariji|pekarija]], [[Mazama|jelena]], [[vjeverica]] i [[oposum]]a.<ref name="RaptorsWorld" /> Harpija može napadati i vrste ptica poput [[are|ara]]: Na istraživačkom lokalitetu Parintins, crveno-zelena ara (''[[Ara chloropterus]]'') činila je 0,4% plijena, dok su ostale ptice činile 4,6%.<ref name="Aguiar-Silva">{{cite journal|author=Aguiar-Silva, F. Helena|year=2014|title=Food Habits of the Harpy Eagle, a Top Predator from the Amazonian Rainforest Canopy |doi=10.3356/JRR-13-00017.1|journal=Journal of Raptor Research|volume=48|issue=1|pages=24–35|s2cid=86270583|doi-access=free}}</ref><ref>{{cite thesis |author=Aguiar-Silva |year=2007 |url=https://bdtd.inpa.gov.br/handle/tede/2000 |title=Dieta do gavião-real ''Harpia harpyja'' (Aves: Accipitridae) em florestas de terra firme de Parintins, Amazonas, Brasil |archive-url=https://web.archive.org/web/20190405041914/https://bdtd.inpa.gov.br/handle/tede/2000 |archive-date=2019-04-05 |access-date=2019-01-18 }}</ref> Drugi [[papagaji]] su također bili plijen, kao i [[Cracidae|kracidi]] poput pripadnika [[Cracinae]] i [[Cariamidae]].<ref name=RaptorsWorld/> U jednom slučaju, zavisni mladi mužjak orla brzo je naučio kako loviti crne supove (''[[Coragyps atratus]]'') i činio je 9 od 10 zapisa o predatorstvu harpija na supove.<ref name="Miranda1"/> Dodatni zabilježeni plijen uključuje [[gmizavci|gmizavce]] poput [[iguana]], [[Tupinambis|tegu]]a, [[zmije|zmija]] i [[Amphisbaenidae|amfisbenida]].<ref name=RaptorsWorld/><ref name=HBW/> U [[Surinam]]u, zelene iguane (''[[Iguana iguana]]'') mogu biti važan izvor hrane, a predatorstvo žutonoge kornjače (''[[Chelonoidis denticulata]]'') zabilježeno je dva puta.<ref name="Everton"/> Zabilježeno je da orao uzima domaću stoku, uključujući kokoši, [[ovca|jagnjad]], [[koze]] i mlade svinje, ali to je izuzetno rijetko u normalnim okolnostima.<ref name=RaptorsWorld/> Oni kontroliraju populaciju [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora|mezopredatora]] poput kapucinskih majmuna, koji se intenzivno hrane ptičjim jajima i koji (ako se prirodno ne kontroliraju) mogu uzrokovati lokalna izumiranja osjetljivih vrsta.<ref>{{cite web|author=Shaner, K. |year=2011 |url=http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Harpia_harpyja.html |title=''Harpia harpyja''|archive-url=https://web.archive.org/web/20110406072340/http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Harpia_harpyja.html |archive-date=2011-04-06 |website=Animal Diversity Web|access-date= August 21, 2012}}</ref> Mužjaci obično uzimaju relativno manji plijen, s tipičnim rasponom od 0,5 do 2,5 kg ili oko polovine vlastite težine.<ref name="RaptorsWorld" /> Veće ženke hvataju veći plijen, s minimalnom zabilježenom težinom plijena od oko 2,7 kg. Odrasle ženke harpija redovno hvataju velike mužjake urlikavaca, majmuna-pauka ili zrele ljenjivce težine 6 do 9 kg u letu i odlijeću bez slijetanja, što je ogroman podvig snage.<ref name="RaptorsWorld" /><ref name="sandiegozoo.org">{{cite web|url=http://www.sandiegozoo.org/animalbytes/t-harpy_eagle.html |website=San Diego Zoo's Animal Bytes|title= Harpy Eagle |archive-url=https://web.archive.org/web/20071013113849/http://www.sandiegozoo.org/animalbytes/t-harpy_eagle.html |archive-date=2007-10-13|access-date= 2012-08-21}}</ref><ref>{{cite web|language=pt |title=Gavião-real |url=http://webserver.eln.gov.br/Pass500/BIRDS/1birds/p52.htm |work=Brasil 500 Pássaros |publisher=Eletronorte |access-date=July 6, 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100211202713/http://webserver.eln.gov.br/Pass500/BIRDS/1birds/p52.htm |archive-date=February 11, 2010 }}</ref> Plijen koji roditelji donose u gnijezdo obično je srednje veličine, zabilježena je težina od 1 do 4 kg.<ref name="RaptorsWorld" /> Plijen koji su mužjaci donosili u gnijezdo u prosjeku je težio 1,5 kg, dok je plijen koji su ženke donosile u gnijezdo u prosjeku težio 3,2 kg.<ref name="Rettig1978" /> U drugom istraživanju utvrđeno je da su ptice, koje se u to vrijeme nisu parile, uzimale veći plijen, u prosjeku 4,24 kg, od onih koje su se gnijezdile, čiji je plijen u prosjeku težio 3,64 kg, s procijenjenom težinom plijena od 1,08 kg (za običnog oposuma) do 10,1 kg (za odraslog rakuna rakojeda).<ref name="Miranda" /> Sveukupno, plijen harpije teži između 0,3 i 6,5 kg, s prosječnom veličinom plijena od 2,6 ± 0,8 kg.<ref>{{Cite journal|last1=Aguiar-Silva|first1=F. Helena|last2=Sanaiotti|first2=Tânia M.|last3=Luz|first3=Benjamim B.|year=2014|title=Food Habits of the Harpy Eagle, a Top Predator from the Amazonian Rainforest Canopy|journal=Journal of Raptor Research|volume=48|pages=24–35|doi=10.3356/JRR-13-00017.1|s2cid=86270583|doi-access=free}}</ref> === Razmnožavanje === U idealnim staništima, gnijezda bi bila prilično blizu jedno drugom. U nekim dijelovima Paname i Gvajane, aktivna gnijezda su se nalazila 3 km jedno od drugog, dok su u Venezueli udaljena unutar 5 km jedno od drugog. U Peruu je prosječna udaljenost između gnijezda bila 7,4 km, a prosječna površina koju je zauzimao svaki par za razmnožavanje procijenjena je na 4.300 ha. U manje idealnim područjima, s fragmentiranom šumom, teritorije za razmnožavanje procijenjene su na 25 km.<ref name=HBW/> Ženka harpije polaže dvoje bijelih jaja u veliko gnijezdo napravljeno od štapova, koje obično mjeri 1,2 m dubine i 1,5 m širine i može se koristiti nekoliko godina. Gnijezda se nalaze visoko na drvetu, obično u glavnom račvanju grana, na visini od 16 do 43 m, ovisno o visini lokalnog drveća. Harpija često gradi gnijezdo u krošnji [[Ceiba pentandra|kapok drveta]], jednog od najviših drveća u Južnoj Americi. U mnogim južnoameričkim kulturama, sječa kapok drveta smatra se nesrećom, što može pomoći u očuvanju staništa ovog veličanstvenog orla.<ref>[[Ross Piper|Piper, Ross]] (2007), ''Extraordinary Animals: An Encyclopedia of Curious and Unusual Animals'', [[Greenwood Press]].</ref> Ta ptica također koristi druga ogromna drveća na kojima gradi svoje gnijezdo, poput [[Bertholletia excelsa|brazilskog oraha]].<ref name="Hughes2009">{{cite book|author=Hughes, Holly|title=Frommer's 500 Places to See Before They Disappear|url=https://books.google.com/books?id=xMDPksxFhCYC&pg=PA178|date=29 January 2009|publisher=John Wiley & Sons|isbn=978-0-470-43162-7|page=178|access-date=22 October 2016|archive-date=22 April 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190422221721/https://books.google.com/books?id=xMDPksxFhCYC&pg=PA178|url-status=live}}</ref> Gnijezdo pronađeno u brazilskom [[Pantanal]]u izgrađeno je na drvetu cambará (''[[Vochysia|Vochysia divergens]]'').<ref>[http://www.avesderapinabrasil.com/harpia_harpyja.htm Harpia (gavião-real)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100720071214/http://www.avesderapinabrasil.com/harpia_harpyja.htm |date=2010-07-20 }}. Avesderapinabrasil.com. Retrieved on 2012-08-21.</ref> Nije poznato da li se parovi orlova udvaraju jedno drugom, a vjeruje se da se pare doživotno. Par harpija obično podiže samo jedno jaje svake 2-3 godine. Nakon što se prvo jaje izlegne, drugo jaje se zanemaruje i obično se ne izleže osim ako prvo jaje ne odumre. Jaje se inkubira oko 56 dana. Kada ptić napuni 36 dana, može nespretno stajati i hodati. Pile dobija perje u dobi od 6 mjeseci, ali roditelji ga nastavljaju hraniti još 6 do 10 mjeseci. Mužjak hvata većinu hrane za ženku koja inkubira jaja, a kasnije i za orlića, ali također uzima smjenu inkubacije dok ženka traži hranu i donosi plijen natrag u gnijezdo. Zrelost za razmnožavanje se ne postiže dok ptice ne napune 4 do 6 godina.<ref name=RaptorsWorld/><ref name=Rettig1978/><ref name="Remote"/> Odrasle jedinke mogu biti agresivne prema ljudima koji ometaju mjesto gniježđenja ili izgledaju kao prijetnja njihovim mladima.<ref>{{cite news | url=https://www.theguardian.com/environment/2010/jul/06/harpy-eagle-attack-cameraman | newspaper=guardian.co.uk | author=Vaughan, Adam | date=July 6, 2010 | title=Monkey-eating eagle divebombs BBC filmmaker as he fits nest-cam | access-date=December 11, 2016 | archive-date=March 7, 2016 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160307153228/http://www.theguardian.com/environment/2010/jul/06/harpy-eagle-attack-cameraman | url-status=live }}</ref> == Status i očuvanje == [[File:Harpia harpyja -Belize Zoo-8-3c.jpg|right|thumb|Juvenilna jedinka u [[Zoološki vrt Belize|zoološkom vrtu Belize]]]] Iako se harpija i dalje javlja na znatno širokom području, njena rasprostranjenost i populacije znatno su smanjene. Prvenstveno je ugrožena [[uništavanje staništa|gubitkom staništa]] zbog širenja sječe šuma, stočarstva, poljoprivrede i istraživanja drveća. Drugo, ugrožena je lovom kao stvarnom prijetnjom stoci i/ili pretpostavljenom prijetnjom ljudskom životu, zbog svoje velike veličine.<ref>Talia Salanotti, researcher for the Brazilian National Institute of Amazonian Research, cf. ''O Globo'', May the 13th. 2009; abridgement available at [http://oglobo.globo.com/ciencia/maior-aguia-das-americas-gaviao-real-sofre-com-destruicao-das-florestas-3161585 Maior águia das Américas, gavião-real sofre com destruição das florestas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121012075228/http://oglobo.globo.com/ciencia/maior-aguia-das-americas-gaviao-real-sofre-com-destruicao-das-florestas-3161585 |date=2012-10-12 }}; on the random killing of harpies in frontier regions, see Cristiano Trapé Trinca, Stephen F. Ferrari and Alexander C. Lees [http://www.freewebs.com/alexlees/Trinca%20et%20al.%202008%20Cotinga.pdf Curiosity killed the bird: arbitrary hunting of Harpy Eagles ''Harpia harpyja'' on an agricultural frontier in southern Brazilian Amazonia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110428102301/http://www.freewebs.com/alexlees/Trinca%20et%20al.%202008%20Cotinga.pdf |date=2011-04-28 }}. ''Cotinga'' 30 (2008): 12–15</ref> Iako nije zabilježeno da je harpija zapravo lovila ljude i samo rijetko domaću stoku, postoji naučno dokumentovan slučaj napada ove vrste na odraslu ženu,<ref>{{cite journal|author1=Epelboin, L.|author2=Mutricy, R.|author3=Pelletier, V.|author4=Fremery, A.|author5=Dechelle, M.|author6=Ottema, O.|author7=Pfefer, S.|author8=Sinasac, J.|author9=Uriot, S.|author10=Claessens, O.|author11=Miranda, E.B.P.|year=2025|title=Unveiling the Myth: Harpy Eagle ''Harpia harpyja'' Attacks on a Human in the Amazon Forest|journal=Ecology and Evolution|volume=15|issue=4|at=e71266|doi=10.1002/ece3.71266|pmid=40290381 |pmc=12022001 |bibcode=2025EcoEv..1595.R2E }}</ref> a njena veličina i gotovo neustrašivo ponašanje u blizini ljudi navodno je čine "neodoljivom metom" za lovce.<ref name=HBW/> Takve prijetnje primjenjuju se na cijelo njeno područje rasprostranjenosti, u velikim dijelovima kojeg je ptica postala samo prolazni prizor; u [[Brazil]]u je gotovo istrijebljena iz [[Mata Atlântica|atlantske prašume]] i nalazi se samo u značajnom broju u najudaljenijim dijelovima [[sliv Amazona|sliva Amazona]]; u brazilskom novinarskom izvještaju iz sredine 1990-ih već su postojale žalbe da je u to vrijeme pronađena u značajnom broju na brazilskoj teritoriji samo na sjevernoj strani ekvatora.<ref>"Senhora dos ares", ''Globo Rural'', {{ISSN|0102-6178}}, 11:129, July 1996, pp. 40 and 42</ref> Međutim, naučni zapisi iz 1990-ih sugeriraju da bi populacija harpije Atlantske šume mogla biti migratorna.<ref>[http://www.birdlife.org/datazone/sites/index.html?action=SpcHTMDetails.asp&sid=3526&m=0 Alluvion of the Lower Schwalm near Borken] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090105050335/http://www.birdlife.org/datazone/sites/index.html?action=SpcHTMDetails.asp&sid=3526&m=0 |date=2009-01-05 }}. Birdlife.org. Retrieved on 2012-08-21.</ref> Naknadna istraživanja u Brazilu utvrdila su da je, od 2009. godine, harpija orao, izvan brazilske Amazonije, kritično ugrožena u [[Espírito Santo|Espírito Santu]],<ref>Where an adult male was observed in August 2005 at the preserve kept by mining corporation [[Vale do Rio Doce]] at [[Linhares]]: cf. {{cite journal|doi=10.1590/S0101-81752006000400040|title=Registro recente de harpia, ''Harpia harpyja'' (Linnaeus) (Aves, Accipitridae), na Mata Atlântica da Reserva Natural Vale do Rio Doce, Linhares, Espírito Santo e implicações para a conservação regional da espécie|year=2006|last1=Srbek-Araujo|first1=Ana C.|last2=Chiarello|first2=Adriano G.|journal=Revista Brasileira de Zoologia|volume=23|issue=4|page=1264|doi-access=free}}</ref> [[São Paulo|São Paulu]] i [[parana|Parani]], ugrožena u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]] i vjerovatno istrijebljena u [[Rio Grande do Sul]]u (gdje je nedavno (mart 2015.) postavljen rekord za [[Parque Estadual do Turvo]]) i [[Minas Gerais]]u<ref>Nevertheless, in 2006, an adult female – probably during migration – was seen and photographed at the vicinity of Tapira, in the Minas Gerais [[cerrado]]: cf. {{cite journal|url=http://www.ararajuba.org.br/sbo/ararajuba/artigos/Volume144/ara144not8.pdf |author1=Oliveira, Adilson Luiz de |author2=Silva, Robson Silva e |title=Registro de Harpia (''Harpia harpyja'') no cerrado de Tapira, Minas Gerais, Brasil |journal=Revista Brasileira de Ornitologia |volume=14 |issue=4 |pages=433–434 |year=2006 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101102015907/http://www.ararajuba.org.br/sbo/ararajuba/artigos/Volume144/ara144not8.pdf |archive-date=November 2, 2010 }}</ref> – stvarna veličina njihove ukupne populacije u Brazilu nije poznata.<ref>{{cite journal|author=Couto, Clarice |url=http://revistagloborural.globo.com/GloboRural/0,6993,EEC1705361-1641-3,00.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140819091110/http://revistagloborural.globo.com/GloboRural/0,6993,EEC1705361-1641-3,00.html |archive-date=2014-08-19 |title=Viva a Rainha|journal=Globo Rural|volume=25|issue=288|page=65}}</ref> Globalno, harpija se smatra [[ranjiva vrsta|ranjivom vrstom]] od strane [[IUCN]]-a<ref name=IUCN/> i prijeti joj izumiranje prema [[CITES]]-u (dodatak I). [[The Peregrine Fund]] do nedavno ga je smatrao "vrstom koja ovisi o očuvanju", što znači da ovisi o predanim naporima za uzgoj u zatočeništvu i puštanje u divljinu, kao i o zaštiti staništa, kako bi se spriječilo da dostigne viši status [[ugrožena vrsta|ugroženosti]], ali sada je prihvaćen status gotovo ugrožene vrste. Harpija se smatra kritično ugroženom vrstom u Meksiku i Centralnoj Americi, gdje je istrijebljena u većem dijelu svog bivšeg područja rasprostranjenosti; u Meksiku se nekada mogla naći sve do [[Veracruz]]a na sjeveru, ali danas se vjerovatno javlja samo u [[Chiapas]]u u [[Selva Zoque|Selva Zoqueu]]. Smatra se gotovo ugroženom ili ranjivom u većem dijelu južnoameričkog dijela svog područja rasprostranjenosti; na južnom kraju svog regiona, u Argentini, nalazi se samo u šumama doline Parane u provinciji [[Misiones (provincija, Argentina)|Misiones]].<ref>[http://www.redyaguarete.org.ar/misiones/corredorverde/e/index.html The Misiones Green Corridor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100613175943/http://www.redyaguarete.org.ar/misiones/corredorverde/e/index.html |date=2010-06-13}}. Redyaguarete.org.ar. Retrieved on 2012-08-21.</ref><ref>For a map of the species historical and current range, see Fig. 1 in {{cite journal|doi=10.1371/journal.pone.0007336 |title=It's not too Late for the Harpy Eagle (''Harpia harpyja''): High Levels of Genetic Diversity and Differentiation Can Fuel Conservation Programs|year=2009|editor1-last=Ellegren|editor1-first=Hans|last1=Lerner|first1=Heather R. L.|last2=Johnson|first2=Jeff A.|last3=Lindsay|first3=Alec R.|last4=Kiff|first4=Lloyd F.|last5=Mindell|first5=David P.|journal=PLOS ONE|volume=4|issue=10|article-number=e7336|pmid=19802391|pmc=2752114|bibcode=2009PLoSO...4.7336L|doi-access=free}}</ref> Nestala je iz [[El Salvador]]a, a gotovo i iz [[kostarika|Kostarike]].<ref name="Weidensaul">{{cite book|last=Weidensaul|first=Scott|title=The Raptor Almanac: A Comprehensive Guide to Eagles, Hawks, Falcons, and Vultures|url=https://archive.org/details/raptoralmanaccom0000weid|url-access=limited|publisher=Lyons Press|location=New York, New York|year=2004|pages=[https://archive.org/details/raptoralmanaccom0000weid/page/280 280]–81|isbn=978-1-58574-170-0}}</ref> === Nacionalne inicijative === [[File:Harpia harpyja -Sao Paulo Zoo, Brasil -adult-8a.jpg|upright|right|thumb|Odrasla jedinka u zoološkom vrtu Sao Paula, Brazil]] Različite inicijative za obnovu vrste postoje u raznim zemljama. Od 2002. godine, [[The Peregrine Fund]] je pokrenuo program očuvanja i istraživanja za harpiju u [[Darién (provincija)|provinciji Darién]].<ref>[http://www.globalraptors.org/grin/SpeciesResults.asp?specID=8040 Harpy Eagle ''Harpia harpyja''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110720160030/http://www.globalraptors.org/grin/SpeciesResults.asp?specID=8040 |date=2011-07-20 }}. Globalraptors.org. Retrieved on 2012-08-21.</ref> Sličan - i grandiozniji, s obzirom na veličinu uključenih zemalja - istraživački projekat se odvija u [[Brazil]]u, u [[Instituto Nacional de Pesquisas da Amazônia|Nacionalnom institutu za istraživanje Amazonije]], putem kojeg istraživači i volonteri iz lokalnih zajednica prate 45 poznatih lokacija za gniježđenje (ažurirano na 62, samo tri izvan [[sliv Amazona|sliva Amazona]] i sve tri neaktivne). Mladunče harpije opremljeno je [[Odašiljač|radio odašiljačem]] koji omogućava njegovo praćenje više od tri godine putem satelitskog signala poslanog [[Instituto Nacional de Pesquisas Espaciais|Brazilskom nacionalnom institutu za istraživanje svemira]].<ref>[http://gaviaoreal.inpa.gov.br/ Projecto Gavião-real] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201144940/http://gaviaoreal.inpa.gov.br/ |date=2014-02-01 }} INPA; ''Globo Rural'', 25:288, page 62</ref> Također, fotografski snimak lokacije gniježđenja u [[Nacionalna šuma Carajás|Nacionalnoj šumi Carajás]] napravljen je za brazilsko izdanje časopisa ''[[National Geographic]]''.<ref>Rosa, João Marcos (2011-06-22). {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20110706151352/http://viajeaqui.abril.com.br/national-geographic/blog/joao-marcos-rosa.shtml Mirada alemã: um olhar crítico sobre o seu próprio trabalho]}}. abril.com.br</ref> Peregrine Fund je u Panami proveo projekat uzgoja u zatočeništvu i puštanja u prirodu, u okviru kojeg je ukupno 49 ptica pušteno u prirodu u [[panama|Panami]] i [[Belize]]u.<ref>{{Cite journal|last1=Watson|first1=Richard T.|last2=McClure|first2=Christopher J. W.|last3=Vargas|first3=F. Hernán|last4=Jenny|first4=J. Peter|date=March 2016|title=Trial Restoration of the Harpy Eagle, a Large, Long-lived, Tropical Forest Raptor, in Panama and Belize|journal=Journal of Raptor Research|volume=50|issue=1|pages=3–22|doi=10.3356/rapt-50-01-3-22.1|issn=0892-1016|doi-access=free}}</ref> [[The Peregrine Fund|Peregrine Fund]] također provodi projekat za istraživanje i očuvanje te vrste još od 2000. godine, što ga čini najdugovječnijim istraživanjem o harpijama.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web|title=Harpy Eagle {{!}} The Peregrine Fund|url=https://peregrinefund.org/projects/harpy-eagle|access-date=2020-06-27|website=peregrinefund.org|archive-date=2020-06-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20200629203005/https://peregrinefund.org/projects/harpy-eagle|url-status=live}}</ref> U [[Belize]]u je projekat restauracije populacije harpija započeo 2003. godine u saradnji sa [[Sharon Matola]], osnivačicom i direktoricom [[Zoološki vrt Belize|Zoološkog vrta u Belizeu]] i [[The Peregrine Fund|Peregrine Funda]]. Cilj ovog projekta bio je ponovno naseljavanje populacije harpija u Belizeu. Njihova populacija je opala kao rezultat fragmentacije šuma, odstrela i uništavanja gnijezda, što je rezultiralo gotovo potpunim [[lokalno izumiranje|istrijebljenjem]] vrste. Harpije uzgojene u zatočeništvu puštene su u [[područje zaštite i upravljanja Rio Bravo]] u Belizeu, odabrano zbog kvalitetnog šumskog staništa i veza s [[gvatemala|Gvatemalom]] i [[Meksiko]]m. Povezivanje staništa s Gvatemalom i Meksikom bilo je važno za očuvanje kvalitetnog staništa i harpija na regionalnom nivou. Od novembra 2009. godine, pušteno je 14 jedinki koje Peregrine Fund prati putem satelitske [[telemetrija|telemetrije]].<ref>{{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20080705120137/http://www.belizezoo.org/zoo/update_6.html The Belize Harpy Eagle Restoration Program (BHERP)]}}. belizezoo.org</ref> U januaru 2009. godine, mladunče iz gotovo istrijebljene populacije u brazilskoj državi [[Paraná (država)|Paraná]] izleglo se u zatočeništvu u rezervatu koji je u blizini [[Hidroelektrana Itaipu|brane Itaipu]] čuvala brazilsko-paragvajska državna firma [[Itaipu Binacional]].<ref>[http://g1.globo.com/Noticias/Brasil/0,,MUL964321-5598,00-AVE+RARA+NO+BRASIL+NASCE+NO+REFUGIO+BIOLOGICO+DE+ITAIPU.html G1 > Brasil – NOTÍCIAS – Ave rara no Brasil nasce no Refúgio Biológico de Itaipu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212014557/http://g1.globo.com/Noticias/Brasil/0,,MUL964321-5598,00-AVE+RARA+NO+BRASIL+NASCE+NO+REFUGIO+BIOLOGICO+DE+ITAIPU.html |date=2009-02-12 }}. G1.globo.com. Retrieved on 2012-08-21.</ref> U septembru 2009. godine, odrasla ženka, nakon što je 12 godina bila zatočena u privatnom rezervatu, opremljena je radio odašiljačem prije nego što je vraćena u divljinu u blizini [[Nacionalni park Pau Brasil|Nacionalnog parka Pau Brasil]] (ranije NP [[Monte Pascoal]]), u državi [[Bahia]].<ref>''Revista Globo Rural'', 24:287, September 2009, 20</ref> U decembru 2009. godine, petnaesta harpija puštena je u [[područje zaštite i upravljanja Rio Bravo]] u Belizeu. Puštanje je bilo povezano s [[Klimatski samit u Kopenhagenu|Konferencijom Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2009. godine]] u [[Kopenhagen]]u. Petnaesti orao, kojeg su zvaničnici Peregrine Fund-a u Panami prozvali "Nada", bio je "zaštitni znak" za očuvanje šuma u Belizeu, [[Zemlja u razvoju|zemlji u razvoju]], i važnost takvih aktivnosti u vezi s [[klimatske promjene|klimatskim promjenama]]. Događaj je dobio medijsku pažnju od strane glavnih medijskih subjekata Belizea, a podržali su ga i prisustvovali mu [[Spisak ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Belizeu|ambasador SAD-a u Belizeu]], [[Vinai Thummalapally]], i [[Visoki komesar (Commonwealth)|visoki komesar Velike Britanije]] u Belizeu, Pat Ashworth.<ref>{{cite news|url=http://www.7newsbelize.com/sstory.php?nid=15760&frmsrch=1|title=The Importance of Hope, the Harpy Eagle|publisher=7 News Belize|date=2009-12-14|access-date=2009-12-16|archive-date=2010-07-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20100722064006/http://www.7newsbelize.com/sstory.php?nid=15760&frmsrch=1|url-status=live}}</ref> U [[kolumbija|Kolumbiji]] su od 2007. godine odrasli mužjak i mlada ženka, zaplijenjeni od trgovaca divljim životinjama, vraćeni u divljinu i praćeni u [[nacionalni park Paramillo|Nacionalnom parku Paramillo]] u [[Córdoba (departman)|Córdobi]], a drugi par je držan u zatočeništvu u istraživačkom centru radi uzgoja i konačnog puštanja na slobodu.<ref>Márquez C., Gast-Harders F., Vanegas V. H., Bechard M. (2006). [http://www.siac.net.co/sib/catalogoespecies/especie.do?idBuscar=213&method=displayAAT ''Harpia harpyja'' (L., 1758)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707053738/http://www.siac.net.co/sib/catalogoespecies/especie.do?idBuscar=213&method=displayAAT |date=2011-07-07 }}. siac.net.co</ref> Mjere praćenja uz pomoć volontera iz lokalnih zajednica američkih Indijanaca također se provode u [[Ekvador]]u, uključujući zajedničko sponzorstvo raznih španskih univerziteta<ref>{{cite web|url=http://atbc2013.org/wp-content/uploads/2012/06/sponsor-flyer-atbc2013.pdf |title=Sponsorship and Exhibition at ATBC OTS |year=2013 |work=International Conference Celebrating the 50th Anniversary of the Association for Tropical Biology and Conservation and the Organization for Tropical Studies. 23–27 June 2013, San José, Costa Rica |archive-url=https://web.archive.org/web/20140203230134/http://atbc2013.org/wp-content/uploads/2012/06/sponsor-flyer-atbc2013.pdf |archive-date=February 3, 2014 }}</ref> - ovaj napor sličan je drugom koji se provodi od 1996. u [[Peru]]u, usmjerenom na domorodačku zajednicu u [[Tambopata (provincija)|provinciji Tambopata]], regija [[Madre de Dios (departman)|Madre de Dios]].<ref>Piana, Renzo P. [http://www.inkaways.com/Tambopata.swf "The Harpy Eagle (''Harpia harpyja'') in the Infierno Native Community"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150429010313/http://www.inkaways.com/Tambopata.swf |date=2015-04-29 }}. inkaways.com</ref> Još jedan projekt praćenja, započet 1992. godine, funkcionirao je od 2005. u državi [[Bolívar (Venezuela)|Bolívar]], [[Venecuela]].<ref>{{in lang|es}} {{usurped|1=[https://web.archive.org/web/20081204184544/http://www.ecoportal.net/Contenido/Temas_Especiales/Animales/Programa_de_conservacion_del_aguila_arpia Programa de conservación del águila arpía]}}. Ecoportal.net (2005-12-15). Retrieved on 2012-08-21.</ref> == U ljudskoj kulturi == [[File:Animal figures in the Maya codices (Plate 20) BHL41003954.jpg|thumb|upright|Prikaz harpija u [[majanski kodeksi|majanskim kodeksima]] prema knjizi iz 1910. godine,''Životinjske figure u majanskim kodeksima'', autora [[Alfred Tozzer|Alfreda Tozzera]] i [[Glover Morrill Allen|Glovera Morrilla Allena]]<ref>{{cite book |last1=Tozzer |first1=Alfred M. |last2=Allen |first2=Glover M. |title=Animal figures in the Maya codices |url=https://www.biodiversitylibrary.org/page/41003878#page/8/mode/1up |via=Biodiversity Heritage Library |access-date=25 November 2020 |archive-date=25 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211125190849/https://www.biodiversitylibrary.org/page/41003878#page/8/mode/1up |url-status=live }}</ref>]] Harpija je [[popis nacionalnih ptica|nacionalna ptica]] Paname i prikazana je na [[grb Paname|grbu Paname]].<ref name="Goldish2007">{{cite book|author=Goldish, Meish |title=Bald Eagles: A Chemical Nightmare|url=https://archive.org/details/baldeagleschemic00gold|url-access=registration |date=2007|publisher=Bearport Publishing Company, Incorporated|isbn=978-1-59716-505-1|page=[https://archive.org/details/baldeagleschemic00gold/page/29 29]}}</ref> Petnaesta harpija puštena u Belizeu, nazvana "Nada", prozvana je "Ambasadorom klimatskih promjena", u svjetlu [[Klimatski samit u Kopenhagenu|Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2009. godine]].<ref>{{cite web|url=http://www.belizezoo.org/newsletters/raptor-education-soars-in-toledo.html|title=Raptor Education Soars in Toledo|publisher=The Belize Zoo and Tropical Education Center|year=2013|access-date=2013-12-05|archive-date=2014-02-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20140202124120/http://www.belizezoo.org/newsletters/raptor-education-soars-in-toledo.html|url-status=live}}</ref><ref>{{cite news|url=http://7newsbelize.com/sstory.php?nid=15760|title=The Importance of Hope, the Harpy Eagle|date=December 14, 2009|work=7 News Belize|access-date=2 November 2015|archive-date=7 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171007121505/http://7newsbelize.com/sstory.php?nid=15760|url-status=live}}</ref> Harpija je prikazana na poleđini novčanice od 2.000 venecuelanskih [[venezuelanski bolivar|Bs.F]]. Harpija je bila nadahnuće za dizajn Fawkesa - feniksa u [[Harry Potter (filmski serijal)|filmskom serijalu ''Harry Potter'']].<ref name="Lederer2007">{{cite book|author=Lederer, Roger J. |title=Amazing Birds: A Treasury of Facts and Trivia about the Avian World|url=https://archive.org/details/amazingbirdstrea0000lede_w5q7 |year=2007|publisher=Barron's Educational Series, Incorporated|isbn=978-0-7641-3593-4|page=[https://archive.org/details/amazingbirdstrea0000lede_w5q7/page/106 106]}}</ref> Živa harpija je korištena za prikaz sada izumrlog [[haastov orao|Haastovog orla]] u BBC-jevoj emisiji ''[[Monsters We Met]]''.<ref name="bbc">{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/nature/life/Haast%27s_Eagle|archive-url=https://web.archive.org/web/20120114124408/http://www.bbc.co.uk/nature/life/Haast%27s_Eagle|archive-date=2012-01-14|title=Haast's eagle videos, news and facts|work=BBC|access-date=2014-01-25|url-status=live}}</ref> === Autohtone kulture === U [[asteci|astečkoj]] religiji, harpija je bila sveta za [[Quetzalcoatl]]a.<ref>{{cite news |url= http://www.theyucatantimes.com/2012/10/evidence-of-mushroom-worship-in-mesoamerica/ |title= Evidence of Mushroom Worship in Mesoamerica |access-date= 11 September 2014 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140912050238/http://www.theyucatantimes.com/2012/10/evidence-of-mushroom-worship-in-mesoamerica/ |archive-date= 12 September 2014 |first= Carl |last= de Borhegyi |date= 30 October 2012 |work= The Yucatan Times}}</ref> {{Clear}} == Reference i bilješke == <!-- BulletinOfTheBritishOrnithologistsClub127:152. CytogenetGenomeRes117:103. RevistaBrasileiraDeOrnitologia14:157,14:401. --> {{Reflist|30em}} == Vanjske poveznice == {{EB1911 poster|Harpy}} * [http://www.animalspot.net/harpy-eagle.html Činjenice i slike u vezi s harpijom] na AnimalSpot.net * [http://ibc.lynxeds.com/species/harpy-eagle-harpia-harpyja Videozapisi, fotografije i zvukovi harpije] na Internet Bird Collection * [http://www.baldeagleinfo.com/harpy.html Informacije i fotografije u vezi s harpijom]; {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110707205753/http://www.baldeagleinfo.com/harpy.html |date=2011-07-07 }} * [https://peregrinefund.org/explore-raptors-species/eagles/harpy-eagle The Peregrine Fund - harpija] {{Taxonbar |from=Q53745}} {{Izabran}} [[Kategorija:Jastrebovi]] [[Kategorija:Fauna Paname]] 6hqxar65ixl1ewqizseghxyg3q865w8 10 4721187 42715704 42683745 2026-11-01T19:59:53Z Duma 16555 42715704 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name = Ekstremofili |title = [[Ekstremofil]]i |image = |groupstyle = line-height:1.2em; |bodyclass = hlist |nowrapitems= yes | state = expanded |group1 = Vrste |list1 = * [[Acidofil]] * [[Alkalifil]] * [[Endolit]] * [[Halofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)|Hipolit]] * [[Kapnofil]] * [[Kserofil]] * [[Lipofilna bakterija|Lipofil]] * [[Litoautotrof]] * [[Litofil]] * [[Metanogen]] * [[Metalotolerant]] * [[Oligotrop]] * [[Osmofil]] * [[Piezofil]] * [[Ekstremofil#Poliekstremofili|Poliekstremofil]] * [[Psamofil]] * [[Psihrofil]] * [[Radiorezistencija|Radiorezistentni]] * [[Termofil]]{{\}}[[Hipertermofil]] * [[Termoacidofil]] |group2 = Značajni<br>ekstremofili |list2 = {{Navbox|subgroup |group1 = [[Bakterije]] |list1 = * ''[[Chloroflexus aurantiacus]]'' * ''[[Deinococcus radiodurans]]'' * [[Deinococci|Deinokok]] * [[Snotit]] * ''[[Thermus aquaticus]]'' * ''[[Thermus thermophilus]]'' * ''[[Spirochaeta americana]]'' * [[GFAJ-1]] |group2 = ''[[Archaea]]'' |list2 = * ''[[Pyrococcus furiosus]]'' * [[Soj 121]] * ''[[Pyrolobus fumarii]]'' * ''[[Thermococcus gammatolerans]]'' |group3 = [[Eukarioti]] |list3 = * ''[[Cyanidioschyzon merolae]]'' * ''[[Galdieria sulphuraria]]'' * ''[[Paralvinella sulfincola]]'' * ''[[Halicephalobus mephisto]]'' * [[Alvinella pompejana|Pompejski crv]] }} |group3 = Povezano |list3 = * [[Geneza abiogenog goriva]] * ''[[Acidithiobacillales]]'' * ''[[Acidobacteriota]]'' * [[Acidofili u isušivanju rudnika kiseline]] * ''[[Archaeoglobaceae]]'' * [[Berkeley (jama)|Jama Berkeley]] * [[Krvavi vodopad]] * ''[[Thermoproteota]]'' * ''[[Grylloblattidae]]'' * ''[[Halobacteria]]'' * ''[[Halobacterium]]'' * ''[[Helaeomyia petrolei]]'' * [[Hidrotermalni izvor]] * ''[[Methanopyrus]]'' * [[Movile (špilja)|špilja Movile]] * [[Radiotrofne gljive]] * [[Rio Tinto (rijeka)|Rio Tinto]] * [[Dugoživci]] * [[Taq polimeraza|''Taq'' polimeraza]] * [[Termostabilnost]] * ''[[Thermotogota]]'' | below = * {{icon|category}}'''[[:Kategorija:Ekstremofili|Kategorija]]''' * {{icon|commons}} '''[[commons:Category:Extremophiles|Commons]]''' }}<noinclude> [[Category:Biološki šabloni]] </noinclude> 4se8inf17akh2u13a23h2l8l46tsxc0 828 4724939 42715668 42714692 2026-11-01T17:30:35Z Edgar Allan Poe 29250 42715668 Scribunto text/plain require('strict') local TaxonItalics = require('Module:TaxonItalics') local Autotaxobox = require('Module:Autotaxobox') local ItalicTitle = require('Module:Italic title') local p = {} -- functions made public local l = {} -- nonpublic internal functions and variables global to the module l.system = '' -- '' for normal scientific classification (default) -- 'ichnos' for trace fossil classification -- 'veterovata' for egg fossil classification -- ============================================================================= -- ichnobox implements Template:Ichnobox; see the documentation of that -- template for details. -- The only difference from Template:Automatic taxobox is in the taxobox colour -- and classification link and the parameters for type species and genera. -- ============================================================================= function p.ichnobox(frame) l.system = 'ichnos' return p.automaticTaxobox(frame) end -- ============================================================================= -- oobox implements Template:Oobox; see the documentation of that -- template for details. -- The only difference from Template:Automatic taxobox is in the taxobox colour -- and classification link and the parameters for type species and genera. -- ============================================================================= function p.oobox(frame) l.system = 'veterovata' return p.automaticTaxobox(frame) end -- ============================================================================= -- automaticTaxobox implements Template:Automatic taxobox; see the documentation -- of that template for details. -- It also implements Template:Ichnobox and Template:Oobox. The small -- differences are signalled by the module-wide variable l.system. -- The following parameters present in the old template code version of -- Template:Automatic taxobox were not used and have not been implemented: -- image_caption_align -- image2_caption_align -- binomial2 -- binomial2_authority -- binomial3 -- binomial3_authority -- binomial4 -- binomial4_authority -- ============================================================================= function p.automaticTaxobox(frame) local args if frame.args['direct'] == 'yes' then args = frame.args else args = frame:getParent().args end local res = '' -- --------------------------------------------------------------------- -- pick up taxobox parameters from the caller that need to be processed; -- most will be passed on unchanged -- --------------------------------------------------------------------- local pagename = args['pagename'] or '' -- for testing and debugging only local italicTitle = args['italic_title'] or args['italic title'] or '' local ichnos = '' if l.system == 'ichnos' then ichnos = 'true' end local veterovata = '' if l.system == 'veterovata' then veterovata = 'true' end local fossilRange = args['fossil_range'] or args['fossil range'] or args['temporal_range'] or args['temporal range'] or args['raspon_fosila'] or args['raspon fosila'] or '' local oldestFossil = args['oldest_fossil'] or args['oldest fossil'] or args['najstariji_fosil'] or args['najstariji fosil'] or '' local youngestFossil = args['youngest_fossil'] or args['youngest fossil'] or args['najmlađi_fosil'] or args['najmlađi fosil'] or '' local name = args['name'] or args['naziv'] or '' local colourAs = args['color_as'] or args['color as'] or args['colour_as'] or args['colour as'] or args['boja'] or '' local taxon = args['taxon'] or args['takson'] or '' local authority = args['authority'] or args['autorstvo'] or '' local parentAuthority = args['parent_authority'] or args['parent authority'] or args['matični_autorstvo'] or args['matični autorstvo'] or '' local manualFlag = 'text' -- marks manually specified ranks local binomial = args['binomial'] or args['binomial_'..manualFlag] or args['binomial '..manualFlag] or args['dvoimeno'] or args['dvoimeno_'..manualFlag] or args['dvoimeno '..manualFlag] or '' local binomialAuthority = args['binomial_authority'] or args['binomial authority'] or args['dvoimeno_autorstvo'] or args['dvoimeno autorstvo'] or '' local genusManual = args['genus_'..manualFlag] or args['genus '..manualFlag] or'' local speciesManual = args['species_'..manualFlag] or args['species '..manualFlag] or'' -- ------------------------------------------------------ -- set the taxobox parameters determined by this function -- ------------------------------------------------------ fossilRange = l.setfossilRange(frame, fossilRange, oldestFossil, youngestFossil) -- use the base page name as the taxon if the taxon parameter is missing local currentPagename = mw.title.getCurrentTitle() if pagename == '' then pagename = currentPagename.text end -- pagename para only used in testing and local basePagename = pagename if italicTitle ~= 'taxon' then basePagename = mw.ustring.gsub(basePagename, '%s+%b()$', '', 1) end local taxonParaMissingError = false if taxon == '' then taxonParaMissingError = true taxon = basePagename end -- decide if the page name and taxobox name need to be italicized; -- if italic_title is not set, then if the names are the taxon, use its rank to decide local ok, taxonRank = Autotaxobox.getTaxonInfoItem(frame, taxon, 'rank') -- taxonRank needed later if not here if italicTitle == '' then if not (ok and taxonRank ~= '' and frame:expandTemplate{ title = 'Is italic taxon', args = {taxonRank} } == 'da') then italicTitle = 'no' end end -- remove any " (DISAMBIG)" or "/MODIFIER" from the taxon's name; -- if the base page name is the same as the base taxon name, then italicization can be applied local baseTaxon = taxon if italicTitle ~= 'taxon' then baseTaxon = mw.ustring.gsub(baseTaxon, '%s+%b()$', '', 1) end baseTaxon = mw.ustring.gsub(baseTaxon, '/.*$', '', 1) if italicTitle == '' and basePagename == baseTaxon then italicTitle = 'yes' end -- italicize the page name (page title) if required if currentPagename.namespace == 0 and (italicTitle == 'yes' or italicTitle == 'taxon') then if italicTitle == 'taxon' or TaxonItalics.hasConnectingTerm(baseTaxon) then res = res .. frame:expandTemplate{ title = 'Italic taxon title', args = {} } italicTitle = 'yes' else ItalicTitle._main({}) end end -- set the taxobox name if not supplied, italicizing it if appropriate. if name == '' then name = basePagename if italicTitle == 'yes' then name = TaxonItalics.italicizeTaxonName(name, false, false) end -- name = name .. '/' .. baseTaxon .. '/' .. nameRank end -- determine taxobox colour local colour = '' if colourAs ~= '' then colour = frame:expandTemplate{ title = 'Taksokvir boja', args = {colourAs} } elseif l.system == 'ichnos' then colour = frame:expandTemplate{ title = 'Taksokvir boja', args = {'Ichnos'} } elseif l.system == 'veterovata' then colour = frame:expandTemplate{ title = 'Taksokvir boja', args = {'Veterovata'} } else colour = Autotaxobox.getTaxoboxColour(frame, taxon) end -- set binomial parameters if the target taxon is (unusually) a species local genusAuthority = '' if binomial == '' then if ok and taxonRank == 'species' then binomial = TaxonItalics.italicizeTaxonName(taxon, false, false) binomialAuthority = authority end end -- handle any manually set ranks local boldFirst = '' local offset = 0 if speciesManual ~= '' then offset = offset + 1 binomialAuthority = authority if binomial == '' then binomial = '<span class="error">Greška: Nedostaje parametar za dvoimeno nazivlje</span>' end end if genusManual ~= '' then boldFirst = 'link' offset = offset + 1 if offset == 1 then genusAuthority = authority else genusAuthority = parentAuthority end end -- process type genus and type species if present; italicize if they seem not to have an authority attached local typeGenus = '' local typeGenusRef = '' local typeGenusAuthority = '' local typeSpecies = '' local typeSpeciesRef = '' local typeSpeciesAuthority = '' local typeIchnogenus = '' local typeIchnogenusRef = '' local typeIchnogenusAuthority = '' local typeIchnospecies = '' local typeIchnospeciesRef = '' local typeIchnospeciesAuthority = '' local typeOogenus = '' local typeOogenusRef = '' local typeOogenusAuthority = '' local typeOospecies = '' local typeOospeciesRef = '' local typeOospeciesAuthority = '' if l.system == '' then typeGenus = l.italicizeTypeName(args['type_genus'] or args['type genus'] or args['tipski_rod'] or args['tipski rod'] or '') typeGenusRef = args['type_genus_ref'] or args['type genus ref'] or args['tipski_rod_ref'] or args['tipski rod ref'] or '' typeGenusAuthority = args['type_genus_authority'] or args['type genus authority'] or args['tipski_rod_autorstvo'] or args['tipski rod autorstvo'] or '' typeSpecies = l.italicizeTypeName(args['type_species'] or args['type species'] or args['tipska_vrsta'] or args['tipska vrsta'] or '') typeSpeciesRef = args['type_species_ref'] or args['type species ref'] or args['tipska_vrsta_ref'] or args['tipska vrsta ref'] or '' typeSpeciesAuthority = args['type_species_authority'] or args['type species authority'] or args['tipska_vrsta_autorstvo'] or args['tipska vrsta autorstvo'] or '' elseif l.system == 'ichnos' then typeIchnogenus = l.italicizeTypeName(args['type_ichnogenus'] or args['type ichnogenus'] or args['tipski_ichnogenus'] or args['tipski ichnogenus'] or '') typeIchnogenusRef = args['type_ichnogenus_ref'] or args['type ichnogenus ref'] or args['tipski_ichnogenus_ref'] or args['tipski ichnogenus ref'] or'' typeIchnogenusAuthority = args['type_ichnogenus_authority'] or args['type ichnogenus authority'] or args['tipski_ichnogenus_autorstvo'] or args['tipski ichnogenus autorstvo'] or'' typeIchnospecies = l.italicizeTypeName(args['type_ichnospecies'] or args['type ichnospecies'] or args['tipski_ichnospecies'] or args['tipski ichnospecies'] or '') typeIchnospeciesRef = args['type_ichnospecies_ref'] or args['type ichnospecies ref'] or args['tipski_ichnospecies_ref'] or args['tipski ichnospecies ref'] or '' typeIchnospeciesAuthority = args['type_ichnospecies_authority'] or args['type ichnospecies authority'] or args['tipski_ichnospecies_autorstvo'] or args['tipski ichnospecies autorstvo'] or '' elseif l.system == 'veterovata' then typeOogenus = l.italicizeTypeName(args['type_oogenus'] or args['type oogenus'] or args['tipski_oogenus'] or args['tipski oogenus'] or '') typeOogenusRef = args['type_oogenus_ref'] or args['type oogenus ref'] or args['tipski_oogenus_ref'] or args['tipski oogenus ref'] or '' typeOogenusAuthority = args['type_oogenus_authority'] or args['type oogenus authority'] or args['tipski_oogenus_autorstvo'] or args['tipski oogenus autorstvo'] or '' typeOospecies = l.italicizeTypeName(args['type_oospecies'] or args['type oospecies'] or args['tipski_oospecies'] or args['tipski oospecies'] or '') typeOospeciesRef = args['type_oospecies_ref'] or args['type oospecies ref'] or args['tipski_oospecies_ref'] or args['tipski oospecies ref'] or '' typeOospeciesAuthority = args['type_oospecies_authority'] or args['type oospecies authority'] or args['tipski_oospecies_autorstvo'] or args['tipski oospecies autorstvo'] or '' end -- fill in a missing subdivision_ranks parameter local subdivision = args['subdivision'] or args['podjela'] or '' local subdivisionRef = args['subdivision_ref'] or args['subdivision ref'] or args['podjela_ref'] or args['podjela ref'] or '' local subdivisionRanks = args['subdivision_ranks'] or args['subdivision ranks'] or args['podjela_kategorije'] or args['podjela kategorije'] or '' if subdivision ~= '' and subdivisionRanks == '' and ok and taxonRank ~= '' then subdivisionRanks = frame:expandTemplate{ title = 'Niže kategorije', args = {taxonRank} } end -- ------------------------------------------------ -- now call Taxobox/core with all of its parameters -- ------------------------------------------------ res = res .. frame:expandTemplate{ title = 'Taxobox/core', args = { ichnos = ichnos, veterovata = veterovata, ['uredi vezu'] = 'u', ['uredi poveznicu'] = 'u', temporal_range = fossilRange, display_taxa = args['display_parents'] or args['display parents'] or args['prikaži_matične'] or args['prikaži matične'] or '1', parent = args['taxon'] or args['takson'] or '', authority = args['authority'] or args['autorstvo'] or '', parent_authority = parentAuthority, grandparent_authority = args['grandparent_authority'] or args['grandparent authority'] or args['ishodišni_autorstvo'] or args['ishodišni autorstvo'] or '', greatgrandparent_authority = args['greatgrandparent_authority'] or args['greatgrandparent authority'] or args['praishodišni_autorstvo'] or args['praishodišni autorstvo'] or '', greatgreatgrandparent_authority = args['greatgreatgrandparent_authority'] or args['greatgreatgrandparent authority'] or args['prapraishodišni_autorstvo'] or args['prapraishodišni autorstvo'] or '', name = args['name'] or args['naziv'] or '', colour = colour, status = args['status'] or '', status_system = args['status_system'] or args['status system'] or args['status_sistem'] or args['status sistem'] or '', status_ref = args['status_ref'] or args['status ref'] or '', status2 = args['status2'] or '', status2_system = args['status2_system'] or args['status2 system'] or args['status2_sistem'] or args['status2 sistem'] or '', status2_ref = args['status2_ref'] or args['status2 ref'] or '', trend = args['trend'] or '', extinct = args['extinct'] or args['izumrli'] or '', image = args['image'] or args['slika'] or '', upright = args['image_upright'] or args['image upright'] or args['slika_upright'] or args['slika upright'] or '', image_alt = args['image_alt'] or args['image alt'] or args['slika_alt'] or args['slika alt'] or '', image_caption = args['image_caption'] or args['image caption'] or args['slika_opis'] or args['slika opis'] or '', image2 = args['image2'] or args['slika2'] or '', upright2 = args['image2_upright'] or args['image2 upright'] or args['slika2_upright'] or args['slika2 upright'] or '', image2_alt = args['image2_alt'] or args['image2 alt'] or args['slika2_alt'] or args['slika2 alt'] or '', image2_caption = args['image2_caption'] or args['image2 caption'] or args['slika2_opis'] or args['slika2 opis'] or '', audio = args['audio'] or '', audio_alt = args['audio_alt'] or args['audio alt'] or '', audio_caption = args['audio_caption'] or args['audio caption'] or args['audio_opis'] or args['audio opis'] or '', classification_status = args['classification_status'] or args['classification status'] or args['klasifikacijski_status'] or args['klasifikacijski status'] or '', diversity = args['diversity'] or args['raznolikost'] or '', diversity_ref = args['diversity_ref'] or args['diversity ref'] or args['raznolikost_ref'] or args['raznolikost ref'] or '', diversity_link = args['diversity_link'] or args['diversity link'] or args['raznolikost_link'] or args['raznolikost link'] or args['raznolikost_veza'] or args['raznolikost veza'] or '', bold_first = boldFirst, offset = offset, genus = genusManual, genus_authority = genusAuthority, species = speciesManual, binomial = binomial, binomial_authority = binomialAuthority, trinomial = args['trinomial'] or args['troimeno'] or '', trinomial_authority = args['trinomial_authority'] or args['trinomial authority'] or args['troimeno_autorstvo'] or args['troimeno autorstvo'] or '', type_genus = typeGenus, type_genus_ref = typeGenusRef, type_genus_authority = typeGenusAuthority, type_species = typeSpecies, type_species_ref = typeSpeciesRef, type_species_authority = typeSpeciesAuthority, type_ichnogenus = typeIchnogenus, type_ichnogenus_ref = typeIchnogenusRef, type_ichnogenus_authority = typeIchnogenusAuthority, type_ichnospecies = typeIchnospecies, type_ichnospecies_ref = typeIchnospeciesRef, type_ichnospecies_authority = typeIchnospeciesAuthority, type_oogenus = typeOogenus, type_oogenus_ref = typeOogenusRef, type_oogenus_authority = typeOogenusAuthority, type_oospecies = typeOospecies, type_oospecies_ref = typeOospeciesRef, type_oospecies_authority = typeOospeciesAuthority, subdivision = subdivision, subdivision_ref = subdivisionRef, subdivision_ranks = subdivisionRanks, type_strain = args['type_strain'] or args['type strain'] or args['tipski_soj'] or args['tipski soj'] or '', type_strain_ref = args['type_strain_ref'] or args['type strain ref'] or args['tipski_soj_ref'] or args['tipski soj ref'] or '', range_map = args['range_map'] or args['range map'] or args['karta_raspon'] or args['karta raspon'] or '', range_map_upright = args['range_map_upright'] or args['range map upright'] or args['karta_raspon_upright'] or args['karta raspon upright'] or '', range_map_alt = args['range_map_alt'] or args['range map alt'] or args['karta_raspon_alt'] or args['karta raspon alt'] or '', range_map_caption = args['range_map_caption'] or args['range map caption'] or args['karta_raspon_opis'] or args['karta raspon opis'] or '', range_map2 = args['range_map2'] or args['range map2'] or args['karta_raspon2'] or args['karta raspon2'] or '', range_map2_upright = args['range_map2_upright'] or args['range map2 upright'] or args['karta_raspon2_upright'] or args['karta raspon2 upright'] or '', range_map2_alt = args['range_map2_alt'] or args['range map2 alt'] or args['karta_raspon2_alt'] or args['karta raspon2 alt'] or '', range_map2_caption = args['range_map2_caption'] or args['range map2 caption'] or args['karta_raspon2_opis'] or args['karta raspon2 opis'] or '', range_map3 = args['range_map3'] or args['range map3'] or args['karta_raspon3'] or args['karta raspon3'] or '', range_map3_upright = args['range_map3_upright'] or args['range map3 upright'] or args['karta_raspon3_upright'] or args['karta raspon3 upright'] or '', range_map3_alt = args['range_map3_alt'] or args['range map3 alt'] or args['karta_raspon3_alt'] or args['karta raspon3 alt'] or '', range_map3_caption = args['range_map3_caption'] or args['range map3 caption'] or args['karta_raspon3_opis'] or args['karta raspon3 opis'] or '', range_map4 = args['range_map4'] or args['range map4'] or args['karta_raspon4'] or args['karta raspon4'] or '', range_map4_upright = args['range_map4_upright'] or args['range map4 upright'] or args['karta_raspon4_upright'] or args['karta raspon4 upright'] or '', range_map4_alt = args['range_map4_alt'] or args['range map4 alt'] or args['karta_raspon4_alt'] or args['karta raspon4 alt'] or '', range_map4_caption = args['range_map4_caption'] or args['range map4 caption'] or args['karta_raspon4_opis'] or args['karta raspon4 opis'] or '', synonyms_ref = args['synonyms_ref'] or args['synonyms ref'] or args['sinonimi_ref'] or args['sinonimi ref'] or '', synonyms = args['synonyms'] or args['sinonimi'] or '' } } -- put page in error-tracking categories if required local errCat1 = '' if genusManual ~= '' or speciesManual ~= '' or binomial ~= '' then errCat1 = '[[Kategorija:Automatski taksokviri koji koriste ručno unesene parametre]]' end local errCat2 = '' if taxonParaMissingError then errCat2 = '[[Kategorija:Automatski taksokviri koji se oslanjaju na naslov stranice]]' end res = res .. frame:expandTemplate{ title = 'Main other', args = {errCat1..errCat2} } return res end -- ============================================================================= -- l.setfossilRange(frame, fossilRange, oldestFossil, youngestFossil) checks -- the parameters that determine the fossil range, returning an appropriate -- range. -- ============================================================================= -- temporary public function for debugging function p.chkFossilRange(frame) local args = frame.args local fossilRange = args['fossil_range'] or args['fossil range'] or args['temporal_range'] or args['temporal range'] or args['raspon_fosila'] or args['raspon fosila'] or args['vremenski_raspon'] or args['vremenski raspon'] or '' local oldestFossil = args['oldest_fossil'] or args['oldest fossil'] or args['najstariji_fosil'] or args['najstariji fosil'] or '' local youngestFossil = args['youngest_fossil'] or args['youngest fossil'] or args['najmlađi_fosil'] or args['najmlađi fosil'] or '' local fossilRange = l.setfossilRange(frame, fossilRange, oldestFossil, youngestFossil) return fossilRange end function l.setfossilRange(frame, fossilRange, oldestFossil, youngestFossil) local res = '' if fossilRange ~= '' then if mw.ustring.find(frame:expandTemplate{ title = 'Period start', args = { fossilRange } }, '[Gg]reška') then res = fossilRange else res = frame:expandTemplate{ title = 'Geološki raspon', args = { fossilRange } } end elseif oldestFossil ~= '' then if youngestFossil == '' then youngestFossil = 'Recentni' end if mw.ustring.find(frame:expandTemplate{ title = 'Period start', args = { oldestFossil } }, '[Gg]reška') or mw.ustring.find(frame:expandTemplate{ title = 'Period start', args = { youngestFossil } }, '[Gg]reška') then res = oldestFossil..'–'..youngestFossil else res = frame:expandTemplate{ title = 'Geološki raspon', args = { oldestFossil, youngestFossil } } end end return res end -- ============================================================================= -- l.italicizeTypeName(typeName) checks whether the name of a type genus or -- species should be italicized, because it appears to be a bare name. -- ============================================================================= function l.italicizeTypeName(typeName) if typeName and not (string.find(typeName, "<", 1, true) or string.find(typeName, ">", 1, true)) then typeName = TaxonItalics.italicizeTaxonName(typeName, false, false) end return typeName end -- **************************** Speciesbox support ***************************** -- ============================================================================= -- l.genusOf(str) extracts the genus from a string. Normally this will be the -- first word of the string (e.g. given 'Bellis perennis' it returns 'Bellis'). -- It also handles a string containing a nothogenus with a spaced × (e.g. given -- '× Heucherella tiarelloides' it returns '× Heucherella'). -- ============================================================================= function l.genusOf(str) local res = mw.ustring.match(str, '^[^%s]*', 1) if res == mw.ustring.char(215) then res = res .. ' ' .. mw.ustring.match(str, '^[^%s]*', 3) end return res end -- ============================================================================= -- l.doSpeciesboxName(name, taxon, genus, species, basePageTitle, italicTitle) -- returns a name for a taxobox created by Template:Speciesbox. The name will be -- italicized if appropriate. It also generates code to italicize the page title -- if appropropriate. In both cases the test for italicization is that the base -- taxon name (stripped of any disambiguation or qualifier) is the same as the -- base page title. -- ============================================================================= function p.speciesboxName(frame) local name = frame.args[1] or '' local taxon = frame.args[2] or '' local genus = frame.args[3] or '' local species = frame.args[4] or '' local basePageTitle = frame.args[5] or '' local italicTitle = frame.args[6] or '' return l.doSpeciesboxName(name, taxon, genus, species, basePageTitle, italicTitle) end function l.doSpeciesboxName(name, taxon, genus, species, basePageTitle, italicTitle) if taxon ~= '' then genus = mw.ustring.gsub(l.genusOf(taxon), '/.*$', '', 1) -- strip any qualifier else genus = mw.ustring.gsub(mw.ustring.gsub(genus, '%s+%b()$', '', 1), '/.*$', '', 1) -- strip any disambig and qualifier if species == '' then taxon = genus else taxon = genus .. ' ' .. species end end local italicizeP = italicTitle ~= 'no' and (basePageTitle == taxon or basePageTitle == genus) -- use basePageTitle to match taxon/genus -- deal with taxobox name (i.e. its caption) if name == '' then name = basePageTitle if italicizeP then name = TaxonItalics.italicizeTaxonName(name, false, false) end end -- deal with page title if italicizeP then local pageTitle = mw.title.getCurrentTitle().text -- formatting the page title with DISPLAYTITLE needs the full page title if italicTitle ~= 'test' then pageTitle = TaxonItalics.italicizeTaxonName(pageTitle, false, false, true) -- format pageTitle, not italicizing any parenthesized term local nsText = mw.title.getCurrentTitle().nsText -- for drafts and other pages not in mainspace if nsText ~= '' then pageTitle = nsText:gsub('_', ' ') .. ':' .. pageTitle -- [[phab:T369784]] end mw.getCurrentFrame():callParserFunction('DISPLAYTITLE', pageTitle) else name = name .. ' \\Italic title\\ ' .. pageTitle -- for testing and debugging end end return name end -- ============================================================================= -- ============================================================================= function p.infraspeciesboxName(frame) local name = frame.args[1] or '' local genus = frame.args[2] or '' local species = frame.args[3] or '' local ct = frame.args[4] or '' local infraspecies = frame.args[5] or '' local basePageTitle = frame.args[6] or '' local italicTitle = frame.args[7] or '' return l.doinfraspeciesboxName(name, genus, species, ct, infraspecies, basePageTitle, italicTitle) end function l.doinfraspeciesboxName(name, genus, species, ct, infraspecies, basePageTitle, italicTitle) genus = mw.ustring.gsub(mw.ustring.gsub(genus, '%s+%b()$', '', 1), '/.*$', '', 1) -- strip any disambig and qualifier local taxon = genus .. ' ' .. species if ct == '' then taxon = taxon .. ' ' .. infraspecies else taxon = taxon .. ' ' .. ct .. ' ' .. infraspecies end local italicizeP = italicTitle ~= 'no' and (basePageTitle == taxon) -- use basePageTitle to match taxon -- deal with taxobox name (i.e. its caption) if name == '' then name = basePageTitle if italicizeP then name = TaxonItalics.italicizeTaxonName(name, false, false) end end -- deal with page title if italicizeP then local pageTitle = mw.title.getCurrentTitle().text -- formatting the page title with DISPLAYTITLE needs the full page title pageTitle = TaxonItalics.italicizeTaxonName(pageTitle, false, false, true) -- format pageTitle, not italicizing any parenthesized term if italicTitle ~= 'test' then mw.getCurrentFrame():callParserFunction('DISPLAYTITLE', pageTitle) else name = name .. ' \\Italic title\\ ' .. pageTitle -- for testing and debugging end end return name end return p oxszachvdxuym8pf2w687ptl0kpwdnv 42715673 42715668 2026-11-01T17:38:44Z Edgar Allan Poe 29250 42715673 Scribunto text/plain require('strict') local TaxonItalics = require('Module:TaxonItalics') local Autotaxobox = require('Module:Autotaxobox') local ItalicTitle = require('Module:Italic title') local p = {} -- functions made public local l = {} -- nonpublic internal functions and variables global to the module l.system = '' -- '' for normal scientific classification (default) -- 'ichnos' for trace fossil classification -- 'veterovata' for egg fossil classification -- ============================================================================= -- ichnobox implements Template:Ichnobox; see the documentation of that -- template for details. -- The only difference from Template:Automatic taxobox is in the taxobox colour -- and classification link and the parameters for type species and genera. -- ============================================================================= function p.ichnobox(frame) l.system = 'ichnos' return p.automaticTaxobox(frame) end -- ============================================================================= -- oobox implements Template:Oobox; see the documentation of that -- template for details. -- The only difference from Template:Automatic taxobox is in the taxobox colour -- and classification link and the parameters for type species and genera. -- ============================================================================= function p.oobox(frame) l.system = 'veterovata' return p.automaticTaxobox(frame) end -- ============================================================================= -- automaticTaxobox implements Template:Automatic taxobox; see the documentation -- of that template for details. -- It also implements Template:Ichnobox and Template:Oobox. The small -- differences are signalled by the module-wide variable l.system. -- The following parameters present in the old template code version of -- Template:Automatic taxobox were not used and have not been implemented: -- image_caption_align -- image2_caption_align -- binomial2 -- binomial2_authority -- binomial3 -- binomial3_authority -- binomial4 -- binomial4_authority -- ============================================================================= function p.automaticTaxobox(frame) local args if frame.args['direct'] == 'yes' then args = frame.args else args = frame:getParent().args end local res = '' -- --------------------------------------------------------------------- -- pick up taxobox parameters from the caller that need to be processed; -- most will be passed on unchanged -- --------------------------------------------------------------------- local pagename = args['pagename'] or '' -- for testing and debugging only local italicTitle = args['italic_title'] or args['italic title'] or '' local ichnos = '' if l.system == 'ichnos' then ichnos = 'true' end local veterovata = '' if l.system == 'veterovata' then veterovata = 'true' end local fossilRange = args['fossil_range'] or args['fossil range'] or args['temporal_range'] or args['temporal range'] or args['raspon_fosila'] or args['raspon fosila'] or '' local oldestFossil = args['oldest_fossil'] or args['oldest fossil'] or args['najstariji_fosil'] or args['najstariji fosil'] or '' local youngestFossil = args['youngest_fossil'] or args['youngest fossil'] or args['najmlađi_fosil'] or args['najmlađi fosil'] or '' local name = args['name'] or args['naziv'] or '' local colourAs = args['color_as'] or args['color as'] or args['colour_as'] or args['colour as'] or args['boja'] or '' local taxon = args['taxon'] or args['takson'] or '' local authority = args['authority'] or args['autorstvo'] or '' local parentAuthority = args['parent_authority'] or args['parent authority'] or args['matični_autorstvo'] or args['matični autorstvo'] or '' local manualFlag = 'text' -- marks manually specified ranks local binomial = args['binomial'] or args['binomial_'..manualFlag] or args['binomial '..manualFlag] or args['dvoimeno'] or args['dvoimeno_'..manualFlag] or args['dvoimeno '..manualFlag] or '' local binomialAuthority = args['binomial_authority'] or args['binomial authority'] or args['dvoimeno_autorstvo'] or args['dvoimeno autorstvo'] or '' local genusManual = args['genus_'..manualFlag] or args['genus '..manualFlag] or'' local speciesManual = args['species_'..manualFlag] or args['species '..manualFlag] or'' -- ------------------------------------------------------ -- set the taxobox parameters determined by this function -- ------------------------------------------------------ fossilRange = l.setfossilRange(frame, fossilRange, oldestFossil, youngestFossil) -- use the base page name as the taxon if the taxon parameter is missing local currentPagename = mw.title.getCurrentTitle() if pagename == '' then pagename = currentPagename.text end -- pagename para only used in testing and local basePagename = pagename if italicTitle ~= 'taxon' then basePagename = mw.ustring.gsub(basePagename, '%s+%b()$', '', 1) end local taxonParaMissingError = false if taxon == '' then taxonParaMissingError = true taxon = basePagename end -- decide if the page name and taxobox name need to be italicized; -- if italic_title is not set, then if the names are the taxon, use its rank to decide local ok, taxonRank = Autotaxobox.getTaxonInfoItem(frame, taxon, 'rank') -- taxonRank needed later if not here if italicTitle == '' then if not (ok and taxonRank ~= '' and frame:expandTemplate{ title = 'Is italic taxon', args = {taxonRank} } == 'da') then italicTitle = 'no' end end -- remove any " (DISAMBIG)" or "/MODIFIER" from the taxon's name; -- if the base page name is the same as the base taxon name, then italicization can be applied local baseTaxon = taxon if italicTitle ~= 'taxon' then baseTaxon = mw.ustring.gsub(baseTaxon, '%s+%b()$', '', 1) end baseTaxon = mw.ustring.gsub(baseTaxon, '/.*$', '', 1) if italicTitle == '' and basePagename == baseTaxon then italicTitle = 'yes' end -- italicize the page name (page title) if required if currentPagename.namespace == 0 and (italicTitle == 'yes' or italicTitle == 'taxon') then if italicTitle == 'taxon' or TaxonItalics.hasConnectingTerm(baseTaxon) then res = res .. frame:expandTemplate{ title = 'Italic taxon title', args = {} } italicTitle = 'yes' else ItalicTitle._main({}) end end -- set the taxobox name if not supplied, italicizing it if appropriate. if name == '' then name = basePagename if italicTitle == 'yes' then name = TaxonItalics.italicizeTaxonName(name, false, false) end -- name = name .. '/' .. baseTaxon .. '/' .. nameRank end -- determine taxobox colour local colour = '' if colourAs ~= '' then colour = frame:expandTemplate{ title = 'Taksokvir boja', args = {colourAs} } elseif l.system == 'ichnos' then colour = frame:expandTemplate{ title = 'Taksokvir boja', args = {'Ichnos'} } elseif l.system == 'veterovata' then colour = frame:expandTemplate{ title = 'Taksokvir boja', args = {'Veterovata'} } else colour = Autotaxobox.getTaxoboxColour(frame, taxon) end -- set binomial parameters if the target taxon is (unusually) a species local genusAuthority = '' if binomial == '' then if ok and taxonRank == 'species' then binomial = TaxonItalics.italicizeTaxonName(taxon, false, false) binomialAuthority = authority end end -- handle any manually set ranks local boldFirst = '' local offset = 0 if speciesManual ~= '' then offset = offset + 1 binomialAuthority = authority if binomial == '' then binomial = '<span class="error">Greška: Nedostaje parametar za dvoimeno nazivlje</span>' end end if genusManual ~= '' then boldFirst = 'link' offset = offset + 1 if offset == 1 then genusAuthority = authority else genusAuthority = parentAuthority end end -- process type genus and type species if present; italicize if they seem not to have an authority attached local typeGenus = '' local typeGenusRef = '' local typeGenusAuthority = '' local typeSpecies = '' local typeSpeciesRef = '' local typeSpeciesAuthority = '' local typeIchnogenus = '' local typeIchnogenusRef = '' local typeIchnogenusAuthority = '' local typeIchnospecies = '' local typeIchnospeciesRef = '' local typeIchnospeciesAuthority = '' local typeOogenus = '' local typeOogenusRef = '' local typeOogenusAuthority = '' local typeOospecies = '' local typeOospeciesRef = '' local typeOospeciesAuthority = '' if l.system == '' then typeGenus = l.italicizeTypeName(args['type_genus'] or args['type genus'] or args['tipski_rod'] or args['tipski rod'] or '') typeGenusRef = args['type_genus_ref'] or args['type genus ref'] or args['tipski_rod_ref'] or args['tipski rod ref'] or '' typeGenusAuthority = args['type_genus_authority'] or args['type genus authority'] or args['tipski_rod_autorstvo'] or args['tipski rod autorstvo'] or '' typeSpecies = l.italicizeTypeName(args['type_species'] or args['type species'] or args['tipska_vrsta'] or args['tipska vrsta'] or '') typeSpeciesRef = args['type_species_ref'] or args['type species ref'] or args['tipska_vrsta_ref'] or args['tipska vrsta ref'] or '' typeSpeciesAuthority = args['type_species_authority'] or args['type species authority'] or args['tipska_vrsta_autorstvo'] or args['tipska vrsta autorstvo'] or '' elseif l.system == 'ichnos' then typeIchnogenus = l.italicizeTypeName(args['type_ichnogenus'] or args['type ichnogenus'] or args['tipski_ichnogenus'] or args['tipski ichnogenus'] or '') typeIchnogenusRef = args['type_ichnogenus_ref'] or args['type ichnogenus ref'] or args['tipski_ichnogenus_ref'] or args['tipski ichnogenus ref'] or'' typeIchnogenusAuthority = args['type_ichnogenus_authority'] or args['type ichnogenus authority'] or args['tipski_ichnogenus_autorstvo'] or args['tipski ichnogenus autorstvo'] or'' typeIchnospecies = l.italicizeTypeName(args['type_ichnospecies'] or args['type ichnospecies'] or args['tipski_ichnospecies'] or args['tipski ichnospecies'] or '') typeIchnospeciesRef = args['type_ichnospecies_ref'] or args['type ichnospecies ref'] or args['tipski_ichnospecies_ref'] or args['tipski ichnospecies ref'] or '' typeIchnospeciesAuthority = args['type_ichnospecies_authority'] or args['type ichnospecies authority'] or args['tipski_ichnospecies_autorstvo'] or args['tipski ichnospecies autorstvo'] or '' elseif l.system == 'veterovata' then typeOogenus = l.italicizeTypeName(args['type_oogenus'] or args['type oogenus'] or args['tipski_oogenus'] or args['tipski oogenus'] or '') typeOogenusRef = args['type_oogenus_ref'] or args['type oogenus ref'] or args['tipski_oogenus_ref'] or args['tipski oogenus ref'] or '' typeOogenusAuthority = args['type_oogenus_authority'] or args['type oogenus authority'] or args['tipski_oogenus_autorstvo'] or args['tipski oogenus autorstvo'] or '' typeOospecies = l.italicizeTypeName(args['type_oospecies'] or args['type oospecies'] or args['tipski_oospecies'] or args['tipski oospecies'] or '') typeOospeciesRef = args['type_oospecies_ref'] or args['type oospecies ref'] or args['tipski_oospecies_ref'] or args['tipski oospecies ref'] or '' typeOospeciesAuthority = args['type_oospecies_authority'] or args['type oospecies authority'] or args['tipski_oospecies_autorstvo'] or args['tipski oospecies autorstvo'] or '' end -- fill in a missing subdivision_ranks parameter local subdivision = args['subdivision'] or args['podjela'] or '' local subdivisionRef = args['subdivision_ref'] or args['subdivision ref'] or args['podjela_ref'] or args['podjela ref'] or '' local subdivisionRanks = args['subdivision_ranks'] or args['subdivision ranks'] or args['podjela_kategorije'] or args['podjela kategorije'] or '' if subdivision ~= '' and subdivisionRanks == '' and ok and taxonRank ~= '' then subdivisionRanks = frame:expandTemplate{ title = 'Niže kategorije', args = {taxonRank} } end -- ------------------------------------------------ -- now call Taxobox/core with all of its parameters -- ------------------------------------------------ res = res .. frame:expandTemplate{ title = 'Taxobox/core', args = { ichnos = ichnos, veterovata = veterovata, ['uredi vezu'] = 'u', ['uredi poveznicu'] = 'u', temporal_range = fossilRange, display_taxa = args['display_parents'] or args['display parents'] or args['prikaži_matične'] or args['prikaži matične'] or '1', parent = args['taxon'] or args['takson'] or '', authority = args['authority'] or args['autorstvo'] or '', parent_authority = parentAuthority, grandparent_authority = args['grandparent_authority'] or args['grandparent authority'] or args['ishodišni_autorstvo'] or args['ishodišni autorstvo'] or '', greatgrandparent_authority = args['greatgrandparent_authority'] or args['greatgrandparent authority'] or args['praishodišni_autorstvo'] or args['praishodišni autorstvo'] or '', greatgreatgrandparent_authority = args['greatgreatgrandparent_authority'] or args['greatgreatgrandparent authority'] or args['prapraishodišni_autorstvo'] or args['prapraishodišni autorstvo'] or '', name = name, colour = colour, status = args['status'] or '', status_system = args['status_system'] or args['status system'] or args['status_sistem'] or args['status sistem'] or '', status_ref = args['status_ref'] or args['status ref'] or '', status2 = args['status2'] or '', status2_system = args['status2_system'] or args['status2 system'] or args['status2_sistem'] or args['status2 sistem'] or '', status2_ref = args['status2_ref'] or args['status2 ref'] or '', trend = args['trend'] or '', extinct = args['extinct'] or args['izumrli'] or '', image = args['image'] or args['slika'] or '', upright = args['image_upright'] or args['image upright'] or args['slika_upright'] or args['slika upright'] or '', image_alt = args['image_alt'] or args['image alt'] or args['slika_alt'] or args['slika alt'] or '', image_caption = args['image_caption'] or args['image caption'] or args['slika_opis'] or args['slika opis'] or '', image2 = args['image2'] or args['slika2'] or '', upright2 = args['image2_upright'] or args['image2 upright'] or args['slika2_upright'] or args['slika2 upright'] or '', image2_alt = args['image2_alt'] or args['image2 alt'] or args['slika2_alt'] or args['slika2 alt'] or '', image2_caption = args['image2_caption'] or args['image2 caption'] or args['slika2_opis'] or args['slika2 opis'] or '', audio = args['audio'] or '', audio_alt = args['audio_alt'] or args['audio alt'] or '', audio_caption = args['audio_caption'] or args['audio caption'] or args['audio_opis'] or args['audio opis'] or '', classification_status = args['classification_status'] or args['classification status'] or args['klasifikacijski_status'] or args['klasifikacijski status'] or '', diversity = args['diversity'] or args['raznolikost'] or '', diversity_ref = args['diversity_ref'] or args['diversity ref'] or args['raznolikost_ref'] or args['raznolikost ref'] or '', diversity_link = args['diversity_link'] or args['diversity link'] or args['raznolikost_link'] or args['raznolikost link'] or args['raznolikost_veza'] or args['raznolikost veza'] or '', bold_first = boldFirst, offset = offset, genus = genusManual, genus_authority = genusAuthority, species = speciesManual, binomial = binomial, binomial_authority = binomialAuthority, trinomial = args['trinomial'] or args['troimeno'] or '', trinomial_authority = args['trinomial_authority'] or args['trinomial authority'] or args['troimeno_autorstvo'] or args['troimeno autorstvo'] or '', type_genus = typeGenus, type_genus_ref = typeGenusRef, type_genus_authority = typeGenusAuthority, type_species = typeSpecies, type_species_ref = typeSpeciesRef, type_species_authority = typeSpeciesAuthority, type_ichnogenus = typeIchnogenus, type_ichnogenus_ref = typeIchnogenusRef, type_ichnogenus_authority = typeIchnogenusAuthority, type_ichnospecies = typeIchnospecies, type_ichnospecies_ref = typeIchnospeciesRef, type_ichnospecies_authority = typeIchnospeciesAuthority, type_oogenus = typeOogenus, type_oogenus_ref = typeOogenusRef, type_oogenus_authority = typeOogenusAuthority, type_oospecies = typeOospecies, type_oospecies_ref = typeOospeciesRef, type_oospecies_authority = typeOospeciesAuthority, subdivision = subdivision, subdivision_ref = subdivisionRef, subdivision_ranks = subdivisionRanks, type_strain = args['type_strain'] or args['type strain'] or args['tipski_soj'] or args['tipski soj'] or '', type_strain_ref = args['type_strain_ref'] or args['type strain ref'] or args['tipski_soj_ref'] or args['tipski soj ref'] or '', range_map = args['range_map'] or args['range map'] or args['karta_raspon'] or args['karta raspon'] or '', range_map_upright = args['range_map_upright'] or args['range map upright'] or args['karta_raspon_upright'] or args['karta raspon upright'] or '', range_map_alt = args['range_map_alt'] or args['range map alt'] or args['karta_raspon_alt'] or args['karta raspon alt'] or '', range_map_caption = args['range_map_caption'] or args['range map caption'] or args['karta_raspon_opis'] or args['karta raspon opis'] or '', range_map2 = args['range_map2'] or args['range map2'] or args['karta_raspon2'] or args['karta raspon2'] or '', range_map2_upright = args['range_map2_upright'] or args['range map2 upright'] or args['karta_raspon2_upright'] or args['karta raspon2 upright'] or '', range_map2_alt = args['range_map2_alt'] or args['range map2 alt'] or args['karta_raspon2_alt'] or args['karta raspon2 alt'] or '', range_map2_caption = args['range_map2_caption'] or args['range map2 caption'] or args['karta_raspon2_opis'] or args['karta raspon2 opis'] or '', range_map3 = args['range_map3'] or args['range map3'] or args['karta_raspon3'] or args['karta raspon3'] or '', range_map3_upright = args['range_map3_upright'] or args['range map3 upright'] or args['karta_raspon3_upright'] or args['karta raspon3 upright'] or '', range_map3_alt = args['range_map3_alt'] or args['range map3 alt'] or args['karta_raspon3_alt'] or args['karta raspon3 alt'] or '', range_map3_caption = args['range_map3_caption'] or args['range map3 caption'] or args['karta_raspon3_opis'] or args['karta raspon3 opis'] or '', range_map4 = args['range_map4'] or args['range map4'] or args['karta_raspon4'] or args['karta raspon4'] or '', range_map4_upright = args['range_map4_upright'] or args['range map4 upright'] or args['karta_raspon4_upright'] or args['karta raspon4 upright'] or '', range_map4_alt = args['range_map4_alt'] or args['range map4 alt'] or args['karta_raspon4_alt'] or args['karta raspon4 alt'] or '', range_map4_caption = args['range_map4_caption'] or args['range map4 caption'] or args['karta_raspon4_opis'] or args['karta raspon4 opis'] or '', synonyms_ref = args['synonyms_ref'] or args['synonyms ref'] or args['sinonimi_ref'] or args['sinonimi ref'] or '', synonyms = args['synonyms'] or args['sinonimi'] or '' } } -- put page in error-tracking categories if required local errCat1 = '' if genusManual ~= '' or speciesManual ~= '' or binomial ~= '' then errCat1 = '[[Kategorija:Automatski taksokviri koji koriste ručno unesene parametre]]' end local errCat2 = '' if taxonParaMissingError then errCat2 = '[[Kategorija:Automatski taksokviri koji se oslanjaju na naslov stranice]]' end res = res .. frame:expandTemplate{ title = 'Main other', args = {errCat1..errCat2} } return res end -- ============================================================================= -- l.setfossilRange(frame, fossilRange, oldestFossil, youngestFossil) checks -- the parameters that determine the fossil range, returning an appropriate -- range. -- ============================================================================= -- temporary public function for debugging function p.chkFossilRange(frame) local args = frame.args local fossilRange = args['fossil_range'] or args['fossil range'] or args['temporal_range'] or args['temporal range'] or args['raspon_fosila'] or args['raspon fosila'] or args['vremenski_raspon'] or args['vremenski raspon'] or '' local oldestFossil = args['oldest_fossil'] or args['oldest fossil'] or args['najstariji_fosil'] or args['najstariji fosil'] or '' local youngestFossil = args['youngest_fossil'] or args['youngest fossil'] or args['najmlađi_fosil'] or args['najmlađi fosil'] or '' local fossilRange = l.setfossilRange(frame, fossilRange, oldestFossil, youngestFossil) return fossilRange end function l.setfossilRange(frame, fossilRange, oldestFossil, youngestFossil) local res = '' if fossilRange ~= '' then if mw.ustring.find(frame:expandTemplate{ title = 'Period start', args = { fossilRange } }, '[Gg]reška') then res = fossilRange else res = frame:expandTemplate{ title = 'Geološki raspon', args = { fossilRange } } end elseif oldestFossil ~= '' then if youngestFossil == '' then youngestFossil = 'Recentni' end if mw.ustring.find(frame:expandTemplate{ title = 'Period start', args = { oldestFossil } }, '[Gg]reška') or mw.ustring.find(frame:expandTemplate{ title = 'Period start', args = { youngestFossil } }, '[Gg]reška') then res = oldestFossil..'–'..youngestFossil else res = frame:expandTemplate{ title = 'Geološki raspon', args = { oldestFossil, youngestFossil } } end end return res end -- ============================================================================= -- l.italicizeTypeName(typeName) checks whether the name of a type genus or -- species should be italicized, because it appears to be a bare name. -- ============================================================================= function l.italicizeTypeName(typeName) if typeName and not (string.find(typeName, "<", 1, true) or string.find(typeName, ">", 1, true)) then typeName = TaxonItalics.italicizeTaxonName(typeName, false, false) end return typeName end -- **************************** Speciesbox support ***************************** -- ============================================================================= -- l.genusOf(str) extracts the genus from a string. Normally this will be the -- first word of the string (e.g. given 'Bellis perennis' it returns 'Bellis'). -- It also handles a string containing a nothogenus with a spaced × (e.g. given -- '× Heucherella tiarelloides' it returns '× Heucherella'). -- ============================================================================= function l.genusOf(str) local res = mw.ustring.match(str, '^[^%s]*', 1) if res == mw.ustring.char(215) then res = res .. ' ' .. mw.ustring.match(str, '^[^%s]*', 3) end return res end -- ============================================================================= -- l.doSpeciesboxName(name, taxon, genus, species, basePageTitle, italicTitle) -- returns a name for a taxobox created by Template:Speciesbox. The name will be -- italicized if appropriate. It also generates code to italicize the page title -- if appropropriate. In both cases the test for italicization is that the base -- taxon name (stripped of any disambiguation or qualifier) is the same as the -- base page title. -- ============================================================================= function p.speciesboxName(frame) local name = frame.args[1] or '' local taxon = frame.args[2] or '' local genus = frame.args[3] or '' local species = frame.args[4] or '' local basePageTitle = frame.args[5] or '' local italicTitle = frame.args[6] or '' return l.doSpeciesboxName(name, taxon, genus, species, basePageTitle, italicTitle) end function l.doSpeciesboxName(name, taxon, genus, species, basePageTitle, italicTitle) if taxon ~= '' then genus = mw.ustring.gsub(l.genusOf(taxon), '/.*$', '', 1) -- strip any qualifier else genus = mw.ustring.gsub(mw.ustring.gsub(genus, '%s+%b()$', '', 1), '/.*$', '', 1) -- strip any disambig and qualifier if species == '' then taxon = genus else taxon = genus .. ' ' .. species end end local italicizeP = italicTitle ~= 'no' and (basePageTitle == taxon or basePageTitle == genus) -- use basePageTitle to match taxon/genus -- deal with taxobox name (i.e. its caption) if name == '' then name = basePageTitle if italicizeP then name = TaxonItalics.italicizeTaxonName(name, false, false) end end -- deal with page title if italicizeP then local pageTitle = mw.title.getCurrentTitle().text -- formatting the page title with DISPLAYTITLE needs the full page title if italicTitle ~= 'test' then pageTitle = TaxonItalics.italicizeTaxonName(pageTitle, false, false, true) -- format pageTitle, not italicizing any parenthesized term local nsText = mw.title.getCurrentTitle().nsText -- for drafts and other pages not in mainspace if nsText ~= '' then pageTitle = nsText:gsub('_', ' ') .. ':' .. pageTitle -- [[phab:T369784]] end mw.getCurrentFrame():callParserFunction('DISPLAYTITLE', pageTitle) else name = name .. ' \\Italic title\\ ' .. pageTitle -- for testing and debugging end end return name end -- ============================================================================= -- ============================================================================= function p.infraspeciesboxName(frame) local name = frame.args[1] or '' local genus = frame.args[2] or '' local species = frame.args[3] or '' local ct = frame.args[4] or '' local infraspecies = frame.args[5] or '' local basePageTitle = frame.args[6] or '' local italicTitle = frame.args[7] or '' return l.doinfraspeciesboxName(name, genus, species, ct, infraspecies, basePageTitle, italicTitle) end function l.doinfraspeciesboxName(name, genus, species, ct, infraspecies, basePageTitle, italicTitle) genus = mw.ustring.gsub(mw.ustring.gsub(genus, '%s+%b()$', '', 1), '/.*$', '', 1) -- strip any disambig and qualifier local taxon = genus .. ' ' .. species if ct == '' then taxon = taxon .. ' ' .. infraspecies else taxon = taxon .. ' ' .. ct .. ' ' .. infraspecies end local italicizeP = italicTitle ~= 'no' and (basePageTitle == taxon) -- use basePageTitle to match taxon -- deal with taxobox name (i.e. its caption) if name == '' then name = basePageTitle if italicizeP then name = TaxonItalics.italicizeTaxonName(name, false, false) end end -- deal with page title if italicizeP then local pageTitle = mw.title.getCurrentTitle().text -- formatting the page title with DISPLAYTITLE needs the full page title pageTitle = TaxonItalics.italicizeTaxonName(pageTitle, false, false, true) -- format pageTitle, not italicizing any parenthesized term if italicTitle ~= 'test' then mw.getCurrentFrame():callParserFunction('DISPLAYTITLE', pageTitle) else name = name .. ' \\Italic title\\ ' .. pageTitle -- for testing and debugging end end return name end return p gszjg1g1goncpgxtwlbx9ijjy33fb4a 0 4725264 42715576 42689360 2026-11-01T12:30:40Z Edgar Allan Poe 29250 /* Reference */ 42715576 wikitext text/x-wiki {{distinguish|[[mezopredator]]ima}} [[File:Renardrouxcampagnol.jpg|thumb|300px|right|[[Crvena lisica]] (''Vulpes vulpes'') je uhvatila glodavca - primjer mezokarnivora]] '''Mezokarnivor''' je životinja kod koje se 30-70% prehrane sastoji od mesa, dok se ostatak sastoji od hrane koja ne potiče od [[kičmenjak]]a, a može uključivati ​​[[insekt]]e, [[gljive]], [[voće]], drugi biljni materijal i bilo koju drugu hranu koja im je dostupna.<ref>{{cite journal |first=Blaire |last=Van Valkenburgh |author-link=Blaire Van Valkenburgh |title=Déjà vu: the evolution of feeding morphologies in the Carnivora |url=https://archive.org/details/sim_integrative-and-comparative-biology_2007-07_47_1/page/147 |journal=[[Integrative and Comparative Biology]] |volume=47 |issue=1 |year=2007 |pages=147–163 |doi=10.1093/icb/icm016 |pmid=21672827 |doi-access=free }}</ref> Mezokarnivori pripadaju velikoj porodičnoj skupini sisara mesoždera i variraju od malenih do srednje velikih, koji često teže manje od petnaest kilograma, pri čemu je čovjek značajan izuzetak.<ref name=":1">Gary W. Roemer, Matthew E. Gompper, Blaire Van Valkenburgh, "The Ecological Role of the Mammalian Mesocarnivore", ''BioScience'', Volume 59, Issue 2, February 2009, Pages 165–173, https://doi.org/10.1525/bio.2009.59.2.9 </ref> Mezokarnivori se danas mogu pronaći među pripadnicima porodica [[Canidae]] (kojoti, lisice), [[Viverridae]] (cibetke), [[Mustelidae]] (kune, tajre), [[Procyonidae]] (rakuni i njihovi srodnici), [[Mephitidae]] (tvorovi) i [[Herpestidae]] (neki mungosi). [[Crvena lisica]] je također najčešći mezokarnivor u Evropi i ima visoku gustinu populacije u područjima u kojima obitava.<ref>{{cite journal | last1 = Sándor | first1 = Attila D. | display-authors = etal | year = 2017| title = Mesocarnivores and Macroparasites: Altitude and Land Use Predict the Ticks Occurring on Red Foxes (Vulpes Vulpes) | journal = Parasites & Vectors | volume = 10 | issue = 1| pages = 1–9 | doi = 10.1186/s13071-017-2113-9 | pmid = 28381228 | pmc = 5382496 | doi-access = free }}</ref> U Sjevernoj Americi, neki mezokarnivori su u opasnosti od prekomjernog izlova zbog svog krzna.<ref name=":0">Ray, Justina C. Mesocarnivores of Northeastern North America: Status and Conservation Issues. WCS Working Papers No. 15, June 2000. Available for download from http://www.wcs.org/science/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090722233336/http://www.wcs.org/science/ |date=2009-07-22 }}</ref> To je dovelo do napora da se potpomogne zaštita i očuvanje mezokarnivora u tom regionu, koji su do sada bili većinom uspješni.<ref>"Comeback Kids: Mesocarnivores Rebound in Northeastern U.S." CNN, Cable News Network, 2000, www.cnn.com/2000/NATURE/08/09/carnivores.enn/index.html.</ref> Ove životinje igraju ključnu ulogu u funkciji i sistemu [[ekosistem]]a kada dođe do eliminacije [[alfa predator|vršnih predatora]]. == Evolucija == Mezokarnivori, kao dio skupine sisara-mesojeda, igraju veliku ulogu u ekosistemu zbog svog [[nagon za lovom|nagona za lovom]] i utjecaja na njegovu funkcionalnost i strukturu. Oni su važan dio ekološke funkcije, jer im činjenica da su malene do srednje veličine omogućava da šire sjeme koje [[hiperkarnivori]] ne mogu.<ref name=":1" /> Mezokarnivori prenose sjeme preko otvorenih prostranstava, na udaljenosti od čak jednog kilometra, obično oko 600 do 750 metara jedno od drugog.<ref name=":1" /> Mogu uticati na druge domaće mesoždere [[predator|predacijom]] i [[Konkurencija (biologija)|konkurencijom]] u ekosistemu, te mogu dovesti do smanjenja ili mogućeg [[izumiranje|izumiranja]] vrsta plijena i utjecati na geografsku rasprostranjenost, mijenjajući strukturu ekosistema.<ref name=":1" /> Mezokarnivori također imaju i druge ekološke uloge kao što su njihov položaj u lancu ishrane i smanjenje širenja bolesti.<ref>{{Cite journal|last1=Curveira-Santos|first1=Gonçalo|last2=Pedroso|first2=Nuno M.|last3=Barros|first3=Ana Luísa|last4=Santos-Reis|first4=Margarida|date=2019-01-17|title=Mesocarnivore community structure under predator control: Unintended patterns in a conservation context|journal=PLOS ONE|language=en|volume=14|issue=1|article-number=e0210661|doi=10.1371/journal.pone.0210661|issn=1932-6203|pmc=6336399|pmid=30653547|bibcode=2019PLoSO..1410661C|doi-access=free}}</ref> Staništa mezokarnivora se brzo mijenjaju zbog [[urbanizacija|urbanizacije]], [[fragmentacija staništa|fragmentacije staništa]] i [[Deforestacija|deforestacije]], što predstavlja prijetnju opstanku ovih životinja usljed gubitka staništa i može uzrokovati smanjenje broja vrsta.<ref name=":0" /> Neki mezokarnivori su se vrlo brzo prilagodili uvjetima staništa koji su u konstantnoj promjeni, kao što je, na primjer, [[kojot]] (''Canis latrans'') na sjeveroistoku Sjeverne Amerike.<ref name=":0" /> Mnogi mesojedi imaju različite lokomotorne pokrete i mogu se lako prilagoditi nizu staništa i prikupljati raznoliku hranu.<ref name=":6">{{Cite book|last=Gittleman|first=John L.|url=https://books.google.com/books?id=7OfgBwAAQBAJ&q=evolution+carnivore&pg=PR7|title=Carnivore Behavior, Ecology, and Evolution|date=2013-03-09|publisher=Springer Science & Business Media|isbn=978-1-4757-4716-4|language=en}}</ref> == Osobine == === Ponašanje i aktivnost === Kod nekih mezokarnivora, uključujući cibetku vrste ''[[Paguma larvata]]'' i jazavce iz roda ''[[Arctonyx]]'', obrasci aktivnosti dostižu vrhunac tokom noći.<ref name=":2">{{Cite journal|last1=Bu|first1=Hongliang|last2=Wang|first2=Fang|last3=McShea|first3=William J.|last4=Lu|first4=Zhi|last5=Wang|first5=Dajun|last6=Li|first6=Sheng|date=10 October 2016|title=Spatial Co-Occurrence and Activity Patterns of Mesocarnivores in the Temperate Forests of Southwest China|journal=[[PLOS ONE]]|language=en|volume=11|issue=10|article-number=e0164271|doi=10.1371/journal.pone.0164271|issn=1932-6203|pmc=5056745|pmid=27723772|bibcode=2016PLoSO..1164271B|doi-access=free}}</ref> Nivo aktivnosti mezokarnivora mijenja se u različitim godišnjim dobima i klimama. Različite temperature i brzina rasta biljaka mogu uticati na obrasce aktivnosti kod mezokarnivora.<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Penido|first1=Gabriel|last2=Astete|first2=Samuel|last3=Jácomo|first3=Anah T. A.|last4=Sollmann|first4=Rahel|last5=Tôrres|first5=Natalia|last6=Silveira|first6=Leandro|last7=Marinho Filho|first7=Jader|date=1 December 2017|title=Mesocarnivore activity patterns in the semiarid Caatinga: limited by the harsh environment or affected by interspecific interactions?|url=https://academic.oup.com/jmammal/article/98/6/1732/4617324|journal=[[Journal of Mammalogy]]|language=en|volume=98|issue=6|pages=1732–1740|doi=10.1093/jmammal/gyx119|issn=0022-2372|doi-access=free|url-access=subscription}}</ref> Dio populacije ''P. larvata'' koji nastanjuje Kinu rijetko se javlja u zimskim mjesecima (od decembra do februara) i tada nije toliko aktivan.<ref name=":2" /> Ponašanje i osobine mezokarnivora individualne su za svaku vrstu. Na primjer, [[kojot]]i su čoporativne životinje i formiraju snažne porodične veze. Način na koji mezokarnivori komuniciraju jedni s drugima različitim ponašanjima, koja obuhvataju [[sistem parenja|sisteme parenja]], roditeljsku brigu i druge.<ref name=":6" /> Mesojedi također koriste svoja [[čula]] za komunikaciju s drugim životinjama i u čoporu, posebno svoje čulo [[njuh]]a.<ref name=":6" /> Mezokarnivori mogu izvesti širok raspon pokreta. Različite vrste mezokarnivora mogu postići različite tipove kretanja. [[Vidre]] (Lutrinae) su, na primjer, specijalizirane za plivanje u vodi, ali im je teško kretati se po tlu. Drugi mesojedi mogu poboljšati svoju lokomociju izmjenama ponašanja; na primjer, [[vuk|crveni vukovi]] pokazuju ponašanje grupnog lova, što im omogućava da trče i love plijen kao čopor, jer to ne mogu učiniti pojedinačno.<ref name=":6" /> Mesojedi s udovima koji su prilagođeni trčanju mogu trčati, galopirati ili brzo hodati kako bi prešli velike udaljenosti.<ref name=":6" /> Koji način hoda sisari-mesojedi koriste ovisi o njihovoj vrsti i veličini. Građa mesojeda je prilagođena hvatanju i ubijanju plijena. Mezokarnivori mogu imati uže geografsko rasprostranjenje u odnosu na [[hiperkarnivor]]e, jer za opstanak do određene mjere ovise o vegetaciji i mogu biti ograničeni na regije s vrlo specifičnom florom. Tokom [[srednji miocen|srednjeg]] i [[kasni miocen|kasnog miocena]], hiperkarnivori su imali šire geografsko rasprostranjenje od mezokarnivora.<ref>{{Cite journal |last1=Viranta |first1=Suvi |date=21 November 2003 |title=GEOGRAPHIC AND TEMPORAL RANGES OF MIDDLE AND LATE MIOCENE CARNIVORES |url=https://academic.oup.com/jmammal/article-lookup/doi/10.1644/BJK-035 |journal=[[Journal of Mammalogy]] |language=en |volume=84 |issue=4 |pages=1267–1278 |doi=10.1644/BJK-035 |issn=0022-2372 |access-date=9 March 2026 |via=Oxford Academic}}</ref> === Ponašanje pri hranjenju === [[File:What's Up Doc.jpg|thumb|right|''[[Sylvilagus audubonii]]'']] Mezokarnivori su [[Noćne životinje|noćne]] životinje i love [[plijen]] kada su najaktivniji tokom noći.<ref name=":3" /> Ishrana mezokarnivora uglavnom zavisi od dostupnosti plijena. Hrane se malim sisarima, uključujući niz različitih [[miš]]eva i [[vjeverica]], kao što su ''[[Onychomys leucogaster]]'', ''[[Dipodomys ordii]]'' i ''[[Ictidomys tridecemlineatus]]''.<ref name=":4">{{Cite journal|last1=Thompson|first1=Craig M.|last2=Gese|first2=Eric M.|date=2007|title=Food Webs and Intraguild Predation: Community Interactions of a Native Mesocarnivore|journal=[[Ecology (journal)|Ecology]]|language=en|volume=88|issue=2|pages=334–346|doi=10.1890/0012-9658(2007)88[334:FWAIPC]2.0.CO;2|pmid=17479752|s2cid=4005796 |issn=1939-9170|url=https://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1690&context=icwdm_usdanwrc|url-access=subscription}}</ref> Među ostale primjere plijena mezokarnivora spadaju malo krupnije vrste, kao što su ''[[Lepus californicus]]'' i ''[[Sylvilagus audubonii]]''.<ref name=":4" /> Ovisno o tome koji je izvor hrane najdostupniji, plijen mogu postati kako veliki, tako i mali sisari. Bez [[alfa predator|vršnih predatora]], postoji smanjen nivo [[interspecijska konkurencija|konkurencije među vrstama]] u lancu ishrane kod mezokarnivora, što im povećava mogućnost prikupljanja hrane iz različitih izvora.<ref>{{Cite journal|last1=Yarnell|first1=Richard W.|last2=Phipps|first2=W. Louis|last3=Burgess|first3=Luke P.|last4=Ellis|first4=Joseph A.|last5=Harrison|first5=Stephen W.R.|last6=Dell|first6=Steve|last7=MacTavish|first7=Dougal|last8=MacTavish|first8=Lynne M.|last9=Scott|first9=Dawn M.|date=October 2013|title=The Influence of Large Predators on the Feeding Ecology of Two African Mesocarnivores: The Black-Backed Jackal and the Brown Hyaena|journal=South African Journal of Wildlife Research|language=en|volume=43|issue=2|pages=155–166|doi=10.3957/056.043.0206|s2cid=73549671|issn=0379-4369|url=http://irep.ntu.ac.uk/id/eprint/19740/1/214710_8475%20Yarnell%20Publisher.pdf}}</ref> Budući da su mezokarnivori strvinari, jest će bilo koju hranu koja im je dostupna. Na primjer, [[žutogrla kuna]] i [[Mustela sibirica|sibirska lasica]] mijenjaju svoje prehrambene navike zimi, kada je voće dostupno u ograničenim količinama, i primarno postaju predatori malih sisara.<ref name=":2" /> Mezokarnivori su blisko povezani s drugim sisarima u pogledu [[Konkurencija (biologija)|konkurencije]] i [[intragildna predacija|intragildne predacije]]. [[Interspecijska konkurencija]] je važan dio ekološke strukture vrsta i zajednica i može dovesti do "[[Konkurencija (biologija)|konkurencije u eksploataciji]]", koja je posredna i u kojoj dvije vrste ne moraju nikada izravno stupiti u kontakt, te "[[Konkurencija (biologija)|konkurencije u interferenciji]]" s drugim vrstama, gdje jedna izravno sprječava drugu da pristupi nekom resursu.<ref>{{Cite journal|last1=Remonti|first1=Luigi|last2=Balestrieri|first2=Alessandro|last3=Ruiz-González|first3=Aritz|last4=Gómez-Moliner|first4=Benjamín J.|last5=Capelli|first5=Enrica|last6=Prigioni|first6=Claudio|date=2012-10-01|title=Intraguild dietary overlap and its possible relationship to the coexistence of mesocarnivores in intensive agricultural habitats|url=https://archive.org/details/population-ecology_2012-10_54_4/page/521|journal=Population Ecology|language=en|volume=54|issue=4|pages=521–532|doi=10.1007/s10144-012-0326-5|s2cid=52809836|issn=1438-390X}}</ref> === Denticija === [[File:Rhynchippus equinus - upper palate and dentition - Sarmiento Formation, Argentina.jpg|thumb|Denticija]] Obrazni zubi mezokarnivora su [[heterodont]]ni i njihovi različiti oblici odražavaju različite funkcije. [[Sjekutić]]i i [[očnjak|očnjaci]] služe za hvatanje hrane i ubijanje plijena, šiljasti pretkutnjaci probijaju i drže plijen, a [[kutnjak|kutnjaci]] su uključeni u funkcije rezanja i drobljenja. Funkcija rezanja kod kutnjaka nastaje [[okluzija|okluzijom]] između [[karnasijal]]a, donjeg prvog kutnjaka i gornjeg četvrtog [[pretkutnjak]]a. Prvi predstavnici mezokarnivora bili su pripadnici porodice [[Miacidae]]. Najbolje ih predstavlja ''[[Prohesperocyon]]'', sa tri sjekutića, jednim očnjakom i četiri pretkutnjaka u gornjoj čeljusti. U ustima su se sa obje strane nalazila tri kutnjaka u donjoj i dva kutnjaka u gornjoj čeljusti.<ref>{{cite journal|author=Radinsky, L.B.|title=Evolution of skull shape in carnivores. 3. The origin and early radiation of the modern carnivore families|url=https://archive.org/details/sim_paleobiology_summer-1982_8_3/page/177|journal=[[Paleobiology (journal)|Paleobiology]] |year=1982|volume=8|issue=3|pages=177–95 |doi=10.1017/S0094837300006928 |s2cid=89207900 }}</ref> == Taksonomija == U divljini postoje mnoge životinje koje se smatraju mezokarnivorima, kao što su [[ris]], [[crveni ris]], [[Martes americana|američka kuna]], [[kuna ribolovac]], [[sjeverna riječna vidra]], [[američka vidrica]], [[kojot]], [[crvena lisica]], [[siva lisica]], [[rakun]], [[Mephitis mephitis|američki tvor]] i [[Mustela|lasice]].<ref name=":0" /> Ishrana pojedinačnih vrsta može varirati, ovisno o godišnjem dobu i dostupnosti izvoru hrane. Mezokarnivorni sisari imaju veliku ulogu u ekosistemu, koja utiče na ekološku zajednicu i sistem u okolišu. === Primjeri === [[File:California Death Valley Coyote.jpg|thumb|right|240px|Kojot (''Canis latrans'')]] ==== Kojot (''Canis latrans'') ==== [[Kojot]] (''Canis latrans'') je autohtona vrsta iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Mogu živjeti do četrnaest godina, s veličinom od 81-94 cm od glave do kraja tijela i težinom od 9-23 kg.<ref>{{Cite web|title=Coyote {{!}} National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/animals/mammals/c/coyote/|archive-url=https://web.archive.org/web/20161012180947/http://www.nationalgeographic.com/animals/mammals/c/coyote/|archive-date=October 12, 2016|date=2011-05-10|website=Animals|language=en|access-date=2020-05-28}}</ref> Ishrana kojota se uglavnom sastoji od [[sisar]]a, [[voće|voća]], [[ptica]], trave i [[insekt|insekat]]a. Oni su također lovci i jedu sve što im je lako dostupno od plijena, uključujući [[zec|zečeve]], [[riba|ribu]] i [[Jagnjetina i ovčetina|jagnjad]]. Kojoti se u divljini služe svojim intenzivnim čulom mirisa i vida. Oni su društvene životinje i love plijen i traže hranu kao čopor, naročito u jesen i zimu. ==== Sjeverna riječna vidra (''Lontra canadensis'') ==== [[File:River Otter (Lontra canadensis).jpg|thumb|left|240px|Sjeverna riječna vidra (''Lontra canadensis'')]] [[Sjeverna riječna vidra]] je jedna od autohtonih životinja [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Ima prosječan životni vijek od 8 do 9 godina, s dužinom tijela od 56 do 80 cm od glave do kraja tijela i težinom od 5 do 13 kg.<ref>{{Cite web|title=North American River Otter {{!}} National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/animals/mammals/n/north-american-river-otter/|archive-url=https://web.archive.org/web/20170222051553/http://www.nationalgeographic.com/animals/mammals/n/north-american-river-otter/|archive-date=February 22, 2017|date=2010-11-11|website=Animals|language=en|access-date=2020-05-28}}</ref> Stanište sjeverne riječne vidre je u vodi i na kopnu. One stvaraju [[Jazbina (životinje)|jazbinu]] u blizini vode kao svoje skrovište i lako se prilagođavaju drugim [[Marinska biologija|vodenim staništima]].<ref name=":0" /> Love noću i pronalaze hranu koja im je lako dostupna. Sjeverne riječne vidre imaju odličnu sposobnost plivanja i ostaju aktivne tokom zime. ==== Rakun (''Procyon lotor'') ==== [[File:Waschbär Procyon lotor Racoon.ogv|thumb|right|240px|Rakun (''Procyon lotor'')]] Postoji nekoliko vrsta [[rakun]]a i svi potiču iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]. Njihove fizičke osobine uključuju kratke udove, šiljastu njušku i male, uspravne uši, s dužinom tijela od 75-90 cm.<ref name="Raccoon {{!}} mammal">{{Cite web|title=Raccoon {{!}} mammal|url=https://www.britannica.com/animal/raccoon|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2020-05-28}}</ref> Težina rakuna varira od 10-20 kg i imaju krzneno krzno koje podsjeća na crne, sive i smeđe nijanse.<ref name="Raccoon {{!}} mammal"/> Ovi mezokarnivori hvataju većinu hrane u vodi, uključujući rakove, žabe i druge morske životinje, a hrane se i glodarima i biljnim materijalom. U rakune spadaju, između ostalog, i sljedeće podvrste: ''[[Procyon lotor gloveralleni|P. l. gloveralleni]]'', ''[[Procyon lotor insularis|P. l. insularis]]''), ''[[Procyon lotor maynardi|P. l. maynardi]]'', ''[[Procyon lotor minor|P. l. minor]]'', kao i vrsta ''[[Procyon pygmaeus|P. pygmaeus]]''. ==== Mungos (Herpestidae) ==== [[File:Banded mongoose (Mungos mungo).jpg|thumb|right|240px|Mungos (Herpestidae)]] [[Mungos]]i su mezokarnivori koji se uglavnom mogu pronaći u [[afrika|Africi]], [[južna Azija|južnoj Aziji]] i [[južna Evropa|južnoj Evropi]]. Poznati su po tome što su predatori [[zmija]]. [[Merkat]] je poznat kao pripadnik te iste porodice mezokarnivora. Mungosi su životinje s fizičkim osobinama koje uključuju kratke noge, šiljastu njušku, sitne uši i dug rep. Boja njihovog krzna ima sive i smeđe nijanse, sa svijetlosivim mrljama. Veličina mungosa varira od najmanjeg, patuljastog mungosa, čija je dužina tijela između 17 i 24 cm, do najvećeg, sa dužinom tijela od 48 do 74 cm.<ref>{{Cite web|title=mongoose {{!}} Species & Facts|url=https://www.britannica.com/animal/mongoose|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2020-05-29}}</ref> ''[[Helogale parvula|Patuljasti mungosi]]'' imaju rep dug otprilike 15-20 cm, a veći mungosi imaju duži rep, do 40 cm. ==== Crvena lisica (''Vulpes vulpes'') ==== [[Crvena lisica]] je vrsta iz porodice lisica, koja se može pronaći u [[evropa|Evropi]], [[azija|Aziji]], [[afrika|Africi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Dužina njenog tijela je obično približno 90-105 cm, od čega na rep otpada 30-40 cm, a visina joj je 40 cm.<ref name=":5">{{Cite web|title=red fox {{!}} Diet, Behaviour, & Adaptations|url=https://www.britannica.com/animal/red-fox-mammal|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2020-05-29}}</ref> Mnoge odrasle crvene lisice teže 5-7 kg i mogu doseći težinu i do 14 kg.<ref name=":5" /> Fizičke osobine crvene lisice uključuju meku, tanku poddlaku i dugu dlaku koja se sastoji od narandžastih, crvenih i smeđih nijansi. Crvena lisica ima crne uši i noge, s bijelom bojom na vrhu repa i na prsima. Crvene lisice žive u raznim staništima, uključujući [[travnjak]]e, [[šume]], [[planina|planine]] i [[pustinja|pustinje]]. ==== Američki tvor (''Mephitis mephitis'') ==== [[File:Striped Skunk (cropped).jpg|thumb|left|240px|Američki tvor (''Mephitis mephitis'')]] [[Američki tvor]] je vrsta mezokarnivora koja se može pronaći u Sjedinjenim Američkim Državama. Njihova dužina od glave do kraja tijela kreće se između 20-25 cm, s repom od 12-38 cm.<ref name=":7">{{Cite web|title=Striped Skunk {{!}} National Geographic|url=https://www.nationalgeographic.com/animals/mammals/s/striped-skunk/|archive-url=https://web.archive.org/web/20170228111739/http://www.nationalgeographic.com/animals/mammals/s/striped-skunk/|archive-date=February 28, 2017|date=2010-11-11|website=Animals|language=en|access-date=2020-05-29}}</ref> Američki tvorovi teže između 200 g i 6 kg i imaju prosječan životni vijek od 3 godine. To su prilagodljive životinje koje žive u [[šuma]]ma, [[šumarak|šumarcima]] i [[travnjak|travnjacima]]. Ove mezokarnivore lako je prepoznati po crnom krznu s tankom bijelom prugom od nosa do čela. Dvije debele bijele pruge protežu se duž njihovih leđa sve do gustog krznenog repa sa sivim nijansama. Američki tvorovi poznati su po svojoj smrdljivoj masnoj tekućini koju ispuštaju njihove žlijezde, čiji neprijatan miris odvraća predatore.<ref name=":7" /> ==== Kuna (''Martes'' spp.) ==== [[File:Stone marten (Martes foina) Drenthe.jpg|thumb|right|240px|Kuna bjelica (''Martes foina'')]] Kuna je mezokarnivorna vrsta koja se nalazi u [[kanada|Kanadi]], [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]], [[afrika|Africi]], [[azija|Aziji]] i [[evropa|Evropi]]. Postoji mnogo različitih vrsta kune. Njihove fizičke osobine uključuju varijacije u veličini i boji (od žute do nijansi tamnosmeđe), kratke noge, male, okrugle uši i vitka tijela s gustom dlakom.<ref name=":8">{{Cite web|title=Marten {{!}} mammal|url=https://www.britannica.com/animal/marten|website=Encyclopedia Britannica|language=en|access-date=2020-06-02}}</ref> Dužina njihovog tijela kreće se od 35-65 cm, s dugim repom od 3-7 cm, ovisno o vrsti, a težina im je 1-2 kg.<ref name=":8" /> Neke od vrsta su [[Martes americana|američka kuna]], [[kuna zlatica]], [[kuna bjelica]], [[žutogrla kuna]] i [[istočna kuna]]. == Povezano == * [[Hiperkarnivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Mezopredator]] * [[Svejed]] * [[Popis načina ishrane]] == Reference == {{reflist}} {{načini ishrane}} {{Izabran}} [[Kategorija:Načini ishrane]] bfc8afzfizx0pso2ft027h81af9m6s7 0 4725988 42715575 42709175 2026-11-01T12:29:17Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Biografije, Beč|Biografije, Beč]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715575 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Adelheid Popp | ime_po_rođenju = Adelheid Dvořak | slika = Adelheid_Popp.jpg | opis = Adelheid Popp, 1892. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1869|2|11}} | mjesto_rođenja = [[Inzersdorf]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i dob|1939|3|7|1869|2|11}} | mjesto_smrti = [[Beč]], [[Treći Reich]] | državljanstvo = {{hlist | [[Austro-Ugarska|austrougarsko]] | [[Austrija|austrijsko]] | [[Treći Reich|njemačko]]}} | zanimanje = {{ubl|[[političarka]]|[[novinarka]]|[[spisateljica]]}} | supružnik = {{Brak |Julius Popp |1894 |1902 |end=smrt |ijek=da}} | djeca = Dva sina: <br /> Julius Popp <br /> Felix Popp | stranka = [[Socijaldemokratska radnička partija Austrije]] (SDAPÖ) }} '''Adelheid Popp''' (rođ. '''Dvořak''' ili '''Dworschak'''; 11. februara 1869. – 7. marta 1939.) bila je austrijska [[feminizam|feministkinja]], [[socijalizam|socijalistička]] političarka, [[spisateljica]] i [[novinarka]]. Bila je [[odbornica]] u [[Bečko gradsko vijeće|Bečkom gradskom vijeću]] i zastupnica [[Socijaldemokratska radnička partija Austrije|Socijaldemokratske radničke partije Austrije]] u [[Ustavotvorna narodna skupština Austrije|Ustavotvornoj narodnoj skupštini]], a ostala je upamćena i kao prva žena koja je u njoj govorila.<ref>Adelheid Popp: ''Sie war Viktor Adlers erfolgreichste Schülerin.'' In: ''Die Presse''. 9. Juni 2012, abgerufen am 19. Juni 2023.</ref><ref>Staritz, Nikola (2016). ''"Adelheid Popp, Biographie"''. ''Frauen in Bewegung 1848-1938''. Ariadne/Österreichische Nationalbibliothek. Archived from the original on December 3, 2019. Retrieved July 25, 2019.</ref> Smatra se začetnicom austrijskog [[proletarijat|proleterskog]] ženskog pokreta. == Biografija == === Djetinjstvo i obrazovanje === Adelheid Dvořak rođena je 11. februara 1869. u siromašnoj radničkoj porodici u [[Inzersdorf|Inzersdorfu]] kod [[Beč|Beča]], danas dijelu [[Liesing]]a.<ref name="Hauch2001" /> Od petnaestero djece u porodici, samo je petero preživjelo djetinjstvo; Adelheid je bila najmlađa od njih petnaest.<ref name="Lafleur1975">{{cite journal |last=Lafleur |first=Ingrun |title=Adelheid Popp and Working-Class Feminism in Austria |journal=Frontiers: A Journal of Women Studies |volume=1 |issue=1 |year=1975 |pages=86–105 |doi=10.2307/3346419}}</ref> Njezina majka je bila nepismena [[Fabrika|tvornička]] radnica tradicionalnog [[Katoličanstvo|katoličkog]] opredjeljenja.<ref name="Lafleur1975" /><ref name="Lane1995">{{cite book |editor-last=Lane |editor-first=A. T. |title=Biographical Dictionary of European Labor Leaders |volume=2 |year=1995 |publisher=Greenwood Press |pages=771–772 |isbn=978-0-313-29900-1 |url=https://books.google.com/books?id=H3vjdU-v4isC&pg=PA771 |language=en}}</ref> Njen otac, Adalbert, bio je [[Tkanje|tkalac]] i teški [[Alkoholizam|alkoholičar]]. Odrastala je u nasilnom porodičnom okruženju. Kad joj je bilo šest godina, otac joj je umro od raka, što je porodicu dovelo u jako težak položaj.<ref name="Popp1913">{{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=The Autobiography of a Working Woman |year=1913 |publisher=F. G. Browne & Co. |location=Chicago |url=https://books.google.com/books?id=K5sMAAAAYAAJ |language=en}}</ref> Pohađala je samo tri godine [[Škola|škole]], a često je izostajala zbog bolesti u porodici ili nedostatka osnovnih potrepština. Pošto joj je majka bila [[Pismenost|nepismena]], nije mogla pisati ispričnice za školske izostanke, zbog čega je porodica snosila kazne, a majka je čak bila kažnjena kratkim zatvorom.<ref name="Popp1913" /> Školovanje je morala napustiti s deset godina kako bi pomogla u izdržavanju porodice.<ref name="Popp1913" /> === Početak rada i političko buđenje === [[Datoteka:Adelheid Popp 2.jpg|thumb|left|upright=0.8|Dvořak u mladosti]] Nakon što je napustila školu najprije se zaposlila kao [[kućna pomoćnica]], čime se bavila kratko. Kasnije se bavila [[Heklanje|heklanjem]] i [[Šivanje|šivanjem]] kao [[Šegrt|šegrtica]] [[Krojač|krojačkog]] zanata, a naposljetku i radom u tvornici.<ref name="Lane1995" /><ref name="HaanDaskalova2006">{{cite book |last=Köpl |first=Regina |chapter=Popp, Adelheid (1869–1939) |editor1-first=Francisca |editor1-last=de Haan |editor2-first=Krassimira |editor2-last=Daskalova |editor3-first=Anna |editor3-last=Loutfi |title=A Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms: Central, Eastern, and South Eastern Europe, 19th and 20th Centuries |year=2006 |publisher=Central European University Press |pages=447–449 |isbn=978-963-7326-39-4 |url=https://books.google.com/books?id=hsgQjbgBOAkC&pg=PA447 |language=en}}</ref> U više tih službi bila je izložena izrabljivanju i [[Seksualno uznemiravanje|seksualnom uznemiravanju]].<ref name="Lafleur1975" /><ref>{{Cite book |title=The German worker: working-class autobiographies from the age of industrialization |date=1987 |publisher=Univ. of California Press |isbn=978-0-520-06124-8 |editor-last=Kelly |editor-first=Alfred |location=Berkeley}}</ref> Sredinom 1880-ih počela se zanimati za [[Politika|politiku]]. Prijatelj njenog brata upoznao ju je s radničkim socijalnim pokretom, [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskom]] štampom i literaturom. Čitajući socijalističke spise saznala je da je siromaštvo opća pojava i posljedica nepravednog društva.<ref name="Popp1913" /> Vlastiti položaj i položaj radničkih porodica počela je sagledavati u širem društvenom okviru.<ref name="Lafleur1975" /> Godine 1889. prisustvovala je svom prvom javnom sastanku [[Socijaldemokratska radnička partija Austrije|Socijaldemokratske radničke partije Austrije]] (SDAPÖ), zajedno sa svojim bratom. Bila je jedina žena na skupu.<ref name="Lane1995" /><ref name="HaanDaskalova2006"/><ref name="Lafleur1975" /> === Rad u ženskom i socijaldemokratskom pokretu === Dvořak se aktivno uključila u Socijaldemokratsku radničku partiju te je 1891. postala njenom službenom [[delegat|delegatkinjom]] i [[glasnogovornik|glasnogovornicom]].<ref name="Lane1995" /> Godine 1891. bila je i članica društva {{jez|de|Arbeiterinnen-Bildungsverein}} (Društvo za obrazovanje radnica), koje su godinu ranije osnovale žene aktivne u socijaldemokratskom pokretu. Na jednom sastanku društva održala je svoj prvi govor. Potaknuta izlaganjem o [[radni uvjeti|radnim uvjetima]] žena, ustala je, opisala vlastita iskustva i istaknula potrebu za obrazovanjem radnica. Publika, koju su uglavnom činili muškarci, njen je spontani govor dočekala pljeskom i zatražila primjerke govora u pisanom obliku.<ref name="Lafleur1975" /> U oktobru 1892. postala je glavnom urednicom socijaldemokratskog ženskog lista {{jez|de|Arbeiterinnen-Zeitung}} (''Novine radnica''). Zajedno s [[Amalie Seidel]] učestvovala je u vođenju jednog od najranijih organiziranih [[štrajk|štrajkova]] radnica u Beču, započetog 3. maja 1893. Štrajk je obuhvatio 700 radnica iz triju tvornica za doradu tekstila u [[Gumpendorf]]u. Zahtijevale su desetosatni radni dan, veće plaće, neradni [[Prvi maj]] i povratak otpuštene Seidel na posao. Nakon tri sedmice njihovi su zahtjevi prihvaćeni.<ref name="Streik700">{{cite web |url=https://www.dasrotewien.at/seite/streik-der-700 |title=Streik der 700 |website=dasrotewien.at |language=de |access-date=2019-02-24}}</ref> Augusta 1893. sudjelovala je na [[Međunarodni socijalistički radnički kongres|Međunarodnom socijalističkom radničkom kongresu]] u [[Zürich]]u, gdje je slovila kao {{jez|de|Wunderkind}} ([[čudo od djeteta]]). Među istaknutim socijalistima koji su je cijenili bili su [[Victor Adler]], [[August Bebel]] i [[Friedrich Engels]].<ref name="Lafleur1975" /> Krajem 1893. učestvovala je u osnivanju bečkog kluba za čitanje i raspravu {{jez|de|Lese- und Diskutierclub „Libertas“}} i postala njegovom prvom predsjednicom. Klub je osnovan kao nasljednik Društva za obrazovanje radnica, a cilj mu je bio osposobljavanje socijaldemokratkinja za [[politička komunikacija|političke govore]] i [[javna rasprava|rasprave u javnosti]].<ref name="LibertasONB">{{cite web |last=Hofmann-Weinberger |first=Helga |title=Lese- und Diskutierclub "Libertas" |url=https://fraueninbewegung.onb.ac.at/node/110 |website=Frauen in Bewegung 1848–1938 |publisher=Österreichische Nationalbibliothek |language=de |access-date=2026-10-05}}</ref> Godine 1895. Popp je kao glavna urednica lista {{jez|de|Arbeiterinnen-Zeitung}} osuđena na četrnaest dana zatvora zbog sadržaja koji je sud ocijenio kao omalovažavanje [[brak|braka]] i [[porodica|porodice]]. Na suđenju je kritizirala tadašnje bračne zakone koji su ograničavali slobodu žena, kao i društvene [[dvostruki standard|dvostruke standarde]], govoreći i o [[prostitucija|prostituciji]] i njenim uzrocima.<ref name="Parlament2009b">{{cite web |title=Adelheid Popp – ein Porträt |url=https://www.parlament.gv.at/aktuelles/pk/jahr_2009/pk0364 |website=Parlament Österreich |date=2009-04-28 |language=de |access-date=2026-10-05}}</ref> Godine 1896. zatražila je da mjesta u kojima djeluju ženske organizacije imaju pravo slati delegatkinje na stranačke kongrese, ali taj zahtjev nije prihvaćen.<ref name="Parlament2009b" /> Godine 1898. postala je prvom predsjednicom socijaldemokratskog ženskog komiteta {{jez|de|Frauenreichskomitee}} stranke SDAPÖ.<ref name="HaanDaskalova2006" /><ref name="Hauch2001">{{cite book |last=Hauch |first=Gabriella |chapter=Popp, Adelheid, geborene Dwořak |title=Neue Deutsche Biographie |volume=20 |year=2001 |publisher=Duncker & Humblot |location=Berlin |pages=622–623 |chapter-url=https://www.deutsche-biographie.de/sfz96823.html |language=de}}</ref> Unutar stranke nastavila je borbu protiv diskriminacije žena, zagovarajući njihovo ravnopravno sudjelovanje u političkom radu. Iako je podržavala zajedničku borbu radnika i radnica, smatrala je da žene trebaju imati i vlastite organizacije.<ref name="Hauch2001" /><ref name="HaagPopp" /> Njihovo je organiziranje otežavalo uvjetovanje članstva pripadnošću [[sindikat|sindikatu]]: u Libertas su mogle pristupiti samo sindikalno organizirane žene. Takvo je ograničenje posebno pogađalo radnice koje su zarađivale radom kod kuće ili često mijenjale poslove i djelatnosti, zbog čega su se teško uključivale u postojeće strukovne sindikate.<ref name="Philippoff2004">{{cite journal |last=Philippoff |first=Eva |title=« Wir geigen wieder ! » Adelheid Popp (1869–1939) |journal=Germanica |issue=34 |year=2004 |pages=101–116 |doi=10.4000/germanica.1810 |url=https://journals.openedition.org/germanica/1810 |language=de}}</ref> === Djelovanje početkom 20. vijeka === [[Datoteka:Adelheid Popp 1904.jpg|thumb|upright=1.2|Popp (druga slijeva) i druge članice ženskog odbora SDAPÖ-a, 1904.]] Početkom 20. vijeka bila je članica uprave društva radnica koje su radile kod kuće u bečkom [[Ottakring]]u, {{jez|de|Verein der Heimarbeiterinnen von Wien-Ottakring}}.<ref name="PoppONB">{{cite web |last=Staritz |first=Nikola |title=Popp, Adelheid |url=https://fraueninbewegung.onb.ac.at/node/1996 |website=Frauen in Bewegung 1848–1938 |publisher=Österreichische Nationalbibliothek |language=de |access-date=2026-10-05}}</ref> Godine 1902. zajedno s [[Anna Boschek|Annom Boschek]], [[Amalie Seidel]], [[Amalie Pölzer]], [[Gabriele Proft]] i [[Therese Schlesinger]] učestvovala je u osnivanju društva {{jez|de|Verein sozialdemokratischer Frauen und Mädchen}} (Društvo socijaldemokratskih žena i djevojaka), uprkos otporu vlastite stranke. Društvo se prvenstveno zalagalo za opće i jednako pravo glasa muškaraca i žena. Do 1904. u trima bečkim okruzima, [[Favoriten]]u, [[Simmering]]u i [[Landstraße]]u, okupljalo je oko 600 žena.<ref name="VereinFrauenONB">{{cite web |last=Hofmann-Weinberger |first=Helga |title=Verein sozialdemokratischer Frauen und Mädchen |url=https://fraueninbewegung.onb.ac.at/node/290 |website=Frauen in Bewegung 1848–1938 |publisher=Österreichische Nationalbibliothek |language=de |access-date=2026-10-05}}</ref> Suočavala se i s diskriminacijom u plaćanju vlastitog rada. Jedno je vrijeme uredničke poslove i dužnost [[sekretar|sekretarke]] ženske organizacije obavljala bez naknade, nakon stranačkih optužbi za [[nepotizam]] i privilegiran položaj. Kad je ponovo počela primati plaću, stranka ju je svrstala u niži platni razred od muškaraca na sličnim položajima, zanemarujući njeno dugogodišnje [[iskustvo]]. Povećanje plaće izborila je tek prijetnjom da će prihvatiti bolje plaćen posao u drugom uredništvu.<ref name="Parlament2009b" /> U okviru ženskog pokreta zalagala se za [[osmosatni radni dan]], zabranu noćnog rada žena i zaštitu [[materinstvo|materinstva]].<ref name="HaanDaskalova2006" /> Na drugoj konferenciji socijaldemokratkinja 1903. usvojena je rezolucija koja je, uz skraćenje radnog vremena, zahtijevala slobodno subotnje poslijepodne, proširenje zaštite porodilja i naknadu izgubljene zarade, osnivanje rodilišta i ustanova za njegu porodilja te zapošljavanje inspektorica rada.<ref name="Parlament2009b" /> Godine 1904. izabrana je u upravu Socijaldemokratske radničke partije Austrije, u kojoj je ostala do 1933.<ref name="Hauch2001" /><ref name="HaagPopp" /> Zalagala se za [[žensko pravo glasa]] i ukidanje članka 30. austrijskog zakona o udruženjima, koji je ženama zabranjivao članstvo u političkim udruženjima.<ref name="Hauch2001" /> Ipak, 1905. u ime organiziranih socijaldemokratkinja pristala je privremeno povući zahtjev za ženskim pravom glasa kako ne bi ugrozila borbu za [[opće pravo glasa|opće, jednako i neposredno pravo glasa]] muškaraca. Taj je stav naišao na odobravanje u stranci, ali i na nezadovoljstvo u međunarodnom socijalističkom ženskom pokretu.<ref name="Parlament2009b" /> Godine 1907., budući da porast broja politički organiziranih žena nije doveo do njihove odgovarajuće zastupljenosti u stranačkom vodstvu, pokrenula je kampanju za obavezno uključivanje delegatkinja na stranačke kongrese.<ref name="HaanDaskalova2006" /> Augusta 1907. zajedno s Annom Boschek i Therese Schlesinger predstavljala je Austriju na prvoj [[Međunarodne konferencije socijalističkih žena|Međunarodnoj konferenciji socijalističkih žena]] u [[Stuttgart]]u.<ref name="HaagPopp" /> Na prvom obilježavanju [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]] u Beču, 19. marta 1911., govorila je zajedno s Victorom Adlerom na demonstraciji za žensko pravo glasa.<ref name="Frauentag1911ONB">{{cite web |title=Historischer Kontext: 1911 |url=https://webarchiv.onb.ac.at/web/20160204013626/http%3A/www.onb.ac.at/ariadne/vfb/vfbchron1911.htm |website=Frauen in Bewegung |publisher=Österreichische Nationalbibliothek |language=de |access-date=2026-10-05}}</ref> Pravo ženskih organizacija da šalju delegatkinje na stranačke kongrese priznato je 1912.<ref name="Parlament2009b" /> Godine 1916. Popp je preuzela predsjedavanje [[Međunarodni socijaldemokratski ženski komitet|Međunarodnim socijaldemokratskim ženskim komitetom]].<ref name="PoppONB" /> === Parlamentarno djelovanje === [[Datoteka:Adelheid Popp 1930.jpg|thumb|upright=1.2|Popp, 1930.]] Od 1918. do 1923. bila je članica [[Bečko gradsko vijeće|Bečkog gradskog vijeća]]. Dana 4. marta 1919. postala je zastupnicom u [[Ustavotvorna narodna skupština Austrije|Ustavotvornoj narodnoj skupštini Austrije]], a od 1920. do 1934. bila je zastupnica u [[Nacionalno vijeće Austrije|Nacionalnom vijeću Austrije]].<ref name="Parlament">{{cite web |title=Adelheid Popp |url=https://www.parlament.gv.at/person/1269 |website=Parlament Österreich |language=de |access-date=2026-10-08}}</ref> Na sjednici 3. aprila 1919. postala je prvom ženom koja se obratila Ustavotvornoj narodnoj skupštini, govoreći u raspravi o ukidanju plemstva i njegovih povlastica.<ref name="Hauch2001" /> U parlamentu se zalagala za ravnopravnost žena u [[porodično pravo|porodičnom pravu]], uvođenje [[građanski brak|građanskog braka]] i mogućnost razvoda i ponovnog sklapanja braka. Predlagala je i ukidanje kažnjavanja [[pobačaj|pobačaja]] u prva tri mjeseca [[trudnoća|trudnoće]]. Ti prijedlozi nisu usvojeni.<ref name="Parlament2009a">{{cite web |title=Adelheid Popp als Parlamentarierin |url=https://www.parlament.gv.at/aktuelles/pk/jahr_2009/pk0190 |website=Parlament Österreich |date=2009-03-09 |language=de |access-date=2026-10-08}}</ref> Podnijela je i prijedlog zakona o kućnim pomoćnicama i pomoćnicima, koji je usvojen 26. februara 1920. i kojim su uređeni njihovi radni uvjeti, odmor i zaštita u slučaju bolesti.<ref name="Parlament2009a" /> Zakon se isprva primjenjivao samo u općinama s više od 5.000 stanovnika. Na osnovu Poppina prijedloga, njegova je primjena zakonom od 26. marta 1926. proširena na sve općine.<ref name="Parlament2009a" /> Kao članica [[pravosuđe|pravosudnog]] odbora zalagala se za poboljšanje uvjeta u [[zatvor|zatvorima]], posebno za žene i [[maloljetnik|maloljetnike]]. Tražila je zapošljavanje zatvorskih čuvarica i liječnica, veće sudjelovanje žena u [[porota|porotama]] u postupcima protiv optuženica te povećanje broja [[sudac|sutkinja]].<ref name="Parlament2009a" /> U parlamentarnom govoru 3. februara 1923. protivila se vraćanju žena u [[domaćinstvo]] kao načinu rješavanja [[nezaposlenost|nezaposlenosti]]. Godine 1929. kritizirala je [[zapošljavanje djece]] mlađe od četrnaest godina uprkos zakonskoj zabrani. Dana 6. maja 1931. usprotivila se predloženoj izmjeni zakona o zaštiti [[pekar|pekarskih]] radnika kojom bi se omogućio [[noćni rad]] mladih od navršene četrnaeste godine.<ref name="Parlament2009a" /> === Posljednje godine i smrt === Godine 1933. Popp se povukla sa stranačkih dužnosti.<ref name="DiePresse2012">{{cite web |title=Adelheid Popp: Sie war Viktor Adlers erfolgreichste Schülerin |url=https://www.diepresse.com/764288/adelheid-popp-sie-war-viktor-adlers-erfolgreichste-schuelerin |website=Die Presse |date=2012-06-09 |language=de |access-date=2026-10-08}}</ref> Tokom [[Austrijski građanski rat|Februarskog ustanka]] 1934. nalazila se u bolnici, zbog čega je izbjegla hapšenje. Posljednje godine za vrijeme [[austrofašizam|austrofašističkog]] režima provela je povučeno. Kako bi zaradila za život, pisala je scenarije, romane i pripovijetke. O njoj su se brinule mlađe socijaldemokratkinje, među njima Gabriele Proft i [[Rosa Jochmann]], a nastojala je održavati svoje međunarodne kontakte.<ref name="Parlament2009b" /> Doživjela je [[Anschluss]] 1938.<ref name="DiePresse2012" /> Umrla je 7. marta 1939. u Beču od [[moždani udar|moždanog udara]].<ref name="PoppONB" /> == Porodica == Godine 1894. udala se za Juliusa Poppa, [[blagajnik|blagajnika]] Socijaldemokratske radničke partije Austrije. Bio je dvadeset godina stariji od nje i slabog [[zdravlje|zdravlja]]. Supružnici su dijelili socijalistička uvjerenja, a Julius je podržavao njeno političko djelovanje i učestvovao u kućnim poslovima. Imali su dvojicu sinova, Juliusa i Felixa.<ref name="HaanDaskalova2006" /><ref name="HaagPopp">{{cite book |last=Haag |first=John |chapter=Popp, Adelheid (1869–1939) |title=Women in World History: A Biographical Encyclopedia |chapter-url=https://www.encyclopedia.com/women/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/popp-adelheid-1869-1939 |language=en |access-date=2026-10-04}}</ref> Poppin suprug umro je 1902., nakon osam godina braka. Stariji sin Julius je 1916. u toku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] prijavljen kao [[nestao u borbi]] te se nikada nije vratio. Mlađi sin Felix umro je od [[gripa|gripe]] 1924. ili 1925.<ref name="HaanDaskalova2006" /><ref name="HaagPopp" /> == Djela == Popp je objavila brojne knjige, političke brošure i članke. Među bibliografski evidentiranim radovima nalaze se sljedeće publikacije. === Knjige i brošure === {{refbegin}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Die Arbeiterin im Kampf um’s Dasein |trans-title=Radnica u borbi za opstanak |location=Wien |publisher=Ignaz Brand |year=1895 |language=de}} (drugo, prerađeno izdanje 1911) * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Die Jugendgeschichte einer Arbeiterin |trans-title=Priča o mladosti jedne radnice |location=München |publisher=Reinhardt |year=1909 |language=de}} (kasnije više puta ponovno izdavana) * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Schutz der Mutter und dem Kinde |trans-title=Zaštita majke i djeteta |location=Wien |year=1910 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Mädchenbuch |trans-title=Knjiga za djevojke |location=Wien |year=1911 |language=de}} (kasnija izdanja 1914. i 1924) * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Haussklavinnen: Ein Beitrag zur Lage der Dienstmädchen |trans-title=Kućne robinje: prilog o položaju kućnih pomoćnica |location=Wien |publisher=Brand |year=1912 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Erinnerungen: Aus meinen Kindheits- und Mädchenjahren; aus der Agitation und anderes |trans-title=Sjećanja: iz djetinjstva i djevojaštva, iz agitacijskog rada i drugo |location=Stuttgart |publisher=Dietz |year=1915 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Frau – Arbeiterin – Sozialdemokratie |trans-title=Žena – radnica – socijaldemokratija |location=Wien |publisher=Verlag der Wiener Volksbuchhandlung Brand |year=1916 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Frauen der Arbeit, schließt euch an! Ein Mahnruf |trans-title=Radnice, ujedinite se! Apel |location=Wien |publisher=Brand |year=1919 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Frauenarbeit in der kapitalistischen Gesellschaft |trans-title=Ženski rad u kapitalističkom društvu |location=Wien |publisher=Frauen-Zentralkomitee |year=1922 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Vorkämpferinnen der Menschheit |trans-title=Pionirke čovječanstva |location=Teplitz-Schönau |publisher=Zentralstelle für das Bildungswesen der Deutschen sozialdemokratischen Arbeiterpartei |year=1925 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Traurige Jugend: Die Jugendgeschichte einer Arbeiterin, von ihr selbst erzählt |trans-title=Tužna mladost: priča o mladosti jedne radnice, koju je sama ispričala |location=Wien |publisher=Die Unzufriedene |year=1927 |language=de}} (izdanje autobiografije pod drugim naslovom) * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Der Weg zur Höhe: Die sozialdemokratische Frauenbewegung Österreichs; ihr Aufbau, ihre Entwicklung und ihr Aufstieg |trans-title=Put prema usponu: socijaldemokratski ženski pokret Austrije, njegovo osnivanje, razvoj i uspon |location=Wien |publisher=Frauenzentralkomitee der Sozialdemokratischen Arbeiterpartei Deutschösterreichs |year=1929 |language=de}} {{refend}} === Članci i prilozi === {{refbegin}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |chapter=Jugenderinnerungen |trans-chapter=Sjećanja na mladost |title=Feierabend: Ein Buch für die Jugend |trans-title=Slobodno vrijeme: knjiga za mlade |location=Wien |publisher=Verlag der Wiener Volksbuchhandlung Ignaz Brand |year=1902 |pages=42–50 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Die christlichsoziale Partei in Österreich |trans-title=Kršćanskosocijalna stranka u Austriji |url=https://library.fes.de/cgi-bin/populo/sozmon.pl?f_HEF=190506&t_heft=x |journal=Sozialistische Monatshefte |volume=9 |issue=6 |year=1905 |pages=521–527 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Die österreichische Wahlreform und das Frauenwahlrecht |trans-title=Austrijska izborna reforma i žensko pravo glasa |journal=Sozialistische Monatshefte |volume=10 |issue=4 |year=1906 |pages=301–305 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |author2-last=Freundlich |author2-first=Emmy |title=Die sozialpolitischen Forderungen an die Gesetzgebung: Frauenwahlrecht und Arbeiterinnenschutz |trans-title=Socijalnopolitički zahtjevi zakonodavstvu: žensko pravo glasa i zaštita radnica |year=1908 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Die Arbeiterinnenbewegung in Österreich |trans-title=Pokret radnica u Austriji |journal=Die neue Zeit |issue=27 |year=1909 |pages=19–23 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Zum Frauentag! |trans-title=Povodom Dana žena! |journal=Die neue Zeit |volume=29 |issue=24 |year=1911 |pages=836–838 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |chapter=Zwanzig Jahre Arbeiterinnenbewegung |trans-chapter=Dvadeset godina pokreta radnica |title=Gedenkbuch 20 Jahre österreichische Arbeiterinnenbewegung |trans-title=Spomenica: 20 godina austrijskog pokreta radnica |editor-last=Popp |editor-first=Adelheid |location=Wien |publisher=Wiener Volksbuchhandlung Vorwärts |year=1912 |pages=6–22 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |chapter=Jenny Marx |trans-chapter=Jenny Marx |title=Karl Marx: Der Mann und sein Werk |trans-title=Karl Marx: čovjek i njegovo djelo |year=1913 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Die Kinderarbeit in Österreich |trans-title=Dječji rad u Austriji |journal=Die neue Zeit |issue=52 |year=1913 |pages=1012–1021 |language=de}} * {{cite book |last=Braun |first=Adolf |title=Gleiches Recht für Frauen! |trans-title=Jednaka prava za žene! |location=Nürnberg |publisher=Fränkische Verlags-Anstalt & Buchdruckerei |year=1914 |language=de}} (urednik; s prilogom Popp) * {{cite news |last=Popp |first=Adelheid |title=Zum Frauentag 1918 |trans-title=Povodom Dana žena 1918. |work=Arbeiter-Zeitung |date=1918-03-22 |issue=78 |page=2 |language=de}} * {{cite news |last=Popp |first=Adelheid |title=Der 16. Februar |trans-title=16. februar |work=Die Wählerin |date=1919-02-06 |issue=10 |page=1 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |chapter=Was die Frauen der Republik verdanken |trans-chapter=Što žene duguju republici |title=Freiheit und Aufstieg |trans-title=Sloboda i uspon |author2-last=Schlesinger |author2-first=Therese |location=Wien |year=1919 |language=de}} * {{cite news |last=Popp |first=Adelheid |title=Was hat die Republik den Frauen gebracht? |trans-title=Što je republika donijela ženama? |work=Arbeiter-Zeitung |date=1922-11-19 |issue=311 |pages=7–8 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Die internationale sozialistische Frauenbewegung |trans-title=Međunarodni socijalistički ženski pokret |journal=Bildungsarbeit |issue=5 |year=1923 |pages=40–41 |language=de}} * {{cite news |last=Popp |first=Adelheid |title=Julie Rauscha und die arbeitenden Frauen: Eine Frau des Volkes |trans-title=Julie Rauscha i radnice: žena iz naroda |work=Arbeiter-Zeitung |date=1926-02-22 |issue=53 |page=1 |language=de}} * {{cite news |last=Popp |first=Adelheid |title=Der Internationale Sozialistische Frauentag |trans-title=Međunarodni socijalistički dan žena |work=Arbeiter-Zeitung |date=1927-03-13 |issue=71 |page=4 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Der Paragraph 144 |trans-title=Član 144. |journal=Die Unzufriedene |volume=5 |issue=41 |date=1927-10-08 |pages=1–3 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |chapter=Die Frau als Gesetzgeber |trans-chapter=Žena kao zakonodavka |title=Das Buch der Frau: Eine Zeitkritik |trans-title=Knjiga o ženi: kritika vremena |location=Wien |publisher=M. Duke |year=1927 |pages=101–106 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Die Frauen in den christlichen Gewerkschaften |trans-title=Žene u kršćanskim sindikatima |journal=Frauenarbeit |volume=6 |issue=18 |year=1928 |pages=828–829 |language=de}} * {{cite news |last=Popp |first=Adelheid |title=Zu Emma Adlers siebzigstem Geburtstag |trans-title=Povodom sedamdesetog rođendana Emme Adler |work=Arbeiter-Zeitung |date=1928-05-20 |issue=140 |page=2 |language=de}} * {{cite news |last=Popp |first=Adelheid |title=Marianne Hainisch: Zu ihrem neunzigsten Geburtstag |trans-title=Marianne Hainisch: povodom njezina devedesetog rođendana |work=Arbeiter-Zeitung |date=1929-03-27 |issue=86 |page=6 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |chapter=Erinnerungen aus der Frühzeit der Arbeiterinnenbewegung |trans-chapter=Sjećanja na rane dane pokreta radnica |title=Handbuch der Frauenarbeit in Österreich |trans-title=Priručnik o ženskom radu u Austriji |location=Wien |publisher=Kammer für Arbeiter und Angestellte |year=1930 |pages=568–573 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Frauentag April 1932 |trans-title=Dan žena, april 1932. |journal=Frauentag |year=1932 |pages=3–4 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Verdrängung der Frauenarbeit |trans-title=Potiskivanje ženskog rada |journal=Die Frau |volume=43 |issue=2 |year=1934 |pages=4–6 |language=de}} {{refend}} === Urednički rad i povezane publikacije === {{refbegin}} * {{cite book |title=Freie Liebe und bürgerliche Ehe: Schwurgerichtsverhandlung gegen die „Arbeiterinnen-Zeitung“ |trans-title=Slobodna ljubav i građanski brak: suđenje pred porotom protiv lista „Arbeiterinnen-Zeitung“ |location=Wien |publisher=Brand |year=1895 |language=de}} (stenografski zapisnik sudskog postupka) * {{cite book |editor-last=Popp |editor-first=Adelheid |title=Der Frauentag |trans-title=Dan žena |year=1911 |language=de}} * {{cite book |editor-last=Popp |editor-first=Adelheid |title=Gedenkbuch 20 Jahre österreichische Arbeiterinnenbewegung |trans-title=Spomenica: 20 godina austrijskog pokreta radnica |location=Wien |publisher=Wiener Volksbuchhandlung Vorwärts |year=1912 |language=de}} * {{cite book |editor-last=Popp |editor-first=Adelheid |editor2-last=Schlesinger |editor2-first=Therese |title=Die Wählerin: Sozialdemokratisches Frauen-Wochenblatt |trans-title=Biračica: socijaldemokratski ženski sedmični list |location=Wien |publisher=Vorwärts |year=1918–1919 |language=de}} * {{cite book |title=Arbeiterinnen-Zeitung: Sozialdemokratisches Organ für Frauen und Mädchen |trans-title=Novine radnica: socijaldemokratsko glasilo za žene i djevojke |location=Wien |publisher=Wiener Volksbuchhandlung |year=1892–1924 |language=de}} (Popp je bila odgovorna urednica od 1893) * {{cite book |editor-last=Popp |editor-first=Adelheid |title=Die Frau: Sozialdemokratische Monatsschrift für Politik, Wirtschaft, Frauenfragen, Literatur |trans-title=Žena: socijaldemokratski mjesečnik za politiku, privredu, ženska pitanja i književnost |location=Wien |publisher=Vorwärts |year=1924 |language=de}} (Popp izdavačica, Eugenie Brandl odgovorna urednica) {{refend}} === Rukopisi === {{refbegin}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Blätter der Erinnerung |trans-title=Listovi sjećanja |year=1936 |type=Rukopis |language=de}} (dijelovi naknadno objavljeni) * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Lene: Das Mädchen von Ambach |trans-title=Lene: djevojka iz Ambacha |year=1936 |type=neobjavljeni rukopis |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Emma Adler: Lebensbild einer seltenen Frau |trans-title=Emma Adler: životopis izuzetne žene |year=1936 |type=neobjavljeni rukopis |language=de}} (ostavština Gabriele Proft, kutija 2, mapa 4/4) {{refend}} === Bibliografski izvori === {{refbegin}} * {{cite web |last=Staritz |first=Nikola |title=Popp, Adelheid |url=https://fraueninbewegung.onb.ac.at/node/1996 |website=Frauen in Bewegung 1848–1938 |trans-title=Žene u pokretu 1848–1938 |publisher=Österreichische Nationalbibliothek |language=de |access-date=2026-10-10}} * {{cite journal |last=Philippoff |first=Eva |title=„Wir geigen wieder!“: Adelheid Popp (1869–1939) |trans-title=„Ponovno sviramo!“: Adelheid Popp (1869–1939) |url=https://journals.openedition.org/germanica/1810 |journal=Germanica |volume=34 |year=2004 |pages=101–116 |doi=10.4000/germanica.1810 |language=de}} {{refend}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Kategorija na Ostavi|Adelheid Popp}} * [https://web.archive.org/web/20120507074148/http://dev.prenhall.com/divisions/hss/app/BW_TEST/Western_History/documents/Adelheid_Popp_Finding_Work_Women_Factory_Workers_.htm ''Finding Work: Women Factory Workers''] by Adelheid Popp from My History Lab. {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1869|1939|Popp, Adelheid}} [[Kategorija:Austrijske feministkinje]] [[Kategorija:Austrijske političarke]] [[Kategorija:Austrijski socijalisti]] [[Kategorija:Austrijski novinari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Autobiografi]] [[Kategorija:Feminističke spisateljice]] [[Kategorija:Socijaldemokrati]] 6eq3i0bxj8r684y801bitsq6x44a1ne 42715659 42715575 2026-11-01T16:24:11Z Vipz 151311 + [[Kategorija:Biografije, Austro-Ugarska]], kad je već [[Kategorija:Biografije, Beč]] uklonjena. [[:en:Inzersdorf (Vienna)]] je za njezina života pripojena Beču. 42715659 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Adelheid Popp | ime_po_rođenju = Adelheid Dvořak | slika = Adelheid_Popp.jpg | opis = Adelheid Popp, 1892. | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1869|2|11}} | mjesto_rođenja = [[Inzersdorf]], [[Austro-Ugarska]] | datum_smrti = {{Datum smrti i dob|1939|3|7|1869|2|11}} | mjesto_smrti = [[Beč]], [[Treći Reich]] | državljanstvo = {{hlist | [[Austro-Ugarska|austrougarsko]] | [[Austrija|austrijsko]] | [[Treći Reich|njemačko]]}} | zanimanje = {{ubl|[[političarka]]|[[novinarka]]|[[spisateljica]]}} | supružnik = {{Brak |Julius Popp |1894 |1902 |end=smrt |ijek=da}} | djeca = Dva sina: <br /> Julius Popp <br /> Felix Popp | stranka = [[Socijaldemokratska radnička partija Austrije]] (SDAPÖ) }} '''Adelheid Popp''' (rođ. '''Dvořak''' ili '''Dworschak'''; 11. februara 1869. – 7. marta 1939.) bila je austrijska [[feminizam|feministkinja]], [[socijalizam|socijalistička]] političarka, [[spisateljica]] i [[novinarka]]. Bila je [[odbornica]] u [[Bečko gradsko vijeće|Bečkom gradskom vijeću]] i zastupnica [[Socijaldemokratska radnička partija Austrije|Socijaldemokratske radničke partije Austrije]] u [[Ustavotvorna narodna skupština Austrije|Ustavotvornoj narodnoj skupštini]], a ostala je upamćena i kao prva žena koja je u njoj govorila.<ref>Adelheid Popp: ''Sie war Viktor Adlers erfolgreichste Schülerin.'' In: ''Die Presse''. 9. Juni 2012, abgerufen am 19. Juni 2023.</ref><ref>Staritz, Nikola (2016). ''"Adelheid Popp, Biographie"''. ''Frauen in Bewegung 1848-1938''. Ariadne/Österreichische Nationalbibliothek. Archived from the original on December 3, 2019. Retrieved July 25, 2019.</ref> Smatra se začetnicom austrijskog [[proletarijat|proleterskog]] ženskog pokreta. == Biografija == === Djetinjstvo i obrazovanje === Adelheid Dvořak rođena je 11. februara 1869. u siromašnoj radničkoj porodici u [[Inzersdorf|Inzersdorfu]] kod [[Beč|Beča]], danas dijelu [[Liesing]]a.<ref name="Hauch2001" /> Od petnaestero djece u porodici, samo je petero preživjelo djetinjstvo; Adelheid je bila najmlađa od njih petnaest.<ref name="Lafleur1975">{{cite journal |last=Lafleur |first=Ingrun |title=Adelheid Popp and Working-Class Feminism in Austria |journal=Frontiers: A Journal of Women Studies |volume=1 |issue=1 |year=1975 |pages=86–105 |doi=10.2307/3346419}}</ref> Njezina majka je bila nepismena [[Fabrika|tvornička]] radnica tradicionalnog [[Katoličanstvo|katoličkog]] opredjeljenja.<ref name="Lafleur1975" /><ref name="Lane1995">{{cite book |editor-last=Lane |editor-first=A. T. |title=Biographical Dictionary of European Labor Leaders |volume=2 |year=1995 |publisher=Greenwood Press |pages=771–772 |isbn=978-0-313-29900-1 |url=https://books.google.com/books?id=H3vjdU-v4isC&pg=PA771 |language=en}}</ref> Njen otac, Adalbert, bio je [[Tkanje|tkalac]] i teški [[Alkoholizam|alkoholičar]]. Odrastala je u nasilnom porodičnom okruženju. Kad joj je bilo šest godina, otac joj je umro od raka, što je porodicu dovelo u jako težak položaj.<ref name="Popp1913">{{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=The Autobiography of a Working Woman |year=1913 |publisher=F. G. Browne & Co. |location=Chicago |url=https://books.google.com/books?id=K5sMAAAAYAAJ |language=en}}</ref> Pohađala je samo tri godine [[Škola|škole]], a često je izostajala zbog bolesti u porodici ili nedostatka osnovnih potrepština. Pošto joj je majka bila [[Pismenost|nepismena]], nije mogla pisati ispričnice za školske izostanke, zbog čega je porodica snosila kazne, a majka je čak bila kažnjena kratkim zatvorom.<ref name="Popp1913" /> Školovanje je morala napustiti s deset godina kako bi pomogla u izdržavanju porodice.<ref name="Popp1913" /> === Početak rada i političko buđenje === [[Datoteka:Adelheid Popp 2.jpg|thumb|left|upright=0.8|Dvořak u mladosti]] Nakon što je napustila školu najprije se zaposlila kao [[kućna pomoćnica]], čime se bavila kratko. Kasnije se bavila [[Heklanje|heklanjem]] i [[Šivanje|šivanjem]] kao [[Šegrt|šegrtica]] [[Krojač|krojačkog]] zanata, a naposljetku i radom u tvornici.<ref name="Lane1995" /><ref name="HaanDaskalova2006">{{cite book |last=Köpl |first=Regina |chapter=Popp, Adelheid (1869–1939) |editor1-first=Francisca |editor1-last=de Haan |editor2-first=Krassimira |editor2-last=Daskalova |editor3-first=Anna |editor3-last=Loutfi |title=A Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms: Central, Eastern, and South Eastern Europe, 19th and 20th Centuries |year=2006 |publisher=Central European University Press |pages=447–449 |isbn=978-963-7326-39-4 |url=https://books.google.com/books?id=hsgQjbgBOAkC&pg=PA447 |language=en}}</ref> U više tih službi bila je izložena izrabljivanju i [[Seksualno uznemiravanje|seksualnom uznemiravanju]].<ref name="Lafleur1975" /><ref>{{Cite book |title=The German worker: working-class autobiographies from the age of industrialization |date=1987 |publisher=Univ. of California Press |isbn=978-0-520-06124-8 |editor-last=Kelly |editor-first=Alfred |location=Berkeley}}</ref> Sredinom 1880-ih počela se zanimati za [[Politika|politiku]]. Prijatelj njenog brata upoznao ju je s radničkim socijalnim pokretom, [[Socijaldemokratija|socijaldemokratskom]] štampom i literaturom. Čitajući socijalističke spise saznala je da je siromaštvo opća pojava i posljedica nepravednog društva.<ref name="Popp1913" /> Vlastiti položaj i položaj radničkih porodica počela je sagledavati u širem društvenom okviru.<ref name="Lafleur1975" /> Godine 1889. prisustvovala je svom prvom javnom sastanku [[Socijaldemokratska radnička partija Austrije|Socijaldemokratske radničke partije Austrije]] (SDAPÖ), zajedno sa svojim bratom. Bila je jedina žena na skupu.<ref name="Lane1995" /><ref name="HaanDaskalova2006"/><ref name="Lafleur1975" /> === Rad u ženskom i socijaldemokratskom pokretu === Dvořak se aktivno uključila u Socijaldemokratsku radničku partiju te je 1891. postala njenom službenom [[delegat|delegatkinjom]] i [[glasnogovornik|glasnogovornicom]].<ref name="Lane1995" /> Godine 1891. bila je i članica društva {{jez|de|Arbeiterinnen-Bildungsverein}} (Društvo za obrazovanje radnica), koje su godinu ranije osnovale žene aktivne u socijaldemokratskom pokretu. Na jednom sastanku društva održala je svoj prvi govor. Potaknuta izlaganjem o [[radni uvjeti|radnim uvjetima]] žena, ustala je, opisala vlastita iskustva i istaknula potrebu za obrazovanjem radnica. Publika, koju su uglavnom činili muškarci, njen je spontani govor dočekala pljeskom i zatražila primjerke govora u pisanom obliku.<ref name="Lafleur1975" /> U oktobru 1892. postala je glavnom urednicom socijaldemokratskog ženskog lista {{jez|de|Arbeiterinnen-Zeitung}} (''Novine radnica''). Zajedno s [[Amalie Seidel]] učestvovala je u vođenju jednog od najranijih organiziranih [[štrajk|štrajkova]] radnica u Beču, započetog 3. maja 1893. Štrajk je obuhvatio 700 radnica iz triju tvornica za doradu tekstila u [[Gumpendorf]]u. Zahtijevale su desetosatni radni dan, veće plaće, neradni [[Prvi maj]] i povratak otpuštene Seidel na posao. Nakon tri sedmice njihovi su zahtjevi prihvaćeni.<ref name="Streik700">{{cite web |url=https://www.dasrotewien.at/seite/streik-der-700 |title=Streik der 700 |website=dasrotewien.at |language=de |access-date=2019-02-24}}</ref> Augusta 1893. sudjelovala je na [[Međunarodni socijalistički radnički kongres|Međunarodnom socijalističkom radničkom kongresu]] u [[Zürich]]u, gdje je slovila kao {{jez|de|Wunderkind}} ([[čudo od djeteta]]). Među istaknutim socijalistima koji su je cijenili bili su [[Victor Adler]], [[August Bebel]] i [[Friedrich Engels]].<ref name="Lafleur1975" /> Krajem 1893. učestvovala je u osnivanju bečkog kluba za čitanje i raspravu {{jez|de|Lese- und Diskutierclub „Libertas“}} i postala njegovom prvom predsjednicom. Klub je osnovan kao nasljednik Društva za obrazovanje radnica, a cilj mu je bio osposobljavanje socijaldemokratkinja za [[politička komunikacija|političke govore]] i [[javna rasprava|rasprave u javnosti]].<ref name="LibertasONB">{{cite web |last=Hofmann-Weinberger |first=Helga |title=Lese- und Diskutierclub "Libertas" |url=https://fraueninbewegung.onb.ac.at/node/110 |website=Frauen in Bewegung 1848–1938 |publisher=Österreichische Nationalbibliothek |language=de |access-date=2026-10-05}}</ref> Godine 1895. Popp je kao glavna urednica lista {{jez|de|Arbeiterinnen-Zeitung}} osuđena na četrnaest dana zatvora zbog sadržaja koji je sud ocijenio kao omalovažavanje [[brak|braka]] i [[porodica|porodice]]. Na suđenju je kritizirala tadašnje bračne zakone koji su ograničavali slobodu žena, kao i društvene [[dvostruki standard|dvostruke standarde]], govoreći i o [[prostitucija|prostituciji]] i njenim uzrocima.<ref name="Parlament2009b">{{cite web |title=Adelheid Popp – ein Porträt |url=https://www.parlament.gv.at/aktuelles/pk/jahr_2009/pk0364 |website=Parlament Österreich |date=2009-04-28 |language=de |access-date=2026-10-05}}</ref> Godine 1896. zatražila je da mjesta u kojima djeluju ženske organizacije imaju pravo slati delegatkinje na stranačke kongrese, ali taj zahtjev nije prihvaćen.<ref name="Parlament2009b" /> Godine 1898. postala je prvom predsjednicom socijaldemokratskog ženskog komiteta {{jez|de|Frauenreichskomitee}} stranke SDAPÖ.<ref name="HaanDaskalova2006" /><ref name="Hauch2001">{{cite book |last=Hauch |first=Gabriella |chapter=Popp, Adelheid, geborene Dwořak |title=Neue Deutsche Biographie |volume=20 |year=2001 |publisher=Duncker & Humblot |location=Berlin |pages=622–623 |chapter-url=https://www.deutsche-biographie.de/sfz96823.html |language=de}}</ref> Unutar stranke nastavila je borbu protiv diskriminacije žena, zagovarajući njihovo ravnopravno sudjelovanje u političkom radu. Iako je podržavala zajedničku borbu radnika i radnica, smatrala je da žene trebaju imati i vlastite organizacije.<ref name="Hauch2001" /><ref name="HaagPopp" /> Njihovo je organiziranje otežavalo uvjetovanje članstva pripadnošću [[sindikat|sindikatu]]: u Libertas su mogle pristupiti samo sindikalno organizirane žene. Takvo je ograničenje posebno pogađalo radnice koje su zarađivale radom kod kuće ili često mijenjale poslove i djelatnosti, zbog čega su se teško uključivale u postojeće strukovne sindikate.<ref name="Philippoff2004">{{cite journal |last=Philippoff |first=Eva |title=« Wir geigen wieder ! » Adelheid Popp (1869–1939) |journal=Germanica |issue=34 |year=2004 |pages=101–116 |doi=10.4000/germanica.1810 |url=https://journals.openedition.org/germanica/1810 |language=de}}</ref> === Djelovanje početkom 20. vijeka === [[Datoteka:Adelheid Popp 1904.jpg|thumb|upright=1.2|Popp (druga slijeva) i druge članice ženskog odbora SDAPÖ-a, 1904.]] Početkom 20. vijeka bila je članica uprave društva radnica koje su radile kod kuće u bečkom [[Ottakring]]u, {{jez|de|Verein der Heimarbeiterinnen von Wien-Ottakring}}.<ref name="PoppONB">{{cite web |last=Staritz |first=Nikola |title=Popp, Adelheid |url=https://fraueninbewegung.onb.ac.at/node/1996 |website=Frauen in Bewegung 1848–1938 |publisher=Österreichische Nationalbibliothek |language=de |access-date=2026-10-05}}</ref> Godine 1902. zajedno s [[Anna Boschek|Annom Boschek]], [[Amalie Seidel]], [[Amalie Pölzer]], [[Gabriele Proft]] i [[Therese Schlesinger]] učestvovala je u osnivanju društva {{jez|de|Verein sozialdemokratischer Frauen und Mädchen}} (Društvo socijaldemokratskih žena i djevojaka), uprkos otporu vlastite stranke. Društvo se prvenstveno zalagalo za opće i jednako pravo glasa muškaraca i žena. Do 1904. u trima bečkim okruzima, [[Favoriten]]u, [[Simmering]]u i [[Landstraße]]u, okupljalo je oko 600 žena.<ref name="VereinFrauenONB">{{cite web |last=Hofmann-Weinberger |first=Helga |title=Verein sozialdemokratischer Frauen und Mädchen |url=https://fraueninbewegung.onb.ac.at/node/290 |website=Frauen in Bewegung 1848–1938 |publisher=Österreichische Nationalbibliothek |language=de |access-date=2026-10-05}}</ref> Suočavala se i s diskriminacijom u plaćanju vlastitog rada. Jedno je vrijeme uredničke poslove i dužnost [[sekretar|sekretarke]] ženske organizacije obavljala bez naknade, nakon stranačkih optužbi za [[nepotizam]] i privilegiran položaj. Kad je ponovo počela primati plaću, stranka ju je svrstala u niži platni razred od muškaraca na sličnim položajima, zanemarujući njeno dugogodišnje [[iskustvo]]. Povećanje plaće izborila je tek prijetnjom da će prihvatiti bolje plaćen posao u drugom uredništvu.<ref name="Parlament2009b" /> U okviru ženskog pokreta zalagala se za [[osmosatni radni dan]], zabranu noćnog rada žena i zaštitu [[materinstvo|materinstva]].<ref name="HaanDaskalova2006" /> Na drugoj konferenciji socijaldemokratkinja 1903. usvojena je rezolucija koja je, uz skraćenje radnog vremena, zahtijevala slobodno subotnje poslijepodne, proširenje zaštite porodilja i naknadu izgubljene zarade, osnivanje rodilišta i ustanova za njegu porodilja te zapošljavanje inspektorica rada.<ref name="Parlament2009b" /> Godine 1904. izabrana je u upravu Socijaldemokratske radničke partije Austrije, u kojoj je ostala do 1933.<ref name="Hauch2001" /><ref name="HaagPopp" /> Zalagala se za [[žensko pravo glasa]] i ukidanje članka 30. austrijskog zakona o udruženjima, koji je ženama zabranjivao članstvo u političkim udruženjima.<ref name="Hauch2001" /> Ipak, 1905. u ime organiziranih socijaldemokratkinja pristala je privremeno povući zahtjev za ženskim pravom glasa kako ne bi ugrozila borbu za [[opće pravo glasa|opće, jednako i neposredno pravo glasa]] muškaraca. Taj je stav naišao na odobravanje u stranci, ali i na nezadovoljstvo u međunarodnom socijalističkom ženskom pokretu.<ref name="Parlament2009b" /> Godine 1907., budući da porast broja politički organiziranih žena nije doveo do njihove odgovarajuće zastupljenosti u stranačkom vodstvu, pokrenula je kampanju za obavezno uključivanje delegatkinja na stranačke kongrese.<ref name="HaanDaskalova2006" /> Augusta 1907. zajedno s Annom Boschek i Therese Schlesinger predstavljala je Austriju na prvoj [[Međunarodne konferencije socijalističkih žena|Međunarodnoj konferenciji socijalističkih žena]] u [[Stuttgart]]u.<ref name="HaagPopp" /> Na prvom obilježavanju [[Međunarodni dan žena|Međunarodnog dana žena]] u Beču, 19. marta 1911., govorila je zajedno s Victorom Adlerom na demonstraciji za žensko pravo glasa.<ref name="Frauentag1911ONB">{{cite web |title=Historischer Kontext: 1911 |url=https://webarchiv.onb.ac.at/web/20160204013626/http%3A/www.onb.ac.at/ariadne/vfb/vfbchron1911.htm |website=Frauen in Bewegung |publisher=Österreichische Nationalbibliothek |language=de |access-date=2026-10-05}}</ref> Pravo ženskih organizacija da šalju delegatkinje na stranačke kongrese priznato je 1912.<ref name="Parlament2009b" /> Godine 1916. Popp je preuzela predsjedavanje [[Međunarodni socijaldemokratski ženski komitet|Međunarodnim socijaldemokratskim ženskim komitetom]].<ref name="PoppONB" /> === Parlamentarno djelovanje === [[Datoteka:Adelheid Popp 1930.jpg|thumb|upright=1.2|Popp, 1930.]] Od 1918. do 1923. bila je članica [[Bečko gradsko vijeće|Bečkog gradskog vijeća]]. Dana 4. marta 1919. postala je zastupnicom u [[Ustavotvorna narodna skupština Austrije|Ustavotvornoj narodnoj skupštini Austrije]], a od 1920. do 1934. bila je zastupnica u [[Nacionalno vijeće Austrije|Nacionalnom vijeću Austrije]].<ref name="Parlament">{{cite web |title=Adelheid Popp |url=https://www.parlament.gv.at/person/1269 |website=Parlament Österreich |language=de |access-date=2026-10-08}}</ref> Na sjednici 3. aprila 1919. postala je prvom ženom koja se obratila Ustavotvornoj narodnoj skupštini, govoreći u raspravi o ukidanju plemstva i njegovih povlastica.<ref name="Hauch2001" /> U parlamentu se zalagala za ravnopravnost žena u [[porodično pravo|porodičnom pravu]], uvođenje [[građanski brak|građanskog braka]] i mogućnost razvoda i ponovnog sklapanja braka. Predlagala je i ukidanje kažnjavanja [[pobačaj|pobačaja]] u prva tri mjeseca [[trudnoća|trudnoće]]. Ti prijedlozi nisu usvojeni.<ref name="Parlament2009a">{{cite web |title=Adelheid Popp als Parlamentarierin |url=https://www.parlament.gv.at/aktuelles/pk/jahr_2009/pk0190 |website=Parlament Österreich |date=2009-03-09 |language=de |access-date=2026-10-08}}</ref> Podnijela je i prijedlog zakona o kućnim pomoćnicama i pomoćnicima, koji je usvojen 26. februara 1920. i kojim su uređeni njihovi radni uvjeti, odmor i zaštita u slučaju bolesti.<ref name="Parlament2009a" /> Zakon se isprva primjenjivao samo u općinama s više od 5.000 stanovnika. Na osnovu Poppina prijedloga, njegova je primjena zakonom od 26. marta 1926. proširena na sve općine.<ref name="Parlament2009a" /> Kao članica [[pravosuđe|pravosudnog]] odbora zalagala se za poboljšanje uvjeta u [[zatvor|zatvorima]], posebno za žene i [[maloljetnik|maloljetnike]]. Tražila je zapošljavanje zatvorskih čuvarica i liječnica, veće sudjelovanje žena u [[porota|porotama]] u postupcima protiv optuženica te povećanje broja [[sudac|sutkinja]].<ref name="Parlament2009a" /> U parlamentarnom govoru 3. februara 1923. protivila se vraćanju žena u [[domaćinstvo]] kao načinu rješavanja [[nezaposlenost|nezaposlenosti]]. Godine 1929. kritizirala je [[zapošljavanje djece]] mlađe od četrnaest godina uprkos zakonskoj zabrani. Dana 6. maja 1931. usprotivila se predloženoj izmjeni zakona o zaštiti [[pekar|pekarskih]] radnika kojom bi se omogućio [[noćni rad]] mladih od navršene četrnaeste godine.<ref name="Parlament2009a" /> === Posljednje godine i smrt === Godine 1933. Popp se povukla sa stranačkih dužnosti.<ref name="DiePresse2012">{{cite web |title=Adelheid Popp: Sie war Viktor Adlers erfolgreichste Schülerin |url=https://www.diepresse.com/764288/adelheid-popp-sie-war-viktor-adlers-erfolgreichste-schuelerin |website=Die Presse |date=2012-06-09 |language=de |access-date=2026-10-08}}</ref> Tokom [[Austrijski građanski rat|Februarskog ustanka]] 1934. nalazila se u bolnici, zbog čega je izbjegla hapšenje. Posljednje godine za vrijeme [[austrofašizam|austrofašističkog]] režima provela je povučeno. Kako bi zaradila za život, pisala je scenarije, romane i pripovijetke. O njoj su se brinule mlađe socijaldemokratkinje, među njima Gabriele Proft i [[Rosa Jochmann]], a nastojala je održavati svoje međunarodne kontakte.<ref name="Parlament2009b" /> Doživjela je [[Anschluss]] 1938.<ref name="DiePresse2012" /> Umrla je 7. marta 1939. u Beču od [[moždani udar|moždanog udara]].<ref name="PoppONB" /> == Porodica == Godine 1894. udala se za Juliusa Poppa, [[blagajnik|blagajnika]] Socijaldemokratske radničke partije Austrije. Bio je dvadeset godina stariji od nje i slabog [[zdravlje|zdravlja]]. Supružnici su dijelili socijalistička uvjerenja, a Julius je podržavao njeno političko djelovanje i učestvovao u kućnim poslovima. Imali su dvojicu sinova, Juliusa i Felixa.<ref name="HaanDaskalova2006" /><ref name="HaagPopp">{{cite book |last=Haag |first=John |chapter=Popp, Adelheid (1869–1939) |title=Women in World History: A Biographical Encyclopedia |chapter-url=https://www.encyclopedia.com/women/encyclopedias-almanacs-transcripts-and-maps/popp-adelheid-1869-1939 |language=en |access-date=2026-10-04}}</ref> Poppin suprug umro je 1902., nakon osam godina braka. Stariji sin Julius je 1916. u toku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] prijavljen kao [[nestao u borbi]] te se nikada nije vratio. Mlađi sin Felix umro je od [[gripa|gripe]] 1924. ili 1925.<ref name="HaanDaskalova2006" /><ref name="HaagPopp" /> == Djela == Popp je objavila brojne knjige, političke brošure i članke. Među bibliografski evidentiranim radovima nalaze se sljedeće publikacije. === Knjige i brošure === {{refbegin}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Die Arbeiterin im Kampf um’s Dasein |trans-title=Radnica u borbi za opstanak |location=Wien |publisher=Ignaz Brand |year=1895 |language=de}} (drugo, prerađeno izdanje 1911) * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Die Jugendgeschichte einer Arbeiterin |trans-title=Priča o mladosti jedne radnice |location=München |publisher=Reinhardt |year=1909 |language=de}} (kasnije više puta ponovno izdavana) * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Schutz der Mutter und dem Kinde |trans-title=Zaštita majke i djeteta |location=Wien |year=1910 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Mädchenbuch |trans-title=Knjiga za djevojke |location=Wien |year=1911 |language=de}} (kasnija izdanja 1914. i 1924) * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Haussklavinnen: Ein Beitrag zur Lage der Dienstmädchen |trans-title=Kućne robinje: prilog o položaju kućnih pomoćnica |location=Wien |publisher=Brand |year=1912 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Erinnerungen: Aus meinen Kindheits- und Mädchenjahren; aus der Agitation und anderes |trans-title=Sjećanja: iz djetinjstva i djevojaštva, iz agitacijskog rada i drugo |location=Stuttgart |publisher=Dietz |year=1915 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Frau – Arbeiterin – Sozialdemokratie |trans-title=Žena – radnica – socijaldemokratija |location=Wien |publisher=Verlag der Wiener Volksbuchhandlung Brand |year=1916 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Frauen der Arbeit, schließt euch an! Ein Mahnruf |trans-title=Radnice, ujedinite se! Apel |location=Wien |publisher=Brand |year=1919 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Frauenarbeit in der kapitalistischen Gesellschaft |trans-title=Ženski rad u kapitalističkom društvu |location=Wien |publisher=Frauen-Zentralkomitee |year=1922 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Vorkämpferinnen der Menschheit |trans-title=Pionirke čovječanstva |location=Teplitz-Schönau |publisher=Zentralstelle für das Bildungswesen der Deutschen sozialdemokratischen Arbeiterpartei |year=1925 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Traurige Jugend: Die Jugendgeschichte einer Arbeiterin, von ihr selbst erzählt |trans-title=Tužna mladost: priča o mladosti jedne radnice, koju je sama ispričala |location=Wien |publisher=Die Unzufriedene |year=1927 |language=de}} (izdanje autobiografije pod drugim naslovom) * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Der Weg zur Höhe: Die sozialdemokratische Frauenbewegung Österreichs; ihr Aufbau, ihre Entwicklung und ihr Aufstieg |trans-title=Put prema usponu: socijaldemokratski ženski pokret Austrije, njegovo osnivanje, razvoj i uspon |location=Wien |publisher=Frauenzentralkomitee der Sozialdemokratischen Arbeiterpartei Deutschösterreichs |year=1929 |language=de}} {{refend}} === Članci i prilozi === {{refbegin}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |chapter=Jugenderinnerungen |trans-chapter=Sjećanja na mladost |title=Feierabend: Ein Buch für die Jugend |trans-title=Slobodno vrijeme: knjiga za mlade |location=Wien |publisher=Verlag der Wiener Volksbuchhandlung Ignaz Brand |year=1902 |pages=42–50 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Die christlichsoziale Partei in Österreich |trans-title=Kršćanskosocijalna stranka u Austriji |url=https://library.fes.de/cgi-bin/populo/sozmon.pl?f_HEF=190506&t_heft=x |journal=Sozialistische Monatshefte |volume=9 |issue=6 |year=1905 |pages=521–527 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Die österreichische Wahlreform und das Frauenwahlrecht |trans-title=Austrijska izborna reforma i žensko pravo glasa |journal=Sozialistische Monatshefte |volume=10 |issue=4 |year=1906 |pages=301–305 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |author2-last=Freundlich |author2-first=Emmy |title=Die sozialpolitischen Forderungen an die Gesetzgebung: Frauenwahlrecht und Arbeiterinnenschutz |trans-title=Socijalnopolitički zahtjevi zakonodavstvu: žensko pravo glasa i zaštita radnica |year=1908 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Die Arbeiterinnenbewegung in Österreich |trans-title=Pokret radnica u Austriji |journal=Die neue Zeit |issue=27 |year=1909 |pages=19–23 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Zum Frauentag! |trans-title=Povodom Dana žena! |journal=Die neue Zeit |volume=29 |issue=24 |year=1911 |pages=836–838 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |chapter=Zwanzig Jahre Arbeiterinnenbewegung |trans-chapter=Dvadeset godina pokreta radnica |title=Gedenkbuch 20 Jahre österreichische Arbeiterinnenbewegung |trans-title=Spomenica: 20 godina austrijskog pokreta radnica |editor-last=Popp |editor-first=Adelheid |location=Wien |publisher=Wiener Volksbuchhandlung Vorwärts |year=1912 |pages=6–22 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |chapter=Jenny Marx |trans-chapter=Jenny Marx |title=Karl Marx: Der Mann und sein Werk |trans-title=Karl Marx: čovjek i njegovo djelo |year=1913 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Die Kinderarbeit in Österreich |trans-title=Dječji rad u Austriji |journal=Die neue Zeit |issue=52 |year=1913 |pages=1012–1021 |language=de}} * {{cite book |last=Braun |first=Adolf |title=Gleiches Recht für Frauen! |trans-title=Jednaka prava za žene! |location=Nürnberg |publisher=Fränkische Verlags-Anstalt & Buchdruckerei |year=1914 |language=de}} (urednik; s prilogom Popp) * {{cite news |last=Popp |first=Adelheid |title=Zum Frauentag 1918 |trans-title=Povodom Dana žena 1918. |work=Arbeiter-Zeitung |date=1918-03-22 |issue=78 |page=2 |language=de}} * {{cite news |last=Popp |first=Adelheid |title=Der 16. Februar |trans-title=16. februar |work=Die Wählerin |date=1919-02-06 |issue=10 |page=1 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |chapter=Was die Frauen der Republik verdanken |trans-chapter=Što žene duguju republici |title=Freiheit und Aufstieg |trans-title=Sloboda i uspon |author2-last=Schlesinger |author2-first=Therese |location=Wien |year=1919 |language=de}} * {{cite news |last=Popp |first=Adelheid |title=Was hat die Republik den Frauen gebracht? |trans-title=Što je republika donijela ženama? |work=Arbeiter-Zeitung |date=1922-11-19 |issue=311 |pages=7–8 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Die internationale sozialistische Frauenbewegung |trans-title=Međunarodni socijalistički ženski pokret |journal=Bildungsarbeit |issue=5 |year=1923 |pages=40–41 |language=de}} * {{cite news |last=Popp |first=Adelheid |title=Julie Rauscha und die arbeitenden Frauen: Eine Frau des Volkes |trans-title=Julie Rauscha i radnice: žena iz naroda |work=Arbeiter-Zeitung |date=1926-02-22 |issue=53 |page=1 |language=de}} * {{cite news |last=Popp |first=Adelheid |title=Der Internationale Sozialistische Frauentag |trans-title=Međunarodni socijalistički dan žena |work=Arbeiter-Zeitung |date=1927-03-13 |issue=71 |page=4 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Der Paragraph 144 |trans-title=Član 144. |journal=Die Unzufriedene |volume=5 |issue=41 |date=1927-10-08 |pages=1–3 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |chapter=Die Frau als Gesetzgeber |trans-chapter=Žena kao zakonodavka |title=Das Buch der Frau: Eine Zeitkritik |trans-title=Knjiga o ženi: kritika vremena |location=Wien |publisher=M. Duke |year=1927 |pages=101–106 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Die Frauen in den christlichen Gewerkschaften |trans-title=Žene u kršćanskim sindikatima |journal=Frauenarbeit |volume=6 |issue=18 |year=1928 |pages=828–829 |language=de}} * {{cite news |last=Popp |first=Adelheid |title=Zu Emma Adlers siebzigstem Geburtstag |trans-title=Povodom sedamdesetog rođendana Emme Adler |work=Arbeiter-Zeitung |date=1928-05-20 |issue=140 |page=2 |language=de}} * {{cite news |last=Popp |first=Adelheid |title=Marianne Hainisch: Zu ihrem neunzigsten Geburtstag |trans-title=Marianne Hainisch: povodom njezina devedesetog rođendana |work=Arbeiter-Zeitung |date=1929-03-27 |issue=86 |page=6 |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |chapter=Erinnerungen aus der Frühzeit der Arbeiterinnenbewegung |trans-chapter=Sjećanja na rane dane pokreta radnica |title=Handbuch der Frauenarbeit in Österreich |trans-title=Priručnik o ženskom radu u Austriji |location=Wien |publisher=Kammer für Arbeiter und Angestellte |year=1930 |pages=568–573 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Frauentag April 1932 |trans-title=Dan žena, april 1932. |journal=Frauentag |year=1932 |pages=3–4 |language=de}} * {{cite journal |last=Popp |first=Adelheid |title=Verdrängung der Frauenarbeit |trans-title=Potiskivanje ženskog rada |journal=Die Frau |volume=43 |issue=2 |year=1934 |pages=4–6 |language=de}} {{refend}} === Urednički rad i povezane publikacije === {{refbegin}} * {{cite book |title=Freie Liebe und bürgerliche Ehe: Schwurgerichtsverhandlung gegen die „Arbeiterinnen-Zeitung“ |trans-title=Slobodna ljubav i građanski brak: suđenje pred porotom protiv lista „Arbeiterinnen-Zeitung“ |location=Wien |publisher=Brand |year=1895 |language=de}} (stenografski zapisnik sudskog postupka) * {{cite book |editor-last=Popp |editor-first=Adelheid |title=Der Frauentag |trans-title=Dan žena |year=1911 |language=de}} * {{cite book |editor-last=Popp |editor-first=Adelheid |title=Gedenkbuch 20 Jahre österreichische Arbeiterinnenbewegung |trans-title=Spomenica: 20 godina austrijskog pokreta radnica |location=Wien |publisher=Wiener Volksbuchhandlung Vorwärts |year=1912 |language=de}} * {{cite book |editor-last=Popp |editor-first=Adelheid |editor2-last=Schlesinger |editor2-first=Therese |title=Die Wählerin: Sozialdemokratisches Frauen-Wochenblatt |trans-title=Biračica: socijaldemokratski ženski sedmični list |location=Wien |publisher=Vorwärts |year=1918–1919 |language=de}} * {{cite book |title=Arbeiterinnen-Zeitung: Sozialdemokratisches Organ für Frauen und Mädchen |trans-title=Novine radnica: socijaldemokratsko glasilo za žene i djevojke |location=Wien |publisher=Wiener Volksbuchhandlung |year=1892–1924 |language=de}} (Popp je bila odgovorna urednica od 1893) * {{cite book |editor-last=Popp |editor-first=Adelheid |title=Die Frau: Sozialdemokratische Monatsschrift für Politik, Wirtschaft, Frauenfragen, Literatur |trans-title=Žena: socijaldemokratski mjesečnik za politiku, privredu, ženska pitanja i književnost |location=Wien |publisher=Vorwärts |year=1924 |language=de}} (Popp izdavačica, Eugenie Brandl odgovorna urednica) {{refend}} === Rukopisi === {{refbegin}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Blätter der Erinnerung |trans-title=Listovi sjećanja |year=1936 |type=Rukopis |language=de}} (dijelovi naknadno objavljeni) * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Lene: Das Mädchen von Ambach |trans-title=Lene: djevojka iz Ambacha |year=1936 |type=neobjavljeni rukopis |language=de}} * {{cite book |last=Popp |first=Adelheid |title=Emma Adler: Lebensbild einer seltenen Frau |trans-title=Emma Adler: životopis izuzetne žene |year=1936 |type=neobjavljeni rukopis |language=de}} (ostavština Gabriele Proft, kutija 2, mapa 4/4) {{refend}} === Bibliografski izvori === {{refbegin}} * {{cite web |last=Staritz |first=Nikola |title=Popp, Adelheid |url=https://fraueninbewegung.onb.ac.at/node/1996 |website=Frauen in Bewegung 1848–1938 |trans-title=Žene u pokretu 1848–1938 |publisher=Österreichische Nationalbibliothek |language=de |access-date=2026-10-10}} * {{cite journal |last=Philippoff |first=Eva |title=„Wir geigen wieder!“: Adelheid Popp (1869–1939) |trans-title=„Ponovno sviramo!“: Adelheid Popp (1869–1939) |url=https://journals.openedition.org/germanica/1810 |journal=Germanica |volume=34 |year=2004 |pages=101–116 |doi=10.4000/germanica.1810 |language=de}} {{refend}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Kategorija na Ostavi|Adelheid Popp}} * [https://web.archive.org/web/20120507074148/http://dev.prenhall.com/divisions/hss/app/BW_TEST/Western_History/documents/Adelheid_Popp_Finding_Work_Women_Factory_Workers_.htm ''Finding Work: Women Factory Workers''] by Adelheid Popp from My History Lab. {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1869|1939|Popp, Adelheid}} [[Kategorija:Biografije, Austro-Ugarska]] [[Kategorija:Austrijske feministkinje]] [[Kategorija:Austrijske političarke]] [[Kategorija:Austrijski socijalisti]] [[Kategorija:Austrijski novinari]] [[Kategorija:Austrijski pisci]] [[Kategorija:Autobiografi]] [[Kategorija:Feminističke spisateljice]] [[Kategorija:Socijaldemokrati]] 9nya8wn8d7wzjogpf60m122mgp641qw 0 4726076 42715771 42713558 2026-11-02T02:43:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead. #IABot (v2.0.9.6) 42715771 wikitext text/x-wiki [[File:Launcelot Harrison 1880-1928.png |thumb|upright|[[Launcelot Harrison]], 1880–1928]] '''Harrisonovo pravilo''' je zapažanje [[Launcelot Harrison|Launcelota Harrisona]] u [[evolucijska biologija|evolucijskoj biologiji]] da u poređenju blisko srodnih vrsta, veličine tijela domaćina i [[parazit]]a imaju tendenciju pozitivne kovarijacije. == Veličina parazitskih vrsta se povećava s veličinom domaćinske vrste == [[Launcelot Harrison]], australijski stručnjak za [[zoologija|zoologiju]] i [[parazitologija|parazitologiju]], 1915. je objavio istraživanje u kojem je zaključio da veličine tijela domaćina i parazita imaju tendenciju pozitivne kovarijacije,<ref name=Harrison_1915>{{cite journal | last=Harrison | first=Launcelot | title=Mallophaga from Apteryx, and their significance; with a note on the genus Rallicola | journal=[[Parasitology (journal)|Parasitology]] | year=1915 | volume=8 | pages=88–100 | url=http://www.phthiraptera.info/Publications/0182.pdf | doi=10.1017/S0031182000010428 | access-date=2018-03-30 | archive-url=https://web.archive.org/web/20171107015756/http://phthiraptera.info/Publications/0182.pdf | archive-date=2017-11-07 | url-status=dead }}</ref> što je kasnije nazvano "Harrisonovim pravilom". Sam Harrison je prvobitno predložio ovo pravilo kako bi protumačio varijabilnost srodnih vrsta [[vaši|ušiju]]. Međutim, kasniji autori su ga potvrdili za širok spektar parazitskih organizama, uključujući [[nematoda|valjkaste crve]],<ref>{{cite journal | last1 = Kirchner | first1 = TB | last2 = Anderson | first2 = RV| last3 = Ingham | first3 = RE| title = Natural selection and the distribution of nematode sizes | journal= [[Ecology (journal)|Ecology]] | year= 1980| volume = 61 | issue = 2 | pages= 232–237| doi = 10.2307/1935179 | jstor = 1935179 | bibcode = 1980Ecol...61..232K }}</ref><ref name=Harveyetal>{{cite journal | last1 = Harvey | first1 = PH| last2 = Keymer | first2 = AE| title = Comparing life histories using phylogenies | journal= [[Philosophical Transactions of the Royal Society B]]| year= 1991| volume = 332 | issue = 1262| pages= 31–39| doi = 10.1098/rstb.1991.0030| bibcode = 1991RSPTB.332...31H}}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Morand | first1 = S| last2 = Legendre | first2 = P| last3 = Gardner | first3 = SL| last4 = Hugot | first4 = JP| title = Body size evolution of oxyurid (Nematoda) parasites: the role of hosts | journal= [[Oecologia]] | year= 1996| volume = 107| issue = 2| pages=274–282 | url= https://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?referer=https://scholar.google.com/&httpsredir=1&article=1082&context=parasitologyfacpubs| doi = 10.1007/BF00327912| bibcode = 1996Oecol.107..274M | pmid = 28307314| s2cid = 13512689| url-access = subscription}}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Morand | first1 = S| last2 = Sorci | first2 = G| title = Determinants of life-history evolution in nematodes | journal= [[Parasitology Today]] | year= 1998| volume = 14| issue = 5| pages=193–196 | doi = 10.1016/S0169-4758(98)01223-X| pmid = 17040750}}</ref> [[Rhizocephala|rizocefalne viličare]],<ref>{{cite journal | last1 = Poulin | first1 = R| last2 = Hamilton | first2 = WJ | title = Ecological correlates of body size and egg size in parasitic Ascothoracida and Rhizocephala (Crustacea) | journal= Acta Oecologica | year= 1997| volume = 18| issue = 6| pages=621–635 | doi = 10.1016/S1146-609X(97)80047-1| bibcode = 1997AcO....18..621P}}</ref> [[buha|buhe]], [[vaš|uši]], [[krpelj]]e, parazitske [[muhe]] i [[grinje]], kao i biljojedne insekte povezane sa specifičnim biljkama-domaćinima.<ref name=Harveyetal /><ref>{{cite journal| last1 = Morand| first1 = S| last2 = Hafner| first2 = MS| last3 = Page| first3 = RDM| last4 = Reed| first4 = DL| title = Comparative body size relationships in pocket gophers and their chewing lice| journal = [[Zoological Journal of the Linnean Society]]| year = 2000| volume = 70| issue = 2| pages = 239–249| doi = 10.1111/j.1095-8312.2000.tb00209.x| doi-access = free}}</ref><ref>{{cite journal | last1 = Johnson | first1 = KP | last2 = Bush | first2 = SE | last3 = Clayton | first3 = DH | title = Correlated evolution of host and parasite body size: tests of Harrison's rule using birds and lice | journal = [[Evolution (journal)|Evolution]] | year = 2005 | volume = 59 | issue = 8 | pages = 1744–1753 | doi = 10.1111/j.0014-3820.2005.tb01823.x | pmid = 16329244 | s2cid = 8501561 | doi-access = free }}</ref> == Varijabilnost veličine parazita raste s veličinom domaćina == [[Robert Poulin (zoolog)|Robert Poulin]] je primijetio da se u poređenjima među vrstama [[statistička disperzija|varijabilnost]] veličine tijela parazita također povećava s veličinom tijela domaćina.<ref>{{cite book|last=Poulin|first=R|title=Evolutionary ecology of parasites|year=2006|publisher=Princeton University Press|isbn=9780691120850|url-access=registration|url=https://archive.org/details/evolutionaryecol0000poul}}</ref> Samo po sebi je očigledno da očekujemo veću varijaciju zajedno s većim prosječnim veličinama tijela zbog efekta skaliranja alometrijskim [[zakon potencije|zakonom potencije]].<ref>{{cite journal | last1 = Xiao | first1 = X| last2 = White | first2 = EP| last3 = Hooten | first3 = MB | last4 = Durham | first4 =SL| title = On the use of log-transformation vs. nonlinear regression for analyzing biological power-laws | journal= [[Ecology (journal)|Ecology]] | year= 2011| volume = 92| issue = 10| pages= 1887–1894| doi = 10.1890/11-0538.1| pmid = 22073779| bibcode = 2011Ecol...92.1887X| url = https://digitalcommons.usu.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1351&context=biology_facpub| url-access = subscription| doi-access = free}}</ref> Međutim, Poulin se osvrnuo na sve veću varijabilnost veličine tijela parazita usljed bioloških razloga, stoga se očekuje povećanje veće od onog uzrokovanog efektom skaliranja. Harnos et al. su nedavno primijenili filogenetski kontrolirane statističke metode kako bi testirali Harrisonovo pravilo i Poulinovu hipotezu o rastućoj varijanci kod ptičjih ušiju.<ref>{{cite journal | last1 = Harnos | first1 = A | last2 = Lang | first2 = Z | last3 = Petras | first3 = D | last4 = Bush | first4 = SE | last5 = Szabo | first5 = K | last6 = Rozsa | first6 = L | title = Size matters for lice on birds: coevolutionary allometry of host and parasite body size | journal = [[Evolution (journal)|Evolution]] | year = 2017 | volume = 92 | issue = 2 | pages = 1887–1894 | doi = 10.1111/evo.13147 | pmid = 27925167 | s2cid = 4701333 | url = http://www.zoologia.hu/list/2017%20Evolution.pdf | archive-url = https://web.archive.org/web/20241215085152/http://www.zoologia.hu/list/2017%20Evolution.pdf | archive-date = 2024-12-15 | access-date = 2026-10-13 | url-status = dead }}</ref> Njihovi rezultati pokazuju da tri glavne porodice ptičjih ušiju ([[Ricinidae]], [[Menoponidae]], [[Philopteridae]]) slijede Harrisonovo pravilo, a dvije od njih ([[Menoponidae]], [[Philopteridae]]) također slijede Poulinov dodatak na njega. <gallery class=center mode=nolines widths=250px heights=250px> File:Harrison's rule.png|Šematski dijagram Harrisonovog pravila: male vrste domaćina posjeduju malene, a velike vrste domaćina posjeduju velike vrste parazita. File:Harrison's rule with Poulin's supplement.png|Šematski dijagram Harrisonovog pravila s [[Robert Poulin|Poulinovim]] dodatkom: male vrste domaćina posjeduju malene, a velike vrste domaćina posjeduju i malene i velike (u prosjeku veće) vrste parazita </gallery> == Implikacije == [[Alometrija]] između veličina tijela domaćina i parazita predstavlja evidentan aspekt [[koevolucija domaćina i parazita|koevolucije domaćina i parazita]]. Nagib ovog odnosa je specifičan za takson. Veličina tijela parazita pozitivno varira s plodnošću (fekunditetom)<ref>{{cite journal | last1 = Villa | first1 = SM| last2 = Evans | first2 = MD| last3 = Subhani | first3 = YK | last4 = Altuna | first4 = JC| last5 = Bush | first5 = SE| last6 = Clayton | first6 = DH| title = Body size and fecundity are correlated in feather lice (Phthiraptera: Ischnocera): implications for Harrison's rule | journal= Ecological Entomology | year= 2018| volume = 43| issue = 3| pages= 394–396| doi = 10.1111/een.12511| doi-access = free| bibcode = 2018EcoEn..43..394V}}</ref> i stoga vjerojatno utiče i na virulenciju parazitskih infekcija. == Reference == {{Reflist|30em}} {{biološka pravila}} [[Kategorija:Biološka pravila]] [[Kategorija:Evoluciona biologija]] [[Kategorija:Parazitologija]] jeehrx28e8214a0ebsf5xul6pq2b7o1 118 4727150 42715762 42715503 2026-11-02T02:02:31Z Aca 108187 42715762 wikitext text/x-wiki {{nacrt članka|godina=2026}} '''Aktualni događaji''' jesu rubrika [[Glavna stranica|Glavne stranice]] koja iznosi kratke informacije o značajnim aktualnim događajima te pruža pregled novosti i veze do tema o kojima čitatelji i čitateljice mogu saznati više na Wikipediji. Vijesti se biraju prema značaju događaja. Postojanje članka o događaju i njegov kvalitet nisu uvjeti za objavljivanje vijesti. Osim toga, nije nužno da članak bude dopunjen najnovijim informacijama. Wikipedija ne objavljuje ni originalne novinske članke ni izvještaje iz prve ruke. Informacije u rubrici moraju se zasnivati na pouzdanim izvorima i biti napisane neutralno. Vijesti se navode obrnutim hronološkim redom: najnoviji događaji nalaze se na vrhu. Njihov položaj na listi ne označava stepen važnosti. == Svrha == Svrha rubrike je: * pružiti čitateljima sažet pregled značajnih aktualnih događaja; * olakšati pronalaženje tema koje čitatelji traže zbog njihove zastupljenosti u vijestima; * skrenuti pažnju na teme koje čitatelji možda nisu tražili, ali bi ih mogle zanimati; * pokazati da je Wikipedija enciklopedija koja prati i objašnjava promjene u svijetu. == Značaj vijesti == Pri izboru vijesti procjenjuje se značaj konkretnog događaja. Događaj treba biti aktualan, odnosno o njemu se treba izvještavati u tekućim vijestima. Sama činjenica da je neka informacija objavljena u medijima ne znači da je dovoljno značajna za Glavnu stranicu. Pri procjeni značaja mogu pomoći sljedeća pitanja: * '''Koliko je izvještavanje opširno i temeljito?''' Obrađuju li izvori događaj detaljno ili ga samo usput spominju? * '''Koliko ima nezavisnih izvještaja?''' Izvještava li više medija samostalno ili svi prenose istu agencijsku vijest? * '''Koliko se često pojavljuju nove informacije?''' Je li riječ o jednokratnoj objavi ili događaju koji mediji nastavljaju pratiti? * '''Kakvi izvori izvještavaju o događaju?''' Prate li ga pouzdani mediji s razvijenom uredničkom provjerom? Ovo su pokazatelji koji pomažu u procjeni, a ne obavezni uslovi koje svaka vijest mora pojedinačno ispuniti. Položaj vijesti na naslovnici nekog medija nije sam po sebi pouzdano mjerilo značaja. Medijske stranice mogu prilagođavati prikaz lokaciji, interesima i historiji pregledavanja pojedinog čitatelja, pa ista vijest nije jednako istaknuta svima. == Postavljanje vijesti == Vijest može izravno dodati svako ko ima status autopatrolera. Nema posebnog postupka kandidiranja ni prethodnog glasanja. # Provjerite informacije u pouzdanim izvorima i sastavite kratak, neutralan sažetak. # Uredite [[Šablon:Aktualni događaji]] i dodajte vijest na odgovarajuće mjesto prema datumu. # Dodajte odgovarajuće unutrašnje poveznice i, ako postoji prikladna slobodna slika, razmotrite njeno postavljanje. # Pregledajte prikaz prije spremanja i u sažetku izmjene navedite izvor vijesti. Korisnici koji ne mogu uređivati šablon mogu predložiti vijest ili ispravku na [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|njegovoj stranici za razgovor]]. Za aktualnost je važan trenutak kada je informacija objavljena u pouzdanim izvorima. To se često poklapa s datumom samog događaja, ali ne mora uvijek biti slučaj. Naprimjer, rezultati naučnog istraživanja mogu biti objavljeni znatno kasnije od provođenja istraživanja. == Uređenje rubrike == === Sažeci vijesti === Sažetak treba ukratko objasniti šta se dogodilo i zbog čega je događaj značajan. Poveznice vode na događaj, osobe, mjesta ili druge povezane teme. Nepostojanje odgovarajućeg članka nije prepreka za objavljivanje vijesti. Pri pisanju sažetaka: * Pišite jasno, sažeto i neutralno, u potpunim rečenicama, po mogućnosti u prezentu. * Izbjegavajte senzacionalističke formulacije i nepotrebne izraze poput »prvi put u historiji«. * Izbjegavajte poređenja poput »najveći u regiji od određene godine« kada nisu potrebna za razumijevanje značaja događaja. * Navedite dovoljno konteksta da se vijest može razumjeti bez prethodnog praćenja teme. Vijesti se raspoređuju prema datumu događaja, uz uvažavanje datuma objavljivanja kada informacija postane javno poznata naknadno. Događaje koji se odnose na isti dan nije potrebno poredati prema tačnom vremenu. Broj vijesti može se prilagođavati njihovoj dužini i raspoloživom prostoru na Glavnoj stranici. Starije vijesti povremeno se uklanjaju kako bi rubrika ostala pregledna i aktualna. === Slike === Rubriku može pratiti slika povezana s jednom od objavljenih vijesti. Pri izboru slike vrijedi sljedeće: * Slika mora biti slobodna, s jasno navedenim porijeklom i odgovarajućom licencom. U pravilu se koriste datoteke s Wikimedijine ostave. Neslobodne slike koje se u člancima koriste na temelju poštene upotrebe ne postavljaju se na Glavnu stranicu. * Slika treba prikazivati nešto što se spominje u vijesti, poput osobe, mjesta ili događaja. Veza između slike i vijesti treba biti jasna iz opisa ili napomene »na slici«. * Prednost ima slika povezana s viješću koja je bliže vrhu rubrike. Ako za najnoviju vijest nema prikladne slike, može se koristiti slika uz neku od ostalih vijesti. * Izbjegavajte čisto ukrasne elemente, poput zastava i logotipa. Karte koristite samo ako su čitljive u malom prikazu. Ako nema prikladne slobodne slike, rubrika može biti prikazana bez nje. === Aktualne teme === U odjeljku »Aktualne teme« navode se teme koje su trenutno u toku, poput ratova, protesta i drugih događaja koji traju duže vrijeme. Za uvrštavanje je bitno da je tema u toku. Postojanje, kvaliteta i učestalost dopunjavanja povezanog članka nisu uslovi. Kada se događaj završi, tema se uklanja s popisa. Teme se navode abecednim redom prema prikazanom nazivu. === Nedavne smrti === U odjeljku »Nedavne smrti« navode se enciklopedijski značajne osobe koje su nedavno umrle. Podatak o smrti mora biti potvrđen u pouzdanom izvoru. Za uvrštavanje nisu potrebni poseban postupak kandidiranja ni procjena kvalitete biografskog članka. Ako je sama smrt značajan događaj o kojem se opširno izvještava, može biti predstavljena i zasebnom viješću. tivoe17ltc2njxlfbdyp9itrjh0bgj8 42715764 42715762 2026-11-02T02:05:17Z Aca 108187 42715764 wikitext text/x-wiki {{nacrt članka|godina=2026}} '''Aktualni događaji''' jesu rubrika [[Glavna stranica|Glavne stranice]] koja iznosi kratke informacije o značajnim aktualnim događajima te pruža pregled novosti i veze do tema o kojima čitatelji i čitateljice mogu saznati više na Wikipediji. Vijesti se biraju prema značaju događaja. Postojanje članka o događaju i njegov kvalitet nisu uvjeti za objavljivanje vijesti. Osim toga, nije nužno da članak bude dopunjen najnovijim informacijama. Wikipedija ne objavljuje ni originalne novinske članke ni izvještaje iz prve ruke. Informacije u rubrici moraju se zasnivati na pouzdanim izvorima i biti napisane neutralno. Vijesti se izlažu obrnutim hronološkim redom: najnoviji događaji nalaze se na vrhu. Njihov položaj na listi ne označava stepen važnosti. == Svrha == Svrha rubrike je: * pružiti čitateljima sažet pregled značajnih aktualnih događaja; * olakšati pronalaženje tema koje čitatelji traže zbog njihove zastupljenosti u vijestima; * skrenuti pažnju na teme koje čitatelji možda nisu tražili, ali bi ih mogle zanimati; * pokazati da je Wikipedija enciklopedija koja prati i objašnjava promjene u svijetu. == Značaj vijesti == Pri izboru vijesti procjenjuje se značaj konkretnog događaja. Događaj treba biti aktualan, odnosno o njemu se treba izvještavati u tekućim vijestima. Sama činjenica da je neka informacija objavljena u medijima ne znači da je dovoljno značajna za Glavnu stranicu. Pri procjeni značaja mogu pomoći sljedeća pitanja: * '''Koliko je izvještavanje opširno i temeljito?''' Obrađuju li izvori događaj detaljno ili ga samo usput spominju? * '''Koliko ima nezavisnih izvještaja?''' Izvještava li više medija samostalno ili svi prenose istu agencijsku vijest? * '''Koliko se često pojavljuju nove informacije?''' Je li riječ o jednokratnoj objavi ili događaju koji mediji nastavljaju pratiti? * '''Kakvi izvori izvještavaju o događaju?''' Prate li ga pouzdani mediji s razvijenom uredničkom provjerom? Ovo su pokazatelji koji pomažu u procjeni, a ne obavezni uslovi koje svaka vijest mora pojedinačno ispuniti. Položaj vijesti na naslovnici nekog medija nije sam po sebi pouzdano mjerilo značaja. Medijske stranice mogu prilagođavati prikaz lokaciji, interesima i historiji pregledavanja pojedinog čitatelja, pa ista vijest nije jednako istaknuta svima. == Postavljanje vijesti == Vijest može izravno dodati svako ko ima status autopatrolera. Nema posebnog postupka kandidiranja ni prethodnog glasanja. # Provjerite informacije u pouzdanim izvorima i sastavite kratak, neutralan sažetak. # Uredite [[Šablon:Aktualni događaji]] i dodajte vijest na odgovarajuće mjesto prema datumu. # Dodajte odgovarajuće unutrašnje poveznice i, ako postoji prikladna slobodna slika, razmotrite njeno postavljanje. # Pregledajte prikaz prije spremanja i u sažetku izmjene navedite izvor vijesti. Korisnici koji ne mogu uređivati šablon mogu predložiti vijest ili ispravku na [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|njegovoj stranici za razgovor]]. Za aktualnost je važan trenutak kada je informacija objavljena u pouzdanim izvorima. To se često poklapa s datumom samog događaja, ali ne mora uvijek biti slučaj. Naprimjer, rezultati naučnog istraživanja mogu biti objavljeni znatno kasnije od provođenja istraživanja. == Uređenje rubrike == === Sažeci vijesti === Sažetak treba ukratko objasniti šta se dogodilo i zbog čega je događaj značajan. Poveznice vode na događaj, osobe, mjesta ili druge povezane teme. Nepostojanje odgovarajućeg članka nije prepreka za objavljivanje vijesti. Pri pisanju sažetaka: * Pišite jasno, sažeto i neutralno, u potpunim rečenicama, po mogućnosti u prezentu. * Izbjegavajte senzacionalističke formulacije i nepotrebne izraze poput »prvi put u historiji«. * Izbjegavajte poređenja poput »najveći u regiji od određene godine« kada nisu potrebna za razumijevanje značaja događaja. * Navedite dovoljno konteksta da se vijest može razumjeti bez prethodnog praćenja teme. Vijesti se raspoređuju prema datumu događaja, uz uvažavanje datuma objavljivanja kada informacija postane javno poznata naknadno. Događaje koji se odnose na isti dan nije potrebno poredati prema tačnom vremenu. Broj vijesti može se prilagođavati njihovoj dužini i raspoloživom prostoru na Glavnoj stranici. Starije vijesti povremeno se uklanjaju kako bi rubrika ostala pregledna i aktualna. === Slike === Rubriku može pratiti slika povezana s jednom od objavljenih vijesti. Pri izboru slike vrijedi sljedeće: * Slika mora biti slobodna, s jasno navedenim porijeklom i odgovarajućom licencom. U pravilu se koriste datoteke s Wikimedijine ostave. Neslobodne slike koje se u člancima koriste na temelju poštene upotrebe ne postavljaju se na Glavnu stranicu. * Slika treba prikazivati nešto što se spominje u vijesti, poput osobe, mjesta ili događaja. Veza između slike i vijesti treba biti jasna iz opisa ili napomene »na slici«. * Prednost ima slika povezana s viješću koja je bliže vrhu rubrike. Ako za najnoviju vijest nema prikladne slike, može se koristiti slika uz neku od ostalih vijesti. * Izbjegavajte čisto ukrasne elemente, poput zastava i logotipa. Karte koristite samo ako su čitljive u malom prikazu. Ako nema prikladne slobodne slike, rubrika može biti prikazana bez nje. === Aktualne teme === U odjeljku »Aktualne teme« navode se teme koje su trenutno u toku, poput ratova, protesta i drugih događaja koji traju duže vrijeme. Za uvrštavanje je bitno da je tema u toku. Postojanje, kvaliteta i učestalost dopunjavanja povezanog članka nisu uslovi. Kada se događaj završi, tema se uklanja s popisa. Teme se navode abecednim redom prema prikazanom nazivu. === Nedavne smrti === U odjeljku »Nedavne smrti« navode se enciklopedijski značajne osobe koje su nedavno umrle. Podatak o smrti mora biti potvrđen u pouzdanom izvoru. Za uvrštavanje nisu potrebni poseban postupak kandidiranja ni procjena kvalitete biografskog članka. Ako je sama smrt značajan događaj o kojem se opširno izvještava, može biti predstavljena i zasebnom viješću. kyn7ye49xaknft8vzdtkl0ww5z5fwq8 42715766 42715764 2026-11-02T02:07:31Z Aca 108187 /* Svrha */ 42715766 wikitext text/x-wiki {{nacrt članka|godina=2026}} '''Aktualni događaji''' jesu rubrika [[Glavna stranica|Glavne stranice]] koja iznosi kratke informacije o značajnim aktualnim događajima te pruža pregled novosti i veze do tema o kojima čitatelji i čitateljice mogu saznati više na Wikipediji. Vijesti se biraju prema značaju događaja. Postojanje članka o događaju i njegov kvalitet nisu uvjeti za objavljivanje vijesti. Osim toga, nije nužno da članak bude dopunjen najnovijim informacijama. Wikipedija ne objavljuje ni originalne novinske članke ni izvještaje iz prve ruke. Informacije u rubrici moraju se zasnivati na pouzdanim izvorima i biti napisane neutralno. Vijesti se izlažu obrnutim hronološkim redom: najnoviji događaji nalaze se na vrhu. Njihov položaj na listi ne označava stepen važnosti. == Ciljevi == Ciljevi rubrike su sljedeći: * pružiti čitateljima sažet pregled značajnih aktualnih događaja; * olakšati pronalaženje tema koje čitatelji traže zbog njihove zastupljenosti u vijestima; * skrenuti pažnju na teme koje čitatelji možda nisu tražili, ali bi ih mogle zanimati; * pokazati da je Wikipedija enciklopedija koja prati i objašnjava promjene u svijetu. == Značaj vijesti == Pri izboru vijesti procjenjuje se značaj konkretnog događaja. Događaj treba biti aktualan, odnosno o njemu se treba izvještavati u tekućim vijestima. Sama činjenica da je neka informacija objavljena u medijima ne znači da je dovoljno značajna za Glavnu stranicu. Pri procjeni značaja mogu pomoći sljedeća pitanja: * '''Koliko je izvještavanje opširno i temeljito?''' Obrađuju li izvori događaj detaljno ili ga samo usput spominju? * '''Koliko ima nezavisnih izvještaja?''' Izvještava li više medija samostalno ili svi prenose istu agencijsku vijest? * '''Koliko se često pojavljuju nove informacije?''' Je li riječ o jednokratnoj objavi ili događaju koji mediji nastavljaju pratiti? * '''Kakvi izvori izvještavaju o događaju?''' Prate li ga pouzdani mediji s razvijenom uredničkom provjerom? Ovo su pokazatelji koji pomažu u procjeni, a ne obavezni uslovi koje svaka vijest mora pojedinačno ispuniti. Položaj vijesti na naslovnici nekog medija nije sam po sebi pouzdano mjerilo značaja. Medijske stranice mogu prilagođavati prikaz lokaciji, interesima i historiji pregledavanja pojedinog čitatelja, pa ista vijest nije jednako istaknuta svima. == Postavljanje vijesti == Vijest može izravno dodati svako ko ima status autopatrolera. Nema posebnog postupka kandidiranja ni prethodnog glasanja. # Provjerite informacije u pouzdanim izvorima i sastavite kratak, neutralan sažetak. # Uredite [[Šablon:Aktualni događaji]] i dodajte vijest na odgovarajuće mjesto prema datumu. # Dodajte odgovarajuće unutrašnje poveznice i, ako postoji prikladna slobodna slika, razmotrite njeno postavljanje. # Pregledajte prikaz prije spremanja i u sažetku izmjene navedite izvor vijesti. Korisnici koji ne mogu uređivati šablon mogu predložiti vijest ili ispravku na [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|njegovoj stranici za razgovor]]. Za aktualnost je važan trenutak kada je informacija objavljena u pouzdanim izvorima. To se često poklapa s datumom samog događaja, ali ne mora uvijek biti slučaj. Naprimjer, rezultati naučnog istraživanja mogu biti objavljeni znatno kasnije od provođenja istraživanja. == Uređenje rubrike == === Sažeci vijesti === Sažetak treba ukratko objasniti šta se dogodilo i zbog čega je događaj značajan. Poveznice vode na događaj, osobe, mjesta ili druge povezane teme. Nepostojanje odgovarajućeg članka nije prepreka za objavljivanje vijesti. Pri pisanju sažetaka: * Pišite jasno, sažeto i neutralno, u potpunim rečenicama, po mogućnosti u prezentu. * Izbjegavajte senzacionalističke formulacije i nepotrebne izraze poput »prvi put u historiji«. * Izbjegavajte poređenja poput »najveći u regiji od određene godine« kada nisu potrebna za razumijevanje značaja događaja. * Navedite dovoljno konteksta da se vijest može razumjeti bez prethodnog praćenja teme. Vijesti se raspoređuju prema datumu događaja, uz uvažavanje datuma objavljivanja kada informacija postane javno poznata naknadno. Događaje koji se odnose na isti dan nije potrebno poredati prema tačnom vremenu. Broj vijesti može se prilagođavati njihovoj dužini i raspoloživom prostoru na Glavnoj stranici. Starije vijesti povremeno se uklanjaju kako bi rubrika ostala pregledna i aktualna. === Slike === Rubriku može pratiti slika povezana s jednom od objavljenih vijesti. Pri izboru slike vrijedi sljedeće: * Slika mora biti slobodna, s jasno navedenim porijeklom i odgovarajućom licencom. U pravilu se koriste datoteke s Wikimedijine ostave. Neslobodne slike koje se u člancima koriste na temelju poštene upotrebe ne postavljaju se na Glavnu stranicu. * Slika treba prikazivati nešto što se spominje u vijesti, poput osobe, mjesta ili događaja. Veza između slike i vijesti treba biti jasna iz opisa ili napomene »na slici«. * Prednost ima slika povezana s viješću koja je bliže vrhu rubrike. Ako za najnoviju vijest nema prikladne slike, može se koristiti slika uz neku od ostalih vijesti. * Izbjegavajte čisto ukrasne elemente, poput zastava i logotipa. Karte koristite samo ako su čitljive u malom prikazu. Ako nema prikladne slobodne slike, rubrika može biti prikazana bez nje. === Aktualne teme === U odjeljku »Aktualne teme« navode se teme koje su trenutno u toku, poput ratova, protesta i drugih događaja koji traju duže vrijeme. Za uvrštavanje je bitno da je tema u toku. Postojanje, kvaliteta i učestalost dopunjavanja povezanog članka nisu uslovi. Kada se događaj završi, tema se uklanja s popisa. Teme se navode abecednim redom prema prikazanom nazivu. === Nedavne smrti === U odjeljku »Nedavne smrti« navode se enciklopedijski značajne osobe koje su nedavno umrle. Podatak o smrti mora biti potvrđen u pouzdanom izvoru. Za uvrštavanje nisu potrebni poseban postupak kandidiranja ni procjena kvalitete biografskog članka. Ako je sama smrt značajan događaj o kojem se opširno izvještava, može biti predstavljena i zasebnom viješću. nuucsxtrxs1p94gxqworoicmz25ezwk 42715767 42715766 2026-11-02T02:14:01Z Aca 108187 /* Ciljevi */ 42715767 wikitext text/x-wiki {{nacrt članka|godina=2026}} '''Aktualni događaji''' jesu rubrika [[Glavna stranica|Glavne stranice]] koja iznosi kratke informacije o značajnim aktualnim događajima te pruža pregled novosti i veze do tema o kojima čitatelji i čitateljice mogu saznati više na Wikipediji. Vijesti se biraju prema značaju događaja. Postojanje članka o događaju i njegov kvalitet nisu uvjeti za objavljivanje vijesti. Osim toga, nije nužno da članak bude dopunjen najnovijim informacijama. Wikipedija ne objavljuje ni originalne novinske članke ni izvještaje iz prve ruke. Informacije u rubrici moraju se zasnivati na pouzdanim izvorima i biti napisane neutralno. Vijesti se izlažu obrnutim hronološkim redom: najnoviji događaji nalaze se na vrhu. Njihov položaj na listi ne označava stepen važnosti. == Ciljevi == Ciljevi rubrike su sljedeći: * pružiti sažet pregled značajnih aktualnih događaja; * olakšati pronalaženje tema na Wikipediji koje su zastupljene u medijima; * pokazati da je Wikipedija enciklopedija koja prati i objašnjava promjene u svijetu. == Značaj vijesti == Pri izboru vijesti procjenjuje se značaj konkretnog događaja. Događaj treba biti aktualan, odnosno o njemu se treba izvještavati u tekućim vijestima. Sama činjenica da je neka informacija objavljena u medijima ne znači da je dovoljno značajna za Glavnu stranicu. Pri procjeni značaja mogu pomoći sljedeća pitanja: * '''Koliko je izvještavanje opširno i temeljito?''' Obrađuju li izvori događaj detaljno ili ga samo usput spominju? * '''Koliko ima nezavisnih izvještaja?''' Izvještava li više medija samostalno ili svi prenose istu agencijsku vijest? * '''Koliko se često pojavljuju nove informacije?''' Je li riječ o jednokratnoj objavi ili događaju koji mediji nastavljaju pratiti? * '''Kakvi izvori izvještavaju o događaju?''' Prate li ga pouzdani mediji s razvijenom uredničkom provjerom? Ovo su pokazatelji koji pomažu u procjeni, a ne obavezni uslovi koje svaka vijest mora pojedinačno ispuniti. Položaj vijesti na naslovnici nekog medija nije sam po sebi pouzdano mjerilo značaja. Medijske stranice mogu prilagođavati prikaz lokaciji, interesima i historiji pregledavanja pojedinog čitatelja, pa ista vijest nije jednako istaknuta svima. == Postavljanje vijesti == Vijest može izravno dodati svako ko ima status autopatrolera. Nema posebnog postupka kandidiranja ni prethodnog glasanja. # Provjerite informacije u pouzdanim izvorima i sastavite kratak, neutralan sažetak. # Uredite [[Šablon:Aktualni događaji]] i dodajte vijest na odgovarajuće mjesto prema datumu. # Dodajte odgovarajuće unutrašnje poveznice i, ako postoji prikladna slobodna slika, razmotrite njeno postavljanje. # Pregledajte prikaz prije spremanja i u sažetku izmjene navedite izvor vijesti. Korisnici koji ne mogu uređivati šablon mogu predložiti vijest ili ispravku na [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|njegovoj stranici za razgovor]]. Za aktualnost je važan trenutak kada je informacija objavljena u pouzdanim izvorima. To se često poklapa s datumom samog događaja, ali ne mora uvijek biti slučaj. Naprimjer, rezultati naučnog istraživanja mogu biti objavljeni znatno kasnije od provođenja istraživanja. == Uređenje rubrike == === Sažeci vijesti === Sažetak treba ukratko objasniti šta se dogodilo i zbog čega je događaj značajan. Poveznice vode na događaj, osobe, mjesta ili druge povezane teme. Nepostojanje odgovarajućeg članka nije prepreka za objavljivanje vijesti. Pri pisanju sažetaka: * Pišite jasno, sažeto i neutralno, u potpunim rečenicama, po mogućnosti u prezentu. * Izbjegavajte senzacionalističke formulacije i nepotrebne izraze poput »prvi put u historiji«. * Izbjegavajte poređenja poput »najveći u regiji od određene godine« kada nisu potrebna za razumijevanje značaja događaja. * Navedite dovoljno konteksta da se vijest može razumjeti bez prethodnog praćenja teme. Vijesti se raspoređuju prema datumu događaja, uz uvažavanje datuma objavljivanja kada informacija postane javno poznata naknadno. Događaje koji se odnose na isti dan nije potrebno poredati prema tačnom vremenu. Broj vijesti može se prilagođavati njihovoj dužini i raspoloživom prostoru na Glavnoj stranici. Starije vijesti povremeno se uklanjaju kako bi rubrika ostala pregledna i aktualna. === Slike === Rubriku može pratiti slika povezana s jednom od objavljenih vijesti. Pri izboru slike vrijedi sljedeće: * Slika mora biti slobodna, s jasno navedenim porijeklom i odgovarajućom licencom. U pravilu se koriste datoteke s Wikimedijine ostave. Neslobodne slike koje se u člancima koriste na temelju poštene upotrebe ne postavljaju se na Glavnu stranicu. * Slika treba prikazivati nešto što se spominje u vijesti, poput osobe, mjesta ili događaja. Veza između slike i vijesti treba biti jasna iz opisa ili napomene »na slici«. * Prednost ima slika povezana s viješću koja je bliže vrhu rubrike. Ako za najnoviju vijest nema prikladne slike, može se koristiti slika uz neku od ostalih vijesti. * Izbjegavajte čisto ukrasne elemente, poput zastava i logotipa. Karte koristite samo ako su čitljive u malom prikazu. Ako nema prikladne slobodne slike, rubrika može biti prikazana bez nje. === Aktualne teme === U odjeljku »Aktualne teme« navode se teme koje su trenutno u toku, poput ratova, protesta i drugih događaja koji traju duže vrijeme. Za uvrštavanje je bitno da je tema u toku. Postojanje, kvaliteta i učestalost dopunjavanja povezanog članka nisu uslovi. Kada se događaj završi, tema se uklanja s popisa. Teme se navode abecednim redom prema prikazanom nazivu. === Nedavne smrti === U odjeljku »Nedavne smrti« navode se enciklopedijski značajne osobe koje su nedavno umrle. Podatak o smrti mora biti potvrđen u pouzdanom izvoru. Za uvrštavanje nisu potrebni poseban postupak kandidiranja ni procjena kvalitete biografskog članka. Ako je sama smrt značajan događaj o kojem se opširno izvještava, može biti predstavljena i zasebnom viješću. 8mrxju5l39mlg24j8wiz2xy6gfpaq8s 42715768 42715767 2026-11-02T02:15:38Z Aca 108187 42715768 wikitext text/x-wiki {{nacrt članka|godina=2026}} '''Aktualni događaji''' jesu rubrika [[Glavna stranica|Glavne stranice]] koja iznosi kratke informacije o značajnim aktualnim događajima te pruža pregled novosti i veze do tema o kojima se može saznati više na Wikipediji. Vijesti se biraju prema značaju događaja. Postojanje članka o događaju i njegov kvalitet nisu uvjeti za objavljivanje vijesti. Osim toga, nije nužno da članak bude dopunjen najnovijim informacijama. Wikipedija ne objavljuje ni originalne novinske članke ni izvještaje iz prve ruke. Informacije u rubrici moraju se zasnivati na pouzdanim izvorima i biti napisane neutralno. Vijesti se izlažu obrnutim hronološkim redom: najnoviji događaji nalaze se na vrhu. Njihov položaj na listi ne označava stepen važnosti. == Ciljevi == Ciljevi rubrike su sljedeći: * pružiti sažet pregled značajnih aktualnih događaja; * olakšati pronalaženje tema na Wikipediji koje su zastupljene u medijima; * pokazati da je Wikipedija enciklopedija koja prati i objašnjava promjene u svijetu. == Značaj vijesti == Pri izboru vijesti procjenjuje se značaj konkretnog događaja. Događaj treba biti aktualan, odnosno o njemu se treba izvještavati u tekućim vijestima. Sama činjenica da je neka informacija objavljena u medijima ne znači da je dovoljno značajna za Glavnu stranicu. Pri procjeni značaja mogu pomoći sljedeća pitanja: * '''Koliko je izvještavanje opširno i temeljito?''' Obrađuju li izvori događaj detaljno ili ga samo usput spominju? * '''Koliko ima nezavisnih izvještaja?''' Izvještava li više medija samostalno ili svi prenose istu agencijsku vijest? * '''Koliko se često pojavljuju nove informacije?''' Je li riječ o jednokratnoj objavi ili događaju koji mediji nastavljaju pratiti? * '''Kakvi izvori izvještavaju o događaju?''' Prate li ga pouzdani mediji s razvijenom uredničkom provjerom? Ovo su pokazatelji koji pomažu u procjeni, a ne obavezni uslovi koje svaka vijest mora pojedinačno ispuniti. Položaj vijesti na naslovnici nekog medija nije sam po sebi pouzdano mjerilo značaja. Medijske stranice mogu prilagođavati prikaz lokaciji, interesima i historiji pregledavanja pojedinog čitatelja, pa ista vijest nije jednako istaknuta svima. == Postavljanje vijesti == Vijest može izravno dodati svako ko ima status autopatrolera. Nema posebnog postupka kandidiranja ni prethodnog glasanja. # Provjerite informacije u pouzdanim izvorima i sastavite kratak, neutralan sažetak. # Uredite [[Šablon:Aktualni događaji]] i dodajte vijest na odgovarajuće mjesto prema datumu. # Dodajte odgovarajuće unutrašnje poveznice i, ako postoji prikladna slobodna slika, razmotrite njeno postavljanje. # Pregledajte prikaz prije spremanja i u sažetku izmjene navedite izvor vijesti. Korisnici koji ne mogu uređivati šablon mogu predložiti vijest ili ispravku na [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|njegovoj stranici za razgovor]]. Za aktualnost je važan trenutak kada je informacija objavljena u pouzdanim izvorima. To se često poklapa s datumom samog događaja, ali ne mora uvijek biti slučaj. Naprimjer, rezultati naučnog istraživanja mogu biti objavljeni znatno kasnije od provođenja istraživanja. == Uređenje rubrike == === Sažeci vijesti === Sažetak treba ukratko objasniti šta se dogodilo i zbog čega je događaj značajan. Poveznice vode na događaj, osobe, mjesta ili druge povezane teme. Nepostojanje odgovarajućeg članka nije prepreka za objavljivanje vijesti. Pri pisanju sažetaka: * Pišite jasno, sažeto i neutralno, u potpunim rečenicama, po mogućnosti u prezentu. * Izbjegavajte senzacionalističke formulacije i nepotrebne izraze poput »prvi put u historiji«. * Izbjegavajte poređenja poput »najveći u regiji od određene godine« kada nisu potrebna za razumijevanje značaja događaja. * Navedite dovoljno konteksta da se vijest može razumjeti bez prethodnog praćenja teme. Vijesti se raspoređuju prema datumu događaja, uz uvažavanje datuma objavljivanja kada informacija postane javno poznata naknadno. Događaje koji se odnose na isti dan nije potrebno poredati prema tačnom vremenu. Broj vijesti može se prilagođavati njihovoj dužini i raspoloživom prostoru na Glavnoj stranici. Starije vijesti povremeno se uklanjaju kako bi rubrika ostala pregledna i aktualna. === Slike === Rubriku može pratiti slika povezana s jednom od objavljenih vijesti. Pri izboru slike vrijedi sljedeće: * Slika mora biti slobodna, s jasno navedenim porijeklom i odgovarajućom licencom. U pravilu se koriste datoteke s Wikimedijine ostave. Neslobodne slike koje se u člancima koriste na temelju poštene upotrebe ne postavljaju se na Glavnu stranicu. * Slika treba prikazivati nešto što se spominje u vijesti, poput osobe, mjesta ili događaja. Veza između slike i vijesti treba biti jasna iz opisa ili napomene »na slici«. * Prednost ima slika povezana s viješću koja je bliže vrhu rubrike. Ako za najnoviju vijest nema prikladne slike, može se koristiti slika uz neku od ostalih vijesti. * Izbjegavajte čisto ukrasne elemente, poput zastava i logotipa. Karte koristite samo ako su čitljive u malom prikazu. Ako nema prikladne slobodne slike, rubrika može biti prikazana bez nje. === Aktualne teme === U odjeljku »Aktualne teme« navode se teme koje su trenutno u toku, poput ratova, protesta i drugih događaja koji traju duže vrijeme. Za uvrštavanje je bitno da je tema u toku. Postojanje, kvaliteta i učestalost dopunjavanja povezanog članka nisu uslovi. Kada se događaj završi, tema se uklanja s popisa. Teme se navode abecednim redom prema prikazanom nazivu. === Nedavne smrti === U odjeljku »Nedavne smrti« navode se enciklopedijski značajne osobe koje su nedavno umrle. Podatak o smrti mora biti potvrđen u pouzdanom izvoru. Za uvrštavanje nisu potrebni poseban postupak kandidiranja ni procjena kvalitete biografskog članka. Ako je sama smrt značajan događaj o kojem se opširno izvještava, može biti predstavljena i zasebnom viješću. asmjzcsgiexkk0orqyyu5c2sisx2jck 42715772 42715768 2026-11-02T03:05:25Z Aca 108187 42715772 wikitext text/x-wiki {{nacrt članka|godina=2026}} '''Aktualni događaji''' jesu rubrika [[Glavna stranica|Glavne stranice]] koja iznosi kratke informacije o značajnim aktualnim događajima te pruža pregled novosti i veze do tema o kojima se može saznati više na Wikipediji. Vijesti se biraju prema značaju događaja. Postojanje članka o događaju i njegov kvalitet nisu uvjeti za objavljivanje vijesti. Osim toga, nije nužno da članak bude dopunjen najnovijim informacijama. Wikipedija ne objavljuje ni originalne novinske članke ni izvještaje iz prve ruke. Informacije u rubrici moraju se zasnivati na pouzdanim izvorima i biti napisane neutralno. Vijesti se izlažu obrnutim hronološkim redom: najnoviji događaji nalaze se na vrhu. Njihov položaj na listi ne označava stepen važnosti. == Ciljevi == Ciljevi rubrike su sljedeći: * pružiti sažet pregled značajnih aktualnih događaja; * olakšati pronalaženje tema na Wikipediji koje su zastupljene u medijima; * pokazati da je Wikipedija dinamična enciklopedija koja prati i objašnjava promjene u svijetu. == Značaj vijesti == Pri izboru vijesti procjenjuje se značaj konkretnog događaja. Događaj treba biti aktualan, to jest o njemu se treba naširoko izvještavati. Sama činjenica da je neka informacija objavljena u medijima ne znači da je dovoljno značajna za ovu rubriku Glavne stranice. Pri procjeni značaja mogu pomoći sljedeća pitanja: * '''Koliko je izvještavanje temeljito?''' – Obrađuju li izvori događaj iscrpno ili ga samo usput spominju? * '''Koliko ima nezavisnih izvještaja?''' – Izvještava li više medija samostalno ili svi prenose vijest iste novinske agencije? * '''Koliko se često pojavljuju nove informacije?''' – Je li riječ o jednokratnom dešavanju ili događaju koji mediji nastavljaju pomno pratiti? * '''Kakvi izvori izvještavaju o događaju?''' – Prate li ga pouzdani mediji s razvijenom uredničkom provjerom? To su pokazatelji koji pomažu u procjeni, a ne obavezni uvjeti koje svaka vijest mora pojedinačno ispuniti. Položaj vijesti na naslovnici nekog medija nije sam po sebi pouzdano mjerilo značaja. Medijske stranice mogu prilagođavati prikaz lokaciji, interesima i historiji pregledavanja pojedinog čitatelja, pa ista vijest nije jednako istaknuta svima. == Postavljanje vijesti == Vijest može izravno dodati svako ko ima status autopatrolera. Nema posebnog postupka kandidiranja ni prethodnog glasanja. # Provjerite informacije u pouzdanim izvorima i sastavite kratak, neutralan sažetak. # Uredite [[Šablon:Aktualni događaji]] i dodajte vijest na odgovarajuće mjesto prema datumu. # Dodajte odgovarajuće unutrašnje poveznice i, ako postoji prikladna slobodna slika, razmotrite njeno postavljanje. # Pregledajte prikaz prije spremanja i u sažetku izmjene navedite izvor vijesti. Korisnici koji ne mogu uređivati šablon mogu predložiti vijest ili ispravku na [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|njegovoj stranici za razgovor]]. Za aktualnost je važan trenutak kada je informacija objavljena u pouzdanim izvorima. To se često poklapa s datumom samog događaja, ali ne mora uvijek biti slučaj. Naprimjer, rezultati naučnog istraživanja mogu biti objavljeni znatno kasnije od provođenja istraživanja. == Uređenje rubrike == === Sažeci vijesti === Sažetak treba ukratko objasniti šta se dogodilo i zbog čega je događaj značajan. Poveznice vode na događaj, osobe, mjesta ili druge povezane teme. Nepostojanje odgovarajućeg članka nije prepreka za objavljivanje vijesti. Pri pisanju sažetaka: * Pišite jasno, sažeto i neutralno, u potpunim rečenicama, po mogućnosti u prezentu. * Izbjegavajte senzacionalističke formulacije i nepotrebne izraze poput »prvi put u historiji«. * Izbjegavajte poređenja poput »najveći u regiji od određene godine« kada nisu potrebna za razumijevanje značaja događaja. * Navedite dovoljno konteksta da se vijest može razumjeti bez prethodnog praćenja teme. Vijesti se raspoređuju prema datumu događaja, uz uvažavanje datuma objavljivanja kada informacija postane javno poznata naknadno. Događaje koji se odnose na isti dan nije potrebno poredati prema tačnom vremenu. Broj vijesti može se prilagođavati njihovoj dužini i raspoloživom prostoru na Glavnoj stranici. Starije vijesti povremeno se uklanjaju kako bi rubrika ostala pregledna i aktualna. === Slike === Rubriku može pratiti slika povezana s jednom od objavljenih vijesti. Pri izboru slike vrijedi sljedeće: * Slika mora biti slobodna, s jasno navedenim porijeklom i odgovarajućom licencom. U pravilu se koriste datoteke s Wikimedijine ostave. Neslobodne slike koje se u člancima koriste na temelju poštene upotrebe ne postavljaju se na Glavnu stranicu. * Slika treba prikazivati nešto što se spominje u vijesti, poput osobe, mjesta ili događaja. Veza između slike i vijesti treba biti jasna iz opisa ili napomene »na slici«. * Prednost ima slika povezana s viješću koja je bliže vrhu rubrike. Ako za najnoviju vijest nema prikladne slike, može se koristiti slika uz neku od ostalih vijesti. * Izbjegavajte čisto ukrasne elemente, poput zastava i logotipa. Karte koristite samo ako su čitljive u malom prikazu. Ako nema prikladne slobodne slike, rubrika može biti prikazana bez nje. === Aktualne teme === U odjeljku »Aktualne teme« navode se teme koje su trenutno u toku, poput ratova, protesta i drugih događaja koji traju duže vrijeme. Za uvrštavanje je bitno da je tema u toku. Postojanje, kvaliteta i učestalost dopunjavanja povezanog članka nisu uslovi. Kada se događaj završi, tema se uklanja s popisa. Teme se navode abecednim redom prema prikazanom nazivu. === Nedavne smrti === U odjeljku »Nedavne smrti« navode se enciklopedijski značajne osobe koje su nedavno umrle. Podatak o smrti mora biti potvrđen u pouzdanom izvoru. Za uvrštavanje nisu potrebni poseban postupak kandidiranja ni procjena kvalitete biografskog članka. Ako je sama smrt značajan događaj o kojem se opširno izvještava, može biti predstavljena i zasebnom viješću. 710w18c6vnkawblww95c59l7b7prt71 10 4727159 42715587 2026-11-01T12:40:08Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Glavna stranica/Slika | datoteka = Renardrouxcampagnol.jpg | opis = [[Crvena lisica]] je primjer mezokarnivora | širina = srednja | položaj = lijevo }} '''Mezokarnivor''' je životinja kod koje se 30-70% prehrane sastoji od mesa, dok se ostatak sastoji od hrane koja ne potiče od [[kičmenjak]]a, a može uključivati ​​[[insekt]]e, [[gljive]], [[voće]], drugi biljni materijal i bilo koju drugu hranu koja im je dostupna. Mezokarnivori pripadaju velikoj porodičnoj sku... 42715587 wikitext text/x-wiki {{Glavna stranica/Slika | datoteka = Renardrouxcampagnol.jpg | opis = [[Crvena lisica]] je primjer mezokarnivora | širina = srednja | položaj = lijevo }} '''Mezokarnivor''' je životinja kod koje se 30-70% prehrane sastoji od mesa, dok se ostatak sastoji od hrane koja ne potiče od [[kičmenjak]]a, a može uključivati ​​[[insekt]]e, [[gljive]], [[voće]], drugi biljni materijal i bilo koju drugu hranu koja im je dostupna. Mezokarnivori pripadaju velikoj porodičnoj skupini sisara mesoždera i variraju od malenih do srednje velikih, koji često teže manje od petnaest kilograma, pri čemu je čovjek značajan izuzetak. Mezokarnivori se danas mogu pronaći među pripadnicima porodica [[Canidae]] (kojoti, lisice), [[Viverridae]] (cibetke), [[Mustelidae]] (kune, tajre), [[Procyonidae]] (rakuni i njihovi srodnici), [[Mephitidae]] (tvorovi) i [[Herpestidae]] (neki mungosi). [[Crvena lisica]] je također najčešći mezokarnivor u Evropi i ima visoku gustinu populacije u područjima u kojima obitava. U Sjevernoj Americi, neki mezokarnivori su u opasnosti od prekomjernog izlova zbog svog krzna. To je dovelo do napora da se potpomogne zaštita i očuvanje mezokarnivora u tom regionu, koji su do sada bili većinom uspješni. Ove životinje igraju ključnu ulogu u funkciji i sistemu [[ekosistem]]a kada dođe do eliminacije [[alfa predator|vršnih predatora]]. <div style="margin-left: 0; text-align: right">Recentno istaknuti: ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' '''·''' [[Armand Duplantis]] '''·''' [[Sevasti Qiriazi]]</div> 7qri4q8jh24ua9mh9jzh9gt9ixnv6et 10 4727160 42715588 2026-11-01T12:41:34Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Glavna stranica/Slika | datoteka = Osamu dazai 19480619.jpg | opis = Tijela [[Osamu Dazai|Osamua Dazaija]] i [[Tomie Yamazaki]] | širina = srednja | položaj = lijevo }} '''[[Samoubojstvo]] [[Osamu Dazai|Osamua Dazaija]]''' dogodilo se [[13. lipnja]] [[1948.]] godine u [[Mitaka|Mitaki]], kada se Dazai utopio u nabujalom kanalu zajedno sa svojom tadašnjom ljubavnicom, [[Tomie Yamazaki]]. Njihova su tijela pronađena šest dana kasnije, odnosno [[19. lipnja]] [[1948.]] godi... 42715588 wikitext text/x-wiki {{Glavna stranica/Slika | datoteka = Osamu dazai 19480619.jpg | opis = Tijela [[Osamu Dazai|Osamua Dazaija]] i [[Tomie Yamazaki]] | širina = srednja | položaj = lijevo }} '''[[Samoubojstvo]] [[Osamu Dazai|Osamua Dazaija]]''' dogodilo se [[13. lipnja]] [[1948.]] godine u [[Mitaka|Mitaki]], kada se Dazai utopio u nabujalom kanalu zajedno sa svojom tadašnjom ljubavnicom, [[Tomie Yamazaki]]. Njihova su tijela pronađena šest dana kasnije, odnosno [[19. lipnja]] [[1948.]] godine, na Dazaijev 39. rođendan. Iako suvremena japanska književna historija bilježi niz samoubojstava slavnih pisaca (npr. [[Ryūnosuke Akutagawa]], [[Yasunari Kawabata]], [[Yukio Mishima]] i drugi), Dazaijev slučaj posebno je poznat. Prije nego se ubio [[1948.]] godine, Dazai je najmanje pet puta pokušao samoubojstvo; prvi poznati slučaj dogodio se [[1929.]] godine, kada se predozirao [[bromizoval]]om, ali je preživio. Kasniji pokušaji često su uključivali i žene s kojima je tada bio u ljubavnim odnosima (''[[shinjū]]''). Motiv samoubojstva često je prisutan i u njegovim djelima, kako onim autobiografskog karaktera tako i u onim fiktivnim, a njegovi su likovi često pokušavali samoubojstvo; među njih spada i njegov najpoznatiji lik, [[Yōzō Ōba]], zapravo fiktivna verzija samoga Dazaija, ali taj je motiv prisutan i kod drugih likova iz njegovih priča. <div style="margin-left: 0; text-align: right">Recentno istaknuti: [[Mezokarnivor]] '''·''' ''[[Ori and the Will of the Wisps]]'' '''·''' [[Armand Duplantis]]</div> lzp4ayvkzx4nj0s79z10vmgyt1z6zo4 0 4727161 42715593 2026-11-01T12:48:47Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Cattleya mossiae]] na [[Uskršnja orhideja]] 42715593 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Uskršnja orhideja]] 86bakzdgct04v8wqxvwua68ztugnl0w 10 4727162 42715598 2026-11-01T12:54:04Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Cattleya |parent=Laeliinae |refs={{cite journal|last1=Chase|first1=Mark W.|last2=Cameron|first2=Kenneth M.|last3=Freudenstein|first3=John V.|last4=Pridgeon|first4=Alec M.|last5=Salazar|first5=Gerardo|last6=van den Berg|first6=Cássio|last7=Schuiteman|first7=André|title=An updated classification of Orchidaceae|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=177|issue=2|year=2015|pages=151–174|issn=0024-407... 42715598 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Cattleya |parent=Laeliinae |refs={{cite journal|last1=Chase|first1=Mark W.|last2=Cameron|first2=Kenneth M.|last3=Freudenstein|first3=John V.|last4=Pridgeon|first4=Alec M.|last5=Salazar|first5=Gerardo|last6=van den Berg|first6=Cássio|last7=Schuiteman|first7=André|title=An updated classification of Orchidaceae|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=177|issue=2|year=2015|pages=151–174|issn=0024-4074|doi=10.1111/boj.12234}} {{cite journal|last1=Van den Berg|first1=Cássio|title=Reaching a compromise between conflicting nuclear and plastid phylogenetic trees: a new classification for the genus Cattleya (Epidendreae; Epidendroideae; Orchidaceae)|journal=Phytotaxa|volume=186|issue=2|year=2014|pages=75|issn=1179-3163|doi=10.11646/phytotaxa.186.2.2}} }} syp0q8iskk96phs5kik9rb313syky4a 42715599 42715598 2026-11-01T12:54:22Z Edgar Allan Poe 29250 42715599 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=sectio |link=Cattleya sect. Cattleya |parent=Cattleya subg. Cattleya |refs={{cite journal|last1=Van den Berg|first1=Cássio|title=Reaching a compromise between conflicting nuclear and plastid phylogenetic trees: a new classification for the genus Cattleya (Epidendreae; Epidendroideae; Orchidaceae)|journal=Phytotaxa|volume=186|issue=2|year=2014|pages=75|issn=1179-3163|doi=10.11646/phytotaxa.186.2.2}} }} 9gkrw2q4i3140igsd900a0mdnhwrcit 10 4727163 42715600 2026-11-01T12:54:50Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subgenus |link=Cattleya subg. Cattleya |parent=Cattleya |refs={{cite journal|last1=Van den Berg|first1=Cássio|title=Reaching a compromise between conflicting nuclear and plastid phylogenetic trees: a new classification for the genus Cattleya (Epidendreae; Epidendroideae; Orchidaceae)|journal=Phytotaxa|volume=186|issue=2|year=2014|pages=75|issn=1179-3163|doi=10.11646/phytotaxa.186.2.2}} }} 42715600 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subgenus |link=Cattleya subg. Cattleya |parent=Cattleya |refs={{cite journal|last1=Van den Berg|first1=Cássio|title=Reaching a compromise between conflicting nuclear and plastid phylogenetic trees: a new classification for the genus Cattleya (Epidendreae; Epidendroideae; Orchidaceae)|journal=Phytotaxa|volume=186|issue=2|year=2014|pages=75|issn=1179-3163|doi=10.11646/phytotaxa.186.2.2}} }} 73pwauc6h812gm263yowps44cbws95r 10 4727164 42715601 2026-11-01T12:55:20Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Cattleya |parent=Laeliinae |refs={{cite journal|last1=Chase|first1=Mark W.|last2=Cameron|first2=Kenneth M.|last3=Freudenstein|first3=John V.|last4=Pridgeon|first4=Alec M.|last5=Salazar|first5=Gerardo|last6=van den Berg|first6=Cássio|last7=Schuiteman|first7=André|title=An updated classification of Orchidaceae|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=177|issue=2|year=2015|pages=151–174|issn=0024-407... 42715601 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Cattleya |parent=Laeliinae |refs={{cite journal|last1=Chase|first1=Mark W.|last2=Cameron|first2=Kenneth M.|last3=Freudenstein|first3=John V.|last4=Pridgeon|first4=Alec M.|last5=Salazar|first5=Gerardo|last6=van den Berg|first6=Cássio|last7=Schuiteman|first7=André|title=An updated classification of Orchidaceae|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=177|issue=2|year=2015|pages=151–174|issn=0024-4074|doi=10.1111/boj.12234}} {{cite journal|last1=Van den Berg|first1=Cássio|title=Reaching a compromise between conflicting nuclear and plastid phylogenetic trees: a new classification for the genus Cattleya (Epidendreae; Epidendroideae; Orchidaceae)|journal=Phytotaxa|volume=186|issue=2|year=2014|pages=75|issn=1179-3163|doi=10.11646/phytotaxa.186.2.2}} }} syp0q8iskk96phs5kik9rb313syky4a 10 4727165 42715602 2026-11-01T12:56:08Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subtribus |link=Laeliinae |parent=Epidendreae |refs={{cite journal|last1=Chase|first1=Mark W.|last2=Cameron|first2=Kenneth M.|last3=Freudenstein|first3=John V.|last4=Pridgeon|first4=Alec M.|last5=Salazar|first5=Gerardo|last6=van den Berg|first6=Cássio|last7=Schuiteman|first7=André|title=An updated classification of Orchidaceae|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=177|issue=2|year=2015|pages=151–174|issn=0... 42715602 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subtribus |link=Laeliinae |parent=Epidendreae |refs={{cite journal|last1=Chase|first1=Mark W.|last2=Cameron|first2=Kenneth M.|last3=Freudenstein|first3=John V.|last4=Pridgeon|first4=Alec M.|last5=Salazar|first5=Gerardo|last6=van den Berg|first6=Cássio|last7=Schuiteman|first7=André|title=An updated classification of Orchidaceae|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=177|issue=2|year=2015|pages=151–174|issn=0024-4074|doi=10.1111/boj.12234}} }} a2zht1g7r1s0m0rs67upn7c7wk7jfbe 10 4727166 42715603 2026-11-01T12:56:41Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=tribus |link=Epidendreae |parent=Epidendroideae |refs={{cite journal|last1=Chase|first1=Mark W.|last2=Cameron|first2=Kenneth M.|last3=Freudenstein|first3=John V.|last4=Pridgeon|first4=Alec M.|last5=Salazar|first5=Gerardo|last6=van den Berg|first6=Cássio|last7=Schuiteman|first7=André|title=An updated classification of Orchidaceae|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=177|issue=2|year=2015|pages=151–174|issn... 42715603 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=tribus |link=Epidendreae |parent=Epidendroideae |refs={{cite journal|last1=Chase|first1=Mark W.|last2=Cameron|first2=Kenneth M.|last3=Freudenstein|first3=John V.|last4=Pridgeon|first4=Alec M.|last5=Salazar|first5=Gerardo|last6=van den Berg|first6=Cássio|last7=Schuiteman|first7=André|title=An updated classification of Orchidaceae|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=177|issue=2|year=2015|pages=151–174|issn=0024-4074|doi=10.1111/boj.12234}} }} f6x58gnh6zs2cakgxksridpy1b0wv2p 10 4727167 42715606 2026-11-01T13:14:31Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Šablon:Lista vrsta]] 42715606 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Lista vrsta]] ozn35aqtjbj0yah9e77ciw5n9f5diw5 10 4727168 42715607 2026-11-01T13:16:16Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Sphaerocoryne (biljka)|Sphaerocoryne |parent=Annonaceae |refs= <!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42715607 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Sphaerocoryne (biljka)|Sphaerocoryne |parent=Annonaceae |refs= <!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} svy0vyuctj9gicap7irjak58dozcynr 10 4727169 42715608 2026-11-01T13:17:02Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |same_as=Sphaerocoryne (biljka) |link=Sphaerocoryne (biljka)|Sphaerocoryne }} 42715608 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |same_as=Sphaerocoryne (biljka) |link=Sphaerocoryne (biljka)|Sphaerocoryne }} bz5wh0lw8d0329opxdcl11sbdfx4s09 10 4727170 42715609 2026-11-01T13:17:18Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |parent=Magnoliales |rank=familia |link=Annonaceae |refs={{Cite journal|author=Angiosperm Phylogeny Group|year=2016|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181|issue=1|pages=1–20|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/boj.12385/epdf|format=PDF|issn=00244074|doi=10.1111/boj.12385}} }} 42715609 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |parent=Magnoliales |rank=familia |link=Annonaceae |refs={{Cite journal|author=Angiosperm Phylogeny Group|year=2016|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181|issue=1|pages=1–20|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/boj.12385/epdf|format=PDF|issn=00244074|doi=10.1111/boj.12385}} }} htsgnuie835v8ff1peq3etpjqhgfqu7 10 4727171 42715610 2026-11-01T13:18:25Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=ordo |link=Magnoliales |parent=Magnoliidae |refs={{Cite journal|author=Angiosperm Phylogeny Group|year=2016|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181|issue=1|pages=1–20|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/boj.12385/epdf|format=PDF|issn=00244074|doi=10.1111/boj.12385}} }} 42715610 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=ordo |link=Magnoliales |parent=Magnoliidae |refs={{Cite journal|author=Angiosperm Phylogeny Group|year=2016|title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV|journal=Botanical Journal of the Linnean Society|volume=181|issue=1|pages=1–20|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/boj.12385/epdf|format=PDF|issn=00244074|doi=10.1111/boj.12385}} }} 8f0d5iec8076uwgonsuroz3loms67td 10 4727172 42715611 2026-11-01T13:18:51Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: <noinclude>{{High-use}} </noinclude>{{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=clade |link=Magnoliidae |always_display=true |parent=Angiosperms }} 42715611 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{High-use}} </noinclude>{{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=clade |link=Magnoliidae |always_display=true |parent=Angiosperms }} pt0itnvmg6ysuydquqem0m4os25x9ii 10 4727173 42715617 2026-11-01T13:43:42Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Infobox | bodyclass = biota | aboveclass = cultivar | abovestyle = background:palegreen;color:inherit; | above = {{{naziv|<includeonly>{{PAGENAME}}</includeonly>}}} | image = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage |image={{{slika|}}} |size={{{slika_veličina|}}} |sizedefault=frameless |alt={{{slika_alt|}}} }} | caption = {{{slika_opis|}}} | labelstyle = padding-top:0.245em;line-height:1.15em; padding-right:0.5em<!--(to ensure sufficient gap between (long/unwrapped) labe... 42715617 wikitext text/x-wiki {{Infobox | bodyclass = biota | aboveclass = cultivar | abovestyle = background:palegreen;color:inherit; | above = {{{naziv|<includeonly>{{PAGENAME}}</includeonly>}}} | image = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage |image={{{slika|}}} |size={{{slika_veličina|}}} |sizedefault=frameless |alt={{{slika_alt|}}} }} | caption = {{{slika_opis|}}} | labelstyle = padding-top:0.245em;line-height:1.15em; padding-right:0.5em<!--(to ensure sufficient gap between (long/unwrapped) label and subsequent data on same line)-->; | datastyle = min-width:50%;line-height:1.3em; | label1 = [[Rod (taksonomija)|Rod]] | class1 = genus | data1 = {{{genus|{{{rod|}}}}}} | label2 = [[Vrsta]] | class2 = binominal | data2 = {{{species|{{{vrsta|}}}}}} | label3 = {{nowrap|[[Hibrid (biologija)|Hibridni preci]]}} | data3 = {{{hybrid|{{{hibrid|}}}}}} | label4 = [[Podvrsta]] | data4 = {{{subspecies|{{{podvrsta|}}}}}} | label5 = [[Varijetet (taksonomija)|Varijetet]] | data5 = {{{variety|{{{varijetet|}}}}}} | label6 = [[Greks (hortikultura)|Greks]] | data6 = {{{grex|{{{greks|}}}}}} | label7 = {{nowrap|[[Grupa kultivara]]}} | data7 = {{{grupa|}}} | label8 = [[Kultivar]] | data8 = {{{kultivar|}}} | label9 = {{nowrap|Tržišni naziv(i)}} | data9 = {{{tržišni_nazivi|}}} | label10 = Oplemenjivač | data10 = {{{oplemenjivač|}}} | label11 = Porijeklo | data11 = {{{porijeklo|}}} | label12 = {{nowrap|Članovi grupe}} | data12 = {{{podjela|}}} | data13 = {{{misc|{{{module|}}}}}} | data14 = {{{misc1|{{{module1|}}}}}} }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> 2r9w4j52fdtjlqr9khaikg3jnub89ox 10 4727174 42715618 2026-11-01T13:45:50Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{dokumentacijska podstranica}} Parametri su većinom neobbavezni. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto;"> {{Infokutija kultivar | naziv = | slika = | slika_veličina = | slika_opis = | slika_alt = | genus = | species = | hibrid = | subspecies = | varijetet = | greks = | grupa = | kultivar = | tržišni_nazivi = | oplemenjivač = | porijeklo = | podjela = }} </syntaxhighlight> <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove lin... 42715618 wikitext text/x-wiki {{dokumentacijska podstranica}} Parametri su većinom neobbavezni. <syntaxhighlight lang="wikitext" style="overflow:auto;"> {{Infokutija kultivar | naziv = | slika = | slika_veličina = | slika_opis = | slika_alt = | genus = | species = | hibrid = | subspecies = | varijetet = | greks = | grupa = | kultivar = | tržišni_nazivi = | oplemenjivač = | porijeklo = | podjela = }} </syntaxhighlight> <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> [[Kategorija:Biološki šabloni]] }}</includeonly> 9sj7mq1233tjhm6ow49rpm5628icbr2 10 4727175 42715634 2026-11-01T15:00:58Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Aguti|Dasyprocta |parent=Dasyproctidae |extinct= |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42715634 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Aguti|Dasyprocta |parent=Dasyproctidae |extinct= |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} lbcltznnpxs1qv8sz4q2vvxpwkc1gfg 10 4727176 42715635 2026-11-01T15:01:33Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=familia |link=Dasyproctidae |parent=Cavioidea |extinct= |refs= }} 42715635 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=familia |link=Dasyproctidae |parent=Cavioidea |extinct= |refs= }} l585fejapb3qohy6thxv2ikiiwl0k73 10 4727177 42715636 2026-11-01T15:02:01Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=superfamilia |link=Cavioidea |parent=Caviomorpha }} 42715636 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=superfamilia |link=Cavioidea |parent=Caviomorpha }} rr1gvci02rswqupbrgk08085mwqg1l7 10 4727178 42715638 2026-11-01T15:02:53Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=parvordo |link=Caviomorpha |parent=Hystricognathi }} 42715638 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=parvordo |link=Caviomorpha |parent=Hystricognathi }} 80d4h66kc42qjqtgstpipdu0mde00g6 10 4727179 42715639 2026-11-01T15:03:38Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=infraordo |link=Hystricognathi |parent=Hystricomorpha }} 42715639 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=infraordo |link=Hystricognathi |parent=Hystricomorpha }} dgvcy1ix05mj39n4z9gpscnfwl5xz9h 10 4727180 42715640 2026-11-01T15:04:24Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subordo |link=Hystricomorpha |parent=Rodentia }} 42715640 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subordo |link=Hystricomorpha |parent=Rodentia }} ttvnqt6g93uf97k177hvag13mkycms3 14 4727182 42715645 2026-11-01T15:26:50Z Vlad5250 131203 Nova stranica: '''''U [[Vinička oblast|Viničkoj oblasti]] ima 6 [[Rajoni Ukrajine|rajona]]''''' {{Commonscat|Raions of Vinnytsia Oblast}} [[Kategorija:Rajoni Ukrajine prema oblasti|Vinička oblast]] [[Kategorija:Vinička oblast]] 42715645 wikitext text/x-wiki '''''U [[Vinička oblast|Viničkoj oblasti]] ima 6 [[Rajoni Ukrajine|rajona]]''''' {{Commonscat|Raions of Vinnytsia Oblast}} [[Kategorija:Rajoni Ukrajine prema oblasti|Vinička oblast]] [[Kategorija:Vinička oblast]] kr2mf0yxabuyav4nurs0w9vw1hks9qo 42715672 42715645 2026-11-01T17:36:30Z Edgar Allan Poe 29250 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Rajoni Ukrajine prema oblasti|Rajoni Ukrajine prema oblasti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715672 wikitext text/x-wiki '''''U [[Vinička oblast|Viničkoj oblasti]] ima 6 [[Rajoni Ukrajine|rajona]]''''' {{Commonscat|Raions of Vinnytsia Oblast}} [[Kategorija:Vinička oblast]] rsi5wvsmbjeytc0czuyd6ikf0zp6sbe 14 4727183 42715646 2026-11-01T15:28:47Z Vlad5250 131203 Nova stranica: {{Commonscat|Vinnytsia Oblast}} [[Kategorija:Oblasti Ukrajine]] 42715646 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Vinnytsia Oblast}} [[Kategorija:Oblasti Ukrajine]] snbpmxon8hemt4yfkif408wab2ndhsk 0 4727184 42715647 2026-11-01T15:29:28Z Vlad5250 131203 Nova stranica: {{Infokutija rajon Ukrajine | ime = Vinički rajon | izvorno ime = Вінницький район | zastava = Flag_of_Vinnytsia_raion.svg | grb = Coat_of_arms_of_Vinnytskiy_Raion.png | članak zastava = | članak grb = | oblast = Vinička oblast | sjedište = Vinica (Ukrajina){{!}}Vinica | površina = 6.903,55 | stanovništvo = 651.642 | godina = 2021 | gustoća... 42715647 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rajon Ukrajine | ime = Vinički rajon | izvorno ime = Вінницький район | zastava = Flag_of_Vinnytsia_raion.svg | grb = Coat_of_arms_of_Vinnytskiy_Raion.png | članak zastava = | članak grb = | oblast = Vinička oblast | sjedište = Vinica (Ukrajina){{!}}Vinica | površina = 6.903,55 | stanovništvo = 651.642 | godina = 2021 | gustoća = 94,93 | osnovana = 17. jula 2020. | gromade = 16 | web = www.vinrda.gov.ua | karta = Vinnickiy_Rayon_2020.svg }} '''Vinički rajon''' ({{lang-uk|Ві́нницький райо́н}}) je [[rajon]] [[Vinička oblast|Viničke oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajine]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Vinica (Ukrajina)|Vinica]]. Ima ukupnu površinu 6.903,55 km², u njom živi 655.361 stanovnik (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Vinički rajon dijeli sa na 16 [[gromada]]. == Vanjske veze == * [http://www.vinrda.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260807065241/http://www.vinrda.gov.ua/ |date=2026-08-07 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Vinnytsia Raion }} {{Commonscat|Vinnytsia Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Viničke oblasti]] mp0766uo3a2dtei82nibvbrblpxef0y 42715648 42715647 2026-11-01T15:30:47Z Vlad5250 131203 42715648 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rajon Ukrajine | ime = Vinički rajon | izvorno ime = Вінницький район | zastava = Flag_of_Vinnytsia_raion.svg | grb = Coat_of_arms_of_Vinnytskiy_Raion.png | članak zastava = | članak grb = | oblast = Vinička oblast | sjedište = Vinica (Ukrajina){{!}}Vinica | površina = 6.903,55 | stanovništvo = 651.642 | godina = 2021 | gustoća = 94,93 | osnovana = 17. jula 2020. | gromade = 16 | web = www.vinrda.gov.ua | karta = Vinnickiy_Rayon_2020.svg }} '''Vinički rajon''' ({{lang-uk|Ві́нницький райо́н}}) je [[rajon]] [[Vinička oblast|Viničke oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Vinica (Ukrajina)|Vinica]]. Ima ukupnu površinu 6.903,55 km², u njom živi 655.361 stanovnik (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Vinički rajon dijeli sa na 16 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [http://www.vinrda.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260807065241/http://www.vinrda.gov.ua/ |date=2026-08-07 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Vinnytsia Raion }} {{Commonscat|Vinnytsia Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Viničke oblasti]] 4a0mgku6xu6b5ggr60bm0t79nmdtbzi 42715677 42715648 2026-11-01T17:42:24Z Edgar Allan Poe 29250 42715677 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Vinički rajon | izvorno ime = Вінницький район | zastava = Flag_of_Vinnytsia_raion.svg | grb = Coat_of_arms_of_Vinnytskiy_Raion.png | članak zastava = | članak grb = | oblast = Vinička oblast | sjedište = Vinica (Ukrajina){{!}}Vinica | površina = 6.903,55 | stanovništvo = 651.642 | godina = 2021 | gustoća = 94,93 | osnovana = 17. jula 2020. | gromade = 16 | web = www.vinrda.gov.ua | karta = Vinnickiy_Rayon_2020.svg }} '''Vinički rajon''' ({{lang-uk|Ві́нницький райо́н}}) je [[rajon]] [[Vinička oblast|Viničke oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Vinica (Ukrajina)|Vinica]]. Ima ukupnu površinu 6.903,55 km², u njom živi 655.361 stanovnik (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Vinički rajon dijeli sa na 16 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [http://www.vinrda.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260807065241/http://www.vinrda.gov.ua/ |date=2026-08-07 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Vinnytsia Raion }} {{Commonscat|Vinnytsia Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Viničke oblasti]] 8ax5gef6qgmnrbz4th7pgld4wgj2qib 42715682 42715677 2026-11-01T18:16:37Z Vlad5250 131203 formatiranje 42715682 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Vinički rajon | izvorno_ime = Вінницький район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Flag_of_Vinnytsia_raion.svg | slika_grb = Coat_of_arms_of_Vinnytskiy_Raion.png | slika_mapa = Vinnickiy_Rayon_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjela_ime1 = [[File:Flag of Vinnytsia Oblast.svg|23px]] [[Vinička oblast]] | sjedište = [[Vinica (Ukrajina)|Vinica]] | površina_ukupno = 6.903,55 | stanovništvo = 651.642 | stanovništvo_godina = 2021 | osnivanje_naslov = Osnovan | osnivanje_datum = 17. jula 2020. | veb-sajt = {{URL|www.vinrda.gov.ua}} }} '''Vinički rajon''' ({{lang-uk|Ві́нницький райо́н}}) je [[rajon]] [[Vinička oblast|Viničke oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Vinica (Ukrajina)|Vinica]]. Ima ukupnu površinu 6.903,55 km², u njom živi 655.361 stanovnik (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Vinički rajon dijeli sa na 16 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [http://www.vinrda.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260807065241/http://www.vinrda.gov.ua/ |date=2026-08-07 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Vinnytsia Raion }} {{Commonscat|Vinnytsia Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Viničke oblasti]] f36s90z4c4sorroyj2dm0rk3vj6k41g 10 4727185 42715649 2026-11-01T15:32:45Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Brachylophus |parent=Iguanidae |extinct=<!--leave blank or delete this line for "not extinct"; put "yes" for "extinct" --> |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42715649 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=genus |link=Brachylophus |parent=Iguanidae |extinct=<!--leave blank or delete this line for "not extinct"; put "yes" for "extinct" --> |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} a96u2wcq8b2hrjiwcotay80asywqv94 10 4727186 42715650 2026-11-01T15:33:17Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=familia |link=Iguanidae |parent=Pleurodonta |extinct= |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42715650 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=familia |link=Iguanidae |parent=Pleurodonta |extinct= |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} kl0xzc3nwb7dcn1t9632menoluvus9n 10 4727187 42715651 2026-11-01T15:33:48Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=infraordo |link=Pleurodonta |parent=Iguania |extinct= |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42715651 wikitext text/x-wiki {{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=infraordo |link=Pleurodonta |parent=Iguania |extinct= |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} ep2x4d5mwr3dc1xxswhs6hxma9hrehs 10 4727188 42715652 2026-11-01T15:34:20Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: <noinclude>{{High-use}} </noinclude>{{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subordo |link=Iguania |parent=Iguanomorpha |always_display=true }} 42715652 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{High-use}} </noinclude>{{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=subordo |link=Iguania |parent=Iguanomorpha |always_display=true }} 0rw74dfbedtz3pjuyti6wntkhhq35ph 10 4727189 42715653 2026-11-01T15:35:48Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: <noinclude>{{High-use}} </noinclude>{{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=clade |link=Iguania#Filogenetika|Iguanomorpha |parent=Toxicofera |extinct=<!--leave blank or delete this line for "not extinct"; put "yes" for "extinct" --> |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} 42715653 wikitext text/x-wiki <noinclude>{{High-use}} </noinclude>{{Don't edit this line {{{machine code|}}} |rank=clade |link=Iguania#Filogenetika|Iguanomorpha |parent=Toxicofera |extinct=<!--leave blank or delete this line for "not extinct"; put "yes" for "extinct" --> |refs=<!--Shown on this page only; don't include <ref> tags --> }} dpovog8nkphx7uj9m3uj6rs7ncpxp5p 0 4727190 42715664 2026-11-01T17:13:52Z Vlad5250 131203 Nova stranica: {{Infokutija rajon Ukrajine | ime = Gajsinski rajon | izvorno ime = Гайсинський район | zastava = UKR_Гайсинський_район_flag.gif | grb = UKR_Гайсинський_район_COA.gif | članak zastava = | članak grb = | oblast = Vinička oblast | sjedište = Gajsin | površina = 5.674,21 | stanovništvo = 240.271 | godina = 2020 | gust... 42715664 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rajon Ukrajine | ime = Gajsinski rajon | izvorno ime = Гайсинський район | zastava = UKR_Гайсинський_район_flag.gif | grb = UKR_Гайсинський_район_COA.gif | članak zastava = | članak grb = | oblast = Vinička oblast | sjedište = Gajsin | površina = 5.674,21 | stanovništvo = 240.271 | godina = 2020 | gustoća = 42,34 | osnovana = 17. jula 2020. | gromade = 14 | web = gaysin-rda.gov.ua | karta = Gaisinskiy_Rayon_2020.svg }} '''Gajsinski rajon''' ({{lang-uk|Гайсинський район}}) je [[rajon]] [[Vinička oblast|Viničke oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Gajsin]]. Ima ukupnu površinu 5.674,21 km², u njom živi 240.271 stanovnik (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Gajsinski rajon dijeli sa na 14 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [https://gaysin-rda.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20261017144711/https://gaysin-rda.gov.ua/ |date=2026-10-17 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Haisyn Raion }} {{Commonscat|Haisyn Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Viničke oblasti]] oe4jnddw5f1ebujsnbnmwyzv8elwz2q 42715676 42715664 2026-11-01T17:42:07Z Edgar Allan Poe 29250 42715676 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Gajsinski rajon | izvorno ime = Гайсинський район | zastava = UKR_Гайсинський_район_flag.gif | grb = UKR_Гайсинський_район_COA.gif | članak zastava = | članak grb = | oblast = Vinička oblast | sjedište = Gajsin | površina = 5.674,21 | stanovništvo = 240.271 | godina = 2020 | gustoća = 42,34 | osnovana = 17. jula 2020. | gromade = 14 | web = gaysin-rda.gov.ua | karta = Gaisinskiy_Rayon_2020.svg }} '''Gajsinski rajon''' ({{lang-uk|Гайсинський район}}) je [[rajon]] [[Vinička oblast|Viničke oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Gajsin]]. Ima ukupnu površinu 5.674,21 km², u njom živi 240.271 stanovnik (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Gajsinski rajon dijeli sa na 14 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [https://gaysin-rda.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20261017144711/https://gaysin-rda.gov.ua/ |date=2026-10-17 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Haisyn Raion }} {{Commonscat|Haisyn Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Viničke oblasti]] 6ioxaifw6lbdmn4b0gegp3o08h5qcwt 42715684 42715676 2026-11-01T18:27:13Z Vlad5250 131203 formatiranje 42715684 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Gajsinski rajon | izvorno_ime = Гайсинський район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = UKR_Гайсинський_район_flag.gif | slika_grb = UKR_Гайсинський_район_COA.gif | slika_mapa = Gaisinskiy_Rayon_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjela_ime1 = [[File:Flag of Vinnytsia Oblast.svg|23px]] [[Vinička oblast]] | sjedište = [[Gajsin]] | površina_ukupno = 5.674,21 | stanovništvo = 240.271 | stanovništvo_godina = 2020 | osnivanje_naslov = Osnovan | osnivanje_datum = 17. jula 2020. | veb-sajt = {{URL|gaysin-rda.gov.ua}} }} '''Gajsinski rajon''' ({{lang-uk|Гайсинський район}}) je [[rajon]] [[Vinička oblast|Viničke oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Gajsin]]. Ima ukupnu površinu 5.674,21 km², u njom živi 240.271 stanovnik (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Gajsinski rajon dijeli sa na 14 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [https://gaysin-rda.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20261017144711/https://gaysin-rda.gov.ua/ |date=2026-10-17 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Haisyn Raion }} {{Commonscat|Haisyn Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Viničke oblasti]] prdhzvrcym9487lzaho0kt7qd955hm5 0 4727191 42715671 2026-11-01T17:35:45Z Vlad5250 131203 Nova stranica: {{Infokutija rajon Ukrajine | ime = Žmerinški rajon | izvorno ime = Жмеринський район | zastava = Flag_of_Zhmerynka_raion.svg | grb = Герб_Жмеринського_району.png | članak zastava = | članak grb = | oblast = Vinička oblast | sjedište = Žmerinka | površina = 3.136,3 | stanovništvo = 163.678 | godina = 2020 | gustoća... 42715671 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rajon Ukrajine | ime = Žmerinški rajon | izvorno ime = Жмеринський район | zastava = Flag_of_Zhmerynka_raion.svg | grb = Герб_Жмеринського_району.png | članak zastava = | članak grb = | oblast = Vinička oblast | sjedište = Žmerinka | površina = 3.136,3 | stanovništvo = 163.678 | godina = 2020 | gustoća = 52,19 | osnovana = 17. jula 2020. | gromade = 8 | web = zhmerynka-rda.gov.ua | karta = Zhmerinskiy_Rayon_2020.svg }} '''Žmerinški rajon''' ({{lang-uk|Жмеринський район}}) je [[rajon]] [[Vinička oblast|Viničke oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Žmerinka]]. Ima ukupnu površinu 3.136,3 km², u njom živi 163.678 stanovnika (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Žmerinški rajon dijeli sa na 8 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [http://zhmerynka-rda.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20261016202827/http://zhmerynka-rda.gov.ua/ |date=2026-10-16 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Zhmerynka Raion }} {{Commonscat|Zhmerynka Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Viničke oblasti]] 1k1t0k9p1scnjdf16pbwdwn96fuzk84 42715679 42715671 2026-11-01T17:42:44Z Edgar Allan Poe 29250 42715679 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Žmerinški rajon | izvorno ime = Жмеринський район | zastava = Flag_of_Zhmerynka_raion.svg | grb = Герб_Жмеринського_району.png | članak zastava = | članak grb = | oblast = Vinička oblast | sjedište = Žmerinka | površina = 3.136,3 | stanovništvo = 163.678 | godina = 2020 | gustoća = 52,19 | osnovana = 17. jula 2020. | gromade = 8 | web = zhmerynka-rda.gov.ua | karta = Zhmerinskiy_Rayon_2020.svg }} '''Žmerinški rajon''' ({{lang-uk|Жмеринський район}}) je [[rajon]] [[Vinička oblast|Viničke oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Žmerinka]]. Ima ukupnu površinu 3.136,3 km², u njom živi 163.678 stanovnika (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Žmerinški rajon dijeli sa na 8 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [http://zhmerynka-rda.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20261016202827/http://zhmerynka-rda.gov.ua/ |date=2026-10-16 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Zhmerynka Raion }} {{Commonscat|Zhmerynka Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Viničke oblasti]] ee3c7rnzu64j6c4xepgh8p4srlg2n63 42715680 42715679 2026-11-01T17:43:37Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Žmerinški rajon]] na [[Žmerinski rajon]]: ova se glasovna promjena kod nas ne vrši 42715679 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Žmerinški rajon | izvorno ime = Жмеринський район | zastava = Flag_of_Zhmerynka_raion.svg | grb = Герб_Жмеринського_району.png | članak zastava = | članak grb = | oblast = Vinička oblast | sjedište = Žmerinka | površina = 3.136,3 | stanovništvo = 163.678 | godina = 2020 | gustoća = 52,19 | osnovana = 17. jula 2020. | gromade = 8 | web = zhmerynka-rda.gov.ua | karta = Zhmerinskiy_Rayon_2020.svg }} '''Žmerinški rajon''' ({{lang-uk|Жмеринський район}}) je [[rajon]] [[Vinička oblast|Viničke oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Žmerinka]]. Ima ukupnu površinu 3.136,3 km², u njom živi 163.678 stanovnika (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Žmerinški rajon dijeli sa na 8 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [http://zhmerynka-rda.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20261016202827/http://zhmerynka-rda.gov.ua/ |date=2026-10-16 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Zhmerynka Raion }} {{Commonscat|Zhmerynka Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Viničke oblasti]] ee3c7rnzu64j6c4xepgh8p4srlg2n63 42715685 42715680 2026-11-01T18:29:37Z Vlad5250 131203 formatiranje 42715685 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Žmerinski rajon | izvorno_ime = Жмеринський район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Flag_of_Zhmerynka_raion.svg | slika_grb = Герб_Жмеринського_району.png | slika_mapa = Zhmerinskiy_Rayon_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjela_ime1 = [[File:Flag of Vinnytsia Oblast.svg|23px]] [[Vinička oblast]] | sjedište = [[Žmerinka]] | površina_ukupno = 3.136,3 | stanovništvo = 163.678 | stanovništvo_godina = 2020 | osnivanje_naslov = Osnovan | osnivanje_datum = 17. jula 2020. | veb-sajt = {{URL|zhmerynka-rda.gov.ua}} }} '''Žmerinski rajon''' ({{lang-uk|Жмеринський район}}) je [[rajon]] [[Vinička oblast|Viničke oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Žmerinka]]. Ima ukupnu površinu 3.136,3 km², u njom živi 163.678 stanovnika (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Žmerinski rajon dijeli sa na 8 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [http://zhmerynka-rda.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20261016202827/http://zhmerynka-rda.gov.ua/ |date=2026-10-16 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Zhmerynka Raion }} {{Commonscat|Zhmerynka Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Viničke oblasti]] rrhewuqjiuxm8obb72c0yh8f25csbwf 0 4727192 42715678 2026-11-01T17:42:27Z Akul59 131397 Nova stranica: {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Vlachovo |originalni_naziv = Vlachovo |slika = Vlachovo (4).jpg |opis_slike = |grb = |gradska_zastava = Vlachovo-roznava-flag.svg |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = [[Rožňava (okrug)|Rožňava]] |nadm visina = 756<ref name="base">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om50... 42715678 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Vlachovo |originalni_naziv = Vlachovo |slika = Vlachovo (4).jpg |opis_slike = |grb = |gradska_zastava = Vlachovo-roznava-flag.svg |kraj = [[Košički kraj|Košički]] |okrug = [[Rožňava (okrug)|Rožňava]] |nadm visina = 756<ref name="base">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2026-11-01}}</ref> |poštanski_kod = 049 24<ref name="base" /> |pozivni_broj = (+421) 58<ref name="base" /> |registarska_oznaka = RV |gšir = 48.771389 |gduž = 20.412778 }} '''Vlachovo''' je naseljeno mjesto u [[Rožňava (okrug)|okrugu Rožňava]], u [[Košički kraj|Košičkom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == Prema podacima o broju stanovnika iz 2025. godine naselje je imalo 756 stanovnika.<ref name="populacija" /> == Reference == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web | url = https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk | title = Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) |language = sk |date = | website=www.statistics.sk | author= Statistički zavod Republike Slovačke | accessdate = 2026-11-01}}</ref> }} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Vlachovo}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Rožňava}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Rožňava]] [[Kategorija:Košički kraj]] cy892pg80srkt45mte6nvsjnnkq169v 0 4727193 42715681 2026-11-01T17:43:37Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Žmerinški rajon]] na [[Žmerinski rajon]]: ova se glasovna promjena kod nas ne vrši 42715681 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Žmerinski rajon]] dxjjeuwqdxa8kqju6g3tqjg98lbgee3 0 4727194 42715686 2026-11-01T18:38:00Z Vlad5250 131203 Nova stranica: {{Infokutija naselje | ime = Mogiljiv-Podiljski rajon | izvorno_ime = Могилів-Подільський район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Flag_of_Mohyliv-Podilskyi_raion.svg | slika_grb = Mohyliv-Podilskyi_Raion_gerb.png | slika_mapa = Mogiljov-Podolskiy_Rayon_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = Oblasti Ukra... 42715686 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Mogiljiv-Podiljski rajon | izvorno_ime = Могилів-Подільський район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Flag_of_Mohyliv-Podilskyi_raion.svg | slika_grb = Mohyliv-Podilskyi_Raion_gerb.png | slika_mapa = Mogiljov-Podolskiy_Rayon_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjela_ime1 = [[File:Flag of Vinnytsia Oblast.svg|23px]] [[Vinička oblast]] | sjedište = [[Mogiljiv-Podiljski]] | površina_ukupno = 3.221,03 | stanovništvo = 144.647 | stanovništvo_godina = 2020 | osnivanje_naslov = Osnovan | osnivanje_datum = 17. jula 2020. | veb-sajt = {{URL|rda-m-p.gov.ua}} }} '''Mogiljiv-Podiljski rajon''' ({{lang-uk|Могилів-Подільський район}}) je [[rajon]] [[Vinička oblast|Viničke oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Mogiljiv-Podiljski]]. Ima ukupnu površinu 3.221,03 km², u njom živi 144.647 stanovnika (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Mogiljiv-Podiljski rajon dijeli sa na 7 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [https://rda-m-p.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260616183341/https://rda-m-p.gov.ua/ |date=2026-06-16 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Mohyliv-Podilskyi Raion }} {{Commonscat|Mohyliv-Podilskyi Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Viničke oblasti]] rqidw9uvpjgriryoqg5cm2au1xb2zen 0 4727195 42715688 2026-11-01T18:43:03Z Vlad5250 131203 Nova stranica: {{Infokutija naselje | ime = Tuljčinski rajon | izvorno_ime = Тульчинський район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Tulchin_rayon_prapor.gif | slika_grb = Tylchynskyi_rayon_gerb.png | slika_mapa = Tulchinskiy_Rayon_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjela_ime1 = File... 42715688 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Tuljčinski rajon | izvorno_ime = Тульчинський район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Tulchin_rayon_prapor.gif | slika_grb = Tylchynskyi_rayon_gerb.png | slika_mapa = Tulchinskiy_Rayon_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjela_ime1 = [[File:Flag of Vinnytsia Oblast.svg|23px]] [[Vinička oblast]] | sjedište = [[Tuljčin]] | površina_ukupno = 3.856,43 | stanovništvo = 154.805 | stanovništvo_godina = 2020 | osnivanje_naslov = Osnovan | osnivanje_datum = 17. jula 2020. | veb-sajt = {{URL|tulchin-rda.gov.ua}} }} '''Tuljčinski rajon''' ({{lang-uk|Тульчинський район}}) je [[rajon]] [[Vinička oblast|Viničke oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Tuljčin]]. Ima ukupnu površinu 3.856,43 km², u njom živi 154.805 stanovnika (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Tuljčinski rajon dijeli sa na 9 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [https://tulchin-rda.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20261003093818/https://tulchin-rda.gov.ua/ |date=2026-10-03 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Tulchyn Raion }} {{Commonscat|Tulchyn Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Viničke oblasti]] iunu7e0o1q2syyu4gi52ga9ulblk0w7 0 4727196 42715691 2026-11-01T18:47:32Z Vlad5250 131203 Nova stranica: {{Infokutija naselje | ime = Hmiljnički rajon | izvorno_ime = Хмільницький район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Flag_of_Khmilnyk_Raion_new.png | slika_grb = Coat_of_arms_of_Khmilnyk_Raion_new.png | slika_mapa = Khmelnikskiy_Rayon_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjela_i... 42715691 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Hmiljnički rajon | izvorno_ime = Хмільницький район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Flag_of_Khmilnyk_Raion_new.png | slika_grb = Coat_of_arms_of_Khmilnyk_Raion_new.png | slika_mapa = Khmelnikskiy_Rayon_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjela_ime1 = [[File:Flag of Vinnytsia Oblast.svg|23px]] [[Vinička oblast]] | sjedište = [[Hmiljnik]] | površina_ukupno = 3.701,35 | stanovništvo = 186.654 | stanovništvo_godina = 2020 | osnivanje_naslov = Osnovan | osnivanje_datum = 17. jula 2020. | veb-sajt = {{URL|rda-hm.gov.ua}} }} '''Hmiljnički rajon''' ({{lang-uk|Хмільницький район}}) je [[rajon]] [[Vinička oblast|Viničke oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Hmiljnik]]. Ima ukupnu površinu 3.701,35 km², u njom živi 186.654 stanovnika (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Hmilnički rajon dijeli sa na 9 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [https://rda-hm.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20260502085240/https://rda-hm.gov.ua/ |date=2026-05-02 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Khmilnyk Raion }} {{Commonscat|Khmilnyk Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Viničke oblasti]] 3ym6lgv76qexerpfcgiwwp3wophu52p 0 4727197 42715697 2026-11-01T19:57:05Z Duma 16555 Nova stranica: [[File:Cryptococcus neoformans using a light India ink staining preparation PHIL 3771 lores.jpg|thumb|right|''[[Cryptococcus neoformans]]'' obojen svijetlim [[Tuš (crtanje)|tušem]]]] '''Radiotrofne gljive''' su [[gljive]] koje mogu izvoditi biološki proces koji se naziva [[Radiosinteza (metabolizam)|radiosinteza]], što znači korištenje [[Jonizirajuće zračenje|jonizirajućeg zračenja]] kao glavnog izvora energije za pokretanje [[metabolizam|metabolizma]]. Tvrdi se da... 42715697 wikitext text/x-wiki [[File:Cryptococcus neoformans using a light India ink staining preparation PHIL 3771 lores.jpg|thumb|right|''[[Cryptococcus neoformans]]'' obojen svijetlim [[Tuš (crtanje)|tušem]]]] '''Radiotrofne gljive''' su [[gljive]] koje mogu izvoditi biološki proces koji se naziva [[Radiosinteza (metabolizam)|radiosinteza]], što znači korištenje [[Jonizirajuće zračenje|jonizirajućeg zračenja]] kao glavnog izvora energije za pokretanje [[metabolizam|metabolizma]]. Tvrdi se da su radiotrofne gljive pronađene u ekstremnim okruženjima kao što je [[Nuklearna elektrana Černobilj|nuklearna elektrana u Černobilu]].<ref name=":0"/><ref name=vember93>Vember, V. V., and N. N. Zhdanova. "Peculiarities of linear growth of the melanin-containing fungi Cladosporium sphaerospermum Penz. and Alternaria alternata (Fr.) Keissler." Mikrobiolohichnyi Zhurnal (Kiev, Ukraine: 1993) 63.3 (2001): 3-12.</ref> Većina radiotrofnih gljiva koristi [[melanin]] u nekom obliku za preživljavanje.<ref name=Dadachova08 /> Proces korištenja zračenja i melanina za energiju nazvan je [[Radiosinteza (metabolizam)|radiosinteza]] i smatra se analognim [[anaerobna respiracija|anaerobnoj respiraciji]].<ref name=Averesch-2022 /> Međutim, nije poznato da li se u radiosintezi koriste višestepeni procesi poput [[fotosinteza|fotosinteze]] ili [[hemosinteza|hemosinteze]].{{Citation needed|date=July 2025}} == Otkriće == {{Further|Černobiljska katastrofa}} Mnoge gljive su izolovane iz područja oko uništene nuklearne elektrane Černobil, a kod nekih je uočeno kako usmjeravaju rast svojih [[hifa]] prema radioaktivnom grafitu iz katastrofe, što je fenomen koji se naziva "radiotropizam".<ref>{{cite journal | pmc=9287308 | year=2022 | last1=Bland | first1=J. | last2=Gribble | first2=L. A. | last3=Hamel | first3=M. C. | last4=Wright | first4=J. B. | last5=Moormann | first5=G. | last6=Bachand | first6=M. | last7=Wright | first7=G. | last8=Bachand | first8=G. D. | title=Evaluating changes in growth and pigmentation of Cladosporium cladosporioides and Paecilomyces variotii in response to gamma and ultraviolet irradiation | journal=Scientific Reports | volume=12 | issue=1 | page=12142 | doi=10.1038/s41598-022-16063-z | doi-access=free| pmid=35840596 | bibcode=2022NatSR..1212142B }}</ref><ref name=":0" /> Istraživanje je isključilo prisustvo ugljika kao resursa koji privlači gljivične kolonije i zapravo je zaključilo da neke gljive preferencijalno rastu u smjeru izvora beta i gama jonizujućeg zračenja, ali nije bilo u stanju identificirati biološki mehanizam koji stoji iza tog efekta.<ref name=":0">{{Cite news |last1=Zhdanova |first1=Nelli N. |last2=Tugay |first2=Tatyana |last3=Dighton |first3=John |last4=Zheltonozhsky |first4=Victor |last5=McDermott |first5=Patrick |date=September 2004 |title=Ionizing radiation attracts soil fungi |volume=108 |pages=1089–1096 |work=Mycological Research |issue=Pt 9 |doi=10.1017/s0953756204000966 |issn=0953-7562 |pmid=15506020}}</ref> Također je uočeno da su druge gljive bogate [[melanin]]om prisutne u vodi za hlađenje kod nekih drugih nuklearnih reaktora koji su i dalje u pogonu. Taj spoj, koji apsorbira svjetlost u ćelijskim membranama gljiva, činio je vodu crnom.{{r|sciencenews_20070526}} Iako postoje mnogi slučajevi [[ekstremofil]]a (organizama koji mogu živjeti u teškim uvjetima poput onih u radioaktivnoj elektrani), hipotetska radiotrofna gljiva bi rasla ''zbog'' zračenja, a ne ''uprkos'' njemu.<ref name="Dadachova" /> Dalja istraživanja provedena na [[Medicinski fakultet Albert Einstein|Medicinskom fakultetu Albert Einstein]] pokazala su da tri gljive koje sadrže melanin - ''[[Cladosporium sphaerospermum]]'', ''[[Wangiella dermatitidis]]'' i ''[[Cryptococcus neoformans]]'' - brže povećavaju [[biomasa|biomasu]] i akumuliraju [[acetat]] u okruženju u kojem je nivo [[radijacija|zračenja]] bio 500 puta veći nego inače. ''C. sphaerospermum'' je izdvojena zbog toga što se može pronaći u reaktoru u Černobilu. Dadachova i saradnici su otkrili da, izlaganjem [[ćelija (biologija)|ćelija]] ''C. neoformans'' takvim nivoima zračenja, organizmi nakon 20-40 minuta mijenjaju hemijska svojstva svog [[melanin]]a i povećavaju brzinu [[transfer elektrona|prijenosa elektrona]] posredovanog melaninom (mjereno u vidu redukcije [[fericijanid]]a pomoću [[Nikotinamid adenin dinukleotid|NADH]]) tri do četiri puta u poređenju sa neizloženim organizmima. Međutim, svaka kultura je uzgojena sa barem ograničenim nivoom hranjivih tvari za svaku gljivu. Povećanje biomase i drugi efekti možda su uzrokovani ili ćelijama koje direktno crpe energiju iz jonizujućeg zračenja ili zračenjem koje omogućava ćelijama da efikasnije i brže upotrebljavaju tradicionalne hranjive tvari.<ref name="Dadachova" /> Izvan laboratorijskih istraživanja, autori su primijetili slične efekte na sposobnost melanina za transport elektrona nakon izlaganja organizma [[Nejonizirajuće zračenje|nejonizirajućem]] zračenju. Autori nisu došli do zaključka o tome da li bi svjetlosno ili toplotno zračenje imalo sličan učinak na gljive.<ref name="Dadachova" /> == Uloga melanina == [[Melanin]]i su porodica tamnih, prirodnih pigmenata sa svojstvima zaštite od zračenja. Oni, zahvaljujući svojoj molekularnoj strukturi, mogu apsorbirati [[elektromagnetsko zračenje]], što rezultira njihovom tamnom bojom; ta osobina ukazuje na to da bi melanin mogao biti koristan u zaštiti radiotrofnih gljiva od jonizirajućeg zračenja. Predloženo je se da su zaštitna svojstva melanina posljedica njegove sposobnosti da zarobi [[slobodni radikali|slobodne radikale]] nastale tokom [[radioliza|radiolize]] vode.<ref>{{Cite journal |last1=Gessler |first1=N. N. |last2=Egorova |first2=A. S. |last3=Belozerskaya |first3=T. A. |date=2014 |title=Melanin pigments of fungi under extreme environmental conditions (Review) |journal=Applied Biochemistry and Microbiology |language=en |volume=50 |issue=2 |pages=105–113 |doi=10.1134/S0003683814020094 |issn=0003-6838 |doi-access=free |pmid=25272728 }}</ref> Stvaranje melanina je također korisno za gljivu jer može pomoći u preživljavanju u mnogim ekstremnim okruženjima. Primjeri takvih okruženja uključuju [[Nuklearna elektrana Černobilj|nuklearnu elektranu u Černobilu]],<ref name=vember93/> [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnu svemirsku stanicu]]<ref name=Averesch-2022/> i [[Transantarktičke planine]].<ref>{{Cite web |last=Balter |first=Michael |date=23 May 2007 |title=Zapped By Radiation, Fungi Flourish |url=https://www.science.org/content/article/zapped-radiation-fungi-flourish |access-date=6 September 2025 |website=www.science.org |language=en}}</ref> Melanin također može pomoći gljivi da metabolizira [[zračenje]], ali je još uvijek potrebno više dokaza i istraživanja u vezi s tom tvrdnjom.<ref name=Dadachova08>{{Cite journal|last1=Dadachova|first1=Ekaterina|last2=Casadevall|first2=Arturo|date=December 2008|title=Ionizing Radiation: how fungi cope, adapt, and exploit with the help of melanin|journal=Current Opinion in Microbiology|volume=11|issue=6|pages=525–531|doi=10.1016/j.mib.2008.09.013|issn=1369-5274|pmc=2677413|pmid=18848901 |bibcode=2008COMb...11..525D }}</ref> == Poređenja sa nemelaniziranim gljivama == Melanizacija može predstavljati određeni metabolički trošak za ćelije gljiva. U odsustvu zračenja, neke nemelanizirane gljive (s mutacijama u genima uključenim u biosintezu melanina) rasle su brže od odgovarajućih melaniziranih gljiva. Pretpostavlja se da ovom fenomenu doprinosi ograničen unos hranjivih tvari, do kojeg dolazi zbog molekula melanina u [[ćelijski zid|ćelijskom zidu]] gljivica ili toksičnih međuprodukata nastalih u [[biosinteza melanina|biosintezi melanina]].{{r|Dadachova}} To je u skladu sa zapažanjem da, uprkos tome što su sposobne stvarati melanin, mnoge gljive ne sintetiziraju melanin konstitutivno (tj. cijelo vrijeme), već često samo kao odgovor na vanjske podražaje ili u različitim fazama svog razvoja.{{r|Calvo}} Tačni biohemijski procesi u predloženoj sintezi organskih spojeva ili drugih [[metabolit]]a rasta gljivica na bazi melanina, uključujući hemijske međuprodukte (kao što su izvorne molekule donora i akceptora elektrona) u gljivičnoj ćeliji, kao i lokacija i hemijski produkti ovog procesa, nisu poznati.{{cn|date=July 2025}} Nagađa se da su radiotrofne gljive bile rasprostranjenije i brojnije u [[Hadij]]u, kada su fenomeni [[Prirodni nuklearni reaktori|prirodnog nuklearnog fisijskog reaktora]] bili obilniji. Put do radiosinteze mogao bi postojati u dormantnom stanju, kao neka vrsta genetskog slijepog crijeva, kod nekoliko drugih drevnih oblika života.{{cn|date=July 2025}} == Upotreba u svemirskim letovima == {{See also|Zdravstvena prijetnja od kosmičkih zraka}} Postoji hipoteza da bi se radiotrofne gljive mogle koristiti kao biološki štit za ublažavanje [[Svemirsko okruženje|jonizirajućeg zračenja]], naročito za zaštitu astronauta u [[Svemir (kosmologija)|dubokom svemiru]].<ref name="Averesch-2022"/> Kako bi se testirao potencijal takve [[biotehnologija|biotehnologije]] za [[Korištenje resursa in situ|upotrebu resursa ''in situ'']] (ISRU) i radiozaštitu, na [[međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]] (ISS) je od decembra 2018. do januara 2019. proveden eksperiment u kojem je uzgajana gljivica ''[[Cladosporium sphaerospermum]]'', pri čemu je posmatran njen rast i sposobnost razblaživanja zračenja tokom perioda od približno 26 dana (622,5 sati).<ref name="Averesch-2022">{{cite journal |last1=Averesch |first1=Nils J. H. |last2=Shunk |first2=Graham K. |last3=Kern |first3=Christoph |title=Cultivation of the Dematiaceous Fungus Cladosporium sphaerospermum Aboard the International Space Station and Effects of Ionizing Radiation |journal=[[Frontiers in Microbiology]] |date=5 July 2022 |volume=13 |article-number=877625 |doi=10.3389/fmicb.2022.877625 |doi-access=free |pmid=35865919 |pmc=9294542 |bibcode=2022FrMic..1377625A }}</ref> Rezultati u orbiti ukazali su na kvalitativnu i kvantitativnu prednost rasta u svemirskom okruženju u poređenju sa kontrolnim grupama na Zemlji, što ukazuje na mogući radioadaptivni odgovor.<ref name="Averesch-2022"/> Utvrđeno je da su nivoi zračenja mjereni direktno ispod sloja gljivičnog rasta debljine približno 1,67 mm niži od onih ispod negativne kontrolne grupe bez rasta.<ref name="Averesch-2022"/> U početnoj fazi eksperimenta, prije nego što se formirala značajna biomasa, nije bilo mjerljive razlike u količini zračenja između dvije grupe; međutim, značajnije smanjenje zabilježenih [[jonizacija|jonizirajućih]] događaja koreliralo je s kasnijim fazama eksperimenta nakon što su gljivična biomasa i sadržaj melanina sazreli.<ref name="Averesch-2022"/> Zbog ograničenja eksperimentalnog hardvera, specifično upotrebe [[Fotodioda|fotodiodnih]] senzora koji su visoko osjetljivi na niskoenergetsko talasno zračenje ([[X-zrake|X]] i [[Gama-čestica|gama zrake]]), a ne na visokoenergetske [[Kozmičke zrake|galaktičke kosmičke zrake]] (GCR) koje dominiraju u dubokom svemiru, makroskopske [[dozimetrija|dozimetrijske]] ekstrapolacije zahtijevaju daljnju potvrdu.<ref name="Averesch-2022"/> Ipak, istraživanje je zaključilo da melanizirani biološki spojevi predstavljaju obećavajuć pasivni zaštitni materijal od energiziranih čestica.<ref name="Averesch-2022"/> Budući da se prirodni melanin može proizvesti biotehnološki, mogao bi biti lako dostupan putem ISRU-a.<ref name="Averesch-2022"/> Da bi se gustina povećala u strukturne i zaštitne svrhe, gljivična biomasa ili melanin mogu se integrirati s obilnim ''in situ'' resursima poput [[marsovski regolit|marsovskog regolita]], analogno konceptu marsovskog "[[biolit]]a".<ref name="Averesch-2022"/> Osim toga, slojevi melanina mogu se ugraditi u tekstil, smole ili vlaknaste kompozite za primjenu na [[zaštitno odelo kosmonauta|EVA odijelima]] i infrastrukturi napuhanih svemirskih letjelica u svrhu zaštite od površinskih oštećenja usljed [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog svjetla]].<ref name="Averesch-2022"/> == Povezano == * [[Černobiljska katastrofa]] * [[Radiorezistencija]], sposobnost organizma da izdrži jonizujuće zračenje * [[Ekstremofil]], organizam sposoban da živi u ekstremnim uslovima * [[Paenarthrobacter ureafaciens KI72|Bakterije koje se hrane najlonom]] * [[Plastivor]] * [[Project Hail Mary|Projekat Očajnički pokušaj]] - naučnofantastični roman u kojem se fiktivni astrofag hrani elektromagnetnim zračenjem == Reference == {{Reflist|refs= <ref name="Calvo">{{cite journal |title = Relationship between secondary metabolism and fungal development |vauthors=Calvo AM, Wilson RA, Bok JW, Keller NP |year = 2002 |journal = Microbiol Mol Biol Rev |volume = 66 |pages = 447–459 |pmid = 12208999 |doi = 10.1128/MMBR.66.3.447-459.2002 |issue = 3 |pmc = 120793 }}</ref> <ref name="Dadachova">{{cite journal |title = Ionizing radiation changes the electronic properties of melanin and enhances the growth of melanized fungi |editor1-first = Julian |editor1-last = Rutherford |vauthors = Dadachova E, Bryan RA, Huang X, Moadel T, Schweitzer AD, Aisen P, Nosanchuk JD, Casadevall A |year = 2007 |journal = PLOS ONE |volume = 2 |pages = e457 |pmid = 17520016 |doi =10.1371/journal.pone.0000457 |issue = 5 |pmc = 1866175 |bibcode = 2007PLoSO...2..457D |doi-access = free }}</ref> <ref name="sciencenews_20070526">{{Cite magazine |url=http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080424001002/http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archivedate=2008-04-24 |magazine=Science News |title=Dark Power: Pigment seems to put radiation to good use |date=May 26, 2007 |volume=171 |number=21 |page=325 |first=Davide |last=Castelvecchi}}</ref> }} == Vanjske poveznice == * [http://www.scienceagogo.com/news/20070422222547data_trunc_sys.shtml Medicinski fakultet Einstein o radiotrofnim gljivama] * [https://earthlingnature.wordpress.com/2016/01/17/the-blacker-the-better-especially-in-chernobyl/ Što crnje to bolje... posebno u Černobilu] na Earthling Nature * [https://www.forbes.com/sites/scotttravers/2024/11/02/this-black-fungus-might-be-healing-chernobyl-by-drinking-radiation-a-biologist-explains/ "Biolog objašnjava da bi ova crna gljiva mogla liječiti Černobil "pijenjem zračenja"] [[Kategorija:Ekstremofili]] [[Kategorija:Radijacija]] [[Kategorija:Radiobiologija]] mfid74n0pe0tsb2uynfxp7wtwebn7ve 42715703 42715697 2026-11-01T19:59:18Z Duma 16555 42715703 wikitext text/x-wiki [[File:Cryptococcus neoformans using a light India ink staining preparation PHIL 3771 lores.jpg|thumb|right|''[[Cryptococcus neoformans]]'' obojen svijetlim [[Tuš (crtanje)|tušem]]]] '''Radiotrofne gljive''' su [[gljive]] koje mogu izvoditi biološki proces koji se naziva [[Radiosinteza (metabolizam)|radiosinteza]], što znači korištenje [[Jonizirajuće zračenje|jonizirajućeg zračenja]] kao glavnog izvora energije za pokretanje [[metabolizam|metabolizma]]. Tvrdi se da su radiotrofne gljive pronađene u ekstremnim okruženjima kao što je [[Nuklearna elektrana Černobilj|nuklearna elektrana u Černobilu]].<ref name=":0"/><ref name=vember93>Vember, V. V., and N. N. Zhdanova. "Peculiarities of linear growth of the melanin-containing fungi Cladosporium sphaerospermum Penz. and Alternaria alternata (Fr.) Keissler." Mikrobiolohichnyi Zhurnal (Kiev, Ukraine: 1993) 63.3 (2001): 3-12.</ref> Većina radiotrofnih gljiva koristi [[melanin]] u nekom obliku za preživljavanje.<ref name=Dadachova08 /> Proces korištenja zračenja i melanina za energiju nazvan je [[Radiosinteza (metabolizam)|radiosinteza]] i smatra se analognim [[anaerobna respiracija|anaerobnoj respiraciji]].<ref name=Averesch-2022 /> Međutim, nije poznato da li se u radiosintezi koriste višestepeni procesi poput [[fotosinteza|fotosinteze]] ili [[hemosinteza|hemosinteze]].{{Citation needed|date=July 2025}} == Otkriće == {{Further|Černobiljska katastrofa}} Mnoge gljive su izolovane iz područja oko uništene nuklearne elektrane Černobil, a kod nekih je uočeno kako usmjeravaju rast svojih [[hifa]] prema radioaktivnom grafitu iz katastrofe, što je fenomen koji se naziva "radiotropizam".<ref>{{cite journal | pmc=9287308 | year=2022 | last1=Bland | first1=J. | last2=Gribble | first2=L. A. | last3=Hamel | first3=M. C. | last4=Wright | first4=J. B. | last5=Moormann | first5=G. | last6=Bachand | first6=M. | last7=Wright | first7=G. | last8=Bachand | first8=G. D. | title=Evaluating changes in growth and pigmentation of Cladosporium cladosporioides and Paecilomyces variotii in response to gamma and ultraviolet irradiation | journal=Scientific Reports | volume=12 | issue=1 | page=12142 | doi=10.1038/s41598-022-16063-z | doi-access=free| pmid=35840596 | bibcode=2022NatSR..1212142B }}</ref><ref name=":0" /> Istraživanje je isključilo prisustvo ugljika kao resursa koji privlači gljivične kolonije i zapravo je zaključilo da neke gljive preferencijalno rastu u smjeru izvora beta i gama jonizujućeg zračenja, ali nije bilo u stanju identificirati biološki mehanizam koji stoji iza tog efekta.<ref name=":0">{{Cite news |last1=Zhdanova |first1=Nelli N. |last2=Tugay |first2=Tatyana |last3=Dighton |first3=John |last4=Zheltonozhsky |first4=Victor |last5=McDermott |first5=Patrick |date=September 2004 |title=Ionizing radiation attracts soil fungi |volume=108 |pages=1089–1096 |work=Mycological Research |issue=Pt 9 |doi=10.1017/s0953756204000966 |issn=0953-7562 |pmid=15506020}}</ref> Također je uočeno da su druge gljive bogate [[melanin]]om prisutne u vodi za hlađenje kod nekih drugih nuklearnih reaktora koji su i dalje u pogonu. Taj spoj, koji apsorbira svjetlost u ćelijskim membranama gljiva, činio je vodu crnom.{{r|sciencenews_20070526}} Iako postoje mnogi slučajevi [[ekstremofil]]a (organizama koji mogu živjeti u teškim uvjetima poput onih u radioaktivnoj elektrani), hipotetska radiotrofna gljiva bi rasla ''zbog'' zračenja, a ne ''uprkos'' njemu.<ref name="Dadachova" /> Dalja istraživanja provedena na [[Medicinski fakultet Albert Einstein|Medicinskom fakultetu Albert Einstein]] pokazala su da tri gljive koje sadrže melanin - ''[[Cladosporium sphaerospermum]]'', ''[[Wangiella dermatitidis]]'' i ''[[Cryptococcus neoformans]]'' - brže povećavaju [[biomasa|biomasu]] i akumuliraju [[acetat]] u okruženju u kojem je nivo [[radijacija|zračenja]] bio 500 puta veći nego inače. ''C. sphaerospermum'' je izdvojena zbog toga što se može pronaći u reaktoru u Černobilu. Dadachova i saradnici su otkrili da, izlaganjem [[ćelija (biologija)|ćelija]] ''C. neoformans'' takvim nivoima zračenja, organizmi nakon 20-40 minuta mijenjaju hemijska svojstva svog [[melanin]]a i povećavaju brzinu [[transfer elektrona|prijenosa elektrona]] posredovanog melaninom (mjereno u vidu redukcije [[fericijanid]]a pomoću [[Nikotinamid adenin dinukleotid|NADH]]) tri do četiri puta u poređenju sa neizloženim organizmima. Međutim, svaka kultura je uzgojena sa barem ograničenim nivoom hranjivih tvari za svaku gljivu. Povećanje biomase i drugi efekti možda su uzrokovani ili ćelijama koje direktno crpe energiju iz jonizujućeg zračenja ili zračenjem koje omogućava ćelijama da efikasnije i brže upotrebljavaju tradicionalne hranjive tvari.<ref name="Dadachova" /> Izvan laboratorijskih istraživanja, autori su primijetili slične efekte na sposobnost melanina za transport elektrona nakon izlaganja organizma [[Nejonizirajuće zračenje|nejonizirajućem]] zračenju. Autori nisu došli do zaključka o tome da li bi svjetlosno ili toplotno zračenje imalo sličan učinak na gljive.<ref name="Dadachova" /> == Uloga melanina == [[Melanin]]i su porodica tamnih, prirodnih pigmenata sa svojstvima zaštite od zračenja. Oni, zahvaljujući svojoj molekularnoj strukturi, mogu apsorbirati [[elektromagnetsko zračenje]], što rezultira njihovom tamnom bojom; ta osobina ukazuje na to da bi melanin mogao biti koristan u zaštiti radiotrofnih gljiva od jonizirajućeg zračenja. Predloženo je se da su zaštitna svojstva melanina posljedica njegove sposobnosti da zarobi [[slobodni radikali|slobodne radikale]] nastale tokom [[radioliza|radiolize]] vode.<ref>{{Cite journal |last1=Gessler |first1=N. N. |last2=Egorova |first2=A. S. |last3=Belozerskaya |first3=T. A. |date=2014 |title=Melanin pigments of fungi under extreme environmental conditions (Review) |journal=Applied Biochemistry and Microbiology |language=en |volume=50 |issue=2 |pages=105–113 |doi=10.1134/S0003683814020094 |issn=0003-6838 |doi-access=free |pmid=25272728 }}</ref> Stvaranje melanina je također korisno za gljivu jer može pomoći u preživljavanju u mnogim ekstremnim okruženjima. Primjeri takvih okruženja uključuju [[Nuklearna elektrana Černobilj|nuklearnu elektranu u Černobilu]],<ref name=vember93/> [[Međunarodna svemirska stanica|Međunarodnu svemirsku stanicu]]<ref name=Averesch-2022/> i [[Transantarktičke planine]].<ref>{{Cite web |last=Balter |first=Michael |date=23 May 2007 |title=Zapped By Radiation, Fungi Flourish |url=https://www.science.org/content/article/zapped-radiation-fungi-flourish |access-date=6 September 2025 |website=www.science.org |language=en}}</ref> Melanin također može pomoći gljivi da metabolizira [[zračenje]], ali je još uvijek potrebno više dokaza i istraživanja u vezi s tom tvrdnjom.<ref name=Dadachova08>{{Cite journal|last1=Dadachova|first1=Ekaterina|last2=Casadevall|first2=Arturo|date=December 2008|title=Ionizing Radiation: how fungi cope, adapt, and exploit with the help of melanin|journal=Current Opinion in Microbiology|volume=11|issue=6|pages=525–531|doi=10.1016/j.mib.2008.09.013|issn=1369-5274|pmc=2677413|pmid=18848901 |bibcode=2008COMb...11..525D }}</ref> == Poređenja sa nemelaniziranim gljivama == Melanizacija može predstavljati određeni metabolički trošak za ćelije gljiva. U odsustvu zračenja, neke nemelanizirane gljive (s mutacijama u genima uključenim u biosintezu melanina) rasle su brže od odgovarajućih melaniziranih gljiva. Pretpostavlja se da ovom fenomenu doprinosi ograničen unos hranjivih tvari, do kojeg dolazi zbog molekula melanina u [[ćelijski zid|ćelijskom zidu]] gljivica ili toksičnih međuprodukata nastalih u [[biosinteza melanina|biosintezi melanina]].{{r|Dadachova}} To je u skladu sa zapažanjem da, uprkos tome što su sposobne stvarati melanin, mnoge gljive ne sintetiziraju melanin konstitutivno (tj. cijelo vrijeme), već često samo kao odgovor na vanjske podražaje ili u različitim fazama svog razvoja.{{r|Calvo}} Tačni biohemijski procesi u predloženoj sintezi organskih spojeva ili drugih [[metabolit]]a rasta gljivica na bazi melanina, uključujući hemijske međuprodukte (kao što su izvorne molekule donora i akceptora elektrona) u gljivičnoj ćeliji, kao i lokacija i hemijski produkti ovog procesa, nisu poznati.{{cn|date=July 2025}} Nagađa se da su radiotrofne gljive bile rasprostranjenije i brojnije u [[Hadij]]u, kada su fenomeni [[Prirodni nuklearni reaktori|prirodnog nuklearnog fisijskog reaktora]] bili obilniji. Put do radiosinteze mogao bi postojati u dormantnom stanju, kao neka vrsta genetskog slijepog crijeva, kod nekoliko drugih drevnih oblika života.{{cn|date=July 2025}} == Upotreba u svemirskim letovima == {{See also|Zdravstvena prijetnja od kosmičkih zraka}} Postoji hipoteza da bi se radiotrofne gljive mogle koristiti kao biološki štit za ublažavanje [[Svemirsko okruženje|jonizirajućeg zračenja]], naročito za zaštitu astronauta u [[Svemir (kosmologija)|dubokom svemiru]].<ref name="Averesch-2022"/> Kako bi se testirao potencijal takve [[biotehnologija|biotehnologije]] za [[Korištenje resursa in situ|upotrebu resursa ''in situ'']] (ISRU) i radiozaštitu, na [[međunarodna svemirska stanica|Međunarodnoj svemirskoj stanici]] (ISS) je od decembra 2018. do januara 2019. proveden eksperiment u kojem je uzgajana gljivica ''[[Cladosporium sphaerospermum]]'', pri čemu je posmatran njen rast i sposobnost razblaživanja zračenja tokom perioda od približno 26 dana (622,5 sati).<ref name="Averesch-2022">{{cite journal |last1=Averesch |first1=Nils J. H. |last2=Shunk |first2=Graham K. |last3=Kern |first3=Christoph |title=Cultivation of the Dematiaceous Fungus Cladosporium sphaerospermum Aboard the International Space Station and Effects of Ionizing Radiation |journal=[[Frontiers in Microbiology]] |date=5 July 2022 |volume=13 |article-number=877625 |doi=10.3389/fmicb.2022.877625 |doi-access=free |pmid=35865919 |pmc=9294542 |bibcode=2022FrMic..1377625A }}</ref> Rezultati u orbiti ukazali su na kvalitativnu i kvantitativnu prednost rasta u svemirskom okruženju u poređenju sa kontrolnim grupama na Zemlji, što ukazuje na mogući radioadaptivni odgovor.<ref name="Averesch-2022"/> Utvrđeno je da su nivoi zračenja mjereni direktno ispod sloja gljivičnog rasta debljine približno 1,67 mm niži od onih ispod negativne kontrolne grupe bez rasta.<ref name="Averesch-2022"/> U početnoj fazi eksperimenta, prije nego što se formirala značajna biomasa, nije bilo mjerljive razlike u količini zračenja između dvije grupe; međutim, značajnije smanjenje zabilježenih [[jonizacija|jonizirajućih]] događaja koreliralo je s kasnijim fazama eksperimenta nakon što su gljivična biomasa i sadržaj melanina sazreli.<ref name="Averesch-2022"/> Zbog ograničenja eksperimentalnog hardvera, specifično upotrebe [[Fotodioda|fotodiodnih]] senzora koji su visoko osjetljivi na niskoenergetsko talasno zračenje ([[X-zrake|X]] i [[Gama-čestica|gama zrake]]), a ne na visokoenergetske [[Kozmičke zrake|galaktičke kosmičke zrake]] (GCR) koje dominiraju u dubokom svemiru, makroskopske [[dozimetrija|dozimetrijske]] ekstrapolacije zahtijevaju daljnju potvrdu.<ref name="Averesch-2022"/> Ipak, istraživanje je zaključilo da melanizirani biološki spojevi predstavljaju obećavajuć pasivni zaštitni materijal od energiziranih čestica.<ref name="Averesch-2022"/> Budući da se prirodni melanin može proizvesti biotehnološki, mogao bi biti lako dostupan putem ISRU-a.<ref name="Averesch-2022"/> Da bi se gustina povećala u strukturne i zaštitne svrhe, gljivična biomasa ili melanin mogu se integrirati s obilnim ''in situ'' resursima poput [[marsovski regolit|marsovskog regolita]], analogno konceptu marsovskog "[[biolit]]a".<ref name="Averesch-2022"/> Osim toga, slojevi melanina mogu se ugraditi u tekstil, smole ili vlaknaste kompozite za primjenu na [[zaštitno odelo kosmonauta|EVA odijelima]] i infrastrukturi napuhanih svemirskih letjelica u svrhu zaštite od površinskih oštećenja usljed [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog svjetla]].<ref name="Averesch-2022"/> == Povezano == * [[Černobiljska katastrofa]] * [[Radiorezistencija]], sposobnost organizma da izdrži jonizujuće zračenje * [[Ekstremofil]], organizam sposoban da živi u ekstremnim uslovima * [[Paenarthrobacter ureafaciens KI72|Bakterije koje se hrane najlonom]] * [[Plastivor]] * [[Project Hail Mary|Projekat Očajnički pokušaj]] - naučnofantastični roman u kojem se fiktivni astrofag hrani elektromagnetnim zračenjem == Reference == {{Reflist|refs= <ref name="Calvo">{{cite journal |title = Relationship between secondary metabolism and fungal development |vauthors=Calvo AM, Wilson RA, Bok JW, Keller NP |year = 2002 |journal = Microbiol Mol Biol Rev |volume = 66 |pages = 447–459 |pmid = 12208999 |doi = 10.1128/MMBR.66.3.447-459.2002 |issue = 3 |pmc = 120793 }}</ref> <ref name="Dadachova">{{cite journal |title = Ionizing radiation changes the electronic properties of melanin and enhances the growth of melanized fungi |editor1-first = Julian |editor1-last = Rutherford |vauthors = Dadachova E, Bryan RA, Huang X, Moadel T, Schweitzer AD, Aisen P, Nosanchuk JD, Casadevall A |year = 2007 |journal = PLOS ONE |volume = 2 |pages = e457 |pmid = 17520016 |doi =10.1371/journal.pone.0000457 |issue = 5 |pmc = 1866175 |bibcode = 2007PLoSO...2..457D |doi-access = free }}</ref> <ref name="sciencenews_20070526">{{Cite magazine |url=http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080424001002/http://www.sciencenews.org/articles/20070526/fob5.asp |archivedate=2008-04-24 |magazine=Science News |title=Dark Power: Pigment seems to put radiation to good use |date=May 26, 2007 |volume=171 |number=21 |page=325 |first=Davide |last=Castelvecchi}}</ref> }} == Vanjske poveznice == * [http://www.scienceagogo.com/news/20070422222547data_trunc_sys.shtml Medicinski fakultet Einstein o radiotrofnim gljivama] * [https://earthlingnature.wordpress.com/2016/01/17/the-blacker-the-better-especially-in-chernobyl/ Što crnje to bolje... posebno u Černobilu] na Earthling Nature * [https://www.forbes.com/sites/scotttravers/2024/11/02/this-black-fungus-might-be-healing-chernobyl-by-drinking-radiation-a-biologist-explains/ "Biolog objašnjava da bi ova crna gljiva mogla liječiti Černobil "pijenjem zračenja"] {{ekstremofili}} [[Kategorija:Ekstremofili]] [[Kategorija:Radijacija]] [[Kategorija:Radiobiologija]] gemkusncc1lg7ggmbnfam8igd7h2suv 0 4727198 42715699 2026-11-01T19:57:35Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Radiotrofne gljive]] 42715699 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Radiotrofne gljive]] bjpsyiuv1f5l3klq97lpejtfb8o4omf 0 4727199 42715705 2026-11-01T20:00:31Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Hrbat]] 42715705 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Hrbat]] kgcm9q6kf932dm0xii9v6epqjgc6vos 4 4727200 42715748 2026-11-02T00:48:43Z Vipz 151311 Nova stranica: == Učesnici == * ~~~ <!-- Svoj potpis ostavite ispod potpisa drugih učesnika unosom sljedećeg teksta (u redak iznad ovog komentara): * ~~~ Hvala vam na učešću! --> [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] 42715748 wikitext text/x-wiki == Učesnici == * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) <!-- Svoj potpis ostavite ispod potpisa drugih učesnika unosom sljedećeg teksta (u redak iznad ovog komentara): * ~~~ Hvala vam na učešću! --> [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] dmjr01e5ik4cszdq1xwfj50hsw8e9kt 42715749 42715748 2026-11-02T00:50:28Z Edgar Allan Poe 29250 /* Učesnici */ 42715749 wikitext text/x-wiki == Učesnici == * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) * [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. novembra 2026. u 01:50 (CET) <!-- Svoj potpis ostavite ispod potpisa drugih učesnika unosom sljedećeg teksta (u redak iznad ovog komentara): * ~~~ Hvala vam na učešću! --> [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] jsfmtbkwkvj6qt9ewxjihntnao2pkbr 42715751 42715749 2026-11-02T00:50:54Z Edgar Allan Poe 29250 42715751 wikitext text/x-wiki == Učesnici == * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) * [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] <!-- Svoj potpis ostavite ispod potpisa drugih učesnika unosom sljedećeg teksta (u redak iznad ovog komentara): * ~~~ Hvala vam na učešću! --> [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] mlf7ptqwyl14ucr965oms5zw68a0nbw 42715752 42715751 2026-11-02T00:57:57Z Inokosni organ 160059 42715752 wikitext text/x-wiki == Učesnici == * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) * [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] * – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 2. novembra 2026. u 01:57 (CET) <!-- Svoj potpis ostavite ispod potpisa drugih učesnika unosom sljedećeg teksta (u redak iznad ovog komentara): * ~~~ Hvala vam na učešću! --> [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] s3ob363mrt1lvajzers599ltwb9vz0y 42715753 42715752 2026-11-02T00:58:11Z Inokosni organ 160059 42715753 wikitext text/x-wiki == Učesnici == * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) * [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] * [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) <!-- Svoj potpis ostavite ispod potpisa drugih učesnika unosom sljedećeg teksta (u redak iznad ovog komentara): * ~~~ Hvala vam na učešću! --> [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] 1sxpo0v3u1rfmay2mzv7kqxgr2vfwyx 42715761 42715753 2026-11-02T01:51:06Z Vipz 151311 42715761 wikitext text/x-wiki == Učesnici == * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) * [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] * [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) <!-- Svoj potpis ostavite ispod potpisa drugih učesnika unosom sljedećeg teksta (u redak iznad ovog komentara): * ~~~ Hvala vam na učešću! --> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] </noinclude> 1niuu3nn8pp3spo1jp1zx0p4ebvze04 42715777 42715761 2026-11-02T03:25:09Z Vipz 151311 42715777 wikitext text/x-wiki * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) * [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] * [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) <!-- Svoj potpis ostavite ispod potpisa drugih učesnika unosom sljedećeg teksta (u redak iznad ovog komentara): * ~~~ Hvala vam na učešću! --><noinclude> [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] </noinclude> 9f7jshzbk9o1hjbgjauvcthxl1mu9y6 42715778 42715777 2026-11-02T03:25:31Z Vipz 151311 42715778 wikitext text/x-wiki * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) * [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] * [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) <!-- Svoj potpis ostavite ispod potpisa drugih učesnika unosom sljedećeg teksta (u redak iznad ovog komentara): * ~~~ Hvala vam na učešću! --> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] </noinclude> 35oq0ujemkcuj52n1u9l0ozkmiac8xh 14 4727201 42715750 2026-11-02T00:50:49Z Vipz 151311 Nova stranica: Ovdje se nalaze projektne stranice i članci povezani sa uređivačkom akcijom [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|Mjesec Azije 2026.]] [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije| ]] 42715750 wikitext text/x-wiki Ovdje se nalaze projektne stranice i članci povezani sa uređivačkom akcijom [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|Mjesec Azije 2026.]] [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije| ]] ck3kn4hyv6qdjql583dvrimzbziiqj6 10 4727202 42715755 2026-11-02T01:08:18Z Vipz 151311 Nova stranica: {{tmbox | image = [[Datoteka:WAM logo without text.svg|45px|alt=Wikipedijin globus ispunjen ilustracijama azijskih motiva]] | text = Članak '''{{PAGENAME}}''' {{#switch:{{lc:{{{proširen|}}}}}|da|yes|true|1={{GENDER:{{{korisnik|{{{korisnica|}}}}}}|dopunio|dopunila|dopunio/dopunila}}|#default={{GENDER:{{{korisnik|{{{korisnica|}}}}}}|napisao|napisala|napisao/napisala}}}} je {{#if:{{{korisnik|{{{korisnica|}}}}}}|Korisnik:{{{korisnik|{{{korisnica|}}}}}}|{{{korisnik|{{... 42715755 wikitext text/x-wiki {{tmbox | image = [[Datoteka:WAM logo without text.svg|45px|alt=Wikipedijin globus ispunjen ilustracijama azijskih motiva]] | text = Članak '''{{PAGENAME}}''' {{#switch:{{lc:{{{proširen|}}}}}|da|yes|true|1={{GENDER:{{{korisnik|{{{korisnica|}}}}}}|dopunio|dopunila|dopunio/dopunila}}|#default={{GENDER:{{{korisnik|{{{korisnica|}}}}}}|napisao|napisala|napisao/napisala}}}} je {{#if:{{{korisnik|{{{korisnica|}}}}}}|[[Korisnik:{{{korisnik|{{{korisnica|}}}}}}|{{{korisnik|{{{korisnica|}}}}}}]]|<b style="color: #d33;">nepoznati korisnik / nepoznata korisnica</b>}} tokom uređivačke akcije '''[[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|Mjesec Azije 2026.]]''' }}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude><includeonly> [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.]] </includeonly> on35qjv0ra688ba5aznlmpfdx9qpnne 10 4727203 42715756 2026-11-02T01:09:56Z Vipz 151311 Nova stranica: {{dokumentacijska podstranica}} Ovaj šablon postavljate na stranice za razgovor članaka koje ste napisali ili dopunili u sklopu uređivačke akcije [[WP:Mjesec Azije 2026.|Mjesec Azije 2026.]] == Upotreba == ; Sintaksa {{tlx|Mjesec Azije 2026|2=korisnik=|3=proširen=}} Šablon također podržava alternativni parametar {{para|korisnica}}. == TemplateData == {{TemplateData zaglavlje}} <templatedata> { "description": "Označava članak napisan ili proširen u sklopu Mjese... 42715756 wikitext text/x-wiki {{dokumentacijska podstranica}} Ovaj šablon postavljate na stranice za razgovor članaka koje ste napisali ili dopunili u sklopu uređivačke akcije [[WP:Mjesec Azije 2026.|Mjesec Azije 2026.]] == Upotreba == ; Sintaksa {{tlx|Mjesec Azije 2026|2=korisnik=|3=proširen=}} Šablon također podržava alternativni parametar {{para|korisnica}}. == TemplateData == {{TemplateData zaglavlje}} <templatedata> { "description": "Označava članak napisan ili proširen u sklopu Mjeseca Azije 2026. na njegovoj stranici za razgovor.", "format": "block", "paramOrder": ["korisnik", "proširen"], "params": { "korisnik": { "label": "Korisnik", "description": "Korisnički račun kojemu se pripisuje doprinos, bez prefiksa Korisnik: / Korisnica:", "type": "wiki-user-name", "required": true, "aliases": ["korisnica"] }, "proširen": { "label": "Proširen", "description": "Za ranije postojeći članak proširen tokom akcije unesite da; za novi članak izostavite parametar.", "type": "line", "suggestedvalues": ["da"] } } } </templatedata> <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> ach4kwl5ztwbnqxnmpvqceoicqq937n 10 4727204 42715757 2026-11-02T01:10:23Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Šablon:Mjesec Azije 2026]] 42715757 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Mjesec Azije 2026]] ahfan53nn0avxwy5sb2ie7mfaxnsccw 4 4727205 42715759 2026-11-02T01:28:48Z Vipz 151311 Nova stranica: <templatestyles src="Panel za uređivačke akcije/styles.css"/> <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col" id="new"> {{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}} <!-- BOT:NEW:START --> Trenutno nema zabilježenih doprinosa. <!-- BOT:NEW:END --> </div> <div class="info-columns__col" id="expanded"> {{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}} <!-- BOT:EXPANDED:START --> Trenutno nema zabilježenih doprinosa. <!-- BOT:EXPANDED:END --> </div> </div> Kategorija:Wikip... 42715759 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Panel za uređivačke akcije/styles.css"/> <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col" id="new"> {{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}} <!-- BOT:NEW:START --> Trenutno nema zabilježenih doprinosa. <!-- BOT:NEW:END --> </div> <div class="info-columns__col" id="expanded"> {{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}} <!-- BOT:EXPANDED:START --> Trenutno nema zabilježenih doprinosa. <!-- BOT:EXPANDED:END --> </div> </div> [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] 7wxsjwmu84v1a3sjsz0uuhsrn1xliz4 4 4727206 42715774 2026-11-02T03:21:55Z Vipz 151311 Nova stranica: __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | naslov = Mjesec Azije 2026.<div style="margin-right:1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x64px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]]</div> | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivačka akcija i kampanja koja se održava novembrom/studenom posvećena stvaranju i unapređivanju sadržaja o Az... 42715774 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | naslov = Mjesec Azije 2026.<div style="margin-right:1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x64px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]]</div> | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivačka akcija i kampanja koja se održava novembrom/studenom posvećena stvaranju i unapređivanju sadržaja o [[Azija|Aziji]] na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po šesti puta održava 2026. godine. Prošle je godine tijekom Mjeseca Azije obrađeno više od 6.400 članaka na 57 jezika. Kao priznanje za učešće svakog će se učesnika i učesnicu koji izradi ili značajno nadopuni najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije nagraditi spomenicom na korisničkoj stranici. Učesnici i učesnice koji doprinesu najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. <div style="text-align:center; margin:1em 0 1.5em;"> {{clickable button|Prijavi se sada|link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici|action=progressive|weight=primary}} </div> == Kako učestvovati == * Prijavite se unošenjem potpisa u odjeljak {{slink||Učesnici}}. Prijave su otvorene do završetka akcije. * Odaberite članak o temi geografski ili kulturno povezanoj s Azijom. ** Za pojašnjenja pogledajte [[m:Wikipedia Asian Month/Common FAQ|često postavljena pitanja (Meta-Wiki)]]. ** Mogu se obrađivati i liste. * Napišite novi članak ili proširite postojeći članak povezan s temom akcije. == Kako evidentirati doprinos == Na stranicu za razgovor svakog obrađenog članka postavite šablon {{tl |Mjesec Azije 2026}}. Kopirajte primjer koji odgovara vašem doprinosu i zamijenite korisničko ime: * Novi članak — <code><nowiki>{{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Vaše korisničko ime}}</nowiki></code> * Prošireni članak — <code><nowiki>{{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Vaše korisničko ime |proširen=da}}</nowiki></code> Na temelju tih podataka organizator akcije periodično ažurira evidenciju doprinosa u odjeljku {{slink||Statistika}}. == Organizatori == Općenita pitanja o kampanji mogu se uputiti globalnim organizatorima: [[m:Talk:Wikipedia Asian Month 2026]]. Pitanja koja se odnose na ovu uređivačku akciju mogu se postaviti na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]] ili uputiti lokalnom organizatoru: * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]), organizator na razini srpskohrvatske Wikipedije. == Učesnici == {{/Učesnici}} {{clickable button|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici|action=edit}}}} == Statistika == {{Codex icon|icon=alert}} Za ažuriranje ovog odjeljka zadužen je {{k|Vipz-bot}}, kojim upravlja lokalni organizator. {{/Statistika}} | podnožje = <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col"> ; Afilijacije {{flatlist| * [[:m:Wikipedia Asian Month User Group|Wikipedia Asian Month User Group]] * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> <div class="info-columns__col"> {{Prečica|WP:MA26}} ; Korisni linkovi {{flatlist| * [[:m:Wikipedia Asian Month 2026|Mjesec Azije 2026. na Meti]] * [[:m:Wikipedia Asian Month/Common FAQ|Pitanja i odgovori]] * [[:m:Wikipedia Asian Month 2026/Join an Event|Lokalna izdanja]] * [[:m:Wikipedia Asian Month/Past Events and Statistics|Ranija izdanja i statistika]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] 90uw5mricuizs4x72tv7xtlman0jj4g 42715775 42715774 2026-11-02T03:24:42Z Vipz 151311 42715775 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | naslov = Mjesec Azije 2026.<div style="margin-right:1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]]</div> | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivačka akcija i kampanja koja se održava novembrom/studenom posvećena stvaranju i unapređivanju sadržaja o [[Azija|Aziji]] na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po šesti puta održava 2026. godine. Prošle je godine tijekom Mjeseca Azije obrađeno više od 6.400 članaka na 57 jezika. Kao priznanje za učešće svakog će se učesnika i učesnicu koji izradi ili značajno nadopuni najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije nagraditi spomenicom na korisničkoj stranici. Učesnici i učesnice koji doprinesu najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. <div style="text-align:center; margin:1em 0 1.5em;"> {{clickable button|Prijavi se sada|link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici|action=progressive|weight=primary}} </div> == Kako učestvovati == * Prijavite se unošenjem potpisa u odjeljak {{slink||Učesnici}}. Prijave su otvorene do završetka akcije. * Odaberite članak o temi geografski ili kulturno povezanoj s Azijom. ** Za pojašnjenja pogledajte [[m:Wikipedia Asian Month/Common FAQ|često postavljena pitanja (Meta-Wiki)]]. ** Mogu se obrađivati i liste. * Napišite novi članak ili proširite postojeći članak povezan s temom akcije. == Kako evidentirati doprinos == Na stranicu za razgovor svakog obrađenog članka postavite šablon {{tl |Mjesec Azije 2026}}. Kopirajte primjer koji odgovara vašem doprinosu i zamijenite korisničko ime: * Novi članak — <code><nowiki>{{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Vaše korisničko ime}}</nowiki></code> * Prošireni članak — <code><nowiki>{{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Vaše korisničko ime |proširen=da}}</nowiki></code> Na temelju tih podataka organizator akcije periodično ažurira evidenciju doprinosa u odjeljku {{slink||Statistika}}. == Organizatori == Općenita pitanja o kampanji mogu se uputiti globalnim organizatorima: [[m:Talk:Wikipedia Asian Month 2026]]. Pitanja koja se odnose na ovu uređivačku akciju mogu se postaviti na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]] ili uputiti lokalnom organizatoru: * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]), organizator na razini srpskohrvatske Wikipedije. == Učesnici == {{/Učesnici}} {{clickable button|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici|action=edit}}}} == Statistika == {{Codex icon|icon=alert}} Za ažuriranje ovog odjeljka zadužen je {{k|Vipz-bot}}, kojim upravlja lokalni organizator. {{/Statistika}} | podnožje = <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col"> ; Afilijacije {{flatlist| * [[:m:Wikipedia Asian Month User Group|Wikipedia Asian Month User Group]] * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> <div class="info-columns__col"> {{Prečica|WP:MA26}} ; Korisni linkovi {{flatlist| * [[:m:Wikipedia Asian Month 2026|Mjesec Azije 2026. na Meti]] * [[:m:Wikipedia Asian Month/Common FAQ|Pitanja i odgovori]] * [[:m:Wikipedia Asian Month 2026/Join an Event|Lokalna izdanja]] * [[:m:Wikipedia Asian Month/Past Events and Statistics|Ranija izdanja i statistika]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] r3d1fy2pr4kyya1lr5w93pxkpoaqfbx 42715779 42715775 2026-11-02T03:30:39Z Vipz 151311 42715779 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | naslov = Mjesec Azije 2026.<div style="margin-right:1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]]</div> | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivačka akcija i kampanja koja se održava novembrom/studenom posvećena stvaranju i unapređivanju sadržaja o [[Azija|Aziji]] na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po šesti puta održava 2026. godine. Prošle je godine tijekom Mjeseca Azije obrađeno više od 6.400 članaka na 57 jezika. Kao priznanje za učešće svakog će se učesnika i učesnicu koji izradi ili značajno nadopuni najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije nagraditi spomenicom na korisničkoj stranici. Učesnici i učesnice koji doprinesu najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. == Kako učestvovati == * Prijavite se unošenjem potpisa u odjeljak {{slink||Učesnici}}. Prijave su otvorene do završetka akcije. * Odaberite članak o temi geografski ili kulturno povezanoj s Azijom. ** Za pojašnjenja pogledajte [[m:Wikipedia Asian Month/Common FAQ|često postavljena pitanja (Meta-Wiki)]]. ** Mogu se obrađivati i liste. * Napišite novi članak ili proširite postojeći članak povezan s temom akcije. == Kako evidentirati doprinos == Na stranicu za razgovor svakog obrađenog članka postavite šablon {{tl |Mjesec Azije 2026}}. Kopirajte primjer koji odgovara vašem doprinosu i zamijenite korisničko ime: * Novi članak — <code><nowiki>{{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Vaše korisničko ime}}</nowiki></code> * Prošireni članak — <code><nowiki>{{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Vaše korisničko ime |proširen=da}}</nowiki></code> Na temelju tih podataka organizator akcije periodično ažurira evidenciju doprinosa u odjeljku {{slink||Statistika}}. == Organizatori == Općenita pitanja o kampanji mogu se uputiti globalnim organizatorima: [[m:Talk:Wikipedia Asian Month 2026]]. Pitanja koja se odnose na ovu uređivačku akciju mogu se postaviti na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]] ili uputiti lokalnom organizatoru: * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]), organizator na razini srpskohrvatske Wikipedije. == Učesnici == {{/Učesnici}} {{clickable button|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici|action=edit}}}} == Statistika == {{Codex icon|icon=alert}} Za ažuriranje ovog odjeljka zadužen je {{k|Vipz-bot}}, kojim upravlja lokalni organizator. {{/Statistika}} | podnožje = <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col"> ; Afilijacije {{flatlist| * [[:m:Wikipedia Asian Month User Group|Wikipedia Asian Month User Group]] * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> <div class="info-columns__col"> {{Prečica|WP:MA26}} ; Korisni linkovi {{flatlist| * Meta-Wiki: [[:m:Wikipedia Asian Month 2026|Wikipedia Asian Month 2026]] ** [[:m:Wikipedia Asian Month/Common FAQ|Često postavljena pitanja]] ** [[:m:Wikipedia Asian Month 2026/Join an Event|Lokalna izdanja]] ** [[:m:Wikipedia Asian Month/Past Events and Statistics|Ranija izdanja i globalna statistika]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] jal8orwyz21cby9uaa6j2yueeyd9pmv 42715784 42715779 2026-11-02T03:32:48Z Vipz 151311 42715784 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | naslov = Mjesec Azije 2026.<div style="margin-right:1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]]</div> | podnaslov = uređivački maraton od 1. novembra do 30. novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivačka akcija i kampanja koja se održava novembrom/studenom posvećena stvaranju i unapređivanju sadržaja o [[Azija|Aziji]] na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po šesti puta održava 2026. godine. Prošle je godine tijekom Mjeseca Azije obrađeno više od 6.400 članaka na 57 jezika. Kao priznanje za učešće svakog će se učesnika i učesnicu koji izradi ili značajno nadopuni najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije nagraditi spomenicom na korisničkoj stranici. Učesnici i učesnice koji doprinesu najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. == Kako učestvovati == * Prijavite se unošenjem potpisa u odjeljak {{slink||Učesnici}}. Prijave su otvorene do završetka akcije. * Odaberite članak o temi geografski ili kulturno povezanoj s Azijom. ** Za pojašnjenja pogledajte [[m:Wikipedia Asian Month/Common FAQ|često postavljena pitanja (Meta-Wiki)]]. ** Mogu se obrađivati i liste. * Napišite novi članak ili proširite postojeći članak povezan s temom akcije. == Kako evidentirati doprinos == Na stranicu za razgovor svakog obrađenog članka postavite šablon {{tl |Mjesec Azije 2026}}. Kopirajte primjer koji odgovara vašem doprinosu i zamijenite korisničko ime: * Novi članak — <code><nowiki>{{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Vaše korisničko ime}}</nowiki></code> * Prošireni članak — <code><nowiki>{{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Vaše korisničko ime |proširen=da}}</nowiki></code> Na temelju tih podataka organizator akcije periodično ažurira evidenciju doprinosa u odjeljku {{slink||Statistika}}. == Organizatori == Općenita pitanja o kampanji mogu se uputiti globalnim organizatorima: [[m:Talk:Wikipedia Asian Month 2026]]. Pitanja koja se odnose na ovu uređivačku akciju mogu se postaviti na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]] ili uputiti lokalnom organizatoru: * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]), organizator na razini srpskohrvatske Wikipedije. == Učesnici == {{/Učesnici}} {{clickable button|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici|action=edit}}}} == Statistika == {{Codex icon|icon=alert}} Za ažuriranje ovog odjeljka zadužen je {{k|Vipz-bot}}, kojim upravlja lokalni organizator. {{/Statistika}} | podnožje = <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col"> ; Afilijacije {{flatlist| * [[:m:Wikipedia Asian Month User Group|Wikipedia Asian Month User Group]] * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> <div class="info-columns__col"> {{Prečica|WP:MA26}} ; Korisni linkovi {{flatlist| * Meta-Wiki: [[:m:Wikipedia Asian Month 2026|Wikipedia Asian Month 2026]] ** [[:m:Wikipedia Asian Month/Common FAQ|Često postavljena pitanja]] ** [[:m:Wikipedia Asian Month 2026/Join an Event|Lokalna izdanja]] ** [[:m:Wikipedia Asian Month/Past Events and Statistics|Ranija izdanja i globalna statistika]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] 6h4ni8izzcd9ctdchive033gmqp4cx6 4 4727207 42715780 2026-11-02T03:30:57Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.]] 42715780 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.]] pygabr0psmohlw5ths4je8t8g5yegdf 4 4727208 42715781 2026-11-02T03:31:09Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.]] 42715781 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.]] pygabr0psmohlw5ths4je8t8g5yegdf 4 4727209 42715782 2026-11-02T03:31:23Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.]] 42715782 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.]] pygabr0psmohlw5ths4je8t8g5yegdf 4 4727210 42715783 2026-11-02T03:31:32Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.]] 42715783 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.]] pygabr0psmohlw5ths4je8t8g5yegdf 14 4727211 42715844 2026-11-02T11:04:01Z Vlad5250 131203 Nova stranica: '''''U [[Volinska oblast|Volinskoj oblasti]] ima 4 [[Rajoni Ukrajine|rajona]]''''' {{Commonscat|Raions of Volyn Oblast}} [[Kategorija:Volinska oblast]] 42715844 wikitext text/x-wiki '''''U [[Volinska oblast|Volinskoj oblasti]] ima 4 [[Rajoni Ukrajine|rajona]]''''' {{Commonscat|Raions of Volyn Oblast}} [[Kategorija:Volinska oblast]] 8850qh55h8vvis5kcgr2rkbjcko0ykh 14 4727212 42715845 2026-11-02T11:04:49Z Vlad5250 131203 Nova stranica: {{Commonscat|Volyn Oblast}} [[Kategorija:Oblasti Ukrajine]] 42715845 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Volyn Oblast}} [[Kategorija:Oblasti Ukrajine]] m384y1ls8wczduv9gswwufdljd6yk5m 0 4727213 42715846 2026-11-02T11:05:46Z Vlad5250 131203 Nova stranica: {{Infokutija naselje | ime = Volodimirski rajon | izvorno_ime = Володимирський район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Flag_of_Volodymyr_raion_(7-5).svg | slika_grb = CoA_of_Volodymyr_raion.svg | slika_mapa = Volodymyr-Volynskyi_Raion_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjel... 42715846 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Volodimirski rajon | izvorno_ime = Володимирський район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Flag_of_Volodymyr_raion_(7-5).svg | slika_grb = CoA_of_Volodymyr_raion.svg | slika_mapa = Volodymyr-Volynskyi_Raion_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjela_ime1 = [[File:Flag of Volyn Oblast.svg|23px]] [[Volinska oblast]] | sjedište = [[Volodimir]] | površina_ukupno = 2.556,5 | stanovništvo = 172.947 | stanovništvo_godina = 2020 | osnivanje_naslov = Osnovan | osnivanje_datum = 17. jula 2020. | veb-sajt = {{URL|vvadm.gov.ua}} }} '''Volodimirski rajon''' ({{lang-uk|Володимирський район}}) je [[rajon]] [[Volinska oblast|Volinske oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Volodimir]]. Ima ukupnu površinu 2.556,5 km², u njom živi 172.947 stanovnika (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine kao ''Volodimir-Volinski rajon''. Dana 18. jula 2022. godine poslanici Vrhovne rade Ukrajine su preimenovali ''Volodimir-Volinski rajon'' u ''Volodimirski rajon''. == Administrativna podjela == Volodimirski rajon dijeli se na 11 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [http://vvadm.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20261017134049/http://vvadm.gov.ua/ |date=2026-10-17 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Volodymyr Raion }} {{Commonscat|Volodymyr Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Volinske oblasti]] msezquiloe7x8xcjyoiy7ir9nxnrk1b