Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.48.0-wmf.1 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 963 42715865 42669941 2026-11-02T13:46:22Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715865 wikitext text/x-wiki {{politički vođa |ime = Ivan Janša |datum rođenja = {{Birth date and age|1958|09|17|df=y}} |mjesto rođenja = {{flagicon|SFRJ}} [[Grosuplje]] |datum smrti = |mjesto smrti = |malaslika = |opis male slike= |slika = Janez Janša 2005.jpg |veličina = |opis slike = |stranka = {{flagicon|SFRJ}} [[Savez komunista Slovenije|SKS]] {{small|(1975-1983)}}<br/>{{flagicon|Slovenija}} [[Slovenski demokratski savez|SDZ]] {{small|(1989–1991)}}<br/>{{flagicon|Slovenija}} [[Slovenska demokratska stranka|SDS]] {{small|(od 1992.)}} |potpis = Lisbon Treaty FA Slovenia.png |supruga = Silva Predalič<br/>Urška Bačovnik |obrazovanje = [[Univerzitet u Ljubljani]] |zanimanje = |fusnote = |položaj = [[Predsednici Vlade Slovenije|Predjednik]] [[Vlada Republike Slovenije|Vlade Republike Slovenije]] |mandat_start = [[13. marta]] [[2020.]] |mandat_kraj = [[1. juna]] [[2022.]] |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = [[Marjan Šarec]] |nasljednik = [[Robert Golob]] |čin2 = [[Predsednici Vlade Slovenije|Predjednik]] [[Vlada Republike Slovenije|Vlade Republike Slovenije]] |mandat_start2 = [[10. februara]] [[2012.]] |mandat_kraj2 = [[20. marta]] [[2013.]] |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = [[Borut Pahor]] |nasljednik2 = [[Alenka Bratušek]] |čin3 = [[Predsednici Vlade Slovenije|Predjednik]] [[Vlada Republike Slovenije|Vlade Republike Slovenije]] |mandat_start3 = [[3. decembra]] [[2004.]] |mandat_kraj3 = [[21. novembra]] [[2008.]] |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = [[Anton Rop]] |nasljednik3 = [[Borut Pahor]] |čin4 = [[Ministarstvo obrane Republike Slovenije|Ministar obrane Republike Slovenije]] |mandat_start4 = [[7. juna]] [[2000.]] |mandat_kraj4 = [[30. novembra]] [[2000.]] |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = [[Anton Grizold]] |prethodnik4 = [[Franci Demšar]] |čin5 = [[Slovenska demokratska stranka|Predsjednik Slovenske demokratske stranke]] |mandat_start5 = [[maj]] [[1993.]] |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |nasljednik5 = – |prethodnik5 = [[Jože Pučnik]] |čin6 = [[Ministarstvo obrane Republike Slovenije|Ministar obrane Republike Slovenije]] |mandat_start6 = [[16. maja]] [[1990.]] |mandat_kraj6 = [[29. marta]] [[1994.]] |podpredsjednik6 = |podpremijer6 = |zamjenik6 = |premijer6 = |predsjednik6 = |nasljednik6 = [[Jelko Kacin]] |prethodnik6 = – |vjera = }} '''Janez Janša''' ([[Grosuplje]], [[1958.]]), [[Slovenci|slovenački]] [[Politika|političar]], ključna osoba u procesu [[Rat u Sloveniji|osamostaljenja Slovenije]], postao je jedna od najrelevantnijih figura na političkoj sceni [[Slovenija|nove Slovenije]], obnašajući brojne visoke državne dužnosti. Pridonio je formiranju države, iako nije nedostajalo teških kritika na njegov rad. Bio je jedan od najdugovječniji [[Vlada Republike Slovenije|premijera Slovenije]], vladao je preko sedam godina (2.663 dana). Od [[1993.]] godine je predsjednik [[Slovenska demokratska stranka|Slovenske demokratske stranke]] (SDS). == Biografija == [[Datoteka:Igor Bavčar in Janez Janša.jpg|thumb|left|200px|[[Igor Bavčar]] i Janez Janša]] Janez Janša{{efn|Ime pri rođenju mu je Ivan Janša.<ref name="volitve2008">{{sl}} {{cite web |url= http://volitve.gov.si/dz2008/kandidati/lista_10.html |title= Volitve v državni zbor 2008 |last= |first= |date= 21. septembar 2008 |website= |publisher= volitve.gov.si |accessdate= 7. 5. 2024 |quote= |archive-date= 2012-07-16 |archive-url= https://archive.today/20120716151600/volitve.gov.si/dz2008/kandidati/lista_10.html }}</ref>}} je rođen [[17. 9.]] [[1958.]] u [[Grosuplje|Grosuplju]] u rimokatoličkoj radničkoj porodici. Otac mu je bio [[Slovensko domobranstvo|slovenski domobran]] iz [[Dobrova, Dobrova|Dobrove]] kod Ljubljane koji je zbog svoje mladosti izbjegao komunističku odmazdu.<ref name="Okopi">{{Cite book | ref = harv | last=Janša |first=Janez |title=Okopi : pot slovenske države, 1991-1994 | year=1994 |location=Ljubljana|publisher=Mladinska knjiga}}</ref> Godine [[1975.]], sa sedamnaest godina, pridružio je se [[Savez komunista Slovenije|Savezu komunista]] i postao jedan od vođa njegove mladeži. Postao je predsjednik Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu Saveza socijalističke omladine Slovenije (ZSMS).<ref name="Svet24">{{sl}} {{Cite web|title=Svet24.si - Rdeči dosje Janeza Janše: Ko je sovrstnike razganjalo od hormonov, je kot 17-letnik vstopil v partijo|url=https://novice.svet24.si/clanek/novice/slovenija/5eaa8edb730a3/pohod-janse-od-ekstremnega-levicarja-do-ekstremnega-desnicarja|access-date=2020-11-15|website=Svet24.si|publisher=Svet24.si}}</ref> Godine [[1977.]] je kao jedan od najperspektivnijih partijskih kadrova iz svoga kraja predvodio marš prve satnije Omladinske brigade Ivo Lola Ribar na [[Jajce]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosni]].<ref name="elsie">{{sl}} {{cite web |url= https://www.mladina.si/178803/jansa-je-bil-zadet-ko-mamba |title= Janša je bil zadet ko mamba |last= Trtorebro |first= Beti |date= 27. 2. 2017|website= |publisher= [[Mladina]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Iz partije je izbačen [[1983.]] nakon što je raskinuo s jugoslavenskom vojnom ortodoksijom kritizirajući sustav narodne samoobrane iz perspektive radikalne lijeve strane.<ref name="Svet24"/> Godine [[1982.]] je diplomirao obrambene studije na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo [[Univerzitet u Ljubljani|Univerziteta u Ljubljani]],<ref name="businessinsider.com">{{Cite web|title=Slovenian lawmakers elect conservative parliament speaker|url=https://www.businessinsider.com/ap-slovenian-lawmakers-elect-conservative-parliament-speaker-2018-6|access-date=15. 11. 2020|website=Business Insider|archive-date=2018-06-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20180623023046/http://www.businessinsider.com/ap-slovenian-lawmakers-elect-conservative-parliament-speaker-2018-6|url-status=dead}}</ref> i zaposlio se u Sekretarijatu za obranu [[Socijalistička Republika Slovenija|Socijalističke Republike Slovenije]].<ref>{{Cite web|title=Nosili so rdeče zvezde|url=https://www.mladina.si/189499/nosili-so-rdece-zvezde/|access-date=7. 9. 2024|website=Mladina.si|publisher= [[Mladina]]}}</ref> Unatoč izbacivanju iz partije, prilikom kandidature za posao novinskog urednika [[1985.]] godine hvalio je svoj rad u stranci.<ref name="Svet24"/> U ''Časopisu za kritiku znanosti'' i u ''[[Mladina|Mladini]]'' objavljivao je članke o nužnoj hitnoj obnovi [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. ''Mladina'' je u to vrijeme bio vrlo praćen [[Satira|satirični]] [[časopis]] u omladinskom pokretu i uključen u slovenskom kulturnom zamahu [[1980-e|1980-ih]]. Široj javnosti Janša je postao poznat kada je [[10. maja]] [[1988.]] povučeno čitavo izdanje ''Mladine'' i zatim [[31. maja]] kada je Služba državne bezbjednosti uhićenjem Janše pokrenula ''aferu JBTZ'' tj. [[Afera JBTZ|Proces protiv četvorke]], u kojem su Janša, [[David Tasić]], [[Franci Zavrl]] i podoficir JNA [[Ivan Borštner]] optuženi pred [[Vojni sud|vojnim sudom]] za odaju vojne tajne i „kontrarevolucionarno djelovanje”, što bi se moglo iščitati kao subverzivno djelovanje na štetu države. U pitanju je bio Janšin tekst za ''Mladinu'' pod naslovom „''Noč dolgih nožev''” u kojemu se prenosi razgovor, pronađen u ukradenom dokumentu [[Savez komunista Slovenije|SKS]]-a, između [[Milan Kučan|Milana Kučana]] i generala JNA [[Svetozar Višnjić|Svetozara Višnjića]] o opasnosti [[vojni udar|vojnog udara]] koji se planirao u [[SFRJ|Jugoslaviji]] i o mogućoj intervenciji JNA u slučaju nemira i demonstracija. Suđenje je održano bez prisustva javnosti, dok je vojska donijela odluku da se proces sprovede na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] mjesto [[Slovenski jezik|slovenskog]]. Slučaj je izazvao javni skandal koji je popraćen prosvjedima u središtu Ljubljane. Janšin prijatelj [[Igor Bavčar]] je tih dana osnovao „Odbor za zaštitu ljudskih prava” ({{jez-sl|Odbor za varstvo človekovih pravic}}) koji se natjecao tko će se četvorici braniti sa slobode i suditi im pred građanskim sudom na slovenskom jeziku.<ref name="Mladina2012">{{sl}} {{cite web |url= http://www.mladina.si/112721/pred-24-leti-se-je-pricela-afera-jbtz |title= Pred 24 leti se je pričela afera JBTZ |last= |first= |date= 1. 6. 2012|website= |publisher= [[Mladina]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Krajem jula Vijeće vojnog suda proglasilo je svu četvoricu krivima i osudilo ih na zatvorske kazne: Borštnera na četiri godine, Janšu i Zavrla na osamnaest mjeseci, Tasića na pet mjeseci. Zbog brojnih prosvjeda Odbora i masovnih demonstracija, Janša je u augustu 1989. pušten na uvjetnu slobodu, a potom i ostala trojica. Bio je to jedan od zadnjih političkih procesa koji su najavili [[raspad Jugoslavije]], cijela afera je izazvala snažan odjek u jugoslavenskoj javnosti, što je dodatno ubrzalo zahtjeve za demokratizacijom društva u Sloveniji. Janša je postao jedan od najpoznatijih slovenskih političkih [[disident|disidenata]]. Nakon neuspjelog [[Četrnaesti kongres SKJ|Četrnaestog kongresa SKJ-a]] {{small|(siječanj 1990.)}} jugoslavenski politički sustav počeo je se definitivno raspadati. Na prvim [[Slovenski parlamentarni izbori (1990)|demokratskim parlamentarnim izborima]] u Sloveniji održanim u travnju [[1990.]] godine Janša je izabran za parlamentarnog zastupnika u listama [[Slovenski demokratski savez|Slovenskog demokratskog saveza]] u okviru široke pobjedničke [[Demokratska opozicija Slovenije|koalicije DEMOS]] (54% glasova), a zatim je 16. svibnja imenovan za Ministra obrane Republike Slovenije. Krajem godine uslijedio je [[Referendum o neovisnosti Slovenije|Plebiscit]] {{small|(23. prosinca 1990.)}} te 25. lipnja 1991. proglašenje samostalnosti [[Slovenija|Slovenije]]. Položaj Ministra obrane Janša će zadržati u tri uzastopne slovenske vlade ([[Alojz Peterle|Peterle]],[[Janez Drnovšek|Drnovšek]]). Pri izbijanju kratkog [[Rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]] {{small|(jun/jul 1991.)}} uspješno je koordinirao je slovensku vojnu obranu, nakon čega je pratio slovenske odnose prema obližnjim [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskim ratovima]]. U međuvremenu, postao je jedan od ključnih vođa u novoj slovenskoj državi. Nakon [[Jože Pučnik|Pučnikovog]] napuštanja stranke, [[1993.]] je postao predsjednik [[Slovenska demokratska stranka|Slovenske demokratske stranke]] (''SDS-a''), konzervativne stranke koja će tijekom [[1990-e|1990-ih]] postati jedna od najvažnijih [[Lista političkih stranaka u Sloveniji|političkih snaga]] u Sloveniji. Janša je bio glavni lider stranke i sudjelovao je u više parlamentarnih izbora. [[29. marta]] [[1994.]] je smijenjen s mjesta Ministra obrane povodom ''[[Afera Depala vas|afere Depala vas]]''. Naime, 20. marca 1994. u blizini [[Domžale|Domžala]] djelatnici vojnih sigurnosnih službi su uhitili i pretukli jednog civila, tajnog policijskog agenta Milana Smolnikara, optuženog za špijunažu odnosno za prikupljanje podataka o ilegalnoj trgovini oružjem unutar Ministarstva obrane. [[Janez Drnovšek]] je zato otvorio istražno povjerenstvo, pri čemu će se Janša braniti tvrdeći da se radi o zamci u svrsi njegove smjene, dugo planiranoj i to po nacrtu [[Milan Kučan|Milana Kučana]].<ref name="iusinfo">{{sl}} {{cite web |url= https://www.iusinfo.si/medijsko-sredisce/v-srediscu/238856 |title= Mineva 25 let od afere Depala vas |last= |first= |date= 20. 3. 2019 |website= |publisher= iusinfo.si |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Premijer Drnovšek je potom predstavio parlamentu Janšinu ostavku, koja je usvojena glasovanjem. Slijedili su prosvjedi u podršci Janši te je SDS napustio vladinu koaliciju i prešao u opoziciju. [[Datoteka:8 vlada RS.jpg|thumb|left|250px|8. vlada Republike Slovenije]] Dugo je ostao u oporbi, izuzev jednog kratkog mandata Ministra obrane pod [[Andrej Bajuk|Andrejom Bajukom]] (jun – novembar 2000). Na prvim slovenskim izborima za Europski parlament (13. jun 2004) SDS je osvojio dva zastupnička mjesta i pridružio se [[Evropska narodna partija|Europskoj narodnoj stranci]] u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]], što će prekinuti vezu sa socijaldemokratskim ogrankom bivšeg Pučnikovog SDS-a.<ref name="Delo2011">{{sl}} {{cite web |url= https://old.delo.si/novice/volitve/kratka-zgodovina-stranke-sds.html |title= Kratka zgodovina stranke SDS |last= |first= |date= 4. decembar 2011 |website= |publisher= [[Delo]]|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2004)|Parlamentarnim izborima iz 3. oktober 2004.]] SDS je dobio 29% glasova. Janša je postao slovenski premijer i sastavio Prvi kabinet Janša, čija će legislatura trajati od 3. decembra [[2004.]] do 21. novembra [[2008]]. Vlada je se suočila sa nekoliko delikatnih pitanja, kao što su europska integracija i europsko proširenje, upornost nekih obližnjih sukoba (na Balkanu) i pojava novog žarišta rata, [[Rat u Iraku|u Iraku]], nakon [[Rat u Afganistanu (2001–2021)|Afganistana]] i već dugotrajnog [[Izraelsko-palestinski sukob|Arapsko-izraelskog sukoba]]. U svibnju [[2004.]] Slovenija je pristupila [[Europska Unija|Europskoj uniji]], 2007. je usvojila [[Euro|jedinstvenu valutu]], u siječnju [[2008.]] preuzela je [[Predsjedništvo Vijeća Evropske unije|šestomjesečno predsjedanje]] [[Vijeće Evropske unije|Vijećem Europske unije]]. Oko [[2007]]/[[2008|08.]] izbila je međunarodna afera koja je se već podzemno razvijala nekoliko godina i kojoj je Janša umiješan u mutnome slučaju korupcije i trgovine oružjem (oklopna vozila [[Patria AMV]]) sa [[Finska|Finskom]] (''[[Afera Patria (Slovenija)|Afera Patria]]'').<ref name="07LJUBLJANA337_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07LJUBLJANA337_a.html |title= U.S. firms struggle to compete as defense acquisitions grow cloudier in Slovenia |last= |first= |date= 25. 5. 2007|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Naime, slovensko Ministarstvo obrane je u lipnju 2004.<ref name="sloveniatimes">{{en}} {{cite web |url= https://sloveniatimes.com/8859/patria-scandal-from-plans-to-equip-army-to-verdicts-and-retrial |title= Patria Scandal: From Plans to Equip Army to Verdicts and Retrial |last= |first= |date= 23. 4. 2015|website= |publisher= sloveniatimes.com|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> bilo otvorilo postupke za kupnju velike serije oklopnih vozila. Da bi dobila posao, finska tvrtka Patria je za vrijeme prve Legislature Janša podmitila nekoliko ključnih ljudi na najvišim slovenskim pozicijama odlučivanja, posebno Janšu zajedno s drugim ministrima. Dogovor bi bio uspješan, ali je s promjenom vlasti u Sloveniji novi tok raspisao međunarodni natječaj i ugovorio s drugim dobavljačima. Odluka je izazvala nezadovoljstvo među mnogim konkurentskim stranama. Dana 7. veljače 2007. Steiermärkischen Bank Sparkasse ušla je u posao i identificirala neke sumnjive transakcije. Slučaj je pokrenuo austrijski ogranak [[Interpol]]a. Na taj poticaj je 13. svibnja 2008. finska policija sa sudskim nalogom ušla u poslovnicu Patrije, izuzela nekoliko dokaznih materijala i uhitila nekoliko djelatnika. Priča o korupciji proizašla je iz ispitivanja. U rujnu [[2011.]] na sudu u Ljubljani započelo je suđenje za podmićivanje.<ref name="sloveniatimes"/> Petorica optuženih u procesu su Jože Zagožen, Tone Krkovič, Janez Janša, Walter Wolf<ref name="theglobeandmail">{{en}} {{cite web |url= https://www.theglobeandmail.com/news/world/walter-wolf-international-man-of-mystery/article12758965 |title= Meet Walter Wolf, international man of mystery wanted for bribery |last= |first= |date= 21. 6. 2013|website= |publisher= The Globe and Mail|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> i Ivan Črnkovič.<ref name="irishtimes">{{en}} {{cite web |url= http://www.irishtimes.com/newspaper/world/2011/0906/1224303592541.html |title= Ex-Slovenian PM on trial for bribery |last= |first= |date= 6. 9. 2011|website= |publisher= The Irish Times|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Slovenski ogranak afere će se završiti 5. lipnja [[2013.]] kada je Okružni sud u Ljubljani osudio je bivšeg premijera Janeza Janšu na dvije godine zatvora zbog primanja mita od Patrije dok su suoptuženici, brigadir Tone Krkovič i Ivan Črnkovič, osuđeni su na jednu godinu i deset mjeseci zatvora.<ref name="sloveniatimes"/><ref name="bbc-Patria">{{en}} {{cite web |url= https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-22781752 |title= Ex-Slovenian PM Janez Jansa convicted of corruption |last= |first= |date= 5. juna 2013|website= |publisher= |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref><ref name="occrp-Patria">{{en}} {{cite web |url= https://www.occrp.org/en/news/slovenia-higher-court-upholds-ex-pms-prison-sentence-for-bribery |title= Slovenia: Higher Court Upholds Ex-PM’s Prison Sentence for Bribery |last= |first= |date= 30. 4. 2014|website= |publisher= |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref><ref name="rtvslo-patria">{{sl}} {{cite web |url= http://www.rtvslo.si/crna-kronika/jansa-obsojen-odvetnik-matoz-sodbo-bomo-razveljavili/335609 |title= anša obsojen. Odvetnik Matoz: "Sodbo bomo razveljavili." |last= |first= |date= 28. aprila 2014 |website= |publisher= Radiotelevizija Slovenija |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> U međuvremenu, [[2008.]] godine SDS gubi [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2008)|parlamentarne izbore]] (21. 9. 2008), ali kao druga najjača stranka u parlamentu sa 29% glasova, Janša biva neformalni predvodnik oporbe. S [[Američka financijska kriza (2008)|američkom financijskom krizom]], kolapsom banaka i [[Evropska dužnička kriza|krizom državnih dugova]], uslijedio je niz društvenih pobuna koje su u nekim slučajevima doveli do unutarnjih revolucija ([[2011]]/[[2015|15]]). U Sloveniji je želja za raskidom sa starom političkom klasom pogodila Janšin SDS, koji se u mnogim prosvjedima smatrao najjasnijim predstavnikom starog korumpiranog i nepravednog sustava. U martu 2011. je jedan bivši agent slovenske vojnoobavještajne službe optužio Janšu da je tokom [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], kada je vršio dužnost ministra odbrane Slovenije, bio uključen u krijumčarenje oružjem,<ref name="RTRS2011">{{cite web |url= https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=36666 |title= Janša dobijao keš za isporuke oružja |last= |first= |date= 5. 3. 2011 |website= |publisher= [[Radio-televizija Republike Srpske|RTRS]] |accessdate= 7. 9 2024 |quote=}}</ref> uzimajući za to proviziju od 250.000 [[Američki dolar|dolara]] po brodu za oružje koje je išlo u [[Hrvatska|Republiku Hrvatsku]] i [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]].<ref name="Vijesti2011">{{cite web |url= https://en.vijesti.me/world-a/evropa/370518/in-slovenia-renewed-affair-about-sending-weapons-to-bih-and-croatia |title= In Slovenia, the renewed affair about sending weapons to Bosnia and Herzegovina and Croatia |last= |first= |date= 26. 2. 2011 |website= |publisher= [[Vijesti (Crna Gora)|Vijesti]] |accessdate= 7. 9 2024 |quote=}}</ref> Nakon [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2011)|Parlamentarnim izborima]] iz 4. decembra 2011., SDS je ušao u vladajuću koaliciju kao druga najjača stranka, a sam Janša je postao 28. siječnja 2012. godine ponovo premijer (Kabinet Janša II). Tu dužnost je obnašao do 28. veljače [[2013.]] kada mu je parlament – povodom sumnji na korupciju – izglasao nepovjerenje<ref name="Delo2013">{{sl}} {{cite web |url= http://www.delo.si/novice/vladna-kriza/v-zivo-alenka-bratusek-je-nova-mandatarka.html |title= Alenka Bratušek je nova mandatarka |last= |first= |date= 27. februar 2013 |website= |publisher= [[Delo]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote= |archive-date= 2013-03-01 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130301153104/http://www.delo.si/novice/vladna-kriza/v-zivo-alenka-bratusek-je-nova-mandatarka.html |url-status= dead }}</ref> a vodstvo države preuzet će Alenka Bratušek ([[2013]]/[[2014|14]]). Janša je 20. lipnja 2014. godine otišao na odsluženje zatvorske kazne. Do zatvora su ga pratili njegovi prijatelji i političke pristalice, njih približno 1000 – koji smatraju da je suđenje namješteno i politički motivirano.<ref name="dnevnik-zapor">{{sl}} {{cite web |url= http://www.dnevnik.si/slovenija/pred-zaporom-pripravljajo-oder-vrhovno-sodisce-ne-more-predvideti-dinamike-odlocanja-o-jansevi-zahtevi |title= Janša že v zaporu |last= |first= |date= 21. lipnja 2014 |website= |publisher= Dnevnik |accessdate= 7. 9. 2024 |quote= |archive-date= 2014-07-02 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140702133953/http://www.dnevnik.si/slovenija/pred-zaporom-pripravljajo-oder-vrhovno-sodisce-ne-more-predvideti-dinamike-odlocanja-o-jansevi-zahtevi |url-status= dead }}</ref> Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2014)|izborima]] u julu 2014. bit će stjeran u kut od novih struja kao [[Stranka Mira Cerarja|Stranka modernega centra]] [[Miro Cerar|Mire Cerara]] i [[Demokratska stranka umirovljenika Slovenije|DeSUS]] [[Karl Erjavec|Karla Erjavca]]. SDS dobiva ipak 20,7% glasova (druga najjača stranka), a sam Janša – koji je i dalje u zatvoru – biva ponovno izabran u parlament,<ref name="dnevnik-poslanec">{{sl}} {{cite web |url= http://www.dnevnik.si/slovenija/poslanec-naj-bo-cetudi-iz-zapora |title= Poslanec naj bo – četudi iz zapora |last= |first= |date= |website= |publisher= Dnevnik |accessdate= 7. 9. 2024 |quote= |archive-date= 2014-06-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140620223225/http://www.dnevnik.si/slovenija/poslanec-naj-bo-cetudi-iz-zapora |url-status= dead }}</ref> pa na sjednice parlamenta dolazi ravno iz zatvora.<ref name="jutarnji">{{sl}} {{cite web |url= https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/jansa-za-odlazak-iz-zatvora-u-parlament-treba-predloziti-dnevnik-rada-584029 |title= Janša za odlazak iz zatvora u parlament treba predložiti dnevnik rada |last= |first= |date= 26. 11. 2014|website= |publisher= [[Jutarnji list]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> U travnju 2015. godine Ustavni sud Slovenije poništio je presudu Janši i slučaj vratio na ponovno suđenje. Janša pri oslobođenju tvrdi ispred televizijskim kamerama da mu je suđenje namješteno iz krugova „[[Lustracija (politika)|nelustriranih]]” pripadnika slovenske [[Crvena buržoazija|komunističke elite]], da progon orkestrira nekadašnji komunistički čelnik i predsjednik Republike Slovenije [[Milan Kučan]] kojega naziva „sivom emninencijom slovenske [[Titoizam|titoističke]] ljevice” i „vrhom udbaške hobotnice u Sloveniji”, koji da se oslanja na strukture proizlašle iz slovenske [[UDBA|UDBE]] što navodno danas vode glavnu riječ u Sloveniji. Janša je 16. listopada 2015. predstavljao – kao ponovno izabrani predsjednik stranke – [[Slovenska demokratska stranka|Slovensku demokratsku stranku]] na sastanku vodstva [[Evropska narodna partija|Europske narodne stranke]] u [[Bruxelles]]u. Povratkom svog vođe, stranka je doživjela novo rođenje. Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2018)|Parlamentarnim izborima]] u lipnju 2018, SDS je dobio 24,96% glasova što mu je zajamčilo dvadeset pet mjesta u [[Državni zbor (Slovenija)|Državnome zboru]]. Međutim drugoplasirani [[Marjan Šarec]] je okupio ljevičarsku koaliciju i s time sastavio manjinsku vladu. Ipak, [[27. siječnja]] [[2020.]] Šarec je podnio ostavku zbog međusobnog nerazumijevanja s koalicijskim partnerima, a [[3. ožujka]] [[2020.]] Slovenski parlament tajnim glasovanjem je izabrao Janšu za novog premijera. Nastao je tako treći Kabinet Janša, u snazi od 13. ožujka 2020. do 1. lipnja 2022. Vlada će proći zaista kroz razdoblje, obilježeno [[Pandemija COVID-a 19|panemijom Covida]], novim ekonomskim poteškoćama te akutnom političkom krizom na istoku ([[Rusko-ukrajinski rat|rat u Ukrajini]], [[Izraelsko-palestinski sukob|rat u Izraelu]], zabrinutosti na području Anadolskog poluotoka). Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2022)|izborima]] u travnju 2022. uvjerljivo ga je porazio [[Robert Golob]] (34,45%), no ipak je osvojio 24,92% glasova i pozicionirao se kao glavna oporbena politička snaga. == Politički smjer == {{multiple image | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Kdo JJe nor.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Prosvjed protiv Janšine vlade u ožujku 2021. | image2 = 8. feb 3. vseslovenska vstaja.ogv | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Prosvjed protiv Janšine vlade iz 8. veljače 2013. | image3 = Ljubljana - Kolesarski protest 15. maja 2020 07.jpg | alt3 = | link3 = | thumbtime3 = | caption3 = Prosvjedi protiv Janšine vlade u svibnju 2020. }} Politički obrazovan u omladinskom ogranku [[Savez komunista Slovenije|Komunističke partije Slovenije]], sa studijama iz područja obrane i vojne strategije, Janša je aktivno sudjelovao u političko-kulturnom zanosu Slovenije [[1980-e|1980-ih]]. Suprotstavio je se umirućoj i birokratiziranoj [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]], a na [[Slovenski parlamentarni izbori (1990)|Slovenskim parlamentarnim izborima]] u travnju [[1990.]] kandidirao je se sa [[Slovenski demokratski savez|SDZ-om]] u okviru [[Demokratska opozicija Slovenije|koalicije DEMOS]], koja će pobjediti na izborima s ukupno 54% glasova i time odrediti politički zaokret Slovenije u [[Antikomunizam|antikomunističkom]] smjeru. U vrijeme borbe za [[Rat u Sloveniji|slovensku neovisnost]] imao je važnu ulogu u vojnoj koordinaciji.<ref name="05LJUBLJANA611_a"/> Zatim, bio je u redovima [[Jože Pučnik|Pučnikovog]] i [[France Bučar|Bučarovog]] SDZ-a, no nakon što se stranka raspala na različite frakcije, Janša je se pridružio [[Slovenska demokratska stranka|SDS-u]] čije je vodstvo preuzeo nakon Pučnikova napuštanja [[1993.]] godine. Janševo vodstvo stranke naglašavalo je liberalno-konzervativnu frakciju stranke,<ref name="05LJUBLJANA187_a">{{en}} {{cite web |url= https://www.wikileaks.org/plusd/cables/05LJUBLJANA187_a.html |title= Slovenian president Drnovsek lunches with COM, emphasizes good relationship with PM Jansa |last= |first= |date= 22. 3. 2005|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> čineći je političkom [[Desni centar|snagom desnog centra]], s [[Neoliberalizam|neoliberalnim]] nabojom, geopolitički [[Atlantizam|atlantističkom]]<ref name="05LJUBLJANA611_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/05LJUBLJANA611_a.html |title= Slovenia's PM Janez Jansa: Challenge of a cloq us ally with a weak coalition |last= |first= |date= 24. 8. 2005|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> i [[Proevropejstvo|proeuropskom]],<ref name="05LJUBLJANA611_a"/> tako da će unutar slovenskog političkog spektra povući za sobom cijelo [[Konzervativizam|konzervativno]] krilo. Prema nekim kritikama, Janšino bi usmjerenje slovenske desnice tijekom godina poprimilo aspekte [[Populizam|neopopulizma]] i [[Demokratura|ograničene demokracije]], sa svim nedostacima mnogih sličnih suvremenih sustava (kontrola medija, [[korupcija]], centralistička kontrola stranke, nemar prema društvenim pitanjima u korist brzog ekonomskog rasta<ref name="05LJUBLJANA611_a"/><ref name="05LJUBLJANA187_a"/>). Ulaskom Slovenije u [[Evropska unija|Europsku uniju]] ([[2004.]]), Janšin SDS je se pridružio [[Evropska narodna partija|Europskoj narodnoj stranci]]. {{cquote|Prvi put otkako postoji Slovenija događa se da ćemo svi plaćati niže poreze, ujedno će i poduzeća biti manje opterećena, a ujedno ćemo smanjiti i proračunski deficit, takav odnos nikada nije postojao.{{efn|{{sl}} ''Odkar Slovenija obstaja, se prvič dogaja, da bomo plačevali nižje davke, in to vsi, hkrati bodo tudi podjetja manj obremenjena in hkrati bomo zmanjšali tudi proračunski primanjkljaj, takšnega razmerja nikoli ni bilo.''<ref name="KPVRS">{{sl}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07LJUBLJANA337_a.html |title= Premier Janez Janša: Slovenija dve leti po volitvah dosega najboljše rezultate od osamosvojitve dalje |last= |first= |date= 4. 10. 2006|website= |publisher= Kabinet predsednika Vlade Republike Slovenije |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref>}}}} U cijelom svome političkome putu, na geostrateškoj razini Janša je podržavao snažnu i izravnu vezu između Slovenije i [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]].<ref name="08LJUBLJANA482_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/08LJUBLJANA482_a.html |title= PM Jansa gives incoming government the benefit of the doubt, predicts continuity in foreign policy |last= |first= |date= 24. 10. 2008|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Podržao je sudjelovanje slovenskih oružanih snaga u mirovnim misijama [[NATO]]-a u svijetu (Bosna, Kosovo, Afganistan, Irak),<ref name="05LJUBLJANA611_a"/><ref name="05LJUBLJANA187_a"/><ref name="08LJUBLJANA482_a"/> nudeći na primjer bazu za porinuće u [[Koper|koparskoj]] luci. Zagovarao je vodeću ulogu Slovenije u mirovnom procesu [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Europe]], dajući potporu za članstvo [[Hrvatska|Hrvatske]]<ref name="09LJUBLJANA324_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/09LJUBLJANA324_a.html |title= Slovenia-Croatia : PM Pahor frustrated by failed talks in Zagreb, says time running out |last= |first= |date= 9. 10. 2009|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> i svih ostalih bivših jugoslavenskih republika u Europsku uniju (2008/09).<ref name="05LJUBLJANA611_a"/> U tome kontekstu je pratio i napetu situaciju u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] (2008).<ref name="08LJUBLJANA482_a"/> == Privatni život == On je otac četvero djece, dvoje od prve žene, Silve Predalič, i dvoje od druge. U slobodno vrijeme igra [[nogomet]] i [[golf]], uživa u [[skijanje|skijanju]] i [[snowboarding]]u, ali najviše uživa u [[Planinarenje|planinarenju]] u slovenskim planinama,<ref name="CV">{{cite web |url=http://www.kpv.gov.si/en/prime_minister_janez_jansa/curriculom_vitae_complete_version/#c2931 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081120181515/http://www.kpv.gov.si/en/prime_minister_janez_jansa/curriculom_vitae_complete_version/ |url-status=dead |archive-date=20 November 2008 |title=Curriculum Vitae |publisher=Office of the Prime Minister |access-date=7. 9. 2024}}</ref> gdje je također upoznao svoju drugu suprugu, Uršku Bačkovnik, doktorku iz [[Velenje|Velenja]]. == Odlikovanja in priznanja == * {{flagicon|Slovenija}} red generala Maistra 1. razina s mačevima (24. decembra 1991) * {{flagicon|Slovenija}} Spomen znak Republičke koordinacije 1991. * {{flagicon|Poljska}} Ličnost godine srednje i istočne Europe 2020. (Ekonomski forum, 2021.) == Objavljene knjige == * ''Obrambno zaščitna funkcija v načrtih družbenega razvoja republike'', Ljubljana, 1982. Diplomski rad. * ''Podružbljanje varnosti in obrambe'', Ljubljana, Republiška konferenca ZSMS, 1984. * ''[https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-CXY71LM7 Na svoji strani: zbornik]'', Časopis za kritiko znanosti, 1988. * ''Stane Kavčič, Dnevnik in spomini'', koautor sa [[Igor Bavčar|Igorom Bavčarom]], Ljubljana, ČKZ, 1988. * ''[https://archive.org/details/premikinastajanj0000jans Premiki]'', Ljubljana, Mladinska knjiga, 1992. * ''Okopi : pot slovenske države, 1991-1994'', Ljubljana, Mladinska knjiga, 1994. * ''Sedem let pozneje'', Ljubljana, Založba Karantanija, 1994. * ''Osem let pozneje'', koautor s Ivanom Borštnerom i Davidom Tasićem, Ljubljana, Založba Karantanija, 1995. * ''Za kulturo življenja'', Ljubljana, Nova obzorja, 2013. * ''Dvajset let pozneje, Okopi II'', Ljubljana, Mladinska knjiga, 2014. * ''Prvorazredni - sistem za lažno elito'', Ljubljana, Nova obzorja, 2020. == Galerija == <gallery> Jj partija.jpg|Janšin zahtjev za članstvo u Komunističkoj partiji Slovenije. Pristava display.jpg|7. septembar 1990.: [[Jože Kolenc]], [[Anton Krkovič]], Janša, [[Vinko Beznik]], [[Igor Bavčar]]. Flickr - europeanpeoplesparty - Fillon-Molterer-Jansa.jpg|[[François Fillon|Fillon]], [[Wilhelm Molterer|Molterer]] i Janša 2008. godine Angela Merkel in Slovenia 2011 (17).jpg|Susret s [[Angela Merkel|Angelom Merkel]] (2011.) </gallery> == Povezano == * [[Afera JBTZ]] * [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije]] * [[Vlada Republike Slovenije]] * [[Predsednici Vlade Slovenije]] * [[Janšizam]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book |last1=Štefančič |first1=Marcel | last2= Rauch |first2= Peter |date= 2008 | title= Janez Janša |url= |publisher= Mladina |location= |isbn=9619116852|pages= |ref = }} * {{en}} {{Cite book |last1=Dolar |first1=Dolar |authorlink1 = Mladen Dolar |last2=Krečič |first2=Jela |authorlink2 = Jela Krečič |last3=Pfaller |first3=Robert |last4=Žižek |first4=Slavoj |authorlink4 = Slavoj Žižek | date= 2018 | title= Janez Janša and Beyond |url= http://www.janezjansa.si/janez-jansa-and-beyond |publisher= Aksioma |location= |isbn=9619393031|pages= |ref = }} {{refend}} {{commonscat|Janez Janša}} == Vanjske veze == * [https://www.sds.si/o-stranki/predsednik-janez-jansa Zvanična stranica Predsjednika SDS-a Janeza Janše] {{Predsednici Vlade Republike Slovenije}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1958||Janša, Janez}} [[Kategorija:Slovenski političari]] [[Kategorija:Premijeri Slovenije]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] 7wbrc73dnux9fy267rnmxbtx6ar5jv0 42715866 42715865 2026-11-02T13:55:42Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Politički zatvorenici|Politički zatvorenici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715866 wikitext text/x-wiki {{politički vođa |ime = Ivan Janša |datum rođenja = {{Birth date and age|1958|09|17|df=y}} |mjesto rođenja = {{flagicon|SFRJ}} [[Grosuplje]] |datum smrti = |mjesto smrti = |malaslika = |opis male slike= |slika = Janez Janša 2005.jpg |veličina = |opis slike = |stranka = {{flagicon|SFRJ}} [[Savez komunista Slovenije|SKS]] {{small|(1975-1983)}}<br/>{{flagicon|Slovenija}} [[Slovenski demokratski savez|SDZ]] {{small|(1989–1991)}}<br/>{{flagicon|Slovenija}} [[Slovenska demokratska stranka|SDS]] {{small|(od 1992.)}} |potpis = Lisbon Treaty FA Slovenia.png |supruga = Silva Predalič<br/>Urška Bačovnik |obrazovanje = [[Univerzitet u Ljubljani]] |zanimanje = |fusnote = |položaj = [[Predsednici Vlade Slovenije|Predjednik]] [[Vlada Republike Slovenije|Vlade Republike Slovenije]] |mandat_start = [[13. marta]] [[2020.]] |mandat_kraj = [[1. juna]] [[2022.]] |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = [[Marjan Šarec]] |nasljednik = [[Robert Golob]] |čin2 = [[Predsednici Vlade Slovenije|Predjednik]] [[Vlada Republike Slovenije|Vlade Republike Slovenije]] |mandat_start2 = [[10. februara]] [[2012.]] |mandat_kraj2 = [[20. marta]] [[2013.]] |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = [[Borut Pahor]] |nasljednik2 = [[Alenka Bratušek]] |čin3 = [[Predsednici Vlade Slovenije|Predjednik]] [[Vlada Republike Slovenije|Vlade Republike Slovenije]] |mandat_start3 = [[3. decembra]] [[2004.]] |mandat_kraj3 = [[21. novembra]] [[2008.]] |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = [[Anton Rop]] |nasljednik3 = [[Borut Pahor]] |čin4 = [[Ministarstvo obrane Republike Slovenije|Ministar obrane Republike Slovenije]] |mandat_start4 = [[7. juna]] [[2000.]] |mandat_kraj4 = [[30. novembra]] [[2000.]] |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = [[Anton Grizold]] |prethodnik4 = [[Franci Demšar]] |čin5 = [[Slovenska demokratska stranka|Predsjednik Slovenske demokratske stranke]] |mandat_start5 = [[maj]] [[1993.]] |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |nasljednik5 = – |prethodnik5 = [[Jože Pučnik]] |čin6 = [[Ministarstvo obrane Republike Slovenije|Ministar obrane Republike Slovenije]] |mandat_start6 = [[16. maja]] [[1990.]] |mandat_kraj6 = [[29. marta]] [[1994.]] |podpredsjednik6 = |podpremijer6 = |zamjenik6 = |premijer6 = |predsjednik6 = |nasljednik6 = [[Jelko Kacin]] |prethodnik6 = – |vjera = }} '''Janez Janša''' ([[Grosuplje]], [[1958.]]), [[Slovenci|slovenački]] [[Politika|političar]], ključna osoba u procesu [[Rat u Sloveniji|osamostaljenja Slovenije]], postao je jedna od najrelevantnijih figura na političkoj sceni [[Slovenija|nove Slovenije]], obnašajući brojne visoke državne dužnosti. Pridonio je formiranju države, iako nije nedostajalo teških kritika na njegov rad. Bio je jedan od najdugovječniji [[Vlada Republike Slovenije|premijera Slovenije]], vladao je preko sedam godina (2.663 dana). Od [[1993.]] godine je predsjednik [[Slovenska demokratska stranka|Slovenske demokratske stranke]] (SDS). == Biografija == [[Datoteka:Igor Bavčar in Janez Janša.jpg|thumb|left|200px|[[Igor Bavčar]] i Janez Janša]] Janez Janša{{efn|Ime pri rođenju mu je Ivan Janša.<ref name="volitve2008">{{sl}} {{cite web |url= http://volitve.gov.si/dz2008/kandidati/lista_10.html |title= Volitve v državni zbor 2008 |last= |first= |date= 21. septembar 2008 |website= |publisher= volitve.gov.si |accessdate= 7. 5. 2024 |quote= |archive-date= 2012-07-16 |archive-url= https://archive.today/20120716151600/volitve.gov.si/dz2008/kandidati/lista_10.html }}</ref>}} je rođen [[17. 9.]] [[1958.]] u [[Grosuplje|Grosuplju]] u rimokatoličkoj radničkoj porodici. Otac mu je bio [[Slovensko domobranstvo|slovenski domobran]] iz [[Dobrova, Dobrova|Dobrove]] kod Ljubljane koji je zbog svoje mladosti izbjegao komunističku odmazdu.<ref name="Okopi">{{Cite book | ref = harv | last=Janša |first=Janez |title=Okopi : pot slovenske države, 1991-1994 | year=1994 |location=Ljubljana|publisher=Mladinska knjiga}}</ref> Godine [[1975.]], sa sedamnaest godina, pridružio je se [[Savez komunista Slovenije|Savezu komunista]] i postao jedan od vođa njegove mladeži. Postao je predsjednik Komiteta za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu Saveza socijalističke omladine Slovenije (ZSMS).<ref name="Svet24">{{sl}} {{Cite web|title=Svet24.si - Rdeči dosje Janeza Janše: Ko je sovrstnike razganjalo od hormonov, je kot 17-letnik vstopil v partijo|url=https://novice.svet24.si/clanek/novice/slovenija/5eaa8edb730a3/pohod-janse-od-ekstremnega-levicarja-do-ekstremnega-desnicarja|access-date=2020-11-15|website=Svet24.si|publisher=Svet24.si}}</ref> Godine [[1977.]] je kao jedan od najperspektivnijih partijskih kadrova iz svoga kraja predvodio marš prve satnije Omladinske brigade Ivo Lola Ribar na [[Jajce]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosni]].<ref name="elsie">{{sl}} {{cite web |url= https://www.mladina.si/178803/jansa-je-bil-zadet-ko-mamba |title= Janša je bil zadet ko mamba |last= Trtorebro |first= Beti |date= 27. 2. 2017|website= |publisher= [[Mladina]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Iz partije je izbačen [[1983.]] nakon što je raskinuo s jugoslavenskom vojnom ortodoksijom kritizirajući sustav narodne samoobrane iz perspektive radikalne lijeve strane.<ref name="Svet24"/> Godine [[1982.]] je diplomirao obrambene studije na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo [[Univerzitet u Ljubljani|Univerziteta u Ljubljani]],<ref name="businessinsider.com">{{Cite web|title=Slovenian lawmakers elect conservative parliament speaker|url=https://www.businessinsider.com/ap-slovenian-lawmakers-elect-conservative-parliament-speaker-2018-6|access-date=15. 11. 2020|website=Business Insider|archive-date=2018-06-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20180623023046/http://www.businessinsider.com/ap-slovenian-lawmakers-elect-conservative-parliament-speaker-2018-6|url-status=dead}}</ref> i zaposlio se u Sekretarijatu za obranu [[Socijalistička Republika Slovenija|Socijalističke Republike Slovenije]].<ref>{{Cite web|title=Nosili so rdeče zvezde|url=https://www.mladina.si/189499/nosili-so-rdece-zvezde/|access-date=7. 9. 2024|website=Mladina.si|publisher= [[Mladina]]}}</ref> Unatoč izbacivanju iz partije, prilikom kandidature za posao novinskog urednika [[1985.]] godine hvalio je svoj rad u stranci.<ref name="Svet24"/> U ''Časopisu za kritiku znanosti'' i u ''[[Mladina|Mladini]]'' objavljivao je članke o nužnoj hitnoj obnovi [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske narodne armije]]. ''Mladina'' je u to vrijeme bio vrlo praćen [[Satira|satirični]] [[časopis]] u omladinskom pokretu i uključen u slovenskom kulturnom zamahu [[1980-e|1980-ih]]. Široj javnosti Janša je postao poznat kada je [[10. maja]] [[1988.]] povučeno čitavo izdanje ''Mladine'' i zatim [[31. maja]] kada je Služba državne bezbjednosti uhićenjem Janše pokrenula ''aferu JBTZ'' tj. [[Afera JBTZ|Proces protiv četvorke]], u kojem su Janša, [[David Tasić]], [[Franci Zavrl]] i podoficir JNA [[Ivan Borštner]] optuženi pred [[Vojni sud|vojnim sudom]] za odaju vojne tajne i „kontrarevolucionarno djelovanje”, što bi se moglo iščitati kao subverzivno djelovanje na štetu države. U pitanju je bio Janšin tekst za ''Mladinu'' pod naslovom „''Noč dolgih nožev''” u kojemu se prenosi razgovor, pronađen u ukradenom dokumentu [[Savez komunista Slovenije|SKS]]-a, između [[Milan Kučan|Milana Kučana]] i generala JNA [[Svetozar Višnjić|Svetozara Višnjića]] o opasnosti [[vojni udar|vojnog udara]] koji se planirao u [[SFRJ|Jugoslaviji]] i o mogućoj intervenciji JNA u slučaju nemira i demonstracija. Suđenje je održano bez prisustva javnosti, dok je vojska donijela odluku da se proces sprovede na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] mjesto [[Slovenski jezik|slovenskog]]. Slučaj je izazvao javni skandal koji je popraćen prosvjedima u središtu Ljubljane. Janšin prijatelj [[Igor Bavčar]] je tih dana osnovao „Odbor za zaštitu ljudskih prava” ({{jez-sl|Odbor za varstvo človekovih pravic}}) koji se natjecao tko će se četvorici braniti sa slobode i suditi im pred građanskim sudom na slovenskom jeziku.<ref name="Mladina2012">{{sl}} {{cite web |url= http://www.mladina.si/112721/pred-24-leti-se-je-pricela-afera-jbtz |title= Pred 24 leti se je pričela afera JBTZ |last= |first= |date= 1. 6. 2012|website= |publisher= [[Mladina]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Krajem jula Vijeće vojnog suda proglasilo je svu četvoricu krivima i osudilo ih na zatvorske kazne: Borštnera na četiri godine, Janšu i Zavrla na osamnaest mjeseci, Tasića na pet mjeseci. Zbog brojnih prosvjeda Odbora i masovnih demonstracija, Janša je u augustu 1989. pušten na uvjetnu slobodu, a potom i ostala trojica. Bio je to jedan od zadnjih političkih procesa koji su najavili [[raspad Jugoslavije]], cijela afera je izazvala snažan odjek u jugoslavenskoj javnosti, što je dodatno ubrzalo zahtjeve za demokratizacijom društva u Sloveniji. Janša je postao jedan od najpoznatijih slovenskih političkih [[disident|disidenata]]. Nakon neuspjelog [[Četrnaesti kongres SKJ|Četrnaestog kongresa SKJ-a]] {{small|(siječanj 1990.)}} jugoslavenski politički sustav počeo je se definitivno raspadati. Na prvim [[Slovenski parlamentarni izbori (1990)|demokratskim parlamentarnim izborima]] u Sloveniji održanim u travnju [[1990.]] godine Janša je izabran za parlamentarnog zastupnika u listama [[Slovenski demokratski savez|Slovenskog demokratskog saveza]] u okviru široke pobjedničke [[Demokratska opozicija Slovenije|koalicije DEMOS]] (54% glasova), a zatim je 16. svibnja imenovan za Ministra obrane Republike Slovenije. Krajem godine uslijedio je [[Referendum o neovisnosti Slovenije|Plebiscit]] {{small|(23. prosinca 1990.)}} te 25. lipnja 1991. proglašenje samostalnosti [[Slovenija|Slovenije]]. Položaj Ministra obrane Janša će zadržati u tri uzastopne slovenske vlade ([[Alojz Peterle|Peterle]],[[Janez Drnovšek|Drnovšek]]). Pri izbijanju kratkog [[Rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]] {{small|(jun/jul 1991.)}} uspješno je koordinirao je slovensku vojnu obranu, nakon čega je pratio slovenske odnose prema obližnjim [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji|jugoslavenskim ratovima]]. U međuvremenu, postao je jedan od ključnih vođa u novoj slovenskoj državi. Nakon [[Jože Pučnik|Pučnikovog]] napuštanja stranke, [[1993.]] je postao predsjednik [[Slovenska demokratska stranka|Slovenske demokratske stranke]] (''SDS-a''), konzervativne stranke koja će tijekom [[1990-e|1990-ih]] postati jedna od najvažnijih [[Lista političkih stranaka u Sloveniji|političkih snaga]] u Sloveniji. Janša je bio glavni lider stranke i sudjelovao je u više parlamentarnih izbora. [[29. marta]] [[1994.]] je smijenjen s mjesta Ministra obrane povodom ''[[Afera Depala vas|afere Depala vas]]''. Naime, 20. marca 1994. u blizini [[Domžale|Domžala]] djelatnici vojnih sigurnosnih službi su uhitili i pretukli jednog civila, tajnog policijskog agenta Milana Smolnikara, optuženog za špijunažu odnosno za prikupljanje podataka o ilegalnoj trgovini oružjem unutar Ministarstva obrane. [[Janez Drnovšek]] je zato otvorio istražno povjerenstvo, pri čemu će se Janša braniti tvrdeći da se radi o zamci u svrsi njegove smjene, dugo planiranoj i to po nacrtu [[Milan Kučan|Milana Kučana]].<ref name="iusinfo">{{sl}} {{cite web |url= https://www.iusinfo.si/medijsko-sredisce/v-srediscu/238856 |title= Mineva 25 let od afere Depala vas |last= |first= |date= 20. 3. 2019 |website= |publisher= iusinfo.si |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Premijer Drnovšek je potom predstavio parlamentu Janšinu ostavku, koja je usvojena glasovanjem. Slijedili su prosvjedi u podršci Janši te je SDS napustio vladinu koaliciju i prešao u opoziciju. [[Datoteka:8 vlada RS.jpg|thumb|left|250px|8. vlada Republike Slovenije]] Dugo je ostao u oporbi, izuzev jednog kratkog mandata Ministra obrane pod [[Andrej Bajuk|Andrejom Bajukom]] (jun – novembar 2000). Na prvim slovenskim izborima za Europski parlament (13. jun 2004) SDS je osvojio dva zastupnička mjesta i pridružio se [[Evropska narodna partija|Europskoj narodnoj stranci]] u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]], što će prekinuti vezu sa socijaldemokratskim ogrankom bivšeg Pučnikovog SDS-a.<ref name="Delo2011">{{sl}} {{cite web |url= https://old.delo.si/novice/volitve/kratka-zgodovina-stranke-sds.html |title= Kratka zgodovina stranke SDS |last= |first= |date= 4. decembar 2011 |website= |publisher= [[Delo]]|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2004)|Parlamentarnim izborima iz 3. oktober 2004.]] SDS je dobio 29% glasova. Janša je postao slovenski premijer i sastavio Prvi kabinet Janša, čija će legislatura trajati od 3. decembra [[2004.]] do 21. novembra [[2008]]. Vlada je se suočila sa nekoliko delikatnih pitanja, kao što su europska integracija i europsko proširenje, upornost nekih obližnjih sukoba (na Balkanu) i pojava novog žarišta rata, [[Rat u Iraku|u Iraku]], nakon [[Rat u Afganistanu (2001–2021)|Afganistana]] i već dugotrajnog [[Izraelsko-palestinski sukob|Arapsko-izraelskog sukoba]]. U svibnju [[2004.]] Slovenija je pristupila [[Europska Unija|Europskoj uniji]], 2007. je usvojila [[Euro|jedinstvenu valutu]], u siječnju [[2008.]] preuzela je [[Predsjedništvo Vijeća Evropske unije|šestomjesečno predsjedanje]] [[Vijeće Evropske unije|Vijećem Europske unije]]. Oko [[2007]]/[[2008|08.]] izbila je međunarodna afera koja je se već podzemno razvijala nekoliko godina i kojoj je Janša umiješan u mutnome slučaju korupcije i trgovine oružjem (oklopna vozila [[Patria AMV]]) sa [[Finska|Finskom]] (''[[Afera Patria (Slovenija)|Afera Patria]]'').<ref name="07LJUBLJANA337_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07LJUBLJANA337_a.html |title= U.S. firms struggle to compete as defense acquisitions grow cloudier in Slovenia |last= |first= |date= 25. 5. 2007|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Naime, slovensko Ministarstvo obrane je u lipnju 2004.<ref name="sloveniatimes">{{en}} {{cite web |url= https://sloveniatimes.com/8859/patria-scandal-from-plans-to-equip-army-to-verdicts-and-retrial |title= Patria Scandal: From Plans to Equip Army to Verdicts and Retrial |last= |first= |date= 23. 4. 2015|website= |publisher= sloveniatimes.com|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> bilo otvorilo postupke za kupnju velike serije oklopnih vozila. Da bi dobila posao, finska tvrtka Patria je za vrijeme prve Legislature Janša podmitila nekoliko ključnih ljudi na najvišim slovenskim pozicijama odlučivanja, posebno Janšu zajedno s drugim ministrima. Dogovor bi bio uspješan, ali je s promjenom vlasti u Sloveniji novi tok raspisao međunarodni natječaj i ugovorio s drugim dobavljačima. Odluka je izazvala nezadovoljstvo među mnogim konkurentskim stranama. Dana 7. veljače 2007. Steiermärkischen Bank Sparkasse ušla je u posao i identificirala neke sumnjive transakcije. Slučaj je pokrenuo austrijski ogranak [[Interpol]]a. Na taj poticaj je 13. svibnja 2008. finska policija sa sudskim nalogom ušla u poslovnicu Patrije, izuzela nekoliko dokaznih materijala i uhitila nekoliko djelatnika. Priča o korupciji proizašla je iz ispitivanja. U rujnu [[2011.]] na sudu u Ljubljani započelo je suđenje za podmićivanje.<ref name="sloveniatimes"/> Petorica optuženih u procesu su Jože Zagožen, Tone Krkovič, Janez Janša, Walter Wolf<ref name="theglobeandmail">{{en}} {{cite web |url= https://www.theglobeandmail.com/news/world/walter-wolf-international-man-of-mystery/article12758965 |title= Meet Walter Wolf, international man of mystery wanted for bribery |last= |first= |date= 21. 6. 2013|website= |publisher= The Globe and Mail|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> i Ivan Črnkovič.<ref name="irishtimes">{{en}} {{cite web |url= http://www.irishtimes.com/newspaper/world/2011/0906/1224303592541.html |title= Ex-Slovenian PM on trial for bribery |last= |first= |date= 6. 9. 2011|website= |publisher= The Irish Times|accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Slovenski ogranak afere će se završiti 5. lipnja [[2013.]] kada je Okružni sud u Ljubljani osudio je bivšeg premijera Janeza Janšu na dvije godine zatvora zbog primanja mita od Patrije dok su suoptuženici, brigadir Tone Krkovič i Ivan Črnkovič, osuđeni su na jednu godinu i deset mjeseci zatvora.<ref name="sloveniatimes"/><ref name="bbc-Patria">{{en}} {{cite web |url= https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-22781752 |title= Ex-Slovenian PM Janez Jansa convicted of corruption |last= |first= |date= 5. juna 2013|website= |publisher= |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref><ref name="occrp-Patria">{{en}} {{cite web |url= https://www.occrp.org/en/news/slovenia-higher-court-upholds-ex-pms-prison-sentence-for-bribery |title= Slovenia: Higher Court Upholds Ex-PM’s Prison Sentence for Bribery |last= |first= |date= 30. 4. 2014|website= |publisher= |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref><ref name="rtvslo-patria">{{sl}} {{cite web |url= http://www.rtvslo.si/crna-kronika/jansa-obsojen-odvetnik-matoz-sodbo-bomo-razveljavili/335609 |title= anša obsojen. Odvetnik Matoz: "Sodbo bomo razveljavili." |last= |first= |date= 28. aprila 2014 |website= |publisher= Radiotelevizija Slovenija |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> U međuvremenu, [[2008.]] godine SDS gubi [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2008)|parlamentarne izbore]] (21. 9. 2008), ali kao druga najjača stranka u parlamentu sa 29% glasova, Janša biva neformalni predvodnik oporbe. S [[Američka financijska kriza (2008)|američkom financijskom krizom]], kolapsom banaka i [[Evropska dužnička kriza|krizom državnih dugova]], uslijedio je niz društvenih pobuna koje su u nekim slučajevima doveli do unutarnjih revolucija ([[2011]]/[[2015|15]]). U Sloveniji je želja za raskidom sa starom političkom klasom pogodila Janšin SDS, koji se u mnogim prosvjedima smatrao najjasnijim predstavnikom starog korumpiranog i nepravednog sustava. U martu 2011. je jedan bivši agent slovenske vojnoobavještajne službe optužio Janšu da je tokom [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]], kada je vršio dužnost ministra odbrane Slovenije, bio uključen u krijumčarenje oružjem,<ref name="RTRS2011">{{cite web |url= https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=36666 |title= Janša dobijao keš za isporuke oružja |last= |first= |date= 5. 3. 2011 |website= |publisher= [[Radio-televizija Republike Srpske|RTRS]] |accessdate= 7. 9 2024 |quote=}}</ref> uzimajući za to proviziju od 250.000 [[Američki dolar|dolara]] po brodu za oružje koje je išlo u [[Hrvatska|Republiku Hrvatsku]] i [[Republika Bosna i Hercegovina|Republiku BiH]].<ref name="Vijesti2011">{{cite web |url= https://en.vijesti.me/world-a/evropa/370518/in-slovenia-renewed-affair-about-sending-weapons-to-bih-and-croatia |title= In Slovenia, the renewed affair about sending weapons to Bosnia and Herzegovina and Croatia |last= |first= |date= 26. 2. 2011 |website= |publisher= [[Vijesti (Crna Gora)|Vijesti]] |accessdate= 7. 9 2024 |quote=}}</ref> Nakon [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2011)|Parlamentarnim izborima]] iz 4. decembra 2011., SDS je ušao u vladajuću koaliciju kao druga najjača stranka, a sam Janša je postao 28. siječnja 2012. godine ponovo premijer (Kabinet Janša II). Tu dužnost je obnašao do 28. veljače [[2013.]] kada mu je parlament – povodom sumnji na korupciju – izglasao nepovjerenje<ref name="Delo2013">{{sl}} {{cite web |url= http://www.delo.si/novice/vladna-kriza/v-zivo-alenka-bratusek-je-nova-mandatarka.html |title= Alenka Bratušek je nova mandatarka |last= |first= |date= 27. februar 2013 |website= |publisher= [[Delo]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote= |archive-date= 2013-03-01 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130301153104/http://www.delo.si/novice/vladna-kriza/v-zivo-alenka-bratusek-je-nova-mandatarka.html |url-status= dead }}</ref> a vodstvo države preuzet će Alenka Bratušek ([[2013]]/[[2014|14]]). Janša je 20. lipnja 2014. godine otišao na odsluženje zatvorske kazne. Do zatvora su ga pratili njegovi prijatelji i političke pristalice, njih približno 1000 – koji smatraju da je suđenje namješteno i politički motivirano.<ref name="dnevnik-zapor">{{sl}} {{cite web |url= http://www.dnevnik.si/slovenija/pred-zaporom-pripravljajo-oder-vrhovno-sodisce-ne-more-predvideti-dinamike-odlocanja-o-jansevi-zahtevi |title= Janša že v zaporu |last= |first= |date= 21. lipnja 2014 |website= |publisher= Dnevnik |accessdate= 7. 9. 2024 |quote= |archive-date= 2014-07-02 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140702133953/http://www.dnevnik.si/slovenija/pred-zaporom-pripravljajo-oder-vrhovno-sodisce-ne-more-predvideti-dinamike-odlocanja-o-jansevi-zahtevi |url-status= dead }}</ref> Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2014)|izborima]] u julu 2014. bit će stjeran u kut od novih struja kao [[Stranka Mira Cerarja|Stranka modernega centra]] [[Miro Cerar|Mire Cerara]] i [[Demokratska stranka umirovljenika Slovenije|DeSUS]] [[Karl Erjavec|Karla Erjavca]]. SDS dobiva ipak 20,7% glasova (druga najjača stranka), a sam Janša – koji je i dalje u zatvoru – biva ponovno izabran u parlament,<ref name="dnevnik-poslanec">{{sl}} {{cite web |url= http://www.dnevnik.si/slovenija/poslanec-naj-bo-cetudi-iz-zapora |title= Poslanec naj bo – četudi iz zapora |last= |first= |date= |website= |publisher= Dnevnik |accessdate= 7. 9. 2024 |quote= |archive-date= 2014-06-20 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140620223225/http://www.dnevnik.si/slovenija/poslanec-naj-bo-cetudi-iz-zapora |url-status= dead }}</ref> pa na sjednice parlamenta dolazi ravno iz zatvora.<ref name="jutarnji">{{sl}} {{cite web |url= https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/jansa-za-odlazak-iz-zatvora-u-parlament-treba-predloziti-dnevnik-rada-584029 |title= Janša za odlazak iz zatvora u parlament treba predložiti dnevnik rada |last= |first= |date= 26. 11. 2014|website= |publisher= [[Jutarnji list]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> U travnju 2015. godine Ustavni sud Slovenije poništio je presudu Janši i slučaj vratio na ponovno suđenje. Janša pri oslobođenju tvrdi ispred televizijskim kamerama da mu je suđenje namješteno iz krugova „[[Lustracija (politika)|nelustriranih]]” pripadnika slovenske [[Crvena buržoazija|komunističke elite]], da progon orkestrira nekadašnji komunistički čelnik i predsjednik Republike Slovenije [[Milan Kučan]] kojega naziva „sivom emninencijom slovenske [[Titoizam|titoističke]] ljevice” i „vrhom udbaške hobotnice u Sloveniji”, koji da se oslanja na strukture proizlašle iz slovenske [[UDBA|UDBE]] što navodno danas vode glavnu riječ u Sloveniji. Janša je 16. listopada 2015. predstavljao – kao ponovno izabrani predsjednik stranke – [[Slovenska demokratska stranka|Slovensku demokratsku stranku]] na sastanku vodstva [[Evropska narodna partija|Europske narodne stranke]] u [[Bruxelles]]u. Povratkom svog vođe, stranka je doživjela novo rođenje. Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2018)|Parlamentarnim izborima]] u lipnju 2018, SDS je dobio 24,96% glasova što mu je zajamčilo dvadeset pet mjesta u [[Državni zbor (Slovenija)|Državnome zboru]]. Međutim drugoplasirani [[Marjan Šarec]] je okupio ljevičarsku koaliciju i s time sastavio manjinsku vladu. Ipak, [[27. siječnja]] [[2020.]] Šarec je podnio ostavku zbog međusobnog nerazumijevanja s koalicijskim partnerima, a [[3. ožujka]] [[2020.]] Slovenski parlament tajnim glasovanjem je izabrao Janšu za novog premijera. Nastao je tako treći Kabinet Janša, u snazi od 13. ožujka 2020. do 1. lipnja 2022. Vlada će proći zaista kroz razdoblje, obilježeno [[Pandemija COVID-a 19|panemijom Covida]], novim ekonomskim poteškoćama te akutnom političkom krizom na istoku ([[Rusko-ukrajinski rat|rat u Ukrajini]], [[Izraelsko-palestinski sukob|rat u Izraelu]], zabrinutosti na području Anadolskog poluotoka). Na [[Parlamentarni izbori u Sloveniji (2022)|izborima]] u travnju 2022. uvjerljivo ga je porazio [[Robert Golob]] (34,45%), no ipak je osvojio 24,92% glasova i pozicionirao se kao glavna oporbena politička snaga. == Politički smjer == {{multiple image | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Kdo JJe nor.jpg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Prosvjed protiv Janšine vlade u ožujku 2021. | image2 = 8. feb 3. vseslovenska vstaja.ogv | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Prosvjed protiv Janšine vlade iz 8. veljače 2013. | image3 = Ljubljana - Kolesarski protest 15. maja 2020 07.jpg | alt3 = | link3 = | thumbtime3 = | caption3 = Prosvjedi protiv Janšine vlade u svibnju 2020. }} Politički obrazovan u omladinskom ogranku [[Savez komunista Slovenije|Komunističke partije Slovenije]], sa studijama iz područja obrane i vojne strategije, Janša je aktivno sudjelovao u političko-kulturnom zanosu Slovenije [[1980-e|1980-ih]]. Suprotstavio je se umirućoj i birokratiziranoj [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]], a na [[Slovenski parlamentarni izbori (1990)|Slovenskim parlamentarnim izborima]] u travnju [[1990.]] kandidirao je se sa [[Slovenski demokratski savez|SDZ-om]] u okviru [[Demokratska opozicija Slovenije|koalicije DEMOS]], koja će pobjediti na izborima s ukupno 54% glasova i time odrediti politički zaokret Slovenije u [[Antikomunizam|antikomunističkom]] smjeru. U vrijeme borbe za [[Rat u Sloveniji|slovensku neovisnost]] imao je važnu ulogu u vojnoj koordinaciji.<ref name="05LJUBLJANA611_a"/> Zatim, bio je u redovima [[Jože Pučnik|Pučnikovog]] i [[France Bučar|Bučarovog]] SDZ-a, no nakon što se stranka raspala na različite frakcije, Janša je se pridružio [[Slovenska demokratska stranka|SDS-u]] čije je vodstvo preuzeo nakon Pučnikova napuštanja [[1993.]] godine. Janševo vodstvo stranke naglašavalo je liberalno-konzervativnu frakciju stranke,<ref name="05LJUBLJANA187_a">{{en}} {{cite web |url= https://www.wikileaks.org/plusd/cables/05LJUBLJANA187_a.html |title= Slovenian president Drnovsek lunches with COM, emphasizes good relationship with PM Jansa |last= |first= |date= 22. 3. 2005|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> čineći je političkom [[Desni centar|snagom desnog centra]], s [[Neoliberalizam|neoliberalnim]] nabojom, geopolitički [[Atlantizam|atlantističkom]]<ref name="05LJUBLJANA611_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/05LJUBLJANA611_a.html |title= Slovenia's PM Janez Jansa: Challenge of a cloq us ally with a weak coalition |last= |first= |date= 24. 8. 2005|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> i [[Proevropejstvo|proeuropskom]],<ref name="05LJUBLJANA611_a"/> tako da će unutar slovenskog političkog spektra povući za sobom cijelo [[Konzervativizam|konzervativno]] krilo. Prema nekim kritikama, Janšino bi usmjerenje slovenske desnice tijekom godina poprimilo aspekte [[Populizam|neopopulizma]] i [[Demokratura|ograničene demokracije]], sa svim nedostacima mnogih sličnih suvremenih sustava (kontrola medija, [[korupcija]], centralistička kontrola stranke, nemar prema društvenim pitanjima u korist brzog ekonomskog rasta<ref name="05LJUBLJANA611_a"/><ref name="05LJUBLJANA187_a"/>). Ulaskom Slovenije u [[Evropska unija|Europsku uniju]] ([[2004.]]), Janšin SDS je se pridružio [[Evropska narodna partija|Europskoj narodnoj stranci]]. {{cquote|Prvi put otkako postoji Slovenija događa se da ćemo svi plaćati niže poreze, ujedno će i poduzeća biti manje opterećena, a ujedno ćemo smanjiti i proračunski deficit, takav odnos nikada nije postojao.{{efn|{{sl}} ''Odkar Slovenija obstaja, se prvič dogaja, da bomo plačevali nižje davke, in to vsi, hkrati bodo tudi podjetja manj obremenjena in hkrati bomo zmanjšali tudi proračunski primanjkljaj, takšnega razmerja nikoli ni bilo.''<ref name="KPVRS">{{sl}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/07LJUBLJANA337_a.html |title= Premier Janez Janša: Slovenija dve leti po volitvah dosega najboljše rezultate od osamosvojitve dalje |last= |first= |date= 4. 10. 2006|website= |publisher= Kabinet predsednika Vlade Republike Slovenije |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref>}}}} U cijelom svome političkome putu, na geostrateškoj razini Janša je podržavao snažnu i izravnu vezu između Slovenije i [[Sjedinjene Države|Sjedinjenih Država]].<ref name="08LJUBLJANA482_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/08LJUBLJANA482_a.html |title= PM Jansa gives incoming government the benefit of the doubt, predicts continuity in foreign policy |last= |first= |date= 24. 10. 2008|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> Podržao je sudjelovanje slovenskih oružanih snaga u mirovnim misijama [[NATO]]-a u svijetu (Bosna, Kosovo, Afganistan, Irak),<ref name="05LJUBLJANA611_a"/><ref name="05LJUBLJANA187_a"/><ref name="08LJUBLJANA482_a"/> nudeći na primjer bazu za porinuće u [[Koper|koparskoj]] luci. Zagovarao je vodeću ulogu Slovenije u mirovnom procesu [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočne Europe]], dajući potporu za članstvo [[Hrvatska|Hrvatske]]<ref name="09LJUBLJANA324_a">{{en}} {{cite web |url= https://wikileaks.org/plusd/cables/09LJUBLJANA324_a.html |title= Slovenia-Croatia : PM Pahor frustrated by failed talks in Zagreb, says time running out |last= |first= |date= 9. 10. 2009|website= |publisher= [[Wikileaks]] |accessdate= 7. 9. 2024 |quote=}}</ref> i svih ostalih bivših jugoslavenskih republika u Europsku uniju (2008/09).<ref name="05LJUBLJANA611_a"/> U tome kontekstu je pratio i napetu situaciju u [[Sjeverna Makedonija|Makedoniji]] (2008).<ref name="08LJUBLJANA482_a"/> == Privatni život == On je otac četvero djece, dvoje od prve žene, Silve Predalič, i dvoje od druge. U slobodno vrijeme igra [[nogomet]] i [[golf]], uživa u [[skijanje|skijanju]] i [[snowboarding]]u, ali najviše uživa u [[Planinarenje|planinarenju]] u slovenskim planinama,<ref name="CV">{{cite web |url=http://www.kpv.gov.si/en/prime_minister_janez_jansa/curriculom_vitae_complete_version/#c2931 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081120181515/http://www.kpv.gov.si/en/prime_minister_janez_jansa/curriculom_vitae_complete_version/ |url-status=dead |archive-date=20 November 2008 |title=Curriculum Vitae |publisher=Office of the Prime Minister |access-date=7. 9. 2024}}</ref> gdje je također upoznao svoju drugu suprugu, Uršku Bačkovnik, doktorku iz [[Velenje|Velenja]]. == Odlikovanja in priznanja == * {{flagicon|Slovenija}} red generala Maistra 1. razina s mačevima (24. decembra 1991) * {{flagicon|Slovenija}} Spomen znak Republičke koordinacije 1991. * {{flagicon|Poljska}} Ličnost godine srednje i istočne Europe 2020. (Ekonomski forum, 2021.) == Objavljene knjige == * ''Obrambno zaščitna funkcija v načrtih družbenega razvoja republike'', Ljubljana, 1982. Diplomski rad. * ''Podružbljanje varnosti in obrambe'', Ljubljana, Republiška konferenca ZSMS, 1984. * ''[https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-CXY71LM7 Na svoji strani: zbornik]'', Časopis za kritiko znanosti, 1988. * ''Stane Kavčič, Dnevnik in spomini'', koautor sa [[Igor Bavčar|Igorom Bavčarom]], Ljubljana, ČKZ, 1988. * ''[https://archive.org/details/premikinastajanj0000jans Premiki]'', Ljubljana, Mladinska knjiga, 1992. * ''Okopi : pot slovenske države, 1991-1994'', Ljubljana, Mladinska knjiga, 1994. * ''Sedem let pozneje'', Ljubljana, Založba Karantanija, 1994. * ''Osem let pozneje'', koautor s Ivanom Borštnerom i Davidom Tasićem, Ljubljana, Založba Karantanija, 1995. * ''Za kulturo življenja'', Ljubljana, Nova obzorja, 2013. * ''Dvajset let pozneje, Okopi II'', Ljubljana, Mladinska knjiga, 2014. * ''Prvorazredni - sistem za lažno elito'', Ljubljana, Nova obzorja, 2020. == Galerija == <gallery> Jj partija.jpg|Janšin zahtjev za članstvo u Komunističkoj partiji Slovenije. Pristava display.jpg|7. septembar 1990.: [[Jože Kolenc]], [[Anton Krkovič]], Janša, [[Vinko Beznik]], [[Igor Bavčar]]. Flickr - europeanpeoplesparty - Fillon-Molterer-Jansa.jpg|[[François Fillon|Fillon]], [[Wilhelm Molterer|Molterer]] i Janša 2008. godine Angela Merkel in Slovenia 2011 (17).jpg|Susret s [[Angela Merkel|Angelom Merkel]] (2011.) </gallery> == Povezano == * [[Afera JBTZ]] * [[Vlade Socijalističke Republike Slovenije]] * [[Vlada Republike Slovenije]] * [[Predsednici Vlade Slovenije]] * [[Janšizam]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book |last1=Štefančič |first1=Marcel | last2= Rauch |first2= Peter |date= 2008 | title= Janez Janša |url= |publisher= Mladina |location= |isbn=9619116852|pages= |ref = }} * {{en}} {{Cite book |last1=Dolar |first1=Dolar |authorlink1 = Mladen Dolar |last2=Krečič |first2=Jela |authorlink2 = Jela Krečič |last3=Pfaller |first3=Robert |last4=Žižek |first4=Slavoj |authorlink4 = Slavoj Žižek | date= 2018 | title= Janez Janša and Beyond |url= http://www.janezjansa.si/janez-jansa-and-beyond |publisher= Aksioma |location= |isbn=9619393031|pages= |ref = }} {{refend}} {{commonscat|Janez Janša}} == Vanjske veze == * [https://www.sds.si/o-stranki/predsednik-janez-jansa Zvanična stranica Predsjednika SDS-a Janeza Janše] {{Predsednici Vlade Republike Slovenije}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1958||Janša, Janez}} [[Kategorija:Slovenski političari]] [[Kategorija:Premijeri Slovenije]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] kofcalj68ytbxxvcnigqzhplezyfm2m 10 1329 42715892 42715067 2026-11-02T19:27:40Z Aca 108187 42715892 wikitext text/x-wiki {{Glavna stranica/Slika | datoteka =2026 Serbian Election Map.svg | opis = Rezultati izbora u Srbiji po općinama | širina = srednja }}<!-- Prikladne opcije za širinu: mala, portret, srednja --> <!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --> * [[26. oktobra]] – Napadač [[Bayern München]]a i [[Fudbalska reprezentacija Engleske|engleske reprezentacije]], [[Harry Kane]], dobio [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]]. * [[25. oktobra]] – Na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2026.|vanrednim parlamentarnim izborima]] u [[Srbija|Srbiji]] (''rezultati na slici'') [[Studentska lista]] odnijela je uvjerljivu pobjedu protiv [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] bivšeg predsjednika [[Aleksandar Vučić|Aleksandra Vučića]] i osvojila apsolutnu većinu u [[Narodna skupština (Srbija)|Narodnoj skupštini]]. Istovremeno, [[Luiz Inácio Lula da Silva]] pobijedio je [[Flávio Bolsonaro|Flávija Bolsonara]] u drugom krugu predsjedničkih izbora u [[Brazil]]u. * [[17. oktobra]] – u raznim dijelovima Europe (Francuska, Belgija, Nizozemska, Njemačka, Italija, Španjolska, Portugal i Albanija) izbile su [[Protesti u Europi u oktobru 2026.|masovne studentske i narodne demonstracije]], često popraćene nasilnim sukobima između policije i prosvjednika. Do najtežih incidenata došlo je u Francuskoj i u Italiji, dok su [[Prosvjedi u Albaniji (2026)|u Albaniji posvjedi]] eskalirali u urbanu gerilu. U Francuskoj, [[gradska vijećnica]] u [[Limoges]]u djelimično je uništena u podmetnutom požaru tokom protesta. * [[16. oktobra]] – Lideri indijskog satiričnog političkog pokreta pod nazivom [[Narodna partija bubašvaba]] uhapšeni su u [[New Delhi]]ju nakon protesta protiv izbornih reformi, koje obuhvataju brisanje 130 miliona birača iz biračkog spiska. * [[15. oktobra]] – [[Međunarodni biro za tegove i mjere]] glasao je za ukidanje [[Prijestupna sekunda|prijestupne sekunde]] zbog zabrinutosti oko poremećaja u radu [[Kompjuter|računarskih]] sistema. * [[11. oktobra]] – Najmanje 20 ljudi je poginulo, dok je više od 370 njih ranjeno u napadima [[Huti (Jemen)|Huta]] na aerodrome u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. * [[9. oktobra]] – Južnoafrička pravnica [[Navi Pillay]] dobila je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Ostali dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] bili su: [[Karl Deisseroth]] ([[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|medicina]]), [[Peter Hegemann]] (medicina), [[Georg Nagel]] (medicina), [[Francis Halzen]] ([[Nobelova nagrada za fiziku|fizika]]), [[Henri B. Kagan]] (kemija), [[Kenso Soai]] ([[Nobelova nagrada za hemiju|kemija]]), [[Anne Carson]] ([[Nobelova nagrada za književnost|književnost]]), [[Robert E. Hall]] (ekonomija) i [[Michael Woodford]] ([[Nobelova nagrada za ekonomiju|ekonomija]]). <div class="main-box__meta"> <!-- Koristiti abecedni red. --> <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rat u Gazi]] |[[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] }}</div> <!-- Ograničiti na pet do sedam stavki, koristiti hronološki red, prvo najnovije. --> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Mišo Kovač]] | [[Patrick Stewart]] | [[Yasuo Fukuda]] | [[Walter Koenig]] | [[Tom Skerritt]] | [[Richard Riehle]]| [[Goran Bare]] }}</div> </div> ekr9r18671k0dh0irzy1ypjiz6vw0ez 42716056 42715892 2026-11-03T08:34:07Z Vipz 151311 Jeste 7 gornji limit ali ovo su podugačke natuknice. 42716056 wikitext text/x-wiki {{Glavna stranica/Slika | datoteka =2026 Serbian Election Map.svg | opis = Rezultati izbora u Srbiji po općinama | širina = srednja }}<!-- Prikladne opcije za širinu: mala, portret, srednja --> <!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --> * [[26. oktobra]] – Napadač [[Bayern München]]a i [[Fudbalska reprezentacija Engleske|engleske reprezentacije]], [[Harry Kane]], dobio [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]]. * [[25. oktobra]] – Na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2026.|vanrednim parlamentarnim izborima]] u [[Srbija|Srbiji]] (''rezultati na slici'') [[Studentska lista]] odnijela je uvjerljivu pobjedu protiv [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] bivšeg predsjednika [[Aleksandar Vučić|Aleksandra Vučića]] i osvojila apsolutnu većinu u [[Narodna skupština (Srbija)|Narodnoj skupštini]]. Istovremeno, [[Luiz Inácio Lula da Silva]] pobijedio je [[Flávio Bolsonaro|Flávija Bolsonara]] u drugom krugu predsjedničkih izbora u [[Brazil]]u. * [[17. oktobra]] – u raznim dijelovima Europe (Francuska, Belgija, Nizozemska, Njemačka, Italija, Španjolska, Portugal i Albanija) izbile su [[Protesti u Europi u oktobru 2026.|masovne studentske i narodne demonstracije]], često popraćene nasilnim sukobima između policije i prosvjednika. Do najtežih incidenata došlo je u Francuskoj i u Italiji, dok su [[Prosvjedi u Albaniji (2026)|u Albaniji posvjedi]] eskalirali u urbanu gerilu. U Francuskoj, [[gradska vijećnica]] u [[Limoges]]u djelimično je uništena u podmetnutom požaru tokom protesta. * [[16. oktobra]] – Lideri indijskog satiričnog političkog pokreta pod nazivom [[Narodna partija bubašvaba]] uhapšeni su u [[New Delhi]]ju nakon protesta protiv izbornih reformi, koje obuhvataju brisanje 130 miliona birača iz biračkog spiska. * [[15. oktobra]] – [[Međunarodni biro za tegove i mjere]] glasao je za ukidanje [[Prijestupna sekunda|prijestupne sekunde]] zbog zabrinutosti oko poremećaja u radu [[Kompjuter|računarskih]] sistema. <div class="main-box__meta"> <!-- Koristiti abecedni red. --> <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rat u Gazi]] |[[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] }}</div> <!-- Ograničiti na pet do sedam stavki, koristiti hronološki red, prvo najnovije. --> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Mišo Kovač]] | [[Patrick Stewart]] | [[Yasuo Fukuda]] | [[Walter Koenig]] | [[Tom Skerritt]] | [[Richard Riehle]]| [[Goran Bare]] }}</div> </div> 7bt8zu6w25izltpcokxourx6slnyb21 4 1819 42715931 42443212 2026-11-03T02:14:56Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Wikipedija:Neutralno gledište]] na [[Wikipedija:Neutralnost]]: Sažetost – [[WP:SAŽETO]] 42443212 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NG}} {{Policylist}} Ovaj tekst izražava zvanično pravilo Wikipedije; da svi članci treba da budu pisani iz neutralnog stava. Neutralan stav je apsolutan i njemu nema kompromisa. [http://mail.wikipedia.org/pipermail/wikien-l/2003-November/008074.html] == Uvod == '''Politika nepristranoga gledišta''' kaže da se članci moraju pisati bez [[predrasuda]] i pošteno predstaviti sva gledišta. Ova se politika lako može krivo razumjeti. Ona ne podrazumijeva da je moguće napisati članak s jednog jedinog, nepristranog, objektivnog gledišta. Ova politika kaže da moramo ''pošteno predstaviti'' sve strane u [[rasprava|raspravi]], te da naš članak ne smije izjaviti, podrazumijevati ili insinuirati da je neka strana u pravu. Ključno je da [[Wikipedia:Wikipedisti|Wikipedisti]] surađuju kako bi članci bili nepristrani. To je jedna od velikih zasluga Wikipedije. Pisanje nepristranog teksta je umijeće koje zahtijeva vježbu. Suradnici koji su savladali vještinu NEGL-a mogu doprinositi razvitku [[w:en:Wikipedia:NPOV tutorial|priručnika o nepristranosti]]. === Temeljni pojam nepristranosti === Mi u Wikipediji koristimo izraze "nepristranost" i "nepristrano gledište" na precizan način koji se razlikuje od općeg shvaćanja: :Nepristrani članci pošteno ''opisuju'' rasprave, a ne ''zastupaju'' nijednu stranu u raspravi. S obzirom da sve članke uređuju ljudi, to je teško, jer su ljudi po svojoj naravi pristrani. ==== Prvi opis NEGL-a ==== ''Opća enciklopedija je zbirka obrađenog znanja koje se predstavlja s nepristranog gledišta. Koliko god je to moguće, enciklopedijski tekstovi moraju paziti da ne zauzimaju nikakav stav '''osim''' stava nepristranog gledišta.'' ''Nepristrano gledište nastoji predstaviti pojmove i činjenice na takav način da se i pristaše i protivnici mogu složiti. Naravno, stopostotno slaganje nije moguće; u svijetu ima ideologa koji neće prihvatiti nikakav opis koji se razlikuje od gledišta koje nameću oni sami. Možemo samo tražiti takvu vrstu pisanja koja je po volji općenito razboritim ljudima koji se eventualno ne slažu oko određenih točaka.'' ''Evo nekih primjera koji oslikavaju ono što želim reći.'' ''1. Enciklopedijski članak ne smije tvrditi da su korporacije leglo kriminala, iako autor vjeruje da je tako. Umjesto toga, članak treba iznijeti činjenicu da to smatraju ''neki ljudi'', navesti njihove razloge, a onda iznijeti i što kaže druga strana.'' ''2. Enciklopedijski članak ne smije tvrditi da je neregulirani kapitalizam najbolji društveni sustav. [...] Umjesto toga, članak treba iznijeti argumente onih koji zastupaju to gledište, kao i argumente ljudi koji se ne slažu s tim gledištem.'' ''Možda je najlakše pisati na enciklopedijski način ako pišete o onome ''što ljudi vjeruju'', a ne o onome ''što jest''. Ako vam to izgleda kao nekakva subjektivnost, kolektivnost ili imperijalizam, pitajte me o tome, jer mislim da griješite. Ono što ljudi vjeruju je pitanje objektivne činjenice, a ''to'' možemo vrlo lako iznijeti s nepristranog gledišta.'' ''--[[Jimbo Wales]], osnivač Wikipedije'' === Zašto Wikipedia treba biti nepristrana? === Wikipedia je opća enciklopedija, što znači da iznosi ljudsko [[znanje]] na određenoj općoj razini. Ali ljudska se bića ne slažu oko konkretnih slučajeva. U svakoj temi gdje postoje različita gledišta, svako gledište predstavlja različitu predodžbu o onome što je istina, a u mjeri u kojoj je to gledište suprotstavljeno drugim gledištima, njegovi pristaše smatraju da su druga gledišta ''kriva'' i da zato nisu ''znanje''. Kad postoji neslaganje oko istine, postoji i neslaganje oko onoga što sačinjava znanje. Wikipedia funkcionira zato što se stvara zajednički; ali, dok surađujemo, kako da riješimo problem beskrajnih "[[rat ispravaka|ratova ispravaka]]" u kojima jedna osoba napiše da vrijedi ''p'', a iduća osoba promijeni tekst tako da vrijedi ''ne-p''? To se može riješiti tako da prihvatimo, u svrhu rada na Wikipediiji, kako "ljudsko znanje" uključuje ''sve različite'' '''značajne''' teorije o svim različitim temama. Imamo cilj predstaviti ljudsko znanje u ''tom'' smislu. To je svakako dobro utemeljeni smisao riječi "znanje"; u tom smislu, ono što se "zna" neprestano se mijenja kako prolazi vrijeme, a kad koristimo riječ "znati", često je stavljamo pod navodnike. U srednjem smo vijeku "znali" da demoni izazivaju bolesti. Danas "znamo" nešto drugo. Mogli bismo sažeti ljudsko znanje (u tom smislu) na pristran način, tako da iznesemo niz teorija o temi T, a onda ustvrdimo da istina o temi T glasi "tako i tako". Ali morate uzeti u obzir da je Wikipedija međunarodni projekt suradnje. Među našim autorima i čitateljima može se naći gotovo svako mišljenje o gotovo svakoj temi. Kako bi se izbjegli beskonačni ratovi ispravaka, možemo se dogovoriti da pošteno iznesemo svaki od značajnih pogleda na temu i da ne ustvrdimo ni za jednoga od njih da je jedini ispravan. Tako članak postaje "nepristran" ili "neutralan" u smislu koji ovdje iznosimo. Kad se piše s nepristranog gledišta, predstavljaju se kontroverzna pitanja bez zauzimanja strana; da bi se to učinilo, obično je dovoljno predstaviti sukobljene stavove na način koji je manje-više prihvatljiv njihovim pristašama, kao i ''pridružiti'' stavove njihovim pristašama. Umjesto da se ostvaruju, sukobi se u Wikipediji '''opisuju'''. Ovo je ukratko glavni razlog za ovu politiku: Wikipedija je enciklopedija, zbirka ljudskog [[znanje|znanja]]. Ali s obzirom da je Wikipedija međunarodno pomagalo koje gradi zajednica, ne možemo očekivati da će se suradnici slagati u svim slučajevima, pa čak ni u većini slučajeva, oko onoga što čini znanje u uskom smislu. Prema tome, možemo usvojiti općenitiji smisao "ljudskog znanja" prema kojem razne sukobljene teorije čine ono što zovemo "znanjem". Trebamo se potruditi, i pojedinačno i zajednički, da predstavimo te sukobljene stavove na pošten način, ne zastupajući nijedan od njih, uz ogradu da se stavovi koje zastupa sitna manjina ne smiju predstavljati kao da su gledišta važne manjine, a ponekad se uopće ne trebaju navoditi. Postoji još jedan razlog zašto se trebamo obvezati da ćemo slijediti ovu politiku. Kad je čitateljima jasno da ne očekujemo od njih da usvoje neko određeno mišljenje, oni mogu slobodno odlučiti sami, čime se potiče ''intelektualna neovisnost''. Totalitarne vlade i dogmatske ustanove u cijelom svijetu mogle bi biti protiv Wikipedije, ako se uspijemo držati svoje politike nepristranosti: predstavljanje mnogih sukobljenih teorija u širokom rasponu tema pokazuje da mi, stvaratelji Wikipedije, vjerujemo sposobnosti čitatelja da sami donose vlastito mišljenje. Tekstovi koji pošteno predstavljaju više gledišta, ne tražeći od čitatelja da prihvati ijedno od njih, djeluju oslobađajuće. Nepristranost se bori protiv dogmatizma, a gotovo će se svi koji rade na Wikipediji složiti da je to dobro. == Što je nepristrano gledište? == Ono što mislimo pod tim izrazom nije samo po sebi razumljivo, pa se lako može krivo shvatiti. Postoje mnoga druga valjana tumačenja riječi "nepristrano" i "neutralno". Pojam "nepristranog pisanja" koji slijedi politika Wikipedije jest "predstavljati sukobljene stavove bez njihova zastupanja". To zahtijeva dodatno objašnjenje, koje slijedi. Kao prvo i najvažnije, razmislite što znači kad kažemo da nepristrano pisanje predstavlja sukobljene stavove bez njihova zastupanja. Nepristrano pisanje ne predstavlja samo najrašireniji stav, niti ne tvrdi da je samo najraširenijistav točan nakon što je predstavilo sve stavove, niti ne tvrdi da je nekakav "srednji stav" među različitim stavovima ispravan. Predstavljanje svih gledišta kaže manje-više da ''p''-ovci vjeruju u ''p'', dok ''q''-ovci vjeruju u ''q,'' i da rasprava trenutačno stoji na tome. U idealnom slučaju, predstavljanje svih gledišta daje i široku pozadinu o tome tko vjeruje u ''p'', a tko u ''q'', i zašto, te koje je gledište raširenije (pazeći da ''raširenost'' ne izjednači s ''točnošću''). Detaljni bi članci također mogli predstavljati kako ''p''-ovci i ''q''-ovci gledaju jedni na druge, čime se svakoj strani omogućuje da iznese svoje najbolje argumente protiv one druge, ali se brižno suzdržava od izjave o tome tko je pobijedio u raspravi. Ovdje treba objasniti jednu stvar. Rekli smo da nepristrano gledište, za razliku od onoga što bi se moglo pomisliti, nije neko konkretno ''gledište'' koje je "nepristrano" ili "umjereno" u odnosu na druge stavove. Ovo je posebno shvaćanje onoga što znači "nepristrano gledište". U Wikipediji prevladava stav da nepristrano gledište nije uopće nikakvo ''gledište'', nego, prema našem shvaćanju, kad čovjek piše nepristrano, vrlo je pažljiv da ne napiše (ili podrazumijeva, natukne, navede čitatelja da vjeruje) da je ''ijedno gledište'' ispravno. Recimo još nešto. Nepristrano pisanje može se objasniti i kao ''predstavljanje'' rasprava, njihovo ''opisivanje'', umjesto da se sudjeluje u njima. Nepristrano se pisanje može zamisliti kao hladan, pošten, analitički opis rasprave. Naravno, može se posumnjati da je to uopće moguće a da se nekako ne podrazumijeva ili daje na znanje da je samo jedan stav ispravan. Ipak, iskusni sveučilišni profesori, polemički pisci i govornici znaju vidjeti predrasude, kako svoje tako i tuđe, pa će obično prepoznati raspravu koja je naklonjena samo jednoj strani. Ako se odluče na to i budu kreativni, obično mogu ukloniti predrasude. '''Važna ograda:''' Članci koji uspoređuju stavove ne moraju manjinskim stavovima posvetiti jednako mnogo teksta niti jednako detaljan tekst kao raširenijim stavovima. Ne smijemo pokušavati predstaviti neku raspravu kao da stav koji zastupa samo vrlo malen dio ljudi zaslužuje jednaku pažnju kao stav većine. To bi moglo dovesti do krivog gledanja na narav rasprave. Ako želimo pošteno predstaviti neku raspravu, trebamo predstaviti suprostavljene stavove razmjerno njihovoj zastupljenosti među stručnjacima u tom području ili među zainteresiranim stranama. Ipak, ništa od toga ne znači da stavovi manjine ne mogu dobiti onoliko pažnje koliko im možemo dati na stranicama koje su izričito posvećene tim stavovima. Wikipedija nije prostorno ograničena. Ipak, čak i na tim stranicama, gdje se neki stav možda iznosi vrlo detaljno, svejedno se brinemo da taj stav nije predstavljen kao ''istina.'' :[[Jimbo Wales]], osnivač Wikipedije, u rujnu 2003. napisao je ovo: ::* Ako neko gledište zastupa većina, sigurno se ono lako može poduprijeti ukazivanjem na općeprihvaćene tekstove; ::* Ako neko gledište zastupa značajna manjina, sigurno je lako imenovati ''istaknute'' pristaše; ::* Ako neko gledište zastupa iznimno mala (ili vrlo ograničena) manjina, ono ne spada u Wikipediju (osim možda u nekom dodatnom članku) bez obzira je li istinito i bez obzira možete li ga dokazati ili ne. Predrasude mogu biti i nesvjesne. Na primjer, početnici u nekom području često ne shvaćaju da je nešto što zvuči kao da je samo po sebi razumljivo zapravo naklonjeno određenom gledištu. (Zato nam ponekad treba stručnjak kako bi članak postao posve nepristran.) Ima i drugih primjera: pisac članka može nenamjerno promicati "zemljopisnu" pristranost, tako što opisuje raspravu ''onako kako se ona vodi u jednoj zemlji'', ne znajući da se drugdje ta rasprava vodi drukčije. Politika nepristranog gledišta ne želi ''skrivati'' različita gledišta, nego pokazati raznolikost gledišta. U slučaju neslaganja, ističu se jake i slabe strane svakog gledišta, ne stajući ni na čiju stranu. Nepristrano gledište nije politika "razdvojenih ali ravnopravnih". Činjenice su nepristrane same po sebi, ali puko gomilanje činjenica ne može biti nepristrano gledište. Ako se u članku prikažu samo povoljne činjenice vezane uz neko gledište, to i dalje nije nepristran članak. == Ključni sastojak: temeljito istraživanje == Mnogi sukobi različitih gledišta bili bi znatno olakšani kad bi se dobro istražila tema. Činjenice same po sebi nisu gledišta. Dakle, može se lako izbjeći stav koji bi promicao neko gledište ako se nađe pouzdan izvor za neku činjenicu i ako se [[w:en:Wikipedia:Cite sources|navede izvor]]. To je lak način da se opiše određena strana u raspravi a da se ne zastupa njezino gledište. Pritom je glavno da se potrudite i nađete najbolji i najpouzdaniji izvor. Knjižnice imaju dobre knjige i novinske članke, a možete potražiti i najpouzdanije izvore na internetu. Malo temeljnog posla može vam poslije uštedjeti mnogo vremena na opravdavanju onoga što ste napisali. Još treba imati na umu samo jednu važnu stvar: iako činjenice same po sebi ne predstavljaju neko gledište, gomilanje činjenica samo na jednoj strani rasprave , koliko god dobro citiranih, znači da postoji problem s gledištem. Zato se trudite da budete nepristrani. Nađite činjenice koje nisu samo s jedne ili druge strane rasprave, te '''navedite izvor'''. == Jednostavan izričaj == Politiku nepristranosti ponekad izražavamo i ovako: zastupajte činjenice, kao i činjenice o mišljenjima — ali ne zastupajte sama mišljenja. Postoji razlika između činjenica i vrijednosnih sudova ili mišljenja. Kad kažemo "činjenica", hoćemo reći "informacija koja nije sporna". Neka anketa je dovela do nekog objavljenog rezultata — to je činjenica. Mars je planet — to je činjenica. Sokrat je bio filozof — to je činjenica. Nitko neće ozbiljno dovesti u pitanje takve stvari. Dakle, možemo slobodno ''zastupati'' što više takvih činjenica. S druge strane, kad kažemo "vrijednosni sud" ili "mišljenje", hoćemo reći "informacija koja je u određenoj mjeri sporna". Uvijek će postojati [[meta:borderline case|granični slučajevi]] gdje nismo sigurni trebamo li ozbiljno shvatiti neki spor, ali ima mnogo tvrdnja koje vrlo jasno izražavaju vrijednosni sud ili mišljenje. Krađa je nešto loše — to je mišljenje. Beatlesi su najveći bend u povijesti — to je mišljenje. Sjedinjene Države su pogriješile kad su bacile atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki — to je mišljenje. Bog postoji... ovo je druga vrsta problema. Postoji li Bog jest pitanje vezano uz činjenicu, a ne vrijednosni sud. Ipak, kako je ta činjenica neprovjerljiva, barem za sada, pitanje Božjeg postojanja obično se izražava u smislu mišljenja i vrijednosnih sudova. Kad se kao činjenica izjavi "postojanje Boga je mišljenje", naizgled se posvećuje pažnja tom pitanju, ali zapravo ta izjava podrazumijeva da se ne raspravlja ni o kakvoj činjenici (postmodernizam ili jaki agnosticizam), ili da je ta činjenica relativno nevažna (sekularna predrasuda). Wikipedija je posvećena iznošenju činjenica i ničega drugoga. Kad želimo iznijeti neko mišljenje, pretvaramo ga u činjenicu tako da nekome ''pripišemo'' to mišljenje. Dakle, umjesto da kažemo "Beatlesi su najveći bend u povijesti", možemo reći "većina Amerikanaca smatra da su Beatlesi najveći bend u povijesti", a to je činjenica koja se može dokazati rezultatima anketa, ili "mnoge pjesme Beatlesa imaju mjesto u Billboardovoj ljestvici sto najpopularnijih pjesama", što je činjenica. U prvom slučaju zastupamo neko mišljenje, dok u drugom i trećem slučaju pretvaramo to mišljenje u činjenicu tako što ga nekome pripisujemo. Važno je imati na umu da se ovo pripisivanje bitno razlikuje od izraza "neki ljudi smatraju...", koji se rado koristi u političkim raspravama. Ovdje se mišljenje može pripisati samo '''nekoj prepoznatljivoj i subjektivno odredivoj skupini''' ili, još bolje, '''nekom imenu'''. Osim toga, kad se predstavlja neko mišljenje, važno je imati na umu da postoje neslaganja oko načina kako najbolje izraziti mišljenja. Ponekad je potrebno staviti ograde na opis nekog mišljenja ili predstaviti više načina da se kaže ista stvar, i to kako bi se dobilo rješenje koje pošteno predstavlja sve glavne poglede na stvar. (Teološke i filozofske rasprave posebno je teško oblikovati bez predrasuda. To pokazuje i ova stranica, s obzirom da je u prethodnoj verziji kao primjer mišljenja navela tvrdnju "Bog postoji".) No kad govorimo o politici nepristranosti na Wikipediji, ''nije dovoljno'' samo reći da moramo iznositi činjenice a ne mišljenja. Kada iznosimo činjenicu ''o nekom mišljenju'', važno je ''uz to'' iznijeti činjenice ''o sukobljenim mišljenjima'', i to tako da ne podrazumijevamo kako je samo jedno od mišljenja ispravno. Također je općenito važno iznijeti činjenice o razlozima iza gledišta, te jasno navesti tko stoji iza tih gledišta. (Često je najbolje navesti istaknutog predstavnika nekog gledišta.) == Bitan sastojak: dobro istraživanje == <!--A vital component: good research--> Neslaganja oko toga da li je nečemu pristupljeno sa ''neutralne tačke gledišta'' (NTG) se obično mogu izbeći praksom dobrog istraživanja. Činjenice (kako su definisane u prethodnom paragrafu) nisu ''tačka gledišta'' (TG, ovde u značenju „suprotno od NTG“) same po sebi. Dobar način da se izgradi neutralna tačka gledišta je da nađete uvažen izvor za podatke koje želite da dodate na Vikipediju i da onda [[Wikipedia:Navedite izvore|navedete taj izvor]]. Ovo je lak način da se okarakteriše jedna strana sukoba, bez da se isključi postojanje drugih strana. Trik je u tome da nađete što je moguće bolji i uvaženiji izvor. Pokušajte da u biblioteci nađete dobre knjige i novinske članke, i potražite najpouzdaniji mrežni (''online'') izvor. Malo pripremnog rada vam kasnije može uštedeti dosta vremena pri pokušaju opravdavanja nekog tvrđenja. Jedina stvar koju pri ovome još valja uzeti u obzir jeste da izvori uporedive uvaženosti mogu protivrečiti jedan drugom. U tom slučaju, srž politike NTG jeste da se dozvoli da suprotstavljeni pristupi istoj temi postoje na istoj strani: radite na ''uravnoteženju'', što znači da treba da raspodelite ''prostor'' za opis suprotstavljenih stajališta u skladu sa uvaženošću izvora. Takođe, kad god je to moguće, da date prednost onim izvorima koji su bili najuspešniji u predstavljanju činjenica na uravnotežen način. == Pravičnost i saosećajnost == <!--Fairness and sympathetic tone--> Ako želite da sukobe okarakterišete pravično, sukobljene poglede treba da prikažete podjednako pozitivnim i saosećajnim tonom. Mnogi članci završe kao komentar pristaša (''partisan commentary''), ''iako'' predstave oba gledišta. Čak i kada je tema predstavljena činjenicama umesto mišljenjima, članak i dalje može da zrači nagoveštenim stavom bilo kroz izbor činjenica koje će predstaviti, ili suptilnije, njihovom organizacijom — na primer, pobijanje suprotnih stavova usput mnogo ih više unižava nego kada se skupe u odeljak '''Mišljenja protivnika'''. Umesto toga, treba da pišemo članke koji govore da su ''sva'' stajališta barem verovatna, imajući na umu važna ograničenja o pogledima ekstremnih manjina. Sva bitna sukobljena stajališta treba predstaviti saosećajno. Možemo pisati sa stavom da je to-i-to dobra ideja, osim što su, u očima nekih klevetnika, oni koji podržavaju rečeni pogled prevideli taj-i-taj detalj. == Prikazivanje dela drugih ljudi == <!--Characterizing opinions of people's work--> Poseban slučaj je izražavanje estetskih mišljenja. Vikipedijini članci o umetnosti, umetnicima i ostalim kreativnim temama (na primer, muzičarima, glumcima, knjigama itd) su težili preterivanju. Tome u enciklopediji nema mesta. Možda ne možemo da se složimo da je taj-i-taj najveći gitarista u istoriji, ali može biti važno da se opiše kako nekog umetnika ili neko delo doživljava opšta javnost ili istaknuti stručnjaci. Pružanje pregleda uobičajenih tumačenja kreativnog dela, poželjno sa citatima ili referencama na istaknute pojedince koji dele takvo tumačenje, se smatra odgovarajućim. Na primer, [http://absoluteshakespeare.com/william_shakespeare.htm opšta prihvaćenost] da je Šekspir jedan od najvećih dramaturga engleskoj jezika je podatak koji treba naći u enciklopediji. Međutim, u interesu neutralnosti, tu treba naći i podatak da određen broj uglednih akademika smatra da postoji [http://www2.localaccess.com/marlowe/pamphlet/pamphlet.htm dobra osnova] za tvrdnju da je autor većeg dela onoga što se još uvek pripisuje Šekspiru bio njegov savremenik Kristofer Marlou (''Christopher Marlowe''). Primetite da utvrđivanje kako je neki umetnik ili delo bilo primljeno u javnosti ili od strane kritike zahteva istraživanje — međutim, jednom kada se utvrdi, jasna izjava tog prijema je (za razliku od ličnog mišljenja pisca Vikipedijinog članka) mišljenje koje je stvarno bitno. == Primer == Čitaocu može biti od koristi da razmotri primer pristrasnog članka, i kako su ga Vikipedijanci izmenili da bude makar relativno nepristrasan. Početkom 2001. godine, zastupnici različitih stavova su, pošto nisu mogli da se slože oko toga koji argumenti treba da stoje na strani i kako treba predstaviti suprotstavljene stavove, upotrebili stranu [[:en:abortion]] za razmenu vatre. Ono što je bilo potrebno — i što je i bilo dodato — je temeljna rasprava o različitim stajalištima o moralnim i pravnim aspektima abortusa u različitim vremenima. Ova rasprava o stajalištima je pažljivo oblikovana tako da se ne favorizuje nijedno od iznetih stajališta. To je olakšalo organizaciju i razumevanja rasprava koje okružuju temu abortusa, koje su potom predstavljene sa saosećanjem, svaka sa svojim prednostima i manama. Postoje i mnoge druge priče o uspehu sa člancima koji su svoje postojanje bukvalno započinjali kao vrisak pristaše, ali su ih ljudi koji su se pozabavili predstavljanjem svih stajališta jasno i saosećajno sasvim lepo sredili. === Još jedan primer === [[:en:User:Karada|User:Karada]] je dao sledeći savet o sadržaju članka [[:en:Saddam Hussein]]: :Nećete čak ni ''morati'' da napišete da je bio zao. Zato članak o [[Hitler]]u ne počinje sa „Hitler je bio zao čovek“ — nema potrebe da to pišemo, njegova dela ga osuđuju iznova i iznova. Zato na [[Holokaust]]u samo bez strasti navodimo činjenice, a glasovi mrtvih iznova uzvikuju na način koji čini nazivanje pogrdnim imenima istovremeno i besmislenim i nepotrebnim. Molim vas uradite isto: navedite Sadamove zločine i [[Wikipedia:Navedite izvore|navedite svoje izvore]]. === Preinačenje potencijalno pristrasnih izjava === <!--Rewording a potentially biased statement--> Nekada se potencijalno pristrasna izjava može preinačiti da bude više u NTG. Na primer, „Neki Sportista ja najbolji košarkaš“ se može preinačiti u „Košarkaške veštine Nekog Sportiste su pohvalili mnogi“. još bolje bi bilo „Košarkaške veštine Nekog Sportiste su pohvalili takvi košarkaški znalci kao što su Prvi Poznavalac i Drugi Poznavalac“, dokle god su takve izjave tačne i mogu se [[Wikipedia:Proverljivost|proveriti]]. Slično tome, „Tamo Neki ima baš ružne navike“ se može preinačiti u „Tamo Nekog su često kritikovali zbog njegovih navika, naročito posmatrači kao što su Prvi Posmatrač i Još Neki Posmatrač“. == Zamerke i razjašnjenja == Sledi lista uobičajenih zamerki ili pitanja vezanih za Vikipidiju politiku nepristrasnosti, praćenih odgovorima na iste. === Objektivnost ne postoji === ''To zna svako ko se imalo bavio filozofijom. Kako onda da ozbiljno shvatimo politiku „neutralnosti“? Neutralnost, izostanak pristrasnosti i slične stvari su nemoguće.'' Ovo je verovatno najčešći prigovor politici neutralnosti. To takođe predstavlja najčešće ''nerazumevanje'' ove politike. Nerazumevanje se sastoji u tome da li politika tvrdi da postoji mogućnost ''objektivnosti''. Ona to jednostavno ne čini. Preciznije, ona čak ''ne'' kaže da uopšte ''postoji'' objektivnost, „pogled iz ničijeg ugla“ (u frazi [[Tomas Najgel|Tomasa Najgela]]) — takva da su članci pisani sa ''te'' tačke gledišta objektivno tačni. Ovo nije politika i ovo nije naš cilj! Umesto toga, mi koristimo drugačije hvatanje „neutralnosti“ i „nepristrasnosti“ od onoga na šta su mnogi navikli. Politika se sastoji u tome da mi jednostavno opisujemo rasprave, a ne mešamo se u njih. Reći ''ovo'' ne znači reći nešta sporno, sa filozofske tačke gledišta; uistinu, to je nešto što filozofi stalno čine. Prefinjeni relativisti će odmah prepoznati da ova je politika savršeno saglasna sa njihovim relativizmom. Ako postoji ''išta'' što bi moglo biti sporno o ovakvoj politici, to je nagoveštaj da je ''moguće'' opisati rasprave pravično, tako da se svi glavni učesnici u njima mogu složiti, da su njihovi pogledi prikazani ispravno i što je moguće potpunije (u kontekstu rasprave). Da li je to moguće je empirijsko a ne filozofsko pitanje; da tako nešto ''jeste'' uistinu moguće, je očigledno iz posmatranja tekstova koje svakodnevno pišu najsposobniji akademici, enciklopedisti, pisci udžbenika i novinari. Ne treba zaključiti da ovo znači da u enciklopediji ne može biti objektivnih istina, u smislu da lako dostupni dokumenti treba da budu citirani ili propisno referencirani kada su izvori iz prve ruke dostupni, čak i ako postoje izvori iz druge ruke koji ih pogrešno citiraju. Neutralnost nas ne prisiljava da uvodimo netačnosti kada se nešto može direktno proveriti. Neutralnost zahteva mogućnost postojanje više istaknutih tumačenja značena ili verodostojnosti dela, ali često je sadržaj dela moguće objektivno proveriti, naročito u slučaju modernih dokumenata. === Pseudonauka === ''Kako da pišemo članke o pseudonaučnim temama, kada je većinsko naučno mišljenje da pseudonaučno mišljenje nije verodostojno i da ne zaslužuje čak ni da se ozbiljno pominje?'' Ako želimo da predstavimo sveukupnost ljudskog znanja, onda moramo prihvatiti da ćemo opisivati i stavove sa kojima se ne slažemo bez da tvrdimo da su oni netačni. Ipak, nije sve tako loše kao što zvuči. Naš zadatak nije da predstavimo rasprave kao da je, na primer, pseudonauka ravnopravna sa naukom; umesto toga, naš zadatak je da '''predstavimo većinsko (naučno) viđenje, kao većinsko viđenje, i manjinsko (nekada pseudonaučno) viđenje kao manjinsko viđenje''', i da povrh toga objasnimo kako su naučnici prihvatali pseudonaučne teorije. Sve ovo je u cilju ''opisivanja sukoba na pravičan način''. Pseudonauka se može posmatrati kao društveni fenomen i stoga značajna. Međutim, pseudonauka ne treba da zamagli opise glavnih stajališta, i bilo kakvo pominjanje bi trebalo da bude proporcinalno ostatku članka. Postoji manjina Vikipedijanaca koja ima toliko snažne stavove o ovom problemu da smatraju da Vikipedija treba da usvoji „[[Wikipedia:Naučna tačka gledišta|naučnu tačku gledišta]]“ <!--Wikipedia:scientific point of view--> umesto „neutralne tačke gledišta“. Međutim, nije utvrđeno da zapravo postoji potreba za takvom politikom, budući da se stavovi naučnika o pseudonauci mogu jasno, potpuno i pravično objasniti onima koji veruju u pseudonauku. === Religija === Politika NTG često znači predstavljanje više stajališta. To znači navođenje ne samo stajališta različitih grupa danas, nego i različitih grupa u prošlosti. Vikipedija je enciklopedija. Jedan od važnih zadataka enciklopedije je da objasni stvari. U slučaju ljudskih verovanja i običaja, objašnjenje obuhvata ne samo ono što motiviše pojedinca koji poštuje ta verovanja i običaje, nego i to kako su ta verovanja i običaji nastali i poprimili taj oblik. Članci Vikipedije o istoriji i religiji crpe građu iz svetih religijskih tekstova. Međutim, Vikipedijini članci o istoriji i religiji takođe crpe građu i iz modernih arheoloških, istorijskih i naučnih izvora. Mnogi vernici će imati primedbu na kritički istorijski tretman njihove religije, tvrdeći da to na neki način deskriminiše njihova verska ubeđenja. Najviše bi voleli kada bi članci njihovu veru opisivali onako kako je oni vide, što često nema nikakvu istorijsku perspektivu (tj. oduvek je bilo kao što je sada; bilo kakva razlika je kod jeretičkih sekti, koje ne predstavljaju pravu religiju). NJihovo stajalište treba pomenuti, ali takođe i da ne postoji protivrečnost. Politika NTG znači da mi kažemo otprilike ovako: Mnogi sledbenici ove religije veruju A, i veruju da su pripadnici ove grupe oduvek verovali tako; međutim, zbog prihvatanja nekih nalaza (pomenite kojih) modernih istoričara i arheologa (navedite kojih), drugi pripadnici (kažite koji) ove vere danas veruju B. Važna primedba o upotrebi termina „fundamentalizam“. Za tehničku definiciju termina pogledajte [[fundamentalizam|istoimeni članak]]. Ova se reč često koristi u člancima o religiji, ali trebalo bi je koristiti u samo jednom od njenih tehničkih značenja. Treba da vodite računa da objasnite šta podrazumevate pod tim terminom da bi izbegli: (a) nanošenje nepotrebnih uvreda i (b) obmanjivanje čitaoca (budući da većina ljudi ne zna kako treba upotrebljavati ovu reč). Ovu reč ne treba koristiti u pežorativnom smislu i treba zapamtiti da ona ''nije'' sinonim za „suprotno od naučnog“ i da ne treba da se koristi da se odnosi na verski ili politički konzervativizam ako oni ne ispunjavaju i tehnički smisao reči. Budući da je religija sporna tema, budite spremni da vidite izmene na nekima od ovih članaka zbog onoga što se čini kao sitno cepidlačenje. <!-- due to what may seem minor quibbles.--> === Moralno uvredljivi stavovi === ''Šta sa stavovima, kao što su rasizam, seksizam ili negiranje Holokausta, koje većina (zapadnjaka) Vikipedijanaca smatra moralno uvredljivim a koje neki ljudi i zapravo zauzimaju? Valjda ne moramo da budemo neutralni i po pitanju ''njih''?'' Naravno da možemo da uključimo duge rasprave koji predstavljaju naše moralno gađenje na takve stvari; čineći tako, mi održavamo zdravu i doslednu podršku neutralnoj tački gledišta pripisujući te članke istaknutim predstavnicima ili nekoj grupi ljudi. Drugi će moći da odluče za sebe i, budući razumni, sasvim sigurno prihvatiti naše gledište. One koji neguju rasizam, seksizam i sl. pristrasan članak sigurno neće naterati da promene mišljenje, nego će ih samo naterati da zauzmu odbrambeni položaj; s druge strane, ako uložimo podjednak trud da politiku nepristrasnosti primenjujemo dosledno, možemo onima sa moralno ogavnim verovanjima dati novi uvid koji će promeniti njihova gledišta. === Davanje „podjednake valjanosti“ === ''Sačekaj samo. Ja nalazim da je optimizam u vezi sukoba nauka protiv pseudonauke neutemeljen. Istorija je pokazala da pseudonauka može da pobedi činjenice, pošto oni koji se oslanjaju na pseudonauku koriste laži, klevete, nagoveštaje i brojnu nadmoć sledbenika da nametnu svoja gledišta kome god mogu. Ako ovaj projekat daje podjednaku valjanost onima koji bukvalno tvrde da je Zemlja ravna, ili onima koji tvrde da se Holokaust nikada nije desio, rezultat će biti da će (nepažnjom) ozakoniti i pomoći promociju onoga što se može nazvati jedino zlim.'' Molim vas, budite načisto sa jednim: Vikipedijina politika neutralnosti sasvim sigurno ''ne'' tvrdi niti nagoveštava da moramo da „damo podjednaku valjanost“ stavovima manjina. Tačnije da ona tvrdi da ne smemo da zauzmemo stav u vezi njih ''kao'' enciklopedijski pisci; međutim, to nas ne sprečava da gledišta većine opisujemo ''kao takva''; niti od poštenog objašnjenja jakih argumenata protiv pseudonaučne teorije; niti od opisivanja jakog moralnog zgražavanja koje mnogi ljudi osećaju protiv nekih stavova; i tako dalje. Pogledajte ovu [http://www.idrewthis.org/2004/bothsides.gif šaljivu ilustraciju] na temu „davanja podjednake valjanosti“. === Anglo-američko viđenje događaja === ''Čini se da Vikipedija na engleskom jeziku pati od anglo-američkog viđenja događaja. Nije li ovo u suprotnosti sa neutralnom tačkom gledišta?'' Jeste, naročito kada imamo posla sa člancima koji zahtevaju međunarodnu perspektivu. Prisustvo članaka koji su pisani isključivo sa tačke gledišta Sjedinjenim Američkih Država ili Velike Britanije je samo odraz činjenice da mnogo američkih i britanskih državljana radi na ovom projektu, što je opet odraz njihove prisutnosti na Internetu. Ovo je tekući problem koji bi trebalo rešiti aktivnim učešćem ljudi i iz drugih zemalja. Oni bi, umesto da unesu svoju kulturnu pristrasnost, trebalo da teže da poboljšaju članke uklanjanjem svake kulturne pristrasnosti na koju naiđu. Ovaj problem nije ograničen na englesku Vikipediju. Francuska Vikipedija možda odslikava francusku pristrasnost, japanska Vikipedija japansku i tako dalje. === Manjak neutralnosti kao izgovor za brisanje === ''Pravilo neutralnosti se ponekad koristi kao izgovor za brisanja tekstova koji su primljeni kao pristrasni. Zar ovo ne predstavlja problem?'' U mnogim slučajevima da. Mnogi od nas veruju činjenica da je neki tekst pristrasan nije sama po sebi dovoljna da se tekst odmah briše. Ako sadrži valjane podatke, tekst prosto treba prepraviti. Ponekad je teško odrediti da li je neka tvrdnja istinita ili korisna, posebno kada nema puno onih koji poznaju temu. U takvom slučaju, postavljanje primedbi na [[Wikipedia:Strana za razgovor|strani za razgovor]] je dobra ideja; ako neko ima razloga da veruje da autor pristrasnog teksta neće biti zaiteresovan da ga izmeni, ponekad se stvar može rešavati premeštanjem samog teksta na stranu za razgovor (umesto da se tekst obriše u potpunosti). Ovo treba koristiti manje-više kao poslednje rešenje, nipošto kao sredstvo za kažnjavanje onih koji su napisali neki pristrastan tekst. === Kako sa pristrasnim korisnicima === ''Slažem se sa politikom nepristrasnosti, ali ima onih koji se čine potpuno i nepopravljivo pristrasni. Moram da idem naokolo i sređujem za njima. Šta da radim?'' Osim ako je pitanju stvarno veliki prestup, verovatno je najbolje javno skrenuti pažnju na problem, upućujuću počinioca na ovu stranu (ali [[Wikipedia:Vikietikecija|ljubazno]] — lepa reč i gvozdena vrata otvara) i pozvati druge da pripomognu. Za više ideja, pogledajte [[Wikipedia:Rešavanje sukoba|Rešavanje sukoba]]. Sigurno postoji tačka nakon koje jaka želja da budemo ''potpuno'' otvoren projekat biva poražena željom velike većine urednika da budu u stanju da rade posao bez da stalno moraju da popravljaju upade ljudi koji ne poštuju našu politiku. === Izbegavanje neprekidnih rasprava === ''Kako da izbegnemo stalne i beskrajne sukobe po pitanjima neutralnosti?'' Najbolji način da se izbegne sukob oko pristrasnosti jeste da zapamtite da je većina nas koji radimo ovde, razumno inteligenta i razgovetna (artikulisana), inače ne bi ni radili ovo niti bi nam bilo previše stalo. Moramo da postavimo sebi za cilj da razumemo stanovišta drugih ljudi i da naporno radimo na tome da osiguramo da su ta stajališta pošteno prikazana. Kada dođe do sukoba oko toga šta članak treba da govori, ili šta je istinito, ne moramo da zauzmemo protivan stav; moramo dati sve od sebe da se odmaknemo i upitamo „Kako se ovaj sukob može pošteno okarakterisati?“ Ovo pitanje mora da se postavi ponovo za svaku iznesenu spornu stavku. Naš posao nije da Vikipediju uređujemo tako da ona odražava naše sopstvene poglede i da potom branimo te promene od svih drugih; naš posao je da radimo zajedno, uglavnom dodajući nove sadržaje, ali takođe, ako je to neophodno, postizanjem saglasnosti o tome kako treba opisati sporno pitanje, tako da to bude pošteno prema svim stranama. === Neophodne pretpostavke === <!-- Making necessary assumptions--> ''Šta da radimo u onim slučajevima kada, da bi napisali bilo koji od članaka iz serije o nekoj opštoj temi, moramo da napravimo sporne pretpostavke? Kao što je to slučaj kada pišemo o evoluiji, na primer. Valjda ne moramo da svakoj od tih strana da razrađujemo raspravu o evoluciji protiv kreacionizma?'' Naravno da ne. Bukvalno ne postoji tema koja bi se mogla razvijati bez pravljena neki pretpostavki koje će ''neko'' smatrati spornim. Ovo važi ne samo u evolucionarnoj biologiji, nego i u filozofiji, istoriji, fizici itd. Nije lako odrediti opšte principe kojima bi se rukovodili u pojedinačnim slučajevima, ali sledi nešto što može da pomogne: verovatno ne postoji dobar razlog da se o nekoj pretpostavci raspravlja na datoj strani, ako je najbolje mesto za temeljnu raspravu o toj pretpostavci na nekoj ''drugoj'' strani. Međutim, neki kratki, nenametljivi pokazivači mogu biti prikladni. Na primer, u članku o evolutivnom razvoju konja, možemo staviti jednu kratku rečenicu o tome da neki kreacionisti ne veruju da su konji (ili bilo koja druga životinja) prošli bilo kakav evolutivni razvoj, i uputiti čitaoca na odgovarajući članak. Ako postoji značajna rasprava oko neke određene stavke, možda je treba staviti na posebnu stranu. === Pisanje za „neprijateljsku“ TG === <!--Writing for the "enemy" POV--> ''Nije me ubedilo ono što je rečeno o „pisanju za neprijatelja“. Ne želim da pišem za neprijatelja. Većina njih se oslanja na to da kao činjenice ističe stvari koje su dokazivo netačne. Da li želite da kažete da treba da ''lažem'' da bih članak pisao neutralno, da bih predstavio i pogled sa kojim se ne slažem?'' Ovo je pogrešno tumačenje šta znači politika nautralnosti. ''Vi'' ne tvrdite ništa, osim što kažete „Taj-i-taj tvrdi da je ____________, i stoga je ___________“. To možete da napišete iskreno, bez ikakve moralne griže savesti, zato što tu tvrdnju pripisujete ''nekom drugom''. Valja zapaziti da su naučnici uvežbani da rade tako: čak i kada pokušavaju nešto da dokažu, uključuju i kontraargumente, da bi mogli da objasne zašto kontraargumenti ne stoje. Ovo može biti izuzetno osetljiva tema, i veliki broj ljudi iskreno ne uspeva da vidi pristrasnost koja već postoji u popularnom terminu, prosto zato što je u širokoj upotrebi. Međutim, ne bi trebalo da potraje dugo dok se ne shvati da je engleska Vikipedija ''veoma međunarodan projekat'' i da njeni urednici odražavaju različite tačke gledišta. Važno je primetiti da je ovaj nivo objektivnosti ljudima relativno nov većini ljudi i da rasprave o pravilnim izrazima možda jednostavno zavise od ravnoteže u tačkama gledišta. === Druge primedbe === ''Imam neku drugu primedbu. Gde da se obratim?'' Pre nego što pitanje, pogledajte poveznice navedene dole. Mnoga pitanja koja okružuju politiku neutralnosti su već ranije veoma detaljno obrađena. Ako imate nešto novo da dodate raspravi, probajte na [[{{ns:5}}:{{PAGENAME}}]]. <!--, или изнесите то на [[Википедија:Листе слања|Wikipediasr-l]] листи слања. та листа не постоји, када буде, навешћемо је--> == Drugi izvori == * [[Wikipedia:NTG priručnik|NTG priručnik]]<!-- Wikipedia:NPOV tutorial--> * [[Wikipedia:Neutralna tačka gledišta/Primeri|Primeri]]<!--Wikipedia:Neutral point of view/Examples--> * [[Wikipedia:Neutralna tačka gledišta/Rasprava o primerima|Rasprava o primerima]] <!--Wikipedia:Neutral point of view/Examples Debate--> * [[m:Responses to How to Build Wikipedia, Understand Bias|Understand Bias]] na Meti * [[Wikipedia:Spisak kontroverznih pitanja|Spisak kontroverznih pitanja]]<!-- Wikipedia:List of controversial issues--> * [[Wikipedia:Reči koje treba izbegavati|Reči koje treba izbegavati]] <!-- Wikipedia:Words to avoid--> * <!--[[Talk:Creationism]] ОВО ЈЕ СПЕЦИФИЧНО ЗА АМЕРЕ --> * [[meta:Positive tone]] * [[Wikipedia:Smernice za sporne članke|Smernice za sporne članke]] <!--* [[Википедија:Guidelines for controversial articles|Guidelines for controversial articles]]--> <!--* [[God's Eye View]] * [[consensus reality]]--> <!-- [[Википедија:Avoid weasel terms]] ово се односи на стил--> * [[Šablon:Neutralnost]] - <nowiki>{{Neutralnost}}</nowiki> poruka koja se koristi za upozoravanje na problem oko neutralnosti i/ili ispravnosti članka * [[Šablon:POV]] - <nowiki>{{Neutralnost}}</nowiki> poruka koja se koristi za upozoravanje na problem oko neutralnosti <!-- message used to warn of problems Template:NPOV--> * [[Šablon:Provera neutralnosti]] - <nowiki>{{Provera neutralnosti}}</nowiki> poruka koja se koristi za obeležavanje članaka koji bi mogli biti pristrasni. <!--message used to mark articles that may be biased. Template:POV check [[Шаблон:bias]] (<nowiki>{{bias}}</nowiki> may be used for short)--> <!--* [[Википедија:WikiProject Countering Systemic Bias|WikiProject Countering Systemic Bias]] ОВО ТРЕБА ПОГЛЕДАТИ, МОЖДА ТРЕБА--> {{Pravila i smjernice Wikipedije}} pymsothcqp2p5ms0bo1j4fuiqy569w0 4 2059 42716015 42715741 2026-11-03T06:09:50Z Vipz 151311 + Mjesec Azije 2026. 42716015 wikitext text/x-wiki <noinclude> == Aktualne novosti == </noinclude> <!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --> <!-- Prvo četiri najnovije, za WP:RADIONICA --> * 1–30. novembra 2026. – Održava se šesto izdanje uređivačke akcije [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|Mjesec Azije]]. * 1–31. oktobra 2026. – Održalo se prvo izdanje uređivačke akcije [[WP:Mjesec radničkog pokreta 2026.|Mjesec radničkog pokreta]]. * 21. marta – 31. maja 2026. – Po peti put održalo se takmičenje [[WP:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće]]. * 15. januara – 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje [[Wikipedija:1Lib1Ref 2026.|1Lib1Ref]]. <!-- Ostale stavke (maksimalno tri) --> {{#ifeq:{{{ograničeno}}}|da|| * 1–30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|Mjesec Azije]]. * 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje [[:wikt:bs:|Wikirječnika na bosanskom jeziku]] i [[:wikt:|Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku]]. * 19. aprila 2025. – Započeto spajanje [[:wikt:bs:|Wikirječnika na bosanskom jeziku]] i [[:wikt:|Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku]] nakon postignutog konsenzusa između zajednica. }}<noinclude> ==Arhiva== === 2020–danas === * 14. aprila 2025. – Tokom [[Wikipedija:Akcija sređivanja šablona|Akcije sređivanja šablona]] pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum. * 1–15. aprila 2025. – Održan [[Wikipedija:Uređivački maraton povodom Međunarodnog dana Roma 2025.|Uređivački maraton povodom Međunarodnog dana Roma]]. * 14. februara 2025. – Pokrenuta [[Wikipedija:Akcija sređivanja šablona|Akcija sređivanja šablona]] s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona. * 9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice. * 18. decembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o [[Wikipedija:Naslovi članaka|naslovima članaka]] i smjernice o [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|značaju]] i [[Wikipedija:Jezičke smjernice|upotrebi jezika]]. * 1–30 novembra 2024. – Održano četvrto izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|Mjesec Azije]], izrađeno 17 članaka, a dopunjeno 6. * 30. septembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o [[Wikipedija:Provjerljivost|provjerljivosti]] i smjernice o [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]] i [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosu članaka s drugih Wikipedija]]. * 27. augusta 2024. – Pregažena brojka od 460.000 članaka. * 21. marta – 31. maja 2024. – Po četvrti put održano natjecanje [[Wikipedija:CEE Proljeće 2024.|CEE Proljeće]]. * 12. februara – 10. jula 2024. – Održana [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2]], sa završetkom akcije sređeni svi članci bez unutarnjih linkova. * 1–30. novembra 2023. – Održano treće izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedia:Mjesec Azije 2023.|Mjesec Azije]]. * 1–30. septembra 2023. – Po drugi put održan uređivački maraton u izradi i dopuni članaka o LGBT+ temama [[Wikipedia:Wiki voli EuroPride 2023.|Wiki voli EuroPride]]. * 1. aprila – 21. juna 2023. – Po treći put održano natjecanje [[Wikipedia:CEE Proljeće 2023.|CEE Proljeće]]. * 1. februara – 31. marta 2023. – Održano globalno takmičenje u izradi i dopuni članaka o temama [[Wikipedia:Feminizam i folklor 2023.|feminizma i folklora]]. * 15. januara – 5. februara 2023. – Održana globalna kampanja [[Wikipedia:1Lib1Ref 2023.|#1Lib1Ref]], fokusirana na obogaćivanje članaka pouzdanim izvorima. * 1. decembra 2022. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku uvela transliterator latinice u ćirilicu! * 1–30. novembra 2022. – Održalo se drugo izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|Mjesec Azije]]! Shodno se prvi put održao i na [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:Mjesec Azije 2022|inkubiranom Wikivodiču]]! * 12–18. septembra 2022. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji održao se uređivački maraton [[Wikipedia:Wiki voli EuroPride 2022.|Wiki voli EuroPride]] na kojem su se pisali i dopunjavali članci o LGBT temama. * 1. aprila – 31. maja 2022. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji po drugi se put organizirala kampanja i natjecanje [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.|CEE Proljeće]]; ove godine moguće je doprinositi i [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE Spring 2022|inkubiranom Wikivodiču]]! === 2010–2020. === * 15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene [[Wikipedia:Pijaca#Kompaktne poveznice za druge wikije|kompaktne veze za druge wikije]]. * 8. jula 2013. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene nove korisničke grupe: [[Wikipedia:Autopatrola|autopatrolirani]], [[Wikipedia:Patrolirane stranice|patrolci]], [[Wikipedia:Vraćači|vraćači]] i [[Wikipedia:Premještač datoteka|premještači datoteka]]. * 3. juna 2013. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila [[:Datoteka:Wiki.png|novi logo]]. * 27. marta 2013. – U člancima i drugim sadržajima na srpskohrvatskoj Wikipediji mogu se koristiti određeni podaci s [[Wikipodaci|Wikipodataka]]. * 6. marta 2013. – Putem [[Wikipodaci|Wikipodataka]] počelo postavljanje opcije međuwiki veza u članke na Wikipediji. * 26. februara 2013. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku trenutno ima više od 78.000 članaka! * 23. decembra 2012. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku obilježila deset godina postojanja. * 4. septembra 2012. – Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku je osvežen izgled glavne stranice. * 16. januara 2012. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku je imala preko milion uređivanja od svog nastanka. * 16. septembra 2011. – Na Wikipediji uveden novi imenski prostor predviđen za [[Wikipedia:Portal|portale]]. * 9. septembra 2011. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku trenutno ima više od 47.000 članaka! * 15. januara 2011. – [[Wikipedija]] obilježava deset godina postojanja. * 2. septembra 2010. – Novi izgled i funkcije Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. === 2002–2010. === * 2. aprila 2008. – Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku je osvežen izgled glavne stranice. * 28. marta 2008. – Wikipedija je dostignula [http://wikimediafoundation.org/wiki/Press_releases/10M_articles 10.000.000] članaka računajući sve Wikipedije na svim jezicima. Desetmilioniti članak posvećen je [[:hu:Nicholas Hilliard|Nicholasu Hilliardu]] na [[Wikipedija na mađarskom jeziku|mađarskoj Wikipediji]]. * 9. septembra 2007. – Wikipedija na engleskom jeziku dosegnula je dva miliona članaka. * 24. jula 2007. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku trenutno ima više od 12.000 članaka! * 25. augusta 2006. – Wikipedija je dostignula [http://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias#Grand_Total 5.000.000] članaka računajući sve Wikipedije na svim jezicima. * 22. jula 2006. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 5000. članak! * 16. maja 2006. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 4000. članak! * 5. marta 2006. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 3000. članak! * 19. novembra 2005. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 2000. članak! * 7. oktobra 2005. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 1000. članak! Za njega smo svi zaslužni, a ponajviše jedan korisnik koji ne želi da se prijavi! :) </noinclude> o4x7op9nbmwlhwcczrg2d1jkp14rq35 42716017 42716015 2026-11-03T06:11:40Z Vipz 151311 42716017 wikitext text/x-wiki <noinclude> == Aktualne novosti == </noinclude> <!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --> <!-- Prvo četiri najnovije, za WP:RADIONICA --> * 1–30. novembra 2026. – Održava se šesto izdanje uređivačke akcije [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|Mjesec Azije]]. * 1–31. oktobra 2026. – Održalo se prvo izdanje uređivačke akcije [[WP:Mjesec radničkog pokreta 2026.|Mjesec radničkog pokreta]]. * 21. marta – 31. maja 2026. – Po peti put održalo se takmičenje [[WP:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće]]. * 15. januara – 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje [[Wikipedija:1Lib1Ref 2026.|1Lib1Ref]]. <!-- Ostale stavke (maksimalno tri) --> {{#ifeq:{{{ograničeno}}}|da|| * 1–30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|Mjesec Azije]]. }}<noinclude> ==Arhiva== === 2020–danas === * 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje [[:wikt:bs:|Wikirječnika na bosanskom jeziku]] i [[:wikt:|Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku]]. * 19. aprila 2025. – Započeto spajanje [[:wikt:bs:|Wikirječnika na bosanskom jeziku]] i [[:wikt:|Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku]] nakon postignutog konsenzusa između zajednica. * 14. aprila 2025. – Tokom [[Wikipedija:Akcija sređivanja šablona|Akcije sređivanja šablona]] pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum. * 1–15. aprila 2025. – Održan [[Wikipedija:Uređivački maraton povodom Međunarodnog dana Roma 2025.|Uređivački maraton povodom Međunarodnog dana Roma]]. * 14. februara 2025. – Pokrenuta [[Wikipedija:Akcija sređivanja šablona|Akcija sređivanja šablona]] s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona. * 9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice. * 18. decembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o [[Wikipedija:Naslovi članaka|naslovima članaka]] i smjernice o [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|značaju]] i [[Wikipedija:Jezičke smjernice|upotrebi jezika]]. * 1–30 novembra 2024. – Održano četvrto izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|Mjesec Azije]], izrađeno 17 članaka, a dopunjeno 6. * 30. septembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o [[Wikipedija:Provjerljivost|provjerljivosti]] i smjernice o [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]] i [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosu članaka s drugih Wikipedija]]. * 27. augusta 2024. – Pregažena brojka od 460.000 članaka. * 21. marta – 31. maja 2024. – Po četvrti put održano natjecanje [[Wikipedija:CEE Proljeće 2024.|CEE Proljeće]]. * 12. februara – 10. jula 2024. – Održana [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2]], sa završetkom akcije sređeni svi članci bez unutarnjih linkova. * 1–30. novembra 2023. – Održano treće izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedia:Mjesec Azije 2023.|Mjesec Azije]]. * 1–30. septembra 2023. – Po drugi put održan uređivački maraton u izradi i dopuni članaka o LGBT+ temama [[Wikipedia:Wiki voli EuroPride 2023.|Wiki voli EuroPride]]. * 1. aprila – 21. juna 2023. – Po treći put održano natjecanje [[Wikipedia:CEE Proljeće 2023.|CEE Proljeće]]. * 1. februara – 31. marta 2023. – Održano globalno takmičenje u izradi i dopuni članaka o temama [[Wikipedia:Feminizam i folklor 2023.|feminizma i folklora]]. * 15. januara – 5. februara 2023. – Održana globalna kampanja [[Wikipedia:1Lib1Ref 2023.|#1Lib1Ref]], fokusirana na obogaćivanje članaka pouzdanim izvorima. * 1. decembra 2022. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku uvela transliterator latinice u ćirilicu! * 1–30. novembra 2022. – Održalo se drugo izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|Mjesec Azije]]! Shodno se prvi put održao i na [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:Mjesec Azije 2022|inkubiranom Wikivodiču]]! * 12–18. septembra 2022. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji održao se uređivački maraton [[Wikipedia:Wiki voli EuroPride 2022.|Wiki voli EuroPride]] na kojem su se pisali i dopunjavali članci o LGBT temama. * 1. aprila – 31. maja 2022. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji po drugi se put organizirala kampanja i natjecanje [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.|CEE Proljeće]]; ove godine moguće je doprinositi i [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE Spring 2022|inkubiranom Wikivodiču]]! === 2010–2020. === * 15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene [[Wikipedia:Pijaca#Kompaktne poveznice za druge wikije|kompaktne veze za druge wikije]]. * 8. jula 2013. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene nove korisničke grupe: [[Wikipedia:Autopatrola|autopatrolirani]], [[Wikipedia:Patrolirane stranice|patrolci]], [[Wikipedia:Vraćači|vraćači]] i [[Wikipedia:Premještač datoteka|premještači datoteka]]. * 3. juna 2013. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila [[:Datoteka:Wiki.png|novi logo]]. * 27. marta 2013. – U člancima i drugim sadržajima na srpskohrvatskoj Wikipediji mogu se koristiti određeni podaci s [[Wikipodaci|Wikipodataka]]. * 6. marta 2013. – Putem [[Wikipodaci|Wikipodataka]] počelo postavljanje opcije međuwiki veza u članke na Wikipediji. * 26. februara 2013. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku trenutno ima više od 78.000 članaka! * 23. decembra 2012. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku obilježila deset godina postojanja. * 4. septembra 2012. – Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku je osvežen izgled glavne stranice. * 16. januara 2012. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku je imala preko milion uređivanja od svog nastanka. * 16. septembra 2011. – Na Wikipediji uveden novi imenski prostor predviđen za [[Wikipedia:Portal|portale]]. * 9. septembra 2011. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku trenutno ima više od 47.000 članaka! * 15. januara 2011. – [[Wikipedija]] obilježava deset godina postojanja. * 2. septembra 2010. – Novi izgled i funkcije Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. === 2002–2010. === * 2. aprila 2008. – Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku je osvežen izgled glavne stranice. * 28. marta 2008. – Wikipedija je dostignula [http://wikimediafoundation.org/wiki/Press_releases/10M_articles 10.000.000] članaka računajući sve Wikipedije na svim jezicima. Desetmilioniti članak posvećen je [[:hu:Nicholas Hilliard|Nicholasu Hilliardu]] na [[Wikipedija na mađarskom jeziku|mađarskoj Wikipediji]]. * 9. septembra 2007. – Wikipedija na engleskom jeziku dosegnula je dva miliona članaka. * 24. jula 2007. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku trenutno ima više od 12.000 članaka! * 25. augusta 2006. – Wikipedija je dostignula [http://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias#Grand_Total 5.000.000] članaka računajući sve Wikipedije na svim jezicima. * 22. jula 2006. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 5000. članak! * 16. maja 2006. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 4000. članak! * 5. marta 2006. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 3000. članak! * 19. novembra 2005. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 2000. članak! * 7. oktobra 2005. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 1000. članak! Za njega smo svi zaslužni, a ponajviše jedan korisnik koji ne želi da se prijavi! :) </noinclude> is5o664rmqei32tpq12kdnnp515vifj 42716018 42716017 2026-11-03T06:12:06Z Vipz 151311 42716018 wikitext text/x-wiki <noinclude> == Aktualne novosti == </noinclude> <!-- Ograničiti na pet do sedam natuknica. --> <!-- Prvo četiri najnovije, za WP:RADIONICA --> * 1–30. novembra 2026. – Održava se šesto izdanje uređivačke akcije [[Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|Mjesec Azije]]. * 1–31. oktobra 2026. – Održalo se prvo izdanje uređivačke akcije [[WP:Mjesec radničkog pokreta 2026.|Mjesec radničkog pokreta]]. * 21. marta – 31. maja 2026. – Po peti put održalo se takmičenje [[WP:CEE Proljeće 2026.|CEE Proljeće]]. * 15. januara – 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje [[Wikipedija:1Lib1Ref 2026.|1Lib1Ref]]. <!-- Ostale stavke (maksimalno tri) --> {{#ifeq:{{{ograničeno}}}|da|| * 1–30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedija:Mjesec Azije 2025.|Mjesec Azije]]. * 4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje [[:wikt:bs:|Wikirječnika na bosanskom jeziku]] i [[:wikt:|Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku]]. }}<noinclude> ==Arhiva== === 2020–danas === * 19. aprila 2025. – Započeto spajanje [[:wikt:bs:|Wikirječnika na bosanskom jeziku]] i [[:wikt:|Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku]] nakon postignutog konsenzusa između zajednica. * 14. aprila 2025. – Tokom [[Wikipedija:Akcija sređivanja šablona|Akcije sređivanja šablona]] pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum. * 1–15. aprila 2025. – Održan [[Wikipedija:Uređivački maraton povodom Međunarodnog dana Roma 2025.|Uređivački maraton povodom Međunarodnog dana Roma]]. * 14. februara 2025. – Pokrenuta [[Wikipedija:Akcija sređivanja šablona|Akcija sređivanja šablona]] s ciljem ažuriranja, standardizacije i optimizacije postojećih šablona. * 9. februara 2025. – Usvojen novi dizajn Glavne stranice. * 18. decembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o [[Wikipedija:Naslovi članaka|naslovima članaka]] i smjernice o [[Wikipedija:Kriteriji značaja po temama|značaju]] i [[Wikipedija:Jezičke smjernice|upotrebi jezika]]. * 1–30 novembra 2024. – Održano četvrto izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedija:Mjesec Azije 2024.|Mjesec Azije]], izrađeno 17 članaka, a dopunjeno 6. * 30. septembra 2024. – Usvojeno novo pravilo o [[Wikipedija:Provjerljivost|provjerljivosti]] i smjernice o [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]] i [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosu članaka s drugih Wikipedija]]. * 27. augusta 2024. – Pregažena brojka od 460.000 članaka. * 21. marta – 31. maja 2024. – Po četvrti put održano natjecanje [[Wikipedija:CEE Proljeće 2024.|CEE Proljeće]]. * 12. februara – 10. jula 2024. – Održana [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2]], sa završetkom akcije sređeni svi članci bez unutarnjih linkova. * 1–30. novembra 2023. – Održano treće izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedia:Mjesec Azije 2023.|Mjesec Azije]]. * 1–30. septembra 2023. – Po drugi put održan uređivački maraton u izradi i dopuni članaka o LGBT+ temama [[Wikipedia:Wiki voli EuroPride 2023.|Wiki voli EuroPride]]. * 1. aprila – 21. juna 2023. – Po treći put održano natjecanje [[Wikipedia:CEE Proljeće 2023.|CEE Proljeće]]. * 1. februara – 31. marta 2023. – Održano globalno takmičenje u izradi i dopuni članaka o temama [[Wikipedia:Feminizam i folklor 2023.|feminizma i folklora]]. * 15. januara – 5. februara 2023. – Održana globalna kampanja [[Wikipedia:1Lib1Ref 2023.|#1Lib1Ref]], fokusirana na obogaćivanje članaka pouzdanim izvorima. * 1. decembra 2022. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku uvela transliterator latinice u ćirilicu! * 1–30. novembra 2022. – Održalo se drugo izdanje uređivačkog maratona [[Wikipedija:Mjesec Azije 2022.|Mjesec Azije]]! Shodno se prvi put održao i na [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:Mjesec Azije 2022|inkubiranom Wikivodiču]]! * 12–18. septembra 2022. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji održao se uređivački maraton [[Wikipedia:Wiki voli EuroPride 2022.|Wiki voli EuroPride]] na kojem su se pisali i dopunjavali članci o LGBT temama. * 1. aprila – 31. maja 2022. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji po drugi se put organizirala kampanja i natjecanje [[Wikipedia:CEE Proljeće 2022.|CEE Proljeće]]; ove godine moguće je doprinositi i [[incubator:Wy/hbs/Wikivodič:CEE Spring 2022|inkubiranom Wikivodiču]]! === 2010–2020. === * 15. juna 2016. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene [[Wikipedia:Pijaca#Kompaktne poveznice za druge wikije|kompaktne veze za druge wikije]]. * 8. jula 2013. – Na srpskohrvatskoj Wikipediji uvedene nove korisničke grupe: [[Wikipedia:Autopatrola|autopatrolirani]], [[Wikipedia:Patrolirane stranice|patrolci]], [[Wikipedia:Vraćači|vraćači]] i [[Wikipedia:Premještač datoteka|premještači datoteka]]. * 3. juna 2013. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila [[:Datoteka:Wiki.png|novi logo]]. * 27. marta 2013. – U člancima i drugim sadržajima na srpskohrvatskoj Wikipediji mogu se koristiti određeni podaci s [[Wikipodaci|Wikipodataka]]. * 6. marta 2013. – Putem [[Wikipodaci|Wikipodataka]] počelo postavljanje opcije međuwiki veza u članke na Wikipediji. * 26. februara 2013. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku trenutno ima više od 78.000 članaka! * 23. decembra 2012. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku obilježila deset godina postojanja. * 4. septembra 2012. – Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku je osvežen izgled glavne stranice. * 16. januara 2012. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku je imala preko milion uređivanja od svog nastanka. * 16. septembra 2011. – Na Wikipediji uveden novi imenski prostor predviđen za [[Wikipedia:Portal|portale]]. * 9. septembra 2011. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku trenutno ima više od 47.000 članaka! * 15. januara 2011. – [[Wikipedija]] obilježava deset godina postojanja. * 2. septembra 2010. – Novi izgled i funkcije Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. === 2002–2010. === * 2. aprila 2008. – Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku je osvežen izgled glavne stranice. * 28. marta 2008. – Wikipedija je dostignula [http://wikimediafoundation.org/wiki/Press_releases/10M_articles 10.000.000] članaka računajući sve Wikipedije na svim jezicima. Desetmilioniti članak posvećen je [[:hu:Nicholas Hilliard|Nicholasu Hilliardu]] na [[Wikipedija na mađarskom jeziku|mađarskoj Wikipediji]]. * 9. septembra 2007. – Wikipedija na engleskom jeziku dosegnula je dva miliona članaka. * 24. jula 2007. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku trenutno ima više od 12.000 članaka! * 25. augusta 2006. – Wikipedija je dostignula [http://meta.wikimedia.org/wiki/List_of_Wikipedias#Grand_Total 5.000.000] članaka računajući sve Wikipedije na svim jezicima. * 22. jula 2006. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 5000. članak! * 16. maja 2006. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 4000. članak! * 5. marta 2006. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 3000. članak! * 19. novembra 2005. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 2000. članak! * 7. oktobra 2005. – Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku dobila je svoj 1000. članak! Za njega smo svi zaslužni, a ponajviše jedan korisnik koji ne želi da se prijavi! :) </noinclude> t8fkgy4vs7mey5y428mkwrwvmbwhfpv 10 2098 42715973 42440763 2026-11-03T02:40:56Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Commons]] na [[Šablon:Wikiostava]] 42440763 wikitext text/x-wiki <div class="infobox sisterproject" style="width: 300px"> <div style="float: left;">[[Datoteka:Commons-logo.svg|15px|none|link=commons:{{{1|{{PAGENAME}}}}}]]</div> <div style="margin-left: 20px;">'''''[[Commons:{{{1|{{PAGENAME}}}}}|{{{2|{{PAGENAME}}}}}]]''''' na [[:commons:Glavna stranica - Главна страница|Wikimedijinoj ostavi]] </div> </div><noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Wikipedijini šabloni]] </noinclude> g1j7gfcws9542knsgnpz1s25wi54t4j 42715981 42715973 2026-11-03T02:44:04Z Aca 108187 42715981 wikitext text/x-wiki <div class="infobox sisterproject" style="width: 300px"> <div style="float: left;">[[Datoteka:Commons-logo.svg|15px|none|link=commons:{{{1|{{PAGENAME}}}}}]]</div> <div style="margin-left: 20px;">'''''[[Commons:{{{1|{{PAGENAME}}}}}|{{{2|{{PAGENAME}}}}}]]''''' na [[:commons:Glavna stranica - Главна страница|Wikiostavi]] </div> </div><noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Wikipedijini šabloni]] </noinclude> kzyw8q5g6qf0oysjo7k7oejq39olehv 0 6865 42715897 42581174 2026-11-02T19:53:35Z Alekol 2231 /* Rođenja */ 42715897 wikitext text/x-wiki {{Godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|2006}} __NOTOC__ Godina '''2006''' ('''[[Rimski brojevi|MMVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u nedjelju]]. * [[Međunarodna godina pustinja i dezertifikacije]] * Međunarodna godina [[Aspergerov sindrom|Aspergerovog sindroma]] * [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartova]] godina (250 godina od rođenja) == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Gasni spor Rusije i Ukrajine]]: Rusija prekinula dovod gasa (rešeno 4. 1. preliminarnim dogovorom - viša cena gasa i tarifa za tranzit). * 1. 1. - U [[BiH]] pokrenut novi poreski sistem sa [[PDV]]-om. * [[2. 1.]] - Petnaest poginulih u urušavanju krova uslijed težine snijega na klizalištu u [[Bavarska|Bavarskoj]]. * [[4. 1.]] - Izraelski premijer [[Ariel Sharon]] doživeo težak moždani udar i pao u višegodišnju komu (umro 2014). Vođenje vlade preuzima zamenik [[Ehud Olmert]] (do 2009), izbori su u martu. * [[5. 1.]] - U rušenju hotela u [[Meka|Meki]] poginulo 76 hadžija. * [[10. 1.]] - Izmena zakona u Rusiji, na snazi od aprila, u smeru veće kontrole nad nevladinim organizacijama. * [[11. 1.]] - Afera "Kofer": u Beogradu uhapšeni Dejan Simić, viceguverner [[Narodna banka Srbije|NBS]], i Vladimir Zagrađanin, funkcioner [[SPS]], pod optužbom za primanje mita od 100.000 eura (oslobođeni optužbe 2010.). * [[12. 1.]] - U stampedu u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]], prilikom Kamenovanja đavola, poginula su 362 muslimanska hodočasnika. * 12. 1. - Iz zatvora u [[Turska|Turskoj]] pušten [[Mehmet Ali Ağca]], atentator koji je [[1981]]. pokušao ubiti papu [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] (ubrzo vraćen u zatvor zbog osuda za ranija dela). * [[13. 1.]] - Američki udar na selo Damadola u Pakistanu, gde CIA misli da je locirala [[Ayman al-Zawahiri|Aymana al-Zawahirija]] - poginulo je 18 seljana. * [[15. 1.]] - [[Michelle Bachelet]] je prva žena izabrana na čelo [[Čile]]a (2006-2010. i 2014-2018.). * 15. 1. - Uhapšena trojica prinudnih upravnika [[Mobtel]]a, sutradan krivična prijava protiv Sretena Karića i isključen predajnik [[BK televizija|BK TV]] na "Beograđanci". * 15. 1. - Kapsula sa [[NASA]]-ine svemirske letjelice ''[[Stardust (svemirska letjelica)|Stardust]]'' donijela prve uzorke s [[komet]]a na [[Zemlja|Zemlju]]. * 15. 1. - Umro je emir [[Kuvajt]]a [[Jaber Al-Ahmad Al-Sabah]] - nasleđuje ga [[Saad Al-Salim Al-Sabah|Saad Al-Salim]], ali abdicira 24-tog zbog bolesti. Novi emir postaje premijer [[Sabah Al-Ahmad Al-Jaber Al-Sabah|Sabah Al-Ahmad]] (do 2020). * [[16. 1.]] - [[Ellen Johnson Sirleaf]] je predsjednica [[Liberija|Liberije]] (do 2018) - prva žena izabrani šef države u Africi. * [[19. 1.]] - [[NASA]] lansirala sondu ''[[New Horizons]]'', najbržu do sada svemirsku letelicu, na put za [[Pluton (planeta)|Pluton]] (stiže [[2015]]). * 19. 1. - [[slovačka|Slovački]] vojni [[Antonov An-24]] je pao u Mađarskoj na povratku sa Kosova - 42 mrtvih. * [[21. 1.]] - Umro je [[Ibrahim Rugova]], predsednik Kosova (pod administracijom UN). Naslediće ga [[Fatmir Sejdiu]] (do 2010). * [[22. 1.]] - Inauguracija [[Evo Morales|Eva Moralesa]] za predsednika [[Bolivija|Bolivije]] (do 2019). * 22. 1. - Eksplozije u ruskoj Severnoj Osetiji prekidaju gasovod do Gruzije, sabotiran je i dalekovod. * [[23. 1.]] - U [[Crna Gora|Crnoj Gori]], u mestu [[Bioče]], nakon izlijetanja putničkog vlaka s tračnica poginulo 39 ljudi. * 23. 1. - Parlamentarni izbori u [[Kanada|Kanadi]]: [[Konzervativna stranka (Kanada)|konzervativci]] [[Stephen Harper|Stephena Harpera]] pobedili [[Liberalna stranka (Kanada)|liberale]] - Harper će biti premijer do [[2015]]. * 23. 1. - Rusija optužuje britanske diplomate da učestvuju u špijuniranju, uz upotrebu transmitera u lažnom kamenu. * [[24. 1.]] - [[Talas hladnoće u Evropi 2006|Talas hladnoće u Evropi]]: najviša dnevna temperatura u Beogradu -7,9&nbsp;°C. * [[25. 1.]] - [[Palestina (država)|Palestinski]] skupštinski izbori: [[Hamas]]ova lista Promena i reforma osvaja apsolutnu većinu - Izrael i Kvartet (SAD, Rusija, UN i EU) na ovo odgovaraju uslovljavanjem pomoći odn. sankcijama. Počinje sukob Hamasa i [[Fatah]]a. * [[26. 1.]] - [[5. 2.]] - Održavalo se [[Europsko rukometno prvenstvo - Švicarska 2006.|Europsko rukometno prvenstvo]] u [[Švicarska|Švicarskoj]]: Hrvatska 4., Srbija i Crna Gora 9. * [[27. 1.]] - Snažan podvodni potres magnitude 7.7 pogodio je istočnu obalu [[Indonezija|Indonezije]]. * [[28. 1.]] - 66 osoba je poginulo nakon što se pod težinom snijega i leda urušio krov izložbene hale u gradu [[Katowice]] u južnoj [[Poljska|Poljskoj]]. * jan/feb. - [[Kontroverza oko Jyllands-Postenovih karikatura Muhameda]]: neke zemlje prekidaju odnose sa Danskom, u više zemalja dolazi do protesta sa ljudskim žrtvama. * siječanj - Afera "Kamen Ingrad" u Hrvatskoj - prezadužena firma neovlašćeno eksploatirala mineralne sirovine u parku prirode [[Papuk]]. === Februar/Veljača === * [[1. 2.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]] je novi [[Visoki predstavnik za BiH]], nakon [[Paddy Ashdown|Paddyja Ashdowna]] (do 2007), takođe je i [[Specijalni izaslanik Evropske unije|specijalni predstavnik]] EU. * [[3. 2.]] - [[Egipat]]ski trajekt [[Al-Salam Boccaccio 98]] potonuo je u [[Crveno more|Crvenom moru]]. U nesreći je poginulo između 950 i 1.000 ljudi. * 3. 2. - Na [[Sud Bosne i Hercegovine|Sudu Bosne i Hercegovine]] počelo prvo suđenje za genocid u bosanskohercegovačkom pravosuđu. Jedanaest je optuženih za zločine koji su se desili u [[Masakr u Srebrenici|Srebrenici]] i Kravicama. * [[4. 2.]] - Nekoliko hiljada ljudi, ogorčeni zbog objavljivanja karikatura Muhameda u Danskim novinama, spalili su ambasade Danske i Norveške u Damasku. * [[5. 2.]] - [[Iran]] odlučio da timovima IAA zabrani pristup [[Iranski nuklearni program|svojim nuklearnim postrojenjima]]. * [[6. 2.]] - Pozitivna odluka [[MMF]] o završetku 3-godišnjeg sporazuma sa [[SCG]] (937 miliona dolara). * [[7. 2.]] - Izbori na [[Haiti]]ju: [[René Préval]] zvanično dobija 48,8% glasova; nakon što su na đubrištu otkrivene mnoge glasačke kutije i nakon nereda, zanemareni su prazni listići i Préval je proglašen pobednikom bez drugog kruga (od maja do 2011). * [[8. 2.]] - Predsednik Hrvatskog sabora [[Vladimir Šeks]] je u ime Sabora izrazio osudu i žaljenje zbog činjenice da je "Nacional" objavio karikature poslanika Muhameda. * 8. 2. - U [[Sarajevo|Sarajevu]] oko hiljadu građana protestovalo protiv karikatura poslanika Muhameda objavljenih u evropskim listovima. * [[9. 2.]] - Maoisti-[[naksaliti]] napali indijski rudnički kompleks Bailadila, ubili 8 čuvara i odneli 14-20 tona eksploziva. [[Datoteka:JanicaKostelic.jpg|thumb|150px|[[Janica Kostelić]]]] * [[10.2.|10.]] - [[20. 2.]] - [[Zimske olimpijske igre]] u [[Torino|Torinu]], tri medalje za Hrvatsku: [[Janica Kostelić]] zlatna i srebrna, [[Ivica Kostelić]] srebrna. * [[10. 2.]] - [[Fatmir Sejdiu]] izabran je za novog predsednika [[Kosovo|Kosova]] (do 2010). * 10. 2. - [[Vesna Škare-Ožbolt]] smijenjena s mjesta ministrice pravosuđa Hrvatske, postavljena [[Ana Lovrin]]. * [[11. 2.]] - Potpredsednik [[Dick Cheney]] slučajno ustrelio čoveka u lovu na prepelice u Teksasu. * [[12. 2.]] - Skandal nakon objavljivanja snimka premlaćivanja mladih Iračana od strane britanskih vojnika kod Basre 2004. * [[14. 2.]] - [[Milorad Ulemek]], [[Zvezdan Jovanović]] i Dušan Krsmanović prisustvuju uviđaju na mestu Đinđićevog ubistva. * [[15. 2.]] - Referendum na [[Tokelau]]u podržava sa 60% status samoupravne države u slobodnoj asocijaciji sa Novim Zelandom - ali potrebne su dve trećine. * [[16. 2.]] - Na [[Zimska Olimpijada 2006|Zimskim olimpijskim igrama u Torinu]], [[Janica Kostelić]] postaje najuspješnija [[alpsko skijanje|alpska skijašica]] svih vremena. * 16. 2. - Evropski parlament usvojio rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj se relevantni bosanski političari pozivaju da nastave provođenje reformi i modificiranje Dejtonskog sporazuma u korist izgradnje funkcionalne države. * [[17. 2.]] - U Hrvatskoj zabeležen prvi slučaj [[kravlje ludilo|kravljeg ludila]]. * 17. 2. - Srbiji dat rok do kraja februara da izruči [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] Haškom tribunalu. * 17. 2. - Odron zemljišta u filipinskoj provinciji Južni Leyte - zvanično 1.126 mrtvih. * [[18. 2.]] - MUP Srbije podneo je krivičnu prijavu Okružnom tužilaštvu protiv [[Bogoljub Karić|Bogoljuba Karića]] * 18. 2. - Bosanski film "[[Grbavica (film)|Grbavica]]" dobio glavnu nagradu [[Zlatni medvjed]] na Berlinskom filmskom festivalu. * 18. 2. - [[Datoteka:Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg|30px|Zastava DR Kongo]] [[Demokratska Republika Kongo]] ima novi ustav: [[polupredsjednički sistem]], sa manjim [[Provincije Demokratske Republike Konga|provincijama]], 25 + Kinšasa, umjesto 10+1. U julu i oktobru će biti sprovedeni prvi višestranački izbori od 1965. * [[20. 2.]] - U Beču počeli pregovori srpskih i kosovskih vlasti o budućem statusu [[Kosova]]. * 20. 2. - Ispitivanjima na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu danas je i službeno potvrđeno postojanje tipa H5 virusa [[ptičija gripa|ptičije gripe]] kod labudova dovezenih sa Malog plivskog jezera kod [[Jajce|Jajca]]. * [[21. 2.]] - [[Tanjug]] i [[agencija Srna|Srna]] pogrešno izveštavaju da je uhapšen Ratko Mladić. * [[22. 2.]] - U [[Irak|iračkom]] gradu [[Samara (Irak)|Samari]] dignuta u zrak kupola [[džamija Al Askari|džamije Al Askari]] - jedne od najvećih [[šijiti|šijitskih]] svetišta, nakon čega su širom Iraka počeli vjerski sukobi između [[suniti|sunita]] i šijita. * [[23. 2.]] - Moskovska tržnica Basmani se srušila i zapalila, stradalo je 65 ljudi. * [[27. 2.]] - Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu počela rasprava po [[Tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za genocid|tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore]] za navodnu agresiju i genocid (godinu dana kasnije odlučeno da Srbija nije počinila genocid). [[Datoteka:Milorad Dodik (2011-06-06) (cropped).jpg|thumb|150px|[[Milorad Dodik]], premijer RS 2006-2010]] * [[28. 2.]] - [[Milorad Dodik]] po drugi put premijer [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (do 2010). * 28. 2. - U Crnoj Gori je postignut sporazum da se [[Referendum o nezavisnosti Crne Gore|referendum o nezavisnosti]] održi 21. maja. === Mart/Ožujak === * [[5. 3.]] - [[Milan Babić]], lider [[Republika Srpska Krajina|RSK]], izvršio samoubojstvo u svojoj ćeliji u Haaškom tribunalu. * 5. 3. - [[78. dodjela Oscara]]: po tri nagrade su dobili ''[[Crash (film 2004)|Crash]]'' (najbolji film) od osam nominacija, ''[[Brokeback Mountain]]'' od osam, ''[[Memoirs of a Geisha (film)|Memoirs of a Geisha]]'' od šest i ''[[King Kong (film, 2005)|King Kong]]'' od četiri. * [[6. 3.]] - Vladika vranjski [[Pahomije Gačić]] oslobođen optužbe za protivprirodni blud nad maloletnim dečacima. * [[9. 3.]] - [[Ptičji grip]]: labud kod [[bački Monoštor|Bačkog Monoštora]] (blizu Sombora) bio zaražen smrtonosnim virusom [[H5N1]]. * 9. 3. - [[Eurimage]], fondacija za podršku kinematografske koprodukcije Vijeća Evrope, izrazila je u četvrtak zabrinutost zbog zabrane emitiranja bosanskohercegovačkog filma "[[Grbavica (film)|Grbavica]]" na teritoriji Republike Srpske. * [[10. 3.]] - [[Agim Čeku]] je novi premijer Kosova i Metohije (do 2010). * 10. 3. - ''[[Mars Reconnaissance Orbiter]]'' ušao u orbitu Marsa. [[Datoteka:Milosevic funeral.jpg|thumb|250px|Miloševićevo telo je bilo izloženo u Muzeju 25. maj]] * [[11. 3.]] - Bivši predsjednik [[Srbija|Srbije]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], [[Slobodan Milošević]], umro u pritvoru [[Haaški tribunal|Haaškog tribunala]] - u Beograd dopremljen 15. marta, izložen u Muzeju "25. maj" 16-tog, u [[Požarevac|Požarevcu]] sahranjen 18. marta. * 11. 3. - Sastav ''No nejm'' pobedio na Evropesmi-Europjesmi 2006. sa pesmom "Moja ljubavi" (ispred Flamingosa i Luisa) nakon izraženo podeljenog glasanja žirija. "Haos" u Sava centru (SCG se 20-tog povlači sa ovogodišnje Pesme Evrovizije). * 11. 3. - [[Michelle Bachelet]] je prva žena na čelu [[Čile]]a (2006-2010. i 2014-18). * 15. 3. - Odlukom Haškog suda bivši komandanti Armije BiH [[Enver Hadžihasanović]] i [[Amir Kubura]], prvostepenom su presudom osuđeni na 5 odnosno 2,5 godine zatvora. Njih je tribunal optužio za ratne zločine nad hrvatskim i srpskim civilima u srednjoj Bosni od 1993. do 1995. U kaznu će biti uračunato vrijeme provodeno u pritvoru, u skladu s time Kuburi za mjesec dana ističe puna kazna. * [[17. 3.]] - Danas bit će održana prva tehnička runda pregovora između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o Sporazumu o stabiliziranju i pridruživanju u Sarajevu. Tema je slobodna trgovina. * [[18. 3.]] - Razgovori lidera sedam bh. političkih stranaka rezultirali su dogovorom o promjenama [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava Bosne i Hercegovine]]. Stranke su danas usaglasile i jedino preostalo pitanje koje se odnosilo na način izbora kandidata za bh. predsjedništvo. * 18. 3. - Omladinski protesti u Francuskoj protiv novog radnog ugovora: masovno okupljanje u Parizu nakon kojeg grupa huligana izaziva nerede (protesti traju od februara do aprila). * [[19. 3.]] - [[Aleksandar Lukašenko]] zvanično velikom većinom dobio treći mandat predsednika [[Bjelorusija|Bjelorusije]] - na protestima opozicije uhapšeno nekoliko stotina ljudi. * [[21. 3.]] - Slanjem prve poruke započeo rad na projektu ''[[Twitter]]'', radna verzija lansirana u julu/srpnju. * [[22. 3.]] - Jugozapadnu Srbiju pogodio zemljotres jačine 4,5 stepeni Rihterove skale * 22. 3. - Poplave, klizišta i odroni ugrožavaju brojna naselja i puteve u Srbiji. Na teritoriji opštine [[Trstenik]] proglašeno je stanje elementarne nepogode (najteža situacija na području [[Bogdanje|Bogdanja]]). Inače, danas je [[Svjetski dan zaštite voda]]. * [[23. 3.]] - Objavljen amaterski snimak kako četiri člana [[DPS]]-a pokušavaju da potkupe jednog glasača da na referendumu glasa za nezavisnost Crne Gore. * 23. 3. - [[Rijeka Bosna]] izlila se u centru [[Maglaj]]a. Kiša koja bez prestanka pada od jučer, svakog sata podiže također nivo vode u akumulaciji jezera [[Modrac]]. Iz Kantonalne uprave najavljuju i mogućnost evakuacije stanovništva u općinama [[Lukavac]], [[Gračanica]] i [[Doboj]]-Istok. Stanje se pogoršalo i uz rijeku [[Spreča|Spreču]]. * [[24. 3.]] - Prva epizoda ''[[Hannah Montana]]'' na [[Disney Channel]]u - 4 sezone i 98 epizoda. [[Datoteka:2006 Ukrainian parliamentary election.svg|160px|mini|Izborna mapa Ukrajine]] * [[26. 3.]] - Izbori u [[Ukrajina|Ukrajini]], prvi nakon "[[Narančasta revolucija|Narančaste revolucije]]" i promene ustava kojim je deo vlasti prebačen na parlament: [[Partija regiona]] [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] 186 mandata (+150), Blok [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]] 129 (+107), Blok Naša Ukrajina, blizak preds. [[Viktor Juščenko|Juščenku]] 81 (-32) itd. * [[28. 3.]] - Na parlamentarnim izborima u [[Izrael]]u najviše glasova dobila nova stranka [[Kadima]] na čelu s v.d. premijerom [[Ehud Olmert|Ehudom Olmertom]]. * [[29. 3.]] - Potpuna [[pomrčina Sunca]], vidljiva u [[Brazil]]u, srednjem [[Atlantski ocean|Atlantiku]], [[Afrika|Africi]] (na linija [[Gana]] - SZ [[Egipat]]), [[Turska|Turskoj]], [[Gruzija|Gruziji]], [[Rusija|Rusiji]], [[Kazahstan]]u i [[Mongolija|Mongoliji]]. Iz Hrvatske i Srbije je bila vidljiva djelomična pomrčina. * 29. 3. - [[Ismail Hanija]] iz [[Hamas]]a je novi predsednik vlade [[Palestinska samouprava|Palestinske samouprave]]. Izrael i zapadne zemlje bojkotuju nove vlasti i uvode kaznene mere. U toku je i sukob Fatah-Hamas. * 29. 3. - Bivši [[Liberija|liberijski]] predsednik [[Charles Taylor]] je uhapšen na granici Nigerije i Kameruna (osuđen 2012. na 50 godina zatvora). * [[30. 3.]] - Železnice Srbije pustile u saobraćaj deset polovnih vozova iz Švedske, ministar [[Velimir Ilić]] priznaje neke propuste. * [[31. 3.]] - Ustavni sud BiH utvrdio je da [[Grb Federacije Bosne i Hercegovine|grb]] i [[Zastava Federacije Bosne i Hercegovine|zastava FBiH]] kao i [[Grb Republike Srpske|grb]] i [[Bože pravde|himna Republike Srpske]] nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. === April/Travanj === * [[4. 4.]] - Masovni protesti u Francuskoj povodom Ugovora o prvom zaposlenju, kojim bi se mladi lakše otpuštali (i zapošljavali) - zakon je povučen 10-tog. * [[6. 4.]] - [[Slučaj Holmec]]: Slovenija odbacila optužbe za ratne zločine [[1991]]. godine na [[Granični prijelaz Holmec|graničnom prelazu Holmec]] prema Austriji, nakon što je objavljen snimak u kojem slovenački vojnici navodno ubijaju vojnike [[JNA]] koji su se predali. * [[10. 4.]] - Izbori u [[Italija|Italiji]]: koalicija desnog centra na čelu s premijerom [[Silvio Berlusconi|Silvijem Berlusconijem]] gubi malom razlikom od koalicije lijevog centra na čelu s [[Romano Prodi|Romanom Prodijem]] (premijer do 2008). * [[11. 4.]] - ''[[Venus Express]]'' ušao u orbitu Venere. * 11. 4. - [[Iranski nuklearni program]]: predsednik [[Mahmoud Ahmadinejad]] objavio da je u zemlji proizvedeno nekoliko grama [[obogaćeni uranij|obogaćenog uranija]]. * [[12. 4.]] - Nivo [[Dunav]]a kod [[Zemun]]skog keja dostiže rekordnih 760&nbsp;cm. Priobalje je poplavljeno a voda je stigla do same ivice keja. U Beogradu je danas palo 35 litara kiše po metru kvadratnom. * 12. 4. - Uhapšen [[Goran Kljajević]], predsednik Trgovinskog suda (i brat Marka Kljajevića, predsednika sudskog veća u procesu za Đinđićevo ubistvo), označen kao jedan od organizatora "stečajne mafije" (uhapšeno još nekoliko osoba). Raspisana poternica za [[Slobodan Radulović|Slobodanom Radulovićem]], bivšim direktorom [[C market]]a. * [[13. 4.]] - [[Čadski građanski rat]]: odbijen je pobunjenički napad na [[N'Djamena|N'Djamenu]]. * [[14. 4.]] - Počeli arheološki radovi na brdu Visočica kod [[Visoko]]g za koje se smatra da krije prvu [[Bosanske piramide|Bosansku piramidu]] Sunca - bh. arheolozi traže nekoliko dana kasnije da se ponište dozvole za radove. [[Datoteka:Dunav Zemun 2006.jpg|mini|Dunav pored Zemunskog keja]] * [[16. 4.]] - Poplave pored Dunava u Srbiji, Bugarskoj, Rumuniji. * [[17. 4.]] - Skupština Srbije usvojila Zakon o rehabilitaciji koji se odnosi na političke i ideološke žrtve od 6. aprila [[1941]]. * [[19. 4.]] - Neredi u [[Honiara|Honijari]], glavnom gradu [[Solomonski Otoci|Solomonskih Otoka]], iz nezadovoljstva izabranim premijerom. Opustošena je Kineska četvrt; Australija i Novi Zeland šalju mirovnjake. * [[20. 4.]] - [[RRA]] izdala nacionalne dozvole za emitovanje u Srbiji: [[TV Pink]], [[Foks televizija|TV Foks]], [[TV B92]], [[TV Avala]] i jednu zajedničku za [[Happy TV]]/[[TV Košava]]. * [[23. 4.]] - Drugi krug izbora u Mađarskoj: najviše glasova za vladajuće [[Mađarska socijalistička partija|socijaliste]] [[Ferenc Gyurcsany|Ferenca Gyurcsanya]], nastavljaju koaliciju sa Slobodnim demokratama. * [[24. 4.]] - Nepalska revolucija (demokratski pokret): pod pritiskom 20 dana generalnog štrajka i protesta, kralj [[Gyanendra]] je vratio parlament. * [[25. 4.]] - Tužilaštvo za ratne zločine Srbije je podiglo optužnicu protiv osam osoba za [[Masakr u Suvoj Reci]] na Kosmetu 1999. * 25. 4. - Otkrivena nova masovna grobnica u [[Potočari]]ma, stotinjak metara od Memorijalnog centra. * [[26. 4.]] - ''Aprilski paket ustavnih promjena'': poslanici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine propustili usvojiti predviđene izmjene [[Ustav Bosne i Hercegovine|Ustava BiH]] - nedostajala dva glasa. * 26. 4. - U Hagu počelo suđenje [[Jadranko Prlić|Jadranku Prliću]], bivšem premijeru [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]]. * 26. 4. - Po odluci RRA ugašeni predajnici beogradske [[BK televizija|BK televizije]], ubrzo prestaje i emitovanje preko kabla. * [[travanj]] - U Hrvatskoj izbila afera [[Brodosplit]] - štetni ugovori o gradnji tankera za njemačkog brodovlasnika. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Bolivija|Bolivijski]] predsjednik [[Evo Morales]] proglasio nacionalizaciju nalazišta zemnog plina. Ovo izaziva protivljenje u istočnim, nizijskim, departmanima, zvanim ''Media Luna'' i zahtjevima za autonomijom. * [[2. 5.]] - [[Jasna Šekarić]] osvojila zlatnu medalju na Svetskom kupu u Brazilu ([[malokalibarski pištolj]]). * [[3. 5.]] - Evropska komisija je odložila pregovore o približavanju [[SCG]] EU zbog izostanka predaje Mladića Haškom tribunalu. [[Karla Del Ponte|Del Ponte]] tvrdi da se pre 10 dana znalo gde je Mladić; [[Miroljub Labus]] podneo ostavku zbog prekida pregovora. * 3. 5. - [[Nepalski građanski rat]]: nova vlada je objavila primirje, nakon što su [[Ujedinjena komunistička partija Nepala (maoistička)|maoisti]] učinili isto prošlog meseca (mir je dogovoren sledećeg novembra). * [[5. 5.]] - Ugašen Treći kanal [[RTS]]. * [[7. 5.]] - [[Somalski građanski rat]]: u okviru Ofanzive Saveza islamskih sudova, počinje Druga bitka za Mogadišu, između te organizacije i Alijanse za obnovu mira i kontraterorizam. * [[8. 5.]]? - Završena rekonstrukcija Nemanjine ulice u Beogradu. * [[10. 5.]] - [[Branimir Glavaš|Branimiru Glavašu]] je zbog slučaja "Garaža" ukinut zastupnički imunitet.<ref>[http://www.monitor.hr/clanci/kronologija-slucaja-selotejp-i-garaza/20564/ Kronologija slučaja "selotejp" i "garaža"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113104552/http://www.monitor.hr/clanci/kronologija-slucaja-selotejp-i-garaza/20564 |date=2010-01-13 }}, monitor.hr</ref> * 10. 5. - U SAD je objavljeno da [[Nacionalna Sigurnosna Agencija]] ima bazu metapodataka o stotinama milijardi telefonskih razgovora. ''MAINWAY''. * [[11. 5.]] - [[Patrijarh Pavle]] poručio u pismu predsedniku [[Svetozar Marović|Maroviću]] da nije u mogućnosti da ga primi i nedvosmisleno se založio za očuvanje državne zajednice Srbije i Crne Gore. * [[15. 5.]] - [[Giorgio Napolitano]] postaje predsjednikom [[Italija|Italije]] (do [[2015]]). * [[17. 5.]] - [[FC Barcelona]] je osvojila nogometnu [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] pobjedivši u finalnoj utakmici [[Arsenal FC]] rezultatom 2:1. * [[18. 5.]] - [[Nepal]]ski parlament je jednoglasno oduzeo mnoga kraljevska ovlašćenja (monarhija će biti ukinuta 2008). * 18 - [[20. 5.]] - [[Eurosong 2006]] u Atini: pobedio [[Lordi]] iz Finske, [[Hari Mata Hari]] iz BiH 3. ("Lejla"), [[Severina]] iz Hrvatske 12. ("Moja štikla"). * [[20. 5.]] - Iračku prelaznu vladu smenjuje prva stalna vlada, na čelu je [[Nouri al-Maliki]] iz šiitske islamističke partije Dawa (do 2014). [[Datoteka:Crna Gora - Rezultati referenduma po opstinama 2006 2.png|mini|180px|Referendum u Crnoj Gori po opštinama]] * [[21. 5.]] - [[Datoteka:ballot.gif|20px]] Održan ''[[Referendum o nezavisnosti Crne Gore]]'' - 55,5% je "za" (bilo potrebno 55%). * [[26. 5.]] - [[Dušan Kovačević]], ambasador SCG u Portugalu, podržao poziv princa [[Aleksandar II Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]] da se u Srbiji uspostavi parlamentarna monarhija * 26. 5. - [[Dragoje Paunović]] osuđen od strane Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na 20 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen na teritoriji općine [[Rogatica]] u 1992. godini. * [[27. 5.]] - "Drumska mafija": u Srbiji uhapšeno 25 osoba optuženih za zloupotrebe na naplatnim rampama na auto-putu Beograd-Niš. * 27. 5. - ''[[Moscow Pride]]'': pokušaj prve gej parade u Moskvi, mada je zabranjena - malobrojni učesnici su napadnuti. * 27. 5. - Zemljotres na [[Java (otok)|Javi]] blizu [[Yogyakarta|Yogyakarte]], 5.782 mrtvih. * [[28. 5.]] - Početak višegodišnje erupcije [[blatni vulkan|blatnog vulkana]] kod Sidoardža na istočnoj Javi u [[Indonezija|Indoneziji]]. * 28. 5. - [[Naftovod Baku-Tbilisi-Džejhan]], dužine 1774&nbsp;km - prva nafta stigla iz Azerbejdžana u tursku sredozemnu luku Džejhan. * [[29. 5.]] - Eksplozija u vojnoj fabrici u [[Barič]]u, poginula tri radnika. * [[31. 5.]] - U Crnoj Gori potvrđeno da je za nezavisnost glasalo preko 55% izašlih glasača, Vlada Republike Srbije konstatovala da Srbija postaje sledbenik DZ SCG. * 31. 5. - U policijskoj raciji u Stokholmu su zaplenjeni serveri ''[[The Pirate Bay]]''-a, ubrzo nastavljaju rad. === Jun/Lipanj === [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|thumb|180px|[[Crna Gora]] nezavisna...]] [[Datoteka:Flag of Serbia (2004–2010).svg|thumb|180px|...pa i [[Srbija]]]] * maj/jun - [[Protesti protiv NATO-a Feodosiji 2006.|Protesti protiv NATO-a]] u [[Feodosija|Feodosiji]] na Krimu, nakon dolaska američkog vojnog osoblja radi vežbe ''Sea Breeze 2006'' zakazane za jul. * [[3. 6.]] - '''[[Crna Gora]]''' svečano proglasila nezavisnost, nakon 88 godina u širim državama. * 3. 6. - Ubijen [[Zoran Vukojević]], zaštićeni svedok na suđenju "[[Zemunski klan|Zemunskom klanu]]" ([[Sretko Kalinić]] priznao [[2010]]). * [[5. 6.]] - '''[[Srbija]]''' zvanično preuzela nadležnosti bivše SCG (i postala nezavisna). [[Zastava Srbije]] ispred [[UN]] u Njujorku postavljena 8. juna. * 5. 6. - Savez islamskih sudova je zauzeo [[Mogadishu]]. * [[6. 6.]] - [[Milorad Dodik]] izjavio da je referendum u RS "mogućnost koja može da se dogodi u budućnosti". * 6. 6. - Poslanik SRS nazvao rođake ministarke [[Ivana Dulić-Marković|Dulić-Marković]] ustašama, poslanici [[G17 Plus]] napustili zasedanje. * [[7. 6.]] - U Iraku ubijen [[Abu Musab al-Zarkavi]], jordanski terorista i vođa iračke [[Al Kaida|Al Kaide]]. * [[9. 6.]] do [[9. 7.]] - [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Njemačka 2006.]] - Italija 1, Hrvatska 22, Srbija i Crna Gora 32. * [[9. 6.]] - Srpski teniser [[Nenad Zimonjić]] je sa Slovenkom [[Katarina Srebotnik|Katarinom Srebotnik]] osvojio finale u mešovitom dublu na [[Rolan Garos]]u. * [[14. 6.]] - Vlada Srbije odlučila da prizna Crnu Goru, crnogorski državljani koji žive u Srbiji mogu postati i srpski državljani. * [[16. 6.]] - Šefovi država EU u Briselu usvojili Deklaraciju o Zapadnom Balkanu. * [[17. 6.]] - [[Svetlana Ceca Ražnatović]] izdaje album "Idealno loša" i promoviše ga na Ušću u Beogradu pred 150.000 fanova. * [[18. 6.]] - Na referendumu u [[Katalonija|Kataloniji]] 75% birača podržalo novi statut koji bi je odredio kao zasebnu naciju unutar Španije sa širokom samoupravom. * [[22. 6.]] - Stalni savjet [[OSCE]]-a formalno je potvrdio da je [[Crna Gora]] postala 56. članica te međunarodne organizacije. * [[25. 6.]] - Blizu granice sa [[Pojas Gaze|Pojasom Gaze]] otet/zarobljen izraelski vojnik [[Gilad Shalit]] (razmenjen 2011). * [[26. 6.]] - Kriza na [[Istočni Timor|Istočnom Timoru]]: premijer daje ostavku nakon dva meseca nereda. * 26. 6. - Ustavni referendum u Italiji, kojim bi premijer dobio veća ovlašćenja a zemlja bila federalizovana: odbijeno sa 61%. * [[27. 6.]] - Haški tribunal osudio [[Naser Orić|Nasera Orića]] na dve godine zatvora i pustio ga na slobodu. * [[28. 6.]] - [[Crna Gora]] postala 192. članica [[Ujedinjeni narodi|UN]]. * 28. 6. - Započela izraelska vojna [[operacija Letnje kiše]] protiv [[Hamas]]a u Pojasu Gaze (traje do novembra). * 28. 6. - SAD povukle snage s [[Island]]a - raspuštene [[Iceland Defense Force]]. * jun - Društvena mreža ''[[Myspace]]'' postaje najposećeniji sajt u SAD (vrhunac dostiže 2008, [[Facebook]] je pretiče 2008/09). === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - Počeo saobraćaj na [[željeznička pruga Qingzang|željezničkoj pruzi Qingzang]], vezom [[Tibet]]a sa ostatkom NR Kine, najvišoj pruzi na svijetu. * [[2. 7.]] - Predsjednički izbori u [[Meksiko|Meksiku]]: [[Felipe Calderon]] iz vladajuče partije PAN službeno pobjeđuje sa 36,69%, ispred [[Andrés Manuel López Obrador|AML Obradora]] sa 36,09%, što je izazvalo višemjesečne proteste. * [[3. 7.]] - Počela pobuna zatvorenika u beogradskom Centralnom zatvoru, odbijaju hranu, neki su zašili usne. * [[4. 7.]] - U trećem kolu Vimbldona, srpska teniserka [[Jelena Janković]] pobedila aktuelnu šampionku [[Venus Vilijams]]. * [[5. 7.]] - Severna Koreja testira rakete. * [[6. 7.]] - Posle 44 godine otvoren za promet himalajski prevoj [[Nathu La]] između Indije i Kine. * [[8. 7.]] - [[Nenad Zimonjić]] i Fabris Santoro zauzeli drugo mesto u muškom dublu na ovogodišnjem Vimbldonu. * [[9. 7.]] - Pobjednik [[Svjetsko prvenstvo u fudbalu|Svjetskog prvenstva u fudbalu]] postala reprezentacija [[Italija|Italije]], nakon izvođenja penala protiv Francuske. [[Zinedine Zidane]] se povlači nakon crvenog kartona. * [[10. 7.]] - Čečenski komandant [[Šamil Basajev]] je poginuo na granici Ingušetije i Severne Osetije. * [[11. 7.]] - Sedam eksplozija na prigradskim vozovima u Bombaju, 209 mrtvih. * [[12. 7.]] - [[Izraelsko-libanonski rat 2006.]] počeo nakon što je [[Hezbollah]] oteo dvojicu izraelskih vojnika (traje do 14. kolovoza). * [[14. 7.]] - U Hagu počinje suđenje sedmorici oficira VRS po optužbi za Srebrenicu (tj. nakon letnje pauze). * 14. 7. - Poljski premijer je [[Jarosław Kaczyński]], brat blizanac predsednika [[Lech Kaczyński|Lecha Kaczyńskog]] (do 2007). [[Datoteka:Twitter logo.svg|thumb|180px|[[Twitter]]ov logo do 2010.]] * [[15. 7.]] - [[Servis za društveno umrežavanje|Društveno umrežavanje]]: pokrenut ''[[Twitter]]''. * 15 - 17. 7. - Jedini samit [[G8]] u Rusiji, u Sankt Peterburgu. * [[17. 7.]] - Slabiji zemljotres nedaleko od zapadne Jave pokreće cunami u kome je poginulo 668 ljudi. * [[18. 7.]] - Predstavnički dom SAD je glasao 236:187 za ustavni amandman o braku kao zajednici muškarca i žene - bilo je potrebno 290 glasova. * ca. 19. 7. - [[Vrući talas u Evropi 2006.]]: najtopliji zabeleženi mesec u nekoliko zemalja zapadne i srednje Evrope; slično i u SAD. * [[20. 7.]] - Počinje masovnija intervencija Etiopije u Somaliji, uz podršku SAD, protiv Saveza islamskih sudova, za somalsku Prelaznu federalnu vladu. * [[21. 7.]] - [[Havijer Klemente]] je novi selektor srpske fudbalske reprezentacije (do 2007). * [[22. 7.]] - ''[[Srpskohrvatska Wikipedija]]'' ima 5.000 članaka. * 22 - 28. 7. - Kriza u Kodoriju: gruzijska vlada je povratila kontrolu u gornjoj klisuri Kodori, koju je ranio kontrolisao komandant paravojne jedinice. To je jedini deo [[Abhazija|Abhazije]] pod gruzijskom kotrolom (izgubljen 2008). * [[23. 7.]] - Zgrada ranije Savezne skupštine pripala [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Srbije]]. * 23. 7. - [[Datoteka:Basketball pictogram.svg|25px]] Završeno Evropsko košarkaško prvenstvo za mlađe od 20 u Izmiru: Srbija i Crna Gora 1, Hrvatska 5. Poslednje izvođenje "Hej Sloveni"? * 23. 7. - [[Novak Đoković]] osvojio u [[Amersfoort]]u prvu ATP titulu (Dutch Open), čime je obezbedio ulazak među prvih 30 igrača sveta. * 23. 7. - Amerikanac [[Floyd Landis]] je pobednik ''[[Tour de France]]''-a - ali ubrzo se ispostavlja da se dopingovao. * [[24. 7.]] - Bečki pregovori o Kosovu: sastanak predsednikâ Tadića i Sejdiua i premijerâ Koštunice i Čekua. * [[30. 7.]] - [[Masakr u Kani (2006)|Masakr u Kani]]: izraelski vazdušni napad u južnom Libanu dovodi do 28 mrtvih civila, uključujući 16 dece, i 13 nestalih. * [[31. 7.]] - Srbijanskog mobilnog operatera "Mobi 63" kupio norveški [[Telenor]] za 1,513 milijardi eura (od 2022. [[Yettel Srbija]]). * 31. 7. - [[Fidel Castro]] prenosi iz zdravstvenih razloga funkciju predsednika Kube na svog brata i potpredsednika [[Raúl Castro|Raúla Castra]] (i formalno na toj funkciji 2008-18, a Fidel umire 2016). * 31. 7. - Savet bezbednosti UN zahteva od Irana da prekine program obogaćivanja uranijuma. === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:Eurotower I-Zagreb.JPG|mini|200px|[[Eurotower]] u Zagrebu]] * [[4. 8.]] - Razrešenje političke krize u Ukrajini: pošto se raspala "Narandžasta koalicija", [[Viktor Janukovič]] je novi premijer na čelu koalicije Partije regiona, socijalista i komunista (do decembra 2007). * [[12. 8.]] - [[Olivera Jevtić]] osvojila je srebrnu medalju u maratonu na Evropskom prvenstvu u atletici u Geteborgu - prva medalja za samostalnu Srbiju. * [[14. 8.]] - Primirjem završen [[Izraelsko-libanonski sukob 2006|Izraelsko-libanonski sukob]]. Izraelci su izgubili 121 vojnika i 44 civila, Hezbolah bar 250 boraca a Liban preko 1.100 civila. * [[19. 8.]] do [[3. 9.]] - U [[Japan]]u održano [[Svjetsko prvenstvo u košarci - Japan 2006.|Svjetsko prvenstvo u košarci]] (Srbija i Crna Gora izgubila od Španije u 1/16 finala). * [[21. 8.]] - Srpska teniserka [[Ana Ivanović]] osvojila prvi Tier 1 turnir (drugi VTA turnir u karijeri) u Montrealu pobedivši u finalu Martinu Hingis rezultatom 2:0 (6:2, 6:3). * [[22. 8.]] - Ruski avion na letu iz [[Anapa|Anape]] u Sankt Peterburg pao nedaleko od Donjecka u Ukrajini, stradalo je 170 ljudi. * [[23. 8.]] - [[Natasha Kampusch]] pobjegla je od otmičara, Wolfganga Priklopila, nakon što je držana u zatvoreništvu blizu Beča duže od osam godina. * [[24. 8.]] - Planeti [[Pluton (astronomija)|Pluton]] [[Definicija planete (2006)|je oduzet status planete]], smatra se [[Patuljasta planeta|patuljastom planetom]]. * [[26. 8.]] - Bačena bomba u kafić "Dolče vita" u severnoj Kosovskoj Mitrovici, 9 povređenih. * [[28. 8.]] - [[Marko Kljajević]], predsedavajući sudskog veća na suđenju za [[Zoran Đinđić|Đinđićevo]] ubistvo, zatražio da bude razrešen sudijske dužnosti (nasleđuje ga [[Nata Mesarović]] [[6. 9.]]). * 28. 8. - Sukob iračke vojske i šiitske milicije [[Muktada el Sadr|Muktade el Sadra]] u gradu [[Divanija]] - poginulo 50 pobunjenika i 23 vojnika. * [[30. 8.]] - Nemački časopis ''Theater heute'' proglasio je dramsku spisateljicu [[Biljana Srbljanović|Biljanu Srbljanović]] najboljim inostranim piscem u sezoni 2005/06. === Septembar/Rujan === [[Datoteka:Zagrebtower 2011-may.jpg|mini|200px|[[Zagrebtower]]]] * [[1. 9.]] - [[Joachim Rücker]] je novi šef [[UNMIK]]-a (do juna 2008). * 1. 9. - Novi vlasnici [[Večernje novosti|Večernjih novosti]], najveći među njima je austrijska firma "Ardos Holding GmbH" (iza koje navodno stoji [[Milan Beko]] <ref>[http://www.dragas.biz/index.php?option=com_content&view=article&id=2364:milan-beko-vea263inski-vlasnik-novosti&catid=78:sluevi&Itemid=67 Milan Beko većinski vlasnik „Novosti“], dragas.biz (obj. 3. sep. 2006; pristup. 10. nov. 2013)</ref>). * [[4. 9.]] - Prirodnjak [[Stiv Irvin]] poginuo od uboda raže. * [[5. 9.]] - Kriza u Meksiku: [[Felipe Calderon]] je proglašen za pobednika julskih izbora. * [[10. 9.]] - [[Datoteka:Water polo pictogram.svg|25px]] Vaterpolo reprezentacija Srbije osvojila je na [[Tašmajdan]]u titulu šampiona Evrope pobedivši reprezentaciju Mađarske sa 9:8 (2:4, 4:1, 2:3, 1:0), Hrvatska 7. * 10. 9. - [[Datoteka:Coat of arms of Montenegro.svg|22px|Crna Gora]] Koalicija DPS-SDP osvojila apsolutnu većinu na [[Izbori za poslanike Skupštine Crne Gore 2006.|parlamentarnim izborima u Crnoj Gori]]. * 10. 9. - Pucnjava na lokalnim izborima u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]], ubijen jedan kandidat. * [[11. 9.]] - [[George Tupou V]] (58) novi je kralj [[Tonga|Tonge]] (do 2012.), nakon smrti [[Taufa'ahau Tupou IV]] (88). * [[12. 9.]] - Regensburško predavanje pape [[Benedikt XVI|Benedikta XVI]] o veri i razumu: iz citata vizantijskog cara [[Manojlo II Paleolog|Manojla I]]I o islamu nastaje kontroverza i protesti u islamskom svetu. * [[15. 9.]] - Počela prva sezona [[Veliki Brat u Srbiji|Velikog Brata u Srbiji]], u kojoj se proslavio [[Miroslav Đuričić|Miki Đuričić]]. * [[17. 9.]] - Srbijanska [[TV Avala]] emituje program (ugašena 2012.). * [[18. 9.]] - U demonstracijama u Budimpešti povređeno je 200 ljudi. Povod je snimak u kome premijer [[Ferenc Đurčanj]] priznaje da je lagao. * 18. 9. - Predsednik Skupštine Kosova i Metohije [[Kolj Beriša]] preti pobunom ako ne dođe do nezavisnosti Kosova i Metohije. * 18. 9. - Prvi broj besplatnih dnevnih novina "24 sata" u Srbiji. * [[19. 9.]] - Vojska u [[Tajland]]u izvršila državni udar dok se premijer [[Taksin Šinavatra]] nalazio na samitu UN u Njujorku. * 19. 9. - U [[Klina|Klini]] četvoro Srba povređeno od bombe ubačene u stan. * [[20. 9.]] - Savet Evrope pripremio nacrt rezolucije u kojoj se predlaže „uslovna nezavisnost“ za Kosovo i Metohiju. * 20. 9. - Venecuelanski predsednik [[Hugo Chávez]] kaže za govornicom u UN da se "još uvek oseća sumpor" nakon jučerašnjeg [[George W. Bush|Bushovog]] govora. * [[26. 9.]] - [[Servis za društveno umrežavanje|Društveno umrežavanje]]: ''[[Facebook]]'' se otvara za sve sa validnim e-mailom, nakon što je dve godine bio orijentisan na studente. * 26. 9. - Dvoslovna skraćenica za [[Srbija|Srbiju]] je "RS", troslovna "SRB". * 26. 9. - U Banjaluci potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih odnosa između Srbije i Republike Srpske (Tadić i Koštunica s jedne te Čavić i Dodik s druge strane). * 26. 9. - Nakon [[Jun'ichirō Koizumi]]ja, [[Shinzō Abe]] je prvi put premijer Japana (tačno godinu dana). * [[27. 9.]] - Haški tribunal proglasio [[Momčilo Krajišnik|Momčila Krajišnika]] krivim za ratne zločine u BiH i osudio na 27 godina zatvora, ali ga je oslobodio optužbe za genocid (kasnije smanjeno na 20 godina, pušten 2013). * 27. 9. - Dalje pogoršanje gruzijsko-ruskih odnosa: u Gruziji su uhapšena četvorica ruskih oficira, optuženih za špijunažu. * [[29. 9.]] - Osnovana Specijalna brigada Vojske Srbije. * 29. 9. - ''Gol Transportes Aéreos Flight 1907'' u Brazilu: putnički avion je pao nakon što mu je poslovni otkinuo deo krila - 154 mrtvih. * [[30. 9.]] - Skupština Srbije usvojila predlog novog ustava koji treba biti potvrđen na referendumu krajem oktobra. === Oktobar/Listopad === * [[1. 10.]] - [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg|22px|BiH]] U [[BiH|Bosni i Hercegovini]] održani opšti izbori. Novi članovi Predsedništva BiH su [[Nebojša Radmanović]], [[Željko Komšić]] i [[Haris Silajdžić]]. U Republici Srpskoj pobedila [[SNSD]] [[Milorad Dodik|Milorada Dodika]], dok su u Federaciji BiH većinu u parlamentu osvojile stranke [[SDA]], [[Stranka za BiH]] i [[HDZ]]. * 1. 10. - Članovi srpske vlade iz [[G17 Plus]] dali ostavke, ali ostaju dok Skupština to ne konstatuje. * [[2. 10.]] - Čovek nejasnih motiva ubio pet devojčica u [[Amiši|amiškoj]] školi u Pensilvaniji. * [[4. 10.]] - [[Željko Šturanović]] biće novi mandatar za sastav vlade [[Crna Gora|Crne Gore]]. * [[5. 10.]] - Pobuna u niškom zatvoru, širi se i na Mitrovački i Požarevački zatvor. * [[7. 10.]] - Ubijena ruska novinarka [[Ana Politkovskaja]]. [[Datoteka:North Korea Nuclear Test.jpg|120px|mini|Lokacija testa u Severnoj Koreji]] * [[9. 10.]] - [[Severna Koreja]] izvršila prvu probu atomskog oružja. * [[10. 10.]] - Mlada fudbalska reprezentacija Srbije pobedila Švedsku u gostima sa 5:0 i obezbedila prolaz na EP 2007. * 10. 10 - Džamija u [[mostar]]skom naselju Jasenica pogođena ručnim bacačem. * [[13. 10.]] - [[Ban Ki-Mun]] će biti osmi generalni sekretar [[UN|Ujedinjenih nacija]]. * [[14. 10.]] - Na 18. svjetskom prvenstvu u karateu, koje se održava u finskom gradu Tampereu, seniorska reprezentacija BiH osvojila je drugo mjesto. * 14. 10. - Savet bezbednosti UN jednoglasno uveo sankcije Severnoj Koreji. * 14. 10. - [[Petr Čech]], golman [[Chelsea F.C.]], dobio frakturu lobanje - do kraja karijere igra sa zaštitnom kapom (Čechova zamena je dobila potres mozga na istoj utakmici). * [[15. 10.]] - [[Vladimir Kramnik]] je prvi neosporni svetski šampion u šahu posle 13 godina, pobedivši Veselina Topalova sa 6:6, 8½:7½ u "meču ujedinjenja". * [[17. 10.]] - Bh. turističko-promotivni film "Enjoy Life" ("Uživaj život u BiH") osvojio je prvu nagradu na 9. međunarodnom festivalu turističkog filma SW ITF 2006 'CRO održanom u Splitu od 11. do 14. oktobra. * 17. 10. - Samit šefova država jugoistočne Evrope u Karađorđevu. * [[18. 10.]] - Objavljen je [[Internet Explorer]] 7. * [[19. 10.]] - U vojnom skladištu na Karađorđevom brdu kod [[Paraćin]]a desila se serija snažnih eksplozija. Lakše povređeno nekoliko građana. * 19. 10. - [[Emir Kusturica]] će biti odlikovan najvećim francuskim priznanjem iz oblasti kulture, ordenom Viteza umetnosti i književnosti. * [[23. 10.]] - Na lokalnim izborima u [[Ljubljana|Ljubljani]] sa 63 odsto glasova pobedio [[Zoran Janković]]. * [[24. 10.]] - [[NASA]]-ina svemirska letjelica [[MESSENGER]] prvi put je proletela pored [[Venera (planet)|Venere]] na svom putu do [[Merkur (planet)|Merkura]]. * [[26. 10.]] - U SAD je potpisan Zakon o sigurnoj ogradi, za gradnju preko 1.100 km ograde na granici sa Meksikom (skoro je završena 2010, ali uskoro se pronalaze metodi za njeno prevazilaženje). * [[28.10.|28]] - [[29. 10.]] - [[Datoteka:ballot.gif|20px]] U Republici Srbiji se održava dvodnevni referendum o predlogu novog ustava (izlaznost 54,91 %, "za" je 53,04 %). * 29. 10. - Drugi krug izbora u [[DR Kongo]]: zvanično pobeđuje stari predsednik [[Joseph Kabila]], opozicija tvrdi da je bilo prevara. * [[30. 10.]] - U Sarajevu predstavljen T3, prvi alternativni bh. telekom operater. * 30. 10. - Udar na medresu u selu Čenagaj, na severozapadu Pakistana, izveštava se o 70-82 poginulih - meta je trebao biti [[Ayman al-Zawahiri]], drugokomandujući Al-Kaide. === Novembar/Studeni === * oktobar-novembar - Na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] organizovani protesti i blokada zbog školarina i nejasnih kriterijuma za određivanje zvanja mastera. * [[2. 11.]] - [[Aleksandra Kovač]] dobila MTV evropsku muzičku nagradu za najbolje regionalno muzičko delo. * [[3. 11.]] - Komedija "[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan|Borat]]" u širokom prikazivanju u SAD. * [[5. 11.]] - [[Sadam Husein]] osuđen na smrt. * 5. 11. - Predsednički i parlamentarni izbori u [[Nikaragva|Nikaragvi]], pobeda [[Daniel Ortega|Daniela Ortege]] i [[Sandinistički front nacionalnog oslobođenja|Sandinista]]. * [[6. 11.]] - U Sarajevu dužnost preuzela 3 nova člana Predsjedništva BiH - [[Haris Silajdžić]], [[Nebojša Radmanović]] i [[Željko Komšić]]. * [[7. 11.]] - Na redovnim izborima za [[Kongres SAD]] [[Demokratska stranka SAD|američki demokrati]] od [[Republikanska stranka SAD|republikanaca]] preuzeli većinu u [[Zastupnički dom SAD|Zastupničkom domu]] i [[Senat SAD|Senatu]] ([[Nancy Pelosi]] je spikerica Sentata 2007-11. i 2019-23.). * [[8. 11.]] - [[Datoteka:Flag of Serbia (2004-2010).svg|25px|Srbija]] [[Srbija]] dobila novi '''[[Ustav Srbije od 2006. godine|Ustav]]''', koji u preambuli definira [[Kosovo]] kao sastavni dio zemlje. * 8. 11. - Na kraju izraelske Operacije Jesenji oblaci u Pojasu Gaze, u granatiranju kuća u Beit Hanunu stradalo 19 Palestinaca. * [[9. 11.]] - Islamska zajednica BiH objavila proširenu Rezoluciju u kojoj se potvrđuje privrženost "tradicionalnom Islamu" i Islamu baziranom na Hanefijskom mezhebu, i to povodom dešavanja u nekim džamijama u [[Sandžak]]u gdje je dolazilo do razmimoilaženja u načinu izvršavanja islamskih obaveza. * [[10. 11.]] - Nakon što je parlament usvojio Ustavni zakon o sprovođenju Ustava, predsednik Republike Srbije, Boris Tadić, raspisao parlamentarne izbore u Srbiji za 21. januar 2007. * 10. 11. - [[Vojislav Šešelj]] započeo štrajk glađu u pritvoru Haškog tribunala (Tužilaštvo iznosi uvodnu reč 27-28. 11., tri godine i devet meseci nakon Šešeljeve predaje). * [[12. 11.]] - [[Južna Osetija]] se na referendumu izjasnila za nezavisnost od [[Gruzija|Gruzije]] (Rusija priznaje nakon [[Rusko-gruzijski rat|sukoba 2008]]). * [[13. 11.]] - Čelnik SNSD-a [[Milorad Dodik]] najavio organizovanje referenduma o reformi policije u BiH. * 13. 11. - ''[[Google]]'' je za 1,65 milijardi dolara kupio ''[[YouTube]]'', osnovan prošle godine. * [[14. 11.]] - Kompanije [[Delta M]] iz Srbije i [[Agrokor]] iz Hrvatske objavile stvaranje strateškog partnerstva. * 14. 11. - Sud BiH osudio [[Radovan Stanković|Radovana Stankovića]] na 16 godina zatvora za zločin protiv čovječnosti počinjen na području [[Foča|Foče]] u periodu od aprila 1992. do februara 1993. godine. [[Datoteka:Tower centar 040408.jpg|mini|180px|[[Tower Centar Rijeka]]]] * [[16. 11.]] - [[Datoteka:Volleyball (indoor) pictogram.svg|25px]] [[Svetsko prvenstvo u odbojci za žene 2006.]] u Japanu: Rusija 1, Brazil 2, Srbija i Crna Gora 3. * 16. 11. - Neredi sa pljačkama i paljevinama na [[Tonga|Tongi]] - Australija i Novi Zeland su poslali trupe. * [[17. 11.]] - U [[Pančevo|Pančevu]] pojačano aerozagađenje i koncentracija [[benzen]]a iznosi 16,3 μg/m³, a ukupno redukovanog [[sumpor]]a 5,1 μg. Građani protestuju ispred zgrade Vlade Srbije. * 17. 11. - Sud BiH nepravomoćno osudio bivšeg člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a [[Dragan Čović|Dragana Čovića]] na pet godina zatvora zbog zloupotrebe položaja ministra finansija Federacije BiH 2000. godine (presuda ukinuta dogodine). * [[19. 11.]] - [[Nintendo]]va konzola sedme generacije ''[[Wii]]'' je puštena u prodaju u Severnoj Americi. * [[20. 11.]] - Otvoren je [[Spomen dom Ovčara]]. * [[21. 11.]] - Otvoren je [[Tower Centar Rijeka]]. * 21. 11. - U Libanu ubijen političar [[Pierre Amine Gemayel]], protivnik sirijskog uticaja. * [[23. 11.]] - Bivši ruski obaveštajac [[Aleksandar Litvinenko]] je umro u Univerzitetskoj bolnici u Londonu, najverovatnije usled posledica radioaktivnog trovanja - u posthumnoj izjavi optužuje Putina. * 23. 11. - Napad auto-bombama i granatama na bagdadski [[Sadr City]] u kome žive šiiti, najmanje 215 mrtvih. * [[26. 11.]] - Bitka kod grada Malakal u južnom [[Sudan]]u trajala je do 29. novembra, poginulo 150 ljudi, ranjeno 400. * [[29. 11.]] - [[NATO]] na samitu u Rigi odobrio ulazak Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore u [[Partnerstvo za mir]]. * [[30. 11.]] - Žalbeno veće Haškog tribunala produžilo kaznu generalu VRS [[Stanislav Galić|Stanislavu Galiću]] sa 20 godina na doživotni zatvor zbog granatiranja i opsade Sarajeva. * 30. 11. - Tajfun Durian (Reming) pogađa Filipine, odnosi skoro 1.400 žrtava i nanosi veliku štetu; 5. 12. pogađa i Vijetnam. === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - [[Srpska radikalna stranka|Radikalski]] miting podrške Vojislavu Šešelju ispred američke ambasade u Beogradu, oko 25.000 prisutnih. * [[5. 12.]] - [[Telekom Srbija]] dao najbolju ponudu za kupovinu 65 odsto državnog kapitala [[Telekom Srpske|Telekoma Srpske]]. * 5. 12. - Vojni udar na [[Fidži]]ju (napetost između [[Fidžijci|domaćih]] i [[Fidži Indijci|indijskih Fidžijanaca]]). * [[7. 12.|7]] - [[10. 12.]] - [[Datoteka:Swimming pictogram.svg|25px]] [[Europsko prvenstvo u plivanju u kratkim bazenima 2006.]] (Helsinki): [[Milorad Čavić]] (SR) uzeo zlato i srebro, [[Aleksej Puninski]] (HR) zlato. * [[8. 12.]] - Iz [[Haški tribunal|Haga]] saopšteno da je [[Vojislav Šešelj]] prekinuo štrajk glađu. * 8. 12. - [[Rat u Somaliji (2006-2009)]]: počinje sukob etiopske vojske i snaga somalske Prelazne federalne vlade sa Savezom islamskih sudova. * [[9. 12.]] - Objavljen snimak govora [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] početkom '90-tih u Australiji u kome kaže da su Hrvati dva puta pobijedili, 10. travnja i poslije rata. * [[10. 12.]] - Bivši čileanski predsednik [[Augusto Pinoče]] umro u bolnici u Santjagu, u 91. godini, nakon srčanog udara. [[Datoteka:Mexican drug cartels 2008.jpg|mini|Meksički narko karteli 2007.]] * [[11. 12.]] - [[Meksički narko rat]] počinje kada novi predsednik [[Felipe Calderon|Calderon]] pošalje vojsku protiv nasilja u državi [[Michoacán]] (do 2012. zvanično 60.000 mrtvih i još nije gotovo). * [[14. 12.]] - Bosna i Hercegovina, Srbija, te Crna Gora postale članice [[NATO]] programa [[Partnerstvo za mir]] (Crna Gora je u NATO od 2017.). * 14. 12. - Vrhovni sud Srbije ukinuo presudu u slučaju "[[Ovčara]]" - ponovno suđenje. * 14. 12. - Pojačanje konflikta između [[Fatah]]a i [[Hamas]]a: na granici Pojasa Gaze je pucano na Ismaila Haniju, lidera Hamasa i šefa palestinske vlade; do juna ginu stotine ljudi. * [[17. 12.]] - 78,4 dinara za [[euro]] (isto kao u decembru [[2004]]. i oktobru [[2000]].). * [[19. 12.]] - Na samitu premijera u Bukureštu potpisano proširenje Srednjeevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini ([[CEFTA]]) - Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Unmik/Kosovo, Albanija i Moldova (ranije članice: Hrvatska, do 2013; Makedonija; Rumunija i Bugarska do Nove godine). * 19. 12. - [[Suđenje medicinskim djelatnicima u Libiji]]: palestinski doktor i pet bugarskih sestara ponovo osuđeni na smrt. * [[20. 12.]] - Sukob starog i novog bratstva svetogorskog [[Manastir Esfigmen|manastira Esfigmen]], sedam povređenih. * [[21. 12.]] - Umro je [[turkmenistan]]ski diktator [[Saparmurat Nijazov]], nasleđuje ga [[Gurbanguly Berdimuhammedow]] (do 2022). * [[23. 12.]] - Savet bezbednosti UN uvodi sankcije Iranu jer nije zaustavio program obogaćivanja uranijuma (ukinute nakon sporazuma 2015, SAD ih vraćaju 2018, Iran odustaje od sporazuma 2025). * [[25. 12.]] - ''[[Time (časopis)|Time]]''-ova [[Osoba godine (Time)|Osoba godine]]: "Ti", tj. korisnici interneta koji mu doprinose sadržaj. * [[26. 12.]] - U eksploziji naftovoda u [[Nigerija|Nigeriji]] poginulo 265 ljudi a na desetine je teško povređeno. * [[28. 12.]] - Etiopska vojska i snage Prelazne federalne vlade su ušle bez otpora u [[Mogadishu]], pošto su se borci Saveza islamskih sudova povukli u [[Kismayo]], koji ubrzo takođe napuštaju. Uskoro se razvija islamistička pobuna. * [[30. 12.]] - Pogubljen bivši [[Irak|irački]] [[diktator]] [[Sadam Husein]]. * 30. 12. - Indonežanski feribot "Senopati Nusantara" potonuo nedaleko od Jave, utopilo se preko 400 ljudi. * [[31. 12.]] - Srbijanska televizija "Fox" počinje emitovanje programa (od 2010. [[Prva srpska televizija]], tj. Prva). === Kroz godinu === == Godišnjice/Obljetnice == * 400. obljetnica rođenja [[Rembrandt]]a. * 250. [[250 godina Mozarta|obljetnica]] rođenja [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfganga Amadeusa Mozarta]]. * 150. obljetnica rođenja [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], [[Sigmund Freud|Sigmunda Freuda]], [[George Bernard Shaw|Georgea Bernarda Shawa]], [[Woodrow Wilson|Woodrowa Wilsona]] i [[Joseph John Thomson|J. J. Thomsona]]. * 100. obljetnica rođenja dr. [[Hans Asperger|Hansa Aspergera]], otkrivača [[Aspergerov sindrom|Aspergerova sindroma]]. * 100. obljetnica rođenja [[Boris Papandopulo|Borisa Papandopula]] == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 2006.}} * [[19. 1.]] - [[Lana Pudar]], bh. plivačica * [[29. 5.]] - [[Gukesh Dommaraju]], svetski šahovski prvak * [[25. 8.]] - [[Kimi Antonelli]], vozač F1 == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2006.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Dragan Lukić]], srpski pisac za decu (* [[1928]].) * [[2. 1.]] - [[Đurđevka Čakarević]], operska pevačica (* [[1923]].) * [[4. 1.]] - [[Nijaz Abadžić]], bh. novinar, publicista i urednik [[FTVBiH]] (* [[1935]]) * 4. 1. - [[Maktoum bin Rashid Al Maktoum]], premijer UAE (* [[1943]]) * [[6. 1.]] - [[Lou Rawls]], američki pjevač (* [[1933]].) * [[7. 1.]] - [[Heinrich Harrer]], alpinista i književnik (* [[1912]]) * [[8. 1.]] - [[Bogdan Brukner]], arheolog, akademik (* [[1931]]) * [[10. 1.]] - [[Fadil Toskić]], bosanskohercegovački pjevač * [[14. 1.]] - [[Shelley Winters]], američki glumica (* [[1920]].) * [[15. 1.]] - [[Jaber Al-Ahmad Al-Jaber Al-Sabah]], emir Kuvajta (* [[1926]]) * [[19. 1.]] - [[Wilson Pickett]], američki pjevač (* [[1941]].) * [[21. 1.]] - [[Ibrahim Rugova]], predsednik Kosova (* [[1944]].) * [[24. 1.]] - [[Chris Penn]], američki glumac (* [[1965]].) * 24. 1. - [[Božidar Prodanović]], slikar i profesor (* [[1923]]) * [[25. 1.]] - [[Borislav Ćorković]] Reba, košarkaški trener (* [[1933]]) * [[26. 1.]] - [[Jure Bilić]], bivši hrvatski političar (* [[1922]]) * [[27. 1.]] - [[Johannes Rau]], njemački političar i predsjednik (* [[1931]].) * 27. 1. - [[Nikica Kalogjera]], dirigent, kompozitor, aranžer (* [[1930]]) * [[28. 1.]] - [[Duško Trifunović]], srpski književnik (* [[1933]].) * [[30. 1.]] - [[Slobodan Boda Marković]], reditelj, urednik Dramskog programa Radio Beograda (* [[1935]]) === Februar/Veljača === * [[4. 2.]] - [[Betty Friedan]], feministkinja (* [[1921]]) * [[11. 2.]] - [[Peter Benchley]], američki književnik (* [[1940]].) * [[15. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], bivši hrvatski političar (* [[1926]]) * [[17. 2.]] - Miodrag Trajković, profesor i diplomata (* [[1937]]) * [[21. 2.]] - [[Mirko Marjanović]], privrednik, bivši premijer Srbije (* [[1937]].) * [[24. 2.]] - [[Dennis Weaver]], američki glumac (* [[1924]].) === Mart/Ožujak === * [[3. 3.]] - [[Rudi Debijađi]], pukovnik, profesor VMA u Beogradu, akademik (* [[1920]]) * [[5. 3.]] - [[Milan Babić]], bivši vođa RSK (* [[1956]]) * [[6. 3.]] - [[Frano Cetinić]], filozof i novinar (* [[1947]]) * [[7. 3.]] - [[Ali Farka Touré]], maliski muzičar (* [[1939]]) * [[9. 3.]] - [[John Profumo]], britanski političar (* [[1915]]) * [[11. 3.]] - [[Slobodan Milošević]], bivši predsednik Srbije i SRJ (* [[1941]]) * [[22. 3.]] - [[Miloš Šumonja]], general-pukovnik JNA, bivši načelnik Generalštaba, narodni heroj (* [[1918]]) * [[25. 3.]] - [[Danilo Lazović]], srpski glumac (* [[1951]].) * 25. 3. - [[Enes Bajramović]], muzičar, kompozitor (* [[1951]]) * [[27. 3.]] - [[Stanisław Lem]], poljski SF pisac (* [[1921]].) * 27. 3. - [[Radivoje Popović]], advokat (* [[1926]]) * [[28. 3.]] - [[Jelka Kljajić-Imširović]], sociolog (* [[1947]]) * 28. 3. - Aleksandar Nenadović, novinar, glavni i odgovorni urednik "Politike" (* [[1927]]) * 28. 3. - [[Caspar Weinberger]], američki političar (* [[1917]]) * [[29. 3.]] - [[Zoran Bečić]], bosanskohercegovački glumac (* [[1939]]) * 29. 3. - Milan Radovanović, bivši zamenik spec. tužioca za org. kriminal u Srbiji (* * [[31. 3.]] - [[Mensur Čamo]], novinar, urednik "Slobodne Evrope" (* [[1955]]) === April/Travanj === * [[6. 4.]] - Vojislav [[Vojkan Melić]], fudbaler, kapiten Crvene Zvezde (* [[1940]]) * 6. 4. - [[Miroslav Pečujlić]], prof. Pravnog fakulteta, rektor Beogradskog univerziteta (* [[1929]]) * [[8. 4.]] - [[Andrija Mugoša]], bivši crnogorski političar (* [[1910]]) * [[10. 4.]] - [[Dragan Kosovac]], slikar (* [[1952]]) * [[11. 4.]] - [[Majda Sepe]], slovenačka pevačica (* [[1937]]) * [[14. 4.]] - [[Mahmut Bakali]], kosovsko-albanski političar (* [[1936]]) * [[22. 4.]] - [[Alida Valli]], glumica (* [[1921]]) * [[24. 4.]] - [[Cvetko Lainović]], akademski slikar (* [[1931]]) * [[27. 4.]] - [[Branko Sbutega]], župnik u Dobroti (* [[1952]]) * [[29. 4.]] - [[John Kenneth Galbraith]], ekonomista (* [[1908]]) === Maj/Svibanj === * [[3. 5.]] - [[Karel Apel]], holandski slikar. (* [[1921]].) * [[10. 5.]] - [[Srđan Jaćimović]], srpski kompozitor. (* [[1960]].) * [[11. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik, kritičar, urednik knjiž. časopisa (* [[1926]]) * 11. 5. - [[Floyd Patterson]], bokser (* [[1935]]) * [[13. 5.]] - [[Jaroslav Pelikan]], američki istoričar (* [[1923]]) * [[19. 5.]] - [[Vladimir Pantić]], citolog i komp. neuroendokrinolog, srpski akademik (*[[1921]]) * 19. 5. - [[Arsenije Milošević]], TV reditelj (* [[1931]]) * 19. 5. - Slobodan Boda Anastasijević, novinar i urednik Radio Beograda (* [[1927]]) * [[22. 5.]] - [[Ljubica Adžović]], glumica naturščik (* [[1922]]) * [[23. 5.]] - Žarko Milanović, pravnik, violinista, muzički pedagog, šef Narodnog orkestra RTB (* [[1920]]) * [[28. 5.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], srpski slikar (* [[1926]]) === Jun/Lipanj === * [[7. 6.]] - [[Abu Musab al-Zarkavi]], vođa Al Qaede u Iraku (* [[1966]]) * [[12. 6.]] - [[György Ligeti]], kompozitor (* [[1923]]) * [[13. 6.]] - [[Miroslav Mitrović]], spiker, tvorac "Vesele večeri" (* [[1920]]) * [[18. 6.]] - [[Adi Lukovac]], muzičar (* [[1970]]) * [[23. 6.]] - [[Aaron Spelling]], američki TV-producent (* [[1923]].) * 23. 6. - [[Damir Mejovšek]], hrvatski dramski umjetnik (* [[1933]].) * [[27. 6.]] - [[Branislav Ciga Jerinić]], srpski glumac (* [[1932]].) * [[28. 6.]] - [[Slobodan Janković]], srpski košarkaš (* [[1963]]); * 28. 6. - [[Emil Cossetto]], hrvatski skladatelj i dirigent (* [[1918]].) === Jul/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Ryutaro Hashimoto]], japanski političar (* [[1937]]) * [[4. 7.]] - [[Vasko Lipovac]], hrvatski akademski slikar i kipar (* [[1931]].) * [[7. 7.]] - [[Syd Barrett]], muzičar grupe [[Pink Floyd]] (* [[1946]].) * [[10. 7.]] - [[Šamil Basajev]], čečenski terorista. (* [[1965]].) * [[13. 7.]] - [[Bora Roković]], džez muzičar itd (* [[1925]]) * [[14. 7.]] - [[Marija Ancila Bubalo]], hrvatska i bosanskohercegovačka pjesnikinja (* [[1943]].) * 14. 7. - [[Dragomir Felba]], srpski glumac (* [[1921]].) * [[15. 7.]] - [[Mladen Bata Vranešević]], muzičar ("Laboratorija zvuka") (* [[1947]]) * [[16. 7.]] - [[Ivo Fabijan]], glazbenik, pjevač (* [[1950]]) * [[17. 7.]] - [[Mickey Spillane]], autor krimi-romana (* [[1918]]) * [[19. 7.]] - [[Jack Warden]], glumac (* [[1920]]) * [[20. 7.]] - [[Benjamin Filipović]], bosanskohercegovački režiser (* [[1962]]) * [[26. 7.]] - [[Ejub Štitkovac]], novinar, književnik, publicista (* [[1947]]) * [[27. 7.]] - [[Vojislav Đurić (istoričar književnosti)|Vojislav Đurić]], šef katedre za opštu književnost i teoriju na FF u Bg., akademik (* [[1912]]) * 27. 7. - [[Zoran Pavlović]], slikar, istoričar umetnosti, profesor (* [[1932]]) === Avgust/Kolovoz === * [[1. 8.]] - [[Mate Relja]], hrvatski redatelj i scenarist (* [[1922]].) * 1. 8. - [[Stjepko Težak]], jezikoslovac (* [[1926]]) * [[9. 8.]] - [[Slavko Brankov]], hrvatski glumac (* [[1951]].) * 9. 8. - [[James Van Allen]], fizičar (* [[1914]]) * [[16. 8.]] - [[Alfredo Stroessner]], bivši diktator Paragvaja (* [[1912]]) * [[19. 8.]] - [[Marko Culej]], prvi varaždinski biskup (* [[1938]].) * [[20. 8.]] - Aleksandar Petrović, srpski atletski stručnjak (* [[1934]]) * [[30. 8.]] - [[Naguib Mahfouz]], književnik nobelovac (* [[1911]]) * 30. 8. - [[Glenn Ford]], glumac (* [[1916]]) === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - [[György Faludy]], mađarski pisac, pesnik i prevodilac (* [[1910]]) * [[2. 9.]] - [[Willi Ninja]], američki plesač i koreograf voguinga (* [[1961]]) * [[4. 9.]] - [[Petar Banićević]], srpski glumac (* [[1930]].) * 4. 9. - [[Steve Irwin]], prirodnjak, TV osoba (* [[1962]]) * [[8. 9.]] - [[Josip Genda]], hrvatski glumac (* [[1943]].) * [[10. 9.]] - [[Tāufaʻāhau Tupou IV]], kralj Tonge (* [[1918]]) * [[12. 9.]] - [[Milorad Nikolić Popac]], srpski fudbaler (* [[1920]]) * [[13. 9.]] - [[Zoran Čava Dimitrijević]], fudbaler Partizana i Dinama (* [[1962]].) * [[15. 9.]] - [[Oriana Fallaci]], italijanska novinarka (* [[1929]]) * [[16. 9.]] - [[Zoran Bogavac]], novinar i publicista (* [[1947]]) * [[17. 9.]] - [[Zvonko Simonović]], reditelj RTS (* [[1930]]) * [[30. 9.]] - [[Pino Mlakar]], baletan, koreograf, pedagog (* [[1907]]) === Oktobar/Listopad === * [[3. 10.]] - [[Branko Pešić (arhitekta)|Branko Pešić]], srpski arhitekta (* [[1921]]) * [[5. 10.]] - [[Miroslav Brozović]], hrvatski nogometaš (* [[1926.]]) * [[6. 10.]] - [[Slaviša Čeković]], akademski vajar (* [[1954]]) * [[7. 10.]] - [[Ana Politkovskaja]], novinarka (* [[1958]]) * [[10. 10.]] - [[Milenko Šušić]], fizikohemičar, akademik (* [[1925]]) * [[15. 10.]] - [[Vladislav Kaćanski]], glumac (* [[1950]]) * 15. 10. - [[Mirjana Stojanović]], novinarka, jedan od osnivača frankofonskih udruženja u Srbiji (* [[1934]]) * [[18. 10.]] - [[Zvonko Marić]], srpski fizičar i akademik (* [[1931]]) * [[27. 10.]] - [[Slavoljub Stanković]] - Vava, akademski vajar (* [[1928]]) * [[29. 10.]] - [[Petar Gburčik]], meteorolog (* [[1931]]) * [[31. 10.]] - [[P. W. Botha]], bivši predsednik Južne Afrike (* [[1916]]) === Novembar/Studeni === * [[2. 11.]] - [[Nikola Mitrović]], direktor Instituta za onkologiju i radiologiju u Bg. (* [[1932]]) * [[3. 11.]] - [[Paul Mauriat]], lider orkestra (* [[1925]]) * [[5. 11.]] - [[Bülent Ecevit]], turski političar (* [[1925]]) * [[6. 11.]] - [[Radomir Reljić]], srpski slikar (* [[1938]].) * [[8. 11.]] - [[Basil Poledouris]], kompozitor (* [[1945]]) * [[9. 11.]] - [[Markus Wolf]], istočnonemački obaveštajac (* [[1923]]) * [[10. 11.]] - [[Vera Aceva]], makedonska političarka i narodni heroj. (* [[1919]]) * 10. 11. - [[Pero Sparavalo]], novinar, ur. Tanjuga (* [[1942]]) * 10. 11. - [[Jack Palance]] (Volodimir Palahnjuk), glumac (* [[1919]]) * 10. 11. - [[Dragoljub Mančić]], filmski snimatelj TV Beograd (* [[1936]]) * [[15. 11.]] - [[Ivan Đalma Marković]], hrvatski nogometni trener i igrač (* [[1928]].) * [[16. 11.]] - [[Sulejman Rebac]], bosanskohercegovački nogometaš i trener (* [[1929]].) * 16. 11. - [[Milton Friedman]], ekonomista nobelovac (* [[1912]]) * [[17. 11.]] - [[Ferenc Puskás]], mađarski nogometaš i trener (* [[1927]].) * 17. 11. - [[Emira Karabeg]], novinarka i književnica (* [[1934]]) * [[20. 11.]] - [[Robert Altman]], američki redatelj, scenarist i producent (* [[1925]].) * [[21. 11.]] - [[Ksenija Zečević]], srpski kompozitor i pijanistkinja (* [[1956]].) * 21. 11. - [[Pierre Amine Gemayel]], libanski političar (* [[1972]]) * [[23. 11.]] - [[Aleksandar Litvinjenko]], ruski obaveštajac (* [[1962]].) * 23. 11. - [[Philippe Noiret]], glumac (* [[1930]]) * [[26. 11.]] - [[Ana Rukavina]], hrvatska novinarka (* [[1977]]). * [[27. 11.]] - [[Nemanja Pavlović]], novinar, vlasnik TV Kanala 9 Novi Sad (* [[1945]]) === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - [[Radislav Majo Đurović]], književnik, osnivač Malog pozorišta "Duško Radović" u Bg. (* [[1931]]) * [[4. 12.]] - [[Duško Gruborović]], hrvatski glumac i pjesnik (* [[1956]].) * [[10. 12.]] - [[Augusto Pinochet]], bivši čileanski diktator (* [[1915]].) * [[11. 12.]] - [[Dragan Nikolić (novinar)|Dragan Nikolić]], novinar, književnik, publicista (* [[1933]]) * [[12. 12.]] - [[Jovan Surutka]], prof. ETF u Bg., akademik (* [[1921]]) * 12. 12. - [[Peter Boyle]], glumac (* [[1935]]) * [[14. 12.]] - [[Đuro Pulitika]], hrvatski slikar (* [[1922]].) * [[18. 12.]] - [[Joseph Barbera]], animator (* [[1911]].) * 18. 12. - [[Srđan Knežević]], sportski novinar RTS (* [[1955]]) * [[19. 12.]] - [[Lelja Dobronić]], hrvatska povjesničarka (* [[1920]].) * [[20. 12.]] - [[Dušan Simić Kira]], novinar, dopisnik "Politike", gl.od.ur. NIN-a, dir. "Danasa" (* [[1932]]) * [[21. 12.]] – [[Saparmurat Nijazov]], Vođa Turkmena (* [[1940]]) * [[24. 12.]] - [[Mirko Sandić]], vaterpolista, trener (* [[1942]]) * [[25. 12.]] - [[James Brown]], američki pjevač i glazbenik (* [[1933.]]) * 25. 12. - Aleksandar Mišić, novinar "Politike" (* [[1921]]) * [[26. 12.]] - [[Gerald Ford]], bivši predsednik SAD (* [[1913]].) * 26. 12. - [[Milisav Milić]], novinar, dopisnik RTV Bg. iz Prištine (* [[1939]]) * [[30. 12.]]. - [[Sadam Husein]], bivši irački diktator (* [[1937]]) * [[31. 12.]] - [[Lazar Latinović]], španski borac i diplomata (* [[1915]]) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[John C. Mather]] i [[George F. Smoot]] (otkriće [[Crno tijelo|crnotijelne]] forme i anizotropije [[Kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje|kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Roger D. Kornberg]] (proučavanje molekularne osnove [[eukariotska transkripcija|eukariotske transkripcije]], →[[:en:Eukaryotic transcription|en]]) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Andrew Fire]] i [[Craig Mello]] (otkriće [[RNK interferencija|RNK interferencije]] - prigušivanje gena putem RNK dvostrukog lanca) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Orhan Pamuk]] (u potrazi za melanholičnom dušom svog rodnog grada otkrio je nove simbole sudara i preplitanja kultura) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Muhammad Yunus]] i [[Grameen Banka]] (napori za stvaranje ekonomskog i socijalnog razvoja odozdo) * [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Edmund Phelps]] (analiza [[intertemporalni izbor|intertemporalnih]] [→ [[:en:Intertemporal choice|en]]] kompromisa u makroekonomskoj politici) == Vidi takođe: == [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{reference}} === Literatura === == Vanjske veze == * [http://www.arhiv.rs/img/hd/2006.html Hronologija događaja 2006 ], Medijski arhiv Ebart {{commonscat|2006}} [[Kategorija:2006.]] 8qzpcz639htkbfqrnn3cgn9bzgm0pch 10 11187 42715952 42558575 2026-11-03T02:24:43Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Ostava]] na [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 42558575 wikitext text/x-wiki {{Sestrinski projekt | position = {{{position|}}} | project = commons | text = [[Wikimedijina ostava]] sadrži medije na temu: '''''[[Commons:Category:{{{1|{{PAGENAME}}}}}|{{{2|{{PAGENAME}}}}}]]'''''. }}<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za veze na sestrinske projekte|Ostava]] <!-- Add categories to the /doc subpage --> </noinclude> 53awpgjabwojd6s9fhpdei27a293po4 42715985 42715952 2026-11-03T02:45:27Z Aca 108187 42715985 wikitext text/x-wiki {{Sestrinski projekt | position = {{{position|}}} | project = commons | text = [[Wikiostava]] sadrži medije na temu: '''''[[Commons:Category:{{{1|{{PAGENAME}}}}}|{{{2|{{PAGENAME}}}}}]]'''''. }}<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za veze na sestrinske projekte|Ostava]] <!-- Add categories to the /doc subpage --> </noinclude> snnxws6sk0soobk97z1yaaitfqzb9qf 0 12714 42715923 42678756 2026-11-02T22:44:30Z ~2026-58385-12 407948 /* Naseljena mjesta */ 42715923 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} {{otheruses}} {{Općina FBiH| grb=Coat of arms Lukavac.svg| karta=BiH municipality location Lukavac.svg| ime = Lukavac| županija = [[Tuzlanska županija|Tuzlanski]]| centar = Lukavac| načelnik = Edin Delić| površina = 352,66| stanovništvo = 56 380| gustoća = 159.87| }} '''Lukavac''' je [[grad]] i [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Administrativno pripada [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] [[Federacija BiH|Federacije BiH]]. == Geografija == Grad '''Lukavac''' nalazi se u srednjem toku rijeke [[Spreča|Spreče]], a na pruzi [[Tuzla]]-[[Doboj]]. Prosječna [[nadmorska visina]] je 186 [[metara]], površina 320 [[km&sup2;]]. Na području ove općine je [[1991]]. godine živjelo 56.830 stanovnika,od toga 66,7% Bošnjaci,21,6% Srbi,3,8% Hrvati i 6% ostali. Općina Lukavac je smještena na 44° 33' sjeverne geografske širine i 18° 31' istočne geografske širine. Leži u sjevernom umjerenom geografskom pojasu sa umjerenom kontinentalnom klimom. Općina Lukavac ne oskudijeva u prirodnim ljepotama. Postoje mnoga mjesta za odmor i [[rekreacija|rekreaciju]], neka s netaknutim dijelom prirode, a neka specijalno uređena i dizajnirana za tu svrhu. Najvažniji dio turističke ponude Lukavca vezan je za [[akumulacijsko jezero]] [[Modrac]] i turističko-ugostiteljske kapacitete na jezeru. Jezero Modrac ima površinu od 17 km2 od čega je 1000 m lijepo urađene obale s izgrađenim objektima za odmor i rekreaciju: plaže, tuševi, restorani, koncertna arena i dr. Ljubiteljima prirode se nadomak Lukavca, pored Modraca nude i izletišta Vijenac s planinskim jezerom, Svatovac s planinarskom kućom, [[Bistaračko jezero]] (udaljeno 1 kilometar od centra grada Lukavca), te više lokacija na rijekama Spreča (Palučak, Batare) i Turija (Soko, Čagalo). == Naseljena mjesta == {| |- valign =top | * [[Agići]] * [[Babice]] * [[Babice Donje]] * [[Babice Gornje]] * [[Berkovica]] * [[Bikodže]] * Bistarac * [[Bistarac Donji]] * [[Bistarac Gornji]] * [[Bokavići]] * [[Borice]] * Brdo * [[Brijesnica Donja]] * [[Brijesnica Gornja]] * [[Caparde (Lukavac)|Caparde]] | * [[Cerik (Lukavac)|Cerik]] * [[Crveno Brdo (Lukavac)|Crveno Brdo]] * [[Devetak (Lukavac)|Devetak]] * [[Dobošnica]] * Dobošnica Donja * Doložaj Brdo * Donje Crveno Brdo * Dublje * [[Gnojnica]] * Hodžići * [[Huskići]] * Iljkići * Jaruške * [[Jaruške Donje]] * [[Jaruške Gornje]] * [[Kalajevo (Lukavac)|Kalajevo]] * Koksara * [[Komari (Lukavac)|Komari]] * [[Krtova]] | * [[Kruševica (Lukavac)|Kruševica]] * Kuljen (Kuljeno) * Lozna * Lukavac * Lukavac Mjesto * [[Lukavac Gornji]] * [[Mičijevići]] * [[Milino Selo (Lukavac)|Milino Selo]] * [[Modrac]] * Mosorovac * [[Orahovica (Lukavac)|Orahovica]] * [[Orahovica Donja]] * Panjik * Podšići * Polje * [[Poljice (Lukavac)|Poljice]] * Poljice Donje * [[Prline]] * [[Prokosovići]] * [[Puračić]] | * Rosulje * [[Semići]] * [[Sižje]] * Smoluća * [[Smoluća Donja]] * [[Smoluća Gornja]] * [[Stupari (Lukavac)|Stupari]] * Svatovac * [[Šikulje (Lukavac)|Šikulje]] * [[Tabaci]] * Trepale * [[Tumare]] * [[Turija (Lukavac)|Turija]] * [[Vasiljevci]] * [[Vijenac (Lukavac)|Vijenac]] * Zagorje |} == Stanovništvo == Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Lukavac imala je 56.830 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja. {| |- |colspan=7| Nacionalni sastav |- | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] | 37.886 (66,66%) |- | [[Srbi]] | 12.281 (21,61%) |- | [[Hrvati]] | 2.132 (3,75%) |- | [[Jugoslaveni]] | 3.384 (5,95%) |- | ostali | 1.147 (2,03%) |} {| |- |colspan=7| Nacionalni sastav 1971. godine |- | ukupno | 51.781 |- | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] | 34.010 (65,68%) |- | [[Srbi]] | 13.526 (26,12%) |- | [[Hrvati]] | 3.111 (6,00%) |- | [[Jugoslaveni]] | 613 (1,18%) |- | ostali | 521 (1,02%) |} Naseljena mjesta su: Agići, Babice, Babice Donje, Babice Gornje, Berkovica, Bikodže, Bistarac, Bistarac Donji, Bistarac Gornji, Bokavići, Borice, Brdo, Brijesnica Donja, Brijesnica Gornja, Caparde, Cerik, Crveno Brdo, Devetak, Dobošnica, Dobošnica Donja, Doložaj Brdo, Donje Crveno Brdo, Dublje, Gnojnica, Hodžići, Huskići, Iljkići, Jaruške Donje, Jaruške Gornje, Kalajevo, Koksara, Komari, Krtova, Kruševica, Kuljen (Kuljeno), Lozna, Lukavac, Lukavac Gornji, Mičijevići, Milino Selo, Modrac, Orahovica, Orahovica Donja, Panjik, Podšići, Poljice, Poljice Donje, Prline, Prokosovići, Puračić, Rosulje, Semići, Sižje, Smoluća, Smoluća Donja, Smoluća Gornja, Stupari, Svatovac, Šikulje, Tabaci, Trepale, Tumare, Turija, Vasiljevci, Vijenac i Zagorje. == Uprava == ==Historija== Pronađeni ostaci kultura iz [[brončano doba|brončanog doba]] na brdu Gradina kod [[Ozren]]a ukazuju da je područje ove općine bilo naseljeno još u [[prapovijest]]i. [[Arheologija|Arheološki]] nalazi iz [[bakreno doba|bakrenog doba]] u naselju [[Bokavići]], koje se pod istim imenom spominje još [[1512]]. godine, pokazuju da su ljudi iz ovog dijela [[BiH]] nalazili pogodne uslove za podmirivanje svojih životnih potreba još u staro doba, prije naše ere. U popisima početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. evidentirana je većina sadašnjih naselja lukavačke općine: [[Gornji Lukavac|Gornji]] i [[Donji Lukavac]], Bokavići, [[Modrac]], [[Srednja Smoluća|Srednja]] i [[Donja Smoluća]], [[Puračić]], [[Turija]], [[Devetak]], [[Dobošnica]], [[Gnojnica]], [[Kruševica]] itd. Ime Lukavac, koje se susreće i u drugim krajevima naše zemlje, spominje se u pisanim dokumentima [[1528]]. godine kao Gornji i Donji Lukavac, a u popisu stanovništva iz [[1885]]. godine spominje se kao Lukavac turski i Lukavac srpski. U jednoj turskoj ispravi iz [[1644]]. godine spominje se neki Paša Lukavac što mnogi uzimaju kao temelj za ime Lukavac, jer o imenu Lukavac postoji nekoliko verzija. Jedna od njih je sljedeća: Prema jednoj staroj priči, nekad u prošlosti, negdje u starom Lukavcu, postojalo je mjesto gdje su ljudi-prolaznici morali plaćati maltarinu (neku vrstu carine). Maltadžija, čovjek koji "nije davao mira" prolaznicima, bio je poznat po svojoj lukavosti, jer je naplate vršio od nekih i dva puta, a i onemogućavao je da se ide zaobilaznim putevima, pa su ga ljudi zbog te njegove "revnosti" u poslu, zvali "Lukavcem". Nasuprot ovoj tezi, prihvatljivija je teorija da je Lukavac dobio ime od toponima luka, tj. niska ravnica u okuci rijeke. Međutim, nastanak i razvoj grada Lukavca uslovljen je nastankom tvornice [[soda|sode]]. Lukavac se od male tvorničke kolonije razvio u industrijsko naselje po svim zahtjevima urbane i komunalne tehnike, higijene i hortikulture. Prvo oslobođenje Lukavca [[30.9.]] [[1943]]. godine, odnosno drugo konačno oslobođenje Lukavca [[13.9.]] [[1944]]. godine, Lukavac je dočekao sa 159 obiteljskih stanova, podijeljenih, kao što je rečeno, u tri zasebna građevinska rejona. Kasnijom rekonstrukcijom stambenih zgrada, se brojno stanje stanova povećalo i zajedno s do tada novoizgrađenim [[1958]]. godine iznosilo 269 stanova. Danas Lukavac broji 15 000 stanovnika. == Privreda == Općina Lukavac je jedna od najznačajnijih točaka na [[industrija|industrijskoj]], [[rudarstvo|rudarskoj]] i [[turizam|turističkoj]] karti Bosne i Hercegovine. Intenzivan razvoj počinje nakon prvih ratnih godina [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Nakon toga općina se ubrzano razvija što dovodi i do razvoja proizvodnje, [[trgovina|trgovine]], [[sport]]a i [[kultura|kulture]], kao i do organiziranja ljudi u razne organizacije. == Značajne osobe == Lukavac je kroz svoju historiju imao dosta značajnih ličnosti koji su doprinijeli razviju opštine Lukavac i poboljšanju života ljudi. Prije svega to su osnivači fabrike sode u Lukavacu i njeni kasniji vlasnici, koja je doprinijela kako privrednom, tako kulturnom i svakom drugom napretku ove opštine. Teba izdvojiti Gosp Milera koji je bio upravnik fabrike u jednom veoma značajnom periodu, sve do Drugog svjetskog rata. == Značajne osobe == * [[Asim Bajrić]], poznati pjevač * [[Biljana Cvijanović]], atletičarka * [[Melika Kasumović]], atletičarka == Spomenici i znamenitosti == Opširnije: [[Nacionalni spomenici u Lukavcu]] ==Obrazovanje== * Škola engleskog jezika - The West Language School == Kultura == ==Sport== * Aikido klub "Gard" Lukavac * KK Lukavac * Plivački Klub Galeb == Vanjske veze == {{Commonscat|Lukavac}} * [http://www.lukavac.ba www.lukavac.ba - Službena stranica Općine Lukavac] {{Administrativna podjela BiH}} <!-- izvor prve verzije teksta --> [[Kategorija:Naseljena mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Lukavac]] c6ejox87iwkwsna9lbsjxdgfy38i1pi 42715924 42715923 2026-11-02T22:45:33Z ~2026-58385-12 407948 /* Stanovništvo */ 42715924 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} {{otheruses}} {{Općina FBiH| grb=Coat of arms Lukavac.svg| karta=BiH municipality location Lukavac.svg| ime = Lukavac| županija = [[Tuzlanska županija|Tuzlanski]]| centar = Lukavac| načelnik = Edin Delić| površina = 352,66| stanovništvo = 56 380| gustoća = 159.87| }} '''Lukavac''' je [[grad]] i [[općina]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Administrativno pripada [[Tuzlanski kanton|Tuzlanskom kantonu]] [[Federacija BiH|Federacije BiH]]. == Geografija == Grad '''Lukavac''' nalazi se u srednjem toku rijeke [[Spreča|Spreče]], a na pruzi [[Tuzla]]-[[Doboj]]. Prosječna [[nadmorska visina]] je 186 [[metara]], površina 320 [[km&sup2;]]. Na području ove općine je [[1991]]. godine živjelo 56.830 stanovnika,od toga 66,7% Bošnjaci,21,6% Srbi,3,8% Hrvati i 6% ostali. Općina Lukavac je smještena na 44° 33' sjeverne geografske širine i 18° 31' istočne geografske širine. Leži u sjevernom umjerenom geografskom pojasu sa umjerenom kontinentalnom klimom. Općina Lukavac ne oskudijeva u prirodnim ljepotama. Postoje mnoga mjesta za odmor i [[rekreacija|rekreaciju]], neka s netaknutim dijelom prirode, a neka specijalno uređena i dizajnirana za tu svrhu. Najvažniji dio turističke ponude Lukavca vezan je za [[akumulacijsko jezero]] [[Modrac]] i turističko-ugostiteljske kapacitete na jezeru. Jezero Modrac ima površinu od 17 km2 od čega je 1000 m lijepo urađene obale s izgrađenim objektima za odmor i rekreaciju: plaže, tuševi, restorani, koncertna arena i dr. Ljubiteljima prirode se nadomak Lukavca, pored Modraca nude i izletišta Vijenac s planinskim jezerom, Svatovac s planinarskom kućom, [[Bistaračko jezero]] (udaljeno 1 kilometar od centra grada Lukavca), te više lokacija na rijekama Spreča (Palučak, Batare) i Turija (Soko, Čagalo). == Naseljena mjesta == {| |- valign =top | * [[Agići]] * [[Babice]] * [[Babice Donje]] * [[Babice Gornje]] * [[Berkovica]] * [[Bikodže]] * Bistarac * [[Bistarac Donji]] * [[Bistarac Gornji]] * [[Bokavići]] * [[Borice]] * Brdo * [[Brijesnica Donja]] * [[Brijesnica Gornja]] * [[Caparde (Lukavac)|Caparde]] | * [[Cerik (Lukavac)|Cerik]] * [[Crveno Brdo (Lukavac)|Crveno Brdo]] * [[Devetak (Lukavac)|Devetak]] * [[Dobošnica]] * Dobošnica Donja * Doložaj Brdo * Donje Crveno Brdo * Dublje * [[Gnojnica]] * Hodžići * [[Huskići]] * Iljkići * Jaruške * [[Jaruške Donje]] * [[Jaruške Gornje]] * [[Kalajevo (Lukavac)|Kalajevo]] * Koksara * [[Komari (Lukavac)|Komari]] * [[Krtova]] | * [[Kruševica (Lukavac)|Kruševica]] * Kuljen (Kuljeno) * Lozna * Lukavac * Lukavac Mjesto * [[Lukavac Gornji]] * [[Mičijevići]] * [[Milino Selo (Lukavac)|Milino Selo]] * [[Modrac]] * Mosorovac * [[Orahovica (Lukavac)|Orahovica]] * [[Orahovica Donja]] * Panjik * Podšići * Polje * [[Poljice (Lukavac)|Poljice]] * Poljice Donje * [[Prline]] * [[Prokosovići]] * [[Puračić]] | * Rosulje * [[Semići]] * [[Sižje]] * Smoluća * [[Smoluća Donja]] * [[Smoluća Gornja]] * [[Stupari (Lukavac)|Stupari]] * Svatovac * [[Šikulje (Lukavac)|Šikulje]] * [[Tabaci]] * Trepale * [[Tumare]] * [[Turija (Lukavac)|Turija]] * [[Vasiljevci]] * [[Vijenac (Lukavac)|Vijenac]] * Zagorje |} == Stanovništvo == Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991.]] godine, općina Lukavac imala je 56.830 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja. {| |- |colspan=7| Nacionalni sastav |- | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] | 37.886 (66,66%) |- | [[Srbi]] | 12.281 (21,61%) |- | [[Hrvati]] | 2.132 (3,75%) |- | [[Jugoslaveni]] | 3.384 (5,95%) |- | ostali | 1.147 (2,03%) |} {| |- |colspan=7| Nacionalni sastav 1971. godine |- | ukupno | 51.781 |- | [[Muslimani (narod)|Muslimani]] | 34.010 (65,68%) |- | [[Srbi]] | 13.526 (26,12%) |- | [[Hrvati]] | 3.111 (6,00%) |- | [[Jugoslaveni]] | 613 (1,18%) |- | ostali | 521 (1,02%) |} Naseljena mjesta su: Agići, Babice, Babice Donje, Babice Gornje, Berkovica, Bikodže, Bistarac, Bistarac Donji, Bistarac Gornji, Bokavići, Borice, Brdo, Brijesnica Donja, Brijesnica Gornja, Caparde, Cerik, Crveno Brdo, Devetak, Dobošnica, Dobošnica Donja, Doložaj Brdo, Donje Crveno Brdo, Dublje, Gnojnica, Hodžići, Huskići, Iljkići, Jaruške Donje, Jaruške Gornje, Kalajevo, Koksara, Komari, Krtova, Kruševica, Kuljen (Kuljeno), Lozna, Lukavac, Lukavac Gornji, Mičijevići, Milino Selo, Modrac, Mosorovac, Orahovica, Orahovica Donja, Panjik, Podšići, Poljice, Poljice Donje, Prline, Prokosovići, Puračić, Rosulje, Semići, Sižje, Smoluća, Smoluća Donja, Smoluća Gornja, Stupari, Svatovac, Šikulje, Tabaci, Trepale, Tumare, Turija, Vasiljevci, Vijenac i Zagorje. == Uprava == ==Historija== Pronađeni ostaci kultura iz [[brončano doba|brončanog doba]] na brdu Gradina kod [[Ozren]]a ukazuju da je područje ove općine bilo naseljeno još u [[prapovijest]]i. [[Arheologija|Arheološki]] nalazi iz [[bakreno doba|bakrenog doba]] u naselju [[Bokavići]], koje se pod istim imenom spominje još [[1512]]. godine, pokazuju da su ljudi iz ovog dijela [[BiH]] nalazili pogodne uslove za podmirivanje svojih životnih potreba još u staro doba, prije naše ere. U popisima početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. evidentirana je većina sadašnjih naselja lukavačke općine: [[Gornji Lukavac|Gornji]] i [[Donji Lukavac]], Bokavići, [[Modrac]], [[Srednja Smoluća|Srednja]] i [[Donja Smoluća]], [[Puračić]], [[Turija]], [[Devetak]], [[Dobošnica]], [[Gnojnica]], [[Kruševica]] itd. Ime Lukavac, koje se susreće i u drugim krajevima naše zemlje, spominje se u pisanim dokumentima [[1528]]. godine kao Gornji i Donji Lukavac, a u popisu stanovništva iz [[1885]]. godine spominje se kao Lukavac turski i Lukavac srpski. U jednoj turskoj ispravi iz [[1644]]. godine spominje se neki Paša Lukavac što mnogi uzimaju kao temelj za ime Lukavac, jer o imenu Lukavac postoji nekoliko verzija. Jedna od njih je sljedeća: Prema jednoj staroj priči, nekad u prošlosti, negdje u starom Lukavcu, postojalo je mjesto gdje su ljudi-prolaznici morali plaćati maltarinu (neku vrstu carine). Maltadžija, čovjek koji "nije davao mira" prolaznicima, bio je poznat po svojoj lukavosti, jer je naplate vršio od nekih i dva puta, a i onemogućavao je da se ide zaobilaznim putevima, pa su ga ljudi zbog te njegove "revnosti" u poslu, zvali "Lukavcem". Nasuprot ovoj tezi, prihvatljivija je teorija da je Lukavac dobio ime od toponima luka, tj. niska ravnica u okuci rijeke. Međutim, nastanak i razvoj grada Lukavca uslovljen je nastankom tvornice [[soda|sode]]. Lukavac se od male tvorničke kolonije razvio u industrijsko naselje po svim zahtjevima urbane i komunalne tehnike, higijene i hortikulture. Prvo oslobođenje Lukavca [[30.9.]] [[1943]]. godine, odnosno drugo konačno oslobođenje Lukavca [[13.9.]] [[1944]]. godine, Lukavac je dočekao sa 159 obiteljskih stanova, podijeljenih, kao što je rečeno, u tri zasebna građevinska rejona. Kasnijom rekonstrukcijom stambenih zgrada, se brojno stanje stanova povećalo i zajedno s do tada novoizgrađenim [[1958]]. godine iznosilo 269 stanova. Danas Lukavac broji 15 000 stanovnika. == Privreda == Općina Lukavac je jedna od najznačajnijih točaka na [[industrija|industrijskoj]], [[rudarstvo|rudarskoj]] i [[turizam|turističkoj]] karti Bosne i Hercegovine. Intenzivan razvoj počinje nakon prvih ratnih godina [[2. svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Nakon toga općina se ubrzano razvija što dovodi i do razvoja proizvodnje, [[trgovina|trgovine]], [[sport]]a i [[kultura|kulture]], kao i do organiziranja ljudi u razne organizacije. == Značajne osobe == Lukavac je kroz svoju historiju imao dosta značajnih ličnosti koji su doprinijeli razviju opštine Lukavac i poboljšanju života ljudi. Prije svega to su osnivači fabrike sode u Lukavacu i njeni kasniji vlasnici, koja je doprinijela kako privrednom, tako kulturnom i svakom drugom napretku ove opštine. Teba izdvojiti Gosp Milera koji je bio upravnik fabrike u jednom veoma značajnom periodu, sve do Drugog svjetskog rata. == Značajne osobe == * [[Asim Bajrić]], poznati pjevač * [[Biljana Cvijanović]], atletičarka * [[Melika Kasumović]], atletičarka == Spomenici i znamenitosti == Opširnije: [[Nacionalni spomenici u Lukavcu]] ==Obrazovanje== * Škola engleskog jezika - The West Language School == Kultura == ==Sport== * Aikido klub "Gard" Lukavac * KK Lukavac * Plivački Klub Galeb == Vanjske veze == {{Commonscat|Lukavac}} * [http://www.lukavac.ba www.lukavac.ba - Službena stranica Općine Lukavac] {{Administrativna podjela BiH}} <!-- izvor prve verzije teksta --> [[Kategorija:Naseljena mjesta u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Lukavac]] md4bvrshz1d7b837zt8b92ugdulguk8 0 14308 42715890 42715842 2026-11-02T18:40:38Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski historičari|Jugoslavenski historičari]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715890 wikitext text/x-wiki {{Infobox Officeholder |name = Franjo Tuđman |image = FranjoTudman.JPG |office = 1. [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] |primeminister = [[Stjepan Mesić]]<br />[[Josip Manolić]]<br />[[Franjo Gregurić]]<br />[[Hrvoje Šarinić]]<br />[[Nikica Valentić]]<br />[[Zlatko Mateša]] |term_start = 30. 5. 1990. |term_end = 10. 12. 1999. |succeeding = |predecessor = Ured uspostavljen |successor = vd. [[Vlatko Pavletić]]<br /> v.d. [[Zlatko Tomčić]]<br /> [[Stjepan Mesić]] |office2 = |term_start2 = |term_end2 = |birth_date = [[14. 5.|14.5.]][[1922]]. |birth_place = [[Veliko Trgovišće]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] <small>(danas [[Hrvatska]])</small> |death_date = [[10. 12.|10.12.]][[1999]]. |death_place = |party = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <small>(1989-1999)</small> |otherparty = [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] <small>(1941-1967) |spouse = [[Ankica Tuđman]] rođ. Žumbar |alma_mater = Vojna akademija u Beogradu<br /> [[Sveučilište u Zagrebu]] |profession = [[vojnik]]<br />[[historičar]]<br />[[političar]] }} '''Franjo Tuđman''' ([[Veliko Trgovišće]], 14. svibnja 1922. – [[Zagreb]], 10. prosinca 1999.),<ref>{{Cite web |title=Tuđmanov sprovod |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199912/91214-005-pubs-zag.htm |access-date=2011-06-17 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305025713/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199912/91214-005-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref> jugoslavenski i hrvatski general, povjesničar i političar. U gotovo 60 godina dugoj karijeri prošao je put od [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskog]] [[komesar]]a i najmlađeg [[general]]a [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] do hrvatskog [[Hrvatski nacionalizam|nacionalista]] i prvog predsjednika nezavisne [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. == Djetinjstvo == [[Datoteka:Rodna kuca Dr-2.JPG|thumb|right|Rodna kuća Franje Tuđmana]] Rodio se u [[Veliko Trgovišće|Velikom Trgovišću]], selu u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]]. Nema pouzdanih podataka o podrijetlu prezimena Tuđman. Neki izvori ga opisuju kao mađarsko, drugi kao njemačko.<ref name="Hudelist2004-11">{{Cite book | first=Darko | last=Hudelist | title=Tuđman-biografija | at=Djetinjstvo i školovanje u Velikom Trgovišću | pages=11 | location=Zagreb | publisher=Profil. | year=2004 | isbn= 9531200386 | url= | ref=Hudelist2004 }}</ref> Prva spomenuta osoba sa tima prezimenom jest Michael Tugyman, spomenut u matičnim knjigama iz 17 stoljeća.<ref name="Hudelist2004-11"/> Ne postoje pak nikakvi dokazi koji bi ukazivali na njega kao izravnog pretka Franje Tuđmana.<ref name="Hudelist2004-11"/> Roditelji Franje Tuđmana koji se rodio 14. 5. 1922. su bili Stjepan i Justina Tuđman, a osim njega oni su imali još četvoro djece (Danica, Ana, Ivica i Stjepan). Odrastanje u obitelji s jakim radićevskim anticrkvenim stajalištima rezultira političkim približavanjem djece komunističkoj partiji Jugoslavije bez obzira na očev položaj u komitetu HSS za Veliko Trgovišće <ref name="Hudelist 2004 14">Hudelist,Childhood and education in Veliko Trgovišće,str. 14</ref> i dva izbora za seoskog načelnika Velikog Trgovišća 1936. i 1938. godine <ref name="Hudelist 2004 14"/>. Gotovo istovremeno s polaskom u prvi razred osnovne škole 15. 9. 1929. godine Franji iznenada umire majka Justina pri porodu <ref name=autogenerated3>Hudelist str. 14</ref> nakon čega će mu se otac oženiti za Olgu Milažaru. Po završetku osnovne škole 30.6.1933. dolazi do produžene školske pauze <ref name="Hudelist 2004 23">Hudelist str 23</ref>, koja nigdje nije bila konkretno objašnjena pa se pretpostavlja da zbog ekonomske krize obitelj <ref name=autogenerated2>Hudelist str 2</ref> nije mogla plaćati daljnje školovanje. Do nastavka školovanja koje neće završiti zbog izbijanja rata dolazi tek na jesen 1935. godine === Drugi svjetski rat i JNA === Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] se kao i brat Stjepan priključio [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Titovim partizanima]]. Svoju početnu ulogu u komunističkoj partiji Jugoslavije rukovodioca tehnike Okružnog komiteta Krapina <ref name=autogenerated5>[http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/t/tudjman/franjo/ Franjo Tuđman]</ref> će u partizanima unaprediti tako da postaje zamjenik političkog komesara [[Prvi zagorski partizanski odred|Zagorskog partizanskog odreda]] <ref name=autogenerated5 />, nakon čega je unapređen u zamjenika političkog komesara Udarne brigade Braća Radić 19.1.1944 <ref name=autogenerated5 /> gdje se zadržava samo do aprila 1944. kada biva unapređen u 32. zagorsku diviziju NOVJ na položaj vršitelja dužnosti političkog komesara <ref>[http://www.vojska.net/hrv/drugi-svjetski-rat/jugoslavija/divizija/32/ 32. zagorska divizija NOVJ]</ref>. Ubrzo po dolasku na taj položaj Franjo Tuđman je unapređen tako da počinje raditi u personalnom odsjeku 10. zagrebačkog korpusa gdje ostaje do slanja u Beograd tijekom januara 1945. gdje počinje raditi kao predstavnik [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatske]] u Vrhovnom štabu JA, a po završetku ratu prelazi na vojno mjesto u glavnoj personalnoj upravi Ministarstva obrane.<ref name=autogenerated5 /><ref name="HDZ">{{Cite web |title=Franjo Tuđman biografija na sajtu HDZa |url=http://www.hdz.hr/default.aspx?id=146 |access-date=2011-03-10 |archivedate=2011-05-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110522042736/http://www.hdz.hr/default.aspx?id=146 |deadurl=yes }}</ref> Tijekom rata Franji je poginuo brat Stjepan, ali je i upoznao svoju suprugu Ankicu s kojom se ženi u Beogradu [[25. 5.|25.5.]] 1945. godine na prvi [[Dan mladosti]] koji se u socijalističkoj Jugoslaviji slavio kao službeni rođendan njenog osnivača [[Josip Broz Tito|Josipa Broz Tita]]. Nakon ratnih trauma za Franju Tuđmana zadnji, a ujedno i najveći šok postaje vijest o smrti oca i maćehe. Prema policijskom izviješću njeegov otac je ubio maćehu, a potom i sebe 26. 4. 1946. godine. Bez obzira na činjenicu kako je postao oficir tijekom rata pošto nije bio završio srednju školu on i njegova supruga koja je bila u sličnoj školskoj situaciji zajedno završavaju partizansku gimnaziju 1945. godine, a to početno školovanje on nastavlja u višoj vojnoj akademiji koju će uspješno završiti 1957. godine <ref name="moljac">{{Cite web |title=Franjo Tuđman biografija na moljac.hr |url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm |access-date=2011-03-10 |archivedate=2013-05-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm |deadurl=yes }}</ref>. Istovremeno s radom u personalnoj upravi ministarstva obrane i školovanjem vojna karijera Franje Tuđmana je cvjetala tako da 1953. godine postaje pukovnik, a 1959. godine i najmlađi general JNA. Kao mladi, sposobni i ambiciozni oficirski kadar 23.5.1954. godine Franjo Tuđman postaje sekretar <ref name="Hudelist 2004 211">Hudelist str 211</ref>, a u svibnju 1958. godine i predsjednik ''[[Sportsko društvo Partizan|JSD Partizan]]''<ref name="Hudelist 2004 211"/>,koji je tijekom cijelog postajanja druge i treće Jugoslavije bio u stvarnosti vojni klub. Bez obzira na sve vojne karijerne uspjehe Franje Tuđmana njega u pedesetim godinama dvadesetog veka počinje zanimati historiografija pa se počinje baviti pisanjem tako da mu 1957. godine izlazi prvo djelo "Rat protiv rata". Četri godine kasnije to jest 1961. godine Franjo Tuđman donosi odluku o prekidu vojne karijere kako bi se mogao baviti historiografijom <ref name="HDZ" />. == Karijera 1960-ih == Godine [[1961]]. na vlastiti zahtjev napušta vojsku te postaje osnivač Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u [[Zagreb]]u čiji postaje direktor. Osnovu za stvaranje novog instituta daruje postaje Historijsko odjeljenje Centralnog komiteta KPH koje ulazi u sastav novoosnovang instituta po odluci Centralnog Komiteta KPJ iz 1961. godine <ref>[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=7931 Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, a sam institut još dobiva, državnu novčanu pomoć i dio konfiscirane jevrejske vile <ref name="moljac" />. Također osim posla na institutu Franjo Tuđman prvo 1962. godine postaje predsjednik Komisije za međunarodne odnose Glavnog odbora Socijalističkog saveza Hrvatske <ref name="moljac" />, a potom 1963. profesor predavač na Zagrebačkom universitetu <ref name="moljac" /> dok vrhunac ove strelovite karijere postaje njegovo biranje u Sabor 1965. godine predsjednik Odbora za znanstveni rad Prosvjetno-kulturnog vijeća Sabora SR Hrvatske <ref name="moljac" />. Istovremeno s ovim uzdizanjem na najviše partijske dužnosti Franjo Tuđman dolazi rano pod utjecaj ideja hrvatskog proljeća tako u ime Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske potpisuje [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaraciju o hrvatskom jeziku]] iz 1967. godine koja se našla u suprotnosti sa službenom jugoslavenskom politikom koja je podržavala [[Novosadski dogovor]] iz 1954. godine. Ova Tuđmanova odluka ga košta mjesta u institutu pošto je praktički odmah smjenjen <ref name="moljac" />, izbačen iz [[Komunistička partija Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] i potom 1969. godine je smjenjen i u Saboru to jest nije mu dan još jedan saborski mandat. To političko kažnjavanje nekad podobnog Franje Tuđmana ga nije sprečilo da 1969. godine izda svoju knjigu ''Velike ideje i mali narodi'' koja se bavi s političkom historijom različitom od onoga što je tada bila historijska dogma prezentirana i štićena od komunističke partije čime definitivno postaje [[disident]]. == Disident == Kraj šezdesetih i početak sedamdesetih godina 20 veka je u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]] razdoblje koje će dobiti ime [[Hrvatsko proljeće]] tijekom kojeg tamošnji političari traže promjene unutrašnje organizacije Jugoslavije, osamostaljenje hrvatskog jezika i slično. Ovaj proces koji završava 1971. godine hapšenjem tadašnjih glavnih hrvatskih reformatorski nastrojenih političara ne zaobilazi niti Franju Tuđmana koji tada ipak spada u drugu hrvatsku političku ligu za razliku od na primer [[Miko Tripalo|Mika Tripala]], [[Savka Dabčević-Kučar|Savke Dabčević]] ili [[Dražen Budiša|Dražena Budiše]]. Nakon hapšenja Franjo Tuđman je osuđen na 2 godine robije tijekom koje će uživati posebno povoljan status na zahtjev [[Josip Broz Tito|Tita]], a nakon 9 meseci će i biti pušten na slobodu <ref name="moljac" />. Ostatak sedamdesetih godina Franjo Tuđman ostaje u vezi s proljećarima tako da zajedno s njim daje 1977. godine intervju za [[Švedska|švedsku]] televiziju, a potom i ostale strane medije. Nakon Titove smrti [[1980]]. godine kada ostaje bez zaštite baš zbog tih intervjua Franjo Tuđman će biti ponovno uhapšen jer je u njima vršio "neprijateljsku djelatnost" i "povezivao se s emigracijom". Ovaj put će biti osuđen na 3 godine [[zatvor]]a, ali je sada pušten zbog lošeg zdravlja nakon 13 mjeseci. Daljnjih pet godina potpomognut prijateljima on vodi pravnu bitku da se ne vrati na izdržavanje kazne što 1986. godine završava zakonskom pobjedom pa za razliku od važnijih proljećaraca gotovo odmah dobiva pasoš <ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/tudmana-je-posjeta-americi-1987-trebao-ubiti-srpski-vojni-likvidator-clanak-64356 Tuđmana je za posjeta Americi 1987. trebao ubiti srpski vojni likvidator]</ref> i odlazi u posjet američkom kontinentu gdje se između ostalog u [[Kanada|Kanadi]] susreće s Norvalskom skupinom <ref>{{Cite web |title=Uloga Gojka Šuška u stvaranju Hrvatske |url=http://www.hic.hr/dom/399/dom05.htm |access-date=2011-03-27 |archive-date=2007-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070728072638/http://www.hic.hr/dom/399/dom05.htm |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Vojna policija je izbacivala i obitelji s bebama |url=http://www.snv.hr/tjednik-novosti/528/vojna-policija-je-izbacivala-i-obitelji-s-bebama/ |access-date=2011-03-27 |archivedate=2011-03-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110320033338/http://www.snv.hr/tjednik-novosti/528/vojna-policija-je-izbacivala-i-obitelji-s-bebama/ |deadurl=yes }}</ref> koja se navodno inspirirala na lik i djelo [[Maks Luburić|Maksa Luburića]],a čiji dio članova će potom postati dužnosnici kada Tuđman bude izabran za predsjednika <ref>[http://www.crocc.org/hrvatski/news/article.php?id=11030 Hrvatska: Bedem ili vrata prema Balkanu]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Nakon prvog susreta Franjo Tuđman će redovno dolaziti u kanadske posjete tijekom sljedeće dvije godine kada će se stvoriti njegova vizija buduće samostalne Hrvatske.<ref>[http://www.e-novine.com/mobile/feljton/32263-Hrvatsko-proljee.html Hrvatsko proljeće]</ref> == HDZ == {{Glavni članak|HDZ|Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990}} Praktički istovremeno s ovim Tuđmanovim putovanjima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] se počela politički urušavati pod pritiskom [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] naređenog američkog [[ekonomski rat|ekonomskog rata]] <ref>[https://weblogin.umich.edu/?cosign-www.lib&https://www.lib.umich.edu/cgi/l/login/proxy-session-init?url=http://nsarchive.chadwyck.com/ National Security Decision Directive number 54 from 1982 and NSDD 133 from 1984.]</ref> i porasta [[nacionalizam|nacionalizma]] u Srbiji kao odgovor na albanski nacionalizam na [[Kosovo|Kosovu]]. U tim novim okolnostima 1989. godine [[Socijalistička Republika Hrvatska]] je dopustila osnivanje političkih stranaka pa će nakon [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLSa]], doći do osnivanja [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZa]] na čijoj prvoj sjednici će za [[predsjednik|predsednika]] biti izabran politički spretni Franjo Tuđman koji postaje kao bivši jugoslavenski [[komesar]] i [[general]] podoban dijelu tadašnjih pre svega hrvatskih sigurnosnih dužnosnika predstavljenih u liku [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]], a istovremeno i Hrvatima u inostranstvu predstavljeni u liku [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]] <ref name="moljac-šušak">{{Cite web |title=Gojko Šušak |url=http://www.biografije.org/susak.htm |access-date=2011-06-07 |archive-date=2011-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725074835/http://www.biografije.org/susak.htm |dead-url=yes }}</ref>. Tijekom izborne kampanje za prve slobodne izbore u atmosferi dubokoj zatrovanoj [[Slobodan Milošević|miloševićevom]] nacionalističkom propagandom u kojoj su i Franjo Tuđman i [[Ivica Račan]] proglašeni [[ustaše|ustašama]] poruka prvog za stvaranje samostalne države, zajedno s financijskom pomoći iz inostranstva <ref name="moljac-šušak"/> i izmišljenim <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/107303/Default.aspx Benkovački atentat na Franju Tuđmana velika je obmana]</ref> [[atentat]]om na Tuđmana u [[Benkovac|Benkovcu]] će mu i njegovoj stranci donesti izbornu pobedu. == Ratni predsednik Hrvatske == {{Glavni članak|Raspad SFRJ|Sastanak u Karađorđevu}} U trenutku kada [[30. 5.|30.5.]][[1990]]. godine [[Hrvatski sabor|Sabor]] izabire Franju Tuđmana za predsednika Hrvatske ona se našla u vrlo teškoj situaciji zbog početaka srpske pobune do koje dolazi radi protivljenja HDZ programu samostalne Hrvatske i razoružane teritorijalne obrane. U tim okolnostima Tuđmanov, hrvatski prioritet postaje naoružavanje što se uspješno provodi tijekom sljedeće godine dana pre svega uz financijsku pomoć Hrvata iz [[inostranstvo|inostranstva]], dok njegovi potom od srpske propagande milion puta ponovljeni "lapsusi" stavljaju pod znak pitanja na Tuđmanov navodni pokušaj mirnog raspada Jugoslavije. Njegova nepromišljena izjava da je "ponosan što mu žena nije niti [[Jevreji|Židovka]] niti [[Srbi|Srpkinja]]" <ref group="notes">zaboravljajući pritom da mu je zet po nacionalnosti Srbin</ref>, uzimanje "šahovnice" za [[grb Hrvatske]] (koju mnogi Srbi poimaju kao "ustašku" iako je njeno podrijetlo puno starije) , ali definitivno ništa u pogledu mira i smirivanja tenzija među hrvatskim Srbima histeriziranim Miloševićevom [[propaganda|propagandom]]. Istovremeno s tim događajima u Zagrebu izabrani srpski zastupnici u Saboru kojeg su napustili nakon izbora Franje Tuđmana za predsednika osnivaju svoju skupštinu u Kninu i [[17. 8.|17.8.]][[1990]] to jest samo 3 dana nakon što je podignuta borbena gotovost JNA "samoinicijativno" se dižu u otvorenu pobunu poznatu pod imenom Balvan revolucija koja je pomognuta pozicijom 9 korpusa [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] i pretnjom vrha armije upućenoj Hrvatskoj:"Ako padne i jedna srpska glava biti će krvi". U ovim prvim napetim danima realno nemoćan Franjo Tuđman šalje protestnu poruku predsedniku predsjedništva SFRJ [[Borisav Jović|Borisavu Joviću]] da je do pobune hrvatskih Srba došlo tek nakon njihovog sastanka s Jovićem, što ovaj komentira da se treba maknuti s vlasti pošto do pobune dolazi: "kada on postaje predsednik". U takvim uvjetima Franjo Tuđman počinje taktizirati i kupovati vreme s bezbroj sastanaka s Miloševićem od kojih će prvi na vlastiti zahtjev biti na sjednici predsedništva SFRJ tijekom oktobra 1990 <ref>Zaključci sjednice:Hrvatska i Slovenija žele konfederaciju, Makedonija zajedno s Bosnom i Hercegovinom federaciju, ali pod uvjetom da prve dvije ostanu u njoj dok Crna Gora zajedno sa Srbijom dopuštaju raspad SFRJ, ali pod uvjetom da se teritorij onih koji odlazi podijeli po nacionalnom ključu</ref> dok sljedeće godine to postaje ujedno i najkontroverzniji dio njegove politike simboliziran [[Sastanak u Karađorđevu|Sastankom u Karađorđevu]] gdje se po izjavama britanskih i američkih diplomata zajedno s onima [[stjepan Mesić|zamjenika predsjednika]] i [[Ante Marković|premijera]] SFRJ između ostalog vodio razgovor o podjeli [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] između Hrvatske i Srbije. Taj sastanak iz marta 1991 će se ponoviti i sljedeći mjesec, a zavisno od kasnijih interpretacija Tuđmanov cilj je i dalje bio kupovina vremena kako bi što kasnije počela Srpska invazija Hrvatske ili podjela [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Istovremeno s tim neuspješnim pregovorima pobunjeni hrvatski [[Srbi]] naoružani od [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] koja u martu 1991. godine otkazuje poslušnost vladi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], proglašavaju svoju nezavisnost,a vlada Franje Tuđman uz pomoć stotine miliona dolara dobivenih iz inostranstva naoružava uz pre svega dopuštenje [[Mađarska|Mađarske]] organizira svoje prve vojne snage koje su se na početku vodile kao rezervni policijski sastav, a potom predsedničkom uredbom od 20. travnja 1991. godine biva osnovana Hrvatska vojska pod imenom [[Zbog narodne garde]]. === Rat u Hrvatskoj === {{Glavni članak|Rat u Hrvatskoj}} Tehnički Jugoslavija prestaje postojati u martu 1991. godine nakon što je [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] upotrebljena protuustavno u [[Pakrac]]u i protiv civilnih demonstranata u [[Beograd]]u,a njen pokušaj državnog udara je bio zaustavljen nakon čega savezni sekretari za narodnu obranu otkazuju poslušnost vladi. Bez obzira na sada već otvorene ratne igre pregovori Tuđmana i Miloševića se nastavljaju, a tijekom njih po rječima [[Stjepan Mesić|Stipe Mesića]] tadašnji predsjednik Hrvatske je uspio dobiti od predsjednik Srbije 33 bosanskohercegovačke općine na području pre svega [[Turska Hrvatska|Turske Hrvatske]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] s 1.166.577 stanovnika (473.789 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 460.462 [[Hrvati|Hrvata]], 164.549 [[Srbi|Srba]] i 67.777 ostalih). Bez obzira na taj dogovor po rječima [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] predsjednika predsjedništva Jugoslavije [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] [[5.4.[[1991]]. godine donosi odluku o početku rata bez saglasnosti predsjedništva Jugoslavije (koju i tako nikada ne bi dobili) u cilju "zaštite" srpskog naroda u Hrvatskoj to jest zaštite onoga već osvojenog <ref>Borislav Jović:Posljednji dani SFRJ, str 317.</ref>. U skladu s tom naredbom JNA je počela dovoditi nova vojne snage u Hrvatsku što je od nje bilo ignorirano, dopušteno dok tadašnje najvažnije odluke Franje Tuđmana postaju blokiranje odluka vlastitog ministra obrane [[Martin Špegelj|Martina Špegelja]] o napadu na JNA svim snagama zbog još uvek oružano i organizacijski slabih hrvatskih vojnih snaga i odluka o samostalnosti Republike Hrvatske donesena [[25. 6.|25.6.]][[1991]]. zajedno sa slovenskom identičnom odlukom koja dovodi do "šaljivog" rata u Sloveniji s [[katastrofa]]lnim promenama za Hrvatsku pošto je rat iskorišten da bi JNA "osigurala" [[most]]ove prema Hrvatskoj i smjenu Slovenca generala Kolšeka zapovjednika pete vojne oblasti (u koju spada Hrvatska) s mnogo lojalnijim Srbinom generalom Avramovićem u pripremi za budući rat. Pošto se bez obzira na ranije dogovore s Miloševićem i odgodu odluke o nezavinosti pod pritiskom [[EEZ]]a rat postao neupitna budućnost Franjo Tuđman donosi odluku o stvaranju vlade nacionalnog jedinstva u cilju ujedinjavanja cjelokupne Hrvatske u njenoj obrani. Tijekom [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] koji je uskoro počeo Tuđmanov autokratski način upravljanja uspjeva efikasno upravljati obranom Hrvatske i istovremeno donositi strateški teške odluke kao što su bile osvajanja kasarna [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] u hrvatskim gradovima i žrtvovanje Vukovara.. Jedna od najvećih pohvala Tuđmanovog načina upravlja obranom Hrvatske je došla iz protivničkih redova od strane penzionisanog jugoslavenskog ministra obrane [[Branko Mamula|Branka Mamule]] koji je kasnije izjavio: "Tuđman je zauzeo strateški ispravan stav:Na vanjskom planu insistirati i stvarati vojsku koja bi se istovremeno mogla boriti s JNA i krajiškom paravojskom, a kada Hrvatska bude priznati i JNA se morala povući poraziti krajišku vojsku i na tjerati Srbe na poslušnost. Dok se ne stvore ti drugi uvjeti zauzet je stav da se odugovlači, pregovara, ne izaziva JNA na radikalni razračun,a kada se ocijeni da bi ona to mogla učiniti tražit prekid neprijateljstava, drugim rječima kupovati vreme. Uspjelo mu je ostvariti sva tri cilja, samo što se za pobjedu nad krajiškom vojskom moralo čekati do 1995. godine." === Rat u Bosni i Hercegovini === {{Glavni članak|Rat u Bosni i Hercegovini|Operacija Oluja}} Tuđmanova politika prema susjednoj Bosni i Hercegovini bila je obilježena njegovim vlastitim idejama [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]], konceptima o kojima je javno govorio i pisao još mnogo pre nego što je postao predsjednik. Po tim idejama o kojima pored ostalog piše i u svojoj knjizi ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'' [[Bosna i Hercegovina]] treba biti dio Hrvatske federalne jedinice, a bošnjačko pučanstvo je po njemu u svojoj golemoj većini po svom etničkom sastavu i govoru neprijekorno hrvatskog podrijetla. U skladu s takvim vlastitim razmišljanjima Franjo Tuđman je podesio hrvatsku politiku po pitanju rata u Bosni i Hercegovini gdje će hrvatsku petokolonašku ulogu preuzeti HDZ BiH koji je po vlastitom statutu bio "konstitutivni dio jedinstvene HDZ organizacije sa sjedištem u Zagrebu". Nakon što predsednik HDZ BiH [[Stjepan Kljuić]] odbije program razbijanja Bosne i Hercegovine on će prvo biti ignoriran, a potom i zamjenjen osuđenim kriminalcem <ref>[http://www.bratovstina.com/content/view/215/53/ Mate Boban životopis]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Mate Boban|Matom Bobanom]]. O svojoj namjeri aneksije [[Cazin]]ske Krajine i zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]] Franjo Tuđman nakon sklapanja ratnog primirja u Hrvatskoj 1992. potpuno opušteno kaže:"sadašnji Hrvatski perec je neprirodan" i "među građanstvom tih krajeva postoji veliki interes u priključenju Hrvatskoj". U skladu s takvim razmišljanjem nakon početka srpskog napada na Bosnu i Hercegovinu od Tuđmana postavljeni predsednik [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Republike Herceg-Bosne]] i od [[Slobodan Milošević|Miloševića]] postavljen predsednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]] postižu mirovni dogovor. Taj sporazum je imao i stavke o podjeli Bosne i Hercegovine pa će od strane njihovih kritičara biti opisivan kao dogovor razbojničkih država sličan s dogovorom [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Hitler-Staljin]] o podjeli [[Poljska|Poljske]] 1939. godine.<ref>[http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/74018005.html?FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&date=May+10%2C+1992&author=&desc=Carving+Up+Bosnia Carving Up Bosnia]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Dok cijela 1992. godina rata prolazi u pre svega srpskim napadima na područja pod kontrolom vlade Bosne i Hercegovine [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]] pod direktnim nadzorom Tuđmanovog predstavnika u liku zamjenika ministra obrane [[Slobodan Praljak|generala Praljka]] postepeno proširuje teritorij pod svojom kontrolom u centralnoj Bosni, a u skladu s dogovorom o podjeli države između Tuđmana i Miloševića prvi prepušta drugome kontrolu nad [[Bosanska Posavina|bosanskom Posavinom]],a zauzvrat po dogovoru dobiva samo [[Kupres]]. Otvoreni [[hrvatsko-bošnjački rat]] počinje 1993. kada po podacima bosanskohercegovačke vlade, [[UNPROFOR]]a i stranih medija dijelovi [[Hrvatska Vojska|Hrvatske vojske]] ulaze u u Bosnu i Hercegovinu <ref>[http://www.nytimes.com/1994/01/11/world/the-nato-summit-croats-and-bosnians-battle.html?scp=8&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt THE NATO SUMMIT; Croats and Bosnians Battle]</ref> kako bi pomogli Herceg-Bosni u njenom napadu na centralnu Bosnu, dok istovremeno Franjo Tuđman propagandno objašnjava agresiju pokušajem "Bošnjaka" da osvoji teritorij naseljen Hrvatima do [[Neum]]a ?! Totalni debakl ove agresije rezultira Tuđmanovim histeričnim zahtjevima, pretnjama da se završi [[hrvatsko-bošnjački rat]] ili će [[Hrvatska]] početi rat svom snagom <ref>[http://www.nytimes.com/1993/11/04/world/bosnians-storm-area-sending-thousands-of-croats-fleeing.html?scp=9&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt Bosnians Storm Area, Sending Thousands of Croats Fleeing]</ref><ref>[http://www.nytimes.com/1994/01/11/world/the-nato-summit-croats-and-bosnians-battle.html?scp=5&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt THE NATO SUMMIT; Croats and Bosnians Battle]</ref>. Posledica ovog Tuđmanovog [[rat]]a omraženog u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj gdje gotovo dovodi do raspada [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZa]] postaje diplomatski snalažljiv [[Washingtonski sporazum|mirovni sporazum]] kojim nastaje 1994. godine [[Federacija Bosne i Hercegovine]] koja potom treba ući u slabu uniju, [[konfederacija|konfederaciju]] s Hrvatskom <ref>[http://www.nytimes.com/1994/03/05/world/croatian-leader-backs-pact-by-bosnia-s-muslims-and-croats.html?scp=2&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt Croatian Leader Backs Pact by Bosnia's Muslims and Croats]</ref> što se nikada neće dogoditi, ali čime je zadovoljena Tuđmanova fiksacija. Tijekom mjeseci nakon ovog dogovora [[Hrvatska]] dobiva američke vojne savjetnike za organiziranje Hrvatske vojske koja sljedeću godinu u dogovoru s bosanskohercegovačkom vlada pokreće vojne akcije što rezultiraju prvo ukidanjem [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], a potom i zajedničkom ofenzivom u Bosni i Hercegovini čime završava tamošnji rat. U tom razdoblju tijekom druge polovice 1995. godine Franjo Tuđman bivši [[predsjednik|predsednik]] naroda koji se bori za slobodu (1991.), a potom predsednik razbojničke države (1993) postaje trijumfalni pobjednik u ratu čije akcije [[Operacija Oluja|oslobađaju Hrvatsku]] i završavaju [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Račun za hrvatsko-bošnjački sukob na kraju zbog Tuđmanove, [[Gojko Šušak|Šuškove]] i [[Mate Boban|Bobanove]] smrti će osim [[Stanovništvo Hrvatske|stanovnika Hrvatske]] koje ga je financiralo više od deset godina kasnije platiti preživjelo rukovodstvo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] na čelu s tadašnjim hrvatskim pomoćnikom ministra obrane [[Slobodan Praljak|Slobodanom Praljkom]]. == Unutrašnji poslovi == === Ekonomija === Tuđmanova mnogo puta ponovljena državnička vizija [[privatizacija|privatizacije]] postaje stvaranje hrvatskog elitnog sloja od 200 obitelji <ref name=autogenerated1>[http://www.vecernji.hr/vijesti/mesic-tudman-je-precijenjen-svatko-je-mogao-biti-predsjednik-clanak-303335 Mesić: Tuđman je precijenjen, svatko je mogao biti predsjednik]</ref> , a početnu smjernicu, zeleno svetlo u tom smjeru mu daruju [[Svjetska banka|Svetska banka]] i [[Međunarodni monetarni fond|MMF]] zahtevima da se pokrene praktički odmah divlja privatizacija, teoretski prodaja, a u stvarnosti poklanjanje državnih poduzeća u privatne ruke na području cele istočne Evrope. Pokušaj premijera [[Franjo Gregurić|Franje Gregurića]] 1992. godine da se pokrene pitanje darovanja dionica radnicima kao u praktički svim drugim bivšim socijalističkim državama od [[Slovenija|Slovenije]] pa sve do [[Rusija|Rusije]] i [[Srbija|Srbije]] (u 21. veku) Franjo Tuđman je odbio rečima:''Pa nećemo mi ponovno stvarati socijalizam'' <ref>Novi List 14.1.2012</ref> Kako je za razliku od država istočnog bloka u Jugoslaviji postojalo društveno, a ne državno vlasništvo prvi korak prema toj transformaciji postaje potrebe te promjene vlasništva i u skladu s tim sabor pod kontrolom Franje Tuđmana u doba izbijanja prvih ratnih operacija donosi 22.4.1991. Zakon o pretvorbi državnih poduzeća <ref>[http://www.poslovniprostor.com/zakoni/ZakonOpretvorbiDrustvenihPoduzeca.htm ZAKON o pretvorbi društvenih poduzeća]</ref> koji ispod lijepe fasade postaje temelj za u hrvatskom narodu popularno nazvanu pljačkašku privatizaciju. Tijekom te i takve privatizacije još uvek uspješne ili ako ništa drugo zbog nekretnina vredne kompanije će biti poklanjane raznim do tada potpuno nepoznatim osobama koje Tuđmanov predsednički nasljednik naziva špekulantima bez poslovnih znanja koji te poklonjene kompanije uništavaju <ref name=autogenerated1 />. U tom po Tuđmanu potrebnoj sječi "komunističkih mastodonata" koji sami ne bi mogli preživjeti tržišnu utakmicu obogatiti će se određen broj obitelji, na znane ili nepoznate načine vezan direktno s Tuđmanom ili samo s njegovom strankom to jest [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZom]] dok će zahvaljujući hrvatskim zakonima donešenim u od predsjednika kontroliranom saboru dio njih ostati zaštićen velom anonimnosti. Neupitno najpoznatiji među novonastalom poznatom Hrvatskom [[elita|elitom]] postaju poslovno uspješni [[Luka Rajić]], koji napreduje od pozicije vozača u [[Dukat]]u do njegovog vlasnika, [[Ivica Todorić]] koji u privatizaciji postaje najbogatiji [[Hrvati|Hrvat]] <ref>{{Cite web |title=Ivica Todorić biografija |url=http://www.biografije.org/todoric.htm |access-date=2011-07-14 |archive-date=2011-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725074426/http://www.biografije.org/todoric.htm |dead-url=yes }}</ref>, a čija poslovna aktivnost seže u doba Jugoslavije s početnim kapitalom stečenim kriminalnom radnjom, dok osuđeni kriminalac i HDZ financijer Josip Gucić <ref>{{Cite web |title=KAD GUCIC KUPUJE |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199701/70109-001-pubs-zag.htm |access-date=2011-07-14 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305022007/http://aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199701/70109-001-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref>, Tuđmanov teniski sparing partenr [[Bruno Orešar]], a definitivno i [[Miroslav Kutle]] koji postaje jedan od medijski eksponiranih simbola takve privatizacije <ref>{{Cite web |title=Miroslav Kutle biografija |url=http://www.biografije.org/kutle.htm |access-date=2012-05-11 |archive-date=2012-08-01 |archive-url=https://archive.today/20120801063530/http://www.biografije.org/kutle.htm |dead-url=yes }}</ref>. Kako bi se smirile socijalne tenzije to jest pobune radnika tijekom "privatizacijskog procesa" i uništavanja radnih mjesta [[vlada]] donosi zakone kojima se olakšava na razne načine odlazak u [[penzija|penziju]], ali efekat cijelog procesa u kojemu dolazi do ničim legitimiziranog bogaćenja elite koju većina naroda smatra pljačkom i grabežom dovodi do [[moral]]nog uništenja načela zajednice <ref>Josip Županov:"Poslije potopa" izdano 1995. godine</ref>. Kako bi osigurao ovaj proces privatizacije za koji će državna revizija pretvorbe i privatizacije reći da je bio u više od 90 % slučajeva protuzakonit Franjo Tuđman svog ministra privatizacije potom postavlja na poziciju ministra unutrašnjih poslova pa bi on u slučaju policijske istrage morao dati dopuštenje da se njega istražuje. Poslednji dio tako postavljene ekonomije postaje stvaranje precjenjenog tečaja kune sa svojim pogubnim učinkom na još aktivne poslovne subjekte i po završetku rata 1995 kada Hrvatskoj postane dostupno zaduživanje krpanje državnog budžeta na taj način <ref>{{Cite web |title=Javni i inozemni dug RH |url=http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=399 |access-date=2012-05-10 |archivedate=2011-12-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111229041436/http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=399 |deadurl=yes }}</ref>. === Spor oko NK Dinamo === Franjo Tuđman je smatrao ime NK Dinamo previše komunističkim.<ref group="notes">Ime Dinamo su odabrali zagrebački komunisti nakon drugog svjetskog rat po uzoru na [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]], [[Dinamo Moskva]], [[Dinamo Bukurešt]] što navijači suparničkih klubova rado ističu</ref> Zbog toga je ono promijenjeno najprije u HAŠK Građanski a potom u NK Croatia što je izazvalo bijes Dinamovih navijača - [[Bad Blue Boys]]a, ali i ostatka nogometne Hrvatske koja se pobunila zbog favoriziranja ovog kluba <ref name=autogenerated4>{{Cite web |title=Valentinovo je veliki dan za sve navijače Dinama, članak na dalje.com |url=http://dalje.com/hr-sport/valentinovo-je-velik-dan-za-sve-navijace-dinama/234118 |access-date=2012-02-20 |archive-date=2012-02-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216211555/http://dalje.com/hr-sport/valentinovo-je-velik-dan-za-sve-navijace-dinama/234118 |dead-url=yes }}</ref>. Tuđmanovo navijanje za Croatiju su kritičari smatrali neprimjerenim i nepotrebnim politiziranjem sporta u državi. Kao osvetu pripadnici Torcide su prošetali Splitom magarca s imenom Franjo. Tuđman je imao viziju NK Croatije kao velikog europskog kluba što se nije baš ostvarilo. Sukob je završio kad je krajem 1999. godine Tuđman umro, a HDZ izgubio izbore nakon čega je oko 70 dana nakon njegove smrti klub preimenovan u NK Dinamo što je izazvalo opće oduševljenje među njegovim navijačima <ref name=autogenerated4 />. Zlatko Canjuga, predsjednik NK Croatije iz Tuđmanova doba, izjavio je jednom prigodom da mu je sam Tuđman pred smrt rekao da bi trebalo vratiti ime Dinamo <ref name=autogenerated4 /> ali drugih dokaza za to osim njegove riječi nema. Tuđman se aktivno zanimao i za nacionalnu nogometnu reprezentaciju a njegovi kritičari su mu predbacivali da se (kao i u slučaju NK Dinama) miješao čak i u odabir igrača. Za razliku od njegovih kritičara Miroslav Ćiro Blažević smatra Tuđmana najzaslužnijom osobom za osvajanje bronce na SP u Francuskoj.<ref>Miroslav Ćiro Blažević, trener stoljeća, str. 39, [[Večernji list]], 2012, {{ISBN|978-953-280-125-5}}</ref> == Djela == * "Rat protiv rata", ''(Zagreb, 1957., 2. izd. 1969., slovensko izd. "Vojna proti vojni" Ljubljana, 1961.)'' * "Stvaranje socijalističke Jugoslavije", ''(Zagreb, 1960., slovensko izd. ''Rojstvo socijalističke Jugoslavije'' Ljubljana, 1961.)'' * "NOR u Hrvatskoj", ''(Vojna enciklopedija, III, 1960.)'' * "Okupacija i revolucija", ''(Zagreb, 1963.)'' * "Uvod u historiju socijalističke Jugoslavije", ''(1964.)'' * "Uzroci krize monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941.", ''disertacija, knj. I. - II. (Zagreb, 1965.)'' * "Jugoslavenski odbor i stvaranje zajedničke države jugoslavenskih naroda", ''(1966.) '' * "Velike ideje i mali narodi", ''(Zagreb, 1969., 2. izd. 1970., 3. izd. 1996.)'' * "Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi", ''(München-Barcelona, 1981., engl. izd. ''Nationalism in Contemporary Europe'' New York, 1981., 2. izd. 1982., njem. izd. ''Die Nationalitaetenfrage im heutigen Europa'', Lidingo, 1986.)'' * "Croatia on trial: the case of the Croatian historian dr. F. Tudjman", ''(London, 1981.)'' * "Na braniku povijesne istine: dokumenti sa suđenja 17-20. veljače 1981. u Zagrebu", ''(bez godine izdanja)'' * "Na suđenju dr. Tuđmanu sudilo se Hrvatskoj", ''(London, 1981.)'' * "Stirbt Kroatien?", ''(Hamburg, 1981.)'' * "Državnost nacija - ključ mira Europe", ''(Lidingo, 1982.)'' * "O povijesti rješavanja hrvatskog pitanja i samoodređenja naroda u svijetu", ''(Toronto, 1987.)'' * "Stjepan Radić u hrvatskoj povijesti", ''(Sudbury, 1988.)'' * "[[Bespuća povijesne zbiljnosti]]", (Zagreb, 1989., 2. izd. 1989., 3. i 4. izd. 1990., njemačko izd. ''Irrwege der Geschichtswirklichkeit'', Zagreb 1993., 5. izd. 1994., englesko izd. ''Horrors of War: Historical Reality and Philosophy'', Washington, 1996. kinesko izd. Peking, 1998.) * "Izabrana djela Franje Tuđmana", (knj. I. - III: ''Velike ideje i mali narodi'', ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'', ''Državnost nacija ključ - mira Europe'', ''Bespuća povijesne zbiljnosti''), (Zagreb, 1990.) * "Zna se. HDZ u borbi za samostalnost Hrvatske", ''knj. I. (Zagreb, 1992.), knj. II. (Zagreb, 1993.), knj III. (Zagreb, 1995.), knj. IV. (Zagreb, 1998.)'' * "Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918.-1941.", ''knj. I. - II., (Zagreb, 1993.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana od stanju države i nacije" ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog sabora, (Sabor, Zagreb, 1994.)'' * "Stanje hrvatske države i nacije" ''(izvješće predsjednika Republike i vrhovnog zapovijednika oružanih snaga Republike Hrvatske Hrvatskom saboru), (Ministarstvo obrane Republike Hrvatske - politička uprava, Zagreb 1995.)'' * "S vjerom u samostalnu Hrvatsku", ''(Zagreb, 1995.)'' * "Usudbene povjestice", ''(Zagreb, 1995.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju Hrvatske države i nacije u 1995. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskoga sabora, (Zagreb, 1996.)'' * "Vlak slobode", ''(Zagreb, 1996.)'' * "Povijesna sudba naroda, Izabrani tekstovi", ''(Zagreb, 1996., njemačko izd. ''Das historische Schicksal des Volkes'', Bonn, 1997., mađarsko izd. ''Népek történelmi sorsa Velagatott irasok (kézirat gyanánt)'', Budimpešta, 1997., bugarsko izd. ''Istoričeskata s'dba na narodite: Izabrani trudove'', Sofija, 1997., češko izd. ''Dejinny udel národu, Vybrané texty'', Prag, 1997., makedonsko izd. ''Istoriskata sudba na narodite, Izabrani tekstovi'', Skoplje, 1998.)'' * "Misao hrvatske slobode - od nacionalne ugroženosti do državne samostalnosti (fragmenti misli i pogleda)", ''Narodne novine, (Zagreb, 1997.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1997. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog državnog sabora, (Zagreb, 1998.)'' * "HDZ stožerna stranka demokratske Hrvatske", ''(Zagreb, 1998.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1998. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog državnog sabora, (Zagreb, 1999.)'' '' === Posmrtno === * "Petrinjska 18: Zatvorski dnevnik iz 1972.", ''(Zagreb, 2003.)'' * "Franjo Tuđman - Osobni dnevnik", ''knj. 1, 1973.-1978., knj. 2, 1979.-1983., knj. 3, 1984.-1989., (Urednik: [[Zvonimir Despot]], Zagreb, 2011.)'' == Povezano == * [[Zagrebačka kriza]] == Napomene == <references group="notes" /> == Izvori == {{reflist|2}} {{Commonscat|Franjo Tuđman}} {{Predsjednici Hrvatske}} {{Predsjednici HDZ}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1922|1999|Tuđman, Franjo}} [[Kategorija:Predsjednici Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Generali JNA]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije|Raspad SFRJ]] [[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]] [[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] [[Kategorija:Jugoslavenski historičari]] rqwg5w580jh112jl4zirjdhon78ztb0 42715891 42715890 2026-11-02T18:48:37Z نوفاك اتشمان 11942 + 42715891 wikitext text/x-wiki {{Infobox Officeholder |name = Franjo Tuđman |image = FranjoTudman.JPG |office = 1. [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednik Hrvatske]] |primeminister = [[Stjepan Mesić]]<br />[[Josip Manolić]]<br />[[Franjo Gregurić]]<br />[[Hrvoje Šarinić]]<br />[[Nikica Valentić]]<br />[[Zlatko Mateša]] |term_start = 30. 5. 1990. |term_end = 10. 12. 1999. |succeeding = |predecessor = Ured uspostavljen |successor = vd. [[Vlatko Pavletić]]<br /> v.d. [[Zlatko Tomčić]]<br /> [[Stjepan Mesić]] |office2 = |term_start2 = |term_end2 = |birth_date = [[14. 5.|14.5.]][[1922]]. |birth_place = [[Veliko Trgovišće]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina SHS]] <small>(danas [[Hrvatska]])</small> |death_date = [[10. 12.|10.12.]][[1999]]. |death_place = |party = [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] <small>(1989-1999)</small> |otherparty = [[Komunistička partija Jugoslavije|SKJ]] <small>(1941-1967) |spouse = [[Ankica Tuđman]] rođ. Žumbar |alma_mater = Vojna akademija u Beogradu<br /> [[Sveučilište u Zagrebu]] |profession = [[vojnik]]<br />[[historičar]]<br />[[političar]] }} '''Franjo Tuđman''' ([[Veliko Trgovišće]], 14. svibnja 1922. – [[Zagreb]], 10. prosinca 1999.),<ref>{{Cite web |title=Tuđmanov sprovod |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199912/91214-005-pubs-zag.htm |access-date=2011-06-17 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305025713/http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199912/91214-005-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref> jugoslavenski i hrvatski general, povjesničar i političar. U gotovo 60 godina dugoj karijeri prošao je put od [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanskog]] [[komesar]]a i najmlađeg [[general]]a [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] do hrvatskog [[Hrvatski nacionalizam|nacionalista]] i prvog predsjednika nezavisne [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. == Djetinjstvo == [[Datoteka:Rodna kuca Dr-2.JPG|thumb|right|Rodna kuća Franje Tuđmana]] Rodio se u [[Veliko Trgovišće|Velikom Trgovišću]], selu u [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskom zagorju]]. Nema pouzdanih podataka o podrijetlu prezimena Tuđman. Neki izvori ga opisuju kao mađarsko, drugi kao njemačko.<ref name="Hudelist2004-11">{{Cite book | first=Darko | last=Hudelist | title=Tuđman-biografija | at=Djetinjstvo i školovanje u Velikom Trgovišću | pages=11 | location=Zagreb | publisher=Profil. | year=2004 | isbn= 9531200386 | url= | ref=Hudelist2004 }}</ref> Prva spomenuta osoba sa tima prezimenom jest Michael Tugyman, spomenut u matičnim knjigama iz 17 stoljeća.<ref name="Hudelist2004-11"/> Ne postoje pak nikakvi dokazi koji bi ukazivali na njega kao izravnog pretka Franje Tuđmana.<ref name="Hudelist2004-11"/> Roditelji Franje Tuđmana koji se rodio 14. 5. 1922. su bili Stjepan i Justina Tuđman, a osim njega oni su imali još četvoro djece (Danica, Ana, Ivica i Stjepan). Odrastanje u obitelji s jakim radićevskim anticrkvenim stajalištima rezultira političkim približavanjem djece komunističkoj partiji Jugoslavije bez obzira na očev položaj u komitetu HSS za Veliko Trgovišće <ref name="Hudelist 2004 14">Hudelist,Childhood and education in Veliko Trgovišće,str. 14</ref> i dva izbora za seoskog načelnika Velikog Trgovišća 1936. i 1938. godine <ref name="Hudelist 2004 14"/>. Gotovo istovremeno s polaskom u prvi razred osnovne škole 15. 9. 1929. godine Franji iznenada umire majka Justina pri porodu <ref name=autogenerated3>Hudelist str. 14</ref> nakon čega će mu se otac oženiti za Olgu Milažaru. Po završetku osnovne škole 30.6.1933. dolazi do produžene školske pauze <ref name="Hudelist 2004 23">Hudelist str 23</ref>, koja nigdje nije bila konkretno objašnjena pa se pretpostavlja da zbog ekonomske krize obitelj <ref name=autogenerated2>Hudelist str 2</ref> nije mogla plaćati daljnje školovanje. Do nastavka školovanja koje neće završiti zbog izbijanja rata dolazi tek na jesen 1935. godine === Drugi svjetski rat i JNA === Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] se kao i brat Stjepan priključio [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Titovim partizanima]]. Svoju početnu ulogu u komunističkoj partiji Jugoslavije rukovodioca tehnike Okružnog komiteta Krapina <ref name=autogenerated5>[http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/t/tudjman/franjo/ Franjo Tuđman]</ref> će u partizanima unaprediti tako da postaje zamjenik političkog komesara [[Prvi zagorski partizanski odred|Zagorskog partizanskog odreda]] <ref name=autogenerated5 />, nakon čega je unapređen u zamjenika političkog komesara Udarne brigade Braća Radić 19.1.1944 <ref name=autogenerated5 /> gdje se zadržava samo do aprila 1944. kada biva unapređen u 32. zagorsku diviziju NOVJ na položaj vršitelja dužnosti političkog komesara <ref>[http://www.vojska.net/hrv/drugi-svjetski-rat/jugoslavija/divizija/32/ 32. zagorska divizija NOVJ]</ref>. Ubrzo po dolasku na taj položaj Franjo Tuđman je unapređen tako da počinje raditi u personalnom odsjeku 10. zagrebačkog korpusa gdje ostaje do slanja u Beograd tijekom januara 1945. gdje počinje raditi kao predstavnik [[Socijalistička Republika Hrvatska|NR Hrvatske]] u Vrhovnom štabu JA, a po završetku ratu prelazi na vojno mjesto u glavnoj personalnoj upravi Ministarstva obrane.<ref name=autogenerated5 /><ref name="HDZ">{{Cite web |title=Franjo Tuđman biografija na sajtu HDZa |url=http://www.hdz.hr/default.aspx?id=146 |access-date=2011-03-10 |archivedate=2011-05-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110522042736/http://www.hdz.hr/default.aspx?id=146 |deadurl=yes }}</ref> Tijekom rata Franji je poginuo brat Stjepan, ali je i upoznao svoju suprugu Ankicu s kojom se ženi u Beogradu [[25. 5.|25.5.]] 1945. godine na prvi [[Dan mladosti]] koji se u socijalističkoj Jugoslaviji slavio kao službeni rođendan njenog osnivača [[Josip Broz Tito|Josipa Broz Tita]]. Nakon ratnih trauma za Franju Tuđmana zadnji, a ujedno i najveći šok postaje vijest o smrti oca i maćehe. Prema policijskom izviješću njeegov otac je ubio maćehu, a potom i sebe 26. 4. 1946. godine. Bez obzira na činjenicu kako je postao oficir tijekom rata pošto nije bio završio srednju školu on i njegova supruga koja je bila u sličnoj školskoj situaciji zajedno završavaju partizansku gimnaziju 1945. godine, a to početno školovanje on nastavlja u višoj vojnoj akademiji koju će uspješno završiti 1957. godine <ref name="moljac">{{Cite web |title=Franjo Tuđman biografija na moljac.hr |url=http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm |access-date=2011-03-10 |archivedate=2013-05-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm |deadurl=yes }}</ref>. Istovremeno s radom u personalnoj upravi ministarstva obrane i školovanjem vojna karijera Franje Tuđmana je cvjetala tako da 1953. godine postaje pukovnik, a 1959. godine i najmlađi general JNA. Kao mladi, sposobni i ambiciozni oficirski kadar 23.5.1954. godine Franjo Tuđman postaje sekretar <ref name="Hudelist 2004 211">Hudelist str 211</ref>, a u svibnju 1958. godine i predsjednik ''[[Sportsko društvo Partizan|JSD Partizan]]''<ref name="Hudelist 2004 211"/>,koji je tijekom cijelog postajanja druge i treće Jugoslavije bio u stvarnosti vojni klub. Bez obzira na sve vojne karijerne uspjehe Franje Tuđmana njega u pedesetim godinama dvadesetog veka počinje zanimati historiografija pa se počinje baviti pisanjem tako da mu 1957. godine izlazi prvo djelo "Rat protiv rata". Četri godine kasnije to jest 1961. godine Franjo Tuđman donosi odluku o prekidu vojne karijere kako bi se mogao baviti historiografijom <ref name="HDZ" />. == Karijera 1960-ih == Godine [[1961]]. na vlastiti zahtjev napušta vojsku te postaje osnivač Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u [[Zagreb]]u čiji postaje direktor. Osnovu za stvaranje novog instituta daruje postaje Historijsko odjeljenje Centralnog komiteta KPH koje ulazi u sastav novoosnovang instituta po odluci Centralnog Komiteta KPJ iz 1961. godine <ref>[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=7931 Arhiv Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, a sam institut još dobiva, državnu novčanu pomoć i dio konfiscirane jevrejske vile <ref name="moljac" />. Također osim posla na institutu Franjo Tuđman prvo 1962. godine postaje predsjednik Komisije za međunarodne odnose Glavnog odbora Socijalističkog saveza Hrvatske <ref name="moljac" />, a potom 1963. profesor predavač na Zagrebačkom universitetu <ref name="moljac" /> dok vrhunac ove strelovite karijere postaje njegovo biranje u Sabor 1965. godine predsjednik Odbora za znanstveni rad Prosvjetno-kulturnog vijeća Sabora SR Hrvatske <ref name="moljac" />. Istovremeno s ovim uzdizanjem na najviše partijske dužnosti Franjo Tuđman dolazi rano pod utjecaj ideja hrvatskog proljeća tako u ime Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske potpisuje [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaraciju o hrvatskom jeziku]] iz 1967. godine koja se našla u suprotnosti sa službenom jugoslavenskom politikom koja je podržavala [[Novosadski dogovor]] iz 1954. godine. Ova Tuđmanova odluka ga košta mjesta u institutu pošto je praktički odmah smjenjen <ref name="moljac" />, izbačen iz [[Komunistička partija Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] i potom 1969. godine je smjenjen i u Saboru to jest nije mu dan još jedan saborski mandat. To političko kažnjavanje nekad podobnog Franje Tuđmana ga nije sprečilo da 1969. godine izda svoju knjigu ''Velike ideje i mali narodi'' koja se bavi s političkom historijom različitom od onoga što je tada bila historijska dogma prezentirana i štićena od komunističke partije čime definitivno postaje [[disident]]. == Disident == Kraj šezdesetih i početak sedamdesetih godina 20 veka je u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]] razdoblje koje će dobiti ime [[Hrvatsko proljeće]] tijekom kojeg tamošnji političari traže promjene unutrašnje organizacije Jugoslavije, osamostaljenje hrvatskog jezika i slično. Ovaj proces koji završava 1971. godine hapšenjem tadašnjih glavnih hrvatskih reformatorski nastrojenih političara ne zaobilazi niti Franju Tuđmana koji tada ipak spada u drugu hrvatsku političku ligu za razliku od na primer [[Miko Tripalo|Mika Tripala]], [[Savka Dabčević-Kučar|Savke Dabčević]] ili [[Dražen Budiša|Dražena Budiše]]. Nakon hapšenja Franjo Tuđman je osuđen na 2 godine robije tijekom koje će uživati posebno povoljan status na zahtjev [[Josip Broz Tito|Tita]], a nakon 9 meseci će i biti pušten na slobodu <ref name="moljac" />. Ostatak sedamdesetih godina Franjo Tuđman ostaje u vezi s proljećarima tako da zajedno s njim daje 1977. godine intervju za [[Švedska|švedsku]] televiziju, a potom i ostale strane medije. Nakon Titove smrti [[1980]]. godine kada ostaje bez zaštite baš zbog tih intervjua Franjo Tuđman će biti ponovno uhapšen jer je u njima vršio "neprijateljsku djelatnost" i "povezivao se s emigracijom". Ovaj put će biti osuđen na 3 godine [[zatvor]]a, ali je sada pušten zbog lošeg zdravlja nakon 13 mjeseci. Daljnjih pet godina potpomognut prijateljima on vodi pravnu bitku da se ne vrati na izdržavanje kazne što 1986. godine završava zakonskom pobjedom pa za razliku od važnijih proljećaraca gotovo odmah dobiva pasoš <ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/tudmana-je-posjeta-americi-1987-trebao-ubiti-srpski-vojni-likvidator-clanak-64356 Tuđmana je za posjeta Americi 1987. trebao ubiti srpski vojni likvidator]</ref> i odlazi u posjet američkom kontinentu gdje se između ostalog u [[Kanada|Kanadi]] susreće s Norvalskom skupinom <ref>{{Cite web |title=Uloga Gojka Šuška u stvaranju Hrvatske |url=http://www.hic.hr/dom/399/dom05.htm |access-date=2011-03-27 |archive-date=2007-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070728072638/http://www.hic.hr/dom/399/dom05.htm |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Vojna policija je izbacivala i obitelji s bebama |url=http://www.snv.hr/tjednik-novosti/528/vojna-policija-je-izbacivala-i-obitelji-s-bebama/ |access-date=2011-03-27 |archivedate=2011-03-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110320033338/http://www.snv.hr/tjednik-novosti/528/vojna-policija-je-izbacivala-i-obitelji-s-bebama/ |deadurl=yes }}</ref> koja se navodno inspirirala na lik i djelo [[Maks Luburić|Maksa Luburića]],a čiji dio članova će potom postati dužnosnici kada Tuđman bude izabran za predsjednika <ref>[http://www.crocc.org/hrvatski/news/article.php?id=11030 Hrvatska: Bedem ili vrata prema Balkanu]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Nakon prvog susreta Franjo Tuđman će redovno dolaziti u kanadske posjete tijekom sljedeće dvije godine kada će se stvoriti njegova vizija buduće samostalne Hrvatske.<ref>[http://www.e-novine.com/mobile/feljton/32263-Hrvatsko-proljee.html Hrvatsko proljeće]</ref> == HDZ == {{Glavni članak|HDZ|Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990}} Praktički istovremeno s ovim Tuđmanovim putovanjima [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] se počela politički urušavati pod pritiskom [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] naređenog američkog [[ekonomski rat|ekonomskog rata]] <ref>[https://weblogin.umich.edu/?cosign-www.lib&https://www.lib.umich.edu/cgi/l/login/proxy-session-init?url=http://nsarchive.chadwyck.com/ National Security Decision Directive number 54 from 1982 and NSDD 133 from 1984.]</ref> i porasta [[nacionalizam|nacionalizma]] u Srbiji kao odgovor na albanski nacionalizam na [[Kosovo|Kosovu]]. U tim novim okolnostima 1989. godine [[Socijalistička Republika Hrvatska]] je dopustila osnivanje političkih stranaka pa će nakon [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLSa]], doći do osnivanja [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZa]] na čijoj prvoj sjednici će za [[predsjednik|predsednika]] biti izabran politički spretni Franjo Tuđman koji postaje kao bivši jugoslavenski [[komesar]] i [[general]] podoban dijelu tadašnjih pre svega hrvatskih sigurnosnih dužnosnika predstavljenih u liku [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]], a istovremeno i Hrvatima u inostranstvu predstavljeni u liku [[Gojko Šušak|Gojka Šuška]] <ref name="moljac-šušak">{{Cite web |title=Gojko Šušak |url=http://www.biografije.org/susak.htm |access-date=2011-06-07 |archive-date=2011-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725074835/http://www.biografije.org/susak.htm |dead-url=yes }}</ref>. Tijekom izborne kampanje za prve slobodne izbore u atmosferi dubokoj zatrovanoj [[Slobodan Milošević|miloševićevom]] nacionalističkom propagandom u kojoj su i Franjo Tuđman i [[Ivica Račan]] proglašeni [[ustaše|ustašama]] poruka prvog za stvaranje samostalne države, zajedno s financijskom pomoći iz inostranstva <ref name="moljac-šušak"/> i izmišljenim <ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/107303/Default.aspx Benkovački atentat na Franju Tuđmana velika je obmana]</ref> [[atentat]]om na Tuđmana u [[Benkovac|Benkovcu]] će mu i njegovoj stranci donesti izbornu pobedu. == Ratni predsednik Hrvatske == {{Glavni članak|Raspad SFRJ|Sastanak u Karađorđevu}} U trenutku kada [[30. 5.|30.5.]][[1990]]. godine [[Hrvatski sabor|Sabor]] izabire Franju Tuđmana za predsednika Hrvatske ona se našla u vrlo teškoj situaciji zbog početaka srpske pobune do koje dolazi radi protivljenja HDZ programu samostalne Hrvatske i razoružane teritorijalne obrane. U tim okolnostima Tuđmanov, hrvatski prioritet postaje naoružavanje što se uspješno provodi tijekom sljedeće godine dana pre svega uz financijsku pomoć Hrvata iz [[inostranstvo|inostranstva]], dok njegovi potom od srpske propagande milion puta ponovljeni "lapsusi" stavljaju pod znak pitanja na Tuđmanov navodni pokušaj mirnog raspada Jugoslavije. Njegova nepromišljena izjava da je "ponosan što mu žena nije niti [[Jevreji|Židovka]] niti [[Srbi|Srpkinja]]" <ref group="notes">zaboravljajući pritom da mu je zet po nacionalnosti Srbin</ref>, uzimanje "šahovnice" za [[grb Hrvatske]] (koju mnogi Srbi poimaju kao "ustašku" iako je njeno podrijetlo puno starije) , ali definitivno ništa u pogledu mira i smirivanja tenzija među hrvatskim Srbima histeriziranim Miloševićevom [[propaganda|propagandom]]. Istovremeno s tim događajima u Zagrebu izabrani srpski zastupnici u Saboru kojeg su napustili nakon izbora Franje Tuđmana za predsednika osnivaju svoju skupštinu u Kninu i [[17. 8.|17.8.]][[1990]] to jest samo 3 dana nakon što je podignuta borbena gotovost JNA "samoinicijativno" se dižu u otvorenu pobunu poznatu pod imenom Balvan revolucija koja je pomognuta pozicijom 9 korpusa [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] i pretnjom vrha armije upućenoj Hrvatskoj:"Ako padne i jedna srpska glava biti će krvi". U ovim prvim napetim danima realno nemoćan Franjo Tuđman šalje protestnu poruku predsedniku predsjedništva SFRJ [[Borisav Jović|Borisavu Joviću]] da je do pobune hrvatskih Srba došlo tek nakon njihovog sastanka s Jovićem, što ovaj komentira da se treba maknuti s vlasti pošto do pobune dolazi: "kada on postaje predsednik". U takvim uvjetima Franjo Tuđman počinje taktizirati i kupovati vreme s bezbroj sastanaka s Miloševićem od kojih će prvi na vlastiti zahtjev biti na sjednici predsedništva SFRJ tijekom oktobra 1990 <ref>Zaključci sjednice:Hrvatska i Slovenija žele konfederaciju, Makedonija zajedno s Bosnom i Hercegovinom federaciju, ali pod uvjetom da prve dvije ostanu u njoj dok Crna Gora zajedno sa Srbijom dopuštaju raspad SFRJ, ali pod uvjetom da se teritorij onih koji odlazi podijeli po nacionalnom ključu</ref> dok sljedeće godine to postaje ujedno i najkontroverzniji dio njegove politike simboliziran [[Sastanak u Karađorđevu|Sastankom u Karađorđevu]] gdje se po izjavama britanskih i američkih diplomata zajedno s onima [[stjepan Mesić|zamjenika predsjednika]] i [[Ante Marković|premijera]] SFRJ između ostalog vodio razgovor o podjeli [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] između Hrvatske i Srbije. Taj sastanak iz marta 1991 će se ponoviti i sljedeći mjesec, a zavisno od kasnijih interpretacija Tuđmanov cilj je i dalje bio kupovina vremena kako bi što kasnije počela Srpska invazija Hrvatske ili podjela [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Istovremeno s tim neuspješnim pregovorima pobunjeni hrvatski [[Srbi]] naoružani od [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] koja u martu 1991. godine otkazuje poslušnost vladi [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], proglašavaju svoju nezavisnost,a vlada Franje Tuđman uz pomoć stotine miliona dolara dobivenih iz inostranstva naoružava uz pre svega dopuštenje [[Mađarska|Mađarske]] organizira svoje prve vojne snage koje su se na početku vodile kao rezervni policijski sastav, a potom predsedničkom uredbom od 20. travnja 1991. godine biva osnovana Hrvatska vojska pod imenom [[Zbog narodne garde]]. === Rat u Hrvatskoj === {{Glavni članak|Rat u Hrvatskoj}} Tehnički Jugoslavija prestaje postojati u martu 1991. godine nakon što je [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] upotrebljena protuustavno u [[Pakrac]]u i protiv civilnih demonstranata u [[Beograd]]u,a njen pokušaj državnog udara je bio zaustavljen nakon čega savezni sekretari za narodnu obranu otkazuju poslušnost vladi. Bez obzira na sada već otvorene ratne igre pregovori Tuđmana i Miloševića se nastavljaju, a tijekom njih po rječima [[Stjepan Mesić|Stipe Mesića]] tadašnji predsjednik Hrvatske je uspio dobiti od predsjednik Srbije 33 bosanskohercegovačke općine na području pre svega [[Turska Hrvatska|Turske Hrvatske]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] s 1.166.577 stanovnika (473.789 [[Bošnjaci|Bošnjaka]], 460.462 [[Hrvati|Hrvata]], 164.549 [[Srbi|Srba]] i 67.777 ostalih). Bez obzira na taj dogovor po rječima [[Borisav Jović|Borisava Jovića]] predsjednika predsjedništva Jugoslavije [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] [[5.4.[[1991]]. godine donosi odluku o početku rata bez saglasnosti predsjedništva Jugoslavije (koju i tako nikada ne bi dobili) u cilju "zaštite" srpskog naroda u Hrvatskoj to jest zaštite onoga već osvojenog <ref>Borislav Jović:Posljednji dani SFRJ, str 317.</ref>. U skladu s tom naredbom JNA je počela dovoditi nova vojne snage u Hrvatsku što je od nje bilo ignorirano, dopušteno dok tadašnje najvažnije odluke Franje Tuđmana postaju blokiranje odluka vlastitog ministra obrane [[Martin Špegelj|Martina Špegelja]] o napadu na JNA svim snagama zbog još uvek oružano i organizacijski slabih hrvatskih vojnih snaga i odluka o samostalnosti Republike Hrvatske donesena [[25. 6.|25.6.]][[1991]]. zajedno sa slovenskom identičnom odlukom koja dovodi do "šaljivog" rata u Sloveniji s [[katastrofa]]lnim promenama za Hrvatsku pošto je rat iskorišten da bi JNA "osigurala" [[most]]ove prema Hrvatskoj i smjenu Slovenca generala Kolšeka zapovjednika pete vojne oblasti (u koju spada Hrvatska) s mnogo lojalnijim Srbinom generalom Avramovićem u pripremi za budući rat. Pošto se bez obzira na ranije dogovore s Miloševićem i odgodu odluke o nezavinosti pod pritiskom [[EEZ]]a rat postao neupitna budućnost Franjo Tuđman donosi odluku o stvaranju vlade nacionalnog jedinstva u cilju ujedinjavanja cjelokupne Hrvatske u njenoj obrani. Tijekom [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]] koji je uskoro počeo Tuđmanov autokratski način upravljanja uspjeva efikasno upravljati obranom Hrvatske i istovremeno donositi strateški teške odluke kao što su bile osvajanja kasarna [[Jugoslovenska narodna armija|JNA]] u hrvatskim gradovima i žrtvovanje Vukovara.. Jedna od najvećih pohvala Tuđmanovog načina upravlja obranom Hrvatske je došla iz protivničkih redova od strane penzionisanog jugoslavenskog ministra obrane [[Branko Mamula|Branka Mamule]] koji je kasnije izjavio: "Tuđman je zauzeo strateški ispravan stav:Na vanjskom planu insistirati i stvarati vojsku koja bi se istovremeno mogla boriti s JNA i krajiškom paravojskom, a kada Hrvatska bude priznati i JNA se morala povući poraziti krajišku vojsku i na tjerati Srbe na poslušnost. Dok se ne stvore ti drugi uvjeti zauzet je stav da se odugovlači, pregovara, ne izaziva JNA na radikalni razračun,a kada se ocijeni da bi ona to mogla učiniti tražit prekid neprijateljstava, drugim rječima kupovati vreme. Uspjelo mu je ostvariti sva tri cilja, samo što se za pobjedu nad krajiškom vojskom moralo čekati do 1995. godine." === Rat u Bosni i Hercegovini === {{Glavni članak|Rat u Bosni i Hercegovini|Operacija Oluja}} Tuđmanova politika prema susjednoj Bosni i Hercegovini bila je obilježena njegovim vlastitim idejama [[Velika Hrvatska|Velike Hrvatske]], konceptima o kojima je javno govorio i pisao još mnogo pre nego što je postao predsjednik. Po tim idejama o kojima pored ostalog piše i u svojoj knjizi ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'' [[Bosna i Hercegovina]] treba biti dio Hrvatske federalne jedinice, a bošnjačko pučanstvo je po njemu u svojoj golemoj većini po svom etničkom sastavu i govoru neprijekorno hrvatskog podrijetla. U skladu s takvim vlastitim razmišljanjima Franjo Tuđman je podesio hrvatsku politiku po pitanju rata u Bosni i Hercegovini gdje će hrvatsku petokolonašku ulogu preuzeti HDZ BiH koji je po vlastitom statutu bio "konstitutivni dio jedinstvene HDZ organizacije sa sjedištem u Zagrebu". Nakon što predsednik HDZ BiH [[Stjepan Kljuić]] odbije program razbijanja Bosne i Hercegovine on će prvo biti ignoriran, a potom i zamjenjen osuđenim kriminalcem <ref>[http://www.bratovstina.com/content/view/215/53/ Mate Boban životopis]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[Mate Boban|Matom Bobanom]]. O svojoj namjeri aneksije [[Cazin]]ske Krajine i zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]] Franjo Tuđman nakon sklapanja ratnog primirja u Hrvatskoj 1992. potpuno opušteno kaže:"sadašnji Hrvatski perec je neprirodan" i "među građanstvom tih krajeva postoji veliki interes u priključenju Hrvatskoj". U skladu s takvim razmišljanjem nakon početka srpskog napada na Bosnu i Hercegovinu od Tuđmana postavljeni predsednik [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Republike Herceg-Bosne]] i od [[Slobodan Milošević|Miloševića]] postavljen predsednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]] postižu mirovni dogovor. Taj sporazum je imao i stavke o podjeli Bosne i Hercegovine pa će od strane njihovih kritičara biti opisivan kao dogovor razbojničkih država sličan s dogovorom [[Pakt Ribbentrop-Molotov|Hitler-Staljin]] o podjeli [[Poljska|Poljske]] 1939. godine.<ref>[http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/74018005.html?FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&date=May+10%2C+1992&author=&desc=Carving+Up+Bosnia Carving Up Bosnia]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Dok cijela 1992. godina rata prolazi u pre svega srpskim napadima na područja pod kontrolom vlade Bosne i Hercegovine [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]] pod direktnim nadzorom Tuđmanovog predstavnika u liku zamjenika ministra obrane [[Slobodan Praljak|generala Praljka]] postepeno proširuje teritorij pod svojom kontrolom u centralnoj Bosni, a u skladu s dogovorom o podjeli države između Tuđmana i Miloševića prvi prepušta drugome kontrolu nad [[Bosanska Posavina|bosanskom Posavinom]],a zauzvrat po dogovoru dobiva samo [[Kupres]]. Otvoreni [[hrvatsko-bošnjački rat]] počinje 1993. kada po podacima bosanskohercegovačke vlade, [[UNPROFOR]]a i stranih medija dijelovi [[Hrvatska Vojska|Hrvatske vojske]] ulaze u u Bosnu i Hercegovinu <ref>[http://www.nytimes.com/1994/01/11/world/the-nato-summit-croats-and-bosnians-battle.html?scp=8&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt THE NATO SUMMIT; Croats and Bosnians Battle]</ref> kako bi pomogli Herceg-Bosni u njenom napadu na centralnu Bosnu, dok istovremeno Franjo Tuđman propagandno objašnjava agresiju pokušajem "Bošnjaka" da osvoji teritorij naseljen Hrvatima do [[Neum]]a ?! Totalni debakl ove agresije rezultira Tuđmanovim histeričnim zahtjevima, pretnjama da se završi [[hrvatsko-bošnjački rat]] ili će [[Hrvatska]] početi rat svom snagom <ref>[http://www.nytimes.com/1993/11/04/world/bosnians-storm-area-sending-thousands-of-croats-fleeing.html?scp=9&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt Bosnians Storm Area, Sending Thousands of Croats Fleeing]</ref><ref>[http://www.nytimes.com/1994/01/11/world/the-nato-summit-croats-and-bosnians-battle.html?scp=5&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt THE NATO SUMMIT; Croats and Bosnians Battle]</ref>. Posledica ovog Tuđmanovog [[rat]]a omraženog u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj gdje gotovo dovodi do raspada [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZa]] postaje diplomatski snalažljiv [[Washingtonski sporazum|mirovni sporazum]] kojim nastaje 1994. godine [[Federacija Bosne i Hercegovine]] koja potom treba ući u slabu uniju, [[konfederacija|konfederaciju]] s Hrvatskom <ref>[http://www.nytimes.com/1994/03/05/world/croatian-leader-backs-pact-by-bosnia-s-muslims-and-croats.html?scp=2&sq=Franjo+Tudjman&st=nyt Croatian Leader Backs Pact by Bosnia's Muslims and Croats]</ref> što se nikada neće dogoditi, ali čime je zadovoljena Tuđmanova fiksacija. Tijekom mjeseci nakon ovog dogovora [[Hrvatska]] dobiva američke vojne savjetnike za organiziranje Hrvatske vojske koja sljedeću godinu u dogovoru s bosanskohercegovačkom vlada pokreće vojne akcije što rezultiraju prvo ukidanjem [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]], a potom i zajedničkom ofenzivom u Bosni i Hercegovini čime završava tamošnji rat. U tom razdoblju tijekom druge polovice 1995. godine Franjo Tuđman bivši [[predsjednik|predsednik]] naroda koji se bori za slobodu (1991.), a potom predsednik razbojničke države (1993) postaje trijumfalni pobjednik u ratu čije akcije [[Operacija Oluja|oslobađaju Hrvatsku]] i završavaju [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Račun za hrvatsko-bošnjački sukob na kraju zbog Tuđmanove, [[Gojko Šušak|Šuškove]] i [[Mate Boban|Bobanove]] smrti će osim [[Stanovništvo Hrvatske|stanovnika Hrvatske]] koje ga je financiralo više od deset godina kasnije platiti preživjelo rukovodstvo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] na čelu s tadašnjim hrvatskim pomoćnikom ministra obrane [[Slobodan Praljak|Slobodanom Praljkom]]. == Unutrašnji poslovi == === Ekonomija === Tuđmanova mnogo puta ponovljena državnička vizija [[privatizacija|privatizacije]] postaje stvaranje hrvatskog elitnog sloja od 200 obitelji <ref name=autogenerated1>[http://www.vecernji.hr/vijesti/mesic-tudman-je-precijenjen-svatko-je-mogao-biti-predsjednik-clanak-303335 Mesić: Tuđman je precijenjen, svatko je mogao biti predsjednik]</ref> , a početnu smjernicu, zeleno svetlo u tom smjeru mu daruju [[Svjetska banka|Svetska banka]] i [[Međunarodni monetarni fond|MMF]] zahtevima da se pokrene praktički odmah divlja privatizacija, teoretski prodaja, a u stvarnosti poklanjanje državnih poduzeća u privatne ruke na području cele istočne Evrope. Pokušaj premijera [[Franjo Gregurić|Franje Gregurića]] 1992. godine da se pokrene pitanje darovanja dionica radnicima kao u praktički svim drugim bivšim socijalističkim državama od [[Slovenija|Slovenije]] pa sve do [[Rusija|Rusije]] i [[Srbija|Srbije]] (u 21. veku) Franjo Tuđman je odbio rečima:''Pa nećemo mi ponovno stvarati socijalizam'' <ref>Novi List 14.1.2012</ref> Kako je za razliku od država istočnog bloka u Jugoslaviji postojalo društveno, a ne državno vlasništvo prvi korak prema toj transformaciji postaje potrebe te promjene vlasništva i u skladu s tim sabor pod kontrolom Franje Tuđmana u doba izbijanja prvih ratnih operacija donosi 22.4.1991. Zakon o pretvorbi državnih poduzeća <ref>[http://www.poslovniprostor.com/zakoni/ZakonOpretvorbiDrustvenihPoduzeca.htm ZAKON o pretvorbi društvenih poduzeća]</ref> koji ispod lijepe fasade postaje temelj za u hrvatskom narodu popularno nazvanu pljačkašku privatizaciju. Tijekom te i takve privatizacije još uvek uspješne ili ako ništa drugo zbog nekretnina vredne kompanije će biti poklanjane raznim do tada potpuno nepoznatim osobama koje Tuđmanov predsednički nasljednik naziva špekulantima bez poslovnih znanja koji te poklonjene kompanije uništavaju <ref name=autogenerated1 />. U tom po Tuđmanu potrebnoj sječi "komunističkih mastodonata" koji sami ne bi mogli preživjeti tržišnu utakmicu obogatiti će se određen broj obitelji, na znane ili nepoznate načine vezan direktno s Tuđmanom ili samo s njegovom strankom to jest [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZom]] dok će zahvaljujući hrvatskim zakonima donešenim u od predsjednika kontroliranom saboru dio njih ostati zaštićen velom anonimnosti. Neupitno najpoznatiji među novonastalom poznatom Hrvatskom [[elita|elitom]] postaju poslovno uspješni [[Luka Rajić]], koji napreduje od pozicije vozača u [[Dukat]]u do njegovog vlasnika, [[Ivica Todorić]] koji u privatizaciji postaje najbogatiji [[Hrvati|Hrvat]] <ref>{{Cite web |title=Ivica Todorić biografija |url=http://www.biografije.org/todoric.htm |access-date=2011-07-14 |archive-date=2011-07-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110725074426/http://www.biografije.org/todoric.htm |dead-url=yes }}</ref>, a čija poslovna aktivnost seže u doba Jugoslavije s početnim kapitalom stečenim kriminalnom radnjom, dok osuđeni kriminalac i HDZ financijer Josip Gucić <ref>{{Cite web |title=KAD GUCIC KUPUJE |url=http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199701/70109-001-pubs-zag.htm |access-date=2011-07-14 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305022007/http://aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199701/70109-001-pubs-zag.htm |dead-url=yes }}</ref>, Tuđmanov teniski sparing partenr [[Bruno Orešar]], a definitivno i [[Miroslav Kutle]] koji postaje jedan od medijski eksponiranih simbola takve privatizacije <ref>{{Cite web |title=Miroslav Kutle biografija |url=http://www.biografije.org/kutle.htm |access-date=2012-05-11 |archive-date=2012-08-01 |archive-url=https://archive.today/20120801063530/http://www.biografije.org/kutle.htm |dead-url=yes }}</ref>. Kako bi se smirile socijalne tenzije to jest pobune radnika tijekom "privatizacijskog procesa" i uništavanja radnih mjesta [[vlada]] donosi zakone kojima se olakšava na razne načine odlazak u [[penzija|penziju]], ali efekat cijelog procesa u kojemu dolazi do ničim legitimiziranog bogaćenja elite koju većina naroda smatra pljačkom i grabežom dovodi do [[moral]]nog uništenja načela zajednice <ref>Josip Županov:"Poslije potopa" izdano 1995. godine</ref>. Kako bi osigurao ovaj proces privatizacije za koji će državna revizija pretvorbe i privatizacije reći da je bio u više od 90 % slučajeva protuzakonit Franjo Tuđman svog ministra privatizacije potom postavlja na poziciju ministra unutrašnjih poslova pa bi on u slučaju policijske istrage morao dati dopuštenje da se njega istražuje. Poslednji dio tako postavljene ekonomije postaje stvaranje precjenjenog tečaja kune sa svojim pogubnim učinkom na još aktivne poslovne subjekte i po završetku rata 1995 kada Hrvatskoj postane dostupno zaduživanje krpanje državnog budžeta na taj način <ref>{{Cite web |title=Javni i inozemni dug RH |url=http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=399 |access-date=2012-05-10 |archivedate=2011-12-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111229041436/http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=399 |deadurl=yes }}</ref>. === Spor oko NK Dinamo === Franjo Tuđman je smatrao ime NK Dinamo previše komunističkim.<ref group="notes">Ime Dinamo su odabrali zagrebački komunisti nakon drugog svjetskog rat po uzoru na [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]], [[Dinamo Moskva]], [[Dinamo Bukurešt]] što navijači suparničkih klubova rado ističu</ref> Zbog toga je ono promijenjeno najprije u HAŠK Građanski a potom u NK Croatia što je izazvalo bijes Dinamovih navijača - [[Bad Blue Boys]]a, ali i ostatka nogometne Hrvatske koja se pobunila zbog favoriziranja ovog kluba <ref name=autogenerated4>{{Cite web |title=Valentinovo je veliki dan za sve navijače Dinama, članak na dalje.com |url=http://dalje.com/hr-sport/valentinovo-je-velik-dan-za-sve-navijace-dinama/234118 |access-date=2012-02-20 |archive-date=2012-02-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120216211555/http://dalje.com/hr-sport/valentinovo-je-velik-dan-za-sve-navijace-dinama/234118 |dead-url=yes }}</ref>. Tuđmanovo navijanje za Croatiju su kritičari smatrali neprimjerenim i nepotrebnim politiziranjem sporta u državi. Kao osvetu pripadnici Torcide su prošetali Splitom magarca s imenom Franjo. Tuđman je imao viziju NK Croatije kao velikog europskog kluba što se nije baš ostvarilo. Sukob je završio kad je krajem 1999. godine Tuđman umro, a HDZ izgubio izbore nakon čega je oko 70 dana nakon njegove smrti klub preimenovan u NK Dinamo što je izazvalo opće oduševljenje među njegovim navijačima <ref name=autogenerated4 />. Zlatko Canjuga, predsjednik NK Croatije iz Tuđmanova doba, izjavio je jednom prigodom da mu je sam Tuđman pred smrt rekao da bi trebalo vratiti ime Dinamo <ref name=autogenerated4 /> ali drugih dokaza za to osim njegove riječi nema. Tuđman se aktivno zanimao i za nacionalnu nogometnu reprezentaciju a njegovi kritičari su mu predbacivali da se (kao i u slučaju NK Dinama) miješao čak i u odabir igrača. Za razliku od njegovih kritičara Miroslav Ćiro Blažević smatra Tuđmana najzaslužnijom osobom za osvajanje bronce na SP u Francuskoj.<ref>Miroslav Ćiro Blažević, trener stoljeća, str. 39, [[Večernji list]], 2012, {{ISBN|978-953-280-125-5}}</ref> == Djela == * "Rat protiv rata", ''(Zagreb, 1957., 2. izd. 1969., slovensko izd. "Vojna proti vojni" Ljubljana, 1961.)'' * "Stvaranje socijalističke Jugoslavije", ''(Zagreb, 1960., slovensko izd. ''Rojstvo socijalističke Jugoslavije'' Ljubljana, 1961.)'' * "NOR u Hrvatskoj", ''(Vojna enciklopedija, III, 1960.)'' * "Okupacija i revolucija", ''(Zagreb, 1963.)'' * "Uvod u historiju socijalističke Jugoslavije", ''(1964.)'' * "Uzroci krize monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941.", ''disertacija, knj. I. - II. (Zagreb, 1965.)'' * "Jugoslavenski odbor i stvaranje zajedničke države jugoslavenskih naroda", ''(1966.) '' * "Velike ideje i mali narodi", ''(Zagreb, 1969., 2. izd. 1970., 3. izd. 1996.)'' * "Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi", ''(München-Barcelona, 1981., engl. izd. ''Nationalism in Contemporary Europe'' New York, 1981., 2. izd. 1982., njem. izd. ''Die Nationalitaetenfrage im heutigen Europa'', Lidingo, 1986.)'' * "Croatia on trial: the case of the Croatian historian dr. F. Tudjman", ''(London, 1981.)'' * "Na braniku povijesne istine: dokumenti sa suđenja 17-20. veljače 1981. u Zagrebu", ''(bez godine izdanja)'' * "Na suđenju dr. Tuđmanu sudilo se Hrvatskoj", ''(London, 1981.)'' * "Stirbt Kroatien?", ''(Hamburg, 1981.)'' * "Državnost nacija - ključ mira Europe", ''(Lidingo, 1982.)'' * "O povijesti rješavanja hrvatskog pitanja i samoodređenja naroda u svijetu", ''(Toronto, 1987.)'' * "Stjepan Radić u hrvatskoj povijesti", ''(Sudbury, 1988.)'' * "[[Bespuća povijesne zbiljnosti]]", (Zagreb, 1989., 2. izd. 1989., 3. i 4. izd. 1990., njemačko izd. ''Irrwege der Geschichtswirklichkeit'', Zagreb 1993., 5. izd. 1994., englesko izd. ''Horrors of War: Historical Reality and Philosophy'', Washington, 1996. kinesko izd. Peking, 1998.) * "Izabrana djela Franje Tuđmana", (knj. I. - III: ''Velike ideje i mali narodi'', ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'', ''Državnost nacija ključ - mira Europe'', ''Bespuća povijesne zbiljnosti''), (Zagreb, 1990.) * "Zna se. HDZ u borbi za samostalnost Hrvatske", ''knj. I. (Zagreb, 1992.), knj. II. (Zagreb, 1993.), knj III. (Zagreb, 1995.), knj. IV. (Zagreb, 1998.)'' * "Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918.-1941.", ''knj. I. - II., (Zagreb, 1993.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana od stanju države i nacije" ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog sabora, (Sabor, Zagreb, 1994.)'' * "Stanje hrvatske države i nacije" ''(izvješće predsjednika Republike i vrhovnog zapovijednika oružanih snaga Republike Hrvatske Hrvatskom saboru), (Ministarstvo obrane Republike Hrvatske - politička uprava, Zagreb 1995.)'' * "S vjerom u samostalnu Hrvatsku", ''(Zagreb, 1995.)'' * "Usudbene povjestice", ''(Zagreb, 1995.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju Hrvatske države i nacije u 1995. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskoga sabora, (Zagreb, 1996.)'' * "Vlak slobode", ''(Zagreb, 1996.)'' * "Povijesna sudba naroda, Izabrani tekstovi", ''(Zagreb, 1996., njemačko izd. ''Das historische Schicksal des Volkes'', Bonn, 1997., mađarsko izd. ''Népek történelmi sorsa Velagatott irasok (kézirat gyanánt)'', Budimpešta, 1997., bugarsko izd. ''Istoričeskata s'dba na narodite: Izabrani trudove'', Sofija, 1997., češko izd. ''Dejinny udel národu, Vybrané texty'', Prag, 1997., makedonsko izd. ''Istoriskata sudba na narodite, Izabrani tekstovi'', Skoplje, 1998.)'' * "Misao hrvatske slobode - od nacionalne ugroženosti do državne samostalnosti (fragmenti misli i pogleda)", ''Narodne novine, (Zagreb, 1997.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1997. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog državnog sabora, (Zagreb, 1998.)'' * "HDZ stožerna stranka demokratske Hrvatske", ''(Zagreb, 1998.)'' * "Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1998. godini", ''na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog državnog sabora, (Zagreb, 1999.)'' '' === Posmrtno === * "Petrinjska 18: Zatvorski dnevnik iz 1972.", ''(Zagreb, 2003.)'' * "Franjo Tuđman - Osobni dnevnik", ''knj. 1, 1973.-1978., knj. 2, 1979.-1983., knj. 3, 1984.-1989., (Urednik: [[Zvonimir Despot]], Zagreb, 2011.)'' == Povezano == * [[Zagrebačka kriza]] == Napomene == <references group="notes" /> == Izvori == {{reflist|2}} {{Commonscat|Franjo Tuđman}} {{Predsjednici Hrvatske}} {{Predsjednici HDZ}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1922|1999|Tuđman, Franjo}} [[Kategorija:Predsjednici Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Jugoslavenski historičari]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Generali JNA]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] [[Kategorija:Akademici HAZU]] [[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]] [[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]] [[Kategorija:Sahranjeni na groblju Mirogoj u Zagrebu]] gu7msm3c2a12nw7vgqulofek32d5h90 10 17443 42715986 49421 2026-11-03T02:48:06Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Wikiostava]] 42715986 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Wikiostava]] aqe2taxmmw3fr1rlwutbpg370dckgjy 10 18289 42715979 42557696 2026-11-03T02:42:07Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Commons-inline]] na [[Šablon:Wikiostava u tekstu]] 42557696 wikitext text/x-wiki {{#if:{{{list|}}} |* [[Datoteka:commons-logo.svg|15px| ]] Medijski sadržaji na [[Wikicommons]]: {{{list}}} |* [[Datoteka:commons-logo.svg|15px| ]] Medijski sadržaji {{{links|[[commons:{{{1|Special:Search/{{PAGENAME}}}}}|{{{2|{{{1|{{PAGENAME}}}}}}}}]]}}} na [[Wikicommons]]u. }}<noinclude>[[Kategorija:Šabloni za veze na sestrinske projekte|Commons-inline]]</noinclude> d5mz8749vmezme4owy4t9fx8qxe6lqy 42715984 42715979 2026-11-03T02:45:12Z Aca 108187 42715984 wikitext text/x-wiki {{#if:{{{list|}}} |* [[Datoteka:commons-logo.svg|15px| ]] Medijski sadržaji na [[Wikiostava|Wikiostavi]]: {{{list}}} |* [[Datoteka:commons-logo.svg|15px| ]] Medijski sadržaji {{{links|[[commons:{{{1|Special:Search/{{PAGENAME}}}}}|{{{2|{{{1|{{PAGENAME}}}}}}}}]]}}} na [[Wikiostava|Wikiostavi]]. }}<noinclude>[[Kategorija:Šabloni za veze na sestrinske projekte|Commons-inline]]</noinclude> tbl8olqyjr9iyw43fhzy3cx3qk5ifiy 0 18290 42715943 42419738 2026-11-03T02:19:27Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Wikimedijina ostava]] na [[Wikiostava]]: Prijevod ili lokalizacija 42246473 wikitext text/x-wiki {{infobox website | ime = Wikimedia Commons | logo = [[Datoteka:Commons-logo-en.svg|100px|Logotip Wikimedia Commonsa]] | screenshot = [[Datoteka:Commons screenshot.png|border|240px|Snimak ekrana Wikimedia Commonsa]] | caption = snimak ekrana naslovnice Wikimedia Commonsa | url = {{URL|http://commons.wikimedia.org|commons.wikimedia.org}} | komercijalan = Ne | tip = [[digitalna biblioteka|Repozitorij medijâ]] | jezik = | registracija = Opcionalna (zahtijevana za postavljanje datoteka) | posednik = [[Wikimedia Foundation]] | autor = [[Wikimedijina zajednica]] | start datum = 7. septembra 2004. | current status = Online | carina = | alexa_rank = {{Decrease}} 229 (od augusta 2015)<ref name="alexa">{{cite web |url= http://www.alexa.com/siteinfo/commons.wikimedia.org |title= Wikimedia.org Site Info |publisher= [[Alexa Internet]] |accessdate= 1. augusta 2015 |archive-date= 2018-12-26 |archive-url= https://web.archive.org/web/20181226132729/https://www.alexa.com/siteinfo/wikimedia.org |dead-url= yes }}</ref> }} '''Wikimedia Commons''' ([[engleski jezik|engl.]] izg. [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ˌwɪkiˈmiːdiə ˈkɑmənz<nowiki>]</nowiki>]], udomaćeno [[međunarodna fonetska abeceda|<nowiki>[</nowiki>ʋikimêːdija kŏmons<nowiki>]</nowiki>]]) (kraće '''Commons''', od engl. ''common'': zajedničko dobro, komun) ili prevedeno '''Wikimedijin zajednički poslužitelj''' ili '''Vikimedijina''' '''ostava''' je online repozitorij slika, zvuka, videa, vektorskih creža, 3D modela, mapa, te raznih grafičkih i drugih medijskih datoteka za [[slobodni sadržaj|slobodnu upotrebu]].<ref name="Endres" /> Jedan je od najvećih i starijih projekata [[Wikimedia Foundation|Wikimedia fundacije]]. U julu 2013. broj uređenja na Commonsu dosegao je 100 milijuna.<ref name="100,000,000">{{cite web|author=ÄŒesky|url=https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=Commons:Village_pump&diff=100044329&oldid=100041288|title=100,000,000th edit|publisher=Commons.wikimedia.org|date=|accessdate=22. augusta 2013}}</ref> Repozitorij je 2024. godine (svoje 20 godine postojanja) imao više od 100 milijuna medijskih datoteka.<ref name="CommonsStats">[[commons:Special:Statistics|Stranica sa statistikom]] na Wikimedia Commonsu.</ref> [[Datoteka:WikimediaMosaicCapture.png|mini|Wikimedijin logo izrađen kao [[mozaik]] pri obilježavanju milijunte datoteke na serveru|lijevo|132x132piksel]]Za svaku datoteku na Wikimedia Commons, osoba koja ju je stvorila mora dopustiti svima da je koriste i mijenjaju koliko žele, uključujući tvrtke (vidi [[Creative Commons]]). Datoteke s Wikimedia Commonsa mogu se tako upotrebljavati na svim projektima Wikimedije na svim jezicima (ima lokalizacije),<ref name="Embedding" /> uključujući [[Wikipedia|Wikipediju]], [[Wikibooks]], [[Wikivoyage]], [[Wikispecies]], [[Wikisource]] i [[Wikinews]], te drugdje online (kroz generirani kod) ili preuzeti za izvanmrežnu upotrebu. Wikimedia Commons ima kategorije, koje su skupine datoteka koje imaju nešto zajedničko ili slično. Wikimedia Commons je višejezična web stranica, što znači da se može koristiti na svim jezicima. Međutim, neki dijelovi Wikimedia Commons-a samo su na engleskom, poput naziva kategorija. Meta podatci datoteka se nalaze i unutar njegovih [[MediaWiki]] stranica, [[Wikibase]] instance za Commons i vežu se na bazu [[Wikidata]].<ref>https://media.ed.ac.uk/media/Using+Wikidata+on+Wikimedia+Commons+and+Stuctured+CommonsA+what+changes+are+comingF/1_vggaub8z</ref> == Povezano == * [[Wikimedia Foundation]] * [[Wikipedia]] == Reference == {{reflist|30em|refs= <ref name="Endres">Endres, Joe, "Wiki websites wealth of information". International News on Fats, Oils and Related Materials : INFORM. [[Champaign, Illinois]]: May 2006. Vol. 17, Iss. 5; pg. 312, 1 pgs. Source type: Periodical ISSN: 08978026 ProQuest document ID: 1044826021 Text Word Count 746 Document URL: [http://proquest.umi.com/pqdweb?did=1044826021&sid=1&Fmt=4&clientId=76566&RQT=309&VName=PQD Proquest URL] ProQuest (pretplata) pristupljeno 6. augusta 2007</ref> <ref name="Embedding">{{cite web |url=http://commons.wikimedia.org/wiki/Commons:First_steps/Reuse#Embedding_Commons'_media_in_Wikimedia_projects |title=Embedding Commons’ media in Wikimedia projects |publisher=Wikimedia Commons |accessdate=7. augusta 2007}}</ref> }} == Vanjske veze == {{Commonscat|Wikimedia Commons}} * [https://commons.wikimedia.org/wiki/Glavna_stranica_-_%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B0_%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0 Wikimedia Commons] {{Wikimedia Foundation}} [[Kategorija:Wikimedijini projekti]] ohoe486xlqxz7o4n3eowj4djbp4wnqj 0 18291 42715947 42419763 2026-11-03T02:24:20Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikiostava]] 42715947 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikiostava]] 8izq01z60n5jn9wops1363mfkufbwr0 0 18297 42715948 42419764 2026-11-03T02:24:25Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikiostava]] 42715948 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikiostava]] 8izq01z60n5jn9wops1363mfkufbwr0 0 21245 42715884 42391439 2026-11-02T15:28:42Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg|Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Reinhard Kraasch|Reinhard Kraasch]]; razlog: Copyright violation; see 42715884 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Konrad Adenauer |slika = |veličina = 220px |opis slike = Konrad Adenauer 1952. |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = [[5. siječnja]] [[1876.]] |mjesto rođenja = {{flagicon|Njemačka|empire}} [[Köln]], [[Njemačko Carstvo]] |datum smrti = [[19. travnja]] [[1967.]] |mjesto smrti = {{flagicon|Njemačka}} [[Bad Honnef]], [[Zapadna Njemačka]] |položaj = 27. [[Njemački kancelar]]<br /><small>1. [[Zapadna Njemačka|Kancelar SR Njemačke]]'' |mandat_start = [[15. rujna]] [[1949.]] |mandat_kraj = [[16. listopada]] [[1963.]] |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] |nasljednik = [[Ludwig Erhard]] |čin2 = [[Ministar vanjskih poslova Njemačke]] |mandat_start2 = [[15. ožujka]] [[1951.]] |mandat_kraj2 = [[6. lipnja]] [[1955.]] |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] |nasljednik2 = [[Heinrich von Brentano]] |čin3 = [[Popis gradonačelnika Kölna|Gradonačelnik Kölna]] |mandat_start3 = [[1945.]] |mandat_kraj3 = [[1945.]] |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = [[Robert Brandes]] |nasljednik3 = [[Willi Suth]] |čin4 = [[Popis gradonačelnika Kölna|Gradonačelnik Kölna]] |mandat_start4 = [[1917.]] |mandat_kraj4 = [[1933.]] |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = [[Günter Riesen]] |prethodnik4 = [[Ludwig Theodor Ferdinand Max Wallraf]] |stranka = [[Stranka centra (Njemačka)|Stranka centra]] <small>(1906. - 1945)</small><br />[[Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)|CDU]] <small>(1945. - 1967.)</small> |supruga = Emma Weyer<br />Auguste Zinsser |suprug = |zanimanje = Odvjetnik, političar |fusnote = }} '''Konrad Hermann Josef Adenauer''' ([[Köln]], [[5. siječnja]] [[1876]]. - Bad Honnef-Rhöndorf, [[19. travnja]], [[1967]].) bio je [[Njemačka|njemački]] političar i državnik. Iako je njegova politička karijera trajala 60 godina, Adenauera se pamti po tome što je bio 1. [[Njemački kancelar|kancelar Zapadne Njemačke]] od [[15. rujna]] [[1949]]. do [[16. listopada]] [[1963]]. i predsjednik [[CDU]]-a od [[1950]]. do [[1966]]. Adenauer je bio najstariji kancelar koji je obnašao dužnost, napustivši poziciju sa 87 godina. == Biografija == === Rani život === [[Datoteka:ArminiaVorstand2.jpg|thumb|left|300px|Adneauer (desno) tijekom semestra [[1896]]/[[1897|97]]. na ''K.st.V. Arminia Bonn'']] Konrad Adenauer se rodio kao treće od petoro djece Johanna Konrada Adenauera ([[1833]]. - [[1906]].) i njegove žene Helene ([[1849]]. - [[1919]].) u Kölnu. Bliži rođaci (braće i sestre) su bili August ([[1833]]. - [[1906]].), Johannes ([[1873]]. - [[1937]].), Lili ([[1879]]. - [[1950]].) i Elisabeth, koja je umrla ubrzo nakon rođenja. Godine [[1894]]. počeo je studirati [[pravo]] i [[politika|politiku]] na sveučilištu u [[Freiburg]]u, [[München]]u i [[Bonn]]u. Bio je član nekoliko rimokatoličkih studentskih udruga, kao npr. K.st.V. Arminia Bonn u [[Bonn]]u. Studij je završio [[1901]]. Nakon toga radio je kao odvjetnik na sudu u [[Köln]]u. === Početak političke karijere === Kao pobožan rimokatolik, Adenauer se [[1906]]. pridružio ''[[Deutsche Zentrumspartei]]u'', te je iste godine izabran u gradsko vijeće grada [[Köln]]a. Godine [[1909]]. postaje dogradonečalnik [[Köln]]a. Od [[1917]]. do [[1933]]. obnašao je dužnost gradonačelnika [[Köln]]a. Imao je neugodan zadatak da vodi Köln kroz period britanske okupacije nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] koji je trajao sve do [[1926]]. Uspio je uspostaviti vjeran odnos sa britanskim vojnim autoritetima i zagovarao je [[Rhenska Republika|Rhenski separatizam]] (Rhensku državu unutar Njemačke, ali izvan Prusije). Tijekom [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]], bio je predsjednik Pruskog državnog vijeća (''Preußischer Staatsrat'') od [[1922]]. do [[1933]]., reprezentativnog vijeća pruskih gradova i provincija. Kada su [[nacizam|nacisti]] došli na vlast [[1933]]., ''Deutsche Zentrumspartei'' je izgubila ''"izbore"'' u Kölnu, a Adenauer je pobjegao u Opatiju Maria Laach, nakon što su mu prijetili jer se nije želio niti rukovati sa lokalnim nacističkim vođom. Adenauerov jednogodišnji boravak u opatiji obznanjen je tak nakon rata od strane njezinog opata, kojega su [[Heinrich Böll]] i drugi optužili za kolaboraciju sa nacistima. Bio je ukratko zatvoren nakon ''[[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]]''. Sljedeće dvije godine Adenauer se često selio zbog represalija koje su mu naturili nacisti. Godine [[1937]]. bio je uspješan u dobivanju bar nekakve kompenzacije za svoju nekad zaplijenjenu kuću, te je uspio živjeti u samoći sljedećih nekoliko godina. Prema [[Albert Speer|Alberu Speeru]] u njegovim ''[[Dnevnici iz Spandaua|Dnevnicima iz Spandaua]]'', Hitler se divio Adenaueru. No, i [[Hitler]] i Speer su se slagali da Adenauer zbog svojih političkih pogleda i sveopće tvrdoglavosti nije mogao igrati veću ulogu u pokretu, niti pomoći [[NSDAP|nacističkoj stranci]]. Nakon [[Srpanjska urota|neuspjelog atentata na Hitlera]] [[1944]]., Adenauer je zatvoren po drugi put zbog činjenice da je bio protivnik režima. No, nakon što [[Gestapo]] nije uspio dokazati njegovu povezanost sa urotom, pušten je nakon par tjedana. Ubrzo nakon rata, Amerikanci su ga postavili za gradonačelnika Kölna, no britanska administracija ga je otpustila zbog navode nesposobnosti. === Nakon Drugog svjetskog rata i osnivanje CDU-a === [[Datoteka:CDU logo.svg|thumb|250px|Logo CDU-a]] Nakon njegovog otkaza na mjestu gradonačelnika Kölna, Adenauer se posvetio osnivanju nove stranke, [[Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)|Kršćansko demokratsku unije]] (CDU), nasljednice Katoličke centralne stranke, koja bi u jednu stranku prihvatila i protestante i katolike. U siječnju [[1946]]. Adenauer je započeo politički miting buduće CDU u britanskoj zoni kao njezin ''Alterspräsident'', te je na tom sastanku formalno izabran za vođu buduće stranke. Adenauer je neumorivo radio na razvijanju kontakata i potpore za CDU tijekom sljedećih nekoliko godina, te je sa varirajućim uspjehom želio postaviti svoju ideologiju u stranci. Njegova ideologija bolje je stajala od ideologije onih u CDU-u koji su željeli ujediniti [[socijalizam]] i [[kršćanstvo]]. Adenauer je preferirao pritiskati dostojanstvo individualca, te je smatrao da su i [[komunizam]] i [[nacizam]] materijalističke ideologije koje razaraju dostojanstvo. Adenauerova vodeća uloga u CDU-u britanske zone osvojila mu je poziciju u [[Parlamentarno vijeće 1948.|Parlamentarnom vijeću 1948.]], koje su sazvali zapadni saveznici kako bi donijeli konstituciju za 3 zapadne savezničke zone [[Njemačka|Njemačke]]. Bio je predsjednik konstitucionalne konvencije, te je, kao i [[George Washington]] u [[SAD]]-u, iznenedno sa svoje trenutne pozicije izabran za prvog predsjednika vlade kada je novi ''"Osnovni zakon"'' donesen u svibnju [[1949]]. === Prvi kancelar Savezne Republike Njemačke === [[Datoteka:Flag map of Germany (separation).svg|thumb|300px|Karta koja prikazuje podjelu Njemačke nakon II. svjetskog rata i dvije novonastale Njemačke, te ujedinjenu Njemačku kakva je i danas]] Na njemačkim federalnim izborima [[1949]]., Adenauer je izabran za [[Njemački kancelar|prvog kancelara]] [[SRNJ|Savezne Republike Njemačke]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tu poziciju držao je u periodu [[1949]]. do [[1963]]., u periodu koji pokriva velik dio preliminarne faze [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Tijekom tog perioda, poslijeratna podjela Njemačke konsolidirana je nastankom dvaju odvojenih njemačkih država, [[Zapadna Njemačka|Savezne Republike Njemačke]] (Zapadne Njemačke) i [[DDR|Demokratske Republike Njemačke]] (Istočne Njemačke). Prvi izbori za ''[[Bundestag]]'' u Zapadnoj Njemačkoj održani su [[25. kolovoza]] [[1949]]., a po izborima se pokazalo da je Adenauerova [[CDU]] najjača stranka. Mađu Adenauerova postignuća ubrajaju se uspostavljanje stabilne demokracije u poraženoj Njemačkoj, trajuće pomirenje sa [[Francuska|Francuskom]], generalna politčka preorijentacija prema Zapadu, obnavljanje ograničenog, no dalekosežnog suvereniteta Zapadne Njemačke čvrsto je integrirajući u Euroatlansku zajednicu ([[NATO]] i [[OECD]]). Adenauera se povezuje i sa uspotavljanjem efikasnog sustava mirovina, koji je umirovljenicima osigurao neparalelno blagostanje, te da je, zajedno sa svojim ministrom ekonomije i kasnijim nasljednikom [[Ludwig Erhard|Ludwigom Erhardom]], napravio zapadnonjemački model ''"socijalne tržišne ekonomije"'', koja je mogućila period procvata znan kao ''[[Wirtschaftswunder]]''. Adenauer je također osigurao i potpuno slobodno i demokratsko društvo koje je Nijemcima do tada bilo skoro pa nepoznato (osim pokušaja koji je od [[1919]]. do [[1933]]. trebala provesti [[Weimarska Republika]]), koje je danas ne samo uobičajeno, nego i duboko ukorijenjeno u njemačko društvo. On je time postavio temelje prema kojima bi Zapad trebao imati povjerenja u Njemačku unatoč svim zločinima koji su počinjeni tijekom [[nacizam|nacističkog]] [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Baš zbog Adenauerovih prijašnjih politika je bilo moguće ujediniti dvije njemačke države u jednu i zadržati tu jednu državu u [[EU]] i [[NATO|NATO paktu]]. [[Datoteka:Sculpture_of_Konrad_Adenauer_and_Charles_de_Gaulle_outside_the_Konrad_Adenauer_Stiftung.jpg|thumb|left|250px|Ploča koja komemorira obavljanje dobrih odnosa između Francuske i Njemačke, a prikazuje Adenauera (desno) i francuskog predsjednika [[Charles de Gaulle|de Gaullea]] (lijevo)]] No u drugu ruku, kritičari su optuživali Adenauera da je betonirao podjelu Njemačke, žrtvovao reunifikaciju dvaju država, te da je žrtvovao područja koje je Njemačka izgubila od [[Poljska|Poljske]] i [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] u korist brze integracije na Zapadu. Tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]], advokatirao je ponovno naoružanje Zapadne Njemačke i mandatornu konskripciju kao odgovor sličnim procesima koji su se odvijali u susjednoj Istočnoj Njemačkoj. [[Staljinova poruka]] iz [[1952]]. ponudila je ujedinjenje dvaju država u jednu, neutralnu, razoružanu Njemačku kako bi utjecala na povlaćenje supersila iz [[Središnja Europa|Srednje Europe]]. Adenauer je dijelio sumnju Zapada o vjerodostojnosti te ponude te ih je podržao u njihovim opreznim odgovorima. Adenauerovi kritičari, posebno oni nacionalistički orijentirani, su ga se odrekli jer je propustio priliku za [[Reunifikacija Njemačke|reunifikaciju Njemačke]]. Adenauerovi simpatizeri su ga branili, a i danas se prepiru, rekavši da zbog prilika u Hladnom ratu, reunifikacija i dobivanje izgubljenih teritorija nisu bile realne opcije. Ostali kritiziraju njegovu eru kao kulturno i politički konzervativnu, koja je željela cijelo društvo i politiku Zapadne Njemačke orijentirati oko ideja samostalnog individualca, individalca koji je imao određenu dozu nevjere prema vlasitom narodu. Zapadnonjemački studentski pokret tjiekom [[1960-ih]] je zapravo bio protest protiv konzervativizma kojeg je naturao Adenauer. Još jedna točka kritike bila je ta o Adenauerovom trudu za pomirenje sa Francuskom, koji je bio u kontrastu prema trudu za pomirenje sa Staljinističkom Poljskom. Kao i mnoge druge vodeće zapadnonjemačke stranke, [[CDU]] nije priznavala aneksiju biviših njemačkih teritorija koje je SSSR dao Poljskoj, te je otvoreno govorila o vraćanju tih teritorija nakon što Zapadna Njemačka učvrsti svoju poziciu u Europi. No, unatoč svim kritikama, Adenauerova vladavina u Zapadnoj Njemačkoj smatra se pozitivnom, te je u jednoj njemačkoj tele-anketi iz [[2003]]. izabran za ''"Najvećeg Nijemca svih vremena"''. === Dodatne akcije kao kancelar === * Održao povijesni govor u [[Bundestag]]u u rujnu [[1951]]. u kojem je obznanio obligaciju njemačke vlade da kompenzira [[Izrael]], kao predstavnika [[Židov]]skog naroda, zbog [[Holokaust]]a. * Pomogao u osiguravanju puštanja posljednjih njemačkih ratnih zarobljenika [[1955]]., čak desetljeće nakon kraja rata. * Otovorio diplomatske odnose sa [[SSSR]]-om i ostalim zemljama [[Istočni blok|Istočnog bloka]], no odbio priznati [[DDR|Istočnu Njemačku]]. * Dogovorio se sa [[SAD]]-om [[1957]]. oko dobivanja oružja sposobnog za prenošenje nuklearnih glava. Uz to, Adenauer je nastavio nuklearnu koperaciju sa ostalim zemljama sa ciljem da i [[Zapadna Njemačka]] dobije mogućnost proizvodnje nuklearnog oružja. * Nadgledao reintegraciju [[Saarland]]a sa Zapadnom Njemačkom [[1957]]. * Nakratko je mislio kandidirati se za [[predsjednik Njemačke|predsjednika]] [[1959]]. No, umjesto toga izabrao je kandidata ([[Heinrich Lübke]]) za kojeg je bio siguran da neće ugroziti njegovu kancelarsku poziciju. Za sav svoj trud oko Zapadne Njemačke, Adenauer je [[1953]]. uzabran za [[TIME-ova Osoba godine|''TIME-ovu'' Osobu godine]]. Godine [[1954]]. dobio je ''[[Karlspreis]]'', nagradu koju dodjeljuje grad [[Aachen]] onim osobama koje su pomogle u razvoju europske ideje i mira. Adenauer je svoje slobodno vrijeme provodio igrajuči talijansku ugru ''Bocci'', te je na mnogim snimkama i dokumentarcima o Adenaueru vidljiv kako igra igru. Kada je Adenauer [[1967]]. umro u 91. godini života, narod je pitan čemu su se kod Adenauera najviše divili. Većina je rekla da je to njegov trud oko povratka posljednjih ratnih zarobljenika iz [[SSSR]]-a, povratka koji je znan i kao ''"Povratak njih 10,000"''. == Pokušaj atentata == Dana [[27. ožujka]] [[1952]]., paket za kancelara Adenauera eksplodirao je u središtu [[München]]ske policije, ubivši jednog policajca. Dva dječaka koja su plaćena da pošalju paket poštom privukla su pozornost policije na paket. Istrage su dovele do ljudi usko povezanih sa [[Herut]]om i bivšim [[Irgun]]om. Njemačka je vlada sve dokaze držala pod pečatom. Pet izraelskih osumnjičenika koje su identificirali francuski i njemački istražitelji pušteni su da se vrate natrag u Izrael. Jedan od sudionika, [[Eliezer Sudit]], kasnije je natuknuo da je mozak cijele operacije bio [[Menahem Begin]], kasnije premijer [[Izrael]]a.<ref>[http://www.spiegel.de/panorama/0,1518,421441,00.html Intervju sa H. Sietzom, istražitelj (German)]</ref> Begin je bio bivši zapovjednik Irguna, a u to vrijeme vodio je [[Herut]] i bio je član [[Knesset]]a. Njegov cilj bio je oslabiti njemačke pokušaje da uspostave prijateljske odnose sa Izraelom.<ref>{{Cite web |title=Povijesna pokušaja atentata (Njemački) |url=http://www.br-online.de/kultur-szene/capricci/report/thema030706_1.html |access-date=2011-05-01 |archivedate=2007-08-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070811044022/http://www.br-online.de/kultur-szene/capricci/report/thema030706_1.html |deadurl=yes }}</ref> [[David Ben-Gurion]], premijer Izraela, je cijenio Adenauerov trud da zataška aferu i da ne istražuje dalje jer bi to pogoršalo odnos između dvije novonastale države. U lipnju [[2006]]., malo drugačija verzija priče izašla je u njemačknim novinama ''[[Frankfurter Allgemeine Zeitung]]''. Begin je ponudio svoj zlatni sat na prodaju kada su urotnici ostali bez novca. Bomba je bila skirvena u enciklopediji, a ubila je jednog stručnjaka za detonaciju, ozlijedivši dvojicu. Adenauer je bio meta jer je slao reparacije zbog [[Holokaust]]a izraelskoj vladi, dok je Begin strastveno mislio da novac treba ići žrtvama. Sudit, izvor priče, je rekao da: {{izdvojeni citat|Cilj nije bio ubiti Adenauera, nego probutiti svjetske medije. Svima nama je bilo jasno da paket nikada neće stići do Adenauera.}} Pet urotnika su uhićeni u [[Pariz]]u, od strane francuske policije. Oni su bili bivši članovi [[Irgun]]a, organizacije raspuštene [[1948]].<ref>http://www.guardian.co.uk/germany/article/0,,1797768,00.html</ref> == Politički skandali == {{glavni|Spiegel skandal}} Godine [[1962]]. izbio je skanadal kada je Adenauerov podkabinet naredio uhićenje pet novinara njemačkih novina ''Der Spiegel'', optuživši ih za veleizdaju, posebno za tiskanje priručnika koji prikazuje sve slabosti zapadnonjemačke vojske. Godine [[1962]]. članovi kabineta, koji su bili članovi [[FDP]]-a odmah su dali ostavku na svoje dužnosti. Nakon ovog udarca Adenauer je još nastavio voditi kabinet skoro godinu dana, kada je bio prisiljen dati ostavku. Na mjestu njemačkog [[kancelar]]a nasljedio ga je [[Ludwig Erhard]]. Predsjednik [[CDU]]-a ostao je sve do [[1966]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Konrad Adenauer}} {{Njemački kancelari}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1876|1967|Adenauer, Konrad}} [[Kategorija:Njemački kancelari]] [[Kategorija:Političari u međuratnom periodu]] [[Kategorija:Njemački političari u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Političari u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Gradonačelnici Kölna]] [[Kategorija:Vitezovi Svetog groba]] [[Kategorija:Preživjeli pokušaje atentata]] ofaqsw80r6tpxbh5stwf8jz22b2j6uq 0 23788 42715902 42715029 2026-11-02T21:03:07Z Alekol 2231 /* April/Travanj */ 42715902 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1927}} Godina '''1927''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1927''': <br /> [[1927#Januar/Siječanj|1]] • [[1927#Februar/Veljača|2]] • [[1927#Mart/Ožujak|3]] • [[1927#April/Travanj|4]] • [[1927#Maj/Svibanj|5]] • [[1927#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1927#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1927#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1927#Septembar/Rujan|9]] • [[1927#Oktobar/Listopad|10]] • [[1927#Novembar/Studeni|11]] • [[1927#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1927#Rođenja|Rođenja]] • [[1927#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Kraljevskom poveljom osnovan [[BBC]] (''British Broadcasting Corporation'') kao javno finansirana korporacija (umesto komercijalne ''British Broadcasting Company'' osnovane 1922.). * 1. 1. - U [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] uvedena nova valuta [[penge]] ili pengov (''pengő '' - "zvonki", kao što srebro zvoni) - traje do hiperinflacije 1945-46. * 1. 1. - [[Wang Jingwei]] u saradnji sa komunistima uspostavio vladu u [[Wuhan]]u - Wangova frakcija [[Kuomintang]]a je u rivalitetu sa [[Chiang Kai-shek]]ovom. * 1. 1. - Kod [[Kadrifakovo|Kadrifakova]] streljana dvojica komita, osuđena za masakr iz 1923. Jedan od njih uspeo da prethodno izbode zatvorskog čuvara.<ref>"Streljanje bugarskih komita", Politika 2. jan. 1927, str. 5</ref> * 1. 1. - U [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]] smrtno ranjen Valentin Žic, čelnik splitske [[ORJUNA]]-e, od strane oca mladića ubijenog prošlog avgusta u Kaštel Lukšiću.<ref>"Krvavi sukobi u Kastel Novom", Politika 3. jan. 1927, str. 3</ref> * [[2. 1.]] - U Meksiku počinje [[Kristeroski rat]]: katolici digli pobunu protiv izrazito antiklerikalne [[Plutarco Elías Calles|Callesove]] vlade (do 1929). * 3 -6. 1. - Kineski nacionalisti zauzimaju britanske koncesije [[Hankou]] i [[Jiujiang]] (ili u februaru?). * [[7. 1.]] - Prvi transatlantski [[telefon]]ski poziv Njujork-London, putem radio talasa. * [[9. 1.]] - [[Požar u Lauriel Palaceu]]: 78-oro dece stradalo u montrealskom bioskopu. * [[10. 1.]] - Premijera filma "[[Metropolis (film)|Metropolis]]" u Berlinu. * [[23. 1.]] - Oblasni izbori u Kraljevini SHS<ref>"Politika" od 3. dec 1926 i kasnije je davala neke izborne okruge</ref>, radikali ometaju HSS, naročito u Vojvodini i Bosni. * [[25. 1.]] - Fuzijom firmi ''Remington Typewriter Company'' i ''Rand Kardex Bureau'' nastaje proizvođač poslovnih mašina [[Remington Rand]] (Sperry Rand 1955, [[Unisys]] 1986). * [[28. 1.]] - [[HSS]]-ovci govore o izbornom teroru, na osnovu dobrih rezultata traže peto ministarstvo, glasaju sa opozicijom. Ostavka pete vlade [[Nikola Uzunović|Nikole Uzunovića]]. * [[29. 1.]] - [[Ibn Saud]] uzdigao svoj stari [[Sultanat Nadžd]] u kraljevinu (pošto je već kralj [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je osvojio 1925). * [[30. 1.]] - Austrija: sukob desničarskih veterana i socijaldemokratskog [[Republikanischer Schutzbund|Schutzbunda]] sa dvoje mrtvih u [[Schattendorf]]u. * [[31. 1.]] - Zatvorena [[Međusaveznička vojna kontrolna komisija]] u Berlinu (u različite datume za razne zemlje tokom godine). === Februar/Veljača === [[Datoteka:Sava Šumanović - Luncheon on the Grass.jpg|mini|200px|[[Sava Šumanović]]: "Doručak na travi"]] [[Datoteka:Sava Šumanović - Pijana lađa.jpg|mini|200px|[[Sava Šumanović]]: "Pijana lađa"]] * [[1. 2.]] - Šesta vlada [[Nikola Uzunović|Nikole Uzunovića]] - koalicija dve struje [[narodna radikalna stranka|radikala]] i [[Slovenska ljudska stranka (1892)|klerikalaca]] (bez [[Hrvatska pučka seljačka stranka|radićevaca]]). * [[3. 2.]] - Pobuna protiv portugalske vlade u Portu, traje šest dana, stradalo je 120 ljudi. * [[6. 2.|6]] - [[18. 2.]] - [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]]: Bitka za Chinandegu je najkrvaviji okršaj rata, stotine mrtvih i razrušena [[Chinandega]]. Kasnije tokom meseca se povećava broj američkih trupa u zemlji. * [[8. 2.]] - Sahranjen japanski [[Joshihito, car Taishō]] (umro u decembru). * [[10. 2.]] - Antiimperijalistički kongres u Briselu, osnovana [[Liga protiv imperijalizma]] s jakim uticajem Kominterne. * [[12. 2.]] - Britanski vojnici se iskrcavaju u [[Šangaj]]u (Kinezi štrajkuju zbog toga nedelju dana kasnije). * [[14. 2.]] - Jak zemljotres kod [[Ljubinje|Ljubinja]] u Hercegovini ([[Magnituda zemljotresa|M]] 6.0, int. VIII) - 100 mrtvih. * februar - ''[[Tenentismo]]'': posle skoro dve i po godine okončana lutanja [[Luís Carlos Prestes|Prestesove]] kolone po unutrašnjosti Brazila (levičarski mlađi oficiri pobunjeni protiv vlade). * [[18. 2.]] - [[Kanada]] uspostavila diplomatske odnose sa [[SAD]] (ranije preko Londona). * [[19. 2.]] - Film ''[[It (film, 1927)|It]]'' ulazi u masovno prikazivanje u SAD, [[Clara Bow]] postaje zvezda. * 19. 2. - Radio stanica [[CFRB]] u Torontu je prva na svetu koja radi na naizmeničnu struju, umesto jednosmernu iz baterije. * [[23. 2.]] - [[Werner Heisenberg]] formulisao [[Relacije neodređenosti|princip neodređenosti]]. * 23. 2. - Sastaju se oblasne skupštine u KSHS i biraju svoje organe. * [[24. 2.]] - Tokom odgovora ministra unutrašnjih poslova [[Božidar Maksimović|Bože Maksimovića]] (zvani "Boža Kundak") na optužbe za policijsku brutalnost, opozicija uvela u skupštinu i ogolela pretučenog čoveka<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/2/25?pageIndex=00002 Politika, 25. februar 1927. str. 2]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. * [[26. 2.]] - [[Đuro Basariček]] tvrdi da Maksimović nije kriv za krizu već "tajne sile" protivne parlamentarizmu<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/2/27?pageIndex=00002 Politika, 27. februar 1927. str. 2]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref> (pretpostavlja se Kralj i [[Bela ruka|belorukaški]] oficiri<ref>East Central Europe between the two World Wars, By Joseph Rothschild, page 227</ref>) - Radić se ograđuje. * [[27. 2.]] - U Šangaj stižu i američki marinci iz 4. regimente (ostaju do 1941). === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - Rešen granični spor između [[Kvebek]]a i [[Newfoundland i Labrador|Newfoundlanda]] na [[Labrador (poluotok)|Labradoru]] (tj. između dominionâ Kanada i Newfoundland). * [[3. 3.]] - Ciklon pogodio [[Madagaskar]], stotine mrtvih. * [[4. 3.]] - Zagrepčanka [[Štefica Vidačić]] u Berlinu izabrana za mis Evrope; doček u [[Zagreb]]u [[6. 3.]]<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/3/8?pageIndex=00003 Politika, 8. mart 1927. str. 3]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. * [[5. 3.]] - U SAD objavljena poslednja kratka priča sa [[Sherlock Holmes|Sherlockom Holmesom]]: ''[[The Adventure of Shoscombe Old Place]]''. * [[7. 3.]] - Zemljotres pogađa zapadni [[Honšu]] u Japanu - blizu 3.000 mrtvih. * [[9. 3.]] - Na snazi je međunarodna Konvencija za suzbijanje trgovine robljem i ropstva. * [[10. 3.]] - Mobilizacija u Albaniji usled zategnutosti sa Kraljevinom SHS. * 10. 3. - Italija ratifikovala Pariski ugovor iz 1920, kojim je Besarabija priznata kao deo Rumunije (pošto ga Japan nije ratifikovao, nije stupio na snagu)<ref>{{cite book|title=Multinational Operations, Alliances, and International Military Cooperation Past and Future|url=https://books.google.com/books?id=I6n97Zl9tqsC&pg=PA66|publisher=Government Printing Office|isbn=978-0-16-087242-6|pages=66–}}</ref>. * [[11. 3.]] - U Njujorku je otvoren ''Roxy Theatre'', filmska palata sa 5.920 mesta (radi do 1960). * 11. 3. - [[Philips]]ove laboratorije pokreću prvu kratkotalasnu stanicu, ''PCJJ''. * [[15. 3.]] - Finansijska kriza Shōwa u Japanu, krah više banaka. * [[19. 3.]] - Italijanska vlada tvrdi da Jugoslavija namerava da upadne u Albaniju, što ona, zbog ugovora sa Tiranom, "ne može trpeti" - kriza sa Italijom. * [[21. 3.]] - Komunisti na čelu sa [[Zhou Enlai]]em i [[Chen Duxiu]]om digli ustanak u [[Šangaj]]u, podržavajući napredovanje [[Chiang Kai-shek]]a. * [[24. 3.]] - [[Nankinški incident]]: Kuomintangove trupe ulaze u [[Nanking]], u kome su neredi i napadi na zapadnjake - dva američka i britanski brod odgovaraju bombardovanjem grada. * [[26. 3.]] - Chiang Kai-shek stigao u Šangaj. === April/Travanj === [[Datoteka:Velimir vukicevic.jpg|mini|150px|[[Velimir Vukićević|Velja Vukićević]], premijer KSHS 1927-28]] * [[5. 4.]] - Italija i Mađarska potpisale Ugovor o prijateljstvu, pomirenju i arbitraciji. * [[7. 4.]] - Bell System preneo živu TV sliku sekretara trgovine SAD [[Herbert Hoover|Herberta Hoovera]] iz Washingtona na Manhattan - prva javna demonstracija dalekometne televizije (elektromehanički sistem, neonska lampa kao "ekran")<ref>[http://www.corp.att.com/attlabs/reputation/timeline/27tv.html 1927: Long Distance TV Transmission] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150629100508/http://www.corp.att.com/attlabs/reputation/timeline/27tv.html |date=2015-06-29 }}. corp.att.com (pristup. 20.9.2015.)</ref>. * 7. 4. - U Parizu prikazan ''[[Napoléon (1927 film)|Napoléon]]'', film [[Abel Gance|Abela Ganca]] sa mnogim inovativnim tehnikama. * [[9. 4.]] - [[Sacco i Vanzetti]] osuđeni na smrt na drugom suđenju za dva ubistva tokom pljačke 1920. - protesti širom sveta. * 9. 4. - U Pekingu, u raciji na sovjetsku ambasadu, uhapšen suosnivač KPK [[Li Dazhao]] – pogubljen 28. 4. sa još 19 ljudi. * [[11. 4.]] - Počeo [[Vizantologija|vizantološki]] kongres u Beogradu. * [[12. 4.]] - [[Šangajski masakr 1927.]]: [[Kuomintang]] se okrenuo protiv dojučerašnjih saveznika [[Komunistička partija Kine|komunista]] - raskid KMT sa KPK i Sovjetskim Savezom, ali i između levog i desnog krila KMT. [[Kineski građanski rat]] traje s prekidima do 1949-50. * 12. 4. - Zakon o kraljevskoj i parlamentarnoj titulaturi menja ime [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske]] u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske. * [[14. 4.]] - Zvanični datum prvog proizvedenog švedskog automobila [[Volvo]]. * [[16. 4.]] - [[5. 5.]] - [[Velika poplava Misisipija (1927)|Velika poplava Misisipija]], najrazornija rečna poplava u istoriji SAD. * [[16. 4.]] - Ostavka Uzunovićeve vlade. * [[17. 4.]] - Novi premijer KSHS je [[Velimir Vukićević|Velja Vukićević]], vlada je koalicija radikala, [[Vojislav Marinković|Marinkovićeve]] struje [[demokratska stranka (Jugoslavija)|demokrata]] i [[Mehmed Spaho|Spahovih]] [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|muslimana]]. * [[18. 4.]] - [[Chiang Kai-shek]] proglasio nacionalističku vladu u Nankingu, nasuprot Wuhanskoj vladi [[Wang Jingwei]]a, iz levog krila KMT. * [[19. 4.]] - [[Mae West]] osuđena na deset dana zatvora zbog "opscenosti" u komadu ''Sex''. * [[20. 4.]] - [[Giichi Tanaka]] je japanski premijer (do 1929), pošto je [[Reijirō Wakatsuki]] prinuđen na ostavku zbog finansijske krize. === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Volvo ÖV4 1927.jpg|mini|200px|[[Volvo ÖV 4]], prvi model firme]] * [[4. 5.]] - Mir iz Tipitape (Espino Negro) uz američko posredovanje okončava građanski rat u Nikaragvi, ali neki liberali, naročito [[Augusto César Sandino]] ga ne priznaju. * [[6. 5.]] - Prikazan film ''[[7th Heaven (film, 1927)|7th Heaven]]''. * [[8. 5.]] - Avijatičari [[Tadija Sondermajer]] i [[Leonid Bajdak]] svečano dočekani u Beogradu nakon etapno preletenog puta Pariz - Bombaj - Beograd (podsticaj za novo preduzeće u osnivanju, [[Aeroput]]). * 8. 5. - [[Charles Nungesser]] i [[François Coli]] poleteli sa "Belom pticom" (''[[L'Oiseau Blanc]]'') iz Pariza prema Njujorku, moguće da su se srušili na američko kopno. * [[9. 5.]] - Australski parlament prvi put zaseda u [[Canberra|Canberri]] (ranije u [[Melbourne|Melbournu]]). Parlament je otvorio [[George VI od Ujedinjenog Kraljevstva|vojvoda od Yorka]], budući kralj George VI, kome je to bila prva veća proba posle terapije govora sa [[Lionel Logue|Lionelom Logueom]]. * [[10. 5.]] - [[Konkordat]] između Kraljevine Rumunije i Svete stolice. * [[11. 5.]] - U SAD osnovana Akademija filmskih umetnosti i nauka (''[[Academy of Motion Picture Arts and Sciences]]''). * [[12. 5.]] - Racija na sovjetsko trgovačko poslanstvo u Londonu, pronađeni dokazi o špijunaži. * [[15. 5.]] - Katastrofalni "[[Rudnik|Rudnički]] zemljotres" u Šumadiji ([[Magnituda zemljotresa|M]] 5.9, int. IX). * [[16. 5.]] - Bitka u La Paz Centru, okršaj otpadničkih liberala i američkih marinaca u Nikaragvi. * maj? - Ida Kravanja, najlepša Slovenka i buduća glumica [[Ita Rina]], otišla krišom od majke u Berlin, ubrzo snima prvi film<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1927/05/30?pageIndex=00007 ''"Kako deca varaju svoje roditelje"''. Politika, 30. 5. 1927, str 7]. digitalna.nb.rs</ref>. * [[18. 5.]] - Katastrofa u školi u [[Bath, Michigan]] - član školskog odbora, pritisnut porezima i hipotekom, digao školu u vazduh - poginulo ukupno 45 osoba, od toga 38 dece. * [[20. 5.]] - Ugovorom iz Džede Velika Britanija priznaje [[Ibn Saud]]ov suverenitet nad [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevinom Hidžaz i Nadžd]] (od 1932. [[Saudi Arabija]]). [[Datoteka:Lindbergh takes off from Roosevelt Field.jpg|mini|280px|[[Charles Lindbergh|Lindberghov]] ''[[Spirit of St. Louis]]'' uzleće]] * [[20.5.|20]]-[[21. 5.]] - '''[[Charles Lindbergh]]''' sam preleteo preko Atlantika, od Njujorka do Pariza, čime je osvojio [[Orteigova nagrada|Orteigovu nagradu]]. * [[22. 5.]] - Od zemljotresa kod grada [[Xining]] u centralnoj Kini stradalo 200.000 ljudi. * 22. 5. - [[Carlos Ibáñez del Campo]] dobija sumnjivih 98% glasova na [[čile]]anskim predsedničkim izborima - diktatorska vlast s velikim javnim radovima i potrošnjom na osnovu zajmova (predsednik 1927-31. i 1952-58). * [[25. 5.]] - [[Clärenore Stinnes]] krenula iz Berlina sa [[Carl-Axel Söderström|Carl-Axelom Söderströmom]] na putovanje oko sveta automobilom (do juna 1929). * [[27. 5.]] - V. Britanija prekinula diplomatske odnose sa SSSR zbog špijunaže i podzemne agitacije. * [[31. 5.]] - Proizveden poslednji [[Ford Model T]] (15.007.033 komada za 19 godina). === Jun/Juni/Lipanj === * [[4. 6.]] - KSHS prekinula diplomatske odnose sa Albanijom nakon što je uhapšen jedan službenik poslanstva u Tirani i zbog prošlomesečnih graničnih incidenata; odnosi obnovljeni sledećeg meseca uz posredovanje evropskih sila<ref name="Indi"/> * [[7. 6.]] - Ruski emigrant u Varšavi ubio sovjetskog ambasadora [[Pjotr Vojkov|Pjotra Vojkova]]. * [[9. 6.]] - U SSSR pogubljeno 20 "monarhista" zbog navodnih ubistava, zavere i špijunaže. * [[12. 6.]] - Sastanak inostranih ministara Društva naroda u Ženevi povodom zategnutosti između Albanije i Kraljevine SHS. * [[14. 6.]] - Kralj potpisao ukaz o [[veliki župan|velikim županima]] (poglavari oblasti u KSHS). * [[15. 6.]] - Raspuštena Skupština KSHS, izbori [[11. 9.]]; rekonstrukcija vlade. * [[17. 6.]] - Osnovano preduzeće "[[Aeroput]]", prva jugoslovenska avio-kompanija, preteča [[JAT]]-a (prva linija otvorena [[14. 2.]] [[1928]]). * [[18. 6.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zavladao [[Beiyanška vlada|pekinškom (beiyanškom) vladom]], protiv kuomintangovaca i komunista (ostaje nepunih godinu dana). * [[19. 6.]] - Makedonci iz Bugarske nastavili upade<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1927.htm Chronology 1927] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102174021/http://www.indiana.edu/~league/1927.htm |date=2010-01-02 }}, Univ. of Indiana</ref>. * [[24. 6.]] - [[Corneliu Zelea Codreanu]] osnovao u Rumuniji Legiju arhanđela Mihajla, kasnije poznatu kao [[Željezna garda]]. * [[28. 6.]] - [[Tragedija u Steglitzu]], dvojica srednjoškolaca osnovala klub samoubojica, jedan od njih počinio ubojstvo treće osobe i samoubojstvo. * [[29. 6.]] - Totalno pomračenje Sunca, u KSHS pokriveno 60 - 80% diska, više na severozapadu. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Sacvan.jpg|mini|210px|[[Sacco i Vanzetti]]]] * [[1. 7.]] - [[Richard E. Byrd]] sa posadom leti od Njujorka do Pariza, ali se zbog magle vraća na obalu Normandije gde se prinudno spuštaju. * [[4. 7.]] - Mladi inženjer [[Sukarno]] osnovao [[Indonežanska nacionalna partija|Indonežansku nacionalnu partiju]] u [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemskoj Istočnoj Indiji]]. * 4. 7. - Prvi put poletela [[Lockheed Vega]], prvi [[Lockheed]]ov avion. * [[9. 7.]] - Poplava Elbe u Nemačkoj, stradalo mesto [[Bad Gottleuba-Berggießhübel|Berggießhübel]]. * [[10. 7.]] - Sporazum [[Anton Korošec|Korošca]] i premijera Vukićevića na Bledu - [[Slovenska ljudska vlada (1892)|SLS]] bi ušla u vladu, ali posle izbora. * 10. 7. - [[IRA]] ubila [[Kevin O'Higgins|Kevina O'Higginsa]], potpredsednika Izvršnog veća [[Irska Slobodna Država|Irske Slobodne Države]]. * [[11. 7.]] - [[Jerihonski zemljotres (1927)|Jerihonski zemljotres]] u [[Britanski mandat nad Palestinom|mandatnoj Palestini]] i [[Emirat Transjordanija|Transjordaniji]], velika razaranja u Nablusu i Jerusalimu, najmanje 500 mrtvih. * [[15. 7.]] - [[Julska pobuna 1927.|Julska pobuna]] ili Bečka paljevina Palate pravde - u sukobu levičarskih demonstranata i policije gine 85 demonstranata i pet policajaca. * 15. 7. - U Grčkoj zabranjen makedonski jezik. * jul - Uhapšen [[Radomir Vujović]], član Politbiroa KPJ (u zatvoru do 1932). * [[17. 7.]] - [[Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj]]/Jugoslaviji - Vilim Brkić prenosio utakmicu [[Građanski]] - [[HAŠK Zagreb]]. * [[20. 7.]] - Umro rumunski kralj [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]], nasleđuje ga petogodišnji unuk [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (1927-30. i 1940-47; dečakov otac [[Carol II (Rumunija)|Carol II]] se vratio u zemlju 1930-40). * [[26. 7.]] - Nakon što je ranije tokom meseca osudio liberalnog vođu [[José María Moncada|Moncadu]] kao izdajnika i objavio rat SAD, [[Augusto César Sandino]] neuspešno [[Bitka za Ocotal|napada Ocotal]] (Amerikanci su upotrebili avione dvokrilce) - počinje šestogodišnja pobuna. * 26. 7. - Osnovana [[Iberijska anarhistička federacija]] (FAI). * [[29. 7.]] - [[Patrijarh moskovski Sergije]] objavio apsolutnu lojalnost Crkve sovjetskoj državi - mnogi jerarsi se odvajaju. * 29. 7. - ''Trade Disputes and Trade Unions Act'' u Ujedinjenom Kraljevstvu: zabranjeni solidarni štrajkovi i oni koji bi vršili pritisak na vladu, učešće u nezakonitom štrajku je krivično delo (zakon povučen 1946, solidarni štrajkovi opet zabranjeni 1990). === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:中國工農紅軍軍旗.svg|mini|150px|Zastava kineske Radničke i seljačke crvene armije]] * [[1. 8.]] - [[Ustanak u Nančangu]] u jugoistočnoj Kini - prvi veći sukob Kuomintanga i [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] nakon raskida u aprilu. Ovo se smatra datumom osnivanja [[Narodnooslobodilačka armija (Kina)|Narodnooslobodilačke armije]]. * [[2. 8.]] - [[Harold Stephen Black]] izmislio [[pojačavač sa negativnom povratnom spregom]] (patent dobio tek 1937.). * 2. 8. - Predsednik SAD [[Calvin Coolidge]] objavio da neće tražiti drugi puni mandat 1928. * [[9. 8.]] - [[Sisowath Monivong]] je novi kralj [[Francuski protektorat u Kambodži|francuskog protektorata Kambodže]] (do 1941). * [[12. 8.]] - Prikazan američki film ''[[Wings (film)|Wings]]'', neke kopije imaju sinhronizovane zvučne efekte i muziku. * 14 - 28. 8. - Prvo izdanje fudbalskog [[Mitropa kup 1927.|Mitropa kupa]]: u četvrtfinalu ubedljivo poraženi jugoslovenski učesnici, Hajduk i BSK. * [[17. 8.]] - Trgovački sporazum između Francuske i Nemačke. * 19 - 21. 8. - [[Nirnberški miting]]: 3. partijski kongres [[NSDAP]] pod sloganom "Dan buđenja", snimljen prvi dokumentarac ''Eine Symphonie des Kampfwillens''. * [[23. 8.]] - [[Sako i Vanceti]] pogubljeni u SAD, uprkos međunarodnim protestima. * [[24. 8.]] - Uragan pogodio atlantske provincije Kanade, naročito Novu Skotiju - 184 mrtvih, uglavnom na moru. * [[27. 8.]] - Jugoslovenski avijatičari potpukovnik Petrović i poručnik Pajević stradali na glečeru u Tirolu<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Vreme/1927/09/04?pageIndex=00003 "Vreme", 4. septembar 1927, str. 3]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. === Septembar/Rujan === * [[3. 9.]] - Tokom zbora na sarajevskom Vratniku pucano u pravcu [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]] (musliman SRNAO-vac?). * [[7. 9.]] - [[Philo Farnsworth]] preneo u svojoj laboratoriji prvu TV sliku elektronskog tipa. * 7. 9. - Komunisti na čelu sa [[Mao Ze Dong|Mao Zedongom]] dižu neuspešni [[Ustanak jesenje žetve]] u provincijama [[Hunan]] i [[Jiangxi]]. * [[8. 9.]] - [[Clyde Cessna]] i Victor Roos osnovali proizvođača aviona [[Cessna]]. * [[11. 9.]] - [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1927.|Parlamentarni izbori]]: [[Narodna radikalna stranka]] 112 mesta (-30), [[Hrvatska pučka seljačka stranka|Narodna seljačka stranka]] (Radić) 61 (-6), [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]] 61 mesto (+25) itd. * 11. 9. - [[Krimski zemljotresi (1927)|Krimski zemljotresi]]: jak potres pogađa Krim, sutradan ujutru opaženi veliki plamenovi na moru. * [[16. 9.]] - [[Niels Bohr]] izneo [[princip komplementarnosti]] na kongresu u Italiji. * [[18. 9.]] - Osnovana mreža radio-stanica Columbia Phonographic Broadcasting System - kasniji [[CBS]]. * [[22. 9.]] - "Meč dugog odbrojavanja": bivši šampion [[Jack Dempsey]] je oborio [[Gene Tunney|Genea Tunneya]], ali pošto nije odmah otišao u neutralni kut, Tunneyu je duže odbrojavano, na kraju je i pobedio. * [[23. 9.]] - Prikazan nagrađivani film ''[[Sunrise: A Song of Two Humans]]'', prvi dugometražni sa sistemom ''[[Movietone]]'' (muzika i zvučni efekti). * jesen - Seljaci u SSSR počinju smanjivati prodaju žita državi. === Oktobar/Listopad === * [[2. 10.]] - Na beogradskom Jevrejskom groblju otkriven spomenik palim ratnicima 1912-18. * 2. 10. - Ženska stranka održala prvi zbor u Beogradu - traže žensko pravo glasa. * [[4. 10.]] - Počinje rad na kolosalnim likovima američkih predsednika na [[Maunt Rašmor]]u (do [[1941]]). * [[5. 10.]] - U [[Štip]]u ubijen gen. [[Mihailo Kovačević]] - počinioci iz [[VMRO]]-a. * [[6. 10.]] - Kasno uveče komitski napad na selo Klisuru kod [[Bosilegrad]]a. [[Datoteka:Al Jolson Jazz Singer.JPG|mini|220px|''[[The Jazz Singer]]'']] * 6. 10. - Premijera filma "[[The Jazz Singer|Džez pevač]]", prvog (delimično) ton-filma sa [[Al Jolson]]om - postiže veliki uspeh. * [[10. 10.]] - Španski diktator [[Miguel Primo de Rivera]] otvorio Nacionalnu skupštinu - ima samo savetodavnu ulogu, zadatak joj je da napravi novi ustav. * [[14. 10.]] - U Pragu ubijen albanski poslanik Cena-beg ([[Ceno Bey Kryeziu]]), pretpostavlja se po nalogu [[Ahmed Zogu|Ahmeda Zogua]]. * [[15. 10.]] - Pronađena nafta u [[Baba Gurgur]]u na severu Iraka. * oktobar - Peta [[Solvayska konferencija]] o [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]] (→ [[Debate Bohr–Einstein]], [[Kopenhagenska interpretacija]]). * [[19. 10.]] - Prvi let kompanije ''[[Pan American World Airways]]'' (bakrotirala [[1991]]). * [[20. 10.]] - Početak proizvodnje [[Ford Model A (1927–31)|Forda Model A]], zamene za [[Ford Model T|Model T]], (u prodaji od decembra) - do marta 1932. proizvedeno 4.858.644 komada u različitim stilovima. * [[22. 10.]] - HSS, [[Samostalna demokratska stranka|samostalci]] i [[Zemljoradnička stranka (Jugoslavija)|zemljoradnici]] pozvali [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|demokrate]] i [[JMO]] u blok (Seljačko-demokratski savez), ali oni zasad ostaju u vladi. * [[23. 10.]] - Poslednji članovi [[Leva opozicija|Leve opozicije]], [[Lav Trocki]] i [[Grigorij Zinovjev]] izbačeni iz Centralnog komiteta [[SKP(b)]]. * [[25. 10.]] - Italijanski putnički brod ''[[SS Principessa Mafalda]]'' potonuo pored Brazila, 314 mrtvih. * [[26. 10.]] - HSS pred Skupštinom optužuje vladu za izborni teror u septembru. * [[28. 10.]] - [[Datoteka:Kurdish flag (1932).png|25px]] Na istoku [[Turska|Turske]] proglašena [[Kurdska Republika Ararat]] (Turci je povratili [[1930]]). * [[30. 10.]] - Grčki predsednik [[Pavlos Kunduriotis]] preživeo atentat. * [[31. 10.]] - Japanski ribarski brod ''Ryo Yei Maru'' pronađen pored države Washington sa 12 tela - brod je plutao od prošlog decembra, poslednji član posade je umro u maju. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:Radic govori na skupstini.jpg|mini|240px|[[Seljačko-demokratska koalicija]]]] * [[5. 11.]] - U Arabiji počinje [[Ikhwanska pobuna]]: prkoseći [[Ibn Saud]]u, elementi verske milicije [[Ikhwan]] upadaju u [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|mandatni Irak]]. * [[6. 11.]] - Osvećenje temelja [[Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić"|umetničkog paviljona "Cvijeta Zuzorić"]] u Beogradu. * [[7. 11.]] - Desetogodišnjica [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]: unutarpartijska opozicija je u Moskvi pokušala organizovati nezavisne demonstracije ali su rasterani silom. * [[8. 11.]] - Imenovana Simonova komisija za ispitivanje ustavne reforme u Britanskoj Indiji. * [[10. 11.]] - Osnovana [[Seljačko-demokratska koalicija]] ([[Stjepan Radić]] iz HSS i [[Svetozar Pribićević]] iz [[Samostalna demokratska stranka|samostalaca]]). * [[11. 11.]] - U [[Parizu]] potpisan ugovor između Francuske i Kraljevine SHS ("Pariski pakt"), kao protivteža italijanskom napredovanju na Balkanu. * [[14. 11.]] - Trocki i Zinovjev izbačeni iz partije. * [[17. 11.]] - Novi sultan [[Maroko|Maroka]] je [[Muhamed V (Maroko)|Muhamed V]] (vl. 1927-53 i 1955-61, od 1957. kao kralj). * [[22. 11.]] - Drugi Tiranski ugovor - praktično italijanski protektorat nad [[Albanija|Albanijom]]. * [[27. 11.]] - ''Columbine Mine massacre'': policija pucala na štrajkujuće rudare u [[Lafayette, Colorado]], petorica ubijena. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Ford A dutch licence registration EE-94-90-.JPG|mini|180px|[[Ford Model A (1927–31)]]]] * [[2. 12.|2]] - [[19. 12.]] - [[XV kongres SKP(b)]]: izbačeni pripadnici Leve opozicije i trockisti tj. 75 aktivnih članova "trockističko-zinovjevskog bloka" (npr. [[Lev Kamenjev]], [[Hristijan Rakovski]], [[Karl Radek]]) i 23 iz grupe [[Timofej Sapronov|Timofeja Sapronova]]; ojačana [[Staljin]]ova vlast. Direktiva za Petogodišnji plan ekonomskog razvoja i plan za dobrovoljnu kolektivizaciju. * [[3. 12.]] - ''Putting Pants on Philip'' je zvanično prvi film sa dvojcem [[Stanlio i Olio]]. * [[5. 12.]] - U Skoplju počinje suđenje dvadesetorici studenata iz omladinske VMRO, savetnik odbrane je advokat i poslanik [[Ante Pavelić]]. * [[11. 12.]] - [[Kantonski ustanak (1927)|Kantonski ustanak]]: komunisti stavili Kanton ([[Guangzhou]]) pod kontrolu, ali ustanak ugušen u roku od dva dana, uz pogibiju hiljada komunista. * [[15. 12.]] - U Los Angelesu oteta 12-godišnja devojčica Marion Parker - raskomadano telo je pronađeno 19. 12. a osumnjičeni je uhvaćen tri dana kasnije. * [[17. 12.]] - Američka podmornica [[USS S-4 (SS-109)]] potonula nakon sudara kod obale Masačusetsa, stradalo svih 40 članova posade, uprkos operaciji spasavanja. * [[30. 12.]] - Otvorena prva linija [[Tokijski metro|Tokijskog metroa]] (Ginza), najstarija u Aziji. === Kroz godinu === * [[Svjetsko stanovništvo]] dostiže 2 milijarde. * Nastali domaći filmovi "[[Kralj Čarlstona]]" i "[[Grešnica bez greha]]". * Na univerzitetu u [[Brisbane|Brisbanu]] započeo [[eksperiment s kapi katrana]] - potrebno je desetak godina da iz levka kapne jedna kap. * Početak [[Kvantna hemija|kvantne hemije]]: Walter Heitler i Fritz London objavili rad o vezi u molekulu vodonika. * [[Davisson–Germerov eksperiment]]: dokazana talasna svojstva elektrona i de Brogliejeva hipoteza. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1927.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[2. 1.]] - [[Rejhan Demirdžić]], glumac († [[1988]]) * [[6. 1.]] - [[Aleksandar Despić]], fizikohemičar, predsednik SANU († [[2005]]) * [[9. 1.]] - [[Nada Mamula]], pevačica († [[2001]]) * [[11. 1.]] - [[Mato Ergović]], glumac († [[2013]]) * 11. 1. - [[Bogumil Hrabak]], istoričar († [[2010]]) * [[17. 1.]] - [[Slavko Vukosavljević]], književnik i novinar († [[2004]]) * 17. 1. - [[Eartha Kitt]], pevačica, glumica († [[2008]]) * [[18. 1.]] - [[Lea Deutsch]], glumica, žrtva Holokausta († [[1943]]) * [[30. 1.]] - [[Olof Palme]], premijer Švedske († [[1986]]) * [[6. 2.]] - Kosta Carina, književnik, filmski radnik, prevodilac († [[2007]]) * [[7. 2.]] - [[Juliette Gréco]], francuska šansonijerka i glumica († [[2020]]) * 7. 2. - [[Dušan Vukotić]], animator, oskarovac († [[1998]]) * [[10. 2.]] - [[Konstantin Babić]], srpski kompozitor († [[2009]]) * 10. 2. - [[Pero Gotovac]], skladatelj, dirigent († [[2017]]) * [[14. 2.]] - [[Lois Maxwell]], glumica († [[2007]]) * [[15. 2.]] - [[Harvey Korman]], glumac († [[2008]]) * [[19. 2.]] - [[Zvonimir Golob]], hrvatski pjesnik († [[1997]].) * [[20. 2.]] - [[Sidney Poitier]], glumac († [[2022]]) * 20. 2. - [[Hubert de Givenchy]], modni kreator († [[2018]]) * 20. 2. - [[Roy Cohn]], saradnik senatora McCarthyja († [[1986]]) * [[24. 2.]] - [[Emmanuelle Riva]], glumica († [[2017]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[1. 3.]] - [[Harry Belafonte]], kantautor, glumac († [[2023]]) * [[2. 3.]] - [[Adem Čejvan]], glumac († [[1989]]) * [[4. 3.]] - [[Pero Kvrgić]], glumac († [[2020]]) * [[6. 3.]] - [[Gordon Cooper]], astronaut († [[2004]]) * 6. 3. - [[Gabriel García Márquez]], književnik, nobelovac († [[2014]]) * [[11. 3.]] - [[Himzo Polovina]], pjevač († [[1986]]) * [[12. 3.]] - [[Raúl Alfonsín]], predsednik Argentine († [[2009]]) * 12. 3. - [[Gajo Petrović]], filozof praxisovac († [[1993]]) * [[15. 3.]] - [[Iljaz Kurteši]], predsednik Narodne skupštine SAP Kosovo († [[2016]]) * [[16. 3.]] - [[Vladimir Komarov]], kosmonaut († [[1967]]) * [[21. 3.]] - [[Hans-Dietrich Genscher]], nemački političar († [[2016]]) * [[23. 3.]] - [[Mato Damjanović]], šahovski velemajstor († [[2011]]) * 23. 3. - [[Sonja Hlebš]], glumica († [[2005]]) * [[27. 3.]] - [[Mstislav Rostropovič]], čelista († [[2007]]) * [[31. 3.]] - [[Cesar Chavez]], radnički lider u SAD († [[1993]]) * [[2. 4.]] - [[Ferenc Puskás]], fudbaler († [[2006]]) * [[16. 4.]] - [[Benedikt XVI|Joseph Aloisius Ratzinger]], papa Benedikt XVI. († [[2022]]) * [[18. 4.]] - [[Samuel P. Huntington]], američki politikolog († [[2008]]) * 18. 4. - [[Tadeusz Mazowiecki]], autor, premijer Poljske, izvestilac o ljudskim pravima u ex Yu († [[2013]]) * [[25. 4.]] - [[Albert Uderzo]], kokreator Asteriksa († [[2020]]) * [[27. 4.]] - [[Drago Tršar]], vajar († [[2023]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 5.]] - [[Bernard Vukas]], hrvatski nogometaš († [[1983]]) * [[13. 5.]] - [[Danilo Krstić]], episkop budimski († [[2002]]) * [[25. 5.]] - [[Robert Ludlum]], pisac trilera († [[2001]]) * [[4. 6.]] - [[Geoffrey Palmer]], glumac († [[2020]]) * [[5. 6.]] - [[Dušan Jakšić]], glumac i pevač († [[2009]]) * [[8. 6.]] - [[Jerry Stiller]], glumac, komičar († [[2020]]) * [[10. 6.]] - [[Vidoje Žarković]], član Predsjedništva SFRJ, predsjednik Predsjedništva CK SKJ († [[2000]]) * [[15. 6.]] - [[Hugo Pratt]], crtač stripa ''Corto Maltese'' († [[1995]]) * [[18. 6.]] - [[Paul Eddington]], glumac († [[1995]]) * [[29. 6.]] - [[Slavoljub Stefanović Ravasi]], TV i pozorišni reditelj († [[1996]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Ken Russell]], britanski filmski režiser († [[2011]]) * [[4. 7.]] - [[Gina Lollobrigida]], glumica († [[2023]]) * [[5. 7.]] - [[Pero Pirker]], gradonačelnik Zagreba († [[1972]]) * [[6. 7.]] - [[Janet Leigh]], glumica († [[2004]]) * [[7. 7.]] - [[Enzo Bettiza]], novinar, književnik, političar († [[2017]]) * [[14. 7.]] - [[Petar Otoranov]], fotoreporter († [[1997]]) * [[28. 7.]] - [[Dalibor Brozović]], lingvist i političar († [[2009]]) * [[29. 7.]] - [[Harry Mulisch]], nizozemski pisac († [[2010]]) * [[30. 7.]] - [[Miodrag Zdravković]], spiker RTV Beograd († [[2017]]) * 30. 7. - [[Victor Wong]], glumac († [[2001]]) * [[7. 8.]] - [[Miroslav Belović]], pozorišni reditelj i književnik († [[2005]]) * 7. 8. - [[Dušan Čkrebić]], predsednik Predsedništva SR Srbije († [[2022]]) * [[9. 8.]] - [[Marvin Minsky]], istraživač veštačke inteligencije († [[2016]]) * [[18. 8.]] - [[Rosalynn Carter]], Prva dama SAD († [[2023]]) * [[22. 8.]] - [[Aleksandar Obradović (kompozitor)|Aleksandar Obradović]], kompozitor († [[2001]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[15. 9.]] - [[Margaret Keane]], slikarka († [[2022]]) * [[16. 9.]] - [[Peter Falk]], američki glumac († [[2011]]) * 16. 9. - [[Sadako Ogata]], šefica UNHCR († [[2019]]) * [[27. 9.]] - [[Milo Đukanović (reditelj)|Milo Đukanović]], filmski reditelj († [[1989]]) * [[1. 10.]] - [[Tom Bosley]], američki glumac († [[2010]]) * [[6. 10.]] - [[Ante Babaja]], filmski režiser i scenarista († [[2010]]) * [[13. 10.]] - [[Turgut Özal]], premijer, predsednik Turske († [[1993]]) * [[14. 10.]] - [[Roger Moore]], glumac († [[2017]]) * [[16. 10.]] - [[Günter Grass]], njemački književnik, nobelovac († [[2015]]) * [[18. 10.]] - [[George C. Scott]], glumac († [[1999]]) * [[23. 10.]] - [[Leszek Kołakowski]], filozof, istoričar ideja († [[2009]]) * [[24. 10.]] - [[Gilbert Bécaud]], pevač, glumac († [[2001]]) * [[27. 10.]] - [[Stevan Mirković]], general-pukovnik JNA, načelnik Generalštaba († [[2015]]) * [[31. 10.]] - [[Branko Petranović]], istoričar, pravnik († [[1994]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 11.]] - [[Steve Ditko]], kokreator ''Spider-Man''-a († [[2018]]) * [[8. 11.]] - [[Mitar Pešikan]], lingvista, akademik († [[1996]]) * 8. 11. - [[Patti Page]], pevačica († [[2013]]) * [[11. 11.]] - [[Martin Špegelj]], general JNA i HV, ministar obrane RH († [[2014]]) * [[30. 11.]] - [[Nikola Majdak]], filmski reditelj i scenarista, prof. FDU u Bg. († [[2013]]) * [[3. 12.]] - [[Andy Williams]], pevač († [[2012]]) * [[5. 12.]] - [[Bhumibol Adulyadej]], kralj Tajlanda († [[2016]]) * [[7. 12.]] - [[Vlastimir Peričić]], kompozitor i muzikolog († [[2000]]) * [[18. 12.]] - [[Nikola Pantić]], geolog († [[2002]]) * [[25. 12.]] - [[Ram Narayan]], indijski glazbenik * [[26. 12.]] - [[Ognjenka Milićević]], pozorišni, radio i TV reditelj, teatrolog, pedagog... († [[2008]]) * [[27. 12.]] - [[Šime Đodan]], hrvatski političar, ekonomist († [[2007]]) === Kroz godinu === * [[Vladimir Delač]], karikaturist, crtač stripova († [[1968]]) * [[Ibe Palikuća]], učesnica NOB, narodni heroj († [[1944]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1927.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Danilo Pantelić]], episkop dalmatinski (* [[1865]]) * [[3. 1.]] - [[Carl Runge]], matematičar (* [[1856]]) * [[9. 1.]] - [[Houston Stewart Chamberlain]], rasistički autor, mentor nacizma (* [[1855]]) * [[16. 1.]] - [[Jovan Cvijić]], srpski geograf (* [[1865]]) * [[19. 1.]] - [[Carlota od Meksika]], bivša carica (* [[1840]]) * [[21. 1.]] - [[Charles Warren]], britanski vojnik i arheolog (* [[1840]]) * [[3. 2.]] - [[Isidor Kršnjavi]], hrvatski slikar, kulturni i javni djelatnik (* [[1845]].) * [[4. 2.]] - [[Janko Vukotić]], vojskovođa crnogorske i SHS vojske (* [[1866]]) * [[13. 2.]] - [[Brooks Adams]], američki istoričar (* [[1848]]) * febr. - [[Krste Ljondev]] (Кръсте Льондев), atentator iz VMRO * [[27. 2.]] - [[Stjepan Bojničić]], glumac (* [[1884]]) * [[4. 3.]] - [[Ira Remsen]], hemičar, pronalazač saharina (* [[1846]]) * 4. 3. - [[Max Théon]], kabalista, okultista (* [[1848]]) * [[5. 3.]] - [[Kosta Hristić]], srpski diplomata, prevodilac (* [[1852]]) * [[14. 3.]] - [[Jānis Čakste]], prvi predsednik Latvije (* [[1859]]) * [[15. 3.]] - [[Gligorije Jeftanović]], trgovac i političar (* [[1840]]) * [[17. 3.]] - [[Charles Emmett Mack]], glumac (* [[1900]]) * [[21. 3.]] - [[Gajo Bulat (prevoditelj)|Gajo Bulat]], bivši načelnik splitske općine, prevoditelj (* [[1867]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[15. 4.]] - [[Gaston Leroux]], pisac, novinar (* [[1868]]) * [[20. 4.]] - [[Enrique Simonet]], slikar (* [[1866]]) * [[25. 4.]] - [[Earle Williams]], glumac (* [[1880]]) * {{circa}} [[8. 5.]] - [[Charles Nungesser]], avijatičar, avanturista (* [[1892]]) * [[11. 5.]] - [[Juan Gris]], slikar (* [[1887]]) * [[22. 5.]] - [[Nikola Kašiković]], publicista (* [[1861]]) * [[1. 6.]] - [[Lizzie Borden]], osumnjičena za ubistvo roditelja (* [[1860]]) * 1. 6. - [[J. B. Bury]], istoričar (* [[1861]]) * [[4. 6.]] - [[Robert McKim]], glumac (* [[1886]]) * [[9. 6.]] - [[Victoria Woodhull]], sifražetkinja, spiritualistkinja (* [[1838]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[5. 7.]] - [[Albrecht Kossel]], pionir genetike, nobelovac (* [[1853]]) * [[8. 7.]] - [[Max Hoffmann]], nemački general (* [[1869]]) * [[10. 7.]] - [[Louise Abbéma]], francuska slikarka (* [[1853]].) * [[20. 7.]] - [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]], kralj Rumunije (* [[1865]]) * [[26. 7.]] - [[June Mathis]], scenaristkinja (* [[1889]]) * [[23. 8.]] - [[Sacco i Vanzetti]], italijanski anarhisti, centar pravne kontroverze (* [[1891]] odn. [[1888]]) * 23. 8. - [[Saad Zaghloul]], bivši premijer Egipta (* 1859) * [[31. 8.]] - [[Andranik Ozanijan]], jermenski vojnik i državnik (* [[1865]]) * [[1. 9.]] - [[Ferdo Kovačević]], hrvatski slikar (* [[1870]].) * [[5. 9.]] - [[Marcus Loew]], pionir filmske industrije, osnivač MGM (* [[1870]]) * [[14. 9.]] - [[Isadora Duncan]], američka plesačica (* [[1878]].) * 14. 9. - [[Hugo Ball]], književnik, dadaista (* [[1886]]) * [[15. 9.]] - [[Ljubomir Jezdić]], bivši četnički vojvoda (* [[1884]]) * [[29. 9.]] - [[Willem Einthoven]], pronalazač praktičnog EKG, nobelovac (* [[1860]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 10.]] - [[Svante Arrhenius]], hemičar, nobelovac (* [[1859]]) * [[5. 10.]] - [[Sam Warner]], suosnivač ''Warner Bros.'' (* [[1887]]) * oktobar - [[Milan Ciganović]], jedan od učesnika Sarajevskog atentata (* [[1888]]) * [[22. 10.]] - [[Borisav Stanković|Bora Stanković]], književnik (* [[1876]].) * [[31. 10.]] - [[Vjera Petrović Njegoš]], kćerka kralja Nikole (* [[1887]]) * [[1. 11.]] - [[Florence Mills]], pevačica, igračica, komičarka (* [[1895]]) * [[4. 11.]] - [[Valli Valli]], englesko-nemačka glumica (* [[1882]]) * [[17. 11.]] - [[Adolf Jofe]], sovjetski političar i diplomata (* [[1883]]) * [[23. 11.]] - [[Alfred III. zu Windisch-Grätz]], bivši premijer Austrije (Cislajtanije) (* [[1851]]) * [[13. 12.]] - [[Ellen Stone]], misionarka (* [[1846]]) * [[27. 12.]] - [[Sulejman Šarac]], bivši reis-ul-ulema (* 1850) * [[31. 12.]] - [[Josip Papić]], glumac (* [[1881]]) === Kroz godinu === * [[Šota Galica]], kačakinja (* [[1895]]) == Nobelova nagrada za 1927. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Arthur Holly Compton]] (otkriće [[Komptonov efekat|efekta nazvanog po njemu]]) i [[Charles Thomson Rees Wilson]] (metod vizuelizacije putanja naelektrisanih čestica putem kondenzacije pare, → [[maglena komora]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Heinrich Otto Wieland]] (ispitivanje sastava [[Žučne kiseline|žučnih kiselina]] i povezanih supstanci) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Julius Wagner-Jauregg]] (otkriće terapeutske vrednosti cepljenja protiv malarije u lečenju ''dementia paralytica'') * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Henri Bergson]] (bogate i životvorne ideje i briljantne veštine s kojima su predstavljene) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Ferdinand Buisson]] (zalaganje za pomirenje Francuske i Nemačke) i [[Ludwig Quidde]] (mirovni pokret) == Reference == {{reference}} <!-- internacionalni linkovi --> {{commonscat|1927}} [[Kategorija:1920-e]] [[Kategorija:20. vijek|27]] [[Kategorija:Godine]] [[nv:1901 – 1950]] s5y11lf5acqbc5qxygyq108dd0tmvpu 42715906 42715902 2026-11-02T21:21:00Z Alekol 2231 /* Januar/Siječanj */ 42715906 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1927}} Godina '''1927''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1927''': <br /> [[1927#Januar/Siječanj|1]] • [[1927#Februar/Veljača|2]] • [[1927#Mart/Ožujak|3]] • [[1927#April/Travanj|4]] • [[1927#Maj/Svibanj|5]] • [[1927#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1927#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1927#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1927#Septembar/Rujan|9]] • [[1927#Oktobar/Listopad|10]] • [[1927#Novembar/Studeni|11]] • [[1927#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1927#Rođenja|Rođenja]] • [[1927#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Kraljevskom poveljom osnovan [[BBC]] (''British Broadcasting Corporation'') kao javno finansirana korporacija (umesto komercijalne ''British Broadcasting Company'' osnovane 1922.). * 1. 1. - U [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] uvedena nova valuta [[penge]] ili pengov (''pengő '' - "zvonki", kao što srebro zvoni) - traje do hiperinflacije 1945-46. * 1. 1. - [[Wang Jingwei]] u saradnji sa komunistima uspostavio vladu u [[Wuhan]]u - Wangova frakcija [[Kuomintang]]a je u rivalitetu sa [[Chiang Kai-shek]]ovom. * 1. 1. - Kod [[Kadrifakovo|Kadrifakova]] streljana dvojica komita, osuđena za masakr iz 1923. Jedan od njih uspeo da prethodno izbode zatvorskog čuvara.<ref>"Streljanje bugarskih komita", Politika 2. jan. 1927, str. 5</ref> * 1. 1. - U [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]] smrtno ranjen Valentin Žic, čelnik splitske [[ORJUNA]]-e, od strane oca mladića ubijenog prošlog avgusta u Kaštel Lukšiću.<ref>"Krvavi sukobi u Kastel Novom", Politika 3. jan. 1927, str. 3</ref> * [[2. 1.]] - U Meksiku formalno počinje [[Kristeroski rat]]: katolici digli pobunu u [[Jalisco|Jaliscu]] protiv izrazito antiklerikalne [[Plutarco Elías Calles|Callesove]] vlade (do 1929). * 3 -6. 1. - Kineski nacionalisti zauzimaju britanske koncesije [[Hankou]] i [[Jiujiang]] (ili u februaru?). * [[7. 1.]] - Prvi transatlantski [[telefon]]ski poziv Njujork-London, putem radio talasa. * [[9. 1.]] - [[Požar u Lauriel Palaceu]]: 78-oro dece stradalo u montrealskom bioskopu. * [[10. 1.]] - Premijera filma "[[Metropolis (film)|Metropolis]]" u Berlinu. * [[23. 1.]] - Oblasni izbori u Kraljevini SHS<ref>"Politika" od 3. dec 1926 i kasnije je davala neke izborne okruge</ref>, radikali ometaju HSS, naročito u Vojvodini i Bosni. * [[25. 1.]] - Fuzijom firmi ''Remington Typewriter Company'' i ''Rand Kardex Bureau'' nastaje proizvođač poslovnih mašina [[Remington Rand]] (Sperry Rand 1955, [[Unisys]] 1986). * [[28. 1.]] - [[HSS]]-ovci govore o izbornom teroru, na osnovu dobrih rezultata traže peto ministarstvo, glasaju sa opozicijom. Ostavka pete vlade [[Nikola Uzunović|Nikole Uzunovića]]. * [[29. 1.]] - [[Ibn Saud]] uzdigao svoj stari [[Sultanat Nadžd]] u kraljevinu (pošto je već kralj [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je osvojio 1925). * [[30. 1.]] - Austrija: sukob desničarskih veterana i socijaldemokratskog [[Republikanischer Schutzbund|Schutzbunda]] sa dvoje mrtvih u [[Schattendorf]]u. * [[31. 1.]] - Zatvorena [[Međusaveznička vojna kontrolna komisija]] u Berlinu (u različite datume za razne zemlje tokom godine). === Februar/Veljača === [[Datoteka:Sava Šumanović - Luncheon on the Grass.jpg|mini|200px|[[Sava Šumanović]]: "Doručak na travi"]] [[Datoteka:Sava Šumanović - Pijana lađa.jpg|mini|200px|[[Sava Šumanović]]: "Pijana lađa"]] * [[1. 2.]] - Šesta vlada [[Nikola Uzunović|Nikole Uzunovića]] - koalicija dve struje [[narodna radikalna stranka|radikala]] i [[Slovenska ljudska stranka (1892)|klerikalaca]] (bez [[Hrvatska pučka seljačka stranka|radićevaca]]). * [[3. 2.]] - Pobuna protiv portugalske vlade u Portu, traje šest dana, stradalo je 120 ljudi. * [[6. 2.|6]] - [[18. 2.]] - [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]]: Bitka za Chinandegu je najkrvaviji okršaj rata, stotine mrtvih i razrušena [[Chinandega]]. Kasnije tokom meseca se povećava broj američkih trupa u zemlji. * [[8. 2.]] - Sahranjen japanski [[Joshihito, car Taishō]] (umro u decembru). * [[10. 2.]] - Antiimperijalistički kongres u Briselu, osnovana [[Liga protiv imperijalizma]] s jakim uticajem Kominterne. * [[12. 2.]] - Britanski vojnici se iskrcavaju u [[Šangaj]]u (Kinezi štrajkuju zbog toga nedelju dana kasnije). * [[14. 2.]] - Jak zemljotres kod [[Ljubinje|Ljubinja]] u Hercegovini ([[Magnituda zemljotresa|M]] 6.0, int. VIII) - 100 mrtvih. * februar - ''[[Tenentismo]]'': posle skoro dve i po godine okončana lutanja [[Luís Carlos Prestes|Prestesove]] kolone po unutrašnjosti Brazila (levičarski mlađi oficiri pobunjeni protiv vlade). * [[18. 2.]] - [[Kanada]] uspostavila diplomatske odnose sa [[SAD]] (ranije preko Londona). * [[19. 2.]] - Film ''[[It (film, 1927)|It]]'' ulazi u masovno prikazivanje u SAD, [[Clara Bow]] postaje zvezda. * 19. 2. - Radio stanica [[CFRB]] u Torontu je prva na svetu koja radi na naizmeničnu struju, umesto jednosmernu iz baterije. * [[23. 2.]] - [[Werner Heisenberg]] formulisao [[Relacije neodređenosti|princip neodređenosti]]. * 23. 2. - Sastaju se oblasne skupštine u KSHS i biraju svoje organe. * [[24. 2.]] - Tokom odgovora ministra unutrašnjih poslova [[Božidar Maksimović|Bože Maksimovića]] (zvani "Boža Kundak") na optužbe za policijsku brutalnost, opozicija uvela u skupštinu i ogolela pretučenog čoveka<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/2/25?pageIndex=00002 Politika, 25. februar 1927. str. 2]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. * [[26. 2.]] - [[Đuro Basariček]] tvrdi da Maksimović nije kriv za krizu već "tajne sile" protivne parlamentarizmu<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/2/27?pageIndex=00002 Politika, 27. februar 1927. str. 2]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref> (pretpostavlja se Kralj i [[Bela ruka|belorukaški]] oficiri<ref>East Central Europe between the two World Wars, By Joseph Rothschild, page 227</ref>) - Radić se ograđuje. * [[27. 2.]] - U Šangaj stižu i američki marinci iz 4. regimente (ostaju do 1941). === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - Rešen granični spor između [[Kvebek]]a i [[Newfoundland i Labrador|Newfoundlanda]] na [[Labrador (poluotok)|Labradoru]] (tj. između dominionâ Kanada i Newfoundland). * [[3. 3.]] - Ciklon pogodio [[Madagaskar]], stotine mrtvih. * [[4. 3.]] - Zagrepčanka [[Štefica Vidačić]] u Berlinu izabrana za mis Evrope; doček u [[Zagreb]]u [[6. 3.]]<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/3/8?pageIndex=00003 Politika, 8. mart 1927. str. 3]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. * [[5. 3.]] - U SAD objavljena poslednja kratka priča sa [[Sherlock Holmes|Sherlockom Holmesom]]: ''[[The Adventure of Shoscombe Old Place]]''. * [[7. 3.]] - Zemljotres pogađa zapadni [[Honšu]] u Japanu - blizu 3.000 mrtvih. * [[9. 3.]] - Na snazi je međunarodna Konvencija za suzbijanje trgovine robljem i ropstva. * [[10. 3.]] - Mobilizacija u Albaniji usled zategnutosti sa Kraljevinom SHS. * 10. 3. - Italija ratifikovala Pariski ugovor iz 1920, kojim je Besarabija priznata kao deo Rumunije (pošto ga Japan nije ratifikovao, nije stupio na snagu)<ref>{{cite book|title=Multinational Operations, Alliances, and International Military Cooperation Past and Future|url=https://books.google.com/books?id=I6n97Zl9tqsC&pg=PA66|publisher=Government Printing Office|isbn=978-0-16-087242-6|pages=66–}}</ref>. * [[11. 3.]] - U Njujorku je otvoren ''Roxy Theatre'', filmska palata sa 5.920 mesta (radi do 1960). * 11. 3. - [[Philips]]ove laboratorije pokreću prvu kratkotalasnu stanicu, ''PCJJ''. * [[15. 3.]] - Finansijska kriza Shōwa u Japanu, krah više banaka. * [[19. 3.]] - Italijanska vlada tvrdi da Jugoslavija namerava da upadne u Albaniju, što ona, zbog ugovora sa Tiranom, "ne može trpeti" - kriza sa Italijom. * [[21. 3.]] - Komunisti na čelu sa [[Zhou Enlai]]em i [[Chen Duxiu]]om digli ustanak u [[Šangaj]]u, podržavajući napredovanje [[Chiang Kai-shek]]a. * [[24. 3.]] - [[Nankinški incident]]: Kuomintangove trupe ulaze u [[Nanking]], u kome su neredi i napadi na zapadnjake - dva američka i britanski brod odgovaraju bombardovanjem grada. * [[26. 3.]] - Chiang Kai-shek stigao u Šangaj. === April/Travanj === [[Datoteka:Velimir vukicevic.jpg|mini|150px|[[Velimir Vukićević|Velja Vukićević]], premijer KSHS 1927-28]] * [[5. 4.]] - Italija i Mađarska potpisale Ugovor o prijateljstvu, pomirenju i arbitraciji. * [[7. 4.]] - Bell System preneo živu TV sliku sekretara trgovine SAD [[Herbert Hoover|Herberta Hoovera]] iz Washingtona na Manhattan - prva javna demonstracija dalekometne televizije (elektromehanički sistem, neonska lampa kao "ekran")<ref>[http://www.corp.att.com/attlabs/reputation/timeline/27tv.html 1927: Long Distance TV Transmission] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150629100508/http://www.corp.att.com/attlabs/reputation/timeline/27tv.html |date=2015-06-29 }}. corp.att.com (pristup. 20.9.2015.)</ref>. * 7. 4. - U Parizu prikazan ''[[Napoléon (1927 film)|Napoléon]]'', film [[Abel Gance|Abela Ganca]] sa mnogim inovativnim tehnikama. * [[9. 4.]] - [[Sacco i Vanzetti]] osuđeni na smrt na drugom suđenju za dva ubistva tokom pljačke 1920. - protesti širom sveta. * 9. 4. - U Pekingu, u raciji na sovjetsku ambasadu, uhapšen suosnivač KPK [[Li Dazhao]] – pogubljen 28. 4. sa još 19 ljudi. * [[11. 4.]] - Počeo [[Vizantologija|vizantološki]] kongres u Beogradu. * [[12. 4.]] - [[Šangajski masakr 1927.]]: [[Kuomintang]] se okrenuo protiv dojučerašnjih saveznika [[Komunistička partija Kine|komunista]] - raskid KMT sa KPK i Sovjetskim Savezom, ali i između levog i desnog krila KMT. [[Kineski građanski rat]] traje s prekidima do 1949-50. * 12. 4. - Zakon o kraljevskoj i parlamentarnoj titulaturi menja ime [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske]] u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske. * [[14. 4.]] - Zvanični datum prvog proizvedenog švedskog automobila [[Volvo]]. * [[16. 4.]] - [[5. 5.]] - [[Velika poplava Misisipija (1927)|Velika poplava Misisipija]], najrazornija rečna poplava u istoriji SAD. * [[16. 4.]] - Ostavka Uzunovićeve vlade. * [[17. 4.]] - Novi premijer KSHS je [[Velimir Vukićević|Velja Vukićević]], vlada je koalicija radikala, [[Vojislav Marinković|Marinkovićeve]] struje [[demokratska stranka (Jugoslavija)|demokrata]] i [[Mehmed Spaho|Spahovih]] [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|muslimana]]. * [[18. 4.]] - [[Chiang Kai-shek]] proglasio nacionalističku vladu u Nankingu, nasuprot Wuhanskoj vladi [[Wang Jingwei]]a, iz levog krila KMT. * [[19. 4.]] - [[Mae West]] osuđena na deset dana zatvora zbog "opscenosti" u komadu ''Sex''. * [[20. 4.]] - [[Giichi Tanaka]] je japanski premijer (do 1929), pošto je [[Reijirō Wakatsuki]] prinuđen na ostavku zbog finansijske krize. === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Volvo ÖV4 1927.jpg|mini|200px|[[Volvo ÖV 4]], prvi model firme]] * [[4. 5.]] - Mir iz Tipitape (Espino Negro) uz američko posredovanje okončava građanski rat u Nikaragvi, ali neki liberali, naročito [[Augusto César Sandino]] ga ne priznaju. * [[6. 5.]] - Prikazan film ''[[7th Heaven (film, 1927)|7th Heaven]]''. * [[8. 5.]] - Avijatičari [[Tadija Sondermajer]] i [[Leonid Bajdak]] svečano dočekani u Beogradu nakon etapno preletenog puta Pariz - Bombaj - Beograd (podsticaj za novo preduzeće u osnivanju, [[Aeroput]]). * 8. 5. - [[Charles Nungesser]] i [[François Coli]] poleteli sa "Belom pticom" (''[[L'Oiseau Blanc]]'') iz Pariza prema Njujorku, moguće da su se srušili na američko kopno. * [[9. 5.]] - Australski parlament prvi put zaseda u [[Canberra|Canberri]] (ranije u [[Melbourne|Melbournu]]). Parlament je otvorio [[George VI od Ujedinjenog Kraljevstva|vojvoda od Yorka]], budući kralj George VI, kome je to bila prva veća proba posle terapije govora sa [[Lionel Logue|Lionelom Logueom]]. * [[10. 5.]] - [[Konkordat]] između Kraljevine Rumunije i Svete stolice. * [[11. 5.]] - U SAD osnovana Akademija filmskih umetnosti i nauka (''[[Academy of Motion Picture Arts and Sciences]]''). * [[12. 5.]] - Racija na sovjetsko trgovačko poslanstvo u Londonu, pronađeni dokazi o špijunaži. * [[15. 5.]] - Katastrofalni "[[Rudnik|Rudnički]] zemljotres" u Šumadiji ([[Magnituda zemljotresa|M]] 5.9, int. IX). * [[16. 5.]] - Bitka u La Paz Centru, okršaj otpadničkih liberala i američkih marinaca u Nikaragvi. * maj? - Ida Kravanja, najlepša Slovenka i buduća glumica [[Ita Rina]], otišla krišom od majke u Berlin, ubrzo snima prvi film<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1927/05/30?pageIndex=00007 ''"Kako deca varaju svoje roditelje"''. Politika, 30. 5. 1927, str 7]. digitalna.nb.rs</ref>. * [[18. 5.]] - Katastrofa u školi u [[Bath, Michigan]] - član školskog odbora, pritisnut porezima i hipotekom, digao školu u vazduh - poginulo ukupno 45 osoba, od toga 38 dece. * [[20. 5.]] - Ugovorom iz Džede Velika Britanija priznaje [[Ibn Saud]]ov suverenitet nad [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevinom Hidžaz i Nadžd]] (od 1932. [[Saudi Arabija]]). [[Datoteka:Lindbergh takes off from Roosevelt Field.jpg|mini|280px|[[Charles Lindbergh|Lindberghov]] ''[[Spirit of St. Louis]]'' uzleće]] * [[20.5.|20]]-[[21. 5.]] - '''[[Charles Lindbergh]]''' sam preleteo preko Atlantika, od Njujorka do Pariza, čime je osvojio [[Orteigova nagrada|Orteigovu nagradu]]. * [[22. 5.]] - Od zemljotresa kod grada [[Xining]] u centralnoj Kini stradalo 200.000 ljudi. * 22. 5. - [[Carlos Ibáñez del Campo]] dobija sumnjivih 98% glasova na [[čile]]anskim predsedničkim izborima - diktatorska vlast s velikim javnim radovima i potrošnjom na osnovu zajmova (predsednik 1927-31. i 1952-58). * [[25. 5.]] - [[Clärenore Stinnes]] krenula iz Berlina sa [[Carl-Axel Söderström|Carl-Axelom Söderströmom]] na putovanje oko sveta automobilom (do juna 1929). * [[27. 5.]] - V. Britanija prekinula diplomatske odnose sa SSSR zbog špijunaže i podzemne agitacije. * [[31. 5.]] - Proizveden poslednji [[Ford Model T]] (15.007.033 komada za 19 godina). === Jun/Juni/Lipanj === * [[4. 6.]] - KSHS prekinula diplomatske odnose sa Albanijom nakon što je uhapšen jedan službenik poslanstva u Tirani i zbog prošlomesečnih graničnih incidenata; odnosi obnovljeni sledećeg meseca uz posredovanje evropskih sila<ref name="Indi"/> * [[7. 6.]] - Ruski emigrant u Varšavi ubio sovjetskog ambasadora [[Pjotr Vojkov|Pjotra Vojkova]]. * [[9. 6.]] - U SSSR pogubljeno 20 "monarhista" zbog navodnih ubistava, zavere i špijunaže. * [[12. 6.]] - Sastanak inostranih ministara Društva naroda u Ženevi povodom zategnutosti između Albanije i Kraljevine SHS. * [[14. 6.]] - Kralj potpisao ukaz o [[veliki župan|velikim županima]] (poglavari oblasti u KSHS). * [[15. 6.]] - Raspuštena Skupština KSHS, izbori [[11. 9.]]; rekonstrukcija vlade. * [[17. 6.]] - Osnovano preduzeće "[[Aeroput]]", prva jugoslovenska avio-kompanija, preteča [[JAT]]-a (prva linija otvorena [[14. 2.]] [[1928]]). * [[18. 6.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zavladao [[Beiyanška vlada|pekinškom (beiyanškom) vladom]], protiv kuomintangovaca i komunista (ostaje nepunih godinu dana). * [[19. 6.]] - Makedonci iz Bugarske nastavili upade<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1927.htm Chronology 1927] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102174021/http://www.indiana.edu/~league/1927.htm |date=2010-01-02 }}, Univ. of Indiana</ref>. * [[24. 6.]] - [[Corneliu Zelea Codreanu]] osnovao u Rumuniji Legiju arhanđela Mihajla, kasnije poznatu kao [[Željezna garda]]. * [[28. 6.]] - [[Tragedija u Steglitzu]], dvojica srednjoškolaca osnovala klub samoubojica, jedan od njih počinio ubojstvo treće osobe i samoubojstvo. * [[29. 6.]] - Totalno pomračenje Sunca, u KSHS pokriveno 60 - 80% diska, više na severozapadu. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Sacvan.jpg|mini|210px|[[Sacco i Vanzetti]]]] * [[1. 7.]] - [[Richard E. Byrd]] sa posadom leti od Njujorka do Pariza, ali se zbog magle vraća na obalu Normandije gde se prinudno spuštaju. * [[4. 7.]] - Mladi inženjer [[Sukarno]] osnovao [[Indonežanska nacionalna partija|Indonežansku nacionalnu partiju]] u [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemskoj Istočnoj Indiji]]. * 4. 7. - Prvi put poletela [[Lockheed Vega]], prvi [[Lockheed]]ov avion. * [[9. 7.]] - Poplava Elbe u Nemačkoj, stradalo mesto [[Bad Gottleuba-Berggießhübel|Berggießhübel]]. * [[10. 7.]] - Sporazum [[Anton Korošec|Korošca]] i premijera Vukićevića na Bledu - [[Slovenska ljudska vlada (1892)|SLS]] bi ušla u vladu, ali posle izbora. * 10. 7. - [[IRA]] ubila [[Kevin O'Higgins|Kevina O'Higginsa]], potpredsednika Izvršnog veća [[Irska Slobodna Država|Irske Slobodne Države]]. * [[11. 7.]] - [[Jerihonski zemljotres (1927)|Jerihonski zemljotres]] u [[Britanski mandat nad Palestinom|mandatnoj Palestini]] i [[Emirat Transjordanija|Transjordaniji]], velika razaranja u Nablusu i Jerusalimu, najmanje 500 mrtvih. * [[15. 7.]] - [[Julska pobuna 1927.|Julska pobuna]] ili Bečka paljevina Palate pravde - u sukobu levičarskih demonstranata i policije gine 85 demonstranata i pet policajaca. * 15. 7. - U Grčkoj zabranjen makedonski jezik. * jul - Uhapšen [[Radomir Vujović]], član Politbiroa KPJ (u zatvoru do 1932). * [[17. 7.]] - [[Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj]]/Jugoslaviji - Vilim Brkić prenosio utakmicu [[Građanski]] - [[HAŠK Zagreb]]. * [[20. 7.]] - Umro rumunski kralj [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]], nasleđuje ga petogodišnji unuk [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (1927-30. i 1940-47; dečakov otac [[Carol II (Rumunija)|Carol II]] se vratio u zemlju 1930-40). * [[26. 7.]] - Nakon što je ranije tokom meseca osudio liberalnog vođu [[José María Moncada|Moncadu]] kao izdajnika i objavio rat SAD, [[Augusto César Sandino]] neuspešno [[Bitka za Ocotal|napada Ocotal]] (Amerikanci su upotrebili avione dvokrilce) - počinje šestogodišnja pobuna. * 26. 7. - Osnovana [[Iberijska anarhistička federacija]] (FAI). * [[29. 7.]] - [[Patrijarh moskovski Sergije]] objavio apsolutnu lojalnost Crkve sovjetskoj državi - mnogi jerarsi se odvajaju. * 29. 7. - ''Trade Disputes and Trade Unions Act'' u Ujedinjenom Kraljevstvu: zabranjeni solidarni štrajkovi i oni koji bi vršili pritisak na vladu, učešće u nezakonitom štrajku je krivično delo (zakon povučen 1946, solidarni štrajkovi opet zabranjeni 1990). === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:中國工農紅軍軍旗.svg|mini|150px|Zastava kineske Radničke i seljačke crvene armije]] * [[1. 8.]] - [[Ustanak u Nančangu]] u jugoistočnoj Kini - prvi veći sukob Kuomintanga i [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] nakon raskida u aprilu. Ovo se smatra datumom osnivanja [[Narodnooslobodilačka armija (Kina)|Narodnooslobodilačke armije]]. * [[2. 8.]] - [[Harold Stephen Black]] izmislio [[pojačavač sa negativnom povratnom spregom]] (patent dobio tek 1937.). * 2. 8. - Predsednik SAD [[Calvin Coolidge]] objavio da neće tražiti drugi puni mandat 1928. * [[9. 8.]] - [[Sisowath Monivong]] je novi kralj [[Francuski protektorat u Kambodži|francuskog protektorata Kambodže]] (do 1941). * [[12. 8.]] - Prikazan američki film ''[[Wings (film)|Wings]]'', neke kopije imaju sinhronizovane zvučne efekte i muziku. * 14 - 28. 8. - Prvo izdanje fudbalskog [[Mitropa kup 1927.|Mitropa kupa]]: u četvrtfinalu ubedljivo poraženi jugoslovenski učesnici, Hajduk i BSK. * [[17. 8.]] - Trgovački sporazum između Francuske i Nemačke. * 19 - 21. 8. - [[Nirnberški miting]]: 3. partijski kongres [[NSDAP]] pod sloganom "Dan buđenja", snimljen prvi dokumentarac ''Eine Symphonie des Kampfwillens''. * [[23. 8.]] - [[Sako i Vanceti]] pogubljeni u SAD, uprkos međunarodnim protestima. * [[24. 8.]] - Uragan pogodio atlantske provincije Kanade, naročito Novu Skotiju - 184 mrtvih, uglavnom na moru. * [[27. 8.]] - Jugoslovenski avijatičari potpukovnik Petrović i poručnik Pajević stradali na glečeru u Tirolu<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Vreme/1927/09/04?pageIndex=00003 "Vreme", 4. septembar 1927, str. 3]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. === Septembar/Rujan === * [[3. 9.]] - Tokom zbora na sarajevskom Vratniku pucano u pravcu [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]] (musliman SRNAO-vac?). * [[7. 9.]] - [[Philo Farnsworth]] preneo u svojoj laboratoriji prvu TV sliku elektronskog tipa. * 7. 9. - Komunisti na čelu sa [[Mao Ze Dong|Mao Zedongom]] dižu neuspešni [[Ustanak jesenje žetve]] u provincijama [[Hunan]] i [[Jiangxi]]. * [[8. 9.]] - [[Clyde Cessna]] i Victor Roos osnovali proizvođača aviona [[Cessna]]. * [[11. 9.]] - [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1927.|Parlamentarni izbori]]: [[Narodna radikalna stranka]] 112 mesta (-30), [[Hrvatska pučka seljačka stranka|Narodna seljačka stranka]] (Radić) 61 (-6), [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]] 61 mesto (+25) itd. * 11. 9. - [[Krimski zemljotresi (1927)|Krimski zemljotresi]]: jak potres pogađa Krim, sutradan ujutru opaženi veliki plamenovi na moru. * [[16. 9.]] - [[Niels Bohr]] izneo [[princip komplementarnosti]] na kongresu u Italiji. * [[18. 9.]] - Osnovana mreža radio-stanica Columbia Phonographic Broadcasting System - kasniji [[CBS]]. * [[22. 9.]] - "Meč dugog odbrojavanja": bivši šampion [[Jack Dempsey]] je oborio [[Gene Tunney|Genea Tunneya]], ali pošto nije odmah otišao u neutralni kut, Tunneyu je duže odbrojavano, na kraju je i pobedio. * [[23. 9.]] - Prikazan nagrađivani film ''[[Sunrise: A Song of Two Humans]]'', prvi dugometražni sa sistemom ''[[Movietone]]'' (muzika i zvučni efekti). * jesen - Seljaci u SSSR počinju smanjivati prodaju žita državi. === Oktobar/Listopad === * [[2. 10.]] - Na beogradskom Jevrejskom groblju otkriven spomenik palim ratnicima 1912-18. * 2. 10. - Ženska stranka održala prvi zbor u Beogradu - traže žensko pravo glasa. * [[4. 10.]] - Počinje rad na kolosalnim likovima američkih predsednika na [[Maunt Rašmor]]u (do [[1941]]). * [[5. 10.]] - U [[Štip]]u ubijen gen. [[Mihailo Kovačević]] - počinioci iz [[VMRO]]-a. * [[6. 10.]] - Kasno uveče komitski napad na selo Klisuru kod [[Bosilegrad]]a. [[Datoteka:Al Jolson Jazz Singer.JPG|mini|220px|''[[The Jazz Singer]]'']] * 6. 10. - Premijera filma "[[The Jazz Singer|Džez pevač]]", prvog (delimično) ton-filma sa [[Al Jolson]]om - postiže veliki uspeh. * [[10. 10.]] - Španski diktator [[Miguel Primo de Rivera]] otvorio Nacionalnu skupštinu - ima samo savetodavnu ulogu, zadatak joj je da napravi novi ustav. * [[14. 10.]] - U Pragu ubijen albanski poslanik Cena-beg ([[Ceno Bey Kryeziu]]), pretpostavlja se po nalogu [[Ahmed Zogu|Ahmeda Zogua]]. * [[15. 10.]] - Pronađena nafta u [[Baba Gurgur]]u na severu Iraka. * oktobar - Peta [[Solvayska konferencija]] o [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]] (→ [[Debate Bohr–Einstein]], [[Kopenhagenska interpretacija]]). * [[19. 10.]] - Prvi let kompanije ''[[Pan American World Airways]]'' (bakrotirala [[1991]]). * [[20. 10.]] - Početak proizvodnje [[Ford Model A (1927–31)|Forda Model A]], zamene za [[Ford Model T|Model T]], (u prodaji od decembra) - do marta 1932. proizvedeno 4.858.644 komada u različitim stilovima. * [[22. 10.]] - HSS, [[Samostalna demokratska stranka|samostalci]] i [[Zemljoradnička stranka (Jugoslavija)|zemljoradnici]] pozvali [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|demokrate]] i [[JMO]] u blok (Seljačko-demokratski savez), ali oni zasad ostaju u vladi. * [[23. 10.]] - Poslednji članovi [[Leva opozicija|Leve opozicije]], [[Lav Trocki]] i [[Grigorij Zinovjev]] izbačeni iz Centralnog komiteta [[SKP(b)]]. * [[25. 10.]] - Italijanski putnički brod ''[[SS Principessa Mafalda]]'' potonuo pored Brazila, 314 mrtvih. * [[26. 10.]] - HSS pred Skupštinom optužuje vladu za izborni teror u septembru. * [[28. 10.]] - [[Datoteka:Kurdish flag (1932).png|25px]] Na istoku [[Turska|Turske]] proglašena [[Kurdska Republika Ararat]] (Turci je povratili [[1930]]). * [[30. 10.]] - Grčki predsednik [[Pavlos Kunduriotis]] preživeo atentat. * [[31. 10.]] - Japanski ribarski brod ''Ryo Yei Maru'' pronađen pored države Washington sa 12 tela - brod je plutao od prošlog decembra, poslednji član posade je umro u maju. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:Radic govori na skupstini.jpg|mini|240px|[[Seljačko-demokratska koalicija]]]] * [[5. 11.]] - U Arabiji počinje [[Ikhwanska pobuna]]: prkoseći [[Ibn Saud]]u, elementi verske milicije [[Ikhwan]] upadaju u [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|mandatni Irak]]. * [[6. 11.]] - Osvećenje temelja [[Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić"|umetničkog paviljona "Cvijeta Zuzorić"]] u Beogradu. * [[7. 11.]] - Desetogodišnjica [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]: unutarpartijska opozicija je u Moskvi pokušala organizovati nezavisne demonstracije ali su rasterani silom. * [[8. 11.]] - Imenovana Simonova komisija za ispitivanje ustavne reforme u Britanskoj Indiji. * [[10. 11.]] - Osnovana [[Seljačko-demokratska koalicija]] ([[Stjepan Radić]] iz HSS i [[Svetozar Pribićević]] iz [[Samostalna demokratska stranka|samostalaca]]). * [[11. 11.]] - U [[Parizu]] potpisan ugovor između Francuske i Kraljevine SHS ("Pariski pakt"), kao protivteža italijanskom napredovanju na Balkanu. * [[14. 11.]] - Trocki i Zinovjev izbačeni iz partije. * [[17. 11.]] - Novi sultan [[Maroko|Maroka]] je [[Muhamed V (Maroko)|Muhamed V]] (vl. 1927-53 i 1955-61, od 1957. kao kralj). * [[22. 11.]] - Drugi Tiranski ugovor - praktično italijanski protektorat nad [[Albanija|Albanijom]]. * [[27. 11.]] - ''Columbine Mine massacre'': policija pucala na štrajkujuće rudare u [[Lafayette, Colorado]], petorica ubijena. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Ford A dutch licence registration EE-94-90-.JPG|mini|180px|[[Ford Model A (1927–31)]]]] * [[2. 12.|2]] - [[19. 12.]] - [[XV kongres SKP(b)]]: izbačeni pripadnici Leve opozicije i trockisti tj. 75 aktivnih članova "trockističko-zinovjevskog bloka" (npr. [[Lev Kamenjev]], [[Hristijan Rakovski]], [[Karl Radek]]) i 23 iz grupe [[Timofej Sapronov|Timofeja Sapronova]]; ojačana [[Staljin]]ova vlast. Direktiva za Petogodišnji plan ekonomskog razvoja i plan za dobrovoljnu kolektivizaciju. * [[3. 12.]] - ''Putting Pants on Philip'' je zvanično prvi film sa dvojcem [[Stanlio i Olio]]. * [[5. 12.]] - U Skoplju počinje suđenje dvadesetorici studenata iz omladinske VMRO, savetnik odbrane je advokat i poslanik [[Ante Pavelić]]. * [[11. 12.]] - [[Kantonski ustanak (1927)|Kantonski ustanak]]: komunisti stavili Kanton ([[Guangzhou]]) pod kontrolu, ali ustanak ugušen u roku od dva dana, uz pogibiju hiljada komunista. * [[15. 12.]] - U Los Angelesu oteta 12-godišnja devojčica Marion Parker - raskomadano telo je pronađeno 19. 12. a osumnjičeni je uhvaćen tri dana kasnije. * [[17. 12.]] - Američka podmornica [[USS S-4 (SS-109)]] potonula nakon sudara kod obale Masačusetsa, stradalo svih 40 članova posade, uprkos operaciji spasavanja. * [[30. 12.]] - Otvorena prva linija [[Tokijski metro|Tokijskog metroa]] (Ginza), najstarija u Aziji. === Kroz godinu === * [[Svjetsko stanovništvo]] dostiže 2 milijarde. * Nastali domaći filmovi "[[Kralj Čarlstona]]" i "[[Grešnica bez greha]]". * Na univerzitetu u [[Brisbane|Brisbanu]] započeo [[eksperiment s kapi katrana]] - potrebno je desetak godina da iz levka kapne jedna kap. * Početak [[Kvantna hemija|kvantne hemije]]: Walter Heitler i Fritz London objavili rad o vezi u molekulu vodonika. * [[Davisson–Germerov eksperiment]]: dokazana talasna svojstva elektrona i de Brogliejeva hipoteza. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1927.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[2. 1.]] - [[Rejhan Demirdžić]], glumac († [[1988]]) * [[6. 1.]] - [[Aleksandar Despić]], fizikohemičar, predsednik SANU († [[2005]]) * [[9. 1.]] - [[Nada Mamula]], pevačica († [[2001]]) * [[11. 1.]] - [[Mato Ergović]], glumac († [[2013]]) * 11. 1. - [[Bogumil Hrabak]], istoričar († [[2010]]) * [[17. 1.]] - [[Slavko Vukosavljević]], književnik i novinar († [[2004]]) * 17. 1. - [[Eartha Kitt]], pevačica, glumica († [[2008]]) * [[18. 1.]] - [[Lea Deutsch]], glumica, žrtva Holokausta († [[1943]]) * [[30. 1.]] - [[Olof Palme]], premijer Švedske († [[1986]]) * [[6. 2.]] - Kosta Carina, književnik, filmski radnik, prevodilac († [[2007]]) * [[7. 2.]] - [[Juliette Gréco]], francuska šansonijerka i glumica († [[2020]]) * 7. 2. - [[Dušan Vukotić]], animator, oskarovac († [[1998]]) * [[10. 2.]] - [[Konstantin Babić]], srpski kompozitor († [[2009]]) * 10. 2. - [[Pero Gotovac]], skladatelj, dirigent († [[2017]]) * [[14. 2.]] - [[Lois Maxwell]], glumica († [[2007]]) * [[15. 2.]] - [[Harvey Korman]], glumac († [[2008]]) * [[19. 2.]] - [[Zvonimir Golob]], hrvatski pjesnik († [[1997]].) * [[20. 2.]] - [[Sidney Poitier]], glumac († [[2022]]) * 20. 2. - [[Hubert de Givenchy]], modni kreator († [[2018]]) * 20. 2. - [[Roy Cohn]], saradnik senatora McCarthyja († [[1986]]) * [[24. 2.]] - [[Emmanuelle Riva]], glumica († [[2017]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[1. 3.]] - [[Harry Belafonte]], kantautor, glumac († [[2023]]) * [[2. 3.]] - [[Adem Čejvan]], glumac († [[1989]]) * [[4. 3.]] - [[Pero Kvrgić]], glumac († [[2020]]) * [[6. 3.]] - [[Gordon Cooper]], astronaut († [[2004]]) * 6. 3. - [[Gabriel García Márquez]], književnik, nobelovac († [[2014]]) * [[11. 3.]] - [[Himzo Polovina]], pjevač († [[1986]]) * [[12. 3.]] - [[Raúl Alfonsín]], predsednik Argentine († [[2009]]) * 12. 3. - [[Gajo Petrović]], filozof praxisovac († [[1993]]) * [[15. 3.]] - [[Iljaz Kurteši]], predsednik Narodne skupštine SAP Kosovo († [[2016]]) * [[16. 3.]] - [[Vladimir Komarov]], kosmonaut († [[1967]]) * [[21. 3.]] - [[Hans-Dietrich Genscher]], nemački političar († [[2016]]) * [[23. 3.]] - [[Mato Damjanović]], šahovski velemajstor († [[2011]]) * 23. 3. - [[Sonja Hlebš]], glumica († [[2005]]) * [[27. 3.]] - [[Mstislav Rostropovič]], čelista († [[2007]]) * [[31. 3.]] - [[Cesar Chavez]], radnički lider u SAD († [[1993]]) * [[2. 4.]] - [[Ferenc Puskás]], fudbaler († [[2006]]) * [[16. 4.]] - [[Benedikt XVI|Joseph Aloisius Ratzinger]], papa Benedikt XVI. († [[2022]]) * [[18. 4.]] - [[Samuel P. Huntington]], američki politikolog († [[2008]]) * 18. 4. - [[Tadeusz Mazowiecki]], autor, premijer Poljske, izvestilac o ljudskim pravima u ex Yu († [[2013]]) * [[25. 4.]] - [[Albert Uderzo]], kokreator Asteriksa († [[2020]]) * [[27. 4.]] - [[Drago Tršar]], vajar († [[2023]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 5.]] - [[Bernard Vukas]], hrvatski nogometaš († [[1983]]) * [[13. 5.]] - [[Danilo Krstić]], episkop budimski († [[2002]]) * [[25. 5.]] - [[Robert Ludlum]], pisac trilera († [[2001]]) * [[4. 6.]] - [[Geoffrey Palmer]], glumac († [[2020]]) * [[5. 6.]] - [[Dušan Jakšić]], glumac i pevač († [[2009]]) * [[8. 6.]] - [[Jerry Stiller]], glumac, komičar († [[2020]]) * [[10. 6.]] - [[Vidoje Žarković]], član Predsjedništva SFRJ, predsjednik Predsjedništva CK SKJ († [[2000]]) * [[15. 6.]] - [[Hugo Pratt]], crtač stripa ''Corto Maltese'' († [[1995]]) * [[18. 6.]] - [[Paul Eddington]], glumac († [[1995]]) * [[29. 6.]] - [[Slavoljub Stefanović Ravasi]], TV i pozorišni reditelj († [[1996]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Ken Russell]], britanski filmski režiser († [[2011]]) * [[4. 7.]] - [[Gina Lollobrigida]], glumica († [[2023]]) * [[5. 7.]] - [[Pero Pirker]], gradonačelnik Zagreba († [[1972]]) * [[6. 7.]] - [[Janet Leigh]], glumica († [[2004]]) * [[7. 7.]] - [[Enzo Bettiza]], novinar, književnik, političar († [[2017]]) * [[14. 7.]] - [[Petar Otoranov]], fotoreporter († [[1997]]) * [[28. 7.]] - [[Dalibor Brozović]], lingvist i političar († [[2009]]) * [[29. 7.]] - [[Harry Mulisch]], nizozemski pisac († [[2010]]) * [[30. 7.]] - [[Miodrag Zdravković]], spiker RTV Beograd († [[2017]]) * 30. 7. - [[Victor Wong]], glumac († [[2001]]) * [[7. 8.]] - [[Miroslav Belović]], pozorišni reditelj i književnik († [[2005]]) * 7. 8. - [[Dušan Čkrebić]], predsednik Predsedništva SR Srbije († [[2022]]) * [[9. 8.]] - [[Marvin Minsky]], istraživač veštačke inteligencije († [[2016]]) * [[18. 8.]] - [[Rosalynn Carter]], Prva dama SAD († [[2023]]) * [[22. 8.]] - [[Aleksandar Obradović (kompozitor)|Aleksandar Obradović]], kompozitor († [[2001]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[15. 9.]] - [[Margaret Keane]], slikarka († [[2022]]) * [[16. 9.]] - [[Peter Falk]], američki glumac († [[2011]]) * 16. 9. - [[Sadako Ogata]], šefica UNHCR († [[2019]]) * [[27. 9.]] - [[Milo Đukanović (reditelj)|Milo Đukanović]], filmski reditelj († [[1989]]) * [[1. 10.]] - [[Tom Bosley]], američki glumac († [[2010]]) * [[6. 10.]] - [[Ante Babaja]], filmski režiser i scenarista († [[2010]]) * [[13. 10.]] - [[Turgut Özal]], premijer, predsednik Turske († [[1993]]) * [[14. 10.]] - [[Roger Moore]], glumac († [[2017]]) * [[16. 10.]] - [[Günter Grass]], njemački književnik, nobelovac († [[2015]]) * [[18. 10.]] - [[George C. Scott]], glumac († [[1999]]) * [[23. 10.]] - [[Leszek Kołakowski]], filozof, istoričar ideja († [[2009]]) * [[24. 10.]] - [[Gilbert Bécaud]], pevač, glumac († [[2001]]) * [[27. 10.]] - [[Stevan Mirković]], general-pukovnik JNA, načelnik Generalštaba († [[2015]]) * [[31. 10.]] - [[Branko Petranović]], istoričar, pravnik († [[1994]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 11.]] - [[Steve Ditko]], kokreator ''Spider-Man''-a († [[2018]]) * [[8. 11.]] - [[Mitar Pešikan]], lingvista, akademik († [[1996]]) * 8. 11. - [[Patti Page]], pevačica († [[2013]]) * [[11. 11.]] - [[Martin Špegelj]], general JNA i HV, ministar obrane RH († [[2014]]) * [[30. 11.]] - [[Nikola Majdak]], filmski reditelj i scenarista, prof. FDU u Bg. († [[2013]]) * [[3. 12.]] - [[Andy Williams]], pevač († [[2012]]) * [[5. 12.]] - [[Bhumibol Adulyadej]], kralj Tajlanda († [[2016]]) * [[7. 12.]] - [[Vlastimir Peričić]], kompozitor i muzikolog († [[2000]]) * [[18. 12.]] - [[Nikola Pantić]], geolog († [[2002]]) * [[25. 12.]] - [[Ram Narayan]], indijski glazbenik * [[26. 12.]] - [[Ognjenka Milićević]], pozorišni, radio i TV reditelj, teatrolog, pedagog... († [[2008]]) * [[27. 12.]] - [[Šime Đodan]], hrvatski političar, ekonomist († [[2007]]) === Kroz godinu === * [[Vladimir Delač]], karikaturist, crtač stripova († [[1968]]) * [[Ibe Palikuća]], učesnica NOB, narodni heroj († [[1944]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1927.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Danilo Pantelić]], episkop dalmatinski (* [[1865]]) * [[3. 1.]] - [[Carl Runge]], matematičar (* [[1856]]) * [[9. 1.]] - [[Houston Stewart Chamberlain]], rasistički autor, mentor nacizma (* [[1855]]) * [[16. 1.]] - [[Jovan Cvijić]], srpski geograf (* [[1865]]) * [[19. 1.]] - [[Carlota od Meksika]], bivša carica (* [[1840]]) * [[21. 1.]] - [[Charles Warren]], britanski vojnik i arheolog (* [[1840]]) * [[3. 2.]] - [[Isidor Kršnjavi]], hrvatski slikar, kulturni i javni djelatnik (* [[1845]].) * [[4. 2.]] - [[Janko Vukotić]], vojskovođa crnogorske i SHS vojske (* [[1866]]) * [[13. 2.]] - [[Brooks Adams]], američki istoričar (* [[1848]]) * febr. - [[Krste Ljondev]] (Кръсте Льондев), atentator iz VMRO * [[27. 2.]] - [[Stjepan Bojničić]], glumac (* [[1884]]) * [[4. 3.]] - [[Ira Remsen]], hemičar, pronalazač saharina (* [[1846]]) * 4. 3. - [[Max Théon]], kabalista, okultista (* [[1848]]) * [[5. 3.]] - [[Kosta Hristić]], srpski diplomata, prevodilac (* [[1852]]) * [[14. 3.]] - [[Jānis Čakste]], prvi predsednik Latvije (* [[1859]]) * [[15. 3.]] - [[Gligorije Jeftanović]], trgovac i političar (* [[1840]]) * [[17. 3.]] - [[Charles Emmett Mack]], glumac (* [[1900]]) * [[21. 3.]] - [[Gajo Bulat (prevoditelj)|Gajo Bulat]], bivši načelnik splitske općine, prevoditelj (* [[1867]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[15. 4.]] - [[Gaston Leroux]], pisac, novinar (* [[1868]]) * [[20. 4.]] - [[Enrique Simonet]], slikar (* [[1866]]) * [[25. 4.]] - [[Earle Williams]], glumac (* [[1880]]) * {{circa}} [[8. 5.]] - [[Charles Nungesser]], avijatičar, avanturista (* [[1892]]) * [[11. 5.]] - [[Juan Gris]], slikar (* [[1887]]) * [[22. 5.]] - [[Nikola Kašiković]], publicista (* [[1861]]) * [[1. 6.]] - [[Lizzie Borden]], osumnjičena za ubistvo roditelja (* [[1860]]) * 1. 6. - [[J. B. Bury]], istoričar (* [[1861]]) * [[4. 6.]] - [[Robert McKim]], glumac (* [[1886]]) * [[9. 6.]] - [[Victoria Woodhull]], sifražetkinja, spiritualistkinja (* [[1838]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[5. 7.]] - [[Albrecht Kossel]], pionir genetike, nobelovac (* [[1853]]) * [[8. 7.]] - [[Max Hoffmann]], nemački general (* [[1869]]) * [[10. 7.]] - [[Louise Abbéma]], francuska slikarka (* [[1853]].) * [[20. 7.]] - [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]], kralj Rumunije (* [[1865]]) * [[26. 7.]] - [[June Mathis]], scenaristkinja (* [[1889]]) * [[23. 8.]] - [[Sacco i Vanzetti]], italijanski anarhisti, centar pravne kontroverze (* [[1891]] odn. [[1888]]) * 23. 8. - [[Saad Zaghloul]], bivši premijer Egipta (* 1859) * [[31. 8.]] - [[Andranik Ozanijan]], jermenski vojnik i državnik (* [[1865]]) * [[1. 9.]] - [[Ferdo Kovačević]], hrvatski slikar (* [[1870]].) * [[5. 9.]] - [[Marcus Loew]], pionir filmske industrije, osnivač MGM (* [[1870]]) * [[14. 9.]] - [[Isadora Duncan]], američka plesačica (* [[1878]].) * 14. 9. - [[Hugo Ball]], književnik, dadaista (* [[1886]]) * [[15. 9.]] - [[Ljubomir Jezdić]], bivši četnički vojvoda (* [[1884]]) * [[29. 9.]] - [[Willem Einthoven]], pronalazač praktičnog EKG, nobelovac (* [[1860]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 10.]] - [[Svante Arrhenius]], hemičar, nobelovac (* [[1859]]) * [[5. 10.]] - [[Sam Warner]], suosnivač ''Warner Bros.'' (* [[1887]]) * oktobar - [[Milan Ciganović]], jedan od učesnika Sarajevskog atentata (* [[1888]]) * [[22. 10.]] - [[Borisav Stanković|Bora Stanković]], književnik (* [[1876]].) * [[31. 10.]] - [[Vjera Petrović Njegoš]], kćerka kralja Nikole (* [[1887]]) * [[1. 11.]] - [[Florence Mills]], pevačica, igračica, komičarka (* [[1895]]) * [[4. 11.]] - [[Valli Valli]], englesko-nemačka glumica (* [[1882]]) * [[17. 11.]] - [[Adolf Jofe]], sovjetski političar i diplomata (* [[1883]]) * [[23. 11.]] - [[Alfred III. zu Windisch-Grätz]], bivši premijer Austrije (Cislajtanije) (* [[1851]]) * [[13. 12.]] - [[Ellen Stone]], misionarka (* [[1846]]) * [[27. 12.]] - [[Sulejman Šarac]], bivši reis-ul-ulema (* 1850) * [[31. 12.]] - [[Josip Papić]], glumac (* [[1881]]) === Kroz godinu === * [[Šota Galica]], kačakinja (* [[1895]]) == Nobelova nagrada za 1927. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Arthur Holly Compton]] (otkriće [[Komptonov efekat|efekta nazvanog po njemu]]) i [[Charles Thomson Rees Wilson]] (metod vizuelizacije putanja naelektrisanih čestica putem kondenzacije pare, → [[maglena komora]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Heinrich Otto Wieland]] (ispitivanje sastava [[Žučne kiseline|žučnih kiselina]] i povezanih supstanci) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Julius Wagner-Jauregg]] (otkriće terapeutske vrednosti cepljenja protiv malarije u lečenju ''dementia paralytica'') * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Henri Bergson]] (bogate i životvorne ideje i briljantne veštine s kojima su predstavljene) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Ferdinand Buisson]] (zalaganje za pomirenje Francuske i Nemačke) i [[Ludwig Quidde]] (mirovni pokret) == Reference == {{reference}} <!-- internacionalni linkovi --> {{commonscat|1927}} [[Kategorija:1920-e]] [[Kategorija:20. vijek|27]] [[Kategorija:Godine]] [[nv:1901 – 1950]] ejme13fb3esko6o8uyte6tc0475uhh8 42715917 42715906 2026-11-02T21:56:58Z Alekol 2231 /* Maj/Svibanj */ 42715917 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1927}} Godina '''1927''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1927''': <br /> [[1927#Januar/Siječanj|1]] • [[1927#Februar/Veljača|2]] • [[1927#Mart/Ožujak|3]] • [[1927#April/Travanj|4]] • [[1927#Maj/Svibanj|5]] • [[1927#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1927#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1927#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1927#Septembar/Rujan|9]] • [[1927#Oktobar/Listopad|10]] • [[1927#Novembar/Studeni|11]] • [[1927#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1927#Rođenja|Rođenja]] • [[1927#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Kraljevskom poveljom osnovan [[BBC]] (''British Broadcasting Corporation'') kao javno finansirana korporacija (umesto komercijalne ''British Broadcasting Company'' osnovane 1922.). * 1. 1. - U [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] uvedena nova valuta [[penge]] ili pengov (''pengő '' - "zvonki", kao što srebro zvoni) - traje do hiperinflacije 1945-46. * 1. 1. - [[Wang Jingwei]] u saradnji sa komunistima uspostavio vladu u [[Wuhan]]u - Wangova frakcija [[Kuomintang]]a je u rivalitetu sa [[Chiang Kai-shek]]ovom. * 1. 1. - Kod [[Kadrifakovo|Kadrifakova]] streljana dvojica komita, osuđena za masakr iz 1923. Jedan od njih uspeo da prethodno izbode zatvorskog čuvara.<ref>"Streljanje bugarskih komita", Politika 2. jan. 1927, str. 5</ref> * 1. 1. - U [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]] smrtno ranjen Valentin Žic, čelnik splitske [[ORJUNA]]-e, od strane oca mladića ubijenog prošlog avgusta u Kaštel Lukšiću.<ref>"Krvavi sukobi u Kastel Novom", Politika 3. jan. 1927, str. 3</ref> * [[2. 1.]] - U Meksiku formalno počinje [[Kristeroski rat]]: katolici digli pobunu u [[Jalisco|Jaliscu]] protiv izrazito antiklerikalne [[Plutarco Elías Calles|Callesove]] vlade (do 1929). * 3 -6. 1. - Kineski nacionalisti zauzimaju britanske koncesije [[Hankou]] i [[Jiujiang]] (ili u februaru?). * [[7. 1.]] - Prvi transatlantski [[telefon]]ski poziv Njujork-London, putem radio talasa. * [[9. 1.]] - [[Požar u Lauriel Palaceu]]: 78-oro dece stradalo u montrealskom bioskopu. * [[10. 1.]] - Premijera filma "[[Metropolis (film)|Metropolis]]" u Berlinu. * [[23. 1.]] - Oblasni izbori u Kraljevini SHS<ref>"Politika" od 3. dec 1926 i kasnije je davala neke izborne okruge</ref>, radikali ometaju HSS, naročito u Vojvodini i Bosni. * [[25. 1.]] - Fuzijom firmi ''Remington Typewriter Company'' i ''Rand Kardex Bureau'' nastaje proizvođač poslovnih mašina [[Remington Rand]] (Sperry Rand 1955, [[Unisys]] 1986). * [[28. 1.]] - [[HSS]]-ovci govore o izbornom teroru, na osnovu dobrih rezultata traže peto ministarstvo, glasaju sa opozicijom. Ostavka pete vlade [[Nikola Uzunović|Nikole Uzunovića]]. * [[29. 1.]] - [[Ibn Saud]] uzdigao svoj stari [[Sultanat Nadžd]] u kraljevinu (pošto je već kralj [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je osvojio 1925). * [[30. 1.]] - Austrija: sukob desničarskih veterana i socijaldemokratskog [[Republikanischer Schutzbund|Schutzbunda]] sa dvoje mrtvih u [[Schattendorf]]u. * [[31. 1.]] - Zatvorena [[Međusaveznička vojna kontrolna komisija]] u Berlinu (u različite datume za razne zemlje tokom godine). === Februar/Veljača === [[Datoteka:Sava Šumanović - Luncheon on the Grass.jpg|mini|200px|[[Sava Šumanović]]: "Doručak na travi"]] [[Datoteka:Sava Šumanović - Pijana lađa.jpg|mini|200px|[[Sava Šumanović]]: "Pijana lađa"]] * [[1. 2.]] - Šesta vlada [[Nikola Uzunović|Nikole Uzunovića]] - koalicija dve struje [[narodna radikalna stranka|radikala]] i [[Slovenska ljudska stranka (1892)|klerikalaca]] (bez [[Hrvatska pučka seljačka stranka|radićevaca]]). * [[3. 2.]] - Pobuna protiv portugalske vlade u Portu, traje šest dana, stradalo je 120 ljudi. * [[6. 2.|6]] - [[18. 2.]] - [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]]: Bitka za Chinandegu je najkrvaviji okršaj rata, stotine mrtvih i razrušena [[Chinandega]]. Kasnije tokom meseca se povećava broj američkih trupa u zemlji. * [[8. 2.]] - Sahranjen japanski [[Joshihito, car Taishō]] (umro u decembru). * [[10. 2.]] - Antiimperijalistički kongres u Briselu, osnovana [[Liga protiv imperijalizma]] s jakim uticajem Kominterne. * [[12. 2.]] - Britanski vojnici se iskrcavaju u [[Šangaj]]u (Kinezi štrajkuju zbog toga nedelju dana kasnije). * [[14. 2.]] - Jak zemljotres kod [[Ljubinje|Ljubinja]] u Hercegovini ([[Magnituda zemljotresa|M]] 6.0, int. VIII) - 100 mrtvih. * februar - ''[[Tenentismo]]'': posle skoro dve i po godine okončana lutanja [[Luís Carlos Prestes|Prestesove]] kolone po unutrašnjosti Brazila (levičarski mlađi oficiri pobunjeni protiv vlade). * [[18. 2.]] - [[Kanada]] uspostavila diplomatske odnose sa [[SAD]] (ranije preko Londona). * [[19. 2.]] - Film ''[[It (film, 1927)|It]]'' ulazi u masovno prikazivanje u SAD, [[Clara Bow]] postaje zvezda. * 19. 2. - Radio stanica [[CFRB]] u Torontu je prva na svetu koja radi na naizmeničnu struju, umesto jednosmernu iz baterije. * [[23. 2.]] - [[Werner Heisenberg]] formulisao [[Relacije neodređenosti|princip neodređenosti]]. * 23. 2. - Sastaju se oblasne skupštine u KSHS i biraju svoje organe. * [[24. 2.]] - Tokom odgovora ministra unutrašnjih poslova [[Božidar Maksimović|Bože Maksimovića]] (zvani "Boža Kundak") na optužbe za policijsku brutalnost, opozicija uvela u skupštinu i ogolela pretučenog čoveka<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/2/25?pageIndex=00002 Politika, 25. februar 1927. str. 2]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. * [[26. 2.]] - [[Đuro Basariček]] tvrdi da Maksimović nije kriv za krizu već "tajne sile" protivne parlamentarizmu<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/2/27?pageIndex=00002 Politika, 27. februar 1927. str. 2]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref> (pretpostavlja se Kralj i [[Bela ruka|belorukaški]] oficiri<ref>East Central Europe between the two World Wars, By Joseph Rothschild, page 227</ref>) - Radić se ograđuje. * [[27. 2.]] - U Šangaj stižu i američki marinci iz 4. regimente (ostaju do 1941). === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - Rešen granični spor između [[Kvebek]]a i [[Newfoundland i Labrador|Newfoundlanda]] na [[Labrador (poluotok)|Labradoru]] (tj. između dominionâ Kanada i Newfoundland). * [[3. 3.]] - Ciklon pogodio [[Madagaskar]], stotine mrtvih. * [[4. 3.]] - Zagrepčanka [[Štefica Vidačić]] u Berlinu izabrana za mis Evrope; doček u [[Zagreb]]u [[6. 3.]]<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/3/8?pageIndex=00003 Politika, 8. mart 1927. str. 3]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. * [[5. 3.]] - U SAD objavljena poslednja kratka priča sa [[Sherlock Holmes|Sherlockom Holmesom]]: ''[[The Adventure of Shoscombe Old Place]]''. * [[7. 3.]] - Zemljotres pogađa zapadni [[Honšu]] u Japanu - blizu 3.000 mrtvih. * [[9. 3.]] - Na snazi je međunarodna Konvencija za suzbijanje trgovine robljem i ropstva. * [[10. 3.]] - Mobilizacija u Albaniji usled zategnutosti sa Kraljevinom SHS. * 10. 3. - Italija ratifikovala Pariski ugovor iz 1920, kojim je Besarabija priznata kao deo Rumunije (pošto ga Japan nije ratifikovao, nije stupio na snagu)<ref>{{cite book|title=Multinational Operations, Alliances, and International Military Cooperation Past and Future|url=https://books.google.com/books?id=I6n97Zl9tqsC&pg=PA66|publisher=Government Printing Office|isbn=978-0-16-087242-6|pages=66–}}</ref>. * [[11. 3.]] - U Njujorku je otvoren ''Roxy Theatre'', filmska palata sa 5.920 mesta (radi do 1960). * 11. 3. - [[Philips]]ove laboratorije pokreću prvu kratkotalasnu stanicu, ''PCJJ''. * [[15. 3.]] - Finansijska kriza Shōwa u Japanu, krah više banaka. * [[19. 3.]] - Italijanska vlada tvrdi da Jugoslavija namerava da upadne u Albaniju, što ona, zbog ugovora sa Tiranom, "ne može trpeti" - kriza sa Italijom. * [[21. 3.]] - Komunisti na čelu sa [[Zhou Enlai]]em i [[Chen Duxiu]]om digli ustanak u [[Šangaj]]u, podržavajući napredovanje [[Chiang Kai-shek]]a. * [[24. 3.]] - [[Nankinški incident]]: Kuomintangove trupe ulaze u [[Nanking]], u kome su neredi i napadi na zapadnjake - dva američka i britanski brod odgovaraju bombardovanjem grada. * [[26. 3.]] - Chiang Kai-shek stigao u Šangaj. === April/Travanj === [[Datoteka:Velimir vukicevic.jpg|mini|150px|[[Velimir Vukićević|Velja Vukićević]], premijer KSHS 1927-28]] * [[5. 4.]] - Italija i Mađarska potpisale Ugovor o prijateljstvu, pomirenju i arbitraciji. * [[7. 4.]] - Bell System preneo živu TV sliku sekretara trgovine SAD [[Herbert Hoover|Herberta Hoovera]] iz Washingtona na Manhattan - prva javna demonstracija dalekometne televizije (elektromehanički sistem, neonska lampa kao "ekran")<ref>[http://www.corp.att.com/attlabs/reputation/timeline/27tv.html 1927: Long Distance TV Transmission] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150629100508/http://www.corp.att.com/attlabs/reputation/timeline/27tv.html |date=2015-06-29 }}. corp.att.com (pristup. 20.9.2015.)</ref>. * 7. 4. - U Parizu prikazan ''[[Napoléon (1927 film)|Napoléon]]'', film [[Abel Gance|Abela Ganca]] sa mnogim inovativnim tehnikama. * [[9. 4.]] - [[Sacco i Vanzetti]] osuđeni na smrt na drugom suđenju za dva ubistva tokom pljačke 1920. - protesti širom sveta. * 9. 4. - U Pekingu, u raciji na sovjetsku ambasadu, uhapšen suosnivač KPK [[Li Dazhao]] – pogubljen 28. 4. sa još 19 ljudi. * [[11. 4.]] - Počeo [[Vizantologija|vizantološki]] kongres u Beogradu. * [[12. 4.]] - [[Šangajski masakr 1927.]]: [[Kuomintang]] se okrenuo protiv dojučerašnjih saveznika [[Komunistička partija Kine|komunista]] - raskid KMT sa KPK i Sovjetskim Savezom, ali i između levog i desnog krila KMT. [[Kineski građanski rat]] traje s prekidima do 1949-50. * 12. 4. - Zakon o kraljevskoj i parlamentarnoj titulaturi menja ime [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske]] u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske. * [[14. 4.]] - Zvanični datum prvog proizvedenog švedskog automobila [[Volvo]]. * [[16. 4.]] - [[5. 5.]] - [[Velika poplava Misisipija (1927)|Velika poplava Misisipija]], najrazornija rečna poplava u istoriji SAD. * [[16. 4.]] - Ostavka Uzunovićeve vlade. * [[17. 4.]] - Novi premijer KSHS je [[Velimir Vukićević|Velja Vukićević]], vlada je koalicija radikala, [[Vojislav Marinković|Marinkovićeve]] struje [[demokratska stranka (Jugoslavija)|demokrata]] i [[Mehmed Spaho|Spahovih]] [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|muslimana]]. * [[18. 4.]] - [[Chiang Kai-shek]] proglasio nacionalističku vladu u Nankingu, nasuprot Wuhanskoj vladi [[Wang Jingwei]]a, iz levog krila KMT. * [[19. 4.]] - [[Mae West]] osuđena na deset dana zatvora zbog "opscenosti" u komadu ''Sex''. * [[20. 4.]] - [[Giichi Tanaka]] je japanski premijer (do 1929), pošto je [[Reijirō Wakatsuki]] prinuđen na ostavku zbog finansijske krize. === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Volvo ÖV4 1927.jpg|mini|200px|[[Volvo ÖV 4]], prvi model firme]] * [[2. 5.]] - ''Buck v. Bell'': Vrhovni sud SAD presuđuje da državni statuti obavezne sterilizacije nesposobnih nisu neustavni - faktički poništeno kasnijim odlukama i zakonima. * [[4. 5.]] - Mir iz Tipitape (Espino Negro) uz američko posredovanje okončava građanski rat u Nikaragvi, ali neki liberali, naročito [[Augusto César Sandino]] ga ne priznaju. * [[6. 5.]] - Prikazan film ''[[7th Heaven (film, 1927)|7th Heaven]]''. * [[8. 5.]] - Avijatičari [[Tadija Sondermajer]] i [[Leonid Bajdak]] svečano dočekani u Beogradu nakon etapno preletenog puta Pariz - Bombaj - Beograd (podsticaj za novo preduzeće u osnivanju, [[Aeroput]]). * 8. 5. - [[Charles Nungesser]] i [[François Coli]] poleteli sa "Belom pticom" (''[[L'Oiseau Blanc]]'') iz Pariza prema Njujorku, moguće da su se srušili na američko kopno. * [[9. 5.]] - Australski parlament prvi put zaseda u [[Canberra|Canberri]] (ranije u [[Melbourne|Melbournu]]). Parlament je otvorio [[George VI od Ujedinjenog Kraljevstva|vojvoda od Yorka]], budući kralj George VI, kome je to bila prva veća proba posle terapije govora sa [[Lionel Logue|Lionelom Logueom]]. Premijer [[Stanley Bruce]] je prešao u grad nekoliko dana ranije. * 9. 5. - Tornado je uglavnom uništio [[Poplar Bluff, Missouri]]; prethodnih dana u SAD je u nizu tornada stradalo najmanje 217 ljudi. * [[10. 5.]] - [[Konkordat]] između Kraljevine Rumunije i Svete stolice. * [[11. 5.]] - U Los Angelesu osnovana [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]] (AMPAS), prvi predsjednik je [[Douglas Fairbanks]]. * [[12. 5.]] - Racija na sovjetsko trgovačko poslanstvo u Londonu, pronađeni dokazi o špijunaži. * [[15. 5.]] - Katastrofalni "[[Rudnik|Rudnički]] zemljotres" u Šumadiji ([[Magnituda zemljotresa|M]] 5.9, int. IX). * [[16. 5.]] - Bitka u La Paz Centru, okršaj otpadničkih liberala i američkih marinaca u Nikaragvi. * maj? - Ida Kravanja, najlepša Slovenka i buduća glumica [[Ita Rina]], otišla krišom od majke u Berlin, ubrzo snima prvi film<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1927/05/30?pageIndex=00007 ''"Kako deca varaju svoje roditelje"''. Politika, 30. 5. 1927, str 7]. digitalna.nb.rs</ref>. * [[18. 5.]] - Katastrofa u školi u [[Bath, Michigan]] - član školskog odbora, pritisnut porezima i hipotekom, digao školu u vazduh - poginulo ukupno 45 osoba, od toga 38 dece. * 18. 5. - U [[Hollywood]]u je otvorena filmska palata [[TCL Chinese Theatre|Graumanov kineski teatar]]. * [[20. 5.]] - Ugovorom iz Džede Velika Britanija priznaje [[Ibn Saud]]ov suverenitet nad [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevinom Hidžaz i Nadžd]] (od 1932. [[Saudi Arabija]]). [[Datoteka:Lindbergh takes off from Roosevelt Field.jpg|mini|280px|[[Charles Lindbergh|Lindberghov]] ''[[Spirit of St. Louis]]'' uzleće]] * [[20.5.|20]]-[[21. 5.]] - '''[[Charles Lindbergh]]''' sam preleteo preko Atlantika, od Njujorka do Pariza, čime je osvojio [[Orteigova nagrada|Orteigovu nagradu]]. * [[22. 5.]] - Od zemljotresa kod grada [[Xining]] u centralnoj Kini stradalo 200.000 ljudi. * 22. 5. - [[Carlos Ibáñez del Campo]] dobija sumnjivih 98% glasova na [[čile]]anskim predsedničkim izborima - diktatorska vlast s velikim javnim radovima i potrošnjom na osnovu zajmova (predsednik 1927-31. i 1952-58). * [[25. 5.]] - [[Clärenore Stinnes]] krenula iz Berlina sa [[Carl-Axel Söderström|Carl-Axelom Söderströmom]] na putovanje oko sveta automobilom (do juna 1929). * [[27. 5.]] - V. Britanija prekinula diplomatske odnose sa SSSR zbog špijunaže i podzemne agitacije. * [[31. 5.]] - Proizveden poslednji [[Ford Model T]] (15.007.033 komada za 19 godina). === Jun/Juni/Lipanj === * [[4. 6.]] - KSHS prekinula diplomatske odnose sa Albanijom nakon što je uhapšen jedan službenik poslanstva u Tirani i zbog prošlomesečnih graničnih incidenata; odnosi obnovljeni sledećeg meseca uz posredovanje evropskih sila<ref name="Indi"/> * [[7. 6.]] - Ruski emigrant u Varšavi ubio sovjetskog ambasadora [[Pjotr Vojkov|Pjotra Vojkova]]. * [[9. 6.]] - U SSSR pogubljeno 20 "monarhista" zbog navodnih ubistava, zavere i špijunaže. * [[12. 6.]] - Sastanak inostranih ministara Društva naroda u Ženevi povodom zategnutosti između Albanije i Kraljevine SHS. * [[14. 6.]] - Kralj potpisao ukaz o [[veliki župan|velikim županima]] (poglavari oblasti u KSHS). * [[15. 6.]] - Raspuštena Skupština KSHS, izbori [[11. 9.]]; rekonstrukcija vlade. * [[17. 6.]] - Osnovano preduzeće "[[Aeroput]]", prva jugoslovenska avio-kompanija, preteča [[JAT]]-a (prva linija otvorena [[14. 2.]] [[1928]]). * [[18. 6.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zavladao [[Beiyanška vlada|pekinškom (beiyanškom) vladom]], protiv kuomintangovaca i komunista (ostaje nepunih godinu dana). * [[19. 6.]] - Makedonci iz Bugarske nastavili upade<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1927.htm Chronology 1927] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102174021/http://www.indiana.edu/~league/1927.htm |date=2010-01-02 }}, Univ. of Indiana</ref>. * [[24. 6.]] - [[Corneliu Zelea Codreanu]] osnovao u Rumuniji Legiju arhanđela Mihajla, kasnije poznatu kao [[Željezna garda]]. * [[28. 6.]] - [[Tragedija u Steglitzu]], dvojica srednjoškolaca osnovala klub samoubojica, jedan od njih počinio ubojstvo treće osobe i samoubojstvo. * [[29. 6.]] - Totalno pomračenje Sunca, u KSHS pokriveno 60 - 80% diska, više na severozapadu. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Sacvan.jpg|mini|210px|[[Sacco i Vanzetti]]]] * [[1. 7.]] - [[Richard E. Byrd]] sa posadom leti od Njujorka do Pariza, ali se zbog magle vraća na obalu Normandije gde se prinudno spuštaju. * [[4. 7.]] - Mladi inženjer [[Sukarno]] osnovao [[Indonežanska nacionalna partija|Indonežansku nacionalnu partiju]] u [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemskoj Istočnoj Indiji]]. * 4. 7. - Prvi put poletela [[Lockheed Vega]], prvi [[Lockheed]]ov avion. * [[9. 7.]] - Poplava Elbe u Nemačkoj, stradalo mesto [[Bad Gottleuba-Berggießhübel|Berggießhübel]]. * [[10. 7.]] - Sporazum [[Anton Korošec|Korošca]] i premijera Vukićevića na Bledu - [[Slovenska ljudska vlada (1892)|SLS]] bi ušla u vladu, ali posle izbora. * 10. 7. - [[IRA]] ubila [[Kevin O'Higgins|Kevina O'Higginsa]], potpredsednika Izvršnog veća [[Irska Slobodna Država|Irske Slobodne Države]]. * [[11. 7.]] - [[Jerihonski zemljotres (1927)|Jerihonski zemljotres]] u [[Britanski mandat nad Palestinom|mandatnoj Palestini]] i [[Emirat Transjordanija|Transjordaniji]], velika razaranja u Nablusu i Jerusalimu, najmanje 500 mrtvih. * [[15. 7.]] - [[Julska pobuna 1927.|Julska pobuna]] ili Bečka paljevina Palate pravde - u sukobu levičarskih demonstranata i policije gine 85 demonstranata i pet policajaca. * 15. 7. - U Grčkoj zabranjen makedonski jezik. * jul - Uhapšen [[Radomir Vujović]], član Politbiroa KPJ (u zatvoru do 1932). * [[17. 7.]] - [[Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj]]/Jugoslaviji - Vilim Brkić prenosio utakmicu [[Građanski]] - [[HAŠK Zagreb]]. * [[20. 7.]] - Umro rumunski kralj [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]], nasleđuje ga petogodišnji unuk [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (1927-30. i 1940-47; dečakov otac [[Carol II (Rumunija)|Carol II]] se vratio u zemlju 1930-40). * [[26. 7.]] - Nakon što je ranije tokom meseca osudio liberalnog vođu [[José María Moncada|Moncadu]] kao izdajnika i objavio rat SAD, [[Augusto César Sandino]] neuspešno [[Bitka za Ocotal|napada Ocotal]] (Amerikanci su upotrebili avione dvokrilce) - počinje šestogodišnja pobuna. * 26. 7. - Osnovana [[Iberijska anarhistička federacija]] (FAI). * [[29. 7.]] - [[Patrijarh moskovski Sergije]] objavio apsolutnu lojalnost Crkve sovjetskoj državi - mnogi jerarsi se odvajaju. * 29. 7. - ''Trade Disputes and Trade Unions Act'' u Ujedinjenom Kraljevstvu: zabranjeni solidarni štrajkovi i oni koji bi vršili pritisak na vladu, učešće u nezakonitom štrajku je krivično delo (zakon povučen 1946, solidarni štrajkovi opet zabranjeni 1990). === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:中國工農紅軍軍旗.svg|mini|150px|Zastava kineske Radničke i seljačke crvene armije]] * [[1. 8.]] - [[Ustanak u Nančangu]] u jugoistočnoj Kini - prvi veći sukob Kuomintanga i [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] nakon raskida u aprilu. Ovo se smatra datumom osnivanja [[Narodnooslobodilačka armija (Kina)|Narodnooslobodilačke armije]]. * [[2. 8.]] - [[Harold Stephen Black]] izmislio [[pojačavač sa negativnom povratnom spregom]] (patent dobio tek 1937.). * 2. 8. - Predsednik SAD [[Calvin Coolidge]] objavio da neće tražiti drugi puni mandat 1928. * [[9. 8.]] - [[Sisowath Monivong]] je novi kralj [[Francuski protektorat u Kambodži|francuskog protektorata Kambodže]] (do 1941). * [[12. 8.]] - Prikazan američki film ''[[Wings (film)|Wings]]'', neke kopije imaju sinhronizovane zvučne efekte i muziku. * 14 - 28. 8. - Prvo izdanje fudbalskog [[Mitropa kup 1927.|Mitropa kupa]]: u četvrtfinalu ubedljivo poraženi jugoslovenski učesnici, Hajduk i BSK. * [[17. 8.]] - Trgovački sporazum između Francuske i Nemačke. * 19 - 21. 8. - [[Nirnberški miting]]: 3. partijski kongres [[NSDAP]] pod sloganom "Dan buđenja", snimljen prvi dokumentarac ''Eine Symphonie des Kampfwillens''. * [[23. 8.]] - [[Sako i Vanceti]] pogubljeni u SAD, uprkos međunarodnim protestima. * [[24. 8.]] - Uragan pogodio atlantske provincije Kanade, naročito Novu Skotiju - 184 mrtvih, uglavnom na moru. * [[27. 8.]] - Jugoslovenski avijatičari potpukovnik Petrović i poručnik Pajević stradali na glečeru u Tirolu<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Vreme/1927/09/04?pageIndex=00003 "Vreme", 4. septembar 1927, str. 3]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. === Septembar/Rujan === * [[3. 9.]] - Tokom zbora na sarajevskom Vratniku pucano u pravcu [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]] (musliman SRNAO-vac?). * [[7. 9.]] - [[Philo Farnsworth]] preneo u svojoj laboratoriji prvu TV sliku elektronskog tipa. * 7. 9. - Komunisti na čelu sa [[Mao Ze Dong|Mao Zedongom]] dižu neuspešni [[Ustanak jesenje žetve]] u provincijama [[Hunan]] i [[Jiangxi]]. * [[8. 9.]] - [[Clyde Cessna]] i Victor Roos osnovali proizvođača aviona [[Cessna]]. * [[11. 9.]] - [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1927.|Parlamentarni izbori]]: [[Narodna radikalna stranka]] 112 mesta (-30), [[Hrvatska pučka seljačka stranka|Narodna seljačka stranka]] (Radić) 61 (-6), [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]] 61 mesto (+25) itd. * 11. 9. - [[Krimski zemljotresi (1927)|Krimski zemljotresi]]: jak potres pogađa Krim, sutradan ujutru opaženi veliki plamenovi na moru. * [[16. 9.]] - [[Niels Bohr]] izneo [[princip komplementarnosti]] na kongresu u Italiji. * [[18. 9.]] - Osnovana mreža radio-stanica Columbia Phonographic Broadcasting System - kasniji [[CBS]]. * [[22. 9.]] - "Meč dugog odbrojavanja": bivši šampion [[Jack Dempsey]] je oborio [[Gene Tunney|Genea Tunneya]], ali pošto nije odmah otišao u neutralni kut, Tunneyu je duže odbrojavano, na kraju je i pobedio. * [[23. 9.]] - Prikazan nagrađivani film ''[[Sunrise: A Song of Two Humans]]'', prvi dugometražni sa sistemom ''[[Movietone]]'' (muzika i zvučni efekti). * jesen - Seljaci u SSSR počinju smanjivati prodaju žita državi. === Oktobar/Listopad === * [[2. 10.]] - Na beogradskom Jevrejskom groblju otkriven spomenik palim ratnicima 1912-18. * 2. 10. - Ženska stranka održala prvi zbor u Beogradu - traže žensko pravo glasa. * [[4. 10.]] - Počinje rad na kolosalnim likovima američkih predsednika na [[Maunt Rašmor]]u (do [[1941]]). * [[5. 10.]] - U [[Štip]]u ubijen gen. [[Mihailo Kovačević]] - počinioci iz [[VMRO]]-a. * [[6. 10.]] - Kasno uveče komitski napad na selo Klisuru kod [[Bosilegrad]]a. [[Datoteka:Al Jolson Jazz Singer.JPG|mini|220px|''[[The Jazz Singer]]'']] * 6. 10. - Premijera filma "[[The Jazz Singer|Džez pevač]]", prvog (delimično) ton-filma sa [[Al Jolson]]om - postiže veliki uspeh. * [[10. 10.]] - Španski diktator [[Miguel Primo de Rivera]] otvorio Nacionalnu skupštinu - ima samo savetodavnu ulogu, zadatak joj je da napravi novi ustav. * [[14. 10.]] - U Pragu ubijen albanski poslanik Cena-beg ([[Ceno Bey Kryeziu]]), pretpostavlja se po nalogu [[Ahmed Zogu|Ahmeda Zogua]]. * [[15. 10.]] - Pronađena nafta u [[Baba Gurgur]]u na severu Iraka. * oktobar - Peta [[Solvayska konferencija]] o [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]] (→ [[Debate Bohr–Einstein]], [[Kopenhagenska interpretacija]]). * [[19. 10.]] - Prvi let kompanije ''[[Pan American World Airways]]'' (bakrotirala [[1991]]). * [[20. 10.]] - Početak proizvodnje [[Ford Model A (1927–31)|Forda Model A]], zamene za [[Ford Model T|Model T]], (u prodaji od decembra) - do marta 1932. proizvedeno 4.858.644 komada u različitim stilovima. * [[22. 10.]] - HSS, [[Samostalna demokratska stranka|samostalci]] i [[Zemljoradnička stranka (Jugoslavija)|zemljoradnici]] pozvali [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|demokrate]] i [[JMO]] u blok (Seljačko-demokratski savez), ali oni zasad ostaju u vladi. * [[23. 10.]] - Poslednji članovi [[Leva opozicija|Leve opozicije]], [[Lav Trocki]] i [[Grigorij Zinovjev]] izbačeni iz Centralnog komiteta [[SKP(b)]]. * [[25. 10.]] - Italijanski putnički brod ''[[SS Principessa Mafalda]]'' potonuo pored Brazila, 314 mrtvih. * [[26. 10.]] - HSS pred Skupštinom optužuje vladu za izborni teror u septembru. * [[28. 10.]] - [[Datoteka:Kurdish flag (1932).png|25px]] Na istoku [[Turska|Turske]] proglašena [[Kurdska Republika Ararat]] (Turci je povratili [[1930]]). * [[30. 10.]] - Grčki predsednik [[Pavlos Kunduriotis]] preživeo atentat. * [[31. 10.]] - Japanski ribarski brod ''Ryo Yei Maru'' pronađen pored države Washington sa 12 tela - brod je plutao od prošlog decembra, poslednji član posade je umro u maju. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:Radic govori na skupstini.jpg|mini|240px|[[Seljačko-demokratska koalicija]]]] * [[5. 11.]] - U Arabiji počinje [[Ikhwanska pobuna]]: prkoseći [[Ibn Saud]]u, elementi verske milicije [[Ikhwan]] upadaju u [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|mandatni Irak]]. * [[6. 11.]] - Osvećenje temelja [[Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić"|umetničkog paviljona "Cvijeta Zuzorić"]] u Beogradu. * [[7. 11.]] - Desetogodišnjica [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]: unutarpartijska opozicija je u Moskvi pokušala organizovati nezavisne demonstracije ali su rasterani silom. * [[8. 11.]] - Imenovana Simonova komisija za ispitivanje ustavne reforme u Britanskoj Indiji. * [[10. 11.]] - Osnovana [[Seljačko-demokratska koalicija]] ([[Stjepan Radić]] iz HSS i [[Svetozar Pribićević]] iz [[Samostalna demokratska stranka|samostalaca]]). * [[11. 11.]] - U [[Parizu]] potpisan ugovor između Francuske i Kraljevine SHS ("Pariski pakt"), kao protivteža italijanskom napredovanju na Balkanu. * [[14. 11.]] - Trocki i Zinovjev izbačeni iz partije. * [[17. 11.]] - Novi sultan [[Maroko|Maroka]] je [[Muhamed V (Maroko)|Muhamed V]] (vl. 1927-53 i 1955-61, od 1957. kao kralj). * [[22. 11.]] - Drugi Tiranski ugovor - praktično italijanski protektorat nad [[Albanija|Albanijom]]. * [[27. 11.]] - ''Columbine Mine massacre'': policija pucala na štrajkujuće rudare u [[Lafayette, Colorado]], petorica ubijena. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Ford A dutch licence registration EE-94-90-.JPG|mini|180px|[[Ford Model A (1927–31)]]]] * [[2. 12.|2]] - [[19. 12.]] - [[XV kongres SKP(b)]]: izbačeni pripadnici Leve opozicije i trockisti tj. 75 aktivnih članova "trockističko-zinovjevskog bloka" (npr. [[Lev Kamenjev]], [[Hristijan Rakovski]], [[Karl Radek]]) i 23 iz grupe [[Timofej Sapronov|Timofeja Sapronova]]; ojačana [[Staljin]]ova vlast. Direktiva za Petogodišnji plan ekonomskog razvoja i plan za dobrovoljnu kolektivizaciju. * [[3. 12.]] - ''Putting Pants on Philip'' je zvanično prvi film sa dvojcem [[Stanlio i Olio]]. * [[5. 12.]] - U Skoplju počinje suđenje dvadesetorici studenata iz omladinske VMRO, savetnik odbrane je advokat i poslanik [[Ante Pavelić]]. * [[11. 12.]] - [[Kantonski ustanak (1927)|Kantonski ustanak]]: komunisti stavili Kanton ([[Guangzhou]]) pod kontrolu, ali ustanak ugušen u roku od dva dana, uz pogibiju hiljada komunista. * [[15. 12.]] - U Los Angelesu oteta 12-godišnja devojčica Marion Parker - raskomadano telo je pronađeno 19. 12. a osumnjičeni je uhvaćen tri dana kasnije. * [[17. 12.]] - Američka podmornica [[USS S-4 (SS-109)]] potonula nakon sudara kod obale Masačusetsa, stradalo svih 40 članova posade, uprkos operaciji spasavanja. * [[30. 12.]] - Otvorena prva linija [[Tokijski metro|Tokijskog metroa]] (Ginza), najstarija u Aziji. === Kroz godinu === * [[Svjetsko stanovništvo]] dostiže 2 milijarde. * Nastali domaći filmovi "[[Kralj Čarlstona]]" i "[[Grešnica bez greha]]". * Na univerzitetu u [[Brisbane|Brisbanu]] započeo [[eksperiment s kapi katrana]] - potrebno je desetak godina da iz levka kapne jedna kap. * Početak [[Kvantna hemija|kvantne hemije]]: Walter Heitler i Fritz London objavili rad o vezi u molekulu vodonika. * [[Davisson–Germerov eksperiment]]: dokazana talasna svojstva elektrona i de Brogliejeva hipoteza. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1927.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[2. 1.]] - [[Rejhan Demirdžić]], glumac († [[1988]]) * [[6. 1.]] - [[Aleksandar Despić]], fizikohemičar, predsednik SANU († [[2005]]) * [[9. 1.]] - [[Nada Mamula]], pevačica († [[2001]]) * [[11. 1.]] - [[Mato Ergović]], glumac († [[2013]]) * 11. 1. - [[Bogumil Hrabak]], istoričar († [[2010]]) * [[17. 1.]] - [[Slavko Vukosavljević]], književnik i novinar († [[2004]]) * 17. 1. - [[Eartha Kitt]], pevačica, glumica († [[2008]]) * [[18. 1.]] - [[Lea Deutsch]], glumica, žrtva Holokausta († [[1943]]) * [[30. 1.]] - [[Olof Palme]], premijer Švedske († [[1986]]) * [[6. 2.]] - Kosta Carina, književnik, filmski radnik, prevodilac († [[2007]]) * [[7. 2.]] - [[Juliette Gréco]], francuska šansonijerka i glumica († [[2020]]) * 7. 2. - [[Dušan Vukotić]], animator, oskarovac († [[1998]]) * [[10. 2.]] - [[Konstantin Babić]], srpski kompozitor († [[2009]]) * 10. 2. - [[Pero Gotovac]], skladatelj, dirigent († [[2017]]) * [[14. 2.]] - [[Lois Maxwell]], glumica († [[2007]]) * [[15. 2.]] - [[Harvey Korman]], glumac († [[2008]]) * [[19. 2.]] - [[Zvonimir Golob]], hrvatski pjesnik († [[1997]].) * [[20. 2.]] - [[Sidney Poitier]], glumac († [[2022]]) * 20. 2. - [[Hubert de Givenchy]], modni kreator († [[2018]]) * 20. 2. - [[Roy Cohn]], saradnik senatora McCarthyja († [[1986]]) * [[24. 2.]] - [[Emmanuelle Riva]], glumica († [[2017]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[1. 3.]] - [[Harry Belafonte]], kantautor, glumac († [[2023]]) * [[2. 3.]] - [[Adem Čejvan]], glumac († [[1989]]) * [[4. 3.]] - [[Pero Kvrgić]], glumac († [[2020]]) * [[6. 3.]] - [[Gordon Cooper]], astronaut († [[2004]]) * 6. 3. - [[Gabriel García Márquez]], književnik, nobelovac († [[2014]]) * [[11. 3.]] - [[Himzo Polovina]], pjevač († [[1986]]) * [[12. 3.]] - [[Raúl Alfonsín]], predsednik Argentine († [[2009]]) * 12. 3. - [[Gajo Petrović]], filozof praxisovac († [[1993]]) * [[15. 3.]] - [[Iljaz Kurteši]], predsednik Narodne skupštine SAP Kosovo († [[2016]]) * [[16. 3.]] - [[Vladimir Komarov]], kosmonaut († [[1967]]) * [[21. 3.]] - [[Hans-Dietrich Genscher]], nemački političar († [[2016]]) * [[23. 3.]] - [[Mato Damjanović]], šahovski velemajstor († [[2011]]) * 23. 3. - [[Sonja Hlebš]], glumica († [[2005]]) * [[27. 3.]] - [[Mstislav Rostropovič]], čelista († [[2007]]) * [[31. 3.]] - [[Cesar Chavez]], radnički lider u SAD († [[1993]]) * [[2. 4.]] - [[Ferenc Puskás]], fudbaler († [[2006]]) * [[16. 4.]] - [[Benedikt XVI|Joseph Aloisius Ratzinger]], papa Benedikt XVI. († [[2022]]) * [[18. 4.]] - [[Samuel P. Huntington]], američki politikolog († [[2008]]) * 18. 4. - [[Tadeusz Mazowiecki]], autor, premijer Poljske, izvestilac o ljudskim pravima u ex Yu († [[2013]]) * [[25. 4.]] - [[Albert Uderzo]], kokreator Asteriksa († [[2020]]) * [[27. 4.]] - [[Drago Tršar]], vajar († [[2023]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 5.]] - [[Bernard Vukas]], hrvatski nogometaš († [[1983]]) * [[13. 5.]] - [[Danilo Krstić]], episkop budimski († [[2002]]) * [[25. 5.]] - [[Robert Ludlum]], pisac trilera († [[2001]]) * [[4. 6.]] - [[Geoffrey Palmer]], glumac († [[2020]]) * [[5. 6.]] - [[Dušan Jakšić]], glumac i pevač († [[2009]]) * [[8. 6.]] - [[Jerry Stiller]], glumac, komičar († [[2020]]) * [[10. 6.]] - [[Vidoje Žarković]], član Predsjedništva SFRJ, predsjednik Predsjedništva CK SKJ († [[2000]]) * [[15. 6.]] - [[Hugo Pratt]], crtač stripa ''Corto Maltese'' († [[1995]]) * [[18. 6.]] - [[Paul Eddington]], glumac († [[1995]]) * [[29. 6.]] - [[Slavoljub Stefanović Ravasi]], TV i pozorišni reditelj († [[1996]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Ken Russell]], britanski filmski režiser († [[2011]]) * [[4. 7.]] - [[Gina Lollobrigida]], glumica († [[2023]]) * [[5. 7.]] - [[Pero Pirker]], gradonačelnik Zagreba († [[1972]]) * [[6. 7.]] - [[Janet Leigh]], glumica († [[2004]]) * [[7. 7.]] - [[Enzo Bettiza]], novinar, književnik, političar († [[2017]]) * [[14. 7.]] - [[Petar Otoranov]], fotoreporter († [[1997]]) * [[28. 7.]] - [[Dalibor Brozović]], lingvist i političar († [[2009]]) * [[29. 7.]] - [[Harry Mulisch]], nizozemski pisac († [[2010]]) * [[30. 7.]] - [[Miodrag Zdravković]], spiker RTV Beograd († [[2017]]) * 30. 7. - [[Victor Wong]], glumac († [[2001]]) * [[7. 8.]] - [[Miroslav Belović]], pozorišni reditelj i književnik († [[2005]]) * 7. 8. - [[Dušan Čkrebić]], predsednik Predsedništva SR Srbije († [[2022]]) * [[9. 8.]] - [[Marvin Minsky]], istraživač veštačke inteligencije († [[2016]]) * [[18. 8.]] - [[Rosalynn Carter]], Prva dama SAD († [[2023]]) * [[22. 8.]] - [[Aleksandar Obradović (kompozitor)|Aleksandar Obradović]], kompozitor († [[2001]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[15. 9.]] - [[Margaret Keane]], slikarka († [[2022]]) * [[16. 9.]] - [[Peter Falk]], američki glumac († [[2011]]) * 16. 9. - [[Sadako Ogata]], šefica UNHCR († [[2019]]) * [[27. 9.]] - [[Milo Đukanović (reditelj)|Milo Đukanović]], filmski reditelj († [[1989]]) * [[1. 10.]] - [[Tom Bosley]], američki glumac († [[2010]]) * [[6. 10.]] - [[Ante Babaja]], filmski režiser i scenarista († [[2010]]) * [[13. 10.]] - [[Turgut Özal]], premijer, predsednik Turske († [[1993]]) * [[14. 10.]] - [[Roger Moore]], glumac († [[2017]]) * [[16. 10.]] - [[Günter Grass]], njemački književnik, nobelovac († [[2015]]) * [[18. 10.]] - [[George C. Scott]], glumac († [[1999]]) * [[23. 10.]] - [[Leszek Kołakowski]], filozof, istoričar ideja († [[2009]]) * [[24. 10.]] - [[Gilbert Bécaud]], pevač, glumac († [[2001]]) * [[27. 10.]] - [[Stevan Mirković]], general-pukovnik JNA, načelnik Generalštaba († [[2015]]) * [[31. 10.]] - [[Branko Petranović]], istoričar, pravnik († [[1994]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 11.]] - [[Steve Ditko]], kokreator ''Spider-Man''-a († [[2018]]) * [[8. 11.]] - [[Mitar Pešikan]], lingvista, akademik († [[1996]]) * 8. 11. - [[Patti Page]], pevačica († [[2013]]) * [[11. 11.]] - [[Martin Špegelj]], general JNA i HV, ministar obrane RH († [[2014]]) * [[30. 11.]] - [[Nikola Majdak]], filmski reditelj i scenarista, prof. FDU u Bg. († [[2013]]) * [[3. 12.]] - [[Andy Williams]], pevač († [[2012]]) * [[5. 12.]] - [[Bhumibol Adulyadej]], kralj Tajlanda († [[2016]]) * [[7. 12.]] - [[Vlastimir Peričić]], kompozitor i muzikolog († [[2000]]) * [[18. 12.]] - [[Nikola Pantić]], geolog († [[2002]]) * [[25. 12.]] - [[Ram Narayan]], indijski glazbenik * [[26. 12.]] - [[Ognjenka Milićević]], pozorišni, radio i TV reditelj, teatrolog, pedagog... († [[2008]]) * [[27. 12.]] - [[Šime Đodan]], hrvatski političar, ekonomist († [[2007]]) === Kroz godinu === * [[Vladimir Delač]], karikaturist, crtač stripova († [[1968]]) * [[Ibe Palikuća]], učesnica NOB, narodni heroj († [[1944]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1927.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Danilo Pantelić]], episkop dalmatinski (* [[1865]]) * [[3. 1.]] - [[Carl Runge]], matematičar (* [[1856]]) * [[9. 1.]] - [[Houston Stewart Chamberlain]], rasistički autor, mentor nacizma (* [[1855]]) * [[16. 1.]] - [[Jovan Cvijić]], srpski geograf (* [[1865]]) * [[19. 1.]] - [[Carlota od Meksika]], bivša carica (* [[1840]]) * [[21. 1.]] - [[Charles Warren]], britanski vojnik i arheolog (* [[1840]]) * [[3. 2.]] - [[Isidor Kršnjavi]], hrvatski slikar, kulturni i javni djelatnik (* [[1845]].) * [[4. 2.]] - [[Janko Vukotić]], vojskovođa crnogorske i SHS vojske (* [[1866]]) * [[13. 2.]] - [[Brooks Adams]], američki istoričar (* [[1848]]) * febr. - [[Krste Ljondev]] (Кръсте Льондев), atentator iz VMRO * [[27. 2.]] - [[Stjepan Bojničić]], glumac (* [[1884]]) * [[4. 3.]] - [[Ira Remsen]], hemičar, pronalazač saharina (* [[1846]]) * 4. 3. - [[Max Théon]], kabalista, okultista (* [[1848]]) * [[5. 3.]] - [[Kosta Hristić]], srpski diplomata, prevodilac (* [[1852]]) * [[14. 3.]] - [[Jānis Čakste]], prvi predsednik Latvije (* [[1859]]) * [[15. 3.]] - [[Gligorije Jeftanović]], trgovac i političar (* [[1840]]) * [[17. 3.]] - [[Charles Emmett Mack]], glumac (* [[1900]]) * [[21. 3.]] - [[Gajo Bulat (prevoditelj)|Gajo Bulat]], bivši načelnik splitske općine, prevoditelj (* [[1867]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[15. 4.]] - [[Gaston Leroux]], pisac, novinar (* [[1868]]) * [[20. 4.]] - [[Enrique Simonet]], slikar (* [[1866]]) * [[25. 4.]] - [[Earle Williams]], glumac (* [[1880]]) * {{circa}} [[8. 5.]] - [[Charles Nungesser]], avijatičar, avanturista (* [[1892]]) * [[11. 5.]] - [[Juan Gris]], slikar (* [[1887]]) * [[22. 5.]] - [[Nikola Kašiković]], publicista (* [[1861]]) * [[1. 6.]] - [[Lizzie Borden]], osumnjičena za ubistvo roditelja (* [[1860]]) * 1. 6. - [[J. B. Bury]], istoričar (* [[1861]]) * [[4. 6.]] - [[Robert McKim]], glumac (* [[1886]]) * [[9. 6.]] - [[Victoria Woodhull]], sifražetkinja, spiritualistkinja (* [[1838]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[5. 7.]] - [[Albrecht Kossel]], pionir genetike, nobelovac (* [[1853]]) * [[8. 7.]] - [[Max Hoffmann]], nemački general (* [[1869]]) * [[10. 7.]] - [[Louise Abbéma]], francuska slikarka (* [[1853]].) * [[20. 7.]] - [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]], kralj Rumunije (* [[1865]]) * [[26. 7.]] - [[June Mathis]], scenaristkinja (* [[1889]]) * [[23. 8.]] - [[Sacco i Vanzetti]], italijanski anarhisti, centar pravne kontroverze (* [[1891]] odn. [[1888]]) * 23. 8. - [[Saad Zaghloul]], bivši premijer Egipta (* 1859) * [[31. 8.]] - [[Andranik Ozanijan]], jermenski vojnik i državnik (* [[1865]]) * [[1. 9.]] - [[Ferdo Kovačević]], hrvatski slikar (* [[1870]].) * [[5. 9.]] - [[Marcus Loew]], pionir filmske industrije, osnivač MGM (* [[1870]]) * [[14. 9.]] - [[Isadora Duncan]], američka plesačica (* [[1878]].) * 14. 9. - [[Hugo Ball]], književnik, dadaista (* [[1886]]) * [[15. 9.]] - [[Ljubomir Jezdić]], bivši četnički vojvoda (* [[1884]]) * [[29. 9.]] - [[Willem Einthoven]], pronalazač praktičnog EKG, nobelovac (* [[1860]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 10.]] - [[Svante Arrhenius]], hemičar, nobelovac (* [[1859]]) * [[5. 10.]] - [[Sam Warner]], suosnivač ''Warner Bros.'' (* [[1887]]) * oktobar - [[Milan Ciganović]], jedan od učesnika Sarajevskog atentata (* [[1888]]) * [[22. 10.]] - [[Borisav Stanković|Bora Stanković]], književnik (* [[1876]].) * [[31. 10.]] - [[Vjera Petrović Njegoš]], kćerka kralja Nikole (* [[1887]]) * [[1. 11.]] - [[Florence Mills]], pevačica, igračica, komičarka (* [[1895]]) * [[4. 11.]] - [[Valli Valli]], englesko-nemačka glumica (* [[1882]]) * [[17. 11.]] - [[Adolf Jofe]], sovjetski političar i diplomata (* [[1883]]) * [[23. 11.]] - [[Alfred III. zu Windisch-Grätz]], bivši premijer Austrije (Cislajtanije) (* [[1851]]) * [[13. 12.]] - [[Ellen Stone]], misionarka (* [[1846]]) * [[27. 12.]] - [[Sulejman Šarac]], bivši reis-ul-ulema (* 1850) * [[31. 12.]] - [[Josip Papić]], glumac (* [[1881]]) === Kroz godinu === * [[Šota Galica]], kačakinja (* [[1895]]) == Nobelova nagrada za 1927. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Arthur Holly Compton]] (otkriće [[Komptonov efekat|efekta nazvanog po njemu]]) i [[Charles Thomson Rees Wilson]] (metod vizuelizacije putanja naelektrisanih čestica putem kondenzacije pare, → [[maglena komora]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Heinrich Otto Wieland]] (ispitivanje sastava [[Žučne kiseline|žučnih kiselina]] i povezanih supstanci) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Julius Wagner-Jauregg]] (otkriće terapeutske vrednosti cepljenja protiv malarije u lečenju ''dementia paralytica'') * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Henri Bergson]] (bogate i životvorne ideje i briljantne veštine s kojima su predstavljene) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Ferdinand Buisson]] (zalaganje za pomirenje Francuske i Nemačke) i [[Ludwig Quidde]] (mirovni pokret) == Reference == {{reference}} <!-- internacionalni linkovi --> {{commonscat|1927}} [[Kategorija:1920-e]] [[Kategorija:20. vijek|27]] [[Kategorija:Godine]] [[nv:1901 – 1950]] 7jpwy8fdiwkdtumskcip5tvy6mwogdy 42715922 42715917 2026-11-02T22:34:45Z Alekol 2231 /* Januar/Siječanj */ 42715922 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1927}} Godina '''1927''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1927''': <br /> [[1927#Januar/Siječanj|1]] • [[1927#Februar/Veljača|2]] • [[1927#Mart/Ožujak|3]] • [[1927#April/Travanj|4]] • [[1927#Maj/Svibanj|5]] • [[1927#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1927#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1927#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1927#Septembar/Rujan|9]] • [[1927#Oktobar/Listopad|10]] • [[1927#Novembar/Studeni|11]] • [[1927#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1927#Rođenja|Rođenja]] • [[1927#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Kraljevskom poveljom osnovan [[BBC]] (''British Broadcasting Corporation'') kao javno finansirana korporacija (umesto komercijalne ''British Broadcasting Company'' osnovane 1922.). * 1. 1. - U [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarskoj]] uvedena nova valuta [[penge]] ili pengov (''pengő '' - "zvonki", kao što srebro zvoni) - traje do hiperinflacije 1945-46. * 1. 1. - [[Wang Jingwei]] u saradnji sa komunistima uspostavio vladu u [[Wuhan]]u - Wangova frakcija [[Kuomintang]]a je u rivalitetu sa [[Chiang Kai-shek]]ovom. * 1. 1. - Kod [[Kadrifakovo|Kadrifakova]] streljana dvojica komita, osuđena za masakr iz 1923. Jedan od njih uspeo da prethodno izbode zatvorskog čuvara.<ref>"Streljanje bugarskih komita", Politika 2. jan. 1927, str. 5</ref> * 1. 1. - U [[Kaštel Novi|Kaštel Novom]] smrtno ranjen Valentin Žic, čelnik splitske [[ORJUNA]]-e, od strane oca mladića ubijenog prošlog avgusta u Kaštel Lukšiću.<ref>"Krvavi sukobi u Kastel Novom", Politika 3. jan. 1927, str. 3</ref> * [[2. 1.]] - U Meksiku formalno počinje [[Kristeroski rat]]: katolici digli pobunu u [[Jalisco|Jaliscu]] protiv izrazito antiklerikalne [[Plutarco Elías Calles|Callesove]] vlade (do 1929). * 3 -6. 1. - Kineski nacionalisti zauzimaju britanske koncesije [[Hankou]] i [[Jiujiang]] (ili u februaru?). * [[4. 1.]] - Odlučeno je da se i formalno ukine obznana protiv [[Hrvatska seljačka stranka (1904-1941)|HSS]] iz decembra 1924. * [[7. 1.]] - Prvi transatlantski [[telefon]]ski poziv Njujork-London, putem radio talasa. * [[9. 1.]] - [[Požar u Lauriel Palaceu]]: 78-oro dece stradalo u montrealskom bioskopu. * [[10. 1.]] - Premijera filma "[[Metropolis (film)|Metropolis]]" u Berlinu. * [[23. 1.]] - Oblasni izbori u Kraljevini SHS<ref>"Politika" od 3. dec 1926 i kasnije je davala neke izborne okruge</ref>, radikali ometaju HSS, naročito u Vojvodini i Bosni. * [[25. 1.]] - Fuzijom firmi ''Remington Typewriter Company'' i ''Rand Kardex Bureau'' nastaje proizvođač poslovnih mašina [[Remington Rand]] (Sperry Rand 1955, [[Unisys]] 1986). * [[28. 1.]] - [[HSS]]-ovci govore o izbornom teroru, na osnovu dobrih rezultata traže peto ministarstvo, glasaju sa opozicijom. Ostavka pete vlade [[Nikola Uzunović|Nikole Uzunovića]]. * [[29. 1.]] - [[Ibn Saud]] uzdigao svoj stari [[Sultanat Nadžd]] u kraljevinu (pošto je već kralj [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je osvojio 1925). * [[30. 1.]] - Austrija: sukob desničarskih veterana i socijaldemokratskog [[Republikanischer Schutzbund|Schutzbunda]] sa dvoje mrtvih u [[Schattendorf]]u. * [[31. 1.]] - Zatvorena [[Međusaveznička vojna kontrolna komisija]] u Berlinu (u različite datume za razne zemlje tokom godine). === Februar/Veljača === [[Datoteka:Sava Šumanović - Luncheon on the Grass.jpg|mini|200px|[[Sava Šumanović]]: "Doručak na travi"]] [[Datoteka:Sava Šumanović - Pijana lađa.jpg|mini|200px|[[Sava Šumanović]]: "Pijana lađa"]] * [[1. 2.]] - Šesta vlada [[Nikola Uzunović|Nikole Uzunovića]] - koalicija dve struje [[narodna radikalna stranka|radikala]] i [[Slovenska ljudska stranka (1892)|klerikalaca]] (bez [[Hrvatska pučka seljačka stranka|radićevaca]]). * [[3. 2.]] - Pobuna protiv portugalske vlade u Portu, traje šest dana, stradalo je 120 ljudi. * [[6. 2.|6]] - [[18. 2.]] - [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]]: Bitka za Chinandegu je najkrvaviji okršaj rata, stotine mrtvih i razrušena [[Chinandega]]. Kasnije tokom meseca se povećava broj američkih trupa u zemlji. * [[8. 2.]] - Sahranjen japanski [[Joshihito, car Taishō]] (umro u decembru). * [[10. 2.]] - Antiimperijalistički kongres u Briselu, osnovana [[Liga protiv imperijalizma]] s jakim uticajem Kominterne. * [[12. 2.]] - Britanski vojnici se iskrcavaju u [[Šangaj]]u (Kinezi štrajkuju zbog toga nedelju dana kasnije). * [[14. 2.]] - Jak zemljotres kod [[Ljubinje|Ljubinja]] u Hercegovini ([[Magnituda zemljotresa|M]] 6.0, int. VIII) - 100 mrtvih. * februar - ''[[Tenentismo]]'': posle skoro dve i po godine okončana lutanja [[Luís Carlos Prestes|Prestesove]] kolone po unutrašnjosti Brazila (levičarski mlađi oficiri pobunjeni protiv vlade). * [[18. 2.]] - [[Kanada]] uspostavila diplomatske odnose sa [[SAD]] (ranije preko Londona). * [[19. 2.]] - Film ''[[It (film, 1927)|It]]'' ulazi u masovno prikazivanje u SAD, [[Clara Bow]] postaje zvezda. * 19. 2. - Radio stanica [[CFRB]] u Torontu je prva na svetu koja radi na naizmeničnu struju, umesto jednosmernu iz baterije. * [[23. 2.]] - [[Werner Heisenberg]] formulisao [[Relacije neodređenosti|princip neodređenosti]]. * 23. 2. - Sastaju se oblasne skupštine u KSHS i biraju svoje organe. * [[24. 2.]] - Tokom odgovora ministra unutrašnjih poslova [[Božidar Maksimović|Bože Maksimovića]] (zvani "Boža Kundak") na optužbe za policijsku brutalnost, opozicija uvela u skupštinu i ogolela pretučenog čoveka<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/2/25?pageIndex=00002 Politika, 25. februar 1927. str. 2]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. * [[26. 2.]] - [[Đuro Basariček]] tvrdi da Maksimović nije kriv za krizu već "tajne sile" protivne parlamentarizmu<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/2/27?pageIndex=00002 Politika, 27. februar 1927. str. 2]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref> (pretpostavlja se Kralj i [[Bela ruka|belorukaški]] oficiri<ref>East Central Europe between the two World Wars, By Joseph Rothschild, page 227</ref>) - Radić se ograđuje. * [[27. 2.]] - U Šangaj stižu i američki marinci iz 4. regimente (ostaju do 1941). === Mart/Ožujak === * [[2. 3.]] - Rešen granični spor između [[Kvebek]]a i [[Newfoundland i Labrador|Newfoundlanda]] na [[Labrador (poluotok)|Labradoru]] (tj. između dominionâ Kanada i Newfoundland). * [[3. 3.]] - Ciklon pogodio [[Madagaskar]], stotine mrtvih. * [[4. 3.]] - Zagrepčanka [[Štefica Vidačić]] u Berlinu izabrana za mis Evrope; doček u [[Zagreb]]u [[6. 3.]]<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1927/3/8?pageIndex=00003 Politika, 8. mart 1927. str. 3]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. * [[5. 3.]] - U SAD objavljena poslednja kratka priča sa [[Sherlock Holmes|Sherlockom Holmesom]]: ''[[The Adventure of Shoscombe Old Place]]''. * [[7. 3.]] - Zemljotres pogađa zapadni [[Honšu]] u Japanu - blizu 3.000 mrtvih. * [[9. 3.]] - Na snazi je međunarodna Konvencija za suzbijanje trgovine robljem i ropstva. * [[10. 3.]] - Mobilizacija u Albaniji usled zategnutosti sa Kraljevinom SHS. * 10. 3. - Italija ratifikovala Pariski ugovor iz 1920, kojim je Besarabija priznata kao deo Rumunije (pošto ga Japan nije ratifikovao, nije stupio na snagu)<ref>{{cite book|title=Multinational Operations, Alliances, and International Military Cooperation Past and Future|url=https://books.google.com/books?id=I6n97Zl9tqsC&pg=PA66|publisher=Government Printing Office|isbn=978-0-16-087242-6|pages=66–}}</ref>. * [[11. 3.]] - U Njujorku je otvoren ''Roxy Theatre'', filmska palata sa 5.920 mesta (radi do 1960). * 11. 3. - [[Philips]]ove laboratorije pokreću prvu kratkotalasnu stanicu, ''PCJJ''. * [[15. 3.]] - Finansijska kriza Shōwa u Japanu, krah više banaka. * [[19. 3.]] - Italijanska vlada tvrdi da Jugoslavija namerava da upadne u Albaniju, što ona, zbog ugovora sa Tiranom, "ne može trpeti" - kriza sa Italijom. * [[21. 3.]] - Komunisti na čelu sa [[Zhou Enlai]]em i [[Chen Duxiu]]om digli ustanak u [[Šangaj]]u, podržavajući napredovanje [[Chiang Kai-shek]]a. * [[24. 3.]] - [[Nankinški incident]]: Kuomintangove trupe ulaze u [[Nanking]], u kome su neredi i napadi na zapadnjake - dva američka i britanski brod odgovaraju bombardovanjem grada. * [[26. 3.]] - Chiang Kai-shek stigao u Šangaj. === April/Travanj === [[Datoteka:Velimir vukicevic.jpg|mini|150px|[[Velimir Vukićević|Velja Vukićević]], premijer KSHS 1927-28]] * [[5. 4.]] - Italija i Mađarska potpisale Ugovor o prijateljstvu, pomirenju i arbitraciji. * [[7. 4.]] - Bell System preneo živu TV sliku sekretara trgovine SAD [[Herbert Hoover|Herberta Hoovera]] iz Washingtona na Manhattan - prva javna demonstracija dalekometne televizije (elektromehanički sistem, neonska lampa kao "ekran")<ref>[http://www.corp.att.com/attlabs/reputation/timeline/27tv.html 1927: Long Distance TV Transmission] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150629100508/http://www.corp.att.com/attlabs/reputation/timeline/27tv.html |date=2015-06-29 }}. corp.att.com (pristup. 20.9.2015.)</ref>. * 7. 4. - U Parizu prikazan ''[[Napoléon (1927 film)|Napoléon]]'', film [[Abel Gance|Abela Ganca]] sa mnogim inovativnim tehnikama. * [[9. 4.]] - [[Sacco i Vanzetti]] osuđeni na smrt na drugom suđenju za dva ubistva tokom pljačke 1920. - protesti širom sveta. * 9. 4. - U Pekingu, u raciji na sovjetsku ambasadu, uhapšen suosnivač KPK [[Li Dazhao]] – pogubljen 28. 4. sa još 19 ljudi. * [[11. 4.]] - Počeo [[Vizantologija|vizantološki]] kongres u Beogradu. * [[12. 4.]] - [[Šangajski masakr 1927.]]: [[Kuomintang]] se okrenuo protiv dojučerašnjih saveznika [[Komunistička partija Kine|komunista]] - raskid KMT sa KPK i Sovjetskim Savezom, ali i između levog i desnog krila KMT. [[Kineski građanski rat]] traje s prekidima do 1949-50. * 12. 4. - Zakon o kraljevskoj i parlamentarnoj titulaturi menja ime [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske]] u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske. * [[14. 4.]] - Zvanični datum prvog proizvedenog švedskog automobila [[Volvo]]. * [[16. 4.]] - [[5. 5.]] - [[Velika poplava Misisipija (1927)|Velika poplava Misisipija]], najrazornija rečna poplava u istoriji SAD. * [[16. 4.]] - Ostavka Uzunovićeve vlade. * [[17. 4.]] - Novi premijer KSHS je [[Velimir Vukićević|Velja Vukićević]], vlada je koalicija radikala, [[Vojislav Marinković|Marinkovićeve]] struje [[demokratska stranka (Jugoslavija)|demokrata]] i [[Mehmed Spaho|Spahovih]] [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|muslimana]]. * [[18. 4.]] - [[Chiang Kai-shek]] proglasio nacionalističku vladu u Nankingu, nasuprot Wuhanskoj vladi [[Wang Jingwei]]a, iz levog krila KMT. * [[19. 4.]] - [[Mae West]] osuđena na deset dana zatvora zbog "opscenosti" u komadu ''Sex''. * [[20. 4.]] - [[Giichi Tanaka]] je japanski premijer (do 1929), pošto je [[Reijirō Wakatsuki]] prinuđen na ostavku zbog finansijske krize. === Maj/Svibanj === [[Datoteka:Volvo ÖV4 1927.jpg|mini|200px|[[Volvo ÖV 4]], prvi model firme]] * [[2. 5.]] - ''Buck v. Bell'': Vrhovni sud SAD presuđuje da državni statuti obavezne sterilizacije nesposobnih nisu neustavni - faktički poništeno kasnijim odlukama i zakonima. * [[4. 5.]] - Mir iz Tipitape (Espino Negro) uz američko posredovanje okončava građanski rat u Nikaragvi, ali neki liberali, naročito [[Augusto César Sandino]] ga ne priznaju. * [[6. 5.]] - Prikazan film ''[[7th Heaven (film, 1927)|7th Heaven]]''. * [[8. 5.]] - Avijatičari [[Tadija Sondermajer]] i [[Leonid Bajdak]] svečano dočekani u Beogradu nakon etapno preletenog puta Pariz - Bombaj - Beograd (podsticaj za novo preduzeće u osnivanju, [[Aeroput]]). * 8. 5. - [[Charles Nungesser]] i [[François Coli]] poleteli sa "Belom pticom" (''[[L'Oiseau Blanc]]'') iz Pariza prema Njujorku, moguće da su se srušili na američko kopno. * [[9. 5.]] - Australski parlament prvi put zaseda u [[Canberra|Canberri]] (ranije u [[Melbourne|Melbournu]]). Parlament je otvorio [[George VI od Ujedinjenog Kraljevstva|vojvoda od Yorka]], budući kralj George VI, kome je to bila prva veća proba posle terapije govora sa [[Lionel Logue|Lionelom Logueom]]. Premijer [[Stanley Bruce]] je prešao u grad nekoliko dana ranije. * 9. 5. - Tornado je uglavnom uništio [[Poplar Bluff, Missouri]]; prethodnih dana u SAD je u nizu tornada stradalo najmanje 217 ljudi. * [[10. 5.]] - [[Konkordat]] između Kraljevine Rumunije i Svete stolice. * [[11. 5.]] - U Los Angelesu osnovana [[Akademija filmskih umjetnosti i nauka]] (AMPAS), prvi predsjednik je [[Douglas Fairbanks]]. * [[12. 5.]] - Racija na sovjetsko trgovačko poslanstvo u Londonu, pronađeni dokazi o špijunaži. * [[15. 5.]] - Katastrofalni "[[Rudnik|Rudnički]] zemljotres" u Šumadiji ([[Magnituda zemljotresa|M]] 5.9, int. IX). * [[16. 5.]] - Bitka u La Paz Centru, okršaj otpadničkih liberala i američkih marinaca u Nikaragvi. * maj? - Ida Kravanja, najlepša Slovenka i buduća glumica [[Ita Rina]], otišla krišom od majke u Berlin, ubrzo snima prvi film<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1927/05/30?pageIndex=00007 ''"Kako deca varaju svoje roditelje"''. Politika, 30. 5. 1927, str 7]. digitalna.nb.rs</ref>. * [[18. 5.]] - Katastrofa u školi u [[Bath, Michigan]] - član školskog odbora, pritisnut porezima i hipotekom, digao školu u vazduh - poginulo ukupno 45 osoba, od toga 38 dece. * 18. 5. - U [[Hollywood]]u je otvorena filmska palata [[TCL Chinese Theatre|Graumanov kineski teatar]]. * [[20. 5.]] - Ugovorom iz Džede Velika Britanija priznaje [[Ibn Saud]]ov suverenitet nad [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevinom Hidžaz i Nadžd]] (od 1932. [[Saudi Arabija]]). [[Datoteka:Lindbergh takes off from Roosevelt Field.jpg|mini|280px|[[Charles Lindbergh|Lindberghov]] ''[[Spirit of St. Louis]]'' uzleće]] * [[20.5.|20]]-[[21. 5.]] - '''[[Charles Lindbergh]]''' sam preleteo preko Atlantika, od Njujorka do Pariza, čime je osvojio [[Orteigova nagrada|Orteigovu nagradu]]. * [[22. 5.]] - Od zemljotresa kod grada [[Xining]] u centralnoj Kini stradalo 200.000 ljudi. * 22. 5. - [[Carlos Ibáñez del Campo]] dobija sumnjivih 98% glasova na [[čile]]anskim predsedničkim izborima - diktatorska vlast s velikim javnim radovima i potrošnjom na osnovu zajmova (predsednik 1927-31. i 1952-58). * [[25. 5.]] - [[Clärenore Stinnes]] krenula iz Berlina sa [[Carl-Axel Söderström|Carl-Axelom Söderströmom]] na putovanje oko sveta automobilom (do juna 1929). * [[27. 5.]] - V. Britanija prekinula diplomatske odnose sa SSSR zbog špijunaže i podzemne agitacije. * [[31. 5.]] - Proizveden poslednji [[Ford Model T]] (15.007.033 komada za 19 godina). === Jun/Juni/Lipanj === * [[4. 6.]] - KSHS prekinula diplomatske odnose sa Albanijom nakon što je uhapšen jedan službenik poslanstva u Tirani i zbog prošlomesečnih graničnih incidenata; odnosi obnovljeni sledećeg meseca uz posredovanje evropskih sila<ref name="Indi"/> * [[7. 6.]] - Ruski emigrant u Varšavi ubio sovjetskog ambasadora [[Pjotr Vojkov|Pjotra Vojkova]]. * [[9. 6.]] - U SSSR pogubljeno 20 "monarhista" zbog navodnih ubistava, zavere i špijunaže. * [[12. 6.]] - Sastanak inostranih ministara Društva naroda u Ženevi povodom zategnutosti između Albanije i Kraljevine SHS. * [[14. 6.]] - Kralj potpisao ukaz o [[veliki župan|velikim županima]] (poglavari oblasti u KSHS). * [[15. 6.]] - Raspuštena Skupština KSHS, izbori [[11. 9.]]; rekonstrukcija vlade. * [[17. 6.]] - Osnovano preduzeće "[[Aeroput]]", prva jugoslovenska avio-kompanija, preteča [[JAT]]-a (prva linija otvorena [[14. 2.]] [[1928]]). * [[18. 6.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zavladao [[Beiyanška vlada|pekinškom (beiyanškom) vladom]], protiv kuomintangovaca i komunista (ostaje nepunih godinu dana). * [[19. 6.]] - Makedonci iz Bugarske nastavili upade<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1927.htm Chronology 1927] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100102174021/http://www.indiana.edu/~league/1927.htm |date=2010-01-02 }}, Univ. of Indiana</ref>. * [[24. 6.]] - [[Corneliu Zelea Codreanu]] osnovao u Rumuniji Legiju arhanđela Mihajla, kasnije poznatu kao [[Željezna garda]]. * [[28. 6.]] - [[Tragedija u Steglitzu]], dvojica srednjoškolaca osnovala klub samoubojica, jedan od njih počinio ubojstvo treće osobe i samoubojstvo. * [[29. 6.]] - Totalno pomračenje Sunca, u KSHS pokriveno 60 - 80% diska, više na severozapadu. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Sacvan.jpg|mini|210px|[[Sacco i Vanzetti]]]] * [[1. 7.]] - [[Richard E. Byrd]] sa posadom leti od Njujorka do Pariza, ali se zbog magle vraća na obalu Normandije gde se prinudno spuštaju. * [[4. 7.]] - Mladi inženjer [[Sukarno]] osnovao [[Indonežanska nacionalna partija|Indonežansku nacionalnu partiju]] u [[Nizozemska Istočna Indija|Nizozemskoj Istočnoj Indiji]]. * 4. 7. - Prvi put poletela [[Lockheed Vega]], prvi [[Lockheed]]ov avion. * [[9. 7.]] - Poplava Elbe u Nemačkoj, stradalo mesto [[Bad Gottleuba-Berggießhübel|Berggießhübel]]. * [[10. 7.]] - Sporazum [[Anton Korošec|Korošca]] i premijera Vukićevića na Bledu - [[Slovenska ljudska vlada (1892)|SLS]] bi ušla u vladu, ali posle izbora. * 10. 7. - [[IRA]] ubila [[Kevin O'Higgins|Kevina O'Higginsa]], potpredsednika Izvršnog veća [[Irska Slobodna Država|Irske Slobodne Države]]. * [[11. 7.]] - [[Jerihonski zemljotres (1927)|Jerihonski zemljotres]] u [[Britanski mandat nad Palestinom|mandatnoj Palestini]] i [[Emirat Transjordanija|Transjordaniji]], velika razaranja u Nablusu i Jerusalimu, najmanje 500 mrtvih. * [[15. 7.]] - [[Julska pobuna 1927.|Julska pobuna]] ili Bečka paljevina Palate pravde - u sukobu levičarskih demonstranata i policije gine 85 demonstranata i pet policajaca. * 15. 7. - U Grčkoj zabranjen makedonski jezik. * jul - Uhapšen [[Radomir Vujović]], član Politbiroa KPJ (u zatvoru do 1932). * [[17. 7.]] - [[Prvi radio prijenos nogometne utakmice u Hrvatskoj]]/Jugoslaviji - Vilim Brkić prenosio utakmicu [[Građanski]] - [[HAŠK Zagreb]]. * [[20. 7.]] - Umro rumunski kralj [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]], nasleđuje ga petogodišnji unuk [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (1927-30. i 1940-47; dečakov otac [[Carol II (Rumunija)|Carol II]] se vratio u zemlju 1930-40). * [[26. 7.]] - Nakon što je ranije tokom meseca osudio liberalnog vođu [[José María Moncada|Moncadu]] kao izdajnika i objavio rat SAD, [[Augusto César Sandino]] neuspešno [[Bitka za Ocotal|napada Ocotal]] (Amerikanci su upotrebili avione dvokrilce) - počinje šestogodišnja pobuna. * 26. 7. - Osnovana [[Iberijska anarhistička federacija]] (FAI). * [[29. 7.]] - [[Patrijarh moskovski Sergije]] objavio apsolutnu lojalnost Crkve sovjetskoj državi - mnogi jerarsi se odvajaju. * 29. 7. - ''Trade Disputes and Trade Unions Act'' u Ujedinjenom Kraljevstvu: zabranjeni solidarni štrajkovi i oni koji bi vršili pritisak na vladu, učešće u nezakonitom štrajku je krivično delo (zakon povučen 1946, solidarni štrajkovi opet zabranjeni 1990). === Avgust/August/Kolovoz === [[Datoteka:中國工農紅軍軍旗.svg|mini|150px|Zastava kineske Radničke i seljačke crvene armije]] * [[1. 8.]] - [[Ustanak u Nančangu]] u jugoistočnoj Kini - prvi veći sukob Kuomintanga i [[Komunistička partija Kine|KP Kine]] nakon raskida u aprilu. Ovo se smatra datumom osnivanja [[Narodnooslobodilačka armija (Kina)|Narodnooslobodilačke armije]]. * [[2. 8.]] - [[Harold Stephen Black]] izmislio [[pojačavač sa negativnom povratnom spregom]] (patent dobio tek 1937.). * 2. 8. - Predsednik SAD [[Calvin Coolidge]] objavio da neće tražiti drugi puni mandat 1928. * [[9. 8.]] - [[Sisowath Monivong]] je novi kralj [[Francuski protektorat u Kambodži|francuskog protektorata Kambodže]] (do 1941). * [[12. 8.]] - Prikazan američki film ''[[Wings (film)|Wings]]'', neke kopije imaju sinhronizovane zvučne efekte i muziku. * 14 - 28. 8. - Prvo izdanje fudbalskog [[Mitropa kup 1927.|Mitropa kupa]]: u četvrtfinalu ubedljivo poraženi jugoslovenski učesnici, Hajduk i BSK. * [[17. 8.]] - Trgovački sporazum između Francuske i Nemačke. * 19 - 21. 8. - [[Nirnberški miting]]: 3. partijski kongres [[NSDAP]] pod sloganom "Dan buđenja", snimljen prvi dokumentarac ''Eine Symphonie des Kampfwillens''. * [[23. 8.]] - [[Sako i Vanceti]] pogubljeni u SAD, uprkos međunarodnim protestima. * [[24. 8.]] - Uragan pogodio atlantske provincije Kanade, naročito Novu Skotiju - 184 mrtvih, uglavnom na moru. * [[27. 8.]] - Jugoslovenski avijatičari potpukovnik Petrović i poručnik Pajević stradali na glečeru u Tirolu<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Vreme/1927/09/04?pageIndex=00003 "Vreme", 4. septembar 1927, str. 3]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 25.9.2015.)</ref>. === Septembar/Rujan === * [[3. 9.]] - Tokom zbora na sarajevskom Vratniku pucano u pravcu [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]] (musliman SRNAO-vac?). * [[7. 9.]] - [[Philo Farnsworth]] preneo u svojoj laboratoriji prvu TV sliku elektronskog tipa. * 7. 9. - Komunisti na čelu sa [[Mao Ze Dong|Mao Zedongom]] dižu neuspešni [[Ustanak jesenje žetve]] u provincijama [[Hunan]] i [[Jiangxi]]. * [[8. 9.]] - [[Clyde Cessna]] i Victor Roos osnovali proizvođača aviona [[Cessna]]. * [[11. 9.]] - [[Parlamentarni izbori u Kraljevini SHS 1927.|Parlamentarni izbori]]: [[Narodna radikalna stranka]] 112 mesta (-30), [[Hrvatska pučka seljačka stranka|Narodna seljačka stranka]] (Radić) 61 (-6), [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|Demokratska stranka]] 61 mesto (+25) itd. * 11. 9. - [[Krimski zemljotresi (1927)|Krimski zemljotresi]]: jak potres pogađa Krim, sutradan ujutru opaženi veliki plamenovi na moru. * [[16. 9.]] - [[Niels Bohr]] izneo [[princip komplementarnosti]] na kongresu u Italiji. * [[18. 9.]] - Osnovana mreža radio-stanica Columbia Phonographic Broadcasting System - kasniji [[CBS]]. * [[22. 9.]] - "Meč dugog odbrojavanja": bivši šampion [[Jack Dempsey]] je oborio [[Gene Tunney|Genea Tunneya]], ali pošto nije odmah otišao u neutralni kut, Tunneyu je duže odbrojavano, na kraju je i pobedio. * [[23. 9.]] - Prikazan nagrađivani film ''[[Sunrise: A Song of Two Humans]]'', prvi dugometražni sa sistemom ''[[Movietone]]'' (muzika i zvučni efekti). * jesen - Seljaci u SSSR počinju smanjivati prodaju žita državi. === Oktobar/Listopad === * [[2. 10.]] - Na beogradskom Jevrejskom groblju otkriven spomenik palim ratnicima 1912-18. * 2. 10. - Ženska stranka održala prvi zbor u Beogradu - traže žensko pravo glasa. * [[4. 10.]] - Počinje rad na kolosalnim likovima američkih predsednika na [[Maunt Rašmor]]u (do [[1941]]). * [[5. 10.]] - U [[Štip]]u ubijen gen. [[Mihailo Kovačević]] - počinioci iz [[VMRO]]-a. * [[6. 10.]] - Kasno uveče komitski napad na selo Klisuru kod [[Bosilegrad]]a. [[Datoteka:Al Jolson Jazz Singer.JPG|mini|220px|''[[The Jazz Singer]]'']] * 6. 10. - Premijera filma "[[The Jazz Singer|Džez pevač]]", prvog (delimično) ton-filma sa [[Al Jolson]]om - postiže veliki uspeh. * [[10. 10.]] - Španski diktator [[Miguel Primo de Rivera]] otvorio Nacionalnu skupštinu - ima samo savetodavnu ulogu, zadatak joj je da napravi novi ustav. * [[14. 10.]] - U Pragu ubijen albanski poslanik Cena-beg ([[Ceno Bey Kryeziu]]), pretpostavlja se po nalogu [[Ahmed Zogu|Ahmeda Zogua]]. * [[15. 10.]] - Pronađena nafta u [[Baba Gurgur]]u na severu Iraka. * oktobar - Peta [[Solvayska konferencija]] o [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]] (→ [[Debate Bohr–Einstein]], [[Kopenhagenska interpretacija]]). * [[19. 10.]] - Prvi let kompanije ''[[Pan American World Airways]]'' (bakrotirala [[1991]]). * [[20. 10.]] - Početak proizvodnje [[Ford Model A (1927–31)|Forda Model A]], zamene za [[Ford Model T|Model T]], (u prodaji od decembra) - do marta 1932. proizvedeno 4.858.644 komada u različitim stilovima. * [[22. 10.]] - HSS, [[Samostalna demokratska stranka|samostalci]] i [[Zemljoradnička stranka (Jugoslavija)|zemljoradnici]] pozvali [[Demokratska stranka (Jugoslavija)|demokrate]] i [[JMO]] u blok (Seljačko-demokratski savez), ali oni zasad ostaju u vladi. * [[23. 10.]] - Poslednji članovi [[Leva opozicija|Leve opozicije]], [[Lav Trocki]] i [[Grigorij Zinovjev]] izbačeni iz Centralnog komiteta [[SKP(b)]]. * [[25. 10.]] - Italijanski putnički brod ''[[SS Principessa Mafalda]]'' potonuo pored Brazila, 314 mrtvih. * [[26. 10.]] - HSS pred Skupštinom optužuje vladu za izborni teror u septembru. * [[28. 10.]] - [[Datoteka:Kurdish flag (1932).png|25px]] Na istoku [[Turska|Turske]] proglašena [[Kurdska Republika Ararat]] (Turci je povratili [[1930]]). * [[30. 10.]] - Grčki predsednik [[Pavlos Kunduriotis]] preživeo atentat. * [[31. 10.]] - Japanski ribarski brod ''Ryo Yei Maru'' pronađen pored države Washington sa 12 tela - brod je plutao od prošlog decembra, poslednji član posade je umro u maju. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:Radic govori na skupstini.jpg|mini|240px|[[Seljačko-demokratska koalicija]]]] * [[5. 11.]] - U Arabiji počinje [[Ikhwanska pobuna]]: prkoseći [[Ibn Saud]]u, elementi verske milicije [[Ikhwan]] upadaju u [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|mandatni Irak]]. * [[6. 11.]] - Osvećenje temelja [[Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić"|umetničkog paviljona "Cvijeta Zuzorić"]] u Beogradu. * [[7. 11.]] - Desetogodišnjica [[Oktobarska revolucija|Oktobarske revolucije]]: unutarpartijska opozicija je u Moskvi pokušala organizovati nezavisne demonstracije ali su rasterani silom. * [[8. 11.]] - Imenovana Simonova komisija za ispitivanje ustavne reforme u Britanskoj Indiji. * [[10. 11.]] - Osnovana [[Seljačko-demokratska koalicija]] ([[Stjepan Radić]] iz HSS i [[Svetozar Pribićević]] iz [[Samostalna demokratska stranka|samostalaca]]). * [[11. 11.]] - U [[Parizu]] potpisan ugovor između Francuske i Kraljevine SHS ("Pariski pakt"), kao protivteža italijanskom napredovanju na Balkanu. * [[14. 11.]] - Trocki i Zinovjev izbačeni iz partije. * [[17. 11.]] - Novi sultan [[Maroko|Maroka]] je [[Muhamed V (Maroko)|Muhamed V]] (vl. 1927-53 i 1955-61, od 1957. kao kralj). * [[22. 11.]] - Drugi Tiranski ugovor - praktično italijanski protektorat nad [[Albanija|Albanijom]]. * [[27. 11.]] - ''Columbine Mine massacre'': policija pucala na štrajkujuće rudare u [[Lafayette, Colorado]], petorica ubijena. === Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Ford A dutch licence registration EE-94-90-.JPG|mini|180px|[[Ford Model A (1927–31)]]]] * [[2. 12.|2]] - [[19. 12.]] - [[XV kongres SKP(b)]]: izbačeni pripadnici Leve opozicije i trockisti tj. 75 aktivnih članova "trockističko-zinovjevskog bloka" (npr. [[Lev Kamenjev]], [[Hristijan Rakovski]], [[Karl Radek]]) i 23 iz grupe [[Timofej Sapronov|Timofeja Sapronova]]; ojačana [[Staljin]]ova vlast. Direktiva za Petogodišnji plan ekonomskog razvoja i plan za dobrovoljnu kolektivizaciju. * [[3. 12.]] - ''Putting Pants on Philip'' je zvanično prvi film sa dvojcem [[Stanlio i Olio]]. * [[5. 12.]] - U Skoplju počinje suđenje dvadesetorici studenata iz omladinske VMRO, savetnik odbrane je advokat i poslanik [[Ante Pavelić]]. * [[11. 12.]] - [[Kantonski ustanak (1927)|Kantonski ustanak]]: komunisti stavili Kanton ([[Guangzhou]]) pod kontrolu, ali ustanak ugušen u roku od dva dana, uz pogibiju hiljada komunista. * [[15. 12.]] - U Los Angelesu oteta 12-godišnja devojčica Marion Parker - raskomadano telo je pronađeno 19. 12. a osumnjičeni je uhvaćen tri dana kasnije. * [[17. 12.]] - Američka podmornica [[USS S-4 (SS-109)]] potonula nakon sudara kod obale Masačusetsa, stradalo svih 40 članova posade, uprkos operaciji spasavanja. * [[30. 12.]] - Otvorena prva linija [[Tokijski metro|Tokijskog metroa]] (Ginza), najstarija u Aziji. === Kroz godinu === * [[Svjetsko stanovništvo]] dostiže 2 milijarde. * Nastali domaći filmovi "[[Kralj Čarlstona]]" i "[[Grešnica bez greha]]". * Na univerzitetu u [[Brisbane|Brisbanu]] započeo [[eksperiment s kapi katrana]] - potrebno je desetak godina da iz levka kapne jedna kap. * Početak [[Kvantna hemija|kvantne hemije]]: Walter Heitler i Fritz London objavili rad o vezi u molekulu vodonika. * [[Davisson–Germerov eksperiment]]: dokazana talasna svojstva elektrona i de Brogliejeva hipoteza. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1927.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[2. 1.]] - [[Rejhan Demirdžić]], glumac († [[1988]]) * [[6. 1.]] - [[Aleksandar Despić]], fizikohemičar, predsednik SANU († [[2005]]) * [[9. 1.]] - [[Nada Mamula]], pevačica († [[2001]]) * [[11. 1.]] - [[Mato Ergović]], glumac († [[2013]]) * 11. 1. - [[Bogumil Hrabak]], istoričar († [[2010]]) * [[17. 1.]] - [[Slavko Vukosavljević]], književnik i novinar († [[2004]]) * 17. 1. - [[Eartha Kitt]], pevačica, glumica († [[2008]]) * [[18. 1.]] - [[Lea Deutsch]], glumica, žrtva Holokausta († [[1943]]) * [[30. 1.]] - [[Olof Palme]], premijer Švedske († [[1986]]) * [[6. 2.]] - Kosta Carina, književnik, filmski radnik, prevodilac († [[2007]]) * [[7. 2.]] - [[Juliette Gréco]], francuska šansonijerka i glumica († [[2020]]) * 7. 2. - [[Dušan Vukotić]], animator, oskarovac († [[1998]]) * [[10. 2.]] - [[Konstantin Babić]], srpski kompozitor († [[2009]]) * 10. 2. - [[Pero Gotovac]], skladatelj, dirigent († [[2017]]) * [[14. 2.]] - [[Lois Maxwell]], glumica († [[2007]]) * [[15. 2.]] - [[Harvey Korman]], glumac († [[2008]]) * [[19. 2.]] - [[Zvonimir Golob]], hrvatski pjesnik († [[1997]].) * [[20. 2.]] - [[Sidney Poitier]], glumac († [[2022]]) * 20. 2. - [[Hubert de Givenchy]], modni kreator († [[2018]]) * 20. 2. - [[Roy Cohn]], saradnik senatora McCarthyja († [[1986]]) * [[24. 2.]] - [[Emmanuelle Riva]], glumica († [[2017]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[1. 3.]] - [[Harry Belafonte]], kantautor, glumac († [[2023]]) * [[2. 3.]] - [[Adem Čejvan]], glumac († [[1989]]) * [[4. 3.]] - [[Pero Kvrgić]], glumac († [[2020]]) * [[6. 3.]] - [[Gordon Cooper]], astronaut († [[2004]]) * 6. 3. - [[Gabriel García Márquez]], književnik, nobelovac († [[2014]]) * [[11. 3.]] - [[Himzo Polovina]], pjevač († [[1986]]) * [[12. 3.]] - [[Raúl Alfonsín]], predsednik Argentine († [[2009]]) * 12. 3. - [[Gajo Petrović]], filozof praxisovac († [[1993]]) * [[15. 3.]] - [[Iljaz Kurteši]], predsednik Narodne skupštine SAP Kosovo († [[2016]]) * [[16. 3.]] - [[Vladimir Komarov]], kosmonaut († [[1967]]) * [[21. 3.]] - [[Hans-Dietrich Genscher]], nemački političar († [[2016]]) * [[23. 3.]] - [[Mato Damjanović]], šahovski velemajstor († [[2011]]) * 23. 3. - [[Sonja Hlebš]], glumica († [[2005]]) * [[27. 3.]] - [[Mstislav Rostropovič]], čelista († [[2007]]) * [[31. 3.]] - [[Cesar Chavez]], radnički lider u SAD († [[1993]]) * [[2. 4.]] - [[Ferenc Puskás]], fudbaler († [[2006]]) * [[16. 4.]] - [[Benedikt XVI|Joseph Aloisius Ratzinger]], papa Benedikt XVI. († [[2022]]) * [[18. 4.]] - [[Samuel P. Huntington]], američki politikolog († [[2008]]) * 18. 4. - [[Tadeusz Mazowiecki]], autor, premijer Poljske, izvestilac o ljudskim pravima u ex Yu († [[2013]]) * [[25. 4.]] - [[Albert Uderzo]], kokreator Asteriksa († [[2020]]) * [[27. 4.]] - [[Drago Tršar]], vajar († [[2023]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[1. 5.]] - [[Bernard Vukas]], hrvatski nogometaš († [[1983]]) * [[13. 5.]] - [[Danilo Krstić]], episkop budimski († [[2002]]) * [[25. 5.]] - [[Robert Ludlum]], pisac trilera († [[2001]]) * [[4. 6.]] - [[Geoffrey Palmer]], glumac († [[2020]]) * [[5. 6.]] - [[Dušan Jakšić]], glumac i pevač († [[2009]]) * [[8. 6.]] - [[Jerry Stiller]], glumac, komičar († [[2020]]) * [[10. 6.]] - [[Vidoje Žarković]], član Predsjedništva SFRJ, predsjednik Predsjedništva CK SKJ († [[2000]]) * [[15. 6.]] - [[Hugo Pratt]], crtač stripa ''Corto Maltese'' († [[1995]]) * [[18. 6.]] - [[Paul Eddington]], glumac († [[1995]]) * [[29. 6.]] - [[Slavoljub Stefanović Ravasi]], TV i pozorišni reditelj († [[1996]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Ken Russell]], britanski filmski režiser († [[2011]]) * [[4. 7.]] - [[Gina Lollobrigida]], glumica († [[2023]]) * [[5. 7.]] - [[Pero Pirker]], gradonačelnik Zagreba († [[1972]]) * [[6. 7.]] - [[Janet Leigh]], glumica († [[2004]]) * [[7. 7.]] - [[Enzo Bettiza]], novinar, književnik, političar († [[2017]]) * [[14. 7.]] - [[Petar Otoranov]], fotoreporter († [[1997]]) * [[28. 7.]] - [[Dalibor Brozović]], lingvist i političar († [[2009]]) * [[29. 7.]] - [[Harry Mulisch]], nizozemski pisac († [[2010]]) * [[30. 7.]] - [[Miodrag Zdravković]], spiker RTV Beograd († [[2017]]) * 30. 7. - [[Victor Wong]], glumac († [[2001]]) * [[7. 8.]] - [[Miroslav Belović]], pozorišni reditelj i književnik († [[2005]]) * 7. 8. - [[Dušan Čkrebić]], predsednik Predsedništva SR Srbije († [[2022]]) * [[9. 8.]] - [[Marvin Minsky]], istraživač veštačke inteligencije († [[2016]]) * [[18. 8.]] - [[Rosalynn Carter]], Prva dama SAD († [[2023]]) * [[22. 8.]] - [[Aleksandar Obradović (kompozitor)|Aleksandar Obradović]], kompozitor († [[2001]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[15. 9.]] - [[Margaret Keane]], slikarka († [[2022]]) * [[16. 9.]] - [[Peter Falk]], američki glumac († [[2011]]) * 16. 9. - [[Sadako Ogata]], šefica UNHCR († [[2019]]) * [[27. 9.]] - [[Milo Đukanović (reditelj)|Milo Đukanović]], filmski reditelj († [[1989]]) * [[1. 10.]] - [[Tom Bosley]], američki glumac († [[2010]]) * [[6. 10.]] - [[Ante Babaja]], filmski režiser i scenarista († [[2010]]) * [[13. 10.]] - [[Turgut Özal]], premijer, predsednik Turske († [[1993]]) * [[14. 10.]] - [[Roger Moore]], glumac († [[2017]]) * [[16. 10.]] - [[Günter Grass]], njemački književnik, nobelovac († [[2015]]) * [[18. 10.]] - [[George C. Scott]], glumac († [[1999]]) * [[23. 10.]] - [[Leszek Kołakowski]], filozof, istoričar ideja († [[2009]]) * [[24. 10.]] - [[Gilbert Bécaud]], pevač, glumac († [[2001]]) * [[27. 10.]] - [[Stevan Mirković]], general-pukovnik JNA, načelnik Generalštaba († [[2015]]) * [[31. 10.]] - [[Branko Petranović]], istoričar, pravnik († [[1994]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 11.]] - [[Steve Ditko]], kokreator ''Spider-Man''-a († [[2018]]) * [[8. 11.]] - [[Mitar Pešikan]], lingvista, akademik († [[1996]]) * 8. 11. - [[Patti Page]], pevačica († [[2013]]) * [[11. 11.]] - [[Martin Špegelj]], general JNA i HV, ministar obrane RH († [[2014]]) * [[30. 11.]] - [[Nikola Majdak]], filmski reditelj i scenarista, prof. FDU u Bg. († [[2013]]) * [[3. 12.]] - [[Andy Williams]], pevač († [[2012]]) * [[5. 12.]] - [[Bhumibol Adulyadej]], kralj Tajlanda († [[2016]]) * [[7. 12.]] - [[Vlastimir Peričić]], kompozitor i muzikolog († [[2000]]) * [[18. 12.]] - [[Nikola Pantić]], geolog († [[2002]]) * [[25. 12.]] - [[Ram Narayan]], indijski glazbenik * [[26. 12.]] - [[Ognjenka Milićević]], pozorišni, radio i TV reditelj, teatrolog, pedagog... († [[2008]]) * [[27. 12.]] - [[Šime Đodan]], hrvatski političar, ekonomist († [[2007]]) === Kroz godinu === * [[Vladimir Delač]], karikaturist, crtač stripova († [[1968]]) * [[Ibe Palikuća]], učesnica NOB, narodni heroj († [[1944]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1927.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[2. 1.]] - [[Danilo Pantelić]], episkop dalmatinski (* [[1865]]) * [[3. 1.]] - [[Carl Runge]], matematičar (* [[1856]]) * [[9. 1.]] - [[Houston Stewart Chamberlain]], rasistički autor, mentor nacizma (* [[1855]]) * [[16. 1.]] - [[Jovan Cvijić]], srpski geograf (* [[1865]]) * [[19. 1.]] - [[Carlota od Meksika]], bivša carica (* [[1840]]) * [[21. 1.]] - [[Charles Warren]], britanski vojnik i arheolog (* [[1840]]) * [[3. 2.]] - [[Isidor Kršnjavi]], hrvatski slikar, kulturni i javni djelatnik (* [[1845]].) * [[4. 2.]] - [[Janko Vukotić]], vojskovođa crnogorske i SHS vojske (* [[1866]]) * [[13. 2.]] - [[Brooks Adams]], američki istoričar (* [[1848]]) * febr. - [[Krste Ljondev]] (Кръсте Льондев), atentator iz VMRO * [[27. 2.]] - [[Stjepan Bojničić]], glumac (* [[1884]]) * [[4. 3.]] - [[Ira Remsen]], hemičar, pronalazač saharina (* [[1846]]) * 4. 3. - [[Max Théon]], kabalista, okultista (* [[1848]]) * [[5. 3.]] - [[Kosta Hristić]], srpski diplomata, prevodilac (* [[1852]]) * [[14. 3.]] - [[Jānis Čakste]], prvi predsednik Latvije (* [[1859]]) * [[15. 3.]] - [[Gligorije Jeftanović]], trgovac i političar (* [[1840]]) * [[17. 3.]] - [[Charles Emmett Mack]], glumac (* [[1900]]) * [[21. 3.]] - [[Gajo Bulat (prevoditelj)|Gajo Bulat]], bivši načelnik splitske općine, prevoditelj (* [[1867]]) === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[15. 4.]] - [[Gaston Leroux]], pisac, novinar (* [[1868]]) * [[20. 4.]] - [[Enrique Simonet]], slikar (* [[1866]]) * [[25. 4.]] - [[Earle Williams]], glumac (* [[1880]]) * {{circa}} [[8. 5.]] - [[Charles Nungesser]], avijatičar, avanturista (* [[1892]]) * [[11. 5.]] - [[Juan Gris]], slikar (* [[1887]]) * [[22. 5.]] - [[Nikola Kašiković]], publicista (* [[1861]]) * [[1. 6.]] - [[Lizzie Borden]], osumnjičena za ubistvo roditelja (* [[1860]]) * 1. 6. - [[J. B. Bury]], istoričar (* [[1861]]) * [[4. 6.]] - [[Robert McKim]], glumac (* [[1886]]) * [[9. 6.]] - [[Victoria Woodhull]], sifražetkinja, spiritualistkinja (* [[1838]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[5. 7.]] - [[Albrecht Kossel]], pionir genetike, nobelovac (* [[1853]]) * [[8. 7.]] - [[Max Hoffmann]], nemački general (* [[1869]]) * [[10. 7.]] - [[Louise Abbéma]], francuska slikarka (* [[1853]].) * [[20. 7.]] - [[Ferdinand I (Rumunija)|Ferdinand I]], kralj Rumunije (* [[1865]]) * [[26. 7.]] - [[June Mathis]], scenaristkinja (* [[1889]]) * [[23. 8.]] - [[Sacco i Vanzetti]], italijanski anarhisti, centar pravne kontroverze (* [[1891]] odn. [[1888]]) * 23. 8. - [[Saad Zaghloul]], bivši premijer Egipta (* 1859) * [[31. 8.]] - [[Andranik Ozanijan]], jermenski vojnik i državnik (* [[1865]]) * [[1. 9.]] - [[Ferdo Kovačević]], hrvatski slikar (* [[1870]].) * [[5. 9.]] - [[Marcus Loew]], pionir filmske industrije, osnivač MGM (* [[1870]]) * [[14. 9.]] - [[Isadora Duncan]], američka plesačica (* [[1878]].) * 14. 9. - [[Hugo Ball]], književnik, dadaista (* [[1886]]) * [[15. 9.]] - [[Ljubomir Jezdić]], bivši četnički vojvoda (* [[1884]]) * [[29. 9.]] - [[Willem Einthoven]], pronalazač praktičnog EKG, nobelovac (* [[1860]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[2. 10.]] - [[Svante Arrhenius]], hemičar, nobelovac (* [[1859]]) * [[5. 10.]] - [[Sam Warner]], suosnivač ''Warner Bros.'' (* [[1887]]) * oktobar - [[Milan Ciganović]], jedan od učesnika Sarajevskog atentata (* [[1888]]) * [[22. 10.]] - [[Borisav Stanković|Bora Stanković]], književnik (* [[1876]].) * [[31. 10.]] - [[Vjera Petrović Njegoš]], kćerka kralja Nikole (* [[1887]]) * [[1. 11.]] - [[Florence Mills]], pevačica, igračica, komičarka (* [[1895]]) * [[4. 11.]] - [[Valli Valli]], englesko-nemačka glumica (* [[1882]]) * [[17. 11.]] - [[Adolf Jofe]], sovjetski političar i diplomata (* [[1883]]) * [[23. 11.]] - [[Alfred III. zu Windisch-Grätz]], bivši premijer Austrije (Cislajtanije) (* [[1851]]) * [[13. 12.]] - [[Ellen Stone]], misionarka (* [[1846]]) * [[27. 12.]] - [[Sulejman Šarac]], bivši reis-ul-ulema (* 1850) * [[31. 12.]] - [[Josip Papić]], glumac (* [[1881]]) === Kroz godinu === * [[Šota Galica]], kačakinja (* [[1895]]) == Nobelova nagrada za 1927. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Arthur Holly Compton]] (otkriće [[Komptonov efekat|efekta nazvanog po njemu]]) i [[Charles Thomson Rees Wilson]] (metod vizuelizacije putanja naelektrisanih čestica putem kondenzacije pare, → [[maglena komora]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Heinrich Otto Wieland]] (ispitivanje sastava [[Žučne kiseline|žučnih kiselina]] i povezanih supstanci) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Julius Wagner-Jauregg]] (otkriće terapeutske vrednosti cepljenja protiv malarije u lečenju ''dementia paralytica'') * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Henri Bergson]] (bogate i životvorne ideje i briljantne veštine s kojima su predstavljene) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Ferdinand Buisson]] (zalaganje za pomirenje Francuske i Nemačke) i [[Ludwig Quidde]] (mirovni pokret) == Reference == {{reference}} <!-- internacionalni linkovi --> {{commonscat|1927}} [[Kategorija:1920-e]] [[Kategorija:20. vijek|27]] [[Kategorija:Godine]] [[nv:1901 – 1950]] 36dprt9r5q8t87lq171lu5bwh8lgmnv 0 23789 42715921 42714407 2026-11-02T22:31:48Z Alekol 2231 /* April/Travanj */ 42715921 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1926}} Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1926''': <br /> [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.<ref>"Dnevne vesti - Drž' desno!", Politika, 27. dec. 1925, str. 7</ref> * 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 "Politika", 1. jan. 1936]</ref> (umesto brodarskog sindikata). * 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj. * [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja. * 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)</ref> (→ [[Scopesov proces]]). * [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40). * 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]]. * 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije<ref>"Presuda mađarskim falsifikatorima", Politika, 27. maj 1926, str. 6</ref>). * [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze). * [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]]. * 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55). * [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930). * {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o "hajci na Srbe" u egejskoj Makedoniji.<ref>"Hajka na Srbe u Grčkoj", Politika, 14. jan. 1926, str. 5</ref> * [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete "[[Mala Floramye]]" u Splitu. * [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka. * [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu. * januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]]. * januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.<ref>"Hapšenja komunista", Politika, 21. jan. 1926, str. 4</ref> * januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu. * 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke. * [[18. 1.]] - Premijera "[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]" u Moskvi. * [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku. * [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja). * [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]<ref>Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14</ref> u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m. * [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima. * [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). * [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]]. === Februar/Veljača === * januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.<ref>Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3</ref> [[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]] * [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.). * [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] ("čehoslovački") zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao. * 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku). * [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu. * [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba. * [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.<ref>"Federalizam g. Koršca", Politika, 9. feb. 1926, str. 3</ref> * 8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]]. * [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi. * [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]). * [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]]. * [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''. * februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''. * [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu. * 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.<ref>"Monsenjer Pelegrineti protestuje", Politika, 16. feb. 1926, str. 2</ref> * [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]]. * [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork. * 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;<ref>"Neuspeli prevrat u Grčkoj", Politika, 20. feb. 1926, str. 4</ref> njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju. * [[22. 2.]] - Članak u beogradskim "Novostima" povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom. * [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;<ref>"Žena osuđena za uvredu Kralja", Politika, 26. feb. 1926, str. 5</ref> u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.<ref>"Za uvredu Veličanstva", Politika, 20. mart 1926, str. 4</ref> * [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima. * 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]] * 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.<ref>"Velika nepogoda kod Splita", Politika, 8. mart 1926, str. 5</ref> * [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu. * [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara). * [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 "Politika", 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)</ref> (na njegovom grobu stoji datum 12. mart<ref>[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)</ref>, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 "Politika", 19. maj 1936]</ref>). * 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]]. * [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava. * [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru. * 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika. * [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]]. * [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih. * 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]] * [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.<ref>"D. Stojadinović - R. N. Pašić", Politika, 21. mart 1926, str. 4</ref> (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]<ref>"G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića", Politika, 23. mart 1926.</ref>, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci). * 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji. * [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - "ratnici Irske"). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion. * 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947). * [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]''). * 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931). * [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera. * [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste. [[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]] * [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om. * [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena. * [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu (Državni savet će u januaru 1927. doneti odluku po zagrebačkoj aferi sa ugljem, po petorica su otpušteni i penzionisani<ref>"Presuda Državnog Saveta", Politika 5. jan. 1927, str. 3</ref>). * 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom. * [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom"<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 "Politika", 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> - kriza vlade. * [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i "nedonoščetom korupcije".<ref>"'Državni udar'", Politika, 19. apr. 1926</ref> Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.<ref>"Korupcija i vođstvo H.S.S.", Politika, 22. apr. 1926</ref> U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije. * 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode). * 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]]. * [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, * [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena). * 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]]. * [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane. * 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022). * [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna. * 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international''). [[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]] * [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.<ref>"Pismo g. Lj. Jovanovića", Politika, 22. apr. 1926, str. 5</ref>): Pašić tvrdi da "galama protivu korupcije" treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je "izmislila Austrija"; protivi se federalizmu i davanju "druge uprave" Hrvatima i Slovencima.<ref>"Govor g. Pašića", Politika, 26. apr. 1926, str. 2</ref> * 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79). * 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924). * [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem. * [[29. 4.]] - Obnovljena "R-R" koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj). * proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]]. === Maj/Svibanj === * april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].<ref>Ilustrovani list, 1926 - br. 19</ref> * [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra). * 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu "Srpski kralj", jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> * ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.<ref>"Naša prva koncesija u inostranstvu", Politika, 4. maj 1926, str. 4</ref> * [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og. * 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi. * [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje. * 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara. * [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a. * [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira. * 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&nbsp;km ranije. * [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''. * 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928). * ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.<ref>"Publika iza bodljikave žice", Politika, 14. maj 1926, str. 8</ref> [[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]] * 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' ("Sanacija", "Ozdravljenje"). * [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića. * [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]]. * [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a. * 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba. * [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912. * 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran. * maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja. [[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]] * [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora. * [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu. * [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up "Politika", 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs</ref>. * 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. Položeni venci na grobove Ante Starčevića u Šestinama i Zrinskog i Frankopana u Stolnoj crkvi.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b022?fullscreen#page/32/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 22], digitalna.nb.rs</ref> * 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liban, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). * [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. "Svetozar Marković"). * [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj. * 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]],<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b024?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list, 1926 - br. 24, str. 14]-15</ref> gde je stradala jedna petočlana porodica. * [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u. * 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.). * [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]). * [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka "Memorijal Vladislava Ribnikara". === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare. * [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]). * [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] – [[Mosul]] pripada Iraku. * [[9. 6.]] - Skupština KSHS je ratifikovala ugovor o trgovini i plovidbi sa Italijom. * [[10. 6.]] - U Štipu izrečene presude za Kadrifakovski pokolj iz 1923: dve smrtne presude, dve na 20 godina u okovu i jedna na pet godina. * 10. 6. - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]]. * [[14. 6.]] - "Vihor" u Slavonskoj Požegi, teško oštećena [[Požeška katedrala|crkva svete Terezije]].<ref>"Vihor je oborio crkvu u Slavonskoj Požezi", Politika, 18. jun 1926, str. 7 (foto)</ref><ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_77A524AED6CE4DEFD5566E639CCA40C7/1926/b026?fullscreen#page/14/mode/1up Ilustrovani list; 1926, br. 26, str. 14]</ref> * 14. 6. - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu. * [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima. * [[18. 6.]] - U Beogradu posmatraju taman krug oko Sunca – [[Halo (optika atmosfere)|halo]].<ref>"Petak s crnim krugom oko sunca", Politika, 19-21. jun 1926, str. 6</ref> * [[20. 6.]] - Demonstracije protiv Beogradskih i Netunskih konvencija sa Italijom u Zagrebu, uprkos policijskoj zabrani, kao i na Sušaku. * 20. 6. - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela. * [[22. 6.]] - U Beogradu potpisan trgovinski ugovor sa Albanijom. * [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]]. * [[26. 6.]] - Jak zemljotres u [[Dodekanez]]ima, osetio se i na jugu KSHS. * ca. 26. 6. - Država hoće konfiskovati osječka preduzeća "Mira", za cigaret-papir, i "Kandit", za bonbone, jer su oštetili državu za "više desetina miliona dinara".<ref>"Jedna pustolovna trgovačka afera", Politika, 27. jun 1926, str. 6</ref> * [[27. 6.]] - [[Beograd]] je odlikovan čehoslovačkim [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ranije tokom meseca i Kragujevac i Šabac<ref>"Odlikovanje Kragujevca", Politika, 3. jun 1926, str. 6</ref>). [[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]] * [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz & Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''. * 28. 6. - Sukob policije i [[ORJUNA|orjunaša]] u Ljubljani (nije im dopušten prolazak pored italijanskog konzulata). * 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori. * krajem juna - Nadolaze i plave Dunav i Drava, jake kiše i poplave u Srbiji i Makedoniji, [[Popovo polje]] poplavljeno... * [[30. 6.]] - Skupština je usvojila Beogradske konvencije sa Italijom (Netunske tek 1928). === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]] * [[2. 7.]] - Velike poplave u Baranji i Bačkoj nakon proboja nasipa kod Apatina i Tikveša. Jake kiše se nastavljaju i ovog meseca. * 2. 7. - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]). * [[3. 7.]] - U [[Bitolj]]u ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina "Južna zvezda", organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''-{Кръсте Льондев}-''; za ovo će 1928. biti streljana petorica pripadnika VMRO). U istrazi je utvrđeno da se dosta "makedonstvujuščih" uvuklo u državnu službu u "Južnoj Srbiji".<ref>"Rezultati jedne katastrofalne politike", Politika 19. nov. 1926, str. 6</ref> * [[4. 7.]] - Osmi svesokolski slet u Pragu. Podignut je prvi [[Strahovsky stadion]]. * [[7. 7.]] - HSS je isključio iz stranke Nikolu Nikića, ministra šuma i ruda (on 12. 7. osniva novi poslanički klub sa nekoliko pristalica). * [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura). * 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, "Maršala od žada" (koji je zauzet borbama kod Pekinga). * 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra). * [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline</ref>. * 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana. * 10/11. 7. - Jaka kiša u Zagrebu i izlivanje potoka Jelenovac, Kraljevac i Tuškanac (pre nekoliko dana bilo je poplave na istoku grada). Poplava ima i u Koprivnici, Virovitici, Ključu, Baranji, Bačkoj, Nišu... * [[13. 7.]] - Od provale oblaka je nadošla [[Pećka Bistrica]], odnela je naseljeničku koloniju Јusufov han 12 km od Peći, uz 49 žrtava, u gradu je odnela dva mosta.<ref name="Polit19260715">Politika, 15. jul 1926, str. 6-7</ref><ref>Politika, 1. avg. 1926, str. 5 (foto ostataka kolonije)</ref> U Štedimu kod Peći je od grada težine "tri do četiri stotine grama" izginula desetočlana porodica.<ref>"Žrtve pećske katastrofe", Politika 16. jul 1926, str. 5</ref> Rastu Dunav i Sava, kod Bosanskog Šamca je probijen nasip, poplavljeno je 6.000 hektara kukuruza. Imanje Belje je pod dubokom vodom, podavile su se stotine jelena.<ref name="Polit19260715" /> * jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka. * [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar). * 16. 7. - Probijeni nasipi kod Apatina i Novog Sada, poplavljeno 20.000 jutara zemlje. Sava se izlila u Mačvi 17-tog. [[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]] * [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih). * [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja. * 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''. * 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka. * [[25. 7.]] - Žandarmi i policijski poverenici, "Arnauti", pretukli dvadesetak seljaka u dva sela Skopske Crne Gore<ref>"Krvavo razračunavanje u Skopskoj Crnoj Gori", Politika, 28. jul 1926, str. 3</ref> (u avgustu su opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori). * [[28. 7.]] - Okršaj sa komitskom četom kod [[Kriva Palanka|Krive Palanke]], upotrebljena je i artiljerija. Sutradan upućena protestna nota Bugarskoj. * [[29. 7.]] - U [[Radinac|Radincu]] kod Smedereva, predsednik opštine je ubio predsednika mesnog odbora Demokratske stranke.<ref>"Streljanje bez sudske presude", Politika, 6. avg. 1926, str. 1</ref> * [[30. 7.]] - Pred Konferencijom ambasadora u Parizu potpisani završni protokoli o granicama Albanije. * [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929). === Avgust/August/Kolovoz === * [[2. 8.]] - Razmenjeno 16 zatvorenika iz Mađarske za 10 iz KSHS - izveštava se da su građani KSHS bili mučeni.<ref>"Srednjovekovna mučenja u mađarskim tamnicama", Politika, 5. avg. 1926, str. 4</ref> * [[4. 8.]] - [[Mátyás Rákosi]] osuđen u Budimpešti na osam i po godina zatvora (1934. doživotno, ali je pušten 1940.). * [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine. * <5. 8. - U Zagrebu otkrivena međunarodna mreža krijumčara [[kokain]]a i falsifikatora dvodinarki.<ref>Politika, 6. avg. 1926, str. 4</ref> * [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min. * 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti). * [[8. 8.]] - Nabujali [[Črnomerec]] i [[Medveščak]] nose mostove i izazivaju velike poplave u Zagrebu (117 mm za 24 sata 8/9. 8.). Sutradan jak pljusak i poplave i u Beogradu (za 14-ti je u beogradskim crkvama zakazano molepstvije za prestanak kiše). * [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, zbog komitskih upada u Makedoniju i Dobrudžu. * 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]). [[Datoteka:Valentinofuneral.jpg|mini|200px|† [[Rudolph Valentino]]]] * [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori (2.145 opština u Srbiji i 98 u Crnoj Gori, "dobra polovina svih opština" u KSHS<ref>"Značaj opštinskih izbora", Politika, 14. avg. 1926, str. 1</ref>). U Beogradu, zahvaljujući podeljenim radikalima, pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). Inače, radikali dobijaju u 1593 opštine, demokrati u 475, zemljoradnici u 78 itd.<ref>"Krajnji rezultati opštinskih izbora", Politika, 19. avg. 1926, str. 6</ref> Demokrate se žale da je bilo nasilja na jugu, npr. u Đakovici.<ref>"Opštinski izbori u Đakovici", Politika, 21. avg. 1926, str. 2</ref> * 15 - 16. 8. - Sukob hrvatskih sokola i orjunaša u Sremskoj Mitrovici.<ref>"Neredi i tuče u Sremskoj Mitrovici", Politika, 17. avg. 1926, str. 7</ref> * [[17. 8.]] - U Atini potpisan ugovor o prijateljstvu KSHS i Grčke i dopunske konvencije o tranzitu i o zoni u Solunu. * [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150. * [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929). * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu).<!-- Najavljeni prvi zlatnici od 20 din za nekoliko dana, Politika, str. 7 --> * [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]]. * < 28. 8. - Kod [[Lumbarda (općina)|Lumbarde]] na Korčuli uhvaćen veliki morski pas sa ljudskim ostacima u stomaku.<ref>"Hvatanje morskog čudovišta", Politika, 30. avg. 1926, str. 4</ref> * [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod "Burevestnik" sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih. * [[31. 8.]] - Oko 400 siromašnih zagrebačkih studenata izbačeno iz Zavoda za gluvonemu decu u [[Ilica|Ilici]] 83<ref>"Sukob zagrebačkih studenata sa policijom", Politika, 1. sept. 1926, str. 4</ref> (ubrzo pronađen novi smeštaj za većinu). === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Žandarmerija uništila petočlanu kačačku bandu u klisuri iznad manastira Dečani.<ref>"Uništena kačačka banda", Politika, 4. sept. 1926, str. 6</ref> * [[2. 9.]] - Potporučnik Dolovski izveo na novosadskom aerodromu prvi padobranski skok u našoj avijaciji. [[Datoteka:Križarka Dalmacija.jpg|160px|mini|"Dalmacija"]] * [[3. 9.]] - Laka krstarica "Dalmacija", bivša nemačka ''Niobe'' (→ [[:en:SMS Niobe|en]]), dočekana u Tivtu - prva krstarica [[Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica|JKRM]], koja je do sada imala nekoliko torpiljerki i minonosaca.<ref>"Naša prva krstarica", Politika, 11. sept. 1926 (foto)</ref> * [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles). * 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu. * 6. 9. - Severna ekspedicija: [[Kuomintang]]ove snage zauzimaju Hankou (danas deo [[Wuhan]]a). * [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući sledećih godinu dana je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]]<ref>[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]</ref>. * [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u Društvo naroda (povlači se 1933). * 8. 9. - Žandarmi u oružanom okršaju ubili sedam kačaka u selu [[Veleža]] kod Prizrena.<ref>"Kako je uništena kačačka četa Koja Gajani", Politika, 11. sept. 1926, str. 5</ref> * 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 "Politika", 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref>. * [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena. * [[11. 9.]] - [[Ljubomir Davidović]] (DS) i [[Mehmed Spaho]] (JMO) potpisali u Sarajevu sporazum o Demokratskoj zajednici, zajedničkom parlamentarnom predstavništvu. * 11. 9. - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu. * [[12. 9.]] - Međunarodni kongres [[Slobodno zidarstvo|Slobodnih zidara]] u Beogradu. * 12. 9. - "Plebiscit" u Španiji, zapravo prikupljanje potpisa, podržava [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Riverinu]] politiku. * [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]] * [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]]. * [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske<ref>Vladimir Ćorović, Istorija Srba</ref>. * [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta. * [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza). * [[20. 9.]] - Banda Severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen. * [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928). * [[24. 9.]] - U sudaru aviona kod Praga poginuli dvojica jugoslovenskih avijatičara i jedan čehoslovački.<ref>"Pogibija naših avijatičara u Pragu", Politika 25. sept. 1926, str. 3</ref> * [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu. * 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva). * [[27. 9.]] - Kralj Aleksandar posetio francuskog predsednika [[Gaston Doumergue|Dumerga]]. * [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao [[Litvanija|litavski]], mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940). * 28. 9. - Puštena u saobraćaj pruga normalnog koloseka [[Štip]] - [[Kočani]]. * [[29. 9.]] - Nesreća u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana. * [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]] * [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorena je i Jovanova pijaca i pijaca Kalenić.<ref>[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)</ref>. * 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]). * [[4. 10.]] - Svečani prijem čehoslovačkih parlamentaraca u Narodnoj skupštini KSHS. * [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu. * [[8. 10.]] - Iznenada je usvojena ostavka ministra šuma i ruda Nikole Nikića, što je bio zahtev HSS. * 8. 10. - Prvi let domaćeg aviona [[Fizir F1V]] u Novom Sadu, i kružni let preko Skoplja i Zagreba, u dužini od 1410 km. * 8 - 9. 10. - Čehoslovački parlamentarci u poseti Zagrebu. Radić burno negoduje zbog odsustva hrvatske zastave na kolodvoru, upada tokom držanja govora, Čehoslovake zove "Česi i Slovaci". Prilikom obilaska bivše sabornice, poslanik [[Hrvatska zajednica|Hrvatske zajednice]] [[Milovan Žanić]] kaže "Biti će opet Hrvatski Sabor!". * [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane. * 11. 10. - [[Grga Anđelinović]] podnosi interpelaciju skupštini: optužuje HSS za promociju "defetističke" literature, povodom izdanja [[Mihovil Pavlek Miškina|Miškinine]] knjige "Za svojom zvijezdom" - doprinos krizi vlade nakon Radićevog incidenta. * [[13. 10.]] - Predsednik vlade [[Nikola Uzunović]] podnosi ostavku, ali povučena je 16-tog nakon novog sporazuma sa HSS. * [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]]. * oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih). * oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak. * [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana. * 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). * [[23. 10.]] - XV partijskа konferencijа [[SKP(b)]]: [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] su izbačeni iz Politbiroa - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu. * [[25. 10.]] - Jaka oluja u Hercegovini, srušen minaret Nadžerove džamije u Foči.<ref>"Nepogode u Hercegovini", Politika 28. okt. 1926, str. 3</ref> * [[31. 10.]] - Objavljena Deklaracija Lige za zaštitu prava građanina: protiv samovolje vlasti i zlostavljanja opozicionara u KSHS.<ref>Politika, 31. okt. 1926, str. 6</ref> * 31. 10. - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije. * 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam). U Beogradu je posvećena [[Crkva Krista Kralja u Beogradu|Crkva Krista Kralja]]. === Novembar/Studeni === [[Datoteka:Strossmayer, Josip Juraj.JPG|180px|mini|lijevo|Strossmayerov spomenik u Zagrebu ([[Ivan Meštrović|Meštrović]])]] * [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je skoro do smrti 1937). * [[7. 11.]] - U Beogradu su sahranjeni preneti vojvoda [[Radomir Putnik|Putnik]], [[Stojan Novaković]], [[Andra Nikolić]] i još petorica velikana. * 7. 11. - U Zagrebu otkriven spomenik [[Josip Juraj Strossmayer|Josipu Juraju Strossmayeru]] - svečanost ima "čisto hrvatski karakter" s učešćem Hrvatskog sokola; Radić je zabranio učešće svojim organizacijama.<ref>"Otkivanje [sic] spomenika Štrosmajeru", Politika 8. nov. 1926, str. 8</ref> * 7. 11. - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926</ref>. [[Datoteka:Свјетлопис капеле Радомира Путника на Новом гробљу у Биограду2.jpg|mini|180px|Kapela Radomira Putnika u Beogradu (iz 1929)]] * ca. 9. 11. - Generalni konzulat KSHS u Buenos Airesu podignut na stepen poslanstva, pošto je [[Nikola Mihanović]] poklonio palatu za poslanstvo (Ivo Grizogono je otpravnik poslova).<ref>"Novo poslanstvo u Buenos Airesu", Politika 10. nov. 1926, str. 1</ref> * [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji. * [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno. * [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd). * [[14. 11.]] - Prvi broj lista "Filmske novine". * 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko. * [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]). * 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]]. * 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927). * studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]]. * novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika. * [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS. * 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali). * [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]<ref name="Indi"/>. Italijanska štampa uglavnom optužuje KSHS za ovu pobunu.<ref>"U zagrljaju Italije...", Politika 5. dec. 1926, str. 1</ref> * [[21. 11.]] - Radić drugi dan u Mostaru: "Bio je paklenski plan da se ubiju sedmorica Hrvata i kad se to dogodi pod vladom narodnog sporazuma oni su verovali da će se ceo narod rasuti kao lude ovce". Za muslimane kaže da su Hrvati.<ref>"Bosna i Hercegovina - hrvatska rezerva", Politika 22. nov. 1926, str. 2</ref> Zbor u [[Stolac|Stocu]] je prekinut zbog nereda. * 21. 11. - Neredi u [[Crepaja|Crepaji]], radikali su omeli zbor [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]] i samostalnih demokrata. * [[22. 11.]] - Bivši kačački vođa Adem Bulka i trojica njegovih saboraca ubijeni kod Silara blizu Skoplja u pokušaju bekstva.<ref>"Pogibija Adema Bulke i njegova tri druga", Politika 23. nov. 1926, str. 5</ref> * 24/25. 11. - U Crnoj Gori ubijen odmetnik Milivoje Kalezić, ucenjen na 100.000 dinara. * [[25. 11.]] - Objavljen je ukaz o [[Oblasti Kraljevine SHS|oblasnim]] izborima u KSHS, sledećeg januara - HSS se ranije protivio, jer podelu na oblasti smatraju "parcelacijom Hrvatske". * 25. 11. - Prof. dr. Milivoje Kostić izveo u Beogradu prvu operaciju na srcu kod nas.<ref>"Prva operacija srca kod nas", Politika 27. nov. 1926, str. 5 (foto)</ref> * [[27. 11.]] - Prvi Tiranski ugovor: zaključen Pakt prijateljstva i bezbednosti između Italije i Albanije - praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljeno [[1. 12.]]). * [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u "Domu" optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju. * [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga. * [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]]. * [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora. * [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade. Odmah dobija mandat za sastav nove, razgovara sa [[Ljubomir Davidović|Lj. Davidovićem]] ([[Demokratska stranka (Jugoslavija)|DS]]), ali vraća mandat 9-tog, nakon nedoumica oko toga ima li Pašićevu podršku. * [[8. 12.]] - Presuda crnogorskim odmetnicima na Cetinju: pet večitih robija i deset vremenskih kazni od 4 do 20 godina. * [[9. 12.]] - Nikola Pašić, a zatim Stjepan Radić, na savetovanju su u dvoru rano uveče - Pašić nije dobio mandat, zbog afere sa sinom, kasnije naveče dobija moždani udar. * 9. 12. - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]]. [[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]] * [[10. 12.]] - Umro je [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (veliki sprovod [[12. 12.]]). * [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''a: Nemci se trebaju ujediniti i naoružati; treba sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku; glavni cilj je životni prostor, ''[[Lebensraum]]'', na istoku (SSSR). * [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]]. * sept., dec.? - U Njujorku je otvorena prva [[foto kabina]], 'Photomaton'' (pronalazač [[Anatol Josepho]]). * [[16. 12.]] - U Zagrebu izabrane tri kandidatkinje "za Holivud", čije će slike biti poslane u Berlin<ref>"Ko će preko okeana u Holivud?...", Politika 17. dec. 1926, str. 5</ref> ([[Štefica Vidačić]] postaje "mis Evrope" u martu; među kandidatkinjama je bila i Ida Kravanja - [[Ita Rina]]<ref>"Pred odsutni četvrtak", Politika 15. dec. 1926, str. 5 (foto)</ref>). * [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]]. * 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu). * 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona. Etničkih Rusa je manje od 78, Ukrajinaca preko 31 milion. * [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću. * [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS, pošto su [[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali (HSS ostaje u vladi do početka februara a Uzunović, sa četvtom vladom, do aprila). Deo radikala se protivi Uzunovićevoj vladi. * [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je regent još od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', "Prosvećeni mir", traje do [[1989]]. * 25. 12. - Mussolinijev cirkular zahteva da se u administraciji pored običnog datiranja koristi i ono od dolaska fašista na vlast - godina I [[Fašistička era|Fašističke ere]] počinje 29. oktobra 1922, sada je godina V itd. === Kroz godinu === * Privredna kriza u KSHS.<ref>"Trgovci i industrijalci o ekonomskom stanju kod nas", Politika, 21. avg. 1926, str. 5</ref> * Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina. * Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u "očajan položaj".<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs</ref> * Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata. * [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]). * [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv "[[foton]]" za najmanju jedinicu radijantne energije. * Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]]) * [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].) * [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]]) * [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, "peti ''Beatle''" († [[2016]]) * 3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]]) * [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]]) * [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]]) * [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]]) * [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]]) * 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]]) * [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]]) * 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]]) * [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]]) * [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]]) * [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]]) * [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]]) * [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]]) * [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]]) * [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]]) * 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser († [[2016]]) * 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD († [[2026]]) * [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]]) * [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]]) * [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]]) * [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]]) * [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]]) * [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]]) * 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]]) * [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]]) * [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]]) * [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]]) * [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]]) * [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]]) * [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]]) * [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]]) * [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]]) * [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]]) * [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]]) * 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]]) * [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]]) * [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]]) * 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]]) * [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj * [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]]) * [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]]) * [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]]) * [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].) * [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]]) * [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]]) * [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]]) * [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]]) * [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]]) * [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent... * [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]]) * [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]]) * [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]]) * 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]]) * [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]]) * [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]]) * [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]]) * [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]]) * [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]]) * [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]]) * [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]]) * [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]]) * [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]]) * [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]]) * [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]]) * [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar * [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]]) * [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]]) * [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]]) * [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]]) * [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]]) * [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].) * [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]]) * 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]]) * [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]]) * [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]]) * [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]]) * [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].) * [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].) * [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]]) * [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]]) * [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ († [[2026]]) * [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]]) * [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]]) * [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]]) * [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]]) === Kroz godinu === * [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]]) * [[Milja Marin]], partizanka, "Kozarčanka" († [[2007]]) * [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]]) * [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]]) * [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]]) * [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]]) * [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]]) * [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch & Lomb'' (* [[1830]]) * [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]]) * [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]]) * 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]]) * [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]]) * [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]]) * [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]]) * [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]]) * 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja<ref>"Pogibija hajduka Aničića", Politika, 30. mart 1926, str. 5</ref> * 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena<ref>"Samoubistvo hajduka Sibina", Politika, 31. mart 1926, str. 8</ref> === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]]) * [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]]) * [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]]) * [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]]) * [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]]) * [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]]) * [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]]) * [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]]) * [[17. 5.]] - [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?) * maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]]) * [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]]) * [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].) * [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]]) * [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].) * 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]]) * [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]]) * [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6) * [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]]) * [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]]) * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].) * [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]]) * [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]]) * [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]]) * [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]]) * [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]]) * [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]]) * [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]]) * [[12. 10.]] - [[Paul Puhallo von Brlog]], austrougarski general (* [[1856]]) * [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]]) * [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]]) * [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].) * 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]]) * [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]]) * [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]]) * [[24. 11.]] - [[Leonid Krasin]], sovjetski inženjer i diplomata (* [[1870]]) * [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]]) * [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]]) * [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].) * [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]]) * [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]]) * [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]]) * [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]]) === Kroz godinu === * [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]]) == Nobelova nagrada za 1926. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]]) == Reference == {{reference}} {{commonscat|1926}} [[Kategorija:1926.]] ous0r27ypakgzhl3yfpv58w137y7v25 4 25482 42715934 41070891 2026-11-03T02:17:48Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikipedija:Neutralnost]] 42715934 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Neutralnost]] h5jjgxtu72hifxiqruk54tezoov1ycn 4 25483 42715935 41070888 2026-11-03T02:17:53Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikipedija:Neutralnost]] 42715935 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Neutralnost]] h5jjgxtu72hifxiqruk54tezoov1ycn 4 25484 42715936 41070889 2026-11-03T02:17:58Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikipedija:Neutralnost]] 42715936 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Neutralnost]] h5jjgxtu72hifxiqruk54tezoov1ycn 0 32295 42715873 42645012 2026-11-02T14:42:00Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715873 wikitext text/x-wiki {{Infobox officeholder |honorific-prefix = |name = Vuk Drašković |honorific-suffix = |image = Vuk Drašković.jpg |office = zamijenika [[premijer Jugoslavije|premijera SR Jugoslavije]] |term_start = 18. januar 1999 |term_end = 28. april 1999 |primeminister=[[Momir Bulatović]] |office2 = [[Ministarstvo spoljnih poslova Srbije|Ministar spoljnih poslova Srbije i Crne Gore]] |term_start2 = 3. mart 2004 |term_end2 = 15. maj 2007 |predecessor2=[[Goran Svilanović]] |successor2=[[Vuk Jeremić]] (kao ministar spoljnih poslova Srbije) |president2=[[Svetozar Marović]] |primeminister2=[[Vojislav Koštunica]] |birth_date = {{Birth date and age|1946|11|29|df=y}} |birth_place = [[Međa (Žitište)|Međa]], [[Žitište]], [[NR Srbija]], [[FNRJ]] |death_date = |death_place = |nationality = [[Srbi]]n |spouse = Danica Drašković |party = [[Srpski pokret obnove]] |relations = |children = |alma_mater = [[Diplomirani pravnik|dipl. iur.]] [[Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu|Pravnog fakulteta u Beogradu]] |occupation = |profession = pisac, političar |religion = [[Srpska pravoslavna crkva]] }} '''Vuk Drašković''' (29. novembar 1946) je [[Srbija|srpski]] pisac i političar, poznat po izuzetnoj burnoj i kontroverznoj karijeri. Rodio se u porodici [[Hercegovina|hercegovačkih]] [[Srbi|Srba]] [[kolonizacija Vojvodine|doseljenih]] u Vojvodinu posle Drugog svetskog rata. Za vreme studija prava u Beogradu je postao član [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] i saradnik hrvatskog komunističkog čelnika [[Mika Špiljak|Mike Špiljka]] kome je pisao govore. Posle je našao posao u novinskoj agenciji [[TANJUG]]. Od režima se počeo distancirati kada je počeo pisati romane koji opisuju [[Zločini nad Srbima u Drugom svetskom ratu|stradanja Srba u Drugom svetskom ratu]] na prostoru [[NDH]], a za koje je autor optužio njihove [[Hrvati|hrvatske]] i [[Bošnjaci|bošnjačke]] komšije. Ta su dela doživela uspeh među srpskom publiku, ali je zbog njih Drašković optužen da potkopava [[bratstvo i jedinstvo]] te dobio reputaciju srpskog nacionalista. Tu je reputaciju Drašković potvrdio kada se krajem 1980-ih stekao reputaciju jednog od najistaknutijih srpskih [[antikomunizam|antikomunista]] i [[monarhizam|monarhista]], te počeo otvoreno zalagati za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]] te postao bliski saradnik i kum [[Vojislav Šešelj|Vojislava Šešelja]]. Njihova saradnja je, međutim, ubrzo prestala, te je Drašković osnovao stranku [[Srpski pokret obnove]], koja je na prvim [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2000|višestranačkim izborima u Srbiji]] postala vodeća stranka opozicije prema tadašnjem vlastodršcu [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. U martu 1991. je Drašković vodio [[Demonstracije 9. marta 1991.|velike demonstracije]] s ciljem rušenja Miloševićevog režima, koje je zaustavila intervencija [[JNA]]. U sledećih nekoliko meseci, kada je [[Raspad SFRJ|ustavna kriza u SFRJ]] eskalirala u [[Jugoslavenski ratovi|oružani sukob]], Drašković je od pristaša svoje stranke organizovao [[paravojna formacija|paravojnu formaciju]] zvanu [[Srpska garda]], koja se [[Rat u Hrvatskoj|borila u Hrvatskoj]], ali prestala delovati 1992. Posle izbijanja [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] je Drašković postao jednim od najvećih kritičara Miloševićeve [[Srbija u jugoslovenskim ratovima|politke sukoba sa drugim bivšim jugoslovenskim republikama]], zalažući se za kompromis sa "separatističkim" republikama. Godine 1996. je Drašković zajedno sa svojom strankom sudelovao u Zajedno, koaliciji srpskih opozicijskih stranaka koja je odnela pobedu na lokalnim izborima, a potom i [[Demonstracije u Srbiji 1996 - 1997|demonstracijama]] koje su prisilile Miloševića da prvi put prizna izborni poraz. Nakon toga, partneri odlučuju da bojkotuju izbore i napuštaju koaliciju Zajedno, pa SPO na narednim izborima nastupa samostalno i ne uspeva da zbaci Miloševićev režim. U predvečerje rata na Kosovu ulazi u nacionalnu vladu kako bi pokušao da spreči [[Operacija Saveznička sila|NATO-vo bombardovanje SRJ]], međutim kako nije uspeo, a sve vreme se javno bunio protiv Miloševića, ubrzo je smenjen. Nekoliko meseci kasnije je Miloševićeva policijska jedinica [[JSO]] na Draškovića pokušala izvesti [[Atentat na Ibarskoj magistrali|atentat]] koji je Drašković preživeo, a u kome je stradalo nekoliko njegovih bliskih saradnika. Iako su mu ti događaji, slično kao i ranija premlaćivanja i zlostavljanja od strane Miloševićeve tajne policije, donele status [[mučenik]]a kod dela srpske javnosti, 2000. godine se smatrao marginalizovanom i "potrošenom" ličnošću, a čemu je doprinela odluka da se ne pridruži [[Demokratska opozicija Srbije|Demokratskoj opoziciji Srbije]] na izborima koji će [[Buldožer revolucija|konačno srušiti Miloševića]]. Njegova stranka je izgubila [[Narodna skupština Republike Srbije|parlamentarni]] status, a vratila ga je tek 2003. godine kada je uspela preći [[izborni cenzus]] u koaliciji sa [[Nova Srbija|Novom Srbijom]], te sudelovala u koaliciji premijera [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]]. Drašković je od 2003. do 2007. bio ministar spoljnih poslova. Godine 2008. je sa svojom strankom bio na listi [[Boris Tadić|Tadićeve]] koalicije [[Za evropsku Srbiju]]. U leto 2010. je postao prvi vodeći srpski političar nakon [[Čedomir Jovanović|Čedomira Jovanovića]] koji se založio da Srbija [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|prizna nezavisnost Kosova]], obrazloživši da je to jedini način da se stekne naklonost [[zapadni svet|Zapada]], i time obezbedi članstvo u [[Evropska Unija|Evropskoj Uniji]]. Te je stavove njegov dotadašnji partner Tadić kritikovao. Pred [[Parlamentarni izbori u Srbiji|izbore 2012]]. godine Drašković je sa svojom strankom ušao u koaliciju sa Jovanovićevim [[Liberalno demokratska partija (Srbija)|LDP]]-om, poznat kao [[Koalicija Preokret]]. == Bibliografija == Novinarstvo je napustio 1980. godine i posvetio se književnosti. Njegovi romani bili su jugoslovenski i balkanski bestseleri. Neki od njih prevedeni su na engleski, francuski, ruski, grčki, rumunski i češki jezik. * ''Ja, malograđanin'' (1981) * ''Sudija'' (1981) * ''Nož'' (1982) * ''Molitva'' (1985) * ''Molitva 2'' (1986) * ''Odgovori'' (1986) * ''Ruski konzul'' (1988) * ''Koekuda Srbijo'' (1989) * ''Noć đenerala'' (1994) * ''Podsećanja'' (2001) * ''Meta'' (2007) * ''Doktor Aron'' (2009) * ''Via Romana'' (2012) * ''Tamo daleko'' (2013) * ''Isusovi memoari'' (2015) * ''Priče o Kosovu'' (2016) * ''Isečci vremena'' (2016) * ''Ko je ubio Katarinu?'' (2017) * ''Aleksandar od Jugoslavije'' (2018) * ''Ožiljci života'' (2022) * ''Monah Hokaj'' (2023) * ''Suđenje'' (2025) == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.spo.org.yu/action.php?objekat=Ljudi&akcija=Procitaj&id=1 Party biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080624052823/http://www.spo.org.yu/action.php?objekat=Ljudi&akcija=Procitaj&id=1 |date=2008-06-24 }} * [https://web.archive.org/web/20120617084617/http://www.mfa.gov.rs/Officials/draskovic_e.html Official biography as a Minister of Foreign Affairs] {{S-start}} {{s-gov}} {{Succession box | before = [[Goran Svilanović]] | title = ministar spoljnih poslova | years = 2004 &ndash; 2007 | after = [[Vuk Jeremić]] }} {{s-end}} {{Lifetime|1946||Drašković, Vuk}} {{Commonscat|Vuk Drašković}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpski pisci]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] t1odpzuysmtyjmcqfykfru1yk8k77dx 4 36148 42715937 41070886 2026-11-03T02:18:03Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikipedija:Neutralnost]] 42715937 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Neutralnost]] h5jjgxtu72hifxiqruk54tezoov1ycn 0 43198 42715869 42602149 2026-11-02T14:24:04Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715869 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Dragoljub Mićunović | slika = Dragoljub Micunovic.jpg | širina_slike = 250px | opis = Dragoljub Mićunović u Narodnoj skupštini | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 14. jul 1930. | mjesto_rođenja = | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | zanimanje = | roditelji = }} '''Dragoljub Mićunović''' (Merdare kraj [[Kuršumlija|Kuršumlije]], [[14. 7.]] [[1930]].- [[26. maja|26. 5.]] [[2026.|2026]].) bio je [[Srbija|srpski]] političar. Mićunović je rođen u porodici činovnika [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] koju je [[aprilski rat]] [[1941]]. zatekao u [[Skoplje|Skoplju]]. Zbog toga se kao dijete morao preseliti u Srbiju. Nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] je dvije godine proveo na [[Goli otok|Golom otoku]] kao politički zatvorenik. Nakon izlaska je dovršio obrazovanje i postao asistent na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]]. Tamo se priključio [[Praxisova škola|Praxisovoj školi]]. Sa Univerziteta je izbačen godine [[1975]]. U jesen [[1989]]. godine, u predvečerje prvih višestranačkih izbora je, kao jedan od najuglednijih antikomunističkih disidenata, postao članom [[Osnivački odbor Demokratske stranke|Osnivačkog odbora Demokratske stranke]] iz koga je proizašla [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] osnovana [[1990]]. godine. Mićunović je postao prvi vođa te stranke, a na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 1990|izborima 1990]]. je izabran u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnu skupštinu]]. Kao član [[socijalistička Republika Srbija|srpske]] delegacije je ušao u posljednji saziv [[Vijeće republika i pokrajina SFRJ|Vijeća republika i pokrajina]] [[Skupština SFRJ|jugoslavenske savezne skupštine]]. Mićunović je nakon toga izabiran na svim izborima za Vijeće građana [[Savezna skupština SRJ|Savezne skupštine SRJ]]. Godine [[1994]]. su ga pristaše [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] smijenile s mjesta čelnika stranke. Ispočetka se povukao u sektor [[nevladina organizacija|nevladinih organizacija]] da bi [[1996]]. osnovao stranku [[Demokratski centar (Srbija)|Demokratski centar]]. Mićunović je sve vrijeme vladavine [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] surađivao s drugim strankama opozicije, a nakon [[Demonstracije 5. oktobra 2000.|petooktobarskih promjena]] je postao predsjednik Vijeća građana Skupštine SRJ. Godine 2003. je, prestankom postojanja SRJ, postao predsjednik Skupštine kratkotrajne [[Srbija i Crna Gora|Državne zajednice Srbije i Crne Gore]]. Iste se godine ponovno priključio Demokratskoj stranci i bio poražen na predsjedničkim izborima od [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]] (koji su poništeni zbog nedovoljnog odziva). == Vanjske veze == {{Commonscat|Dragoljub Mićunović}} {{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1930|2026|Mićunović, Dragoljub}} [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Biografije, Kuršumlija]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] m9xhm3e5o9eke8fblpha7fz7q9nt545 42715870 42715869 2026-11-02T14:25:48Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Politički zatvorenici|Politički zatvorenici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715870 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Dragoljub Mićunović | slika = Dragoljub Micunovic.jpg | širina_slike = 250px | opis = Dragoljub Mićunović u Narodnoj skupštini | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 14. jul 1930. | mjesto_rođenja = | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | zanimanje = | roditelji = }} '''Dragoljub Mićunović''' (Merdare kraj [[Kuršumlija|Kuršumlije]], [[14. 7.]] [[1930]].- [[26. maja|26. 5.]] [[2026.|2026]].) bio je [[Srbija|srpski]] političar. Mićunović je rođen u porodici činovnika [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] koju je [[aprilski rat]] [[1941]]. zatekao u [[Skoplje|Skoplju]]. Zbog toga se kao dijete morao preseliti u Srbiju. Nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] je dvije godine proveo na [[Goli otok|Golom otoku]] kao politički zatvorenik. Nakon izlaska je dovršio obrazovanje i postao asistent na Filozofskom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]]. Tamo se priključio [[Praxisova škola|Praxisovoj školi]]. Sa Univerziteta je izbačen godine [[1975]]. U jesen [[1989]]. godine, u predvečerje prvih višestranačkih izbora je, kao jedan od najuglednijih antikomunističkih disidenata, postao članom [[Osnivački odbor Demokratske stranke|Osnivačkog odbora Demokratske stranke]] iz koga je proizašla [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratska stranka]] osnovana [[1990]]. godine. Mićunović je postao prvi vođa te stranke, a na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 1990|izborima 1990]]. je izabran u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnu skupštinu]]. Kao član [[socijalistička Republika Srbija|srpske]] delegacije je ušao u posljednji saziv [[Vijeće republika i pokrajina SFRJ|Vijeća republika i pokrajina]] [[Skupština SFRJ|jugoslavenske savezne skupštine]]. Mićunović je nakon toga izabiran na svim izborima za Vijeće građana [[Savezna skupština SRJ|Savezne skupštine SRJ]]. Godine [[1994]]. su ga pristaše [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] smijenile s mjesta čelnika stranke. Ispočetka se povukao u sektor [[nevladina organizacija|nevladinih organizacija]] da bi [[1996]]. osnovao stranku [[Demokratski centar (Srbija)|Demokratski centar]]. Mićunović je sve vrijeme vladavine [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] surađivao s drugim strankama opozicije, a nakon [[Demonstracije 5. oktobra 2000.|petooktobarskih promjena]] je postao predsjednik Vijeća građana Skupštine SRJ. Godine 2003. je, prestankom postojanja SRJ, postao predsjednik Skupštine kratkotrajne [[Srbija i Crna Gora|Državne zajednice Srbije i Crne Gore]]. Iste se godine ponovno priključio Demokratskoj stranci i bio poražen na predsjedničkim izborima od [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]] (koji su poništeni zbog nedovoljnog odziva). == Vanjske veze == {{Commonscat|Dragoljub Mićunović}} {{Lista potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1930|2026|Mićunović, Dragoljub}} [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Biografije, Kuršumlija]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] 12x91cuhxtn1gpcekn8d2r8avywnatd 10 50149 42715962 42558987 2026-11-03T02:28:14Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Ostava]] na [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 42715962 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 737ujxt0jy7c9y3yslj7jbo6xhe9mr3 0 54135 42716065 42527819 2026-11-03T11:24:37Z Belirac 17 /* Općinska uprava */ Dodan odjeljak o mjesnim odborima 42716065 wikitext text/x-wiki : ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/petlovac/ > Petlovac (plan s ulicama i cestama)]'' : ''Google maps > [https://www.google.com/maps/place/Op%C4%87ina+Petlovac/@45.7342992,18.4597013,18146m/data=!3m1!1e3!4m6!3m5!1s0x475d25029a18d4f9:0x7908b94efb2e14c1!8m2!3d45.7218325!4d18.4058472!16s%2Fg%2F119v2sfl4?entry=ttu&g_ep=EgoyMDI1MTIwOS4wIKXMDSoASAFQAw%3D%3D Područje Općine Petlovac] : [https://en.wikipedia.org/wiki/File:Petlovac_Flag.gif ''Zastava Općine Petlovac''] --- [https://en.wikipedia.org/wiki/File:Coat_of_Arms_of_Petlovac.gif ''grb Općine Petlovac''] {{Općina RH |ime = Općina Petlovac |slika = Petlovac_municipality_location.GIF |opis_slike = Općina Petlovac na karti Osječko-baranjske županije |zastava = |grb = |županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] |broj stanovnika = 2.743 / 2.405 / '''1874''' |površina = 93,31 |naselja = [[Baranjsko Petrovo Selo]], [[Luč]], [[Novi Bezdan]], [[Novo Nevesinje]], [[Petlovac]], [[Sudaraž]], [[Širine]], [[Torjanci]], [[Zeleno Polje]] |načelnik = Milan Knežević ([[HDZ]]; 2015-2017, 2017-2021, 2021-2025, 2025-) |poštanski broj = 31321 Petlovac |pozivni broj = 031 |registarska oznaka = BM |z. širina = 45.756528 |z. dužina = 18.533400 |web-stranica = http://petlovac.hr/ <br>'''FB-profil''':<br> [https://www.facebook.com/profile.php?id=100067073149809 Općina Petlovac] }} '''Općina Petlovac''' je jedinica lokalne samouprave u sjeverozapadnom dijelu [[Baranja|Baranje]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]] ([[Hrvatska]]), sa sjedištem u naselju [[Petlovac]], po kome je i dobila ime. Općina obuhvata devet naselja: [[Baranjsko Petrovo Selo]], [[Luč]], [[Novi Bezdan]], [[Novo Nevesinje]], [[Petlovac]], [[Sudaraž]], [[Širine]], [[Torjanci]] i [[Zeleno Polje]] i ima '''1.874''' stanovnika (2021). [[Datoteka:Petlovac-opcina-(20110529)-Tabla dobrodoslice kod Luca.jpg|right|thumb|300px|Tabla dobrodošlice na ulazu u Općinu Petlovac iz pravca [[Šumarina|Šumarine]] prema [[Luč (Baranja)|Luču]], na lokalnoj cesti [[L44006]]]] == Geografija == Područje Općine Petlovac pripada široj prirodno-geografskoj cjelini Baranji, smještenoj na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, u trokutu između rijeka [[Drava|Drave]], [[Dunav]]a i državne granice prema Mađarskoj. To je prostor koji ujedno pripada širem nizinskom prostoru prirodno-geografske makromorfološke cjeline [[Panonska nizina|Panonske nizine]], kao dijela geografskog područja Istočne Hrvatske. === Susjedna područja === Područje Općine Petlovac je u okruženju [[Grad Beli Manastir|Grada Belog Manastira]] - na sjeveroistoku, [[Općina Jagodnjak|Općine Jagodnjak]] - na jugoistoku, [[Grad Valpovo|Grada Valpova]] - na jugu, [[Grad Belišće|Grada Belišća]] - na jugozapadu i zapadu, dok je sjeverni dio Općine uz državnu granicu prema [[Mađarska|Mađarskoj]]. === Udaljenosti između naselja === Unutar Općine * Petlovac - Baranjsko Petrovo Selo: 6,7&nbsp;km (cesta [[D517]]) * Petlovac - Luč: 3,8&nbsp;km (cesta [[Ž4034]]) * Petlovac - Novi Bezdan: 9,3&nbsp;km (ceste [[D517]] + [[Ž4040]]) * Petlovac - Novo Nevesinje: 12,8&nbsp;km (ceste [[D517]] + [[Ž4033]]) * Petlovac - Sudaraž: 6,1&nbsp;km (ceste [[D517]] + nerazvrstana cesta) * Petlovac - Širine: 3,9&nbsp;km (ceste [[D517]] + [[L44007]]) * Petlovac - Torjanci: 17,8&nbsp;km (ceste [[D517]] + [[Ž4033]]) * Petlovac - Zeleno Polje: 3,2&nbsp;km (ceste [[Ž4034]] + [[L44005]]) Do sjedišta susjednih općina * Petlovac - [[Beli Manastir]]: 9,8&nbsp;km (preko Širina) --- 12,2&nbsp;km (preko Luča) * Petlovac - [[Jagodnjak]]: oko 11&nbsp;km <ref>Google maps ne pokazuje dobro relaciju Petlovac - Jagodnjak pa daje i pogrešnu kilometražu: [https://www.google.com/maps/dir/Petlovac/Jagodnjak/@45.7287211,18.4497808,12z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x475d2609cb0de871:0x264912066436c07e!2m2!1d18.5280731!2d45.7585163!1m5!1m1!1s0x475d274be2d24dd9:0x400ad50862bca80!2m2!1d18.5802168!2d45.7001607!3e0?entry=ttu ''Petlovac - Jagodnjak (preko Majških Međa?)'']</ref> * Petlovac - [[Belišće]]: 17,3&nbsp;km * Petlovac - [[Beremend]] (Mađarska): 10,9&nbsp;km === Ceste === Područje Općine Petlovac veze s užim i širim okruženjem ostvaruje preko dvije državne ceste: [[D517]] (Beli Manastir - Valpovo - Koška) i [[D211]] (Baranjsko Petrovo Selo - Beremend u Mađarskoj). Puštanjem u promet cestovnog mosta 2001. godine preko Drave kod Belišća <ref>[https://belisce.hr/prometna-infrastruktura/ Grad Belišće: ''"Prometna infrastruktura"''] (posjet: 21. XII. 2022)</ref> značajno je poboljšana prometna prohodnost tog prostora, a otvorenjem (2. XII. 2022. godine) dionice [[Autocesta A5|Autoceste A5]] Beli Manastir - Osijek na [[Koridor 5C|Koridoru 5c]] <ref>[http://lag-baranja.hr/lag/item/1404-u-promet-pustena-autocesta-beli-manastir-osijek LAG Baranja (2. XII. 2022): ''"U promet puštena autocesta Beli Manastir – Osijek"'']</ref> područje Općine Petlovac dobilo je pristup prometnoj mreži evropskih autocesta. == Stanovništvo == === Po mjestima === {{Multicol}} Popis stanovništva [[2001.]] ---- * UKUPNO - '''2.743''' * [[Baranjsko Petrovo Selo]] - 570 * [[Luč]] - 487 * [[Novi Bezdan]] - 329 * [[Novo Nevesinje]] - 73 * [[Petlovac]] - 801 * [[Sudaraž]] - 0 * [[Širine]] - 86 * [[Torjanci]] - 317 * [[Zeleno Polje]] - 80 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2011.]]<ref>[http://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_3255.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Općina Petlovac''']</ref><ref>[[:bs:Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Petlovac)|bs-Wikipedia: ''Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. (Petlovac)'']]</ref> ---- * UKUPNO - '''2.405''' * [[Baranjsko Petrovo Selo]] - 525 * [[Luč]] - 435 * [[Novi Bezdan]] - 300 * [[Novo Nevesinje]] - 63 * [[Petlovac]] - 714 * [[Sudaraž]] - 0 * [[Širine]] - 58 * [[Torjanci]] - 267 * [[Zeleno Polje]] - 43 {{Multicol-break}} Popis stanovništva [[2021.]]<ref>[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] <br> [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']</ref> ---- * UKUPNO - '''1.874''' * [[Baranjsko Petrovo Selo]] - 434 * [[Luč]] - 322 * [[Novi Bezdan]] - 262 * [[Novo Nevesinje]] - 41 * [[Petlovac]] - 532 * [[Sudaraž]] - 0 * [[Širine]] - 26 * [[Torjanci]] - 244 * [[Zeleno Polje]] - 13 {{Multicol-end}} ---- '''Napomena''': Između popisa 2001. i 2011. godine broj stanovnika Općine Petlovac smanjio se za '''338''' (12,32 %), a između popisa 2011. i 2021. za još '''531''' (28,34 %). U dvadesetogodišnjem razdoblju (2001-2021) broj stanovnika smanjio se za drastičnih '''869''' (31,68 %), dakle gotovo za jednu trećinu. === Po nacionalnosti (2001) === Narodnosni sastav Općine Petlovac prema popisu iz 2001. godine: {{Multicol}} * [[Hrvati]] (71,35 %) * [[Mađari]] (14,4 %) * [[Srbi]] (5,25 %) * [[Romi]] (3,24 %) * [[Slovenci]] (1,28 %) * [[Nijemci]] (0,73 %) {{Multicol-break}} * [[Bošnjaci]] (0,26 %) * [[Albanci]] (0,22 %) * [[Slovaci]] (0,22 %) * [[Crnogorci]] (0,18 %) * [[Rusini]] (0,15 %) * [[Rusi]] (0,11 %) {{Multicol-break}} * [[Makedonci]] (0,04 %) * [[Rumunji]] (0,04 %) * nije se izjasnilo (2,11 %) * nepoznato (0,42 %) * UKUPNO: 100 % {{Multicol-end}} === Po nacionalnosti (2011) === Narodnosni sastav Općine Petlovac prema popisu iz 2011. godine: {{Multicol}} * [[Hrvati]] - 1761 (73,22 %) * [[Mađari]] - 330 (13,72 %) * [[Srbi]] - 122 (5,07 %) * [[Romi]] - 109 (4,53 %) * [[Slovenci]] - 16 (0,67 %) * [[Nijemci]] - 9 (0,37 %) {{Multicol-break}} * [[Bošnjaci]] - 1 (0,04 %) * [[Albanci]] - 10 (0,42 %) * [[Slovaci]] - 6 (0,25 %) * [[Crnogorci]] - 6 (0,25 %) * [[Rusini]] - 5 (0,21 %) * [[Rusi]] - 3 (0,12 %) {{Multicol-break}} * [[Talijani]] - 1 (0,04 %) * [[Rumunji]] - 1 (0,04 %) * nije se izjasnilo - 13 (0,54 %) * nepoznato - 4 (0,17 %) * ostali - 2 (0,08 %) {{Multicol-end}} === Po maternjem jeziku (2001) === Stanovništvo Općine Petlovac 2001. prema maternjem jeziku: [[hrvatski jezik|hrvatski]] (81,12 %), [[mađarski jezik|mađarski]] (12,72 %), [[romski jezik|romski]] (2,11 %), [[srpski jezik|srpski]] govori 2,04 % stanovnika, [[rumunjski jezik|rumunjski]] (0,47 %), [[slovenski jezik|slovenski]] (0,29 %)[[albanski]] (0,22 %), [[slovački]] (0,18 %), [[ruski]] (0,11 %), [[njemački jezik|njemački]] (0,07 %), [[rusinski]] (0,07 %), [[bošnjački]] (0,04 %), [[makedonski]] (0,04 %) i 0,52 % nepoznato. === Po maternjem jeziku (2011) === Stanovništvo Općine Petlovac 2001. prema maternjem jeziku: [[hrvatski jezik|hrvatski]] - 1.962 (81,58 %), [[mađarski jezik|mađarski]] - 262 (10,89 %), [[romski jezik|romski]] - 71 (2,95 %), [[srpski jezik|srpski]] - 70 (2,91 %), [[rumunjski jezik|rumunjski]] - 2 (0,08 %), [[slovenski jezik|slovenski]] - 7 (0,29 %)[[albanski]] - 9 (0,37 %), [[slovački]] - 5 (0,21 %), [[ruski]] - 1 (0,04 %), [[njemački jezik|njemački]] - 4 (0,17 %), [[rusinski]] - 3 (0,12 %), [[bosanski]] - 3 (0,12 %), [[crnogorski]] - 1 (0,04 %), [[talijanski]] - 1 (0,04 %), [[srpsko-hrvatski]] - 1 (0,04 %) i nepoznato - 3 (0,12 %). === Po vjeroispovijesti (2001) === Stanovništvo Općine Petlovac 2001. prema vjeroispovijesti: [[katolici]] (89,1 %), [[pravoslavna crkva]] (5,18 %), [[islam]] (0,36 %), evangelistička crkva (0,33 %), [[kalvinistička crkva]] (0,26 %), [[adventistička crkva]] (0,22 %), [[jehovini svjedoci]] (0,15 %), grkokatolici (0,04 %), [[ostali]] (0,62 %), [[agnostici]] (3,06 %), nisu vjernici (0,33 %) i 0,35 % nepoznato. === Po vjeroispovijesti (2011) === Stanovništvo Općine Petlovac 2011. prema vjeroispovijesti: [[katolici]] - 2.134 (88,73 %), [[pravoslavci]] - 130 (5,41 %), [[protestanti]] - 16 (0,67 %), ostali kršćani - 36 (1,50 %), [[muslimani]] - 12 (0,50 %), [[ostali]] - 6 (0,25 %), [[agnostici]] - 1 (0,04 %), nisu vjernici i ateisti - 32 (1,33 %), ne izjašnjavaju se - 34 (1,41 %) i napoznato - 4 (0,17 %). [[Datoteka:Petlovac-(20180515)-Opcina i ulaz u Sportski park.jpg|right|thumb|310px|Zgrada Općine Petlovac (u pozadini), Dom kulture i ulaz u Sportski park (lijevo: Područna škola Petlovac)]] [[Datoteka:Petlovac-(20130130)-Infopano Opcine Petlovac.jpg|mini|desno|310px|Infopano uz zgradu Općine Petlovac s reljefnom kartom Baranje]] == Općinska uprava == === Izborne funkcije === * Načelnik: Milan '''Knežević''' ([[HDZ]]) * Zamjenik načelnika: Dalibor '''Perin''' (HSS) === Ostale funkcije === * Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela: Eugen Tomić === Vijeća nacionalnih manjina === Budući da u Općini Petlovac u znatnijem broju žive pripadnici [[Mađari|mađarske]], [[Romi|romske]] i [[Srbi|srpske]] manjine, u Općini se na manjinskim izborima biraju (ili su se birala) sljedeća vijeća: * [https://www.petlovac.hr/ustroj-opcine-petlovac/predstavnicko-tijelo-petlovca/vijeca-nacionalnih-manjina-petlovca/vijece-madarske-nacionalne-manjine Vijeće mađarske nacionalne manjine] <br> [https://www.petlovac.hr/component/k2/item/download/619_c22006d9b18384f03b390d21f400ca5b Odluka o konačnim rezultatima (2023)] * [https://www.petlovac.hr/ustroj-opcine-petlovac/predstavnicko-tijelo-petlovca/vijeca-nacionalnih-manjina-petlovca/vijece-romske-nacionalne-manjine Vijeće romske nacionalne manjine] <br> [https://www.petlovac.hr/component/k2/item/download/620_1796010076243dc3e5c3989d84067d0b Odluka o konačnim rezultatima (2023)] * [https://www.petlovac.hr/ustroj-opcine-petlovac/predstavnicko-tijelo-petlovca/vijeca-nacionalnih-manjina-petlovca/vijece-srpske-nacionalne-manjine Vijeće srpske nacionalne manjine] <br> [https://www.petlovac.hr/component/k2/item/download/613_afd29754645f312fb0c300f502a5d3db Odluka o neodržavanju izbora (2023)] Izbori za vijeća nacionalnih manjina održani su 7. V. 2023. godine. === Mjesni odbori === Posljednji izbori za vijeća mjesnih odbora u Općini Petlovac održani su 15. III. 2026. godine. Općinsko vijeće raspisalo ih je 5. II., a konačne rezultate izbora za aktivne mjesne odbore Općinsko izborno povjerenstvo utvrdilo je i objavilo 19. III. 2026. godine.<ref>[https://petlovac.hr/obavijesti-opcine-petlovac/item/418-izbori-za-clanove-vijeca-mjesnih-odbora-na-podrucju-opcine-petlovac Općina Petlovac: ''"Izbori za članove vijeća mjesnih odbora na području Općine Petlovac"''] (10. II. 2026)</ref> Ti izbori imali su specifičan karakter jer je u svakom od pet aktivnih mjesnih odbora (Petlovac, Baranjsko Petrovo Selo, Luč, Novi Bezdan i Torjanci) bila kandidirana samo po jedna lista. Iz tog je razloga glasanje bilo formalnog karaktera, a rezultati i budući sastavi vijeća bili su unaprijed poznati. Za Mjesni odbor Novo Nevesinje tada nije formirana niti jedna kandidacijska lista. '''Sastav vijeća mjesnih odbora''' Na području Općine Petlovac, prema Statutu Općine i službenim podacima, nalaze se sljedeći mjesni odbori (s početkom mandata 15. III. 2026):<ref>[https://www.petlovac.hr/ustroj-opcine-petlovac/mjesna-samouprava/mjesni-odbori Općina Petlovac: ''"Mjesni odbori na području Općine Petlovac"''] (pristup: 19. III. 2026)</ref> ---- * Mjesni odbor '''Petlovac''' (za naselja Petlovac, Zeleno polje, Širine i Sudaraž) Predsjednik: Kristijan Jalšovec (e-mail: vmo.petlovac@petlovac.hr) Članovi vijeća: Tomislav Matulin, Jasenka Vuk, Dalibor Babli, Andrijana Bartolić Baksa, Arijana Pavlic Preksavec, Antonija Jalšovec ---- * Mjesni odbor '''Baranjsko Petrovo Selo''' (za naselje Baranjsko Petrovo Selo) Predsjednik: Zdenko Bognar Članovi vijeća: Berislav Kuna, Damjan Bačić, Marija Babli, Josip Bajkovec ---- * Mjesni odbor '''Luč''' (za naselje Luč) Predsjednik: Kristijan Pavković Članovi vijeća: Ema Perin, Leo Bartolov, Dora Mikec, Mato Balent ---- * Mjesni odbor '''Novi Bezdan''' (za naselje Novi Bezdan) Predsjednik: Tibor Živić Članovi vijeća: Ibojka Horvat, Zoltan Kovač, Tunde Šipoš Živić, Mario Martinčić ---- * Mjesni odbor '''Torjanci''' (za naselje Torjanci) Predsjednik: Marko Šarac Članovi vijeća: Darko Torjanac, Mladen Janjetović, Edvardo Pešut, Mario Čoka ---- * Mjesni odbor '''Novo Nevesinje''' (za naselje Novo Nevesinje) Bez operativnih tijela. '''Obrazloženje za MO Novo Nevesinje''' Novo Nevesinje je jedno od najmanjih naselja u Općini Petlovac s izrazito malim brojem stanovnika (npr. na izborima 2011. godine imalo je svega 67 registriranih birača). Zbog nedostatka kandidata ili nedovoljnog odaziva građana da se formira kandidacijska lista od pet (5) članova, vijeće tog mjesnog odbora na posljednjim lokalnim izborima za mjesnu samoupravu nije formirano. Stoga od 15. III. 2026. godine ne postoji funkcionalno i izabrano Vijeće Mjesnog odbora Novo Nevesinje. Dok se ne provedu novi izbori ili ne podnese inicijativa za spajanje s nekim drugim odborom, to naselje formalno zadržava status zasebnog MO-a, ali bez operativnih tijela. == Historija == <!--molim malo pojasniti: Porijeklo imena mjesta dolazi od dvije hrvatske riječi: pet + lovac, iako često dolazi do zabune da se ime mjesta povezuje s pijetlovima--> <!--Petlovac je bio velika [[mađarska]] baza u drugom svjetskom ratu. za vladavine Mađara petlovac je nosio ime Sent Ištvan, a kasnije su ga naselili njemački državljani i dali mu ime Blumendorf (selo cvijeća) što se može vidjeti i danas u nekim od starih dvorišta.Razni parkovi i labirinti od cvijeća i raslinja,a posebno na Petlovačkom groblju koje je gotovo trećina njemačko.--> == Gospodarstvo == [[Datoteka:Petlovac-(20180515)-Osnovna skola.jpg|mini|desno|300px|Područna škola Petlovac Osnovne škole Šećerana]] == Društvo i kultura == === Škole === Na području Općine Petlovac osnovno obrazovanje je organizirano u sklopu matične [http://os-secerana.skole.hr/ Osnovne škole "Šećerana" Šećerana]. Toj školi pripada Područna škola [[Baranjsko Petrovo Selo]], u kojoj se nastava odvija za učenike od I. do VIII. razreda. U područnim školama u Petlovcu, [[Luč]]u i [[Torjanci]]ma nastavu pohađaju učenici I., II., III. i IV. razreda u kombinaciji. U sastavu [http://os-zmajevac.skole.hr/ Osnovne škole Zmajevac] djeluje Područna škola [[Novi Bezdan]] na [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]], a nastavu pohađaju učenici do I. do VIII. razreda. == Izvori i vanjske veze == {{Commonscat|Petlovac}} {{Reflist}} * [https://www.petlovac.hr/ Službena web-stranica Općine Petlovac] * [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]] * [http://www.obz.hr/staro/hr/index.php?tekst=40 Osječko-baranjska županije: ''Petlovac'']{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://tzbaranje.hr/o-baranji/ Turistička zajednica Baranje: ''O Baranji''] * [https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/itemlist/tag/**%20Petlovac Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Petlovac''] * [http://lag-baranja.hr/lag/itemlist/tag/*%20Petlovac LAG Baranja: ''Svi članci vezani za Petlovac''] == Šabloni == {{Petlovac}} {{Baranjske općine}} {{Baranjska naselja}} {{DEFAULTSORT:Petlovac}} [[Kategorija:Općina Petlovac| ]] [[Kategorija:Općine u Baranji]] [[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]] 1i030ha8d7v6isfmm1gpupg55twf661 0 57715 42715863 42484330 2026-11-02T13:39:04Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Jugoslavenski disidenti|Jugoslavenski disidenti]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715863 wikitext text/x-wiki {{Infobox_President | image = S.Kragujevic, Dobrica Cosic 1961.JPG | name=Dobrosav Dobrica Ćosić <br /> Добрица Ћосић | nationality=Srbija | order=1. [[Predsednik Savezne Republike Jugoslavije]] | term_start=15. jun 1992. | term_end=1. jun 1993. | primeminister=[[Aleksandar Mitrović]]<br />[[Milan Panić]]<br />[[Radoje Kontić]] | predecessor=položaj ustanovljen | successor=[[Zoran Lilić]] | birth_date={{Birth date|df=yes|1921|12|29}} | birth_place=[[Velika Drenova]], [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]] (danas [[Srbija]]) | death_date={{dda|2014|5|18|1921|12|29|df=y}} | death_place= | party= | order2=15. [[Pokret Nesvrstanih#Generalni sekretari|Generalni sekretar Pokreta nesvrstanih]] | term_start2=15. jun 1992. | term_end2=7. septembar 1992. | predecessor2=[[Branko Kostić]] | successor2=[[Suharto]] }} '''Dobrosav - Dobrica Ćosić''' ([[Velika Drenova]], [[29. 12.]] [[1921]]. - Beograd, [[18. 5.]] [[2014]]) bio je [[Srbija|srpski]] književnik, [[srpska akademija nauka i umetnosti|akademik]] i [[nacionalizam|nacionalistički]] političar koji je od [[1992]]. do [[1993]]. godine bio prvi predsjednik [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]].<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&mm=05&dd=18&nav_category=12&nav_id=849557 "Preminuo Dobrica Ćosić", B92, 18.05.2014.]</ref> U mladosti je bio [[komunizam|komunist]], a u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] se borio u [[narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizanima]] što je kasnije bila inspiracija za njegov književni opus. Od kraja 1960-ih se počinje suprotstavljati [[Josip Broz Tito|Titovoj]] politici, prije svega nezadovoljan ustavnim preuređenjem [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], te postaje jedan od najpoznatijih političkih [[disident|disidenata]]. Krajem 1980-ih je jedan od predvodnika i ideologa srpskog nacionalističkog pokreta u tadašnjoj Jugoslaviji, te pristaša [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], s kojim se razišao sredinom [[1990-e|1990-ih]]. Ćosić se često navodi kao jedan od zagovornika [[Velika Srbija|Velike Srbije]].<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/cosiceva_rehabilitacija_ratne_politike_devedesetih/24507663.html "Bosanski rat": Ćosićeva rehabilitacija ratne politike devedesetih]</ref><ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/kazaz_tadiceva_srbija_se_ne_odrice_cosiceve_ideologije/24520137.html Kazaz: Tadićeva Srbija se ne odriče Ćosićeve ideologije]</ref><ref>[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2002/299/299_13.html Stevan Dedijer, Velika Srbija i mali glupi akademici]</ref> Poštovaoci ga nazivaju ''„ocem nacije“''<ref>{{Cite web|url=http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/05/11/srpski/P00051027.shtm|title=Ko je ovaj čovek?: Dobrica Ćosić|author=Zorica Vulić|date=2000-05-11|language=Serbian|publisher=[[Glas Javnosti]]|access-date=2012-03-19|archive-date=2009-03-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20090327232011/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/05/11/srpski/P00051027.shtm}}</ref>, dok protivnici koriste taj izraz u ironičnom smislu.<ref>[http://www.danas.org/content/article/856320.html „Palanačka filozofija“], Radio Slobodna Evropa, 24. avgust 2005</ref><ref>[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2001/259/259_9.html „Treba li Srbi da se poklone papi“], Republika</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.b92.net/info/emisije/pescanik.php?yyyy=2007&mm=03&nav_id=237772|title=Injekcija za Srbe|author=Svetlana Lukić, Svetlana Vuković|date=2007-03-16|publisher=[[B92]]: Peščanik|access-date=2012-03-19|archive-date=2007-03-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20070327212553/http://www.b92.net/info/emisije/pescanik.php?yyyy=2007&mm=03&nav_id=237772|dead-url=yes}}</ref> == Dela == * ''[[Daleko je sunce (roman)|Daleko je sunce]]'', ([[1951]]) * ''Koreni'', ([[1954]]) * ''Deobe'' 1-3, ([[1961]]) * ''Akcija'', ([[1964]]) * ''Bajka'', ([[1965]]) * ''Moć i strepnje'', ([[1971]]) * ''[[Vreme smrti]]'' 1-4, ([[1972]]-[[1979]]) * ''Vreme zla - Grešnik'', ([[1985]]) * ''Vreme zla - Otpadnik'', ([[1986]]) * ''Vreme zla - Vernik'', ([[1990]]) * ''Vreme vlasti'' 1, ([[1996]]) * ''Piščevi zapisi'' 1-4, ([[2001]]-[[2002]]) * ''Srpsko pitanje'' 1-2, ([[2002]]-[[2003]]) * ''Pisci moga veka'', ([[2002]]) * ''Seobe'' ([[2004]]) * ''Prijatelji'', ([[2005]]) * ''Vreme vlasti'' 2, ([[2007]]) * ''Piščevi zapisi 1993—1999'', ([[2008]]) * ''Piščevi zapisi 1999—2000: Vreme zmija'', ([[2009]]) * ''Srpsko pitanje u XX veku'', ([[2009]]) * ''[[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]]'' ([[2012]]) == Kontroverze == === Planska preseljenja i etničko čišćenje === Srpski akademik Dobrica Ćosić je često kritikovan zbog zalaganja za planska preseljenja stanovništva početkom jugoslovenskih ratova: {{izdvojeni citat|Moguća su planska preseljenja i razmena stanovništva što je najteže, najbolnije, ali je i to bolje od života u mržnji i međusobnom ubijanju.<ref name="pescanik.net">[http://pescanik.net/wp-content/PDF/upotreba_autoriteta_nauke.pdf Olivera Milosavljević, Upotreba autoriteta nauke: Javna politička delatnost SANU (1986-1992)]</ref>|Ćosić u Politici, 26.07.1991.}} Čuveni francuski filozof i antropolog [[Edgar Morin|Edgar Moren]] je [[1992]]. godine u pariškom [[Le Monde]]-u pisao otvoreno pismo Dobrici Ćosiću, predsedniku SR Jugoslavije, smatrajući ga jednim od najodgovornijih za "osvajanje životnog prostora i etničko čišćenje" tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]: {{izdvojeni citat|Požar koji preti da se proširi izvan Balkana već je doveo u pitanje evropsku građevinu. Ta Evropa koja želi da se gradi jeste Evropa koja otvara granice između naroda – to je Evropa koja bi se stvarala po uzoru na Bosnu i Hercegovinu koju ste uništili. Hoćete li da vas istorija pamti kao predsednika osvajača životnog prostora i etničkog čišćenja?<ref>[http://www.autonomija.info/mirko-dordevic-cosicev-de-bello-bosniaco.html Ćosićev de bello bosniaco]</ref>|[[Edgar Morin|Edgar Moren]]}} Godinama nakon rata, [[2010]]. godine, Ćosić tvrdi da izvršeno [[etničko čišćenje]] „može za budućnost da bude pozitivno“: {{izdvojeni citat|I pored lične tragedije mnogih ljudi, i pored toga što je ljudski razmišljati o multinacionalnim državama u kojima se tolerantno živi i sa više nacionalnih manjina, današnje stanje Srba posle etničkih čišćenja za budućnost može da bude pozitivno, jer je reka Drina prvi put postala srpska reka i što će vremenom deo Bosne možda ipak pripasti Srbiji.<ref>[http://www.e-novine.com/index.php?news=36532 Srpske blagodeti etničkog čišćenja]</ref>|Ćosić u knjizi "Sećanja" Vladete Jerotića, 2010.}} === Stav o Albancima === Ćosić je u javnosti više puta istupao sa diskriminatorskim stavovima prema [[Albanci]]ma. Zbog navednog citata je protiv njega čak podnesena i prijava zbog širenja govora mržnje. {{izdvojeni citat|Taj socijalni, politički i moralni talog tribalnog, varvarskog Balkana, uzima za saveznika Ameriku i Evropsku uniju u borbi protiv najdemokratskijeg, najcivilizovanijeg, najprosvećenijeg balkanskog naroda - srpskog naroda.<ref>[http://www.yucom.org.rs/rest.php?idSek=4&idSubSek=73&tip=galerija&status=prvi 1 godina od podnošenja krivične prijave protiv Dobrice Ćosića]</ref>|Dobrica Ćosić o Albancima}} === Velika Srbija === Ćosića neki optužuju za zagovaranje ideje [[Velika Srbija|Velike Srbije]]. Ćosić sam tvrdi da nikada nije priznavao [[avnojske granice|avnojevske granice]]<ref>http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Dobrica%20Cosic%2002.doc</ref>, a u razdoblju SFRJ [[1968]]. godine je pisao: {{izdvojeni citat|Svjedoci smo činjenice kako čak i medu srpskim narodom ponovo svijetli stari istorijski cilj i nacionalna ideja - ujedinjenje srpskog naroda u jednu državu.<ref>Tomasevich, "The Serbian Question", str. 39.</ref>}} Zbog te tvrdnje, Ćosic je bio isključen iz [[Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije|Centralnog komiteta]].<ref name="Malcolm">[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U srpnju [[1989]]. godine on je govorio da bi se veliki dijelovi Hrvatske morali "vratiti" Srbiji.<ref>S. Ramet, ''Nationalism and Federalism'', str. 244.</ref> U vreme [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] Ćosić je pisao o istorijskom cilju ujedinjenja svih Srba u jednu državu: {{izdvojeni citat|To je pitanje sloboda i prava bivstvovanja srpskog etnosa u celini svog duhovnog, kulturnog i istorijskog identiteta bez obzira na sadašnje republičke granice i konstituciju Jugoslavije. Ako se ta sloboda i to pravo ne uvažava, onda nije ostvaren istorijski cilj srpskog naroda – ujedinjenje svih Srba u jednoj državi (...).<ref name="pescanik.net">[http://pescanik.net/wp-content/PDF/upotreba_autoriteta_nauke.pdf Olivera Milosavljević, Upotreba autoriteta nauke: Javna politička delatnost SANU (1986-1992)]</ref>}} [[2012]]. godine Ćosić u svojoj knjizi [[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]] o jedinstvenoj srpskoj državi piše sledeće: {{izdvojeni citat|Ako sam, dakle, do polovine 1991. i ja verovao u mogućnost zasnivanja državnog saveza srpskih zemalja, naime, globalnog referendumskog ujedinjenja teritorija koje naseljava srpska većina, razvoj događaja i naročito politika Evropske zajednice i Amerike prema rešenju "jugoslovenske krize" primorali su me da napustim ideju o državi kao savezu srpskih zemalja.<ref>[http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/62558-nam-samo-Markale-fale.html Citati iz Ćosićeve knjige Bosanski rat]</ref>|Ćosić u knjizi [[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]]}} === Negiranje zločina i genocida === Ćosić tvrdi da su muslimani ubijali sami sebe prilikom [[Masakr u ulici Vase Miskina|masakra u ulici Vase Miskina]], da bi optužili Srbe pred svetom: {{izdvojeni citat|Zločin u ulici Vase Miskina, kada su pobijeni ljudi i žene koji su čekali u redu za hleb, što je bila muslimanska inscenacija da se prekine Lisabonski sporazum i za to optuže Srbi, da bi se pred svetskom javnošću imao "moralan" i "pravedan" izgovor za vojnu intervenciju NATO-a protiv Srba u Bosni...<ref>Dobrica Ćosić, Bosanski rat (str. 99), Službeni glasnik, Beograd, 2012.</ref>|Ćosić u knjizi [[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]]}} Ćosić takođe tvrdi da su muslimani ponovo ubijali sami sebe prilikom [[Masakri na Markalama|masakra na Markalama]], da bi opet "namestili" Srbima pred svetom: {{izdvojeni citat|Grozan događaj! Na sarajevskoj pijaci Markale minama iz minobacača ubijeno je šezdeset osam ljudi i stotinjak ranjeno. Naravno, optuženi su Srbi. Ako bi to bila istina, Karadžić, Mladić, Koljević, Krajišnik treba odmah da podnesu ostavke, Skupština Republike Srpske da osudi taj zločin i sve političke ustanove u SR Jugoslaviji moraju najoštrije da osude taj masakr civila... Moram da proverim ovu užasavajuću vest. Zovem prijatelja Gojka Đoga da čujem njegovo mišljenje jer on je prilično obavešten o zbivanjima u Bosni. "Ni govora o srpskom zločinu. To je muslimanska nameštaljka kao i ona pred pekarom, spremaju nam nešto opasno." Zovem Milorada Ekmečića jer on svaki događaj tumači znanjem i istorijom: "To varvarstvo nikako ne može biti srpsko. To je džihadsko. Samo se u islamskom svetom ratu tako svirepo za Alaha ubijaju i Alahovi vernici." To mi potvrđuje i Nikola Koljević, koji je rekao, čvrsto uveren, da je to muslimanski zločin. "Pred svaki pregovor oni serviraju po neki 'srpski zločin' i idu u Ženevu kao 'srpske žrtve'". General Mladić i svi sarajevski komandanti tvrde da srpski bacači nikako ne mogu da dobace do Markala.<ref>Dobrica Ćosić, Bosanski rat (str. 159-160), Službeni glasnik, Beograd, 2012.</ref>|Ćosić u knjizi [[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]]}} Dobrica Ćosić je takođe poznat po negiranju [[masakr u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], utvrđenog sudskim presudama: {{izdvojeni citat|Srbofobski, nesavesni i nekim interesom motivisani političari "međunarodne zajednice" - Amerike, Evropske unije i islamskih zemalja, pomoću svojih medija srpske zločine oko Srebrenice proglasili su genocidom... Međutim, i po mom mišljenju, postoje razlozi da se u džihadsku, hašku i tekuću političko-propagandnu "istinu" o Srebrenici ozbiljno posumnja... u Potočarima i Srebrenici nije izvršen genocid nego težak, bestijalan zločin nad zarobljenim Muslimanima, koji se mora osuditi i krivci biti kažnjeni.<ref>Dobrica Ćosić, Bosanski rat (str. 266-267), Službeni glasnik, Beograd, 2012.</ref>|Ćosić u knjizi [[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]]}} Nasuprot masakra u Srebrenici, koji nije bio genocid, Ćosić navodi istinsko "genocidno zatiranje srpskog življa" koje se zbilo pre toga u okolini Srebrenice: {{izdvojeni citat|Pre masakra muslimanskih zarobljenika u Potočarima i okolini, polovinom jula 1995. godine, iz "zaštićene zone" Srebrenice muslimanska vojska pod komandom Nasera Orića ubila je na najsvirepiji način 3.262 srpskih žitelja i popalila i opljačkala više od osamdeset podrinjskih sela. U ovom genocidnom zatiranju srpskog življa učestvovala je i masa muslimanskih civila, seljaka. Bio je to 1992. godine pravi masovni pokret Muslimana za ubijanje Srba... Muslimanski seljaci u većini nisu ubijali Srbe oružjem nego sekirama, vilama, pajserima, motkama...<ref>Dobrica Ćosić, Bosanski rat (str. 268), Službeni glasnik, Beograd, 2012.</ref>|Ćosić u knjizi [[Bosanski rat (knjiga)|Bosanski rat]]}} Mnogi od navedenih Ćosićevih argumenata su inače klasična tačka nacionalističke propagande. == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Dobrica Ćosić}} * [http://pescanik.net/2009/04/dobrica-cosic-kobni-otac-nacije/ Dobrica Ćosić, kobni Otac nacije] (kritička biografija) * [http://www.mediaclub.cg.yu/zanimljivi/zanimljivi12-00/12.htm „Ćosićev odbor iz osamdesetih godina zaslužan za pobedu nad Miloševićem“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927044302/http://www.mediaclub.cg.yu/zanimljivi/zanimljivi12-00/12.htm |date=2007-09-27 }} na sajtu „Medija klub“ * [http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/decembar/09/V-02-09122005.shtml Boris Tadić: Ja i Čika Dobrica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090418002042/http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/decembar/09/V-02-09122005.shtml |date=2009-04-18 }}, tekst na sajtu „Kurira“ * [http://www.kurir-info.co.rs/clanak/kurir-11-2008/bez-starca-nema-udarca Bez starca nema udarca („Kurir“, 11. maj 2008.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100305142537/http://www.kurir-info.co.rs/clanak/kurir-11-2008/bez-starca-nema-udarca |date=2010-03-05 }} * [http://pescanik.net/2010/04/govor-mrznje-u-srbiji/ Govor mržnje u Srbiji] (YUCOM-ova kolekcija Ćosićevih citata) * [http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/62558-nam-samo-Markale-fale.html Citati iz Ćosićeve knjige Bosanski rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120413221221/http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/62558-nam-samo-Markale-fale.html |date=2012-04-13 }} {{PredsedniciSRJ}} {{Vođe Pokreta nesvrstanih}} {{Dobitnici NIN-ove nagrade}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1921|2014|Ćosić, Dobrica}} [[Kategorija:Predsednici Jugoslavije]] [[Kategorija:Jugoslavenski političari]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Politički komesari NOVJ]] [[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Srbije]] [[Kategorija:Poslanici Skupštine SR Srbije]] [[Kategorija:Poslanici Skupštine SFRJ]] [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Srpski esejisti]] [[Kategorija:Srpski pisci]] [[Kategorija:Srpski romanopisci]] [[Kategorija:Historijski romanopisci]] [[Kategorija:Akademici SANU]] [[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]] [[Kategorija:Dobitnici Sedmojulske nagrade]] [[Kategorija:Srpski ateisti]] [[Kategorija:Srpski iredentizam]] [[Kategorija:Biografije, Trstenik]] [[Kategorija:Sahranjeni na Novom groblju u Beogradu]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] q4lyiulm2nimrizzwd0n63695beztr5 10 64183 42715994 42459790 2026-11-03T02:51:28Z Aca 108187 42715994 wikitext text/x-wiki <table cellpadding="3" cellspacing="1" style="background:none; color:inherit">{{#if:{{{commons titre|{{{commonsbs|{{{commonshr|{{{commonssh|{{{commons|<noinclude>-</noinclude>}}}}}}}}}}}}}}} | <tr><td>[[Datoteka:Commons-logo.svg|12px| ]]</td><td>U Wikiostavi nalazi se članak o temi: '''[[commons:{{{commons}}}|{{{commons titre|{{{commonsbs|{{{commonshr|{{{commonssh|{{{commons|{{PAGENAME}}}}}}}}}}}}}}}}}]]'''</td></tr>| }}<!-- -->{{#if:{{{commons titre2|{{{commonsbs2|{{{commonshr2|{{{commonssh2|{{{commons2|}}}}}}}}}}}}}}} | <tr><td>[[Datoteka:Commons-logo.svg|12px| ]]</td><td>U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak o temi: '''[[commons:{{{commons2}}}|{{{commons titre2|{{{commonsbs2|{{{commonshr2|{{{commonssh2|{{{commons2|{{PAGENAME}}}}}}}}}}}}}}}}}]]'''</td></tr>| }}<!-- -->{{#if:{{{commonscatbs|{{{commonscathr|{{{commonscatsh|{{{commonscat|<noinclude>-</noinclude>}}}}}}}}}}}} | <tr><td>[[Datoteka:Commons-logo.svg|12px| ]]</td><td>U Wikiostavi ima još materijala o temi: '''[[Commons:Category:{{{commonscat}}}|{{{commonscatbs|{{{commonscathr|{{{commonscatsh|{{{commonscat|{{PAGENAME}}}}}}}}}}}}}}]]'''</td></tr>| }}<!-- -->{{#if:{{{commonscatbs2|{{{commonscathr2|{{{commonscatsh2|{{{commonscat2|}}}}}}}}}}}} | <tr><td>[[Datoteka:Commons-logo.svg|12px| ]]</td><td>U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala o temi: '''[[Commons:Category:{{{commonscat2}}}|{{{commonscatbs2|{{{commonscathr2|{{{commonscatsh2|{{{commonscat2|{{PAGENAME}}}}}}}}}}}}}}]]'''</td></tr>| }}<!-- -->{{#if:{{{wikiatlasbs|{{{wikiatlashr|{{{wikiatlassh|{{{wikiatlas|<noinclude>-</noinclude>}}}}}}}}}}}} | <tr><td>[[Datoteka:Gnome-globe.svg|14px| ]]</td><td>U Wikiostavi nalazi se atlas '''[[Commons:Atlas of {{{wikiatlas}}}|{{{wikiatlasbs|{{{wikiatlashr|{{{wikiatlassh|{{{wikiatlas|{{PAGENAME}}}}}}}}}}}}}}]]'''</td></tr>| }}<!-- -->{{#if:{{{wikispecies titre|{{{wikispecies|{{{species|{{{Wikispecies|{{{wikivrste|<noinclude>-</noinclude>}}}}}}}}}}}}}}} | <tr><td>[[Datoteka:Wikispecies-logo.svg|13px| ]]</td><td>Wikivrste imaju podatke o taksonu '''[[Wikispecies:{{{wikispecies titre|{{{wikispecies|{{{species|{{{Wikispecies|{{{wikivrste}}}}}}}}}}}}}}}|{{{wikivrstebs|{{{wikivrstehr|{{{wikivrstesh|{{PAGENAME}}}}}}}}}}}]]'''</td></tr>| }}<!-- -->{{#if:{{{s|{{{wikisource titre|{{{wikisource|{{{Wikisource|{{{wikizvor|<noinclude>-</noinclude>}}}}}}}}}}}}}}} | <tr><td>[[Datoteka:Wikisource-logo.svg|13px| ]]</td><td>Wikiteka ima izvorni tekst o temi: '''[[s:{{{s|{{{wikisource titre|{{{wikisource|{{{Wikisource|{{{wikizvor}}}}}}}}}}}}}}}|{{{s|{{{wikisource titre|{{{wikisource|{{{Wikisource|{{{wikizvor|{{PAGENAME}}}}}}}}}}}}}}}}}]]'''</td></tr>| }}<!-- -->{{#if:{{{wikizvor_autor|<noinclude>-</noinclude>}}} | <tr><td>[[Datoteka:Wikisource-logo.svg|13px| ]]</td><td>Wikiteka ima izvorna djela autora: '''[[s:{{{wikizvor_autor}}}|{{{wikizvor_autor|{{PAGENAME}}}}}]]'''</td></tr>| }}<!-- -->{{#if:{{{wiktionary titre|{{{wikt|{{{wiktionary|{{{Wiktionary|{{{wječnik|<noinclude>-</noinclude>}}}}}}}}}}}}}}} | <tr><td>[[Datoteka:Wiktionary-logo-en.svg|13px| ]]</td><td>Potražite natuknicu '''''[[wikt:{{{wiktionary titre|{{{wikt|{{{wiktionary|{{{Wiktionary|{{{wječnik}}}}}}}}}}}}}}}|{{{wiktionary titre|{{{wikt|{{{wiktionary|{{{Wiktionary|{{{wječnik|{{PAGENAME}}}}}}}}}}}}}}}}}]]''''' u Wikirječniku, slobodnom rječniku.</td></tr>| }}<!-- -->{{#if:{{{wiktionary titre2|{{{wikt2|{{{wiktionary2|{{{Wiktionary2|{{{wječnik2|<noinclude>-</noinclude>}}}}}}}}}}}}}}} | <tr><td>[[Datoteka:Wiktionary-logo-en.svg|13px| ]]</td><td>Potražite natuknicu '''''[[wikt:{{{wiktionary titre2|{{{wikt2|{{{wiktionary2|{{{Wiktionary2|{{{wječnik2}}}}}}}}}}}}}}}|{{{wiktionary titre2|{{{wikt2|{{{wiktionary2|{{{Wiktionary2|{{{wječnik2|{{PAGENAME}}}}}}}}}}}}}}}}}]]''''' u Wikirječniku, slobodnom rječniku.</td></tr>| }}<!-- -->{{#if:{{{b|{{{wikibooks titre|{{{wikibooks|{{{Wikibooks|{{{wikiknjige|<noinclude>-</noinclude>}}}}}}}}}}}}}}} | <tr><td>[[Datoteka:Wikibooks-logo.svg|13px| ]]</td><td>Wikiknjige imaju materijala o temi: '''''[[b:{{{b|{{{wikibooks titre|{{{wikibooks|{{{Wikibooks|{{{wikiknjige}}}}}}}}}}}}}}}|{{{b|{{{wikibooks titre|{{{wikibooks|{{{Wikibooks|{{{wikiknjige|{{PAGENAME}}}}}}}}}}}}}}}}}]]'''''</td></tr>| }}<!-- -->{{#if:{{{q|{{{wikiquote titre|{{{wikiquote titre|{{{wikiquote|{{{Wikiquote|{{{wikicitat|<noinclude>-</noinclude>}}}}}}}}}}}}}}}}}} | <tr><td>[[Datoteka:Wikiquote-logo.svg|13px| ]]</td><td>Na Wikicitatu postoji zbirka citata o temi: '''''[[q:{{{q|{{{wikiquote titre|{{{wikiquote titre|{{{wikiquote|{{{Wikiquote|{{{wikicitat}}}}}}}}}}}}}}}}}}|{{{q|{{{wikiquote titre|{{{wikiquote titre|{{{wikiquote|{{{Wikiquote|{{{wikicitat|{{PAGENAME}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}]]'''''</td></tr>| }} </table><noinclude> ---- <!--- KATEGORIJU SAMOG ŠABLONA, TEKST UPUTA I SL. MIJENJAJTE U TRANSKLUDIRANOJ PODSTRANICI! ---> {{dokumentacija}} ---- </noinclude> pj64nxboov930rr2ilt3kx8dhtau2en 10 69024 42715963 42558988 2026-11-03T02:28:19Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Ostava]] na [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 42715963 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 737ujxt0jy7c9y3yslj7jbo6xhe9mr3 10 69609 42715964 42558989 2026-11-03T02:28:22Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Ostava]] na [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 42715964 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 737ujxt0jy7c9y3yslj7jbo6xhe9mr3 0 74879 42715901 42714398 2026-11-02T20:44:23Z Smiroje 153576 /* Rezultati na izborima */ 42715901 wikitext text/x-wiki {{Politička partija 4 | ime = Novi komunistički pokret Jugoslavije | izvorno_ime = NKPJ | bojakod = #d90303 | logo = LogoNKPJ.svg | veličina = 177px | logo_opis = Simbol NKPJ | predsednik = | lider = | vođa1_titula = Generalni sekretar | vođa1_ime = Aleksandar Banjanac ([[1983]]) | vođa2_titula = Zastupnik | vođa2_ime = Marijan Kubik ([[1984]]) | osnivač = [[Branko Kitanović]] | koalicija = [[Ruska stranka (Srbija)|RS]]—NКPJ/[[Savez komunističke omladine Jugoslavije#Osnivanje SKOJ-a 1992. godine|SКOJ]] | slogan = [[Proleteri svih zemalja, ujedinite se!]] | osnovana = {{start date and age|1990|06|30|df=yes}} | prethodne stranke = | naslednik = | sedište = [[Beograd]] | država = [[Srbija|Republika Srbija]] | himna = [[Internacionala (himna)|Internacionala]]<br />[[Datoteka:The Internationale.ogg|177px|centar]] | vrsta_teritorije = | naziv_teritorije = | novine = ''Novi Komunist'' | mladi ogranak = [[Savez komunističke omladine Jugoslavije#Osnivanje SKOJ-a 1992. godine|Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ)]]<br/>'''Prvi sekretar:'''<br/>Miloš Кaravezić ([[1999]]) | studentsko krilo = | broj_članova = | broj_članova_godina = | ideologija = [[komunizam]],<br />[[marksizam-lenjinizam]],<br />[[staljinizam]],<br />[[Levica|levičarski]] [[nacionalizam]],<br />[[evroskepticizam]],<br />[[Rusofilstvo|sovjetofilstvo]],<br />anti[[NATO]] politika | pozicija = [[levica]] | skupština1 = <!-- [[Narodna skupština Republike Srbije]] --> | broj_mandata = {{Politička partija/mandati|0|250|#d90303}} | skupština2 = <!-- [[Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine]] --> | broj_mandata2 = {{Politička partija/mandati|0|120|#d90303}} | skupština3 = <!-- [[Lokalna samouprava|Lokalne skupštine]] --> | broj_mandata3 = {{Politička partija/mandati|0|6612|#d90303}} | skupština4 = Skupština opštine Zemun | broj_mandata4 = {{Politička partija/mandati|1|57|#d90303}} | međunarodno_članstvo = ''Međunarodni sastanak komunističkih i radničkih partija''<ref>{{Cite web |title=www.solidnet.org |url=http://www.solidnet.org/communist-and-workers-parties/communist-and-workers-parties |access-date=2015-09-22 |archive-date=2013-08-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130821131927/http://www.solidnet.org/communist-and-workers-parties/communist-and-workers-parties |dead-url=yes }}</ref> | evropsko_članstvo = ''Inicijativa evropskih komunističkih i radničkih partija''<ref>[http://initiative-cwpe.org/en/participating-parties/ www.initiative-cwpe.org]</ref> | grupa_u_Evropskom_parlamentu = | boje = {{ubl|{{colorbox|#dc0000|border=darkgray}} [[Crvena boja|crvena]]|{{colorbox|#fcd20d|border=darkgray}} [[Žuta boja|zlatno žuta]]}} | internet_stranica = http://www.nkpj.org.rs/ | napomena = <center>'''Zastava organizacije'''</center><center>[[Датотека:Flag of the New Communist Party of Yugoslavia.svg|200px|border]]</center> }} '''Novi komunistički pokret Jugoslavije''' (skraćeno "'''NKPJ'''") je [[Jugosloveni u Srbiji|jugoslovensko]]<ref name="skoj.org.rs">[https://www.skoj.org.rs/nedeljni-pregled-vesti-iz-zemlje-i-sveta-sa-klasnih-pozicija-27-08-2018/ Izvor: www.skoj.org.rs | Jugosloveni zaslužuju nacionalni savet]</ref> [[Komunizam|komunističko]], [[Marksizam-lenjinizam|marksističko-lenjinističko]] vanparlamentarno [[udruženje]] u [[Srbija|Republici Srbiji]]. Njegov osnivač i prvi generalni sekretar bio je [[Branko Kitanović]], pisac i prevodilac. Drugi generalni sekretar udruženja bio je [[Crnogorci|crnogorski]] i [[Srbi|srpski]] [[pravnik]] Batrić Mijović; dok je sadašnji generalni [[sekretar]] udruženja [[turizam|turistički]] [[radnik]], [[etnologija|etnolog]] i [[antropolog]] Aleksandar Banjanac. NKPJ sledi ideje [[Karl Marks|Marksa]], [[Fridrih Engels|Engelsa]], [[Vladimir Lenjin|Lenjina]] i [[Josif Staljin|Staljina]]. NKPJ smatra [[Narodna Republika Kina|Kinu]], [[Vijetnam]], [[Severna Koreja|Severnu Koreju]], [[Laos]] i [[Kuba|Kubu]] [[Socijalizam|socijalističkim]] zemljama. NKPJ se oštro protivi [[titoizam|titoizmu]], mišljenja je da je lider [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ/SKJ]] i doživotni predsednik [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] [[Josip Broz Tito]] bio "[[Komunizam|komunistički]] [[Revizionizam|revizionista]]", ali je mišljenja da je [[SFRJ]] bila socijalistička zemlja do [[1990]]. Cilj NKPJ je ponovno ujedinjenje SFRJ. Nakon osamostaljenja [[Crna Gora|Crne Gore]], ogranak partije u toj državi je uzeo ime [[Nova komunistička partija Crne Gore]]. Novi komunistički pokret Jugoslavije stvoren je na Osnivačkom kongresu [[30. jun]]a [[1990]]. godine u [[Beograd]]u. Kongres je održan u sali Saveza inženjera i tehničara Srbije, uz učešće 265 delegata iz svih republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. S obzirom na to da se tadašnja aktuelna vlast nije složila da partija nosi ime „Komunistička partija Jugoslavije“, na kongresu je odlučeno da se napravi kompromis i da se prihvati naziv „Novi komunistički pokret Jugoslavije“. Krajem 1990. vlast je dozvolila naziv „Komunistička partija Jugoslavije“, ali je tada iz praktičnih i administrativnih razloga naziv „Novi komunistički pokret Jugoslavije“ ostao do [[1995]]. godine. Najviši organ partije između dva Kongresa je Centralni komitet sa svojim Sekretarijatom. U februaru [[1991]]. osmočlana delegacija NKPJ bila je gost [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Komunističke partije Sovjetskog Saveza]] na poziv članova rukovodstva KPSS, koji su bili protivnici linije [[Mihail Gorbačov|Gorbačova]] - Jakovljeva i [[Eduard Ševarnadze|Ševarnadzea]]. U januaru [[1992]]. osnovan je [[Savez komunističke omladine Jugoslavije#Osnivanje SKOJ-a 1992. godine|Savez komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ) kao nastavljač tradicija nekadašnjeg SKOJ-a koji je ukinut [[1948]]. godine. Drugi kongres NKPJ održan je u Beogradu aprila 1991. godine. Na kongresu je došlo do oštrog generalnog sukoba između marksističko-lenjinističke linije većine članova partije i Sekretarijata i socijaldemokratske orijentacije manjine. Na aprilskom plenumu CK 1992. odlučeno je da NKPJ uspostavi kontakt sa obe komunističke partije koje su formirane u Rusiji posle raspada Sovjetskog Saveza krajem [[1991]]. Posle toga u Moskvu je otputovala delegacija NKPJ, predvođena generalnim sekretarom Brankom Kitanovićem, koja je uspostavila saradnju sa ruskim komunističkim partijama. U februaru 1993. godine, delegacija NKPJ učestvovala je u [[Pjongjang]]u (DNR Koreja) na konferenciji komunističkih partija iz celog sveta. Na konferenciji NKPJ je potpisala zajedničku deklaraciju u kojoj su iznete ocene o razbijanju Sovjetskog Saveza i socijalizma u istočnoj Evropi. Krajem februara 1993. godine predstavnici NKPJ su, kao jedini strani delegati, prisustvovali Osnivačkom kongresu [[Komunistička partija Ruske Federacije|Komunističke partije Ruske Federacije]] u Moskvi. Na godišnjoj konferenciji [[21. decembra]] [[1995]]. godine usvojeni su novi Statut i Program NKPJ. Treći kongres održan je [[1. april]]a [[2001]]. godine u [[Beograd]]u. Na kongresu je usvojena Rezolucija u kojoj se konstatuje da je u zemlji posle [[Demonstracije 5. oktobra 2000.|demonstracija 5. oktobra 2000.]] izvršena [[kontrarevolucija]], u sprezi imperijalista i domaćih reakcionarnih snaga. Zalagala se za pripajanje [[Republika Srpska|Republike Srpske]] teritoriji [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20110909035103fw_/http://nkpj.110mb.com/zvanicna_dokumenta.htm Web arhiva: www.nkpj.co.nr | Program NKPJ]</ref> Tokom [[2008]]. godine u drugom krugu [[Predsednik Srbije|predsedničkih]] izbora u [[Srbija|Srbiji]] podržala je predsedničkog kandidata [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] [[Tomislav Nikolić|Tomislava Nikolića]], takođe je u nekoliko navrata učestvovala u protestnim skupovima protiv [[Haški tribunal|Haškog tribunala]] koje je organizovala Srpska radikalna stranka tokom boravka Vojislava Šešelja u njemu.<ref>[https://archive.is/wip/RZ25f Web arhiva: www.b92.net]</ref> NKPJ i njena omladinska organizacija SKOJ bila je organizator nekoliko anti[[NATO]] protesta u [[Beograd]]u.<ref>[https://www.skoj.org.rs/osuda-studentskog-nato-samita-u-beogradu/ Izvor: www.skoj.org.rs]</ref> [[2010]]. godine '''''Nova komunistička partija Jugoslavije''''' je izbrisana iz registra [[Politička partija|političkih organizacija]] u Republici Srbiji, ali je iste godine upisana kao [[udruženje]] pod imenom '''''Novi komunistički pokret Jugoslavije'''''. [[2011]]. godine je iseljena iz prostorija u Nemanjinoj 34 u Beogradu, gde joj je ranije bilo sedište, jer po tvrdnjama Republičke direkcije za imovinu, godinama nije plaćala zakup prostorija u vlasništvu [[Vlada Srbije|Vlade Srbije]] koje je dobila od [[režim]]a [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Rukovodstvo NKPJ negira ove tvrdnje. [[28. januar]]a [[2012]]. godine NKPJ je održala Konferenciju NKPJ sa snagom Kongresa pod nazivom „Nastavljamo liniju-jačamo partiju“ na kojoj je za generalnog sekretara NKPJ izabran Batrić Mijović, a za izvršnog sekretara NKPJ Aleksandar Banjanac. Izabrani su i ostali organi NKPJ. [[28. novembar|28. novembra]] [[2015]]. godine NKPJ je održala četvrti Kongres u prostorijama udruženja. Izglasan je novi program i statut NKPJ, kao i plan delovanja. Na ovom Kongresu ponovo su izabrani za generalnog sekretara NKPJ Batrić Mijović, a za izvršnog sekretara NKPJ Aleksandar Banjanac. Izabrani su i ostali organi NKPJ.<ref>{{Cite web |title=Održan četvrti Kongres NKPJ. |url=http://www.nkpj.org.rs/clanci-la/clanak_id=252.php |access-date=2016-01-12 |archivedate=2016-04-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160413050644/http://nkpj.org.rs/clanci-la/clanak_id=252.php |deadurl=yes }}</ref> [[14. januar]]a [[2017]]. godine NKPJ je održala peti vanredni Kongres u prostorijama udruženja. Izglasane su organizacione promene u NKPJ-u, kao i plan delovanja udruženja. Na ovom Kongresu za generalnog sekretara NKPJ-a izabran je Aleksandar Banjanac. Organizacija prvi put nakon 23 godine učestvuje na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2023.|parlamentarnim izborima u Srbiji 2023.]] godine na izbornoj listi ''[[Ruska stranka (Srbija)|Ruska stranka — Slobodan Nikolić]]'' sa sedam svojih kandidata kao organizacija [[Jugosloveni u Srbiji|jugoslovenske nacionalne manjine u Srbiji]].<ref name="skoj.org.rs"/><ref>[https://nkpj.org.rs/sr/2023/12/03/sedam-kandidata-nkpj-i-skoj-na-republickim-izborima/ Izvor: www.nkpj.org.rs | SEDAM КANDIDATA NКPJ I SКOJ NA REPUBLIČКIM IZBORIMA]</ref> Tom prilikom nije osvojila poslaničko mesto u [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodnoj skupštini Republike Srbije]]. == Generalni sekretari NКPJ (1990. – danas) == {|class="wikitable" |-bgcolor="#cccccc" ! !Generalni sekretar !Rođen / umro !Početak / kraj funkcije |- | 1. | [[Branko Kitanović]] | [[1935]] – [[2011]]. | <center>[[1990]] – [[2011]].</center> |- | 2. | Batrić Mijović | [[1936]] – [[2025]]. | <center>[[2012]] – [[2017]].</center> |- | 3. | Aleksandar Banjanac | [[1983]] – | {{nbsp|8}}[[2017]] – |- |} == Rezultati na izborima == === Parlamentarni izbori u [[Srbija|Srbiji]]=== {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ [[Narodna skupština Republike Srbije]] ! Godina ! Glasovi ! % od važećih ! Br. ! Mandati ! Promena ! Кoalicija ! Status |- ! [[Parlamentarni izbori u Srbiji 1990.|1990.]] | 4.017 | 0,08% | {{increase}} 29. | {{Composition bar|0|250|#d90303}} | {{steady}} 0 | – | style="background:#ddd;"| bez mandata |- ! [[Parlamentarni izbori u Srbiji 1997.|1997.]] | 16.222 | 0,41% | {{increase}} 11. | {{Composition bar|0|250|#d90303}} | {{steady}} 0 | – | style="background:#ddd;"| bez mandata |- ! [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2023.|2023.]] | 11.356 | 0,31% | {{decrease}} 14. | {{Composition bar|0|250|#d90303}} | {{steady}} 0 | NКPJ–[[Ruska stranka (Srbija)|RS]] | style="background:#ddd;"| bez mandata |- ! [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2026.|2026.]] | 6.503 | 0,15% | {{increase}} 12. | {{Composition bar|0|250|#d90303}} | {{steady}} 0 | NКPJ–RS | style="background:#ddd;"| bez mandata |} === Savezni izbori === {| class="wikitable sortable" style="text-align:center" |+ [[Skupština SRJ|Savezna skupština Savezne Republike Jugoslavije]] ! Godina ! Glasovi iz [[Republika Srbija (1990—2006)|Srbije]] ! % od važećih ! Mandati ! Promena ! Кoalicija ! Status |- ! [[Izbori za savezne poslanike u Veće građana Savezne skupštine SRJ decembra 1992.|1992.]] | 5.678 | 0,38% | {{Composition bar|0|138|#d90303}} | {{steady}} 0 | – | style="background:#ddd;"| bez mandata |- ! [[Izbori za savezne poslanike u Veće građana Savezne skupštine SRJ 1996.|1996.]] | 21.602 | 1,45% | {{Composition bar|0|138|#d90303}} | {{steady}} 0 | – | style="background:#ddd;"| bez mandata |- ! [[Izbori za poslanike u Saveznu skupštinu SRJ 2000.|2000.]] | 35.742 | 0,73% | {{Composition bar|0|138|#d90303}} | {{steady}} 0 | – | style="background:#ddd;"| bez mandata |} === Parlamentarni izbori u [[Republika Crna Gora (1992–2006)|Crnoj Gori]]=== {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ [[Skupština Crne Gore]] ! Godina ! Glasovi ! % od važećih ! Mandati ! Promena ! Кoalicija ! Status |- ! [[Izbori za Skupštinu Crne Gore 1992.|1992.]] | 1.092 | 0,37% | {{Composition bar|0|75|#d90303}} | {{steady}} 0 | – | style="background:#ddd;"| bez mandata |- ! [[Izbori za Skupštinu Crne Gore 1996.|1996.]] | 5.176 | 1,72% | {{Composition bar|0|75|#d90303}} | {{steady}} 0 | [[Кomunisti Crne Gore]] (sa [[Savez komunista – Pokret za Jugoslaviju|SКPJ]]–{{skraćenica|SКCG|Savez komunista Crne Gore}}–{{skraćenica|DКP|Demokratska komunistička partija Crne Gore}}) | style="background:#ddd;"| bez mandata |} == Povezano == * [[Savez komunističke omladine Jugoslavije#Osnivanje SKOJ-a 1992. godine|Savez komunističke omladine Jugoslavije 1992. godine]] * [[Branko Kitanović]] * [[Spisak levičarskih partija u Srbiji]] * [[Komunistička partija Jugoslavije]] * [[Savez komunističke omladine Jugoslavije]] == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.nkpj.org.rs Zvanični sajt: Novog komunističkog pokreta Jugoslavije-NKPJ.] * [http://www.skoj.org.rs Zvanični sajt: Saveza komunističke omladine Jugoslavije-SKOJ.] * [http://pretraga.apr.gov.rs/AssociationWebSearch/AssociationBusinessData.aspx?Beid=3253310&rnd=1DF27EE6DD837C56045CA99DBF22EAC22E481626 Izvod iz registra udruženja na kome se nalazi NKPJ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140115142837/http://pretraga.apr.gov.rs/AssociationWebSearch/AssociationBusinessData.aspx?beid=3253310&rnd=1DF27EE6DD837C56045CA99DBF22EAC22E481626 |date=2014-01-15 }} * [http://pretraga.apr.gov.rs/AssociationWebSearch/AssociationBusinessData.aspx?Beid=3376979&rnd=C46F1DD0B6F9D451C73A08E999038A5B4C30C7A3 Izvod iz registra udruženja na kome se nalazi SKOJ u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140513025731/http://pretraga.apr.gov.rs/AssociationWebSearch/AssociationBusinessData.aspx?beid=3376979&rnd=C46F1DD0B6F9D451C73A08E999038A5B4C30C7A3 |date=2014-05-13 }} * [http://www.vesti-online.com/Scena/Film/358021/SKOJ-organizuje-protest-protiv-Ravne-gore "Vesti" SKOJ organizuje protest protiv serije "Ravna Gora".]{{Dead link|date=May 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/drustvo/2730047/bernar-anri-levi-gadjan-tortom.html "Aktivisti SKOJ-a gađali Levija tortom"] * [http://www.alo.rs/komunisti-prekinuli-skup-vuka-jeremica-foto/34248 SKOJevci prekinuli NATO tribinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160531224804/http://www.alo.rs/komunisti-prekinuli-skup-vuka-jeremica-foto/34248 |date=2016-05-31 }} [[Kategorija:Nova komunistička partija Jugoslavije| ]] [[Kategorija:Komunističke partije u Srbiji]] [[Kategorija:Politički pokreti u Srbiji]] [[Kategorija:Komunističke partije u Evropi]] [[Kategorija:Komunističke partije]] jeb93xtiehqh7c87cneyiwgdsrvh5yf 10 83033 42715975 42686403 2026-11-03T02:41:35Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Commons category-inline]] na [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi u tekstu]] 42686403 wikitext text/x-wiki <!-- {{#if:x|}} strips whitespace. -->{{#ifeq: {{{bullet|}}} | none | | * }}[[Datoteka:commons-logo.svg|12px|link=|alt=]] Datoteke u vezi s temom [[Commons:Category:{{{1|{{PAGENAME}}}}}|{{{2|{{PAGENAME}}}}}]] na Wikimedijinoj ostavi<noinclude> {{documentation}} [[Kategorija:Šabloni za veze na sestrinske projekte|Commons]] </noinclude> jjje6bhcm3nwcy6ujqou936abwule7p 42715982 42715975 2026-11-03T02:44:34Z Aca 108187 42715982 wikitext text/x-wiki <!-- {{#if:x|}} strips whitespace. -->{{#ifeq: {{{bullet|}}} | none | | * }}[[Datoteka:commons-logo.svg|12px|link=|alt=]] Datoteke u vezi s temom [[Commons:Category:{{{1|{{PAGENAME}}}}}|{{{2|{{PAGENAME}}}}}]] na Wikiostavi<noinclude> {{documentation}} [[Kategorija:Šabloni za veze na sestrinske projekte|Commons]] </noinclude> i0pxqmwaszv6d4qb50f3ihr2q0vji4n 0 86383 42715900 40689182 2026-11-02T20:42:56Z SrpskiAnonimac 101643 42715900 wikitext text/x-wiki Termin '''Ksanten''' ima više značenja. * [[Ksanten (grad)]] u Njemačkoj * [[Ksanten (molekul)]], heterociklično jedinjenje {{Razvrstavanje}} 4xtwuhagkqvx1xex8u99y12ntc3kmdw 10 92067 42715988 588643 2026-11-03T02:48:16Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi u tekstu]] 42715988 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi u tekstu]] dmth7x2ulqxruef2tzr0cpsklztdfm9 10 98396 42715972 42686404 2026-11-03T02:30:08Z Aca 108187 spajam 42715972 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Commons category-inline]] h7ihqpii6bheoq0h0m84ndlechomxnx 42715989 42715972 2026-11-03T02:48:21Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi u tekstu]] 42715989 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi u tekstu]] dmth7x2ulqxruef2tzr0cpsklztdfm9 2 114847 42715910 42715702 2026-11-02T21:41:34Z Duma 16555 /* Termoregulacija kod životinja */ 42715910 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] * ''[[Vermivora]]'' {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] * [[Hlamidospora]] * [[Teliospora]] * [[Heterotalizam]] * [[Dikarion]] * [[Monokarion]] * [[Plazmogamija]] * [[Eciospora]] * [[Ecij]] * [[Peridij]] * [[Gleba]] * [[Kapilicij]] * [[Kukica]] * [[Homotalizam]] * [[Urediniospora]] * [[Pikniospora]] * [[Heterokarion]] * [[Kopčasta veza]] * [[Gasteroidna gljiva]] * [[Volva]] * [[Bazidiokarp]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] * [[Anoksigena fotosinteza]] * [[Kriptogam]] * [[Zoospora]] * [[Gametangij]] * [[Zigospora]] * [[Oogonij]] * [[Arhegonij]] * [[Anteridij]] * [[Ombrofob]] * [[Haustorij]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] * [[Zooksantela]] * [[Insekti u medicini]] * [[Paučnjaci u medicini]] * [[Ekomorfi Anolisa]] * [[Intraspecijsko prepoznavanje]] * [[Digitigradno kretanje]] * [[Plantigradno kretanje]] * [[Oligoleksija]] * [[Polileksija]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] * [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]] * [[Kurzorijalna životinja]] * [[Hipoteza gradijenta stresa]] * [[Brahijacija]] * [[Ključna vrsta]] * [[Bioakumulacija]] * [[Biomagnifikacija]] * [[Paradoks planktona]] * [[Alfa raznolikost]] * [[Bogatstvo vrsta]] * [[Plastisfera]] * [[Mezopredator]] * [[Inkvilinizam]] * [[Krovna vrsta]] * [[Ekotop]] * [[Antitropsko rasprostranjenje]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] * [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]] * [[Hipoteza o Crvenom kralju]] * [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]] * [[Fenotipski disparitet]] * [[Evolutivna utrka u naoružanju]] * [[Avalonska eksplozija]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Filogenetska inercija]] * [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]] * [[Hipoteza dvorske lude]] * [[Potisak prošlosti]] * [[Autapomorfija]] * [[Komparativna biologija]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Fakultativno anaerobni organizam]] * [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]] * [[Sekundarna atmosfera]] * [[Paradoks slabog mladog Sunca]] * [[Prebiotička atmosfera]] * [[Anaerobna respiracija]] * [[Bakterijske ćelijske morfologije]] * [[Duboko vrijeme]] * [[Svijet pare]] * [[Htonska planeta]] * [[Hipotetski astronomski objekat]] * [[Blaneta]] * [[Planeta bez jezgre]] * [[Cirkulplanetarni disk]] * [[Emperipoleza]] * [[Kriptogram]] * [[Peripoleza]] * [[Trbušasti mišić lista]] * [[Entoza]] * [[Ispuštanje plinova]] * [[Lizogenija]] * [[Lizogen]] * [[Moron]] * [[Litički ciklus]] * [[Arbitrij]] * [[Profag]] * [[Mobilom]] * [[Prirodna kompetentnost]] * [[Pomoćni virus]] * [[Heterodont]] * [[Nehomologna rekombinacija]] * [[Polarna mutacija]] * [[Obrnuti tok elektrona]] * [[Fagoptoza]] * [[Mikrografija]] * [[Izbirljivi organizam]] * [[Obligatni anaerob]] * [[Zigotska indukcija]] * [[Paleoatmosfera]] * [[Zvjezdana atmosfera]] * [[Ameboflagelat]] * [[Nitrificirajuće bakterije]] {{div col end}} == Znakovi smrti == {{div col}} * [[Postmortalni interval]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] * [[Snotit]] * [[Radiotrofne gljive]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} * [[Biološka ograničenja]] * [[Carrierovo ograničenje]] * [[Emeryjevo pravilo]] * [[Eichlerovo pravilo]] * [[Fosterovo pravilo]] * [[Jordanovo pravilo]] * [[Harrisonovo pravilo]] * [[Rosino pravilo]] * [[Renschovo pravilo]] * [[Lackov princip]] * [[Allenovo pravilo]] * [[Glogerovo pravilo]] * [[Rapoportovo pravilo]] {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} * [[Gigantotermija]] * [[Stenoterm]] * [[Heterotermija]] * [[Bradimetabolizam]] * [[Tahiaerobnost]] * [[Bradiaerobnost]] * [[Termolabilnost]] * [[Mezoterm]] {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] * [[Odvikavanje od dojenja]] * [[Frugivori]] * [[Predacija sjemena]] * [[Melivorija]] * [[Planktivor]] * [[Nekrofagi]] * [[Autotrof]] * [[Hemolitoautotrof]] * [[Palinivor]] * [[Osteofagija]] * [[Plastivor]] * [[Fungivor]] * [[Radiosinteza (metabolizam)]] * [[Litotrof]] * [[Organotrof]] * [[Mezokarnivor]] * [[Kleptoparazitizam]] * [[Grabežljivi dinoflagelati]] * [[Krmna hrana]] * [[Autokanibalizam]] * [[Fakultativni parazit]] * [[Parazitizam]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' * ''[[Faunasphere]]'' * ''[[Platypus]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] * [[Romantizam u nauci]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' * [[Efekat recentnosti]] * [[Signor-Lippsov efekat]] * [[Jaz sauropoda]] * [[Paleoparazitologija]] * [[Arheoparazitologija]] {{div col end}} gutmya7u4873r3s89hk0deqo4draz9c 42716042 42715910 2026-11-03T07:21:32Z Duma 16555 /* Termoregulacija kod životinja */ 42716042 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] * ''[[Vermivora]]'' {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] * [[Nematofagna gljiva]] * [[Hlamidospora]] * [[Teliospora]] * [[Heterotalizam]] * [[Dikarion]] * [[Monokarion]] * [[Plazmogamija]] * [[Eciospora]] * [[Ecij]] * [[Peridij]] * [[Gleba]] * [[Kapilicij]] * [[Kukica]] * [[Homotalizam]] * [[Urediniospora]] * [[Pikniospora]] * [[Heterokarion]] * [[Kopčasta veza]] * [[Gasteroidna gljiva]] * [[Volva]] * [[Bazidiokarp]] {{div col end}} == Biljke == {{div col}} * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * [[Podrast]] * [[Biljni sok]] * [[Anoksigena fotosinteza]] * [[Kriptogam]] * [[Zoospora]] * [[Gametangij]] * [[Zigospora]] * [[Oogonij]] * [[Arhegonij]] * [[Anteridij]] * [[Ombrofob]] * [[Haustorij]] {{div col end}} == Životinje == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Rakun]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Terarij]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Knidosak]] * [[Unkenrefleks]] * [[Mikrofauna]] * [[Jazbina (životinje)]] * [[Cerate]] * [[Zooksantela]] * [[Insekti u medicini]] * [[Paučnjaci u medicini]] * [[Ekomorfi Anolisa]] * [[Intraspecijsko prepoznavanje]] * [[Digitigradno kretanje]] * [[Plantigradno kretanje]] * [[Oligoleksija]] * [[Polileksija]] {{div col end}} == Ekologija == {{div col}} * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Megafauna]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Koraljni greben]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Meristika]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Vodni stres]] * [[Raspon nelimitirajuće dostupnosti vode]] * [[Raspoloživi vodni kapacitet]] * [[Tačka trajnog venuća]] * [[Kontinuum tlo–biljka–atmosfera]] * [[Arborealno kretanje]] * [[Fosorijalna životinja]] * [[Aerobna digestija]] * [[Hipoteza o oslobađanju od neprijatelja]] * [[Kurzorijalna životinja]] * [[Hipoteza gradijenta stresa]] * [[Brahijacija]] * [[Ključna vrsta]] * [[Bioakumulacija]] * [[Biomagnifikacija]] * [[Paradoks planktona]] * [[Alfa raznolikost]] * [[Bogatstvo vrsta]] * [[Plastisfera]] * [[Mezopredator]] * [[Inkvilinizam]] * [[Krovna vrsta]] * [[Ekotop]] * [[Antitropsko rasprostranjenje]] {{div col end}} == Evolucija == {{div col}} * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Disgenika]] * [[Evolutivna zamka]] * [[Ekološka zamka]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna radijacija]] * [[Neadaptivna radijacija]] * [[Neekološka specijacija]] * [[Biološka tamna materija]] * [[Mezozojsko-kenozojsko širenje]] * [[Hipoteza o Crvenom kralju]] * [[Kontinuum mutualizma i parazitizma]] * [[Fenotipski disparitet]] * [[Evolutivna utrka u naoružanju]] * [[Avalonska eksplozija]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Filogenetska inercija]] * [[Plesiomorfija i simplesiomorfija]] * [[Hipoteza dvorske lude]] * [[Potisak prošlosti]] * [[Autapomorfija]] * [[Komparativna biologija]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Život na Marsu]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Ludi naučnik]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Fakultativno anaerobni organizam]] * [[Epaksijalni i hipaksijalni mišići]] * [[Sekundarna atmosfera]] * [[Paradoks slabog mladog Sunca]] * [[Prebiotička atmosfera]] * [[Anaerobna respiracija]] * [[Bakterijske ćelijske morfologije]] * [[Duboko vrijeme]] * [[Svijet pare]] * [[Htonska planeta]] * [[Hipotetski astronomski objekat]] * [[Blaneta]] * [[Planeta bez jezgre]] * [[Cirkulplanetarni disk]] * [[Emperipoleza]] * [[Kriptogram]] * [[Peripoleza]] * [[Trbušasti mišić lista]] * [[Entoza]] * [[Ispuštanje plinova]] * [[Lizogenija]] * [[Lizogen]] * [[Moron]] * [[Litički ciklus]] * [[Arbitrij]] * [[Profag]] * [[Mobilom]] * [[Prirodna kompetentnost]] * [[Pomoćni virus]] * [[Heterodont]] * [[Nehomologna rekombinacija]] * [[Polarna mutacija]] * [[Obrnuti tok elektrona]] * [[Fagoptoza]] * [[Mikrografija]] * [[Izbirljivi organizam]] * [[Obligatni anaerob]] * [[Zigotska indukcija]] * [[Paleoatmosfera]] * [[Zvjezdana atmosfera]] * [[Ameboflagelat]] * [[Nitrificirajuće bakterije]] {{div col end}} == Znakovi smrti == {{div col}} * [[Postmortalni interval]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] * [[Snotit]] * [[Radiotrofne gljive]] {{div col end}} == Biološka pravila == {{div col}} * [[Biološka ograničenja]] * [[Carrierovo ograničenje]] * [[Emeryjevo pravilo]] * [[Eichlerovo pravilo]] * [[Fosterovo pravilo]] * [[Jordanovo pravilo]] * [[Harrisonovo pravilo]] * [[Rosino pravilo]] * [[Renschovo pravilo]] * [[Lackov princip]] * [[Allenovo pravilo]] * [[Glogerovo pravilo]] * [[Rapoportovo pravilo]] {{div col end}} == Termoregulacija kod životinja == {{div col}} * [[Gigantotermija]] * [[Stenoterm]] * [[Heterotermija]] * [[Bradimetabolizam]] * [[Tahiaerobnost]] * [[Bradiaerobnost]] * [[Termolabilnost]] * [[Mezoterm]] * [[Homeotermija]] {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] * [[Ljudožderna životinja]] * [[Odvikavanje od dojenja]] * [[Frugivori]] * [[Predacija sjemena]] * [[Melivorija]] * [[Planktivor]] * [[Nekrofagi]] * [[Autotrof]] * [[Hemolitoautotrof]] * [[Palinivor]] * [[Osteofagija]] * [[Plastivor]] * [[Fungivor]] * [[Radiosinteza (metabolizam)]] * [[Litotrof]] * [[Organotrof]] * [[Mezokarnivor]] * [[Kleptoparazitizam]] * [[Grabežljivi dinoflagelati]] * [[Krmna hrana]] * [[Autokanibalizam]] * [[Fakultativni parazit]] * [[Parazitizam]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' * ''[[Faunasphere]]'' * ''[[Platypus]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] * [[Romantizam u nauci]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' * [[Efekat recentnosti]] * [[Signor-Lippsov efekat]] * [[Jaz sauropoda]] * [[Paleoparazitologija]] * [[Arheoparazitologija]] {{div col end}} cadol74uyu5sd61wxyxu9ghawzmfche 10 125629 42715965 42558991 2026-11-03T02:28:26Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Ostava]] na [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 42715965 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 737ujxt0jy7c9y3yslj7jbo6xhe9mr3 10 142918 42715966 42558992 2026-11-03T02:28:29Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Ostava]] na [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 42715966 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 737ujxt0jy7c9y3yslj7jbo6xhe9mr3 10 145103 42715992 948398 2026-11-03T02:48:36Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Wikiostava i kategorija]] 42715992 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Wikiostava i kategorija]] gccjb6iwit8l5k48s9z766zcw8d65pv 10 145104 42715977 948399 2026-11-03T02:41:53Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Commons and category]] na [[Šablon:Wikiostava i kategorija]] 948399 wikitext text/x-wiki {{Sister |project = commons |position = {{{position|}}} |text = [[Wikimedia Commons]] ima sadržaje vezane uz: <div style="margin-left: 10px;">'''''[[Commons:{{{1|Special:Search/{{PAGENAME}} }}} | {{{2| {{{1|{{PAGENAME}} }}} }}}]]''''' ([[Commons:Category:{{{2|{{PAGENAME}}}}}|category]])</div> }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> qbnm13vdsd20ubl459th15vmvmwj9ot 42715983 42715977 2026-11-03T02:44:45Z Aca 108187 42715983 wikitext text/x-wiki {{Sister |project = commons |position = {{{position|}}} |text = [[Wikiostava]] ima sadržaje vezane uz: <div style="margin-left: 10px;">'''''[[Commons:{{{1|Special:Search/{{PAGENAME}} }}} | {{{2| {{{1|{{PAGENAME}} }}} }}}]]''''' ([[Commons:Category:{{{2|{{PAGENAME}}}}}|category]])</div> }}<noinclude> {{Documentation}} </noinclude> mldw6pgqgovho8u85wotpnz9o0hv00y 0 173057 42716001 42657347 2026-11-03T04:50:53Z ~2026-58465-29 408014 /* Biografija */ 42716001 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Stoja (razvrstavanje)}} {{Pornografski glumci (SR) |ime = Džesika Stojadinović |slika = Stoya_2014.jpg |veličina = 250px |datum_rođenja = [[15. jun]] [[1986]]. |mesto_rođenja = [[Vilmington]], [[Severna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |datum_smrti = |mesto_smrti = |pseudonim = Stoya Doll<ref name="iafd">{{cite web|url=http://www.iafd.com/person.rme/perfid=Stoya/gender=f/Stoya.htm|title=Stoya|accessdate=18. 6. 2012.|publisher=Internet Adult Film Database}}</ref> |nacionalnost = Amerikanka/Srpkinja<ref name="afdb">{{cite web|url=http://www.adultfilmdatabase.com/actor.cfm?actorid=45017|title=Stoya|accessdate=18. 6. 2012.|work=[[Adult Film Database]]}}</ref> |visina = 170 cm<ref name="official">{{cite web|url=http://www.stoyaxxx.com|title=Oficijalni sajt|accessdate=18. 6. 2012.}}</ref> |kosa = brineta |oči = zelene |mere = 86-61-84 |težina = 52 kg<ref name="official" /> |suprug = |sajt = http://www.stoyaxxx.com/ }} '''Džesika Stojadinović''' ({{jez-engl|Jessica Stojadinovich}}, rođena [[15. jun]]a [[1986]]), poznatija pod umetničkim imenom '''Stoja''' ({{jez-engl|Stoya}}) je američka [[pornografska glumica|porno glumica]] i model [[Portorikanci|portorikansko]]-[[Srbija|srpskog]]-[[Škotska|škotskog]] porekla.<ref>[http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/328144/Srpska-porno-glumica-Stoja-u-drustvu-britanskog-pisca-Nila-Gejmena Blic Online:Srpska porno glumica Stoja u društvu britanskog pisca Nila Gejmena] Pristupljeno na dan 18. 6. 2012.</ref><ref name="The Blic">{{cite news | url=http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/344999/Srpske-starlete-osvojile-svet| title=Srpske starlete osvojile svet {{sr icon}}| publisher=The [[Blic]] | accessdate=3 October 2012}}</ref> == Biografija == Stoja je rođena u Vilmingtonu u Severnoj Karolini. Njen otac je Amerikanac škotskog porekla, dok je majčin otac beli Portorikanac, a majčina majka, po kojoj je i uzela nadimak, je srpskog porekla.<ref name="The Blic"/><ref name=Rog>{{cite web|url= http://www.rogreviews.com/interviews/stoya_08.asp|title= Stoya Interview|accessdate= 18. 6. 2012.|author= Rog|year= 2008|publisher= Rog Reviews|archive-date= 2012-05-04|archive-url= https://web.archive.org/web/20120504104443/http://www.rogreviews.com/16814/interview-stoya-0/|dead-url= yes}}</ref> Kao dete, želela je da postane plesač i počela je da pohađa časove plesa na tri godine. [[školovanje kod kuće|Školovala se kod kuće]] i dobila diplomu visoke škole pre šesnaeste godine.<ref name="tna">{{cite web|url=http://www.thenaughtyamerican.com/index.php/articles/1408/Girl_On_Girl_Stoya|title=Girl On Girl: Stoya|accessdate=18. 6. 2012.|author=Shahrazad Encinias|date=2008-01-30|publisher=The Naughty America|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080805051228/http://www.thenaughtyamerican.com/index.php/articles/1408/Girl_On_Girl_Stoya|archivedate=2008-08-05|deadurl=no}}</ref> Nakon toga Stoja se preselila u [[Delaver]] gde je pohađala jedan semestar na Delaver koledžu umetnosti i dizajna.<ref name="tna" /> Nakon preseljenja u [[Filadelfija|Filadelfiju]], pohađala je letnji program na tamošnjem ''Univerzitetu umetnosti''. U Filadelfiji je između ostalog radila kao sekretarica, distributer letaka i go-go igračica. Stoja se pojavila u nekoliko muzičkih spotova za [[bend]]ove koji, prema njenim rečima „niko neće čuti“.<ref name="fanzine">{{cite web|url= http://www.thefanzine.com/articles/columns/209/an_interview_with_stoya/1|title= An Interview with Stoya|accessdate= 18. 6. 2012.|author= Brandon Stosuy|date= 2008-01-18|publisher= The Fanzine}}</ref> == Karijera == Stoja je započela svoju karijeru kao model i poziranjem za erotske sajtove.<ref name="tna" /> Stoja tvrdi da je [[pornografija|pornografiju]] otkrila kroz interesovanje za [[fetiš]] i preko diskusionih grupa na [[internet]]u. Ona navodi da je gledala nekoliko filmova za odrasle koji su je zainteresovali, i da preferira one sa fetiš temama.<ref>{{cite web|url= http://fleshbot.com/5091756/you-asked-stoya-answered|title= Fleshbot: You asked, Stoya answered|publisher= Fleshbot|date= 2008-11-18|accessdate= 18. 6. 2012.}}</ref> U oktobru [[2007]]. godine, potpisala je ekskluzivni trogodišnji ugovor sa produkcijskom kućom Digital Plejgraund ({{jez-engl|Digital Playground}}).<ref>{{cite press release|url= http://corp.digitalplayground.com/about.php?newsid=974&yr=&mon=&tab=news|title= Digital Playground Announces the exclusive signing of Stoya(tm)|date= 2007-10-18|publisher= Digital Playground|accessdate= 2012-06-18|archive-date= 2008-12-15|archive-url= https://web.archive.org/web/20081215132536/http://corp.digitalplayground.com/about.php?newsid=974&yr=&mon=&tab=news|dead-url= yes}}</ref> Njen prvi film objavljen je od strane kompanije ''Jack's POV 9''.<ref name="debut">{{cite web|url= http://business.avn.com/articles/4635.html|title= DP's Stoya Makes Her Boy/Girl Debut in Jack's POV 9|author= David Sullivan|date= 2007-12-06|work= Adult Video News|accessdate= 18. 6. 2012.|archivedate= 2009-12-04|archiveurl= https://web.archive.org/web/20091204161355/http://business.avn.com/articles/4635.html|deadurl= yes}}</ref> Stojadinovićeva navodi da istražuje svoju seksualnost pred kamerama i da joj je to zabavna avantura.<ref name="stroud">{{cite web|url= http://www.citypaper.net/articles/2008/11/13/meet-south-phillys-stoya|title= Meet South Philly's Stoya|last= Matt Stroud|date= 2008-11-12|work= Philadelphia City Paper|publisher= citypaper.net|accessdate= 18. 6. 2012.|archive-date= 2008-12-08|archive-url= https://web.archive.org/web/20081208114702/http://www.citypaper.net/articles/2008/11/13/meet-south-phillys-stoya}}</ref> Godine 2009. osvaja ''AVN'' nagradu (porno [[Oskar]]) za najbolju novu glumicu u porno industriji.<ref name=AVN2009/> U martu [[2014]]. godine najavila je svoj dolazak u [[Srbija|Srbiju]] zbog snimanja filma ''[[Ederlezi Rising]]'' reditelja Dimitrija Vojnova. Početkom 2018. je boravila u Beogradu zbog premijere igranog filma ''Ederlezi rising'' u kojem tumači glavnu žensku ulogu.<ref>{{cite web|url=https://www.b92.net/kultura/vesti.php?yyyy=2018&mm=03&dd=01&nav_category=1864&nav_id=1364238|title= Stoya ekskluzivno za B92: "U Srbiji me niko ne tretira kao objekat" |date = 1. 3. 2018|work= b92|accessdate = 2. 3. 2018}}</ref> == Zanimljivosti == Mediji su je 2009. godine dovodili u vezu sa pevačem [[Merilin Menson (grupa)|Merilinom Mensonom]],<ref>{{cite web|url= http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article6432653.ece|title= A most bizarre encounter with Marilyn Manson|accessdate= 18. 6. 2012.|author= Huga Rifkind|date= 2009-06-05|publisher= The Times|archive-date= 2011-06-15|archive-url= https://web.archive.org/web/20110615062814/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article6432653.ece}}</ref> ali nikad nije zvanično potvrđeno da su bili zajedno. Nadimak „Stoja“ je dobila pre početka karijere i potiče od njenog prezimena.<ref name="fanzine" /> [[Beograd]]ski dnevni list [[Blic (novine)|Blic]] je svrstao među sto najmoćnijih Srba u svetu, zauzevši 98 mesto.<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/232689/100-najmocnijih-Srba-u-svetu Blic:100 najmoćnijih Srba u svetu] Pristupljeno na dan 18. 6. 2012.</ref> Od jula 2013. je bila u ljubavnoj vezi sa porno-glumcem [[James Deen|Džemsom Dinom]] koga je 2015. godine optužila za zlostavljanje. == Nagrade == * [[2008]] ''Eroticline'' Nagrada - ''Best US Newcomer''<ref>{{cite web|url=http://business.avn.com/articles/32980.html|title=Digital Playground Wins Four Awards at Venus Berlin|date=2008-10-21|work=Adult Video News|accessdate=18. 6. 2012.|archive-date=2012-09-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20120921031742/http://business.avn.com/articles/Digital-Playground-Wins-Four-Awards-at-Venus-Berlin-55441.html}}</ref> * [[2009]] ''AVN'' Nagrada: ''Best New Starlet''<ref name=AVN2009>{{cite web|url= http://business.avn.com/articles/34090.html|title= 2009 AVN Award-Winners Announced|accessdate= 18. 6. 2012.|author= David Sullivan|date= 2009-01-11|publisher= AVN|archive-date= 2009-02-23|archive-url= https://archive.today/20090223020140/http://business.avn.com/articles/34090.html}}</ref> * [[2009]] ''AVN'' Nagrada: ''Best All-Girl Group Sex Scene'' (''Cheerleaders'')<ref name=AVN2009 /> * [[2009]] ''XBIZ'' Nagrada - ''New Starlet of the Year''<ref>{{cite web|url=http://business.avn.com/articles/34450.html|title=XBIZ Announces 2009 Award-Winners|last=Edward Duncan|date=2009-02-13|work=[[AVN (magazine)|Adult Video News]]|accessdate=18. 6. 2012.|archive-date=2012-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120612015440/http://business.avn.com/articles/XBIZ-Announces-2009-Award-Winners-303502.html}}</ref> * [[2009]] ''XRCO'' Nagrada - ''New Starlet''<ref>{{cite web|url=http://business.avn.com/articles/35035.html|title=2009 XRCO Award Winners Announced|date=2008-11-24|work=[[AVN (magazine)|Adult Video News]]|accessdate=18. 6. 2012.|archive-date=2009-04-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20090418205134/http://business.avn.com/articles/35035.html}}</ref> == Filmografija == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" |- bgcolor="#FFE4E1" align="center" ! Godina ! Naziv filma ! Produkcija |-{{ligne grise}} | align="center"|[[2007]] || ''Debbie Loves Dallas'' || ''Vivid'' |- | align="center"|2007 || ''Jack's POV 9'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2007 || ''Jesse Jane: Lust'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2007 || ''Man's Ruin'' || ''Vivid'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2007 || ''Razordolls'' || ''Pulse Distribution'' |- | align="center"|2007 || ''Sexual Freak 7: Stoya'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2007 || ''Sister Midnite'' || ''Pulse Distribution'' |- | align="center"|2008 || ''Cheerleaders'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Deeper 11'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2008 || ''Jack's My First Porn 10'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Jesse Jane: Kiss Kiss'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2008 || ''Pirates II''|| ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Sex Offenders'' || ''Vivid'' |- | align="center"|2008 || ''Stoya Atomic Tease '' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Stoya: Sexy Hot'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2008 || ''Video Nasty 3: Stoya'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Video Nasty 4: Katsuni'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|[[2009]] || ''Bad Girls 1'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Jack's Leg Show 4'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Jack's POV 13'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Jack's Teen America 23'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Nurses'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Riley Steele: Scream'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Stoya: Heat'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Stoya: Perfect Picture.'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Stoya: Scream'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Stoya: Workaholic'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Taste of Stoya'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Teachers'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|[[2010]] || ''Love and Other Mishaps'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} |} * <small>[http://www.iafd.com/person.rme/perfid=Stoya/gender=f izvor]</small> == Galerija slika == <gallery> Fleshlight Girl Stoya 2012.jpg|Stoja 2012. godine Stoya at AVN Awards Expo 2012.jpg|Stoja 2012 Stoya at Exxxotica New Jersey 2010 (5).jpg|Stoja 2010 Stoya-Mutter Erde fec.jpg|Stoja 2008 </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Stoya}} * {{en}} [http://tour2.digitalplayground.com/ Oficijalni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120727063853/http://tour2.digitalplayground.com/ |date=2012-07-27 }} ''Upozorenje: eksplicitni pornografski sadržaj'' * {{IMDb ime|2851882|Stoya}} * [http://www.dominomagazin.com/article/2970/film/nasa-stoja Naša Stoja - Domino magazin] * [http://www.iafd.com/person.rme/perfid=Stoya/gender=female Profil na IAFD] * [http://blog.adultdvdtalk.com/2009/02/stoya_starlet_of_the_year.html Intervju na Adult DVD Talk] * [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.293.html:236797-Porno-a-nase Večernje novosti:Porno, a naše] {{authority control}} {{Lifetime|1986||Stoya}} [[Kategorija:Američke pornografske glumice]] [[Kategorija:Američke filmske glumice]] dmk8cjp7ve0wdhyo3oex6n3gyxc4fv2 42716005 42716001 2026-11-03T05:14:13Z ~2026-58465-29 408014 42716005 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Stoja (razvrstavanje)}} {{Pornografski glumci (SR) |ime = Jessica Grace Nelson |slika = Stoya_2014.jpg |veličina = 250px |datum_rođenja = [[15. jun]] [[1986]]. |mesto_rođenja = [[Vilmington]], [[Severna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |datum_smrti = |mesto_smrti = |pseudonim = Stoya Doll<ref name="iafd">{{cite web|url=http://www.iafd.com/person.rme/perfid=Stoya/gender=f/Stoya.htm|title=Stoya|accessdate=18. 6. 2012.|publisher=Internet Adult Film Database}}</ref> |nacionalnost = Amerikanka<ref name="afdb">{{cite web|url=http://www.adultfilmdatabase.com/actor.cfm?actorid=45017|title=Stoya|accessdate=18. 6. 2012.|work=[[Adult Film Database]]}}</ref> |visina = 170 cm<ref name="official">{{cite web|url=http://www.stoyaxxx.com|title=Oficijalni sajt|accessdate=18. 6. 2012.}}</ref> |kosa = brineta |oči = zelene |mere = 86-61-84 |težina = 52 kg<ref name="official" /> |suprug = |sajt = http://www.stoyaxxx.com/ }} '''Džesika Dol''' ({{jez-engl|Jessica Doll}}, rođena [[15. jun]]a [[1986]] kao '''''Jessica Grace Nelson'''''<ref name="grokipedia">{{cite news | url=https://grokipedia.com/page/Stoya | title=Jessica Grace Nelson (Stoya Doll)| publisher=grokipedia | accessdate=3 November 2026}}</ref>), poznatija pod umetničkim imenom '''Stoja''' ({{jez-engl|Stoya}}) je američka [[pornografska glumica|porno glumica]] i model [[Portorikanci|portorikansko]]-[[Srbija|srpskog]]-[[Škotska|škotskog]] porekla.<ref>[http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/328144/Srpska-porno-glumica-Stoja-u-drustvu-britanskog-pisca-Nila-Gejmena Blic Online:Srpska porno glumica Stoja u društvu britanskog pisca Nila Gejmena] Pristupljeno na dan 18. 6. 2012.</ref><ref name="The Blic">{{cite news | url=http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/344999/Srpske-starlete-osvojile-svet| title=Srpske starlete osvojile svet {{sr icon}}| publisher=The [[Blic]] | accessdate=3 October 2012}}</ref> == Biografija == Džesika je rođena u Vilmingtonu u Severnoj Karolini. Njen otac je Amerikanac škotskog porekla, dok je majčin otac beli Portorikanac, a majčina majka, po kojoj je i uzela nadimak, je srpskog porekla.<ref name="The Blic"/><ref name=Rog>{{cite web|url= http://www.rogreviews.com/interviews/stoya_08.asp|title= Stoya Interview|accessdate= 18. 6. 2012.|author= Rog|year= 2008|publisher= Rog Reviews|archive-date= 2012-05-04|archive-url= https://web.archive.org/web/20120504104443/http://www.rogreviews.com/16814/interview-stoya-0/|dead-url= yes}}</ref> Kao dete, želela je da postane plesač i počela je da pohađa časove plesa na tri godine. [[školovanje kod kuće|Školovala se kod kuće]] i dobila diplomu visoke škole pre šesnaeste godine.<ref name="tna">{{cite web|url=http://www.thenaughtyamerican.com/index.php/articles/1408/Girl_On_Girl_Stoya|title=Girl On Girl: Stoya|accessdate=18. 6. 2012.|author=Shahrazad Encinias|date=2008-01-30|publisher=The Naughty America|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080805051228/http://www.thenaughtyamerican.com/index.php/articles/1408/Girl_On_Girl_Stoya|archivedate=2008-08-05|deadurl=no}}</ref> Nakon toga Stoja se preselila u [[Delaver]] gde je pohađala jedan semestar na Delaver koledžu umetnosti i dizajna.<ref name="tna" /> Nakon preseljenja u [[Filadelfija|Filadelfiju]], pohađala je letnji program na tamošnjem ''Univerzitetu umetnosti''. U Filadelfiji je između ostalog radila kao sekretarica, distributer letaka i go-go igračica. Stoja se pojavila u nekoliko muzičkih spotova za [[bend]]ove koji, prema njenim rečima „niko neće čuti“.<ref name="fanzine">{{cite web|url= http://www.thefanzine.com/articles/columns/209/an_interview_with_stoya/1|title= An Interview with Stoya|accessdate= 18. 6. 2012.|author= Brandon Stosuy|date= 2008-01-18|publisher= The Fanzine}}</ref> == Karijera == Stoja je započela svoju karijeru kao model i poziranjem za erotske sajtove.<ref name="tna" /> Stoja tvrdi da je [[pornografija|pornografiju]] otkrila kroz interesovanje za [[fetiš]] i preko diskusionih grupa na [[internet]]u. Ona navodi da je gledala nekoliko filmova za odrasle koji su je zainteresovali, i da preferira one sa fetiš temama.<ref>{{cite web|url= http://fleshbot.com/5091756/you-asked-stoya-answered|title= Fleshbot: You asked, Stoya answered|publisher= Fleshbot|date= 2008-11-18|accessdate= 18. 6. 2012.}}</ref> U oktobru [[2007]]. godine, potpisala je ekskluzivni trogodišnji ugovor sa produkcijskom kućom Digital Plejgraund ({{jez-engl|Digital Playground}}).<ref>{{cite press release|url= http://corp.digitalplayground.com/about.php?newsid=974&yr=&mon=&tab=news|title= Digital Playground Announces the exclusive signing of Stoya(tm)|date= 2007-10-18|publisher= Digital Playground|accessdate= 2012-06-18|archive-date= 2008-12-15|archive-url= https://web.archive.org/web/20081215132536/http://corp.digitalplayground.com/about.php?newsid=974&yr=&mon=&tab=news|dead-url= yes}}</ref> Njen prvi film objavljen je od strane kompanije ''Jack's POV 9''.<ref name="debut">{{cite web|url= http://business.avn.com/articles/4635.html|title= DP's Stoya Makes Her Boy/Girl Debut in Jack's POV 9|author= David Sullivan|date= 2007-12-06|work= Adult Video News|accessdate= 18. 6. 2012.|archivedate= 2009-12-04|archiveurl= https://web.archive.org/web/20091204161355/http://business.avn.com/articles/4635.html|deadurl= yes}}</ref> Stojadinovićeva navodi da istražuje svoju seksualnost pred kamerama i da joj je to zabavna avantura.<ref name="stroud">{{cite web|url= http://www.citypaper.net/articles/2008/11/13/meet-south-phillys-stoya|title= Meet South Philly's Stoya|last= Matt Stroud|date= 2008-11-12|work= Philadelphia City Paper|publisher= citypaper.net|accessdate= 18. 6. 2012.|archive-date= 2008-12-08|archive-url= https://web.archive.org/web/20081208114702/http://www.citypaper.net/articles/2008/11/13/meet-south-phillys-stoya}}</ref> Godine 2009. osvaja ''AVN'' nagradu (porno [[Oskar]]) za najbolju novu glumicu u porno industriji.<ref name=AVN2009/> U martu [[2014]]. godine najavila je svoj dolazak u [[Srbija|Srbiju]] zbog snimanja filma ''[[Ederlezi Rising]]'' reditelja Dimitrija Vojnova. Početkom 2018. je boravila u Beogradu zbog premijere igranog filma ''Ederlezi rising'' u kojem tumači glavnu žensku ulogu.<ref>{{cite web|url=https://www.b92.net/kultura/vesti.php?yyyy=2018&mm=03&dd=01&nav_category=1864&nav_id=1364238|title= Stoya ekskluzivno za B92: "U Srbiji me niko ne tretira kao objekat" |date = 1. 3. 2018|work= b92|accessdate = 2. 3. 2018}}</ref> == Zanimljivosti == Mediji su je 2009. godine dovodili u vezu sa pevačem [[Merilin Menson (grupa)|Merilinom Mensonom]],<ref>{{cite web|url= http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article6432653.ece|title= A most bizarre encounter with Marilyn Manson|accessdate= 18. 6. 2012.|author= Huga Rifkind|date= 2009-06-05|publisher= The Times|archive-date= 2011-06-15|archive-url= https://web.archive.org/web/20110615062814/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article6432653.ece}}</ref> ali nikad nije zvanično potvrđeno da su bili zajedno. Nadimak „Stoja“ je dobila pre početka karijere i potiče od njenog prezimena.<ref name="fanzine" /> [[Beograd]]ski dnevni list [[Blic (novine)|Blic]] je svrstao među sto najmoćnijih Srba u svetu, zauzevši 98 mesto.<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/232689/100-najmocnijih-Srba-u-svetu Blic:100 najmoćnijih Srba u svetu] Pristupljeno na dan 18. 6. 2012.</ref> Od jula 2013. je bila u ljubavnoj vezi sa porno-glumcem [[James Deen|Džemsom Dinom]] koga je 2015. godine optužila za zlostavljanje. == Nagrade == * [[2008]] ''Eroticline'' Nagrada - ''Best US Newcomer''<ref>{{cite web|url=http://business.avn.com/articles/32980.html|title=Digital Playground Wins Four Awards at Venus Berlin|date=2008-10-21|work=Adult Video News|accessdate=18. 6. 2012.|archive-date=2012-09-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20120921031742/http://business.avn.com/articles/Digital-Playground-Wins-Four-Awards-at-Venus-Berlin-55441.html}}</ref> * [[2009]] ''AVN'' Nagrada: ''Best New Starlet''<ref name=AVN2009>{{cite web|url= http://business.avn.com/articles/34090.html|title= 2009 AVN Award-Winners Announced|accessdate= 18. 6. 2012.|author= David Sullivan|date= 2009-01-11|publisher= AVN|archive-date= 2009-02-23|archive-url= https://archive.today/20090223020140/http://business.avn.com/articles/34090.html}}</ref> * [[2009]] ''AVN'' Nagrada: ''Best All-Girl Group Sex Scene'' (''Cheerleaders'')<ref name=AVN2009 /> * [[2009]] ''XBIZ'' Nagrada - ''New Starlet of the Year''<ref>{{cite web|url=http://business.avn.com/articles/34450.html|title=XBIZ Announces 2009 Award-Winners|last=Edward Duncan|date=2009-02-13|work=[[AVN (magazine)|Adult Video News]]|accessdate=18. 6. 2012.|archive-date=2012-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120612015440/http://business.avn.com/articles/XBIZ-Announces-2009-Award-Winners-303502.html}}</ref> * [[2009]] ''XRCO'' Nagrada - ''New Starlet''<ref>{{cite web|url=http://business.avn.com/articles/35035.html|title=2009 XRCO Award Winners Announced|date=2008-11-24|work=[[AVN (magazine)|Adult Video News]]|accessdate=18. 6. 2012.|archive-date=2009-04-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20090418205134/http://business.avn.com/articles/35035.html}}</ref> == Filmografija == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" |- bgcolor="#FFE4E1" align="center" ! Godina ! Naziv filma ! Produkcija |-{{ligne grise}} | align="center"|[[2007]] || ''Debbie Loves Dallas'' || ''Vivid'' |- | align="center"|2007 || ''Jack's POV 9'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2007 || ''Jesse Jane: Lust'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2007 || ''Man's Ruin'' || ''Vivid'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2007 || ''Razordolls'' || ''Pulse Distribution'' |- | align="center"|2007 || ''Sexual Freak 7: Stoya'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2007 || ''Sister Midnite'' || ''Pulse Distribution'' |- | align="center"|2008 || ''Cheerleaders'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Deeper 11'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2008 || ''Jack's My First Porn 10'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Jesse Jane: Kiss Kiss'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2008 || ''Pirates II''|| ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Sex Offenders'' || ''Vivid'' |- | align="center"|2008 || ''Stoya Atomic Tease '' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Stoya: Sexy Hot'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2008 || ''Video Nasty 3: Stoya'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Video Nasty 4: Katsuni'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|[[2009]] || ''Bad Girls 1'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Jack's Leg Show 4'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Jack's POV 13'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Jack's Teen America 23'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Nurses'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Riley Steele: Scream'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Stoya: Heat'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Stoya: Perfect Picture.'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Stoya: Scream'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Stoya: Workaholic'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Taste of Stoya'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Teachers'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|[[2010]] || ''Love and Other Mishaps'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} |} * <small>[http://www.iafd.com/person.rme/perfid=Stoya/gender=f izvor]</small> == Galerija slika == <gallery> Fleshlight Girl Stoya 2012.jpg|Stoja 2012. godine Stoya at AVN Awards Expo 2012.jpg|Stoja 2012 Stoya at Exxxotica New Jersey 2010 (5).jpg|Stoja 2010 Stoya-Mutter Erde fec.jpg|Stoja 2008 </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Stoya}} * {{en}} [http://tour2.digitalplayground.com/ Oficijalni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120727063853/http://tour2.digitalplayground.com/ |date=2012-07-27 }} ''Upozorenje: eksplicitni pornografski sadržaj'' * {{IMDb ime|2851882|Stoya}} * [http://www.dominomagazin.com/article/2970/film/nasa-stoja Naša Stoja - Domino magazin] * [http://www.iafd.com/person.rme/perfid=Stoya/gender=female Profil na IAFD] * [http://blog.adultdvdtalk.com/2009/02/stoya_starlet_of_the_year.html Intervju na Adult DVD Talk] * [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.293.html:236797-Porno-a-nase Večernje novosti:Porno, a naše] {{authority control}} {{Lifetime|1986||Stoya}} [[Kategorija:Američke pornografske glumice]] [[Kategorija:Američke filmske glumice]] pq4hhkiwdkpchni9kqv6bs268n6ijmv 42716006 42716005 2026-11-03T05:20:46Z ~2026-58465-29 408014 /* */ Dodata referenca 42716006 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Stoja (razvrstavanje)}} {{Pornografski glumci (SR) |ime = Jessica Grace Nelson |slika = Stoya_2014.jpg |veličina = 250px |datum_rođenja = [[15. jun]] [[1986]]. |mesto_rođenja = [[Vilmington]], [[Severna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |datum_smrti = |mesto_smrti = |pseudonim = Stoya Doll<ref name="iafd">{{cite web|url=http://www.iafd.com/person.rme/perfid=Stoya/gender=f/Stoya.htm|title=Stoya|accessdate=18. 6. 2012.|publisher=Internet Adult Film Database}}</ref> |nacionalnost = Amerikanka<ref name="afdb">{{cite web|url=http://www.adultfilmdatabase.com/actor.cfm?actorid=45017|title=Stoya|accessdate=18. 6. 2012.|work=[[Adult Film Database]]}}</ref> |visina = 170 cm<ref name="official">{{cite web|url=http://www.stoyaxxx.com|title=Oficijalni sajt|accessdate=18. 6. 2012.}}</ref> |kosa = brineta |oči = zelene |mere = 86-61-84 |težina = 52 kg<ref name="official" /> |suprug = |sajt = http://www.stoyaxxx.com/ }} '''Džesika Dol''' ({{jez-engl|Jessica Doll}}, rođena [[15. jun]]a [[1986]] kao '''''Jessica Grace Nelson'''''<ref name="grokipedia">{{cite news | url=https://grokipedia.com/page/Stoya | title=Jessica Grace Nelson (Stoya Doll)| publisher=grokipedia | accessdate=3 November 2026}}</ref><ref name="justia">{{cite news | url=https://trademarks.justia.com/owners/nelson-jessica-1642604/ | title=Jessica Nelson (StoyaTM) | publisher=justia trademarks | accessdate= 3 November 2026}}</ref>), poznatija pod umetničkim imenom '''Stoja''' ({{jez-engl|Stoya}}) je američka [[pornografska glumica|porno glumica]] i model [[Portorikanci|portorikansko]]-[[Srbija|srpskog]]-[[Škotska|škotskog]] porekla.<ref>[http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/328144/Srpska-porno-glumica-Stoja-u-drustvu-britanskog-pisca-Nila-Gejmena Blic Online:Srpska porno glumica Stoja u društvu britanskog pisca Nila Gejmena] Pristupljeno na dan 18. 6. 2012.</ref><ref name="The Blic">{{cite news | url=http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/344999/Srpske-starlete-osvojile-svet| title=Srpske starlete osvojile svet {{sr icon}}| publisher=The [[Blic]] | accessdate=3 October 2012}}</ref> == Biografija == Džesika je rođena u Vilmingtonu u Severnoj Karolini. Njen otac je Amerikanac škotskog porekla, dok je majčin otac beli Portorikanac, a majčina majka, po kojoj je i uzela nadimak, je srpskog porekla.<ref name="The Blic"/><ref name=Rog>{{cite web|url= http://www.rogreviews.com/interviews/stoya_08.asp|title= Stoya Interview|accessdate= 18. 6. 2012.|author= Rog|year= 2008|publisher= Rog Reviews|archive-date= 2012-05-04|archive-url= https://web.archive.org/web/20120504104443/http://www.rogreviews.com/16814/interview-stoya-0/|dead-url= yes}}</ref> Kao dete, želela je da postane plesač i počela je da pohađa časove plesa na tri godine. [[školovanje kod kuće|Školovala se kod kuće]] i dobila diplomu visoke škole pre šesnaeste godine.<ref name="tna">{{cite web|url=http://www.thenaughtyamerican.com/index.php/articles/1408/Girl_On_Girl_Stoya|title=Girl On Girl: Stoya|accessdate=18. 6. 2012.|author=Shahrazad Encinias|date=2008-01-30|publisher=The Naughty America|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080805051228/http://www.thenaughtyamerican.com/index.php/articles/1408/Girl_On_Girl_Stoya|archivedate=2008-08-05|deadurl=no}}</ref> Nakon toga Stoja se preselila u [[Delaver]] gde je pohađala jedan semestar na Delaver koledžu umetnosti i dizajna.<ref name="tna" /> Nakon preseljenja u [[Filadelfija|Filadelfiju]], pohađala je letnji program na tamošnjem ''Univerzitetu umetnosti''. U Filadelfiji je između ostalog radila kao sekretarica, distributer letaka i go-go igračica. Stoja se pojavila u nekoliko muzičkih spotova za [[bend]]ove koji, prema njenim rečima „niko neće čuti“.<ref name="fanzine">{{cite web|url= http://www.thefanzine.com/articles/columns/209/an_interview_with_stoya/1|title= An Interview with Stoya|accessdate= 18. 6. 2012.|author= Brandon Stosuy|date= 2008-01-18|publisher= The Fanzine}}</ref> == Karijera == Stoja je započela svoju karijeru kao model i poziranjem za erotske sajtove.<ref name="tna" /> Stoja tvrdi da je [[pornografija|pornografiju]] otkrila kroz interesovanje za [[fetiš]] i preko diskusionih grupa na [[internet]]u. Ona navodi da je gledala nekoliko filmova za odrasle koji su je zainteresovali, i da preferira one sa fetiš temama.<ref>{{cite web|url= http://fleshbot.com/5091756/you-asked-stoya-answered|title= Fleshbot: You asked, Stoya answered|publisher= Fleshbot|date= 2008-11-18|accessdate= 18. 6. 2012.}}</ref> U oktobru [[2007]]. godine, potpisala je ekskluzivni trogodišnji ugovor sa produkcijskom kućom Digital Plejgraund ({{jez-engl|Digital Playground}}).<ref>{{cite press release|url= http://corp.digitalplayground.com/about.php?newsid=974&yr=&mon=&tab=news|title= Digital Playground Announces the exclusive signing of Stoya(tm)|date= 2007-10-18|publisher= Digital Playground|accessdate= 2012-06-18|archive-date= 2008-12-15|archive-url= https://web.archive.org/web/20081215132536/http://corp.digitalplayground.com/about.php?newsid=974&yr=&mon=&tab=news|dead-url= yes}}</ref> Njen prvi film objavljen je od strane kompanije ''Jack's POV 9''.<ref name="debut">{{cite web|url= http://business.avn.com/articles/4635.html|title= DP's Stoya Makes Her Boy/Girl Debut in Jack's POV 9|author= David Sullivan|date= 2007-12-06|work= Adult Video News|accessdate= 18. 6. 2012.|archivedate= 2009-12-04|archiveurl= https://web.archive.org/web/20091204161355/http://business.avn.com/articles/4635.html|deadurl= yes}}</ref> Stojadinovićeva navodi da istražuje svoju seksualnost pred kamerama i da joj je to zabavna avantura.<ref name="stroud">{{cite web|url= http://www.citypaper.net/articles/2008/11/13/meet-south-phillys-stoya|title= Meet South Philly's Stoya|last= Matt Stroud|date= 2008-11-12|work= Philadelphia City Paper|publisher= citypaper.net|accessdate= 18. 6. 2012.|archive-date= 2008-12-08|archive-url= https://web.archive.org/web/20081208114702/http://www.citypaper.net/articles/2008/11/13/meet-south-phillys-stoya}}</ref> Godine 2009. osvaja ''AVN'' nagradu (porno [[Oskar]]) za najbolju novu glumicu u porno industriji.<ref name=AVN2009/> U martu [[2014]]. godine najavila je svoj dolazak u [[Srbija|Srbiju]] zbog snimanja filma ''[[Ederlezi Rising]]'' reditelja Dimitrija Vojnova. Početkom 2018. je boravila u Beogradu zbog premijere igranog filma ''Ederlezi rising'' u kojem tumači glavnu žensku ulogu.<ref>{{cite web|url=https://www.b92.net/kultura/vesti.php?yyyy=2018&mm=03&dd=01&nav_category=1864&nav_id=1364238|title= Stoya ekskluzivno za B92: "U Srbiji me niko ne tretira kao objekat" |date = 1. 3. 2018|work= b92|accessdate = 2. 3. 2018}}</ref> == Zanimljivosti == Mediji su je 2009. godine dovodili u vezu sa pevačem [[Merilin Menson (grupa)|Merilinom Mensonom]],<ref>{{cite web|url= http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article6432653.ece|title= A most bizarre encounter with Marilyn Manson|accessdate= 18. 6. 2012.|author= Huga Rifkind|date= 2009-06-05|publisher= The Times|archive-date= 2011-06-15|archive-url= https://web.archive.org/web/20110615062814/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article6432653.ece}}</ref> ali nikad nije zvanično potvrđeno da su bili zajedno. Nadimak „Stoja“ je dobila pre početka karijere i potiče od njenog prezimena.<ref name="fanzine" /> [[Beograd]]ski dnevni list [[Blic (novine)|Blic]] je svrstao među sto najmoćnijih Srba u svetu, zauzevši 98 mesto.<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/232689/100-najmocnijih-Srba-u-svetu Blic:100 najmoćnijih Srba u svetu] Pristupljeno na dan 18. 6. 2012.</ref> Od jula 2013. je bila u ljubavnoj vezi sa porno-glumcem [[James Deen|Džemsom Dinom]] koga je 2015. godine optužila za zlostavljanje. == Nagrade == * [[2008]] ''Eroticline'' Nagrada - ''Best US Newcomer''<ref>{{cite web|url=http://business.avn.com/articles/32980.html|title=Digital Playground Wins Four Awards at Venus Berlin|date=2008-10-21|work=Adult Video News|accessdate=18. 6. 2012.|archive-date=2012-09-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20120921031742/http://business.avn.com/articles/Digital-Playground-Wins-Four-Awards-at-Venus-Berlin-55441.html}}</ref> * [[2009]] ''AVN'' Nagrada: ''Best New Starlet''<ref name=AVN2009>{{cite web|url= http://business.avn.com/articles/34090.html|title= 2009 AVN Award-Winners Announced|accessdate= 18. 6. 2012.|author= David Sullivan|date= 2009-01-11|publisher= AVN|archive-date= 2009-02-23|archive-url= https://archive.today/20090223020140/http://business.avn.com/articles/34090.html}}</ref> * [[2009]] ''AVN'' Nagrada: ''Best All-Girl Group Sex Scene'' (''Cheerleaders'')<ref name=AVN2009 /> * [[2009]] ''XBIZ'' Nagrada - ''New Starlet of the Year''<ref>{{cite web|url=http://business.avn.com/articles/34450.html|title=XBIZ Announces 2009 Award-Winners|last=Edward Duncan|date=2009-02-13|work=[[AVN (magazine)|Adult Video News]]|accessdate=18. 6. 2012.|archive-date=2012-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120612015440/http://business.avn.com/articles/XBIZ-Announces-2009-Award-Winners-303502.html}}</ref> * [[2009]] ''XRCO'' Nagrada - ''New Starlet''<ref>{{cite web|url=http://business.avn.com/articles/35035.html|title=2009 XRCO Award Winners Announced|date=2008-11-24|work=[[AVN (magazine)|Adult Video News]]|accessdate=18. 6. 2012.|archive-date=2009-04-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20090418205134/http://business.avn.com/articles/35035.html}}</ref> == Filmografija == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" |- bgcolor="#FFE4E1" align="center" ! Godina ! Naziv filma ! Produkcija |-{{ligne grise}} | align="center"|[[2007]] || ''Debbie Loves Dallas'' || ''Vivid'' |- | align="center"|2007 || ''Jack's POV 9'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2007 || ''Jesse Jane: Lust'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2007 || ''Man's Ruin'' || ''Vivid'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2007 || ''Razordolls'' || ''Pulse Distribution'' |- | align="center"|2007 || ''Sexual Freak 7: Stoya'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2007 || ''Sister Midnite'' || ''Pulse Distribution'' |- | align="center"|2008 || ''Cheerleaders'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Deeper 11'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2008 || ''Jack's My First Porn 10'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Jesse Jane: Kiss Kiss'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2008 || ''Pirates II''|| ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Sex Offenders'' || ''Vivid'' |- | align="center"|2008 || ''Stoya Atomic Tease '' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Stoya: Sexy Hot'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2008 || ''Video Nasty 3: Stoya'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Video Nasty 4: Katsuni'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|[[2009]] || ''Bad Girls 1'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Jack's Leg Show 4'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Jack's POV 13'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Jack's Teen America 23'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Nurses'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Riley Steele: Scream'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Stoya: Heat'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Stoya: Perfect Picture.'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Stoya: Scream'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Stoya: Workaholic'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Taste of Stoya'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Teachers'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|[[2010]] || ''Love and Other Mishaps'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} |} * <small>[http://www.iafd.com/person.rme/perfid=Stoya/gender=f izvor]</small> == Galerija slika == <gallery> Fleshlight Girl Stoya 2012.jpg|Stoja 2012. godine Stoya at AVN Awards Expo 2012.jpg|Stoja 2012 Stoya at Exxxotica New Jersey 2010 (5).jpg|Stoja 2010 Stoya-Mutter Erde fec.jpg|Stoja 2008 </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Stoya}} * {{en}} [http://tour2.digitalplayground.com/ Oficijalni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120727063853/http://tour2.digitalplayground.com/ |date=2012-07-27 }} ''Upozorenje: eksplicitni pornografski sadržaj'' * {{IMDb ime|2851882|Stoya}} * [http://www.dominomagazin.com/article/2970/film/nasa-stoja Naša Stoja - Domino magazin] * [http://www.iafd.com/person.rme/perfid=Stoya/gender=female Profil na IAFD] * [http://blog.adultdvdtalk.com/2009/02/stoya_starlet_of_the_year.html Intervju na Adult DVD Talk] * [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.293.html:236797-Porno-a-nase Večernje novosti:Porno, a naše] {{authority control}} {{Lifetime|1986||Stoya}} [[Kategorija:Američke pornografske glumice]] [[Kategorija:Američke filmske glumice]] 12djk5yssi71olojts0rs5h2spv9lke 42716051 42716006 2026-11-03T08:19:10Z Vipz 151311 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-58465-29|~2026-58465-29]] ([[User talk:~2026-58465-29|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:Vipz-bot|Vipz-bot]] 42657347 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Stoja (razvrstavanje)}} {{Pornografski glumci (SR) |ime = Džesika Stojadinović |slika = Stoya_2014.jpg |veličina = 250px |datum_rođenja = [[15. jun]] [[1986]]. |mesto_rođenja = [[Vilmington]], [[Severna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] |datum_smrti = |mesto_smrti = |pseudonim = Stoya Doll<ref name="iafd">{{cite web|url=http://www.iafd.com/person.rme/perfid=Stoya/gender=f/Stoya.htm|title=Stoya|accessdate=18. 6. 2012.|publisher=Internet Adult Film Database}}</ref> |nacionalnost = Amerikanka/Srpkinja<ref name="afdb">{{cite web|url=http://www.adultfilmdatabase.com/actor.cfm?actorid=45017|title=Stoya|accessdate=18. 6. 2012.|work=[[Adult Film Database]]}}</ref> |visina = 170 cm<ref name="official">{{cite web|url=http://www.stoyaxxx.com|title=Oficijalni sajt|accessdate=18. 6. 2012.}}</ref> |kosa = brineta |oči = zelene |mere = 86-61-84 |težina = 52 kg<ref name="official" /> |suprug = |sajt = http://www.stoyaxxx.com/ }} '''Džesika Stojadinović''' ({{jez-engl|Jessica Stojadinovich}}, rođena [[15. jun]]a [[1986]]), poznatija pod umetničkim imenom '''Stoja''' ({{jez-engl|Stoya}}) je američka [[pornografska glumica|porno glumica]] i model [[Portorikanci|portorikansko]]-[[Srbija|srpskog]]-[[Škotska|škotskog]] porekla.<ref>[http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/328144/Srpska-porno-glumica-Stoja-u-drustvu-britanskog-pisca-Nila-Gejmena Blic Online:Srpska porno glumica Stoja u društvu britanskog pisca Nila Gejmena] Pristupljeno na dan 18. 6. 2012.</ref><ref name="The Blic">{{cite news | url=http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/344999/Srpske-starlete-osvojile-svet| title=Srpske starlete osvojile svet {{sr icon}}| publisher=The [[Blic]] | accessdate=3 October 2012}}</ref> == Biografija == Stoja je rođena u Vilmingtonu u Severnoj Karolini. Njen otac je [[Srbi]]n a majka pola Portorikanka pola [[Škoti|Škotkinja]].<ref name="The Blic"/><ref name=Rog>{{cite web|url= http://www.rogreviews.com/interviews/stoya_08.asp|title= Stoya Interview|accessdate= 18. 6. 2012.|author= Rog|year= 2008|publisher= Rog Reviews|archive-date= 2012-05-04|archive-url= https://web.archive.org/web/20120504104443/http://www.rogreviews.com/16814/interview-stoya-0/|dead-url= yes}}</ref> Kao dete, želela je da postane plesač i počela je da pohađa časove plesa na tri godine. [[školovanje kod kuće|Školovala se kod kuće]] i dobila diplomu visoke škole pre šesnaeste godine.<ref name="tna">{{cite web|url=http://www.thenaughtyamerican.com/index.php/articles/1408/Girl_On_Girl_Stoya|title=Girl On Girl: Stoya|accessdate=18. 6. 2012.|author=Shahrazad Encinias|date=2008-01-30|publisher=The Naughty America|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080805051228/http://www.thenaughtyamerican.com/index.php/articles/1408/Girl_On_Girl_Stoya|archivedate=2008-08-05|deadurl=no}}</ref> Nakon toga Stoja se preselila u [[Delaver]] gde je pohađala jedan semestar na Delaver koledžu umetnosti i dizajna.<ref name="tna" /> Nakon preseljenja u [[Filadelfija|Filadelfiju]], pohađala je letnji program na tamošnjem ''Univerzitetu umetnosti''. U Filadelfiji je između ostalog radila kao sekretarica, distributer letaka i go-go igračica. Stoja se pojavila u nekoliko muzičkih spotova za [[bend]]ove koji, prema njenim rečima „niko neće čuti“.<ref name="fanzine">{{cite web|url= http://www.thefanzine.com/articles/columns/209/an_interview_with_stoya/1|title= An Interview with Stoya|accessdate= 18. 6. 2012.|author= Brandon Stosuy|date= 2008-01-18|publisher= The Fanzine}}</ref> == Karijera == Stoja je započela svoju karijeru kao model i poziranjem za erotske sajtove.<ref name="tna" /> Stoja tvrdi da je [[pornografija|pornografiju]] otkrila kroz interesovanje za [[fetiš]] i preko diskusionih grupa na [[internet]]u. Ona navodi da je gledala nekoliko filmova za odrasle koji su je zainteresovali, i da preferira one sa fetiš temama.<ref>{{cite web|url= http://fleshbot.com/5091756/you-asked-stoya-answered|title= Fleshbot: You asked, Stoya answered|publisher= Fleshbot|date= 2008-11-18|accessdate= 18. 6. 2012.}}</ref> U oktobru [[2007]]. godine, potpisala je ekskluzivni trogodišnji ugovor sa produkcijskom kućom Digital Plejgraund ({{jez-engl|Digital Playground}}).<ref>{{cite press release|url= http://corp.digitalplayground.com/about.php?newsid=974&yr=&mon=&tab=news|title= Digital Playground Announces the exclusive signing of Stoya(tm)|date= 2007-10-18|publisher= Digital Playground|accessdate= 2012-06-18|archive-date= 2008-12-15|archive-url= https://web.archive.org/web/20081215132536/http://corp.digitalplayground.com/about.php?newsid=974&yr=&mon=&tab=news|dead-url= yes}}</ref> Njen prvi film objavljen je od strane kompanije ''Jack's POV 9''.<ref name="debut">{{cite web|url= http://business.avn.com/articles/4635.html|title= DP's Stoya Makes Her Boy/Girl Debut in Jack's POV 9|author= David Sullivan|date= 2007-12-06|work= Adult Video News|accessdate= 18. 6. 2012.|archivedate= 2009-12-04|archiveurl= https://web.archive.org/web/20091204161355/http://business.avn.com/articles/4635.html|deadurl= yes}}</ref> Stojadinovićeva navodi da istražuje svoju seksualnost pred kamerama i da joj je to zabavna avantura.<ref name="stroud">{{cite web|url= http://www.citypaper.net/articles/2008/11/13/meet-south-phillys-stoya|title= Meet South Philly's Stoya|last= Matt Stroud|date= 2008-11-12|work= Philadelphia City Paper|publisher= citypaper.net|accessdate= 18. 6. 2012.|archive-date= 2008-12-08|archive-url= https://web.archive.org/web/20081208114702/http://www.citypaper.net/articles/2008/11/13/meet-south-phillys-stoya}}</ref> Godine 2009. osvaja ''AVN'' nagradu (porno [[Oskar]]) za najbolju novu glumicu u porno industriji.<ref name=AVN2009/> U martu [[2014]]. godine najavila je svoj dolazak u [[Srbija|Srbiju]] zbog snimanja filma ''[[Ederlezi Rising]]'' reditelja Dimitrija Vojnova. Početkom 2018. je boravila u Beogradu zbog premijere igranog filma ''Ederlezi rising'' u kojem tumači glavnu žensku ulogu.<ref>{{cite web|url=https://www.b92.net/kultura/vesti.php?yyyy=2018&mm=03&dd=01&nav_category=1864&nav_id=1364238|title= Stoya ekskluzivno za B92: "U Srbiji me niko ne tretira kao objekat" |date = 1. 3. 2018|work= b92|accessdate = 2. 3. 2018}}</ref> == Zanimljivosti == Mediji su je 2009. godine dovodili u vezu sa pevačem [[Merilin Menson (grupa)|Merilinom Mensonom]],<ref>{{cite web|url= http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article6432653.ece|title= A most bizarre encounter with Marilyn Manson|accessdate= 18. 6. 2012.|author= Huga Rifkind|date= 2009-06-05|publisher= The Times|archive-date= 2011-06-15|archive-url= https://web.archive.org/web/20110615062814/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/music/article6432653.ece}}</ref> ali nikad nije zvanično potvrđeno da su bili zajedno. Nadimak „Stoja“ je dobila pre početka karijere i potiče od njenog prezimena.<ref name="fanzine" /> [[Beograd]]ski dnevni list [[Blic (novine)|Blic]] je svrstao među sto najmoćnijih Srba u svetu, zauzevši 98 mesto.<ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/232689/100-najmocnijih-Srba-u-svetu Blic:100 najmoćnijih Srba u svetu] Pristupljeno na dan 18. 6. 2012.</ref> Od jula 2013. je bila u ljubavnoj vezi sa porno-glumcem [[James Deen|Džemsom Dinom]] koga je 2015. godine optužila za zlostavljanje. == Nagrade == * [[2008]] ''Eroticline'' Nagrada - ''Best US Newcomer''<ref>{{cite web|url=http://business.avn.com/articles/32980.html|title=Digital Playground Wins Four Awards at Venus Berlin|date=2008-10-21|work=Adult Video News|accessdate=18. 6. 2012.|archive-date=2012-09-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20120921031742/http://business.avn.com/articles/Digital-Playground-Wins-Four-Awards-at-Venus-Berlin-55441.html}}</ref> * [[2009]] ''AVN'' Nagrada: ''Best New Starlet''<ref name=AVN2009>{{cite web|url= http://business.avn.com/articles/34090.html|title= 2009 AVN Award-Winners Announced|accessdate= 18. 6. 2012.|author= David Sullivan|date= 2009-01-11|publisher= AVN|archive-date= 2009-02-23|archive-url= https://archive.today/20090223020140/http://business.avn.com/articles/34090.html}}</ref> * [[2009]] ''AVN'' Nagrada: ''Best All-Girl Group Sex Scene'' (''Cheerleaders'')<ref name=AVN2009 /> * [[2009]] ''XBIZ'' Nagrada - ''New Starlet of the Year''<ref>{{cite web|url=http://business.avn.com/articles/34450.html|title=XBIZ Announces 2009 Award-Winners|last=Edward Duncan|date=2009-02-13|work=[[AVN (magazine)|Adult Video News]]|accessdate=18. 6. 2012.|archive-date=2012-06-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20120612015440/http://business.avn.com/articles/XBIZ-Announces-2009-Award-Winners-303502.html}}</ref> * [[2009]] ''XRCO'' Nagrada - ''New Starlet''<ref>{{cite web|url=http://business.avn.com/articles/35035.html|title=2009 XRCO Award Winners Announced|date=2008-11-24|work=[[AVN (magazine)|Adult Video News]]|accessdate=18. 6. 2012.|archive-date=2009-04-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20090418205134/http://business.avn.com/articles/35035.html}}</ref> == Filmografija == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" |- bgcolor="#FFE4E1" align="center" ! Godina ! Naziv filma ! Produkcija |-{{ligne grise}} | align="center"|[[2007]] || ''Debbie Loves Dallas'' || ''Vivid'' |- | align="center"|2007 || ''Jack's POV 9'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2007 || ''Jesse Jane: Lust'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2007 || ''Man's Ruin'' || ''Vivid'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2007 || ''Razordolls'' || ''Pulse Distribution'' |- | align="center"|2007 || ''Sexual Freak 7: Stoya'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2007 || ''Sister Midnite'' || ''Pulse Distribution'' |- | align="center"|2008 || ''Cheerleaders'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Deeper 11'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2008 || ''Jack's My First Porn 10'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Jesse Jane: Kiss Kiss'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2008 || ''Pirates II''|| ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Sex Offenders'' || ''Vivid'' |- | align="center"|2008 || ''Stoya Atomic Tease '' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Stoya: Sexy Hot'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2008 || ''Video Nasty 3: Stoya'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2008 || ''Video Nasty 4: Katsuni'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|[[2009]] || ''Bad Girls 1'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Jack's Leg Show 4'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Jack's POV 13'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Jack's Teen America 23'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Nurses'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Riley Steele: Scream'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Stoya: Heat'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Stoya: Perfect Picture.'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Stoya: Scream'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Stoya: Workaholic'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|2009 || ''Taste of Stoya'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} | align="center"|2009 || ''Teachers'' || ''Digital Playground'' |- | align="center"|[[2010]] || ''Love and Other Mishaps'' || ''Digital Playground'' |-{{ligne grise}} |} * <small>[http://www.iafd.com/person.rme/perfid=Stoya/gender=f izvor]</small> == Galerija slika == <gallery> Fleshlight Girl Stoya 2012.jpg|Stoja 2012. godine Stoya at AVN Awards Expo 2012.jpg|Stoja 2012 Stoya at Exxxotica New Jersey 2010 (5).jpg|Stoja 2010 Stoya-Mutter Erde fec.jpg|Stoja 2008 </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Stoya}} * {{en}} [http://tour2.digitalplayground.com/ Oficijalni sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120727063853/http://tour2.digitalplayground.com/ |date=2012-07-27 }} ''Upozorenje: eksplicitni pornografski sadržaj'' * {{IMDb ime|2851882|Stoya}} * [http://www.dominomagazin.com/article/2970/film/nasa-stoja Naša Stoja - Domino magazin] * [http://www.iafd.com/person.rme/perfid=Stoya/gender=female Profil na IAFD] * [http://blog.adultdvdtalk.com/2009/02/stoya_starlet_of_the_year.html Intervju na Adult DVD Talk] * [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.293.html:236797-Porno-a-nase Večernje novosti:Porno, a naše] {{authority control}} {{Lifetime|1986||Stoya}} [[Kategorija:Američke pornografske glumice]] [[Kategorija:Američke filmske glumice]] gorktdp1x0qv4byd6g18qbh7n6qmwt6 10 174697 42715990 1225185 2026-11-03T02:48:26Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi u tekstu]] 42715990 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi u tekstu]] dmth7x2ulqxruef2tzr0cpsklztdfm9 0 212364 42715883 42454392 2026-11-02T15:28:38Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg|Bundesarchiv_B_145_Bild-F078072-0004,_Konrad_Adenauer.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Reinhard Kraasch|Reinhard Kraasch]]; razlog: Copyright violation; see 42715883 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Deutschland Bundeslaender 1952.png|thumb|Njemačka godine 1952. u vrijeme podnošenja Staljinove note; [[Zapadna Njemačka]] označena svjetloplavo; [[Istočna Njemačka]] označena crveno; [[Berlin]] pod zajedničkom savezničkom kontrolom označen žuto; [[Protektorat Saar]] označen ljubičasto.]] '''Staljinova nota''' ({{lang-ru|Нота Сталина}}; {{lang-de|Stalin-Noten}}) ili '''Staljinov predlog''' se odnosi na događaj iz 1952. godine kada je sovjetski premijer [[Josif Staljin]] predložio SAD-u i zapadnoeuropskim državama obnovu ujedinjene demokratske, ali neutralne Nemačke s slobodnim medijima čime bi između komunističkih i zapadnoeuropskih država bila stvorena zona političko neutralnih država od [[Jadransko more|Jadranskog]] pa sve do [[Baltičko more|Baltičkog mora]] koja bi smanjila mogućnost za izbijanje ratnog sukoba. Neuspjeh ovog diplomatski predloga će rezultirati odgađanjem ujedinjenja Nemačke do 3.10.1990. godine i početka raspada komunističkih sistema u istočnoj Evropi. == Uvod == [[Datoteka:Map-Germany-1945.svg|thumb|Podela Nemačke na okupacione zone 1945 s teritorijem dodanim Poljskoj u skladu s zaključkom Potsdamske konferencije.]] Po završetku [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] 1945. Nemačka je bila podijeljena na američko-britansko-francusku i sovjetsku okupacionu zonu. Ta okupacija će završiti [[23.5.]][[1949]]. godine kada iz zapadne okupacione zone nastaje [[Zapadna Nemačka]] nakon čega će iz sovjetske okupacione zone 7.10.1949. biti stvorena [[Istočna Nemačka]]. Dok su se događaji tako razvijali u Evropu na području [[Azija|Azije]] gdje su graničile komunističke i nekomunističke države su izbijali ratovi. Prvo onaj u [[Vijetnam]]u između lokalnog stanovništva predvođenog komunističkog partijom protiv Francuskog kolonijalnog gospodara, a onda od 1950. godine i [[Korejski rat]] između Sjeverne i Južne Koreje. == Prvi predlog == Sovjetski diplomat [[Andrej Gromiko]] je 10.3.1952. godine uputio diplomatsku poruku svim zainteresiranima s prijedlogom ujedinjenja Nemačke. Točke tog predloga su bile: * 1) Obnova ujedinjene Nemačke unutar granica dogovorenih na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]]. * 2) Povlačenje svih okupacionih snaga po završetku ujedinjenja i potpisivanje [[mirovni ugovor|mirovnog ugovora]]. * 3) Ujedinjenja Nemačka će imati višepartijski sistem s slobodom medija i mišljenja. * 4) Nemačka]] će postati neutralna država kojoj je zabranjeno ulaziti u vojne saveze. * 5) Nemačkoj će biti dopušteno stvaranje vlastite vojske za obranu svog teritorija. Taj predlog za obnovu ujedinjene Nemačke je bio dočekan s oduševljenjem u Istočnoj Nemačkoj dok ju je kancelar Zapadne Nemačke [[Konrad Adenauer]] dočekao kao sovjetsku neiskrenu podvalu pošto je njegov cilj bio približavanje zapadnoeuropskim političkim i vojnim integracijama smatrajući da bi neutralna [[Nemačka]] bila opasnost po sebe i susjedne države. U svom odgovoru od 25.3.1952. [[Velika Britanija]], [[Francuska]] i [[SAD]] su [[de facto]] odbile sovjetski predlog rečima: * 1) Vlada ujedinjene Nemačke će moći biti formirana tek nakon slobodnih izbora u svim njenim delovima * 2) Nemačka granica dogovorena na Potsdamskoj konferenciji je neprihvatljiva dok ne dođe do potpisivanja [[mirovni ugovor|mirovnog ugovora]]. * 3) Ujedinjena [[Nemačka]] će moći ulaziti u saveze * 4) Ujedinjena Nemačka će postati član zapadnoevropskog vojnog saveza Bez obzira na to što će kasnije biti izmjenjene još 3 poruke smatra se da su pregovori odmah propali ovakvim zapadnim odgovorom na sovjetski prijedlog. == Drugi predlog == Dana 9.4.1952. godine [[Sovjetski Savez]] je dao drugi predlog koji se temeljio na potrebi potpisivanja mirovnog ugovora nakon čega će se održati slobodni [[izbori]] za ujedinjenu Nemačku, dok su zapadne sile na to odgovorile potrebom slobodnih izbora nakon čega bi ujedinjena Nemačka potpisala mirovni sporazum. Osnovno razlika u drugoj razmeni predloga je bila da li će prvo biti potpisivanje mirovnog ugovora (SSSR) ili održavanje slobodnih izbora (zapadne sile) == Treća poruka == U svojoj trećoj poruki 24.5.1952. SSSR je osudio stvaranje zapadnoevropskog vojnog saveza (koji nikada neće zaživjeti) i optužio zapadne sile za odugovlačenje u potpisivanju [[mirovni ugovor|mirovnog ugovora]]. Po toj poruci vlada ujedinjene Nemačke bi trebala ostati pod kontrolom saveznika do potpisivanja tog sporazuma. U odgovoru zapadne sile su osudile [[centralizacija|centralizaciju]], [[kolektivizacija|kolektivizaciju]] i promenu pravosudnog sistema u Istočnoj Nemačkoj. == Poslednja poruka == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-2007-0037, Gustav Heinemann.jpg|200px|thumb|Gustav Heinemann 3 predsednik Zapadne Nemačke i ujedno najpoznatiji zapadnonemački zagovornik predloga]] U svojoj poslednjoj poruki SSSR je optužio zapadne sile za propast pregovora. Po pitanju izbora zapadne sile su prihvatile raniju poziciju SSSR da okupacione sile nadgledaju izbore za ujedinjenu Nemačku, ali SSSR je u poslednjoj poruci promenio mišljenje i tražio da vlade Istočne i Zapadne Nemačke zajedno nadgledaju izbore što je od zapada odbijeno još 1951. godine. Zapadne sile su u odgovoru ponovile svoja ranija mišljenja. == Debata == Ovaj događaj iz 1952. godine je bio povod velikom broju političkih i istorijskih debata u Nemačkoj o takozvanoj "propuštenoj prilici". S jedne strane ove debate su se nalazile osobe koje su podržavale odluku [[Konrad Adenauer]] da se usprotivi ujedinjenju navodeći da je ono bilo sovjetski blef ili da je cilj Moskve bila kontrola nad ujedinjenom Nemačkom dok su se s druge strane našli oni koji su podržavali u Zapadnoj Nemačkoj ujedinjenje ili ako ne ništa drugo testiranje da li je bilo rječ o blefu ili ozbiljnoj ponudi. Taj drugi blok od političara su predvodili Adenauerov ministar pravosuđa [[Thomas Dehler]] koji je podnio ostavku iz protesta i [[Gustav Heinemann]] koji će nakon protestnog napuštanja Adenaurove stranke 1952. postati 17 godina kasnije 3 predsednik Zapadne Nemačke. == Povezano == * [[Austrijski državni ugovor]] * [[Finlandizacija]] * [[Istočna Nemačka]] * [[Zapadna Nemačka]] == Knjige == * {{cite book | last=Steininger | first=Rolf | year=1990 | title=The German Question: The Stalin Note of 1952 and the Problem of Reunification | url=https://archive.org/details/germanquestionst0000stei | publisher=Columbia University | location=New York | isbn=0-231-07216-3}} * {{cite book | last=Walko | first=John W. | year=2002 | title=The Balance of Empires: United States’ Rejection of German Reunification and Stalin’s March Note of 1952 | publisher=Parkland | isbn=1-58112-592-5}} * {{cite book | last=Smyser | first=W.R. | year=1999 | title=From Yalta to Berlin: The Cold War Struggle Over Germany | url=https://archive.org/details/fromyaltatoberli00smys_0 | publisher=St. Martin's Press | location=New York | isbn=0-312-23340-X}} * Bürger, G.A.: Die Legende von 1952. Zur sowjetischen März-Note und ihrer Rolle in der Nachkriegspolitik. Leer (East Friesland) 1962. * Graml, Hermann: Nationalstaat oder westdeutscher Teilstaat. Die sowjetischen Noten vom Jahre 1952 und die öffentliche Meinung in der Bundesrepublik. in: Vierteljahrshefte für Zeitgeschichte (VfZ, Quarterly Journal of Contemporary History) 25 (1977), p.&nbsp;821–864. * ibid.: Die Legende von der verpaßten Gelegenheit. Zur sowjetischen Notenkampagne des Jahres 1952. in: VfZ 29 (1981), p.&nbsp;307–341. * Loth, Wilfried: Stalins ungeliebtes Kind. Warum Moskau die DDR nicht wollte. 1996. {{ISBN|3-423-04678-3}} * Niedhart, Gottfried: "Schweigen als Pflicht. Warum Konrad Adenauer die Stalin-Note vom 10. März nicht ausloten ließ." (Die Zeit, March 13, 1992) * Schwarz, Hans-Peter (publ.): Die Legende von der verpaßten Gelegenheit. Die Stalin-Note vom 10. März 1952. Stuttgart/Zurich 1982. * Steininger, Rolf: Eine Chance zur Wiedervereinigung? Die Stalin-Note vom 10. März 1952. Bonn 1985. * Wettig, Gerhard: "Stalin – Patriot oder Demokrat für Deutschland" (Deutschland-Archiv 28:7 (1995) 743–748). * Zarusky, Jürgen (publ.): Die Stalinnote vom 10. März 1952. Neue Quellen und Analysen. Munich 2002. [[Kategorija:1952.]] [[Kategorija:Sovjetski Savez]] [[Kategorija:Historija Njemačke]] [[Kategorija:Hladni rat]] gy2czribwrfljgfrzz29ijl6r4b0oo3 10 212601 42715967 42558993 2026-11-03T02:28:34Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Ostava]] na [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 42715967 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 737ujxt0jy7c9y3yslj7jbo6xhe9mr3 2 232970 42715889 42715547 2026-11-02T18:06:30Z Duma 16555 /* Etimologija */ 42715889 wikitext text/x-wiki [[Image:SSL12022p.jpg|thumb|300px|right|Trofalaksa kod azijsko-australijskog [[tkalački mravi|tkalačkog mrava]] ''[[Oecophylla smaragdina|O. smaragdina]]'', [[Tajland]]]] '''Trofalaksa''' je direktan prijenos tekućine i hrane (izlučene, sekretirane ili regurgirane) između jedinki,<ref name=":15">{{Cite journal |last1=Meurville |first1=Marie-Pierre |last2=Adria C. LeBoeuf |date=2021 |title=Trophallaxis: the functions and evolution of social fluid exchange in ant colonies (Hymenoptera: Formicidae) |url=https://myrmecologicalnews.org/cms/index.php?option=com_content&view=category&id=1576&Itemid=439 |journal=Myrmecological News |volume=31 |pages=1–30 |doi=10.25849/MYRMECOL.NEWS_031:001}}</ref> obično putem hranjenja usta na usta ([[stomodeum|stomodealno]]) ili sa analnog otvora na usta ([[proktodeum|proktodealno]]). Uz hranjive tvari, trofalaksa može obuhvatati ​​prijenos molekula kao što su proteini, hormoni,<ref name=":16">{{Cite journal |last1=LeBoeuf |first1=Adria C |last2=Waridel |first2=Patrice |last3=Brent |first3=Colin S |last4=Gonçalves |first4=Andre N |last5=Menin |first5=Laure |last6=Ortiz |first6=Daniel |last7=Riba-Grognuz |first7=Oksana |last8=Koto |first8=Akiko |last9=Soares |first9=Zamira G |last10=Privman |first10=Eyal |last11=Miska |first11=Eric A |last12=Benton |first12=Richard |last13=Keller |first13=Laurent |date=2016-11-29 |title=Oral transfer of chemical cues, growth proteins and hormones in social insects |journal=eLife |language=en |volume=5 |article-number=e20375 |doi=10.7554/eLife.20375 |pmid=27894417 |pmc=5153251 |doi-access=free |issn=2050-084X}}</ref> organizmi poput [[simbioza|simbionata]] i informacija koje služe kao oblik komunikacije.<ref>{{Cite journal|last1=E.|first1=Suárez, Mark|last2=L.|first2=Thorne, Barbara|date=2000-01-01|title=Rate, Amount, and Distribution Pattern of Alimentary Fluid Transfer via Trophallaxis in Three Species of Termites (Isoptera: Rhinotermitidae, Termopsidae)|journal=Annals of the Entomological Society of America|language=en|volume=93|issue=1|page=145|doi=10.1603/0013-8746(2000)093[0145:RAADPO]2.0.CO;2|s2cid=85794841 |issn=0013-8746}}</ref> Trofalaksiju koriste neke [[ptice]], [[sivi vuk]]ovi, [[Desmodontinae|vampirski šišmiši]], a najrazvijenija je kod [[eusocijalni insekti|eusocijalnih insekata]] poput [[mrav]]a,<ref name=":15" /> [[osa]], [[pčela]]<ref>{{Cite journal |last=Wcislo |first=William T. |date=2016 |title=Trophallaxis in weakly social bees (Apoidea) |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/een.12289 |journal=Ecological Entomology |language=en |volume=41 |issue=1 |pages=37–39 |doi=10.1111/een.12289 |bibcode=2016EcoEn..41...37W |issn=1365-2311}}</ref> i [[termit]]a. Poput [[laktacija|laktacije]], trofalaksa prenosi društveno prenesene materijale<ref>{{Cite journal |last1=Hakala |first1=Sanja Maria |last2=Fujioka |first2=Haruna |last3=Gapp |first3=Katharina |last4=Gasperin |first4=Ornela De |last5=Genzoni |first5=Eléonore |last6=Kilner |first6=Rebecca M. |last7=Koene |first7=Joris M. |last8=König |first8=Barbara |last9=Linksvayer |first9=Timothy A. |last10=Meurville |first10=Marie-Pierre |last11=Negroni |first11=Matteo A. |last12=Palejowski |first12=Hugo |last13=Wigby |first13=Stuart |last14=LeBoeuf |first14=Adria C. |date=2023-05-01 |title=Socially transferred materials: why and how to study them |url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(22)00290-7 |journal=Trends in Ecology & Evolution |language=English |volume=38 |issue=5 |pages=446–458 |doi=10.1016/j.tree.2022.11.010 |issn=0169-5347 |pmid=36543692 |bibcode=2023TEcoE..38..446H }}</ref> između tijela. == Etimologija == Riječ trofalaksa potiče od grčkih riječi ''trophé'', što znači "hrana", i ''allaxis'', što znači "razmjena",<ref>{{Cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/us/trophallaxis|archive-url=https://web.archive.org/web/20180323030632/https://en.oxforddictionaries.com/definition/us/trophallaxis|archive-date=March 23, 2018|title=trophallaxis {{!}} Definition of trophallaxis in US English by Oxford Dictionaries|website=Oxford Dictionaries {{!}} English|access-date=2018-03-22}}</ref> a uveo ju je [[entomologija|entomolog]] [[William Morton Wheeler]] 1918. godine.<ref>{{cite journal |last=Wheeler |first=W. M. |year=1918 |title=A study of some ant larvae with a consideration of the origin and meaning of social habits among insects |journal=[[Proc. Am. Philos. Soc.]] |volume=57 |issue=4 |pages=293–343 |jstor=983940 }}</ref> Wheelerova izvorna koncepcija bila je mnogo šira nego što se to obično smatra. Opisao je evoluciju trofalakse kao "stalno šireći vrtlog" koji je otpočeo kao međusobni trofički odnos između roditelja i potomka, ali se proširio i počeo obuhvatati sve složenije i složenije odnose. == Evolucijski značaj == Phylogenetic analyses show that trophallaxis has played a major role in evolutionary diversification within [[ant]]s.<ref name=":17">{{Cite journal |last1=Meurville |first1=Marie-Pierre |last2=Silvestro |first2=Daniele |last3=LeBoeuf |first3=Adria C. |date=2025-02-16 |title=Ecological change and conflict reduction led to a social circulatory system in ants |journal=Communications Biology |language=en |volume=8 |issue=1 |page=246 |doi=10.1038/s42003-025-07688-7 |doi-access=free|issn=2399-3642 |pmc=11830068 |pmid=39955384}}</ref> Trophallaxis evolved in ant lineages around 130 and 90 million years ago, coinciding with the rise of [[flowering plant]]s that provided new liquid food sources like [[nectar]] and [[Honeydew (secretion)|honeydew]]. Lineages that evolved trophallaxis showed higher net diversification rates compared to non-trophallactic lineages.<ref name=":17" /> The evolution of trophallaxis was strongly linked to reduced reproductive conflict within colonies and enabled the evolution of larger, more complex societies.<ref name=":17" /> This behavior, whether between adults or as a way to feed young,<ref name=":18">{{Cite journal |last1=Matte |first1=Arthur |last2=LeBoeuf |first2=Adria C. |date=2025-03-04 |title=Innovation in ant larval feeding facilitated queen–worker divergence and social complexity |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=122 |issue=9 |article-number=e2413742122 |doi=10.1073/pnas.2413742122 |pmc=11892636 |pmid=39999174 |bibcode=2025PNAS..12213742M }}</ref> appears to have been a key innovation that contributed to the [[Dominance (ecology)|ecological dominance]] of this major social insect lineage, facilitating efficient resource distribution, large colony sizes, high dimorphism between queens and workers,<ref name=":18" /> complex communication through shared fluids,<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Hakala |first1=Sanja M |last2=Meurville |first2=Marie-Pierre |last3=Stumpe |first3=Michael |last4=LeBoeuf |first4=Adria C |date=2021-11-02 |title=Biomarkers in a socially exchanged fluid reflect colony maturity, behavior, and distributed metabolism |journal=eLife |language=en |volume=10 |article-number=e74005 |doi=10.7554/eLife.74005 |pmid=34725037 |pmc=8608388 |doi-access=free |issn=2050-084X}}</ref> and sophisticated [[Division of labour|division of labor]] across thousands of individuals.<ref>{{Cite journal |last1=Greenwald |first1=Efrat |last2=Eckmann |first2=Jean-Pierre |last3=Feinerman |first3=Ofer |date=2019-08-05 |editor-last=Grilli |editor-first=Jacopo |title=Colony entropy—Allocation of goods in ant colonies |journal=PLOS Computational Biology |language=en |volume=15 |issue=8 |article-number=e1006925 |doi=10.1371/journal.pcbi.1006925 |doi-access=free |issn=1553-7358 |pmc=6681937 |pmid=31381557 |bibcode=2019PLSCB..15E6925G }}</ref> Trophallaxis was used in the past to support theories on the origin of sociality in insects.<ref>{{cite journal |last=Roubaud |first=E. |year=1916 |title=Recherches biologiques sur les guepes solitaires et sociales d'Afrique. La genese de la vie sociale et l'evolution de l'instinct maternel chez les vespides|language=fr |journal=Ann Sci Nat |volume=1 |pages=1–160 }}</ref><ref name=":7">{{Cite journal|last1=Wcislo|first1=W. T.|last2=Gonzalez|first2=V. H.|date=2006-05-01|title=Social and ecological contexts of trophallaxis in facultatively social sweat bees, Megalopta genalis and M. ecuadoria (Hymenoptera, Halictidae)|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=53|issue=2|pages=220–225|doi=10.1007/s00040-005-0861-6|s2cid=30106024 |issn=0020-1812}}</ref> The Swiss psychologist and entomologist [[Auguste Forel]] also believed that food sharing was key to ant society and he used an illustration of it as the [[book frontispiece|frontispiece]] for his book ''The Social World of the Ants Compared with that of Man''.<ref>{{cite journal|journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences|volume=38|issue=2|pages=133–156|year=2002|doi=10.1002/jhbs.10033 |pmid=11954038|title=Brave new worlds: Trophallaxis and the origin of society in the early twentieth century |last=Sleigh |first=Charlotte}}</ref> Proctodeal trophallaxis allowed [[termite]]s to transfer cellulolytic flagellates that made the digestion of wood possible and efficient.<ref>{{Cite journal|last1=Brune|first1=Andreas|last2=Dietrich|first2=Carsten|date=2015-10-15|title=The Gut Microbiota of Termites: Digesting the Diversity in the Light of Ecology and Evolution|journal=Annual Review of Microbiology|language=en|volume=69|issue=1|pages=145–166|doi=10.1146/annurev-micro-092412-155715|pmid=26195303|issn=0066-4227|doi-access=free}}</ref> Besides sociality, trophallaxis has evolved within many species as a method of nourishment for adults and/or juveniles,<ref name=":1">{{Cite journal|last=Keeping|first=Malcolm G.|date=1997-03-01|title=Social behavior and brood decline in reproductive-phase colonies ofBelonogaster petiolata (Degeer) (Hymenoptera: Vespidae)|journal=Journal of Insect Behavior|language=en|volume=10|issue=2|pages=265–278|doi=10.1007/BF02765559|bibcode=1997JIBeh..10..265K |s2cid=41829420 |issn=0892-7553}}</ref> kin survival,<ref name=":1" /> transfer of symbionts,<ref name="Kitade 2004 215–220">{{Cite journal|last=Kitade|first=Osamu|date=2004|title=Comparison of Symbiotic Flagellate Faunae between Termites and a Wood-Feeding Cockroach of the Genus ''Cryptocercus''|journal=Microbes and Environments|language=en|volume=19|issue=3|pages=215–220|doi=10.1264/jsme2.19.215|issn=1342-6311|doi-access=free}}</ref> transfer of immunity,<ref name=":13">{{Cite journal|last1=Hamilton|first1=Casey|last2=Lejeune|first2=Brian T.|last3=Rosengaus|first3=Rebeca B.|date=2011-02-23|title=Trophallaxis and prophylaxis: social immunity in the carpenter ant Camponotus pennsylvanicus |journal=Biology Letters|volume=7|issue=1|pages=89–92|doi=10.1098/rsbl.2010.0466 | pmc = 3030872 | pmid = 20591850 }}</ref> colony recognition<ref>{{Cite journal|last1=Dahbi|first1=Abdallah|last2=Hefetz|first2=Abraham|last3=Cerdá|first3=Xim|last4=Lenoir|first4=Alain|date=1999-07-01|title=Trophallaxis Mediates Uniformity of Colony Odor in Cataglyphis iberica Ants (Hymenoptera, Formicidae)|journal=Journal of Insect Behavior|language=en|volume=12|issue=4|pages=559–567|doi=10.1023/A:1020975009450|bibcode=1999JIBeh..12..559D |s2cid=24571599 |issn=0892-7553}}</ref> and foraging communication.<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Gil|first1=Mariana|last2=Marco|first2=Rodrigo J. De|date=2005-02-15|title=Olfactory learning by means of trophallaxis in Apis mellifera|journal=Journal of Experimental Biology|language=en|volume=208|issue=4|pages=671–680|doi=10.1242/jeb.01474|issn=0022-0949|pmid=15695759|bibcode=2005JExpB.208..671G |doi-access=free}}</ref> Trophallaxis has even evolved as a parasitic strategy in some species to obtain food from their host.<ref>{{Cite journal|last1=Reed|first1=H. C.|last2=Akre|first2=R. D.|date=1983-09-01|title=Colony behavior of the obligate social parasiteVespula austriaca (Panzer) (Hymenoptera: Vespidae)|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=30|issue=3|pages=259–273|doi=10.1007/BF02223984|s2cid=29667161 |issn=0020-1812}}</ref> Trophallaxis can also result in the spreading of chemicals, such as [[pheromone]]s, throughout a colony, which is significant in social colony functioning.<ref name=":2">{{Cite book|title=The Insects Structure and Function|last=Chapman|first=R. F.|publisher=Cambridge University Press|year=2013|isbn=978-0-521-11389-2|location=New York, USA|page=42}}</ref> Species have evolved anatomy to allow them to participate in trophallaxis, such as the proventriculus in the crops of ''[[Formica fusca]]'' ants.<ref name=":2" /> This structure acts as a valve to enhance food storage capacity.<ref name=":2" /> Likewise, the honey bee ''[[Western honey bee|Apis mellifera]]'' is able to protrude their proboscis and sip nectar from the open mandibles of the donor bee.<ref name=":3" /> Certain mechanisms have also evolved to initiate food sharing, such as the sensory exploitation strategy that has evolved in the common cuckoo brood parasites.<ref name=":4">{{Cite journal|date=2013-10-21|title=Bird brood parasitism|journal=Current Biology|language=en|volume=23|issue=20|pages=R909–R913|doi=10.1016/j.cub.2013.08.025|pmid=24156805|issn=0960-9822|last1=Stevens|first1=Martin|doi-access=free|bibcode=2013CBio...23.R909S }}</ref> These birds have evolved brightly coloured gapes that stimulate the host to transfer food.<ref name=":4" /> == Beskičmenjaci == [[File:Black-ants.jpg|thumb|Trofalaksa kod [[stolarski mravi|stolarskih mrava]] ''Camponotus'' sp.]] Trophallaxis is a form of social feeding in many insects that contributes to collective metabolism in some cases<ref name=":19" /> and the formation of social bonds in others.<ref name=":7" /> It has been suggested that it may have evolved to reduce or avoid aggression from nest mates.<ref>{{Cite journal |last1=Liebig |first1=Jürgen |last2=Heinze |first2=Jürgen |last3=Hölldobler |first3=Bert |date=1997 |title=Trophallaxis and Aggression in the Ponerine Ant, Ponera coarctata: Implications for the Evolution of Liquid Food Exchange in the Hymenoptera |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1439-0310.1997.tb00180.x |journal=Ethology |language=en |volume=103 |issue=9 |pages=707–722 |doi=10.1111/j.1439-0310.1997.tb00180.x |bibcode=1997Ethol.103..707L |issn=0179-1613}}</ref> Trophallaxis serves as a means of [[animal communication|communication]], at least [[Bee learning and communication|in bees]], like ''[[Megalopta genalis|M. genalis]],''<ref name=":8">{{Cite journal|last1=Wcislo|first1=W. T.|last2=Gonzalez|first2=V. H.|date=2006-05-01|title=Social and ecological contexts of trophallaxis in facultatively social sweat bees, Megalopta genalis and M. ecuadoria (Hymenoptera, Halictidae)|journal=Insectes Sociaux|volume=53|issue=2|pages=220–225|doi=10.1007/s00040-005-0861-6|s2cid=30106024 |issn=0020-1812}}</ref> and ants.<ref name=":9">{{Cite journal|date=1995-01-01|title=Allocation of liquid food to larvae via trophallaxis in colonies of the fire ant, Solenopsis invicta|journal=Animal Behaviour|language=en|volume=50|issue=3|pages=801–813|doi=10.1016/0003-3472(95)80140-5|issn=0003-3472|last1=Cassill|first1=Deby Lee|last2=Tschinkel|first2=Walter R.|citeseerx=10.1.1.737.1879|s2cid=18395869 }}</ref> Trophallaxis in ''M. genalis'' is part of a social exchange system, where dominant bees are usually the recipients of food.<ref name=":8" /> It increases longevity of bees that have less access to food and decreases aggression between nest mates.<ref name=":8" /> In the red fire ant, colony members store food in their crops and regularly exchange this food with other colony members and larvae to form a sort of "communal stomach" for the colony.<ref name=":9" /> This is also true for certain species of ''Lasioglossum'', such as the sweat bee ''[[Lasioglossum hemichalceum]]''. ''L. hemichalceum'' will often exchange food with other members regardless of whether they are nestmates or not.<ref name=":10">{{Cite journal|last1=Kukuk|first1=P. F.|last2=Sage|first2=G. K.|date=1994-12-01|title=Reproductivity and relatedness in a communal halictine beeLasioglossum (Chilalictus) hemichalceum|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=41|issue=4|pages=443–455|doi=10.1007/BF01240647|s2cid=26041482 |issn=0020-1812}}</ref> This is because cooperation among non-relatives offers more benefit than cost to the group.<ref name=":10" /> Many wasps, like ''[[Protopolybia exigua]]'' and ''[[Belonogaster petiolata]]'', exhibit foraging behavior where adults perform trophallaxis with adults and between adults and larvae.<ref name=":11">{{Cite journal|last1=Rocha|first1=Agda|last2=Giannotti|first2=Edilberto|last3=Bichara-Filho|first3=Carlos|date=2009-01-01|title=Resources Taken to the Nest by Protopolybia exigua (Hymenoptera, Vespidae) in Different Phases of the Colony Cycle, in a Region of the Médio São Francisco River, Bahia, Brazil|url=https://www.researchgate.net/publication/261833590|journal=Sociobiology|volume=54|pages=439–456}}</ref><ref name=":1"/> ''P. exigua'' carry nectar, wood pulp and macerated prey in its crop from the field to the nest for transfer; for larvae survival they carry amounts of prey proportional to the amount of larvae in the nest.<ref name=":11" /> Voluntary trophallaxis in ''[[Xylocopa pubescens]]'' bees has led to the nest guarding behavior that the species is known for.<ref name=":12">{{Cite journal|last=van der Blom|first=Jan|date=1988|title=Social Behaviour in Carpenter Bee Xylocopa pubescens (Spinola)|journal=Ethology International Journal of Behavioural Biology|volume=79|issue=4|pages=281–294|doi=10.1111/j.1439-0310.1988.tb00717.x}}</ref> This bee species allows one adult to forage and bring nectar back for the rest of the nest population as a way to continually defend the nest while obtaining nutrients for all members of the colony.<ref name=":12" /> In termites,<ref name="Kitade 2004 215–220"/> proctodeal trophallaxis is crucial for replacing the gut [[endosymbionts]] that are lost after every molt. Gut symbionts are also transferred by anal trophallaxis in wood-eating termites and cockroaches.<ref>{{Cite journal|last1=Klass|first1=Klaus-Dieter|last2=Nalepa|first2=Christine|last3=Lo|first3=Nathan|date=March 2008|title=Wood-feeding cockroaches as models for termite evolution (Insecta: Dictyoptera): Cryptocercus vs. Parasphaeria boleiriana|journal=Molecular Phylogenetics and Evolution|volume=46|issue=3|pages=809–817|doi=10.1016/j.ympev.2007.11.028|issn=1055-7903|pmid=18226554 |bibcode=2008MolPE..46..809K }}</ref> Transfer of gut symbionts in these species is essential to digest wood as their food source. [[Carpenter ant]]s transfer immunity through trophallaxis by the direct transfer of antimicrobial substances, increasing disease resistance and social immunity of the colony.<ref name=":13" /><ref name=":12" /> In some species of ants, it may play a role in spreading the colony odour that identifies members,<ref name=":0">{{cite journal|last1=Dahbi|first1=A.|last2=Hefetz|first2=A.|last3=Cerda|first3=X.|last4=Lenoir|first4=A.|year=1999|title=Trophallaxis mediates uniformity of colony odor in ''Cataglyphis iberica'' ants (Hymenoptera, Formicidae)|journal=Journal of Insect Behavior|volume=12|issue=4|pages=559–567|doi=10.1023/A:1020975009450|bibcode=1999JIBeh..12..559D |s2cid=24571599 }}</ref> though this has been debated.<ref name=":16" /> Honey bee foragers use trophallaxis in associative learning to form long-term olfactory memories, in order to teach nest mates foraging behavior and where to search for food.<ref name=":3" /> Beyond these well-characterized functions, trophallaxis also forms an extensive social network connecting most colony members through chains of liquid transfer<ref>{{Cite journal |last=Gernat |first=Tim |last2=Rao |first2=Vikyath D. |last3=Middendorf |first3=Martin |last4=Dankowicz |first4=Harry |last5=Goldenfeld |first5=Nigel |last6=Robinson |first6=Gene E. |date=2018-02-13 |title=Automated monitoring of behavior reveals bursty interaction patterns and rapid spreading dynamics in honeybee social networks |url=https://pnas.org/doi/full/10.1073/pnas.1713568115 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=115 |issue=7 |pages=1433–1438 |doi=10.1073/pnas.1713568115 |issn=0027-8424 |pmc=5816157 |pmid=29378954}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Gernat |first=Tim |last2=Jagla |first2=Tobias |last3=Jones |first3=Beryl M. |last4=Middendorf |first4=Martin |last5=Robinson |first5=Gene E. |date=2023-01-27 |title=Automated monitoring of honey bees with barcodes and artificial intelligence reveals two distinct social networks from a single affiliative behavior |url=https://www.nature.com/articles/s41598-022-26825-4 |journal=Scientific Reports |language=en |volume=13 |issue=1 |doi=10.1038/s41598-022-26825-4 |doi-access=free|issn=2045-2322 |pmc=9883485 |pmid=36707534}}</ref>, but the significance of this network remains unknown. In addition, ''[[Vespula austriaca]]'' wasps also engage in trophallaxis as a form of parasitism with its host to obtain nutrients.<ref name=":14">{{Cite journal|title = Colony behavior of the obligate social ''Vespula austriaca'' (Panzer) (Hymenoptera: Vespidae)|last1 = Reed|first1 = H.C.|date = 1983|journal = Insectes Sociaux|doi = 10.1007/bf02223984|last2 = Akre|first2 = R.D.|issue = 3|volume = 30|pages = 259–273| s2cid=29667161 }}</ref> ''V. austriaca'' is an obligate parasite species that invades the nests of host species and obtains food by constraining the host with their legs and forcing trophallaxis.<ref name=":14" /> == Kičmenjaci == [[File:Pygoscelis antarctica feeding a chick.jpg|thumb|Dijeljenje hrane između roditelja i ptića [[orgličasti pingvin|ogrličastog pingvina]] (''Pygoscelis antarctica''). Food sharing between parent and chick [[chinstrap penguin]]s ''Pygoscelis antarctica''.]] [[Vertebrate]]s such as some bird species, [[Gray wolf#Reproduction and development|gray wolves]], and [[vampire bat]]s also feed their young through regurgitation of food as a form of trophallaxis. Food sharing in vertebrates is a form of reciprocity demonstrated by many social vertebrates.<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Carter|first1=Gerald|last2=Wilkinson|first2=Gerald|date=2013-11-01|title=Does food sharing in vampire bats demonstrate reciprocity? |journal=Communicative & Integrative Biology|volume=6|issue=6|article-number=e25783|doi=10.4161/cib.25783 |pmc=3913674|pmid=24505498}}</ref> Wild wolves transport food in their stomach to pups and/or breeding females and share it by regurgitation, as a form of trophallaxis.<ref name=":5">{{Cite journal|last1=Mech|first1=L David|last2=Wolf|first2=Paul C|last3=Packard|first3=Jane M|date=1999-11-01|title=Regurgitative food transfer among wild wolves|journal=Canadian Journal of Zoology|volume=77|issue=8|pages=1192–1195|doi=10.1139/z99-097|bibcode=1999CaJZ...77.1192M |s2cid=85746335 |issn=0008-4301|url=http://digitalcommons.unl.edu/usgsnpwrc/380|url-access=subscription}}</ref> The recipient wolves often lick or sniff the donor wolf's muzzle to activate regurgitation and receive nutrients.<ref name=":5" /> Vampire bats share blood with kin by regurgitation as a means of increasing their fitness through kin selection.<ref name=":6" /> Birds regurgitate food and directly transfer it into the mouths of their offspring as a part of parental care, such as the "[[crop milk]]" that is transferred by mother ring doves into the mouths of their young.<ref>{{Cite journal|last=Lehrman|first=Daniel S.|date=1955-01-01|title=The Physiological Basis of Parental Feeding Behavior in the Ring Dove (Streptopelia Risoria)|journal=Behaviour|language=en|volume=7|issue=1|pages=241–285|doi=10.1163/156853955X00094|issn=1568-539X}}</ref> The cuckoo brood parasite is another bird species that engages in trophallaxis. The cuckoo bird uses mimicry, such as mimicking the eggshell colors and patterns of the host's eggs, to place their young in the nest of host species where they will be fed and reared at no expense to the cuckoo mother.<ref name=":4" /> The cuckoo young can often mimic the begging call of an entire nest of the host species' young and have evolved intensely colored [[gape]]s; both of which act as [[Supernormal stimulus|supernormal stimuli]], inducing the host bird to deliver food to them over their own young via trophallaxis.<ref name=":4" /> == Povezano == * [[Evolucijski modeli dijeljenja hrane]] * [[Regurgitacija]] * [[Superorganizam]] == Reference == {{reflist|30em}} {{načini ishrane}} [[Kategorija:Načini ishrane]] [[Kategorija:Ekologija insekata]] 9uggi4kyzd5ntxji4kzjci70ehb5hm9 42716044 42715889 2026-11-03T07:34:40Z Duma 16555 /* Kičmenjaci */ 42716044 wikitext text/x-wiki [[Image:SSL12022p.jpg|thumb|300px|right|Trofalaksa kod azijsko-australijskog [[tkalački mravi|tkalačkog mrava]] ''[[Oecophylla smaragdina|O. smaragdina]]'', [[Tajland]]]] '''Trofalaksa''' je direktan prijenos tekućine i hrane (izlučene, sekretirane ili regurgirane) između jedinki,<ref name=":15">{{Cite journal |last1=Meurville |first1=Marie-Pierre |last2=Adria C. LeBoeuf |date=2021 |title=Trophallaxis: the functions and evolution of social fluid exchange in ant colonies (Hymenoptera: Formicidae) |url=https://myrmecologicalnews.org/cms/index.php?option=com_content&view=category&id=1576&Itemid=439 |journal=Myrmecological News |volume=31 |pages=1–30 |doi=10.25849/MYRMECOL.NEWS_031:001}}</ref> obično putem hranjenja usta na usta ([[stomodeum|stomodealno]]) ili sa analnog otvora na usta ([[proktodeum|proktodealno]]). Uz hranjive tvari, trofalaksa može obuhvatati ​​prijenos molekula kao što su proteini, hormoni,<ref name=":16">{{Cite journal |last1=LeBoeuf |first1=Adria C |last2=Waridel |first2=Patrice |last3=Brent |first3=Colin S |last4=Gonçalves |first4=Andre N |last5=Menin |first5=Laure |last6=Ortiz |first6=Daniel |last7=Riba-Grognuz |first7=Oksana |last8=Koto |first8=Akiko |last9=Soares |first9=Zamira G |last10=Privman |first10=Eyal |last11=Miska |first11=Eric A |last12=Benton |first12=Richard |last13=Keller |first13=Laurent |date=2016-11-29 |title=Oral transfer of chemical cues, growth proteins and hormones in social insects |journal=eLife |language=en |volume=5 |article-number=e20375 |doi=10.7554/eLife.20375 |pmid=27894417 |pmc=5153251 |doi-access=free |issn=2050-084X}}</ref> organizmi poput [[simbioza|simbionata]] i informacija koje služe kao oblik komunikacije.<ref>{{Cite journal|last1=E.|first1=Suárez, Mark|last2=L.|first2=Thorne, Barbara|date=2000-01-01|title=Rate, Amount, and Distribution Pattern of Alimentary Fluid Transfer via Trophallaxis in Three Species of Termites (Isoptera: Rhinotermitidae, Termopsidae)|journal=Annals of the Entomological Society of America|language=en|volume=93|issue=1|page=145|doi=10.1603/0013-8746(2000)093[0145:RAADPO]2.0.CO;2|s2cid=85794841 |issn=0013-8746}}</ref> Trofalaksiju koriste neke [[ptice]], [[sivi vuk]]ovi, [[Desmodontinae|vampirski šišmiši]], a najrazvijenija je kod [[eusocijalni insekti|eusocijalnih insekata]] poput [[mrav]]a,<ref name=":15" /> [[osa]], [[pčela]]<ref>{{Cite journal |last=Wcislo |first=William T. |date=2016 |title=Trophallaxis in weakly social bees (Apoidea) |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/een.12289 |journal=Ecological Entomology |language=en |volume=41 |issue=1 |pages=37–39 |doi=10.1111/een.12289 |bibcode=2016EcoEn..41...37W |issn=1365-2311}}</ref> i [[termit]]a. Poput [[laktacija|laktacije]], trofalaksa prenosi društveno prenesene materijale<ref>{{Cite journal |last1=Hakala |first1=Sanja Maria |last2=Fujioka |first2=Haruna |last3=Gapp |first3=Katharina |last4=Gasperin |first4=Ornela De |last5=Genzoni |first5=Eléonore |last6=Kilner |first6=Rebecca M. |last7=Koene |first7=Joris M. |last8=König |first8=Barbara |last9=Linksvayer |first9=Timothy A. |last10=Meurville |first10=Marie-Pierre |last11=Negroni |first11=Matteo A. |last12=Palejowski |first12=Hugo |last13=Wigby |first13=Stuart |last14=LeBoeuf |first14=Adria C. |date=2023-05-01 |title=Socially transferred materials: why and how to study them |url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(22)00290-7 |journal=Trends in Ecology & Evolution |language=English |volume=38 |issue=5 |pages=446–458 |doi=10.1016/j.tree.2022.11.010 |issn=0169-5347 |pmid=36543692 |bibcode=2023TEcoE..38..446H }}</ref> između tijela. == Etimologija == Riječ trofalaksa potiče od grčkih riječi ''trophé'', što znači "hrana", i ''allaxis'', što znači "razmjena",<ref>{{Cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/us/trophallaxis|archive-url=https://web.archive.org/web/20180323030632/https://en.oxforddictionaries.com/definition/us/trophallaxis|archive-date=March 23, 2018|title=trophallaxis {{!}} Definition of trophallaxis in US English by Oxford Dictionaries|website=Oxford Dictionaries {{!}} English|access-date=2018-03-22}}</ref> a uveo ju je [[entomologija|entomolog]] [[William Morton Wheeler]] 1918. godine.<ref>{{cite journal |last=Wheeler |first=W. M. |year=1918 |title=A study of some ant larvae with a consideration of the origin and meaning of social habits among insects |journal=[[Proc. Am. Philos. Soc.]] |volume=57 |issue=4 |pages=293–343 |jstor=983940 }}</ref> Wheelerova izvorna koncepcija bila je mnogo šira nego što se to obično smatra. Opisao je evoluciju trofalakse kao "stalno šireći vrtlog" koji je otpočeo kao međusobni trofički odnos između roditelja i potomka, ali se proširio i počeo obuhvatati sve složenije i složenije odnose. == Evolucijski značaj == Phylogenetic analyses show that trophallaxis has played a major role in evolutionary diversification within [[ant]]s.<ref name=":17">{{Cite journal |last1=Meurville |first1=Marie-Pierre |last2=Silvestro |first2=Daniele |last3=LeBoeuf |first3=Adria C. |date=2025-02-16 |title=Ecological change and conflict reduction led to a social circulatory system in ants |journal=Communications Biology |language=en |volume=8 |issue=1 |page=246 |doi=10.1038/s42003-025-07688-7 |doi-access=free|issn=2399-3642 |pmc=11830068 |pmid=39955384}}</ref> Trophallaxis evolved in ant lineages around 130 and 90 million years ago, coinciding with the rise of [[flowering plant]]s that provided new liquid food sources like [[nectar]] and [[Honeydew (secretion)|honeydew]]. Lineages that evolved trophallaxis showed higher net diversification rates compared to non-trophallactic lineages.<ref name=":17" /> The evolution of trophallaxis was strongly linked to reduced reproductive conflict within colonies and enabled the evolution of larger, more complex societies.<ref name=":17" /> This behavior, whether between adults or as a way to feed young,<ref name=":18">{{Cite journal |last1=Matte |first1=Arthur |last2=LeBoeuf |first2=Adria C. |date=2025-03-04 |title=Innovation in ant larval feeding facilitated queen–worker divergence and social complexity |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=122 |issue=9 |article-number=e2413742122 |doi=10.1073/pnas.2413742122 |pmc=11892636 |pmid=39999174 |bibcode=2025PNAS..12213742M }}</ref> appears to have been a key innovation that contributed to the [[Dominance (ecology)|ecological dominance]] of this major social insect lineage, facilitating efficient resource distribution, large colony sizes, high dimorphism between queens and workers,<ref name=":18" /> complex communication through shared fluids,<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Hakala |first1=Sanja M |last2=Meurville |first2=Marie-Pierre |last3=Stumpe |first3=Michael |last4=LeBoeuf |first4=Adria C |date=2021-11-02 |title=Biomarkers in a socially exchanged fluid reflect colony maturity, behavior, and distributed metabolism |journal=eLife |language=en |volume=10 |article-number=e74005 |doi=10.7554/eLife.74005 |pmid=34725037 |pmc=8608388 |doi-access=free |issn=2050-084X}}</ref> and sophisticated [[Division of labour|division of labor]] across thousands of individuals.<ref>{{Cite journal |last1=Greenwald |first1=Efrat |last2=Eckmann |first2=Jean-Pierre |last3=Feinerman |first3=Ofer |date=2019-08-05 |editor-last=Grilli |editor-first=Jacopo |title=Colony entropy—Allocation of goods in ant colonies |journal=PLOS Computational Biology |language=en |volume=15 |issue=8 |article-number=e1006925 |doi=10.1371/journal.pcbi.1006925 |doi-access=free |issn=1553-7358 |pmc=6681937 |pmid=31381557 |bibcode=2019PLSCB..15E6925G }}</ref> Trophallaxis was used in the past to support theories on the origin of sociality in insects.<ref>{{cite journal |last=Roubaud |first=E. |year=1916 |title=Recherches biologiques sur les guepes solitaires et sociales d'Afrique. La genese de la vie sociale et l'evolution de l'instinct maternel chez les vespides|language=fr |journal=Ann Sci Nat |volume=1 |pages=1–160 }}</ref><ref name=":7">{{Cite journal|last1=Wcislo|first1=W. T.|last2=Gonzalez|first2=V. H.|date=2006-05-01|title=Social and ecological contexts of trophallaxis in facultatively social sweat bees, Megalopta genalis and M. ecuadoria (Hymenoptera, Halictidae)|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=53|issue=2|pages=220–225|doi=10.1007/s00040-005-0861-6|s2cid=30106024 |issn=0020-1812}}</ref> The Swiss psychologist and entomologist [[Auguste Forel]] also believed that food sharing was key to ant society and he used an illustration of it as the [[book frontispiece|frontispiece]] for his book ''The Social World of the Ants Compared with that of Man''.<ref>{{cite journal|journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences|volume=38|issue=2|pages=133–156|year=2002|doi=10.1002/jhbs.10033 |pmid=11954038|title=Brave new worlds: Trophallaxis and the origin of society in the early twentieth century |last=Sleigh |first=Charlotte}}</ref> Proctodeal trophallaxis allowed [[termite]]s to transfer cellulolytic flagellates that made the digestion of wood possible and efficient.<ref>{{Cite journal|last1=Brune|first1=Andreas|last2=Dietrich|first2=Carsten|date=2015-10-15|title=The Gut Microbiota of Termites: Digesting the Diversity in the Light of Ecology and Evolution|journal=Annual Review of Microbiology|language=en|volume=69|issue=1|pages=145–166|doi=10.1146/annurev-micro-092412-155715|pmid=26195303|issn=0066-4227|doi-access=free}}</ref> Besides sociality, trophallaxis has evolved within many species as a method of nourishment for adults and/or juveniles,<ref name=":1">{{Cite journal|last=Keeping|first=Malcolm G.|date=1997-03-01|title=Social behavior and brood decline in reproductive-phase colonies ofBelonogaster petiolata (Degeer) (Hymenoptera: Vespidae)|journal=Journal of Insect Behavior|language=en|volume=10|issue=2|pages=265–278|doi=10.1007/BF02765559|bibcode=1997JIBeh..10..265K |s2cid=41829420 |issn=0892-7553}}</ref> kin survival,<ref name=":1" /> transfer of symbionts,<ref name="Kitade 2004 215–220">{{Cite journal|last=Kitade|first=Osamu|date=2004|title=Comparison of Symbiotic Flagellate Faunae between Termites and a Wood-Feeding Cockroach of the Genus ''Cryptocercus''|journal=Microbes and Environments|language=en|volume=19|issue=3|pages=215–220|doi=10.1264/jsme2.19.215|issn=1342-6311|doi-access=free}}</ref> transfer of immunity,<ref name=":13">{{Cite journal|last1=Hamilton|first1=Casey|last2=Lejeune|first2=Brian T.|last3=Rosengaus|first3=Rebeca B.|date=2011-02-23|title=Trophallaxis and prophylaxis: social immunity in the carpenter ant Camponotus pennsylvanicus |journal=Biology Letters|volume=7|issue=1|pages=89–92|doi=10.1098/rsbl.2010.0466 | pmc = 3030872 | pmid = 20591850 }}</ref> colony recognition<ref>{{Cite journal|last1=Dahbi|first1=Abdallah|last2=Hefetz|first2=Abraham|last3=Cerdá|first3=Xim|last4=Lenoir|first4=Alain|date=1999-07-01|title=Trophallaxis Mediates Uniformity of Colony Odor in Cataglyphis iberica Ants (Hymenoptera, Formicidae)|journal=Journal of Insect Behavior|language=en|volume=12|issue=4|pages=559–567|doi=10.1023/A:1020975009450|bibcode=1999JIBeh..12..559D |s2cid=24571599 |issn=0892-7553}}</ref> and foraging communication.<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Gil|first1=Mariana|last2=Marco|first2=Rodrigo J. De|date=2005-02-15|title=Olfactory learning by means of trophallaxis in Apis mellifera|journal=Journal of Experimental Biology|language=en|volume=208|issue=4|pages=671–680|doi=10.1242/jeb.01474|issn=0022-0949|pmid=15695759|bibcode=2005JExpB.208..671G |doi-access=free}}</ref> Trophallaxis has even evolved as a parasitic strategy in some species to obtain food from their host.<ref>{{Cite journal|last1=Reed|first1=H. C.|last2=Akre|first2=R. D.|date=1983-09-01|title=Colony behavior of the obligate social parasiteVespula austriaca (Panzer) (Hymenoptera: Vespidae)|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=30|issue=3|pages=259–273|doi=10.1007/BF02223984|s2cid=29667161 |issn=0020-1812}}</ref> Trophallaxis can also result in the spreading of chemicals, such as [[pheromone]]s, throughout a colony, which is significant in social colony functioning.<ref name=":2">{{Cite book|title=The Insects Structure and Function|last=Chapman|first=R. F.|publisher=Cambridge University Press|year=2013|isbn=978-0-521-11389-2|location=New York, USA|page=42}}</ref> Species have evolved anatomy to allow them to participate in trophallaxis, such as the proventriculus in the crops of ''[[Formica fusca]]'' ants.<ref name=":2" /> This structure acts as a valve to enhance food storage capacity.<ref name=":2" /> Likewise, the honey bee ''[[Western honey bee|Apis mellifera]]'' is able to protrude their proboscis and sip nectar from the open mandibles of the donor bee.<ref name=":3" /> Certain mechanisms have also evolved to initiate food sharing, such as the sensory exploitation strategy that has evolved in the common cuckoo brood parasites.<ref name=":4">{{Cite journal|date=2013-10-21|title=Bird brood parasitism|journal=Current Biology|language=en|volume=23|issue=20|pages=R909–R913|doi=10.1016/j.cub.2013.08.025|pmid=24156805|issn=0960-9822|last1=Stevens|first1=Martin|doi-access=free|bibcode=2013CBio...23.R909S }}</ref> These birds have evolved brightly coloured gapes that stimulate the host to transfer food.<ref name=":4" /> == Beskičmenjaci == [[File:Black-ants.jpg|thumb|Trofalaksa kod [[stolarski mravi|stolarskih mrava]] ''Camponotus'' sp.]] Trophallaxis is a form of social feeding in many insects that contributes to collective metabolism in some cases<ref name=":19" /> and the formation of social bonds in others.<ref name=":7" /> It has been suggested that it may have evolved to reduce or avoid aggression from nest mates.<ref>{{Cite journal |last1=Liebig |first1=Jürgen |last2=Heinze |first2=Jürgen |last3=Hölldobler |first3=Bert |date=1997 |title=Trophallaxis and Aggression in the Ponerine Ant, Ponera coarctata: Implications for the Evolution of Liquid Food Exchange in the Hymenoptera |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1439-0310.1997.tb00180.x |journal=Ethology |language=en |volume=103 |issue=9 |pages=707–722 |doi=10.1111/j.1439-0310.1997.tb00180.x |bibcode=1997Ethol.103..707L |issn=0179-1613}}</ref> Trophallaxis serves as a means of [[animal communication|communication]], at least [[Bee learning and communication|in bees]], like ''[[Megalopta genalis|M. genalis]],''<ref name=":8">{{Cite journal|last1=Wcislo|first1=W. T.|last2=Gonzalez|first2=V. H.|date=2006-05-01|title=Social and ecological contexts of trophallaxis in facultatively social sweat bees, Megalopta genalis and M. ecuadoria (Hymenoptera, Halictidae)|journal=Insectes Sociaux|volume=53|issue=2|pages=220–225|doi=10.1007/s00040-005-0861-6|s2cid=30106024 |issn=0020-1812}}</ref> and ants.<ref name=":9">{{Cite journal|date=1995-01-01|title=Allocation of liquid food to larvae via trophallaxis in colonies of the fire ant, Solenopsis invicta|journal=Animal Behaviour|language=en|volume=50|issue=3|pages=801–813|doi=10.1016/0003-3472(95)80140-5|issn=0003-3472|last1=Cassill|first1=Deby Lee|last2=Tschinkel|first2=Walter R.|citeseerx=10.1.1.737.1879|s2cid=18395869 }}</ref> Trophallaxis in ''M. genalis'' is part of a social exchange system, where dominant bees are usually the recipients of food.<ref name=":8" /> It increases longevity of bees that have less access to food and decreases aggression between nest mates.<ref name=":8" /> In the red fire ant, colony members store food in their crops and regularly exchange this food with other colony members and larvae to form a sort of "communal stomach" for the colony.<ref name=":9" /> This is also true for certain species of ''Lasioglossum'', such as the sweat bee ''[[Lasioglossum hemichalceum]]''. ''L. hemichalceum'' will often exchange food with other members regardless of whether they are nestmates or not.<ref name=":10">{{Cite journal|last1=Kukuk|first1=P. F.|last2=Sage|first2=G. K.|date=1994-12-01|title=Reproductivity and relatedness in a communal halictine beeLasioglossum (Chilalictus) hemichalceum|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=41|issue=4|pages=443–455|doi=10.1007/BF01240647|s2cid=26041482 |issn=0020-1812}}</ref> This is because cooperation among non-relatives offers more benefit than cost to the group.<ref name=":10" /> Many wasps, like ''[[Protopolybia exigua]]'' and ''[[Belonogaster petiolata]]'', exhibit foraging behavior where adults perform trophallaxis with adults and between adults and larvae.<ref name=":11">{{Cite journal|last1=Rocha|first1=Agda|last2=Giannotti|first2=Edilberto|last3=Bichara-Filho|first3=Carlos|date=2009-01-01|title=Resources Taken to the Nest by Protopolybia exigua (Hymenoptera, Vespidae) in Different Phases of the Colony Cycle, in a Region of the Médio São Francisco River, Bahia, Brazil|url=https://www.researchgate.net/publication/261833590|journal=Sociobiology|volume=54|pages=439–456}}</ref><ref name=":1"/> ''P. exigua'' carry nectar, wood pulp and macerated prey in its crop from the field to the nest for transfer; for larvae survival they carry amounts of prey proportional to the amount of larvae in the nest.<ref name=":11" /> Voluntary trophallaxis in ''[[Xylocopa pubescens]]'' bees has led to the nest guarding behavior that the species is known for.<ref name=":12">{{Cite journal|last=van der Blom|first=Jan|date=1988|title=Social Behaviour in Carpenter Bee Xylocopa pubescens (Spinola)|journal=Ethology International Journal of Behavioural Biology|volume=79|issue=4|pages=281–294|doi=10.1111/j.1439-0310.1988.tb00717.x}}</ref> This bee species allows one adult to forage and bring nectar back for the rest of the nest population as a way to continually defend the nest while obtaining nutrients for all members of the colony.<ref name=":12" /> In termites,<ref name="Kitade 2004 215–220"/> proctodeal trophallaxis is crucial for replacing the gut [[endosymbionts]] that are lost after every molt. Gut symbionts are also transferred by anal trophallaxis in wood-eating termites and cockroaches.<ref>{{Cite journal|last1=Klass|first1=Klaus-Dieter|last2=Nalepa|first2=Christine|last3=Lo|first3=Nathan|date=March 2008|title=Wood-feeding cockroaches as models for termite evolution (Insecta: Dictyoptera): Cryptocercus vs. Parasphaeria boleiriana|journal=Molecular Phylogenetics and Evolution|volume=46|issue=3|pages=809–817|doi=10.1016/j.ympev.2007.11.028|issn=1055-7903|pmid=18226554 |bibcode=2008MolPE..46..809K }}</ref> Transfer of gut symbionts in these species is essential to digest wood as their food source. [[Carpenter ant]]s transfer immunity through trophallaxis by the direct transfer of antimicrobial substances, increasing disease resistance and social immunity of the colony.<ref name=":13" /><ref name=":12" /> In some species of ants, it may play a role in spreading the colony odour that identifies members,<ref name=":0">{{cite journal|last1=Dahbi|first1=A.|last2=Hefetz|first2=A.|last3=Cerda|first3=X.|last4=Lenoir|first4=A.|year=1999|title=Trophallaxis mediates uniformity of colony odor in ''Cataglyphis iberica'' ants (Hymenoptera, Formicidae)|journal=Journal of Insect Behavior|volume=12|issue=4|pages=559–567|doi=10.1023/A:1020975009450|bibcode=1999JIBeh..12..559D |s2cid=24571599 }}</ref> though this has been debated.<ref name=":16" /> Honey bee foragers use trophallaxis in associative learning to form long-term olfactory memories, in order to teach nest mates foraging behavior and where to search for food.<ref name=":3" /> Beyond these well-characterized functions, trophallaxis also forms an extensive social network connecting most colony members through chains of liquid transfer<ref>{{Cite journal |last=Gernat |first=Tim |last2=Rao |first2=Vikyath D. |last3=Middendorf |first3=Martin |last4=Dankowicz |first4=Harry |last5=Goldenfeld |first5=Nigel |last6=Robinson |first6=Gene E. |date=2018-02-13 |title=Automated monitoring of behavior reveals bursty interaction patterns and rapid spreading dynamics in honeybee social networks |url=https://pnas.org/doi/full/10.1073/pnas.1713568115 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=115 |issue=7 |pages=1433–1438 |doi=10.1073/pnas.1713568115 |issn=0027-8424 |pmc=5816157 |pmid=29378954}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Gernat |first=Tim |last2=Jagla |first2=Tobias |last3=Jones |first3=Beryl M. |last4=Middendorf |first4=Martin |last5=Robinson |first5=Gene E. |date=2023-01-27 |title=Automated monitoring of honey bees with barcodes and artificial intelligence reveals two distinct social networks from a single affiliative behavior |url=https://www.nature.com/articles/s41598-022-26825-4 |journal=Scientific Reports |language=en |volume=13 |issue=1 |doi=10.1038/s41598-022-26825-4 |doi-access=free|issn=2045-2322 |pmc=9883485 |pmid=36707534}}</ref>, but the significance of this network remains unknown. In addition, ''[[Vespula austriaca]]'' wasps also engage in trophallaxis as a form of parasitism with its host to obtain nutrients.<ref name=":14">{{Cite journal|title = Colony behavior of the obligate social ''Vespula austriaca'' (Panzer) (Hymenoptera: Vespidae)|last1 = Reed|first1 = H.C.|date = 1983|journal = Insectes Sociaux|doi = 10.1007/bf02223984|last2 = Akre|first2 = R.D.|issue = 3|volume = 30|pages = 259–273| s2cid=29667161 }}</ref> ''V. austriaca'' is an obligate parasite species that invades the nests of host species and obtains food by constraining the host with their legs and forcing trophallaxis.<ref name=":14" /> == Kičmenjaci == [[File:Pygoscelis antarctica feeding a chick.jpg|thumb|Dijeljenje hrane između roditelja i ptića [[orgličasti pingvin|ogrličastog pingvina]] (''Pygoscelis antarctica'').]] [[Kičmenjaci]] poput nekih vrsta ptica, [[sivih vukova]] i vampirskih šišmiša također hrane svoje mlade regurgitacijom hrane kao oblikom trofalakse. Dijeljenje hrane kod kičmenjaka je oblik reciprociteta koji pokazuju mnoge društvene vrste.<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Carter|first1=Gerald|last2=Wilkinson|first2=Gerald|date=2013-11-01|title=Does food sharing in vampire bats demonstrate reciprocity? |journal=Communicative & Integrative Biology|volume=6|issue=6|article-number=e25783|doi=10.4161/cib.25783 |pmc=3913674|pmid=24505498}}</ref> Divlji vukovi prenose hranu u svom želucu mladuncima ili ženkama i dijele je regurgitacijom, kao oblikom trofalakse.<ref name=":5">{{Cite journal|last1=Mech|first1=L David|last2=Wolf|first2=Paul C|last3=Packard|first3=Jane M|date=1999-11-01|title=Regurgitative food transfer among wild wolves|journal=Canadian Journal of Zoology|volume=77|issue=8|pages=1192–1195|doi=10.1139/z99-097|bibcode=1999CaJZ...77.1192M |s2cid=85746335 |issn=0008-4301|url=http://digitalcommons.unl.edu/usgsnpwrc/380|url-access=subscription}}</ref> Vukovi koji primaju hranu često ližu ili njuškaju njušku vuka koji ju pruža kako bi ga naveli na povraćanje.<ref name=":5" /> Vampirski šišmiši dijele krv sa srodnicima regurgitacijom, čime povećavaju svoju [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] selekcijom srodnika.<ref name=":6" /> Ptice povrate hranu i direktno je prenose u usta svog potomstva kao dio roditeljske brige, poput "[[ptičje mlijeko|ptičjeg mlijeka]]" koje majke golubice prenose u usta svojih mladih.<ref>{{Cite journal|last=Lehrman|first=Daniel S.|date=1955-01-01|title=The Physiological Basis of Parental Feeding Behavior in the Ring Dove (Streptopelia Risoria)|journal=Behaviour|language=en|volume=7|issue=1|pages=241–285|doi=10.1163/156853955X00094|issn=1568-539X}}</ref> Kukavica, parazit legla, je još jedna vrsta ptica koja vrši trofalaksu. Kukavica koristi mimikriju, poput oponašanja boja i uzoraka ljuske jaja domaćina, kako bi smjestila svoje mlade u gnijezdo domaćina, gdje će biti hranjeni i odgajani bez ikakvih troškova za majku kukavicu.<ref name=":4" /> Mladunci kukavice često mogu oponašati poziv moljakanja cijelog gnijezda mladunaca domaćina i imaju intenzivno obojena usta; oboje djeluje kao [[superstimulans|natprirodni stimulans]], potičući pticu-domaćina da im daje hranu umjesto vlastitim mladuncima putem trofalakse.<ref name=":4" /> == Povezano == * [[Evolucijski modeli dijeljenja hrane]] * [[Regurgitacija]] * [[Superorganizam]] == Reference == {{reflist|30em}} {{načini ishrane}} [[Kategorija:Načini ishrane]] [[Kategorija:Ekologija insekata]] d8xmkbsupcnlqdbs319oidk7amijt0t 42716045 42716044 2026-11-03T07:35:01Z Duma 16555 /* Kičmenjaci */ 42716045 wikitext text/x-wiki [[Image:SSL12022p.jpg|thumb|300px|right|Trofalaksa kod azijsko-australijskog [[tkalački mravi|tkalačkog mrava]] ''[[Oecophylla smaragdina|O. smaragdina]]'', [[Tajland]]]] '''Trofalaksa''' je direktan prijenos tekućine i hrane (izlučene, sekretirane ili regurgirane) između jedinki,<ref name=":15">{{Cite journal |last1=Meurville |first1=Marie-Pierre |last2=Adria C. LeBoeuf |date=2021 |title=Trophallaxis: the functions and evolution of social fluid exchange in ant colonies (Hymenoptera: Formicidae) |url=https://myrmecologicalnews.org/cms/index.php?option=com_content&view=category&id=1576&Itemid=439 |journal=Myrmecological News |volume=31 |pages=1–30 |doi=10.25849/MYRMECOL.NEWS_031:001}}</ref> obično putem hranjenja usta na usta ([[stomodeum|stomodealno]]) ili sa analnog otvora na usta ([[proktodeum|proktodealno]]). Uz hranjive tvari, trofalaksa može obuhvatati ​​prijenos molekula kao što su proteini, hormoni,<ref name=":16">{{Cite journal |last1=LeBoeuf |first1=Adria C |last2=Waridel |first2=Patrice |last3=Brent |first3=Colin S |last4=Gonçalves |first4=Andre N |last5=Menin |first5=Laure |last6=Ortiz |first6=Daniel |last7=Riba-Grognuz |first7=Oksana |last8=Koto |first8=Akiko |last9=Soares |first9=Zamira G |last10=Privman |first10=Eyal |last11=Miska |first11=Eric A |last12=Benton |first12=Richard |last13=Keller |first13=Laurent |date=2016-11-29 |title=Oral transfer of chemical cues, growth proteins and hormones in social insects |journal=eLife |language=en |volume=5 |article-number=e20375 |doi=10.7554/eLife.20375 |pmid=27894417 |pmc=5153251 |doi-access=free |issn=2050-084X}}</ref> organizmi poput [[simbioza|simbionata]] i informacija koje služe kao oblik komunikacije.<ref>{{Cite journal|last1=E.|first1=Suárez, Mark|last2=L.|first2=Thorne, Barbara|date=2000-01-01|title=Rate, Amount, and Distribution Pattern of Alimentary Fluid Transfer via Trophallaxis in Three Species of Termites (Isoptera: Rhinotermitidae, Termopsidae)|journal=Annals of the Entomological Society of America|language=en|volume=93|issue=1|page=145|doi=10.1603/0013-8746(2000)093[0145:RAADPO]2.0.CO;2|s2cid=85794841 |issn=0013-8746}}</ref> Trofalaksiju koriste neke [[ptice]], [[sivi vuk]]ovi, [[Desmodontinae|vampirski šišmiši]], a najrazvijenija je kod [[eusocijalni insekti|eusocijalnih insekata]] poput [[mrav]]a,<ref name=":15" /> [[osa]], [[pčela]]<ref>{{Cite journal |last=Wcislo |first=William T. |date=2016 |title=Trophallaxis in weakly social bees (Apoidea) |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1111/een.12289 |journal=Ecological Entomology |language=en |volume=41 |issue=1 |pages=37–39 |doi=10.1111/een.12289 |bibcode=2016EcoEn..41...37W |issn=1365-2311}}</ref> i [[termit]]a. Poput [[laktacija|laktacije]], trofalaksa prenosi društveno prenesene materijale<ref>{{Cite journal |last1=Hakala |first1=Sanja Maria |last2=Fujioka |first2=Haruna |last3=Gapp |first3=Katharina |last4=Gasperin |first4=Ornela De |last5=Genzoni |first5=Eléonore |last6=Kilner |first6=Rebecca M. |last7=Koene |first7=Joris M. |last8=König |first8=Barbara |last9=Linksvayer |first9=Timothy A. |last10=Meurville |first10=Marie-Pierre |last11=Negroni |first11=Matteo A. |last12=Palejowski |first12=Hugo |last13=Wigby |first13=Stuart |last14=LeBoeuf |first14=Adria C. |date=2023-05-01 |title=Socially transferred materials: why and how to study them |url=https://www.cell.com/trends/ecology-evolution/abstract/S0169-5347(22)00290-7 |journal=Trends in Ecology & Evolution |language=English |volume=38 |issue=5 |pages=446–458 |doi=10.1016/j.tree.2022.11.010 |issn=0169-5347 |pmid=36543692 |bibcode=2023TEcoE..38..446H }}</ref> između tijela. == Etimologija == Riječ trofalaksa potiče od grčkih riječi ''trophé'', što znači "hrana", i ''allaxis'', što znači "razmjena",<ref>{{Cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/us/trophallaxis|archive-url=https://web.archive.org/web/20180323030632/https://en.oxforddictionaries.com/definition/us/trophallaxis|archive-date=March 23, 2018|title=trophallaxis {{!}} Definition of trophallaxis in US English by Oxford Dictionaries|website=Oxford Dictionaries {{!}} English|access-date=2018-03-22}}</ref> a uveo ju je [[entomologija|entomolog]] [[William Morton Wheeler]] 1918. godine.<ref>{{cite journal |last=Wheeler |first=W. M. |year=1918 |title=A study of some ant larvae with a consideration of the origin and meaning of social habits among insects |journal=[[Proc. Am. Philos. Soc.]] |volume=57 |issue=4 |pages=293–343 |jstor=983940 }}</ref> Wheelerova izvorna koncepcija bila je mnogo šira nego što se to obično smatra. Opisao je evoluciju trofalakse kao "stalno šireći vrtlog" koji je otpočeo kao međusobni trofički odnos između roditelja i potomka, ali se proširio i počeo obuhvatati sve složenije i složenije odnose. == Evolucijski značaj == Phylogenetic analyses show that trophallaxis has played a major role in evolutionary diversification within [[ant]]s.<ref name=":17">{{Cite journal |last1=Meurville |first1=Marie-Pierre |last2=Silvestro |first2=Daniele |last3=LeBoeuf |first3=Adria C. |date=2025-02-16 |title=Ecological change and conflict reduction led to a social circulatory system in ants |journal=Communications Biology |language=en |volume=8 |issue=1 |page=246 |doi=10.1038/s42003-025-07688-7 |doi-access=free|issn=2399-3642 |pmc=11830068 |pmid=39955384}}</ref> Trophallaxis evolved in ant lineages around 130 and 90 million years ago, coinciding with the rise of [[flowering plant]]s that provided new liquid food sources like [[nectar]] and [[Honeydew (secretion)|honeydew]]. Lineages that evolved trophallaxis showed higher net diversification rates compared to non-trophallactic lineages.<ref name=":17" /> The evolution of trophallaxis was strongly linked to reduced reproductive conflict within colonies and enabled the evolution of larger, more complex societies.<ref name=":17" /> This behavior, whether between adults or as a way to feed young,<ref name=":18">{{Cite journal |last1=Matte |first1=Arthur |last2=LeBoeuf |first2=Adria C. |date=2025-03-04 |title=Innovation in ant larval feeding facilitated queen–worker divergence and social complexity |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=122 |issue=9 |article-number=e2413742122 |doi=10.1073/pnas.2413742122 |pmc=11892636 |pmid=39999174 |bibcode=2025PNAS..12213742M }}</ref> appears to have been a key innovation that contributed to the [[Dominance (ecology)|ecological dominance]] of this major social insect lineage, facilitating efficient resource distribution, large colony sizes, high dimorphism between queens and workers,<ref name=":18" /> complex communication through shared fluids,<ref name=":19">{{Cite journal |last1=Hakala |first1=Sanja M |last2=Meurville |first2=Marie-Pierre |last3=Stumpe |first3=Michael |last4=LeBoeuf |first4=Adria C |date=2021-11-02 |title=Biomarkers in a socially exchanged fluid reflect colony maturity, behavior, and distributed metabolism |journal=eLife |language=en |volume=10 |article-number=e74005 |doi=10.7554/eLife.74005 |pmid=34725037 |pmc=8608388 |doi-access=free |issn=2050-084X}}</ref> and sophisticated [[Division of labour|division of labor]] across thousands of individuals.<ref>{{Cite journal |last1=Greenwald |first1=Efrat |last2=Eckmann |first2=Jean-Pierre |last3=Feinerman |first3=Ofer |date=2019-08-05 |editor-last=Grilli |editor-first=Jacopo |title=Colony entropy—Allocation of goods in ant colonies |journal=PLOS Computational Biology |language=en |volume=15 |issue=8 |article-number=e1006925 |doi=10.1371/journal.pcbi.1006925 |doi-access=free |issn=1553-7358 |pmc=6681937 |pmid=31381557 |bibcode=2019PLSCB..15E6925G }}</ref> Trophallaxis was used in the past to support theories on the origin of sociality in insects.<ref>{{cite journal |last=Roubaud |first=E. |year=1916 |title=Recherches biologiques sur les guepes solitaires et sociales d'Afrique. La genese de la vie sociale et l'evolution de l'instinct maternel chez les vespides|language=fr |journal=Ann Sci Nat |volume=1 |pages=1–160 }}</ref><ref name=":7">{{Cite journal|last1=Wcislo|first1=W. T.|last2=Gonzalez|first2=V. H.|date=2006-05-01|title=Social and ecological contexts of trophallaxis in facultatively social sweat bees, Megalopta genalis and M. ecuadoria (Hymenoptera, Halictidae)|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=53|issue=2|pages=220–225|doi=10.1007/s00040-005-0861-6|s2cid=30106024 |issn=0020-1812}}</ref> The Swiss psychologist and entomologist [[Auguste Forel]] also believed that food sharing was key to ant society and he used an illustration of it as the [[book frontispiece|frontispiece]] for his book ''The Social World of the Ants Compared with that of Man''.<ref>{{cite journal|journal=Journal of the History of the Behavioral Sciences|volume=38|issue=2|pages=133–156|year=2002|doi=10.1002/jhbs.10033 |pmid=11954038|title=Brave new worlds: Trophallaxis and the origin of society in the early twentieth century |last=Sleigh |first=Charlotte}}</ref> Proctodeal trophallaxis allowed [[termite]]s to transfer cellulolytic flagellates that made the digestion of wood possible and efficient.<ref>{{Cite journal|last1=Brune|first1=Andreas|last2=Dietrich|first2=Carsten|date=2015-10-15|title=The Gut Microbiota of Termites: Digesting the Diversity in the Light of Ecology and Evolution|journal=Annual Review of Microbiology|language=en|volume=69|issue=1|pages=145–166|doi=10.1146/annurev-micro-092412-155715|pmid=26195303|issn=0066-4227|doi-access=free}}</ref> Besides sociality, trophallaxis has evolved within many species as a method of nourishment for adults and/or juveniles,<ref name=":1">{{Cite journal|last=Keeping|first=Malcolm G.|date=1997-03-01|title=Social behavior and brood decline in reproductive-phase colonies ofBelonogaster petiolata (Degeer) (Hymenoptera: Vespidae)|journal=Journal of Insect Behavior|language=en|volume=10|issue=2|pages=265–278|doi=10.1007/BF02765559|bibcode=1997JIBeh..10..265K |s2cid=41829420 |issn=0892-7553}}</ref> kin survival,<ref name=":1" /> transfer of symbionts,<ref name="Kitade 2004 215–220">{{Cite journal|last=Kitade|first=Osamu|date=2004|title=Comparison of Symbiotic Flagellate Faunae between Termites and a Wood-Feeding Cockroach of the Genus ''Cryptocercus''|journal=Microbes and Environments|language=en|volume=19|issue=3|pages=215–220|doi=10.1264/jsme2.19.215|issn=1342-6311|doi-access=free}}</ref> transfer of immunity,<ref name=":13">{{Cite journal|last1=Hamilton|first1=Casey|last2=Lejeune|first2=Brian T.|last3=Rosengaus|first3=Rebeca B.|date=2011-02-23|title=Trophallaxis and prophylaxis: social immunity in the carpenter ant Camponotus pennsylvanicus |journal=Biology Letters|volume=7|issue=1|pages=89–92|doi=10.1098/rsbl.2010.0466 | pmc = 3030872 | pmid = 20591850 }}</ref> colony recognition<ref>{{Cite journal|last1=Dahbi|first1=Abdallah|last2=Hefetz|first2=Abraham|last3=Cerdá|first3=Xim|last4=Lenoir|first4=Alain|date=1999-07-01|title=Trophallaxis Mediates Uniformity of Colony Odor in Cataglyphis iberica Ants (Hymenoptera, Formicidae)|journal=Journal of Insect Behavior|language=en|volume=12|issue=4|pages=559–567|doi=10.1023/A:1020975009450|bibcode=1999JIBeh..12..559D |s2cid=24571599 |issn=0892-7553}}</ref> and foraging communication.<ref name=":3">{{Cite journal|last1=Gil|first1=Mariana|last2=Marco|first2=Rodrigo J. De|date=2005-02-15|title=Olfactory learning by means of trophallaxis in Apis mellifera|journal=Journal of Experimental Biology|language=en|volume=208|issue=4|pages=671–680|doi=10.1242/jeb.01474|issn=0022-0949|pmid=15695759|bibcode=2005JExpB.208..671G |doi-access=free}}</ref> Trophallaxis has even evolved as a parasitic strategy in some species to obtain food from their host.<ref>{{Cite journal|last1=Reed|first1=H. C.|last2=Akre|first2=R. D.|date=1983-09-01|title=Colony behavior of the obligate social parasiteVespula austriaca (Panzer) (Hymenoptera: Vespidae)|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=30|issue=3|pages=259–273|doi=10.1007/BF02223984|s2cid=29667161 |issn=0020-1812}}</ref> Trophallaxis can also result in the spreading of chemicals, such as [[pheromone]]s, throughout a colony, which is significant in social colony functioning.<ref name=":2">{{Cite book|title=The Insects Structure and Function|last=Chapman|first=R. F.|publisher=Cambridge University Press|year=2013|isbn=978-0-521-11389-2|location=New York, USA|page=42}}</ref> Species have evolved anatomy to allow them to participate in trophallaxis, such as the proventriculus in the crops of ''[[Formica fusca]]'' ants.<ref name=":2" /> This structure acts as a valve to enhance food storage capacity.<ref name=":2" /> Likewise, the honey bee ''[[Western honey bee|Apis mellifera]]'' is able to protrude their proboscis and sip nectar from the open mandibles of the donor bee.<ref name=":3" /> Certain mechanisms have also evolved to initiate food sharing, such as the sensory exploitation strategy that has evolved in the common cuckoo brood parasites.<ref name=":4">{{Cite journal|date=2013-10-21|title=Bird brood parasitism|journal=Current Biology|language=en|volume=23|issue=20|pages=R909–R913|doi=10.1016/j.cub.2013.08.025|pmid=24156805|issn=0960-9822|last1=Stevens|first1=Martin|doi-access=free|bibcode=2013CBio...23.R909S }}</ref> These birds have evolved brightly coloured gapes that stimulate the host to transfer food.<ref name=":4" /> == Beskičmenjaci == [[File:Black-ants.jpg|thumb|Trofalaksa kod [[stolarski mravi|stolarskih mrava]] ''Camponotus'' sp.]] Trophallaxis is a form of social feeding in many insects that contributes to collective metabolism in some cases<ref name=":19" /> and the formation of social bonds in others.<ref name=":7" /> It has been suggested that it may have evolved to reduce or avoid aggression from nest mates.<ref>{{Cite journal |last1=Liebig |first1=Jürgen |last2=Heinze |first2=Jürgen |last3=Hölldobler |first3=Bert |date=1997 |title=Trophallaxis and Aggression in the Ponerine Ant, Ponera coarctata: Implications for the Evolution of Liquid Food Exchange in the Hymenoptera |url=https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1439-0310.1997.tb00180.x |journal=Ethology |language=en |volume=103 |issue=9 |pages=707–722 |doi=10.1111/j.1439-0310.1997.tb00180.x |bibcode=1997Ethol.103..707L |issn=0179-1613}}</ref> Trophallaxis serves as a means of [[animal communication|communication]], at least [[Bee learning and communication|in bees]], like ''[[Megalopta genalis|M. genalis]],''<ref name=":8">{{Cite journal|last1=Wcislo|first1=W. T.|last2=Gonzalez|first2=V. H.|date=2006-05-01|title=Social and ecological contexts of trophallaxis in facultatively social sweat bees, Megalopta genalis and M. ecuadoria (Hymenoptera, Halictidae)|journal=Insectes Sociaux|volume=53|issue=2|pages=220–225|doi=10.1007/s00040-005-0861-6|s2cid=30106024 |issn=0020-1812}}</ref> and ants.<ref name=":9">{{Cite journal|date=1995-01-01|title=Allocation of liquid food to larvae via trophallaxis in colonies of the fire ant, Solenopsis invicta|journal=Animal Behaviour|language=en|volume=50|issue=3|pages=801–813|doi=10.1016/0003-3472(95)80140-5|issn=0003-3472|last1=Cassill|first1=Deby Lee|last2=Tschinkel|first2=Walter R.|citeseerx=10.1.1.737.1879|s2cid=18395869 }}</ref> Trophallaxis in ''M. genalis'' is part of a social exchange system, where dominant bees are usually the recipients of food.<ref name=":8" /> It increases longevity of bees that have less access to food and decreases aggression between nest mates.<ref name=":8" /> In the red fire ant, colony members store food in their crops and regularly exchange this food with other colony members and larvae to form a sort of "communal stomach" for the colony.<ref name=":9" /> This is also true for certain species of ''Lasioglossum'', such as the sweat bee ''[[Lasioglossum hemichalceum]]''. ''L. hemichalceum'' will often exchange food with other members regardless of whether they are nestmates or not.<ref name=":10">{{Cite journal|last1=Kukuk|first1=P. F.|last2=Sage|first2=G. K.|date=1994-12-01|title=Reproductivity and relatedness in a communal halictine beeLasioglossum (Chilalictus) hemichalceum|journal=Insectes Sociaux|language=en|volume=41|issue=4|pages=443–455|doi=10.1007/BF01240647|s2cid=26041482 |issn=0020-1812}}</ref> This is because cooperation among non-relatives offers more benefit than cost to the group.<ref name=":10" /> Many wasps, like ''[[Protopolybia exigua]]'' and ''[[Belonogaster petiolata]]'', exhibit foraging behavior where adults perform trophallaxis with adults and between adults and larvae.<ref name=":11">{{Cite journal|last1=Rocha|first1=Agda|last2=Giannotti|first2=Edilberto|last3=Bichara-Filho|first3=Carlos|date=2009-01-01|title=Resources Taken to the Nest by Protopolybia exigua (Hymenoptera, Vespidae) in Different Phases of the Colony Cycle, in a Region of the Médio São Francisco River, Bahia, Brazil|url=https://www.researchgate.net/publication/261833590|journal=Sociobiology|volume=54|pages=439–456}}</ref><ref name=":1"/> ''P. exigua'' carry nectar, wood pulp and macerated prey in its crop from the field to the nest for transfer; for larvae survival they carry amounts of prey proportional to the amount of larvae in the nest.<ref name=":11" /> Voluntary trophallaxis in ''[[Xylocopa pubescens]]'' bees has led to the nest guarding behavior that the species is known for.<ref name=":12">{{Cite journal|last=van der Blom|first=Jan|date=1988|title=Social Behaviour in Carpenter Bee Xylocopa pubescens (Spinola)|journal=Ethology International Journal of Behavioural Biology|volume=79|issue=4|pages=281–294|doi=10.1111/j.1439-0310.1988.tb00717.x}}</ref> This bee species allows one adult to forage and bring nectar back for the rest of the nest population as a way to continually defend the nest while obtaining nutrients for all members of the colony.<ref name=":12" /> In termites,<ref name="Kitade 2004 215–220"/> proctodeal trophallaxis is crucial for replacing the gut [[endosymbionts]] that are lost after every molt. Gut symbionts are also transferred by anal trophallaxis in wood-eating termites and cockroaches.<ref>{{Cite journal|last1=Klass|first1=Klaus-Dieter|last2=Nalepa|first2=Christine|last3=Lo|first3=Nathan|date=March 2008|title=Wood-feeding cockroaches as models for termite evolution (Insecta: Dictyoptera): Cryptocercus vs. Parasphaeria boleiriana|journal=Molecular Phylogenetics and Evolution|volume=46|issue=3|pages=809–817|doi=10.1016/j.ympev.2007.11.028|issn=1055-7903|pmid=18226554 |bibcode=2008MolPE..46..809K }}</ref> Transfer of gut symbionts in these species is essential to digest wood as their food source. [[Carpenter ant]]s transfer immunity through trophallaxis by the direct transfer of antimicrobial substances, increasing disease resistance and social immunity of the colony.<ref name=":13" /><ref name=":12" /> In some species of ants, it may play a role in spreading the colony odour that identifies members,<ref name=":0">{{cite journal|last1=Dahbi|first1=A.|last2=Hefetz|first2=A.|last3=Cerda|first3=X.|last4=Lenoir|first4=A.|year=1999|title=Trophallaxis mediates uniformity of colony odor in ''Cataglyphis iberica'' ants (Hymenoptera, Formicidae)|journal=Journal of Insect Behavior|volume=12|issue=4|pages=559–567|doi=10.1023/A:1020975009450|bibcode=1999JIBeh..12..559D |s2cid=24571599 }}</ref> though this has been debated.<ref name=":16" /> Honey bee foragers use trophallaxis in associative learning to form long-term olfactory memories, in order to teach nest mates foraging behavior and where to search for food.<ref name=":3" /> Beyond these well-characterized functions, trophallaxis also forms an extensive social network connecting most colony members through chains of liquid transfer<ref>{{Cite journal |last=Gernat |first=Tim |last2=Rao |first2=Vikyath D. |last3=Middendorf |first3=Martin |last4=Dankowicz |first4=Harry |last5=Goldenfeld |first5=Nigel |last6=Robinson |first6=Gene E. |date=2018-02-13 |title=Automated monitoring of behavior reveals bursty interaction patterns and rapid spreading dynamics in honeybee social networks |url=https://pnas.org/doi/full/10.1073/pnas.1713568115 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |language=en |volume=115 |issue=7 |pages=1433–1438 |doi=10.1073/pnas.1713568115 |issn=0027-8424 |pmc=5816157 |pmid=29378954}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Gernat |first=Tim |last2=Jagla |first2=Tobias |last3=Jones |first3=Beryl M. |last4=Middendorf |first4=Martin |last5=Robinson |first5=Gene E. |date=2023-01-27 |title=Automated monitoring of honey bees with barcodes and artificial intelligence reveals two distinct social networks from a single affiliative behavior |url=https://www.nature.com/articles/s41598-022-26825-4 |journal=Scientific Reports |language=en |volume=13 |issue=1 |doi=10.1038/s41598-022-26825-4 |doi-access=free|issn=2045-2322 |pmc=9883485 |pmid=36707534}}</ref>, but the significance of this network remains unknown. In addition, ''[[Vespula austriaca]]'' wasps also engage in trophallaxis as a form of parasitism with its host to obtain nutrients.<ref name=":14">{{Cite journal|title = Colony behavior of the obligate social ''Vespula austriaca'' (Panzer) (Hymenoptera: Vespidae)|last1 = Reed|first1 = H.C.|date = 1983|journal = Insectes Sociaux|doi = 10.1007/bf02223984|last2 = Akre|first2 = R.D.|issue = 3|volume = 30|pages = 259–273| s2cid=29667161 }}</ref> ''V. austriaca'' is an obligate parasite species that invades the nests of host species and obtains food by constraining the host with their legs and forcing trophallaxis.<ref name=":14" /> == Kičmenjaci == [[File:Pygoscelis antarctica feeding a chick.jpg|thumb|Dijeljenje hrane između roditelja i ptića [[orgličasti pingvin|ogrličastog pingvina]] (''Pygoscelis antarctica'').]] [[Kičmenjaci]] poput nekih vrsta ptica, [[sivi vuk|sivih vukova]] i vampirskih šišmiša također hrane svoje mlade regurgitacijom hrane kao oblikom trofalakse. Dijeljenje hrane kod kičmenjaka je oblik reciprociteta koji pokazuju mnoge društvene vrste.<ref name=":6">{{Cite journal|last1=Carter|first1=Gerald|last2=Wilkinson|first2=Gerald|date=2013-11-01|title=Does food sharing in vampire bats demonstrate reciprocity? |journal=Communicative & Integrative Biology|volume=6|issue=6|article-number=e25783|doi=10.4161/cib.25783 |pmc=3913674|pmid=24505498}}</ref> Divlji vukovi prenose hranu u svom želucu mladuncima ili ženkama i dijele je regurgitacijom, kao oblikom trofalakse.<ref name=":5">{{Cite journal|last1=Mech|first1=L David|last2=Wolf|first2=Paul C|last3=Packard|first3=Jane M|date=1999-11-01|title=Regurgitative food transfer among wild wolves|journal=Canadian Journal of Zoology|volume=77|issue=8|pages=1192–1195|doi=10.1139/z99-097|bibcode=1999CaJZ...77.1192M |s2cid=85746335 |issn=0008-4301|url=http://digitalcommons.unl.edu/usgsnpwrc/380|url-access=subscription}}</ref> Vukovi koji primaju hranu često ližu ili njuškaju njušku vuka koji ju pruža kako bi ga naveli na povraćanje.<ref name=":5" /> Vampirski šišmiši dijele krv sa srodnicima regurgitacijom, čime povećavaju svoju [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] selekcijom srodnika.<ref name=":6" /> Ptice povrate hranu i direktno je prenose u usta svog potomstva kao dio roditeljske brige, poput "[[ptičje mlijeko|ptičjeg mlijeka]]" koje majke golubice prenose u usta svojih mladih.<ref>{{Cite journal|last=Lehrman|first=Daniel S.|date=1955-01-01|title=The Physiological Basis of Parental Feeding Behavior in the Ring Dove (Streptopelia Risoria)|journal=Behaviour|language=en|volume=7|issue=1|pages=241–285|doi=10.1163/156853955X00094|issn=1568-539X}}</ref> Kukavica, parazit legla, je još jedna vrsta ptica koja vrši trofalaksu. Kukavica koristi mimikriju, poput oponašanja boja i uzoraka ljuske jaja domaćina, kako bi smjestila svoje mlade u gnijezdo domaćina, gdje će biti hranjeni i odgajani bez ikakvih troškova za majku kukavicu.<ref name=":4" /> Mladunci kukavice često mogu oponašati poziv moljakanja cijelog gnijezda mladunaca domaćina i imaju intenzivno obojena usta; oboje djeluje kao [[superstimulans|natprirodni stimulans]], potičući pticu-domaćina da im daje hranu umjesto vlastitim mladuncima putem trofalakse.<ref name=":4" /> == Povezano == * [[Evolucijski modeli dijeljenja hrane]] * [[Regurgitacija]] * [[Superorganizam]] == Reference == {{reflist|30em}} {{načini ishrane}} [[Kategorija:Načini ishrane]] [[Kategorija:Ekologija insekata]] hjrxj06cyjuxtmcf937u6kjl7j3f7gh 10 243353 42715991 1709932 2026-11-03T02:48:31Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi u tekstu]] 42715991 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi u tekstu]] dmth7x2ulqxruef2tzr0cpsklztdfm9 11 251474 42715954 42558510 2026-11-03T02:24:43Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Razgovor o šablonu:Ostava]] na [[Razgovor o šablonu:Kategorija na Wikiostavi]] 1742529 wikitext text/x-wiki == Minimalizam == {| class="infobox sisterproject" style="width: 330px" | style="text-align: center;" |[[Datoteka:Commons-logo.svg|50px|none|link=commons:Category:{{{1|{{PAGENAME}}}}}]] | U [[:commons:Glavna stranica - Главна страница|Wikimedijinoj ostavi]] ima još materijala vezanih za: У [[:commons:Glavna stranica - Главна страница|Викимедијиној остави]] има још материјала везаних за: :'''''[[Commons:Category:{{{1|{{PAGENAME}}}}}|{{{2|{{PAGENAME}}}}}]]''''' |} {| class="infobox sisterproject" style="width: 300px" | style="text-align: center;" |[[Datoteka:Commons-logo.svg|50px|none|link=commons:Category:{{{1|{{PAGENAME}}}}}]] | U [[:commons:Glavna stranica - Главна страница|Wikimedijinoj ostavi]] ima još materijala vezanih za: :'''''[[Commons:Category:{{{1|{{PAGENAME}}}}}|{{{2|{{PAGENAME}}}}}]]''''' |} <div class="infobox sisterproject" style="width: 300px"> <div style="float: left;">[[Datoteka:Commons-logo.svg|15px|none|link=commons:Category:{{{1|{{PAGENAME}}}}}]]</div> <div style="margin-left: 20px;">'''''[[Commons:Category:{{{1|{{PAGENAME}}}}}|{{{2|{{PAGENAME}}}}}]]''''' na [[:commons:Glavna stranica - Главна страница|Wikimedijinoj ostavi]] </div> </div> [[Korisnik:Prado|Pradina]]/[[Korisnik:TheStefan12345|Stefanova]] verzija iz [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:Commonscat&oldid=1664902 28. 6.] bila je zaista glomazna (prvi odozgo desno), pa ju je [[Korisnik:Belirac|Belirac]] dan kasnije smanjio (druga odozgo). Ja sam je danas smanjio dodatno (treći primjer) i to iz isključivog stilskog razloga: [[Korisnik:Autobot|Autobot]] automatski dodaje ove okvire iznad kategorija pa završavaju ispod šablonskih traka, a u kombinaciji s također glomaznim okvirom <span class="plainlinks">[https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0ablon:U_za%C4%8Detku&oldid=1740523 ''U začetku'']</span> (kojeg korisnici stavljaju iznad navigacijskih traka) dno članka izgleda neuredno i deformirano. Sa najnovijom verzijom dno je puno urednije neovisno stajao li Commons iznad ili ispod navigacijskih traka, a rješenje je spoj njemačko-francuske verzije: okvir ostaje plutajući i zdesna, a tekst je uglavnom u jednom redu (eventualno dva kod dužih imena članaka). --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 16:29, 24 studeni-новембар 2013 (CET) Recimo članak ''[[Aluminit]]'' je primjer gdje dolazi do gore navedenog problema: prvo ide glomazni šablon ''U začetku'', onda šablonska navigacijska traka (''Minerali''), a još ispod desno glomazni ''Commonscat''. Navedena dva šablona najčešće se rabe pa takvih primjera ima na hiljade. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 16:49, 24 studeni-новембар 2013 (CET) fvbec63fib0zfut3gwjm0hy5khdfuys 2 252974 42715893 42715812 2026-11-02T19:35:05Z Duma 16555 42715893 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} '''Mezoterm''' (od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] μέσος (''mésos'') "srednji, umjeren, srednji" i θερμός (''thermós'') "topao, vruć") je vrsta životinje sa [[termoregulacija|strategijom termoregulacije]] koja se nalazi između hladnokrvnih [[ektoterm]]a i toplokrvnih [[endoterm]]a. == Definicija == Mezotermi imaju dvije osnovne karakteristike:<ref name=":0">{{cite journal|last1=Grady|title=Evidence for mesothermy in dinosaurs|journal=Science|date=2014|volume=344|issue=6189|pages=1268–1272|doi=10.1126/science.1253143|display-authors=etal|pmid=24926017|bibcode=2014Sci...344.1268G |s2cid=9806780 }}</ref> # Povišenje tjelesne temperature metaboličkom proizvodnjom [[toplota|toplote]]. # Slaba ili odsutna metabolička kontrola određene [[termoregulacija|tjelesne temperature]]. Prva osobina razlikuje mezoterme od [[ektoterm]]a, a druga od endoterma. Na primjer, endotermi, kada im je hladno, uglavnom će pribjeći [[drhtanje|drhtanju]] ili metaboliziranju [[Tamno masno tkivo|smeđe masti]] kako bi održali konstantnu tjelesnu temperaturu, što dovodi do veće [[Bazalni metabolizam|stope metabolizma]]. Međutim, mezotermi će imati nižu tjelesnu temperaturu i nižu stopu metabolizma kako [[Sobna temperatura|temperatura okoline]] opada.<ref>{{cite journal |last1=Bernal |display-authors=etal |year=2001 |title=Review: Analysis of the evolutionary convergence for high performance swimming in lamnid sharks and tunas |journal=Comparative Biochemistry and Physiology A |volume=129 |issue=2–3 |pages=695–726 |doi=10.1016/S1095-6433(01)00333-6 |pmid=11423338}}</ref> Osim toga, tjelesna temperatura mezoterma ima tendenciju rasta s povećanjem veličine tijela ([[fenomen]] poznat kao [[gigantotermija]]<ref>{{cite journal |last1=Paladino |display-authors=etal |year=1990 |title=Metabolism of leatherback turtles, gigantothermy, and thermoregulation of dinosaurs |journal=Nature |volume=344 |issue=6269 |pages=858–860 |doi=10.1038/344858a0 |bibcode=1990Natur.344..858P |s2cid=4321764}}</ref>), za razliku od endoterma. To odražava manji [[Odnos površine i zapremine|omjer površine i zapremine]] kod velikih [[životinja]], što smanjuje stopu gubitka topline. Iako su [[neontologija|živući]] mezotermi relativno rijetki, u dobre primjere spadaju [[tuna]], [[Lamnidae|lamnidne ajkule]] (npr. [[velika bijela ajkula]]), [[sedmopruga usminjača]], neke vrste [[pčela]],<ref>{{cite web |title=Temperature regulation |quote=bumblebees are warm-blooded insects. |website=bumblebee.org |url=http://www.bumblebee.org/bodyTempReg.htm}}</ref> [[Heterocephalus glaber|golo slijepo kuče]], [[Procaviidae|damani]] i [[Tachyglossidae|ješci]]. Historijski gledano, [[Alphonse Pyramus de Candolle|de Candolle]] je koristio istu riječ za opisivanje biljaka kojima je za uspješan rast potreban umjeren nivo topline.<ref>{{cite book |last=Allaby |first=Michael |year=2004 |title=A Dictionary of Ecology |edition=4th |publisher=Oxford University Press |isbn=9780198608912 |url=https://archive.org/details/dictionaryofplan0000unse_a2q0 |url-access=registration |via=Internet Archive (archive.org)}}</ref> Prema njegovoj šemi, mezotermne biljke rastu u regijama gdje je prosječna temperatura u najtoplijem mjesecu veća od 22°C, a u najhladnijem minimalno 6°C. == Termoregulacija kod dinosaura == The [[thermoregulatory]] status of [[dinosaur]]s has long been debated, and is still an active area of research. The term 'mesothermy' was originally coined<ref>{{cite book|last1=Sampson|first1=Scott|title=Dinosaur Odyssey: Fossil Threads in the Web of Life|publisher=University of California Press|pages=175–192}}</ref> to advocate for an intermediate status of [[non-avian dinosaur]] thermoregulation, between endotherms and ectotherms. A more technical definition was provided by Grady ''et al'',<ref name=":0" /> who argued for dinosaur mesothermy on the basis of their intermediate [[growth rate (biology)|growth rate]]s, and the empirical relationship between growth, metabolism and thermoregulation in extant [[vertebrate]]s. This viewpoint was challenged by D'Emic,<ref>{{cite journal|last1=D'Emic|first1=Michael|title=Comment on "Evidence for mesothermy in dinosaurs"|date=2015|volume=348|issue=6238|pages=982|doi=10.1126/science.1260061|pmid=26023130|journal=Science|bibcode=2015Sci...348..982D |doi-access=free}}</ref> who argued that because growth rates are sensitive to [[seasonal variation]] in resources, dinosaur maximum growth rates were underestimated by Grady ''et al''. Adjusting dinosaur rates upwards by a factor of two, D'Emic found dinosaurs to grow similarly to [[mammal]]s, and thus were likely endothermic. However, sensitivity to seasonal variation in resources should be true for all vertebrates. If all vertebrate [[taxa]] were similarly adjusted, the relative differences in rates does not change.<ref>{{cite journal|last1=Grady|title=Response to Comments on "Evidence for mesothermy in dinosaurs"|journal=Science|volume=348|issue=6238|pages=982|doi=10.1126/science.1260299|display-authors=etal|pmid=26023132|year=2015|bibcode=2015Sci...348R.982G |doi-access=free}}</ref> Dinosaurs remain intermediate growers and good candidates for mesothermy.<ref>{{cite journal | url=https://www.science.org/doi/full/10.1126/science.1260299 | doi=10.1126/science.1260299 | title=Response to Comments on "Evidence for mesothermy in dinosaurs" | date=2015 | last1=Grady | first1=John M. | last2=Enquist | first2=Brian J. | last3=Dettweiler-Robinson | first3=Eva | last4=Wright | first4=Natalie A. | last5=Smith | first5=Felisa A. | journal=Science | volume=348 | issue=6238 | page=982 | pmid=26023132 | bibcode=2015Sci...348R.982G | url-access=subscription |author-link5=Felisa Smith}}</ref> Nonetheless, the dinosaur mesothermy hypothesis requires further support to be confirmed. [[Fossil]] [[oxygen isotope]]s, which can reveal an organism's body temperature, should be particularly informative. Recently, a study of [[theropod]] and [[sauropod]] isotopes<ref>{{cite journal|last1=Eagle|title=Isotopic ordering in eggshells reflects body temperatures and suggests differing thermophysiology in two Cretaceous dinosaurs|journal=Nature Communications|date=2015|volume=6|doi=10.1038/ncomms9296|display-authors=etal|pages=8296|pmid=26462135|bibcode=2015NatCo...6.8296E |doi-access=free}}</ref> offered some support for dinosaur mesothermy. Feathered theropods are probably the best candidates for dinosaur endothermy, yet the examined theropods had relatively low body temperatures {{convert|32.0|C|F|abbr=on}}. Large sauropods had higher body temperatures {{convert|37.0|C|F|abbr=on}}, which may be reflective of mesothermic gigantothermy.<ref>{{cite journal | url=https://www.cell.com/current-biology/fulltext/S0960-9822(24)00525-6 | doi=10.1016/j.cub.2024.04.051 | title=Early Jurassic origin of avian endothermy and thermophysiological diversity in dinosaurs | date=2024 | last1=Chiarenza | first1=Alfio Alessandro | last2=Cantalapiedra | first2=Juan L. | last3=Jones | first3=Lewis A. | last4=Gamboa | first4=Sara | last5=Galván | first5=Sofía | last6=Farnsworth | first6=Alexander J. | last7=Valdes | first7=Paul J. | last8=Sotelo | first8=Graciela | last9=Varela | first9=Sara | journal=Current Biology | volume=34 | issue=11 | pages=2517–2527.e4 | pmid=38754424 | bibcode=2024CBio...34.2517C | doi-access=free | hdl=11093/11035 | hdl-access=free }}</ref> == Povezano == * [[Heterotermija]] * [[Gigantotermija]] * [[Regionalna endotermija]] * [[Regionalna heterotermija]] * ''[[Salvator merianae]]'' == Reference == {{Reflist|2}} Kategorija:Termoregulacija nljsjb3ifuudg227b8lnxic4o4yr9d1 42715904 42715893 2026-11-02T21:12:37Z Duma 16555 /* Termoregulacija kod dinosaura */ 42715904 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} '''Mezoterm''' (od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] μέσος (''mésos'') "srednji, umjeren, srednji" i θερμός (''thermós'') "topao, vruć") je vrsta životinje sa [[termoregulacija|strategijom termoregulacije]] koja se nalazi između hladnokrvnih [[ektoterm]]a i toplokrvnih [[endoterm]]a. == Definicija == Mezotermi imaju dvije osnovne karakteristike:<ref name=":0">{{cite journal|last1=Grady|title=Evidence for mesothermy in dinosaurs|journal=Science|date=2014|volume=344|issue=6189|pages=1268–1272|doi=10.1126/science.1253143|display-authors=etal|pmid=24926017|bibcode=2014Sci...344.1268G |s2cid=9806780 }}</ref> # Povišenje tjelesne temperature metaboličkom proizvodnjom [[toplota|toplote]]. # Slaba ili odsutna metabolička kontrola određene [[termoregulacija|tjelesne temperature]]. Prva osobina razlikuje mezoterme od [[ektoterm]]a, a druga od endoterma. Na primjer, endotermi, kada im je hladno, uglavnom će pribjeći [[drhtanje|drhtanju]] ili metaboliziranju [[Tamno masno tkivo|smeđe masti]] kako bi održali konstantnu tjelesnu temperaturu, što dovodi do veće [[Bazalni metabolizam|stope metabolizma]]. Međutim, mezotermi će imati nižu tjelesnu temperaturu i nižu stopu metabolizma kako [[Sobna temperatura|temperatura okoline]] opada.<ref>{{cite journal |last1=Bernal |display-authors=etal |year=2001 |title=Review: Analysis of the evolutionary convergence for high performance swimming in lamnid sharks and tunas |journal=Comparative Biochemistry and Physiology A |volume=129 |issue=2–3 |pages=695–726 |doi=10.1016/S1095-6433(01)00333-6 |pmid=11423338}}</ref> Osim toga, tjelesna temperatura mezoterma ima tendenciju rasta s povećanjem veličine tijela ([[fenomen]] poznat kao [[gigantotermija]]<ref>{{cite journal |last1=Paladino |display-authors=etal |year=1990 |title=Metabolism of leatherback turtles, gigantothermy, and thermoregulation of dinosaurs |journal=Nature |volume=344 |issue=6269 |pages=858–860 |doi=10.1038/344858a0 |bibcode=1990Natur.344..858P |s2cid=4321764}}</ref>), za razliku od endoterma. To odražava manji [[Odnos površine i zapremine|omjer površine i zapremine]] kod velikih [[životinja]], što smanjuje stopu gubitka topline. Iako su [[neontologija|živući]] mezotermi relativno rijetki, u dobre primjere spadaju [[tuna]], [[Lamnidae|lamnidne ajkule]] (npr. [[velika bijela ajkula]]), [[sedmopruga usminjača]], neke vrste [[pčela]],<ref>{{cite web |title=Temperature regulation |quote=bumblebees are warm-blooded insects. |website=bumblebee.org |url=http://www.bumblebee.org/bodyTempReg.htm}}</ref> [[Heterocephalus glaber|golo slijepo kuče]], [[Procaviidae|damani]] i [[Tachyglossidae|ješci]]. Historijski gledano, [[Alphonse Pyramus de Candolle|de Candolle]] je koristio istu riječ za opisivanje biljaka kojima je za uspješan rast potreban umjeren nivo topline.<ref>{{cite book |last=Allaby |first=Michael |year=2004 |title=A Dictionary of Ecology |edition=4th |publisher=Oxford University Press |isbn=9780198608912 |url=https://archive.org/details/dictionaryofplan0000unse_a2q0 |url-access=registration |via=Internet Archive (archive.org)}}</ref> Prema njegovoj šemi, mezotermne biljke rastu u regijama gdje je prosječna temperatura u najtoplijem mjesecu veća od 22°C, a u najhladnijem minimalno 6°C. == Termoregulacija kod dinosaura == [[termoregulacija|Termoregulacijski]] status [[dinosaur]]a je dugo bio predmet rasprave i još uvijek je aktivno područje istraživanja. Termin "mezotermija" je prvobitno stvoren<ref>{{cite book|last1=Sampson|first1=Scott|title=Dinosaur Odyssey: Fossil Threads in the Web of Life|publisher=University of California Press|pages=175–192}}</ref> u sklopu zalaganja za međustatus termoregulacije [[dinosaur|neptičjih dinosaura]] - između endoterma i ektoterma. Definiciju koja je bila više tehničke prirode dali su Grady ''et al'',<ref name=":0" /> zalagajući se za mezotermiju dinosaura na osnovu njihovih intermedijarnih stopa rasta i empirijskog odnosa između rasta, metabolizma i termoregulacije kod postojećih [[kičmenjak]]a. To gledište osporio je D'Emic,<ref>{{cite journal|last1=D'Emic|first1=Michael|title=Comment on "Evidence for mesothermy in dinosaurs"|date=2015|volume=348|issue=6238|pages=982|doi=10.1126/science.1260061|pmid=26023130|journal=Science|bibcode=2015Sci...348..982D |doi-access=free}}</ref> koji je tvrdio da su Grady i saradnici podcijenili maksimalne stope rasta dinosaura, budući da su one osjetljive na [[sezonske varijacije]] u resursima. Prilagođavajući stope rasta dinosaura naviše za faktor od dva, D'Emic je otkrio da su dinosauri rasli slično [[sisari]]ma i stoga vjerovatno bili endotermni. Međutim, osjetljivost na sezonske varijacije u resursima trebala bi važiti za sve kičmenjake. Ako bi se svi [[takson]]i kičmenjaka slično prilagodili, relativne razlike u stopama se ne bi promijenile.<ref>{{cite journal|last1=Grady|title=Response to Comments on "Evidence for mesothermy in dinosaurs"|journal=Science|volume=348|issue=6238|pages=982|doi=10.1126/science.1260299|display-authors=etal|pmid=26023132|year=2015|bibcode=2015Sci...348R.982G |doi-access=free}}</ref> Dinosauri ostaju srednje razvijeni u pogledu rasta i dobri su kandidati za mezotermiju.<ref>{{cite journal | url=https://www.science.org/doi/full/10.1126/science.1260299 | doi=10.1126/science.1260299 | title=Response to Comments on "Evidence for mesothermy in dinosaurs" | date=2015 | last1=Grady | first1=John M. | last2=Enquist | first2=Brian J. | last3=Dettweiler-Robinson | first3=Eva | last4=Wright | first4=Natalie A. | last5=Smith | first5=Felisa A. | journal=Science | volume=348 | issue=6238 | page=982 | pmid=26023132 | bibcode=2015Sci...348R.982G | url-access=subscription |author-link5=Felisa Smith}}</ref> Ipak, hipoteza o mezotermiji dinosaura zahtijeva daljnju podršku kako bi bila potvrđena. Izotopi [[fosil]]nog [[izotopi kisika|kisika]], koji mogu otkriti tjelesnu temperaturu organizma, trebali bi biti naročito informativni. Nedavno istraživanje izotopa kod [[teropod]]a i [[sauropod]]a<ref>{{cite journal|last1=Eagle|title=Isotopic ordering in eggshells reflects body temperatures and suggests differing thermophysiology in two Cretaceous dinosaurs|journal=Nature Communications|date=2015|volume=6|doi=10.1038/ncomms9296|display-authors=etal|pages=8296|pmid=26462135|bibcode=2015NatCo...6.8296E |doi-access=free}}</ref> pružilo je određenu podršku za mezotermiju kod dinosaura. Pernati teropodi su vjerojatno najbolji kandidati za endotermiju kod dinosaura, ali istraživani teropodi imali su relativno nisku tjelesnu temperaturu od 32,0°C. Veliki sauropodi imali su višu tjelesnu temperaturu od 37,0 °C, što može odražavati mezotermnu gigantotermiju.<ref>{{cite journal | url=https://www.cell.com/current-biology/fulltext/S0960-9822(24)00525-6 | doi=10.1016/j.cub.2024.04.051 | title=Early Jurassic origin of avian endothermy and thermophysiological diversity in dinosaurs | date=2024 | last1=Chiarenza | first1=Alfio Alessandro | last2=Cantalapiedra | first2=Juan L. | last3=Jones | first3=Lewis A. | last4=Gamboa | first4=Sara | last5=Galván | first5=Sofía | last6=Farnsworth | first6=Alexander J. | last7=Valdes | first7=Paul J. | last8=Sotelo | first8=Graciela | last9=Varela | first9=Sara | journal=Current Biology | volume=34 | issue=11 | pages=2517–2527.e4 | pmid=38754424 | bibcode=2024CBio...34.2517C | doi-access=free | hdl=11093/11035 | hdl-access=free }}</ref> == Povezano == * [[Heterotermija]] * [[Gigantotermija]] * [[Regionalna endotermija]] * [[Regionalna heterotermija]] * ''[[Salvator merianae]]'' == Reference == {{Reflist|2}} Kategorija:Termoregulacija nvirzy7uqx2engyvzeubyb8qv6a668z 42715912 42715904 2026-11-02T21:49:44Z Duma 16555 42715912 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} [[File:Ardea cinerea Winterhabitus.jpg|mini|Toplokrvne životinje su bilo ptice...]] [[File:Nursing Ursus maritimus retuschiert.jpg|mini|... ili sisari.]] Als '''gleichwarmes Tier''' oder '''homoiothermes Tier''' (auch '''homöotherm'''; von {{grcS|ὁμοῖος|homoîos}} „ähnlich“ und {{lang|grc|θερμός|thermós}} „warm“) oder '''endothermes Tier'''<ref>Neil A. Campbell, Jane B. Reece: Biologie, München 2009, Seite 1.167</ref> ({{lang|grc|ἔνδον|éndon}} „innen, innerhalb“) werden in der [[Zoologie]] Tiere ([[Vögel]], [[Säugetiere]]) bezeichnet, die ihre [[Körperkerntemperatur]] unabhängig von der Umwelttemperatur auf einen konstanten Temperaturwert regulieren können. Der Übergang der Homoiothermie zur [[Poikilothermie]] ist bisweilen fließend.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Die Wärmeproduktion ermöglicht eine größere Wetterunabhängigkeit, erhöht aber den Energieverbrauch. Weiterhin ist aufgrund der Notwendigkeit, Wärmeverluste nur so weit wie nötig zuzulassen, die Variation des anatomischen Bauplanes begrenzt ([[Bergmannsche Regel]]). == Regulacija tjelesne temperature == Sowohl bei Vögeln wie auch bei Säugern wird die gleichwarme Körperkerntemperatur durch die Stoffwechselaktivität der Tiere erzeugt. Dies wirkt sich auf den [[Grundumsatz]] des Stoffwechsels aus, der deutlich höher ist als bei [[Wechselwarmes Tier|wechselwarmen]] (''poikilothermen'' oder ''ektothermen'') Tieren. [[Thermorezeptor]]en in der Haut und temperatursensitive Neuronen im [[Zentralnervensystem]] wirken hierbei auf ein Temperaturverarbeitungszentrum im [[Hypothalamus]], welches bei Abweichungen von der Normtemperatur für die Erhöhung oder Absenkung der Körpertemperatur sorgt. === Snižavanje tjelesne temperature === Bei zu hoher Körperkerntemperatur kann auf verschiedene Weise Wärme abgeführt werden. Dies geschieht häufig durch die Verdunstung von Wasser, beispielsweise bei Menschen durch das [[Schweiß|Schwitzen]], bei Hunden durch Hecheln oder durch Felllecken bei Katzen. Auch eine bei Bedarf gut durchblutete große Körperoberfläche kann der Wärmeabgabe dienen, wie bei den Ohren der [[Afrikanische Elefanten|Afrikanischen Elefanten]]. === Povećanje tjelesne temperature === Bei zu niedriger Körperkerntemperatur wird die Stoffwechselrate gesteigert, weit verbreitet ist die als [[Tremor|Zittern]] bezeichnete Stoffwechselsteigerung der [[Muskeln]], für geringe Wärmemengen reicht oft [[Mikrovibration]]. Zudem besitzen [[Säugling|neugeborene Säuger]] und alle [[Winterschlaf|Winterschläfer]] in größerem Umfang [[braunes Fettgewebe]] zur direkten [[Thermogenese]] aus [[Fettgewebe|Speicherfett]]. === Termička izolacija === Gleichwarme Tiere verfügen in der Regel über Wärmeisolierungen, die von der Minderung der Hautdurchblutung über isolierendes [[Unterhautfettgewebe]] bis zum Einschluss von isolierenden Luftschichten in [[Feder]]n oder [[Haar]]en reicht. * Bei Vögeln bewirken Lufteinschlüsse im Federkleid, insbesondere in den [[Daune]]n, eine Wärmeisolation * Bei landlebenden Säugetieren wirkt im [[Fell]] eingeschlossene Luft isolierend, besonders die stark spiralisierten [[Wollhaar]]e können große Luftvolumina einschließen. * Wasserlebende Säugetiere und Vögel besitzen eine isolierende [[Fettgewebe|Fettschicht]] („[[Blubber]]“) unter der Haut, da Haare wie Federn im Wasser ihre isolierende Luftschicht weitgehend verlieren. * Bei einigen ausgestorbenen [[Dinosaurier]]arten wurden neben Federn auch knochenhistologische Hinweise für Homoiothermie gefunden. === Sezonske prilagodbe === Säugetierarten, die [[Winterschlaf]] halten, können während der kalten Jahreszeit ihre Körperkerntemperatur um mehr als 10&nbsp;°C absenken, um in dieser inaktiven Phase Energie einzusparen. Bei Störungen oder in Wachphasen unterbrechen sie durch [[Noradrenalin]]ausschüttung den Winterschlaf und erreichen unter erheblichem Energieverbrauch rasch wieder ihre Normtemperatur. Eine Besonderheit bilden [[Kolibri]]s und [[Schnabeltier]]e, deren Körperkerntemperatur relativ starken Schwankungen unterworfen ist. == Ograničenja == Dagegen sind [[Honigbienen]], die als Staat die Temperatur des Brutbereichs ihres Bienenstockes konstant auf 35&nbsp;°C halten, keine gleichwarmen Tiere. Das einzelne Insekt ist dazu nicht in der Lage, sondern lediglich der gesamte Staat. Eine einzelne Biene erstarrt bereits bei einer Temperatur von 10&nbsp;°C und stirbt. (Siehe auch [[Westliche Honigbiene#Thermoregulation der Honigbiene|Thermoregulation bei Honigbienen]]) [[File:Wiki snake eats mouse.jpg|mini|[[termografija|Termografska]] slika zmije (gmizavca, hladnokrvnog) dok jede miša (sisara, toplokrvnog).]] Große [[Insekten|Fluginsekten]], [[Reptilien]], [[Amphibien]] und [[Fische]] sind allesamt [[poikilotherm]], denn ihre Körpertemperatur ist nicht konstant, sondern entspricht der Umgebungstemperatur. Sie fallen in der kalten Jahreszeit in [[Winterstarre]], ihr Stoffwechsel wird währenddessen nicht vom [[Hypothalamus]] geregelt.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Ihre Steuerungsmöglichkeiten bezüglich der Körperkerntemperatur beschränken sich auf [[Verhalten (Biologie)|Verhaltensweisen]], beispielsweise intensive körperliche Bewegung oder Aufenthalt in der Sonne, wodurch sie sich zu einem gewissen Grad erwärmen. Allerdings gibt es bei [[Thunfische]]n, einigen Haien (''[[Alopias]]'') und [[Rochen]] Blutgefäßanpassungen ([[Thermoregulation|Gegenstromprinzip]]) in der Rumpfmuskulatur, die eine möglichst hohe Körperkerntemperatur ermöglichen; bei [[Schwertfische]]n und [[Glanzfische]]n wird das Gehirn mit Blut versorgt, das durch die Muskeln erwärmt wurde. Bei Tiefseefischen dagegen liegt die Körpertemperatur zwar dauerhaft bei 4 °C, dies liegt aber allein an der gleichbleibenden Außentemperatur, weshalb auch sie nicht [[homoiotherm]], sondern poikilotherm sind. Relativ unbekannt ist, dass es Pflanzen gibt, z.&nbsp;B. den [[Symplocarpus foetidus|„Stinkkohl“ (''Symplocarpus foetidus'')]] und andere [[Aronstab]]-Gewächse, die bei niedrigen Außentemperaturen die Intensität der Zellatmung regulieren und dadurch ihre innere Temperatur steigern können. Die Blütenknospen von Frühblühern können dabei Temperaturen erreichen, die 15 bis 35&nbsp;°C über der Umgebungstemperatur liegen.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> == Literatura == * ''Einteilung der Tiere nach der Regulation ihrer Körpertemperatur. '' In: {{Literatur|Autor=David J. Randall, Warren Burggren, Kathleen French|Titel=Tierphysiologie|Online=https://books.google.de/books?id=QZVL4H1yA2AC&pg=PA796&hl=de|Datum=2002|Verlag=Georg Thieme Verlag|ISBN=978-3-13-664004-3|Seiten=789–794}} * ''Einfluss von Form, Funktion und Verhalten auf homöostatische Prozesse'' In: {{Literatur|Autor=Neil A. Campbell, Jane B. Reece|Titel=Biologie – Gymnasiale Oberstufe|Auflage=8.|Datum=2009|Verlag=Pearson Schule|Ort=München|ISBN=978-3-8273-7287-1|Seiten=527–529}} == Vanjske poveznice == * [https://www.philipphauer.de/info/bio/wechselwarm-gleichwarm/ Poređenje hladnokrvnih i toplokrvnih životinja pomoću krivulje tolerancije na temperaturu] * [https://www.ingenieur.de/technik/fachbereiche/rekorde/forscher-staunen-warmbluetiger-fisch-heizkreislauf/ Istraživači su zadivljeni: Toplokrvne ribe imaju sistem grijanja] == Reference == <references /> Kategorija:Termoregulacija eg0sxabkyccx5vpmizpdbnfqi1cfro8 42716023 42715912 2026-11-03T06:43:28Z Duma 16555 42716023 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} [[File:Ardea cinerea Winterhabitus.jpg|mini|Toplokrvne životinje su bilo ptice...]] [[File:Nursing Ursus maritimus retuschiert.jpg|mini|... ili sisari.]] U [[zoologija|zoologiji]], '''toplokrvne životinje''', također poznate kao '''homeotermne životinje''' (od starogrčkog ὁμοῖος ''homoîos'' "sličan" i θερμός ''thermós'' "topao") ili '''endotermne životinje'''<ref>Neil A. Campbell, Jane B. Reece: Biologie, München 2009, Seite 1.167</ref> (ἔνδον ''éndon'' "unutra, unutar"), su životinje ([[ptice]] i [[sisari]]) koje mogu održavati [[Telesna temperatura|temperaturu svog tijela]] na konstantnoj vrijednost, neovisno o temperaturi okoline. Prelazak iz homeotermije u [[poikiloterm]]iju ponekad je postepen.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Stvaranje toplote omogućava veću neovisnost od vremenskih uvjeta, ali povećava potrošnju energije. Nadalje, zbog potrebe da se dozvoli samo neophodna količina gubitka toplote, varijacije u anatomskoj strukturi su ograničene ([[Bergmannovo pravilo]]). == Regulacija tjelesne temperature == I kod ptica i kod sisara, tjelesna temperatura toplokrvnih životinja postiže se metaboličkom aktivnošću. To utječe na [[bazalni metabolizam]], koji je znatno viši nego kod hladnokrvnih ([[poikiloterm]]nih ili [[ektoterm]]nih) životinja. [[Termoreceptor]]i u koži i neuroni osjetljivi na temperaturu u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] djeluju na centar za obradu temperature u [[hipotalamus]]u, koji upravlja povećanjem ili smanjenjem tjelesne temperature kada postoje odstupanja od normalnih razina. === Snižavanje tjelesne temperature === Kada je temperatura jezgra tijela previsoka, toplota se može raspršivati ​​na različite načine. To se često dešava isparavanjem vode - na primjer, [[znojenje]]m kod ljudi, dahtanjem kod pasa ili lizanjem krzna kod mačaka. Velika površina tijela koja je dobro snabdijevana krvlju kada je to potrebno također može poslužiti za raspršivanje toplote, kao što je slučaj sa ušima [[afrički slon|afričkih slonova]]. === Povećanje tjelesne temperature === Kada temperatura jezgre tijela padne prenisko, metabolizam se povećava; čest primjer je [[tremor|drhtanje]], koje povećava metabolizam [[mišić]]a. [[Mikrovibracije]] su često dovoljne za stvaranje malih količina topline. Nadalje, [[dojenče|novorođeni sisari]] i sve životinje koje [[hibernacija|hiberniraju]] posjeduju veće količine [[Tamno masno tkivo|smeđeg masnog tkiva]] za direktnu [[termogeneza|termogenezu]] iz [[Adipozno tkivo|uskladištene masti]]. === Termička izolacija === Gleichwarme Tiere verfügen in der Regel über Wärmeisolierungen, die von der Minderung der Hautdurchblutung über isolierendes [[Unterhautfettgewebe]] bis zum Einschluss von isolierenden Luftschichten in [[Feder]]n oder [[Haar]]en reicht. * Bei Vögeln bewirken Lufteinschlüsse im Federkleid, insbesondere in den [[Daune]]n, eine Wärmeisolation * Bei landlebenden Säugetieren wirkt im [[Fell]] eingeschlossene Luft isolierend, besonders die stark spiralisierten [[Wollhaar]]e können große Luftvolumina einschließen. * Wasserlebende Säugetiere und Vögel besitzen eine isolierende [[Fettgewebe|Fettschicht]] („[[Blubber]]“) unter der Haut, da Haare wie Federn im Wasser ihre isolierende Luftschicht weitgehend verlieren. * Bei einigen ausgestorbenen [[Dinosaurier]]arten wurden neben Federn auch knochenhistologische Hinweise für Homoiothermie gefunden. === Sezonske prilagodbe === Säugetierarten, die [[Winterschlaf]] halten, können während der kalten Jahreszeit ihre Körperkerntemperatur um mehr als 10&nbsp;°C absenken, um in dieser inaktiven Phase Energie einzusparen. Bei Störungen oder in Wachphasen unterbrechen sie durch [[Noradrenalin]]ausschüttung den Winterschlaf und erreichen unter erheblichem Energieverbrauch rasch wieder ihre Normtemperatur. Eine Besonderheit bilden [[Kolibri]]s und [[Schnabeltier]]e, deren Körperkerntemperatur relativ starken Schwankungen unterworfen ist. == Ograničenja == Dagegen sind [[Honigbienen]], die als Staat die Temperatur des Brutbereichs ihres Bienenstockes konstant auf 35&nbsp;°C halten, keine gleichwarmen Tiere. Das einzelne Insekt ist dazu nicht in der Lage, sondern lediglich der gesamte Staat. Eine einzelne Biene erstarrt bereits bei einer Temperatur von 10&nbsp;°C und stirbt. (Siehe auch [[Westliche Honigbiene#Thermoregulation der Honigbiene|Thermoregulation bei Honigbienen]]) [[File:Wiki snake eats mouse.jpg|mini|[[termografija|Termografska]] slika zmije (gmizavca, hladnokrvnog) dok jede miša (sisara, toplokrvnog).]] Große [[Insekten|Fluginsekten]], [[Reptilien]], [[Amphibien]] und [[Fische]] sind allesamt [[poikilotherm]], denn ihre Körpertemperatur ist nicht konstant, sondern entspricht der Umgebungstemperatur. Sie fallen in der kalten Jahreszeit in [[Winterstarre]], ihr Stoffwechsel wird währenddessen nicht vom [[Hypothalamus]] geregelt.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Ihre Steuerungsmöglichkeiten bezüglich der Körperkerntemperatur beschränken sich auf [[Verhalten (Biologie)|Verhaltensweisen]], beispielsweise intensive körperliche Bewegung oder Aufenthalt in der Sonne, wodurch sie sich zu einem gewissen Grad erwärmen. Allerdings gibt es bei [[Thunfische]]n, einigen Haien (''[[Alopias]]'') und [[Rochen]] Blutgefäßanpassungen ([[Thermoregulation|Gegenstromprinzip]]) in der Rumpfmuskulatur, die eine möglichst hohe Körperkerntemperatur ermöglichen; bei [[Schwertfische]]n und [[Glanzfische]]n wird das Gehirn mit Blut versorgt, das durch die Muskeln erwärmt wurde. Bei Tiefseefischen dagegen liegt die Körpertemperatur zwar dauerhaft bei 4 °C, dies liegt aber allein an der gleichbleibenden Außentemperatur, weshalb auch sie nicht [[homoiotherm]], sondern poikilotherm sind. Relativ unbekannt ist, dass es Pflanzen gibt, z.&nbsp;B. den [[Symplocarpus foetidus|„Stinkkohl“ (''Symplocarpus foetidus'')]] und andere [[Aronstab]]-Gewächse, die bei niedrigen Außentemperaturen die Intensität der Zellatmung regulieren und dadurch ihre innere Temperatur steigern können. Die Blütenknospen von Frühblühern können dabei Temperaturen erreichen, die 15 bis 35&nbsp;°C über der Umgebungstemperatur liegen.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> == Literatura == * ''Einteilung der Tiere nach der Regulation ihrer Körpertemperatur. '' In: {{Literatur|Autor=David J. Randall, Warren Burggren, Kathleen French|Titel=Tierphysiologie|Online=https://books.google.de/books?id=QZVL4H1yA2AC&pg=PA796&hl=de|Datum=2002|Verlag=Georg Thieme Verlag|ISBN=978-3-13-664004-3|Seiten=789–794}} * ''Einfluss von Form, Funktion und Verhalten auf homöostatische Prozesse'' In: {{Literatur|Autor=Neil A. Campbell, Jane B. Reece|Titel=Biologie – Gymnasiale Oberstufe|Auflage=8.|Datum=2009|Verlag=Pearson Schule|Ort=München|ISBN=978-3-8273-7287-1|Seiten=527–529}} == Vanjske poveznice == * [https://www.philipphauer.de/info/bio/wechselwarm-gleichwarm/ Poređenje hladnokrvnih i toplokrvnih životinja pomoću krivulje tolerancije na temperaturu] * [https://www.ingenieur.de/technik/fachbereiche/rekorde/forscher-staunen-warmbluetiger-fisch-heizkreislauf/ Istraživači su zadivljeni: Toplokrvne ribe imaju sistem grijanja] == Reference == <references /> Kategorija:Termoregulacija mbeuod1kyvy0q95psttwek9ja8hb7mx 42716024 42716023 2026-11-03T06:53:28Z Duma 16555 /* Regulacija tjelesne temperature */ 42716024 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} [[File:Ardea cinerea Winterhabitus.jpg|mini|Toplokrvne životinje su bilo ptice...]] [[File:Nursing Ursus maritimus retuschiert.jpg|mini|... ili sisari.]] U [[zoologija|zoologiji]], '''toplokrvne životinje''', također poznate kao '''homeotermne životinje''' (od starogrčkog ὁμοῖος ''homoîos'' "sličan" i θερμός ''thermós'' "topao") ili '''endotermne životinje'''<ref>Neil A. Campbell, Jane B. Reece: Biologie, München 2009, Seite 1.167</ref> (ἔνδον ''éndon'' "unutra, unutar"), su životinje ([[ptice]] i [[sisari]]) koje mogu održavati [[Telesna temperatura|temperaturu svog tijela]] na konstantnoj vrijednost, neovisno o temperaturi okoline. Prelazak iz homeotermije u [[poikiloterm]]iju ponekad je postepen.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Stvaranje toplote omogućava veću neovisnost od vremenskih uvjeta, ali povećava potrošnju energije. Nadalje, zbog potrebe da se dozvoli samo neophodna količina gubitka toplote, varijacije u anatomskoj strukturi su ograničene ([[Bergmannovo pravilo]]). == Regulacija tjelesne temperature == I kod ptica i kod sisara, tjelesna temperatura toplokrvnih životinja postiže se metaboličkom aktivnošću. To utječe na [[bazalni metabolizam]], koji je znatno viši nego kod hladnokrvnih ([[poikiloterm]]nih ili [[ektoterm]]nih) životinja. [[Termoreceptor]]i u koži i neuroni osjetljivi na temperaturu u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] djeluju na centar za obradu temperature u [[hipotalamus]]u, koji upravlja povećanjem ili smanjenjem tjelesne temperature kada postoje odstupanja od normalnih razina. === Snižavanje tjelesne temperature === Kada je temperatura jezgra tijela previsoka, toplota se može raspršivati ​​na različite načine. To se često dešava isparavanjem vode - na primjer, [[znojenje]]m kod ljudi, dahtanjem kod pasa ili lizanjem krzna kod mačaka. Velika površina tijela koja je dobro snabdijevana krvlju kada je to potrebno također može poslužiti za raspršivanje toplote, kao što je slučaj sa ušima [[afrički slon|afričkih slonova]]. === Povećanje tjelesne temperature === Kada temperatura jezgre tijela padne prenisko, metabolizam se povećava; čest primjer je [[tremor|drhtanje]], koje povećava metabolizam [[mišić]]a. [[Mikrovibracije]] su često dovoljne za stvaranje malih količina topline. Nadalje, [[dojenče|novorođeni sisari]] i sve životinje koje [[hibernacija|hiberniraju]] posjeduju veće količine [[Tamno masno tkivo|smeđeg masnog tkiva]] za direktnu [[termogeneza|termogenezu]] iz [[Adipozno tkivo|uskladištene masti]]. === Termička izolacija === Toplokrvne životinje većinom posjeduju različite oblike toplotne izolacije, od smanjenog protoka krvi do izolacijskog [[hipoderma|potkožnog masnog tkiva]], kao i izolacijske zračne slojeve u [[pero|perju]] i [[dlaka|dlaci]]. * Kod ptica, zrak zarobljen u perju, posebno u [[paperje|paperju]], pruža toplotnu izolaciju. * Kod kopnenih sisara, zrak zarobljen u [[krzno|krznu]] djeluje kao izolacija; veoma uvijene dlake [[vuna|vune]] naročito mogu zatvoriti velike količine zraka. * Vodeni sisari i ptice posjeduju izolacijski sloj u vidu mjehurića [[adipozno tkivo|masti]] ispod kože, budući da dlaka i perje većinom gube svoj izolacijski sloj zraka u vodi. * Kod nekih izumrlih vrsta [[dinosaur]]a su, pored perje, pronađeni histološki dokazi homeotermije. === Sezonske prilagodbe === Vrste sisara koje [[hibernacija|hiberniraju]] mogu sniziti temperaturu tijela za više od 10°C tokom hladnog godišnjeg doba kako bi sačuvale energiju tokom tog neaktivnog perioda. Ako su uznemirene ili budne, prekidaju hibernaciju oslobađanjem [[noradrenalin]]a i brzo se vraćaju na svoju normalnu temperaturu, trošeći značajnu količinu energije u tom procesu. [[Kolibriji]] i [[kljunaši]] su poseban slučaj, jer je njihova tjelesna temperatura podložna relativno jakim fluktuacijama. == Ograničenja == Dagegen sind [[Honigbienen]], die als Staat die Temperatur des Brutbereichs ihres Bienenstockes konstant auf 35&nbsp;°C halten, keine gleichwarmen Tiere. Das einzelne Insekt ist dazu nicht in der Lage, sondern lediglich der gesamte Staat. Eine einzelne Biene erstarrt bereits bei einer Temperatur von 10&nbsp;°C und stirbt. (Siehe auch [[Westliche Honigbiene#Thermoregulation der Honigbiene|Thermoregulation bei Honigbienen]]) [[File:Wiki snake eats mouse.jpg|mini|[[termografija|Termografska]] slika zmije (gmizavca, hladnokrvnog) dok jede miša (sisara, toplokrvnog).]] Große [[Insekten|Fluginsekten]], [[Reptilien]], [[Amphibien]] und [[Fische]] sind allesamt [[poikilotherm]], denn ihre Körpertemperatur ist nicht konstant, sondern entspricht der Umgebungstemperatur. Sie fallen in der kalten Jahreszeit in [[Winterstarre]], ihr Stoffwechsel wird währenddessen nicht vom [[Hypothalamus]] geregelt.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Ihre Steuerungsmöglichkeiten bezüglich der Körperkerntemperatur beschränken sich auf [[Verhalten (Biologie)|Verhaltensweisen]], beispielsweise intensive körperliche Bewegung oder Aufenthalt in der Sonne, wodurch sie sich zu einem gewissen Grad erwärmen. Allerdings gibt es bei [[Thunfische]]n, einigen Haien (''[[Alopias]]'') und [[Rochen]] Blutgefäßanpassungen ([[Thermoregulation|Gegenstromprinzip]]) in der Rumpfmuskulatur, die eine möglichst hohe Körperkerntemperatur ermöglichen; bei [[Schwertfische]]n und [[Glanzfische]]n wird das Gehirn mit Blut versorgt, das durch die Muskeln erwärmt wurde. Bei Tiefseefischen dagegen liegt die Körpertemperatur zwar dauerhaft bei 4 °C, dies liegt aber allein an der gleichbleibenden Außentemperatur, weshalb auch sie nicht [[homoiotherm]], sondern poikilotherm sind. Relativ unbekannt ist, dass es Pflanzen gibt, z.&nbsp;B. den [[Symplocarpus foetidus|„Stinkkohl“ (''Symplocarpus foetidus'')]] und andere [[Aronstab]]-Gewächse, die bei niedrigen Außentemperaturen die Intensität der Zellatmung regulieren und dadurch ihre innere Temperatur steigern können. Die Blütenknospen von Frühblühern können dabei Temperaturen erreichen, die 15 bis 35&nbsp;°C über der Umgebungstemperatur liegen.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> == Literatura == * ''Einteilung der Tiere nach der Regulation ihrer Körpertemperatur. '' In: {{Literatur|Autor=David J. Randall, Warren Burggren, Kathleen French|Titel=Tierphysiologie|Online=https://books.google.de/books?id=QZVL4H1yA2AC&pg=PA796&hl=de|Datum=2002|Verlag=Georg Thieme Verlag|ISBN=978-3-13-664004-3|Seiten=789–794}} * ''Einfluss von Form, Funktion und Verhalten auf homöostatische Prozesse'' In: {{Literatur|Autor=Neil A. Campbell, Jane B. Reece|Titel=Biologie – Gymnasiale Oberstufe|Auflage=8.|Datum=2009|Verlag=Pearson Schule|Ort=München|ISBN=978-3-8273-7287-1|Seiten=527–529}} == Vanjske poveznice == * [https://www.philipphauer.de/info/bio/wechselwarm-gleichwarm/ Poređenje hladnokrvnih i toplokrvnih životinja pomoću krivulje tolerancije na temperaturu] * [https://www.ingenieur.de/technik/fachbereiche/rekorde/forscher-staunen-warmbluetiger-fisch-heizkreislauf/ Istraživači su zadivljeni: Toplokrvne ribe imaju sistem grijanja] == Reference == <references /> Kategorija:Termoregulacija q6d8n8ffco2ltb3m3wr2f2xdoj5aslz 42716025 42716024 2026-11-03T07:05:53Z Duma 16555 /* Ograničenja */ 42716025 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} [[File:Ardea cinerea Winterhabitus.jpg|mini|Toplokrvne životinje su bilo ptice...]] [[File:Nursing Ursus maritimus retuschiert.jpg|mini|... ili sisari.]] U [[zoologija|zoologiji]], '''toplokrvne životinje''', također poznate kao '''homeotermne životinje''' (od starogrčkog ὁμοῖος ''homoîos'' "sličan" i θερμός ''thermós'' "topao") ili '''endotermne životinje'''<ref>Neil A. Campbell, Jane B. Reece: Biologie, München 2009, Seite 1.167</ref> (ἔνδον ''éndon'' "unutra, unutar"), su životinje ([[ptice]] i [[sisari]]) koje mogu održavati [[Telesna temperatura|temperaturu svog tijela]] na konstantnoj vrijednost, neovisno o temperaturi okoline. Prelazak iz homeotermije u [[poikiloterm]]iju ponekad je postepen.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Stvaranje toplote omogućava veću neovisnost od vremenskih uvjeta, ali povećava potrošnju energije. Nadalje, zbog potrebe da se dozvoli samo neophodna količina gubitka toplote, varijacije u anatomskoj strukturi su ograničene ([[Bergmannovo pravilo]]). == Regulacija tjelesne temperature == I kod ptica i kod sisara, tjelesna temperatura toplokrvnih životinja postiže se metaboličkom aktivnošću. To utječe na [[bazalni metabolizam]], koji je znatno viši nego kod hladnokrvnih ([[poikiloterm]]nih ili [[ektoterm]]nih) životinja. [[Termoreceptor]]i u koži i neuroni osjetljivi na temperaturu u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] djeluju na centar za obradu temperature u [[hipotalamus]]u, koji upravlja povećanjem ili smanjenjem tjelesne temperature kada postoje odstupanja od normalnih razina. === Snižavanje tjelesne temperature === Kada je temperatura jezgra tijela previsoka, toplota se može raspršivati ​​na različite načine. To se često dešava isparavanjem vode - na primjer, [[znojenje]]m kod ljudi, dahtanjem kod pasa ili lizanjem krzna kod mačaka. Velika površina tijela koja je dobro snabdijevana krvlju kada je to potrebno također može poslužiti za raspršivanje toplote, kao što je slučaj sa ušima [[afrički slon|afričkih slonova]]. === Povećanje tjelesne temperature === Kada temperatura jezgre tijela padne prenisko, metabolizam se povećava; čest primjer je [[tremor|drhtanje]], koje povećava metabolizam [[mišić]]a. [[Mikrovibracije]] su često dovoljne za stvaranje malih količina topline. Nadalje, [[dojenče|novorođeni sisari]] i sve životinje koje [[hibernacija|hiberniraju]] posjeduju veće količine [[Tamno masno tkivo|smeđeg masnog tkiva]] za direktnu [[termogeneza|termogenezu]] iz [[Adipozno tkivo|uskladištene masti]]. === Termička izolacija === Toplokrvne životinje većinom posjeduju različite oblike toplotne izolacije, od smanjenog protoka krvi do izolacijskog [[hipoderma|potkožnog masnog tkiva]], kao i izolacijske zračne slojeve u [[pero|perju]] i [[dlaka|dlaci]]. * Kod ptica, zrak zarobljen u perju, posebno u [[paperje|paperju]], pruža toplotnu izolaciju. * Kod kopnenih sisara, zrak zarobljen u [[krzno|krznu]] djeluje kao izolacija; veoma uvijene dlake [[vuna|vune]] naročito mogu zatvoriti velike količine zraka. * Vodeni sisari i ptice posjeduju izolacijski sloj u vidu mjehurića [[adipozno tkivo|masti]] ispod kože, budući da dlaka i perje većinom gube svoj izolacijski sloj zraka u vodi. * Kod nekih izumrlih vrsta [[dinosaur]]a su, pored perje, pronađeni histološki dokazi homeotermije. === Sezonske prilagodbe === Vrste sisara koje [[hibernacija|hiberniraju]] mogu sniziti temperaturu tijela za više od 10°C tokom hladnog godišnjeg doba kako bi sačuvale energiju tokom tog neaktivnog perioda. Ako su uznemirene ili budne, prekidaju hibernaciju oslobađanjem [[noradrenalin]]a i brzo se vraćaju na svoju normalnu temperaturu, trošeći značajnu količinu energije u tom procesu. [[Kolibriji]] i [[kljunaši]] su poseban slučaj, jer je njihova tjelesna temperatura podložna relativno jakim fluktuacijama. == Ograničenja == Nasuprot tome, [[medonosne pčele]], koje kolektivno održavaju temperaturu legla svoje košnice na konstantnih 35°C, nisu toplokrvne životinje. Pojedinačni insekt nije sposoban za to; samo čitava kolonija zajedno može održavati ovu temperaturu. Jedna pčela postaje kruta i ugiba na temperaturi od 10°C. [[File:Wiki snake eats mouse.jpg|mini|[[termografija|Termografska]] slika zmije (gmizavca, hladnokrvnog) dok jede miša (sisara, toplokrvnog).]] Veliki leteći [[insekti]], [[gmizavci]], [[vodozemci]] i [[ribe]] su svi [[poikiloterm]]ni, što znači da im tjelesna temperatura nije konstantna, već odgovara temperaturi okoline. Tokom hladne sezone ulaze u [[brumacija|stanje tromosti]], a njihov metabolizam nije reguliran [[hipotalamus]]om tokom tog perioda.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Njihova sposobnost regulacije temperature središta tijela ograničena je na ponašanja, kao što su intenzivna fizička aktivnost ili izlaganje suncu, što ih u određenoj mjeri zagrijava. Međutim, [[tuna]], neke ajkule (''[[Alopias]]'') i [[raže]] imaju vaskularne adaptacije ([[termoregulacija|protivstrujni tok]]) u mišićima trupa koje omogućavaju najvišu moguću temperaturu središta tijela; kod [[sabljarke|sabljarki]] i pripadnika [[Lampriformes]], mozak se snabdijeva krvlju koju zagrijavaju mišići. S druge strane, kod dubokomorskih riba tjelesna temperatura ostaje konstantna na 4°C, ali to je isključivo zbog konstantne temperature okoline, zbog čega ni one nisu homeotermne, već poikilotermne. Relativno je nepoznato da postoje biljke, poput ''[[Symplocarpus foetidus]]'' i drugih vrsta [[Arum|kozlaca]], koje mogu regulirati intenzitet ćelijskog disanja pri niskoj temperaturi okoline i time povećati vlastitu unutrašnju temperaturu. Cvjetni pupoljci biljaka koje rano cvjetaju mogu dostići temperaturu koja je 15 do 35°C iznad temperature okoline.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> == Literatura == * ''Einteilung der Tiere nach der Regulation ihrer Körpertemperatur. '' In: {{Literatur|Autor=David J. Randall, Warren Burggren, Kathleen French|Titel=Tierphysiologie|Online=https://books.google.de/books?id=QZVL4H1yA2AC&pg=PA796&hl=de|Datum=2002|Verlag=Georg Thieme Verlag|ISBN=978-3-13-664004-3|Seiten=789–794}} * ''Einfluss von Form, Funktion und Verhalten auf homöostatische Prozesse'' In: {{Literatur|Autor=Neil A. Campbell, Jane B. Reece|Titel=Biologie – Gymnasiale Oberstufe|Auflage=8.|Datum=2009|Verlag=Pearson Schule|Ort=München|ISBN=978-3-8273-7287-1|Seiten=527–529}} == Vanjske poveznice == * [https://www.philipphauer.de/info/bio/wechselwarm-gleichwarm/ Poređenje hladnokrvnih i toplokrvnih životinja pomoću krivulje tolerancije na temperaturu] * [https://www.ingenieur.de/technik/fachbereiche/rekorde/forscher-staunen-warmbluetiger-fisch-heizkreislauf/ Istraživači su zadivljeni: Toplokrvne ribe imaju sistem grijanja] == Reference == <references /> Kategorija:Termoregulacija tdcegn6qqvu64h23aldn9g8co8ilj1f 42716029 42716025 2026-11-03T07:15:19Z Duma 16555 42716029 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} [[File:Ardea cinerea Winterhabitus.jpg|mini|Toplokrvne životinje su bilo ptice...]] [[File:Nursing Ursus maritimus retuschiert.jpg|mini|... ili sisari.]] U [[zoologija|zoologiji]], '''toplokrvne životinje''', također poznate kao '''homeotermne životinje''' (od starogrčkog ὁμοῖος ''homoîos'' "sličan" i θερμός ''thermós'' "topao") ili '''endotermne životinje'''<ref>Neil A. Campbell, Jane B. Reece: Biologie, München 2009, Seite 1.167</ref> (ἔνδον ''éndon'' "unutra, unutar"), su životinje ([[ptice]] i [[sisari]]) koje mogu održavati [[Telesna temperatura|temperaturu svog tijela]] na konstantnoj vrijednost, neovisno o temperaturi okoline. Prelazak iz homeotermije u [[poikiloterm]]iju ponekad je postepen.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Stvaranje toplote omogućava veću neovisnost od vremenskih uvjeta, ali povećava potrošnju energije. Nadalje, zbog potrebe da se dozvoli samo neophodna količina gubitka toplote, varijacije u anatomskoj strukturi su ograničene ([[Bergmannovo pravilo]]). == Regulacija tjelesne temperature == I kod ptica i kod sisara, tjelesna temperatura toplokrvnih životinja postiže se metaboličkom aktivnošću. To utječe na [[bazalni metabolizam]], koji je znatno viši nego kod hladnokrvnih ([[poikiloterm]]nih ili [[ektoterm]]nih) životinja. [[Termoreceptor]]i u koži i neuroni osjetljivi na temperaturu u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] djeluju na centar za obradu temperature u [[hipotalamus]]u, koji upravlja povećanjem ili smanjenjem tjelesne temperature kada postoje odstupanja od normalnih razina. === Snižavanje tjelesne temperature === Kada je temperatura jezgra tijela previsoka, toplota se može raspršivati ​​na različite načine. To se često dešava isparavanjem vode - na primjer, [[znojenje]]m kod ljudi, dahtanjem kod pasa ili lizanjem krzna kod mačaka. Velika površina tijela koja je dobro snabdijevana krvlju kada je to potrebno također može poslužiti za raspršivanje toplote, kao što je slučaj sa ušima [[afrički slon|afričkih slonova]]. === Povećanje tjelesne temperature === Kada temperatura jezgre tijela padne prenisko, metabolizam se povećava; čest primjer je [[tremor|drhtanje]], koje povećava metabolizam [[mišić]]a. [[Mikrovibracije]] su često dovoljne za stvaranje malih količina topline. Nadalje, [[dojenče|novorođeni sisari]] i sve životinje koje [[hibernacija|hiberniraju]] posjeduju veće količine [[Tamno masno tkivo|smeđeg masnog tkiva]] za direktnu [[termogeneza|termogenezu]] iz [[Adipozno tkivo|uskladištene masti]]. === Termička izolacija === Toplokrvne životinje većinom posjeduju različite oblike toplotne izolacije, od smanjenog protoka krvi do izolacijskog [[hipoderma|potkožnog masnog tkiva]], kao i izolacijske zračne slojeve u [[pero|perju]] i [[dlaka|dlaci]]. * Kod ptica, zrak zarobljen u perju, posebno u [[paperje|paperju]], pruža toplotnu izolaciju. * Kod kopnenih sisara, zrak zarobljen u [[krzno|krznu]] djeluje kao izolacija; veoma uvijene dlake [[vuna|vune]] naročito mogu zatvoriti velike količine zraka. * Vodeni sisari i ptice posjeduju izolacijski sloj u vidu mjehurića [[adipozno tkivo|masti]] ispod kože, budući da dlaka i perje većinom gube svoj izolacijski sloj zraka u vodi. * Kod nekih izumrlih vrsta [[dinosaur]]a su, pored perje, pronađeni histološki dokazi homeotermije. === Sezonske prilagodbe === Vrste sisara koje [[hibernacija|hiberniraju]] mogu sniziti temperaturu tijela za više od 10°C tokom hladnog godišnjeg doba kako bi sačuvale energiju tokom tog neaktivnog perioda. Ako su uznemirene ili budne, prekidaju hibernaciju oslobađanjem [[noradrenalin]]a i brzo se vraćaju na svoju normalnu temperaturu, trošeći značajnu količinu energije u tom procesu. [[Kolibriji]] i [[kljunaši]] su poseban slučaj, jer je njihova tjelesna temperatura podložna relativno jakim fluktuacijama. == Ograničenja == Nasuprot tome, [[medonosne pčele]], koje kolektivno održavaju temperaturu legla svoje košnice na konstantnih 35°C, nisu toplokrvne životinje. Pojedinačni insekt nije sposoban za to; samo čitava kolonija zajedno može održavati ovu temperaturu. Jedna pčela postaje kruta i ugiba na temperaturi od 10°C. [[File:Wiki snake eats mouse.jpg|mini|[[termografija|Termografska]] slika zmije (gmizavca, hladnokrvnog) dok jede miša (sisara, toplokrvnog).]] Veliki leteći [[insekti]], [[gmizavci]], [[vodozemci]] i [[ribe]] su svi [[poikiloterm]]ni, što znači da im tjelesna temperatura nije konstantna, već odgovara temperaturi okoline. Tokom hladne sezone ulaze u [[brumacija|stanje tromosti]], a njihov metabolizam nije reguliran [[hipotalamus]]om tokom tog perioda.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Njihova sposobnost regulacije temperature središta tijela ograničena je na ponašanja, kao što su intenzivna fizička aktivnost ili izlaganje suncu, što ih u određenoj mjeri zagrijava. Međutim, [[tuna]], neke ajkule (''[[Alopias]]'') i [[raže]] imaju vaskularne adaptacije ([[termoregulacija|protivstrujni tok]]) u mišićima trupa koje omogućavaju najvišu moguću temperaturu središta tijela; kod [[sabljarke|sabljarki]] i pripadnika [[Lampriformes]], mozak se snabdijeva krvlju koju zagrijavaju mišići. S druge strane, kod dubokomorskih riba tjelesna temperatura ostaje konstantna na 4°C, ali to je isključivo zbog konstantne temperature okoline, zbog čega ni one nisu homeotermne, već poikilotermne. Relativno je nepoznato da postoje biljke, poput ''[[Symplocarpus foetidus]]'' i drugih vrsta [[Arum|kozlaca]], koje mogu regulirati intenzitet ćelijskog disanja pri niskoj temperaturi okoline i time povećati vlastitu unutrašnju temperaturu. Cvjetni pupoljci biljaka koje rano cvjetaju mogu dostići temperaturu koja je 15 do 35°C iznad temperature okoline.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> == Prednosti == [[Enzimi]] imaju relativno uzak temperaturni raspon pri kojem je njihova efikasnost optimalna. Temperature izvan tog raspona mogu znatno smanjiti brzinu reakcije ili je potpuno zaustaviti.<ref>{{Cite journal|last1=Daniel|first1=Roy M.|last2=Peterson|first2=Michelle E.|last3=Danson|first3=Michael J.|last4=Price|first4=Nicholas C.|last5=Kelly|first5=Sharon M.|last6=Monk|first6=Colin R.|last7=Weinberg|first7=Cristina S.|last8=Oudshoorn|first8=Matthew L.|last9=Lee|first9=Charles K.|date=2010-01-15|title=The molecular basis of the effect of temperature on enzyme activity|url=http://www.biochemj.org/content/425/2/353|journal=Biochemical Journal|language=en|volume=425|issue=2|pages=353–360|doi=10.1042/BJ20091254|issn=0264-6021|pmid=19849667|hdl=10289/3552|hdl-access=free}}</ref> Živo biće s prilično konstantnom tjelesnom temperaturom stoga se može specijalizirati za enzime koji su efikasni na toj određenoj temperaturi. [[Poikiloterm]] mora ili funkcionirati znatno ispod optimalne efikasnosti većinu vremena, migrirati, hibernirati ili trošiti dodatne resurse, stvarajući širi raspon enzima kako bi pokrio širi raspon tjelesnih temperatura. Međutim, neka okruženja pružaju mnogo konstantnije temperature od drugih. Na primjer, tropi često imaju sezonske varijacije temperature koje su manje od njihovih dnevnih varijacija. Osim toga, velike vodene površine, poput [[okean]]a i vrlo velikih [[jezero|jezera]], imaju umjerene varijacije temperature. Vode ispod površine okeana su naročito stabilne u temperaturnom smislu. == Nedostaci == Budući da mnoge homeotermne životinje upotrebljavaju enzime koji su specijalizirani za uzak raspon tjelesnih temperatura, [[hipotermija]] brže dovodi do [[torpor|tromosti]] i smrti. Osim toga, homeotermija dobijena endotermijom je strategija sa visokom potrošnjom energije<ref>{{Cite journal|last1=Levesque|first1=Danielle L.|last2=Lovegrove|first2=Barry G.|date=2014-05-01|title=Increased homeothermy during reproduction in a basal placental mammal|url=https://jeb.biologists.org/content/217/9/1535|journal=Journal of Experimental Biology|language=en|volume=217|issue=9|pages=1535–1542|doi=10.1242/jeb.098848|issn=0022-0949|pmid=24501138|doi-access=free|url-access=subscription}}</ref> i mnoga okruženja će pružiti niži [[nosivi kapacitet]] za ove organizme. Po hladnom vremenu, potrošnja energije za održavanje tjelesne temperature ubrzava [[gladovanje]] i može dovesti do smrti. == Povezano == * [[Heterotermija]] * [[Gigantotermija]] == Literatura == * ''Einteilung der Tiere nach der Regulation ihrer Körpertemperatur. '' In: {{Literatur|Autor=David J. Randall, Warren Burggren, Kathleen French|Titel=Tierphysiologie|Online=https://books.google.de/books?id=QZVL4H1yA2AC&pg=PA796&hl=de|Datum=2002|Verlag=Georg Thieme Verlag|ISBN=978-3-13-664004-3|Seiten=789–794}} * ''Einfluss von Form, Funktion und Verhalten auf homöostatische Prozesse'' In: {{Literatur|Autor=Neil A. Campbell, Jane B. Reece|Titel=Biologie – Gymnasiale Oberstufe|Auflage=8.|Datum=2009|Verlag=Pearson Schule|Ort=München|ISBN=978-3-8273-7287-1|Seiten=527–529}} == Vanjske poveznice == * [https://www.philipphauer.de/info/bio/wechselwarm-gleichwarm/ Poređenje hladnokrvnih i toplokrvnih životinja pomoću krivulje tolerancije na temperaturu] * [https://www.ingenieur.de/technik/fachbereiche/rekorde/forscher-staunen-warmbluetiger-fisch-heizkreislauf/ Istraživači su zadivljeni: Toplokrvne ribe imaju sistem grijanja] == Reference == <references /> Kategorija:Termoregulacija hoz3yfosmouioqpw97eg8099k8x358a 42716062 42716029 2026-11-03T10:40:17Z Duma 16555 42716062 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} [[File:Basking turtles.JPG|thumb|[[Kornjače]] iz roda ''[[Pseudemys]]'' (prikazane kako se sunčaju) su ektotermne.]] [[File:Lizard Thermoregulation.svg|thumb|Crvena linija predstavlja temperaturu zraka. Ljubičasta linija predstavlja tjelesnu temperaturu guštera. Zelena linija predstavlja bazalnu temperaturu jazbine. Gušteri su ektotermi i koriste bihevioralne adaptacije za kontroliranje svoje temperature. Svoje ponašanje reguliraju na osnovu vanjske temperature; ako je toplo, izlazit će vani u određenoj mjeri i vraćati se u svoju jazbinu po potrebi.]] An '''ectotherm''' ({{etymology|grc|''{{lang|grc|ἐκτός}}'' ({{grc-transl|ἐκτός}})|outside||''{{lang|grc|θερμός}}'' ({{grc-transl|θερμός}})|heat}}), more commonly referred to as a "'''cold-blooded''' '''animal'''",<ref>{{cite web | url=https://www.britannica.com/science/ectotherm | title=Ectotherm &#124; Definition, Advantages, & Examples &#124; Britannica }}</ref> is an animal in which internal physiological sources of heat, such as [[blood]], are of relatively small or of quite negligible importance in controlling [[body temperature]].<ref name=JDav>Davenport, John. Animal Life at Low Temperature. Publisher: Springer 1991. {{ISBN|978-0412403507}}</ref> Such organisms ([[frog]]s, for example) rely on environmental heat sources,<ref>{{cite book|page=409|isbn=978-0-226-73538-2|author=[[Jay M. Savage]]; with photographs by Michael Fogden and Patricia Fogden.|year=2002|publisher=University of Chicago Press|location=Chicago, Ill.|title=The Amphibians and Reptiles of Costa Rica: a Herpetofauna Between Two Continents, Between Two Seas}}</ref> which permit them to operate at very economical [[metabolic]] rates.<ref name="hilde">{{cite book|page=429|isbn=978-0-471-29505-1|author=Milton Hildebrand; G. E. Goslow, Jr. Principal ill. Viola Hildebrand.|year=2001|publisher=Wiley|location=New York|title=Analysis of vertebrate structure}}</ref> Some of these animals live in environments where temperatures are practically constant, as is typical of regions of the abyssal ocean and hence can be regarded as [[homeothermic]] ectotherms. In contrast, in places where temperature varies so widely as to limit the physiological activities of other kinds of ectotherms, many species habitually seek out external sources of heat or shelter from heat; for example, many [[reptile]]s regulate their body temperature by [[wikt:bask|basking]] in the sun, or seeking shade when necessary in addition to a host of other behavioral thermoregulation mechanisms. In contrast to ectotherms, [[endotherm]]s rely largely, even predominantly, on heat from internal metabolic processes, and [[mesotherm]]s use an intermediate strategy. Because there are more than two categories of temperature control utilized by animals, the terms ''[[warm-blooded]]'' and '''''cold-blooded''''' have been deprecated as scientific terms. == Adaptacije == {{see also|Termoregulacija kod insekata}} Various patterns of behavior enable certain ectotherms to regulate body temperature to a useful extent. To warm up, reptiles and many insects find sunny places and adopt positions that maximise their exposure; at harmfully high temperatures they seek shade or cooler water. In cold weather, honey bees huddle together to retain heat. Butterflies and moths may orient their wings to maximize exposure to solar radiation in order to build up heat before take-off.<ref name=JDav/> Gregarious caterpillars, such as the [[forest tent caterpillar]] and [[fall webworm]], benefit from basking in large groups for thermoregulation.<ref>{{cite journal|last=McClure|first=Melanie|author2=Cannel, Elizabeth |author3=Despland, Emma |title=Thermal ecology and behaviour of the nomadic social forager Malacosoma disstria|journal=Physiological Entomology|date=June 2011|volume=36|issue=2|pages=120–127|doi=10.1111/j.1365-3032.2010.00770.x|s2cid=85188708}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Schowalter|first1=T. D.|last2=Ring|first2=D. R.|date=2017-01-01|title=Biology and Management of the Fall Webworm, Hyphantria cunea (Lepidoptera: Erebidae)|url=https://academic.oup.com/jipm/article/8/1/7/3064075|journal=Journal of Integrated Pest Management|volume=8|issue=1|doi=10.1093/jipm/pmw019|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115085047/https://academic.oup.com/jipm/article/8/1/7/3064075|archive-date=2017-11-15|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Rehnberg|first=Bradley|date=2002|title=Heat Retention by webs of the fall webworm Hyphantria cunea (Lepidoptera: Arctiidae): infrared warming and forced convective cooling|journal=Journal of Thermal Biology|volume=27|issue=6|pages=525–530|doi=10.1016/S0306-4565(02)00026-8 |bibcode=2002JTBio..27..525R }}</ref><ref>{{Cite journal|last=Loewy|first=Katrina|title=Life History Traits And Rearing Techniques For Fall Webworms (Hyphantria Cunea Drury) In Colorado|url=http://mysite.du.edu/~smurph71/Research_Polyphagy_files/Loewy%20et%20al%202013%20high%20res.pdf|journal=Journal of the Lepidopterists' Society|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180506024614/http://mysite.du.edu/~smurph71/Research_Polyphagy_files/Loewy%20et%20al%202013%20high%20res.pdf|archive-date=2018-05-06|access-date=2017-11-15}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Hunter|first=Alison F.|date=2000-11-01|title=Gregariousness and repellent defences in the survival of phytophagous insects|journal=Oikos|language=en|volume=91|issue=2|pages=213–224|doi=10.1034/j.1600-0706.2000.910202.x|bibcode=2000Oikos..91..213H |issn=1600-0706}}</ref> Many flying insects, such as honey bees and bumble bees, also raise their internal temperatures [[endotherm]]ically prior to flight, by vibrating their flight muscles without violent movement of the wings. Such endothermal activity is an example of the difficulty of consistent application of terms such as [[poikilotherm]]y and [[homeothermy]].<ref name=JDav/> In addition to behavioral adaptations, physiological adaptations help ectotherms regulate temperature. Diving reptiles conserve heat by [[Heat exchanger#In nature|heat exchange]] mechanisms, whereby cold blood from the skin picks up heat from blood moving outward from the body core, re-using and thereby conserving some of the heat that otherwise would have been wasted. The skin of bullfrogs secretes more mucus when it is hot, allowing more cooling by evaporation.{{Citation needed|date=November 2013}} During periods of cold, some ectotherms enter a state of [[torpor]], in which their metabolism slows or, in some cases, such as the [[wood frog]], effectively stops. The torpor might last overnight or last for a season, or even for years, depending on the species and circumstances. Owners of reptiles may use an [[ultraviolet]] light system to assist their pets' basking.<ref>{{cite web |date=4 January 2018 |title=Best Reptile UVA/UVB Light Bulbs (Reviewed + Best Deals From Amazon) – BuddyGenius |url=https://buddygenius.com/best-reptile-light-bulbs/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180117190727/https://buddygenius.com/best-reptile-light-bulbs/ |archive-date=17 January 2018 |access-date=6 May 2018 |website=buddygenius.com}}</ref> == Prednosti i nedostaci == {{see also|Predator iz zasjede}} Ectotherms rely largely on external heat sources such as [[sunlight]] to achieve their optimal [[body temperature]] for various bodily activities. Accordingly, they depend on ambient conditions to reach operational body temperatures. In contrast, endothermic animals maintain nearly constant high operational body temperatures largely by reliance on internal heat produced by metabolically active organs (liver, kidney, heart, brain, muscle) or even by specialized heat producing organs like [[brown adipose tissue]]. Ectotherms typically have lower metabolic rates than endotherms at a given body mass. As a consequence, endotherms generally rely on higher food consumption, and commonly on food of higher energy content. Such requirements may limit the [[carrying capacity]] of a given environment for endotherms as compared to its carrying capacity for ectotherms. Because ectotherms depend on environmental conditions for body temperature regulation, as a rule, they are more sluggish at night and in early mornings. When they emerge from shelter, many [[Diurnality|diurnal]] ectotherms need to heat up in the early sunlight before they can begin their daily activities. In cool weather the foraging activity of such species is therefore restricted to the day time in most vertebrate ectotherms, and in cold climates most cannot survive at all. In lizards, for instance, most [[nocturnal]] species are geckos specialising in "sit and wait" foraging strategies. Such strategies do not require as much energy as active foraging and do not require hunting activity of the same intensity. From another point of view, sit-and-wait predation may require very long periods of unproductive waiting. Endotherms cannot, in general, afford such long periods without food, but suitably adapted ectotherms can wait without expending much energy. Endothermic vertebrate species are therefore less dependent on the environmental conditions and have developed a higher variability (both within and between species) in their daily patterns of activity.<ref name=Hut>{{cite book|vauthors=Hut RA, Kronfeld-Schor N, van der Vinne V, De la Iglesia H |chapter=In search of a temporal niche |title=The Neurobiology of Circadian Timing|series=Progress in Brain Research|year=2012|volume=199|pages=281–304|pmid=22877672|doi=10.1016/B978-0-444-59427-3.00017-4|isbn=9780444594273}}</ref> In ectotherms, fluctuating ambient temperatures may affect the body temperature. Such variation in body temperature is called ''poikilothermy'', though the concept is not widely satisfactory and the use of the term is declining. In small [[Aquatic animal|aquatic creatures]] such as [[Rotifer]]a, poikilothermy is practically absolute, but other creatures (like [[crab]]s) have wider physiological options at their disposal, and they can move to preferred temperatures, avoid ambient temperature changes, or moderate their effects.<ref name="JDav" /><ref>{{cite journal |last1=Lewis |first1=L |last2=Ayers |first2=J |year=2014 |title=Temperature Preference and Acclimation in the Jonah Crab, ''Cancer borealis'' |journal=Journal of Experimental Marine Biology and Ecology |volume=455 |pages=7–13 |doi=10.1016/j.jembe.2014.02.013 |bibcode=2014JEMBE.455....7L }}</ref> Ectotherms can also display the features of homeothermy, especially within aquatic organisms. Normally their range of ambient environmental temperatures is relatively constant, and there are few in number that attempt to maintain a higher internal temperature due to the high associated costs.<ref>Willmer, Pat; Stone, Graham; Johnston, Ian. Environmental Physiology of Animals. Hoboken: Wiley, 2009. Ebook Library. Web. 01 Apr. 2016.</ref> <center> <gallery> File:American alligators (Alligator mississippiensis), Attwater Prairie Chicken National Wildlife Refuge.jpg|300px|[[Američki aligator]]i se izlažu suncu oko podneva File:Junonia lemonias DSF by Kadavoor.JPG|300px|''[[Junonia lemonias]]'' upija sunčevu toplotu File:BLACK SNAKE.jpg|300px|''[[Coluber constrictor priapus]]'' od 1,8 m izlaže se suncu za vrijeme hladnog jutra, [[Inverness, Florida]] </gallery> </center> == Reference == {{reflist}} Kategorija:Termoregulacija qr5s2r8zx4fd7c43k2yixnwzf5ejhkh 1 514921 42715945 42419740 2026-11-03T02:19:27Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Razgovor:Wikimedijina ostava]] na [[Razgovor:Wikiostava]]: Prijevod ili lokalizacija 2379080 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 8 1281339 42715895 40760066 2026-11-02T19:46:28Z Maintenance script 76589 Use thumb.wikimedia.org for thumbnails ([[phab:T427465]], Operator: Ladsgroup) 42715895 css text/css /* CSS placed here will affect users of the Modern skin */ /* bugzilla:60857 */ h1, .firstHeading, #firstHeading { color: white; } #firstHeading .mw-editsection a { color: white; } body.page-Glavna_stranica #t-cite, body.page-Glavna_stranica #lastmod, body.page-Glavna_stranica #siteSub { display: none !important; } /* block quotations */ #mw_content blockquote { font-size: 93.75%; /* equivalent of 15px in 16px default */ margin: 1em 1.6em; /* same indent as an unordered list */ } #mw_content blockquote p { line-height:inherit; } /* Display "From Wikipedia, the free encyclopedia" */ #siteSub { display: block; } p.error { font-weight: bold; } /* some headroom for #coordinates to go in without #siteSub */ #mw_contentholder { padding-top: .4em; } /* position coordinates */ #coordinates { position: absolute; z-index: 1; border: none; background: none; right: 1.17em; top: 6.1em; float: right; margin: 0em; padding: 0em; padding-right: 1.17em; line-height: 1.5em; text-align: right; text-indent: 0; font-size: 85%; text-transform: none; white-space: nowrap; } /* important to keep the text predictably positioned */ #coordinates img { vertical-align: top; } /* allow disabling of "external" color on internal links in some situations */ #bodyContent .plainlinks2 a.external[href^="http://en.wikipedia.org/"] { color: #003366 !important; } div.topicon { display: block !important; position: absolute; top: 2px; z-index: 100; } /* Bullets for Good and Featured interwiki links */ li.GA { list-style-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/42/Monobook-bullet-ga.png); } li.FA { list-style-image: url(//thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2c/Modern-bullet-star.svg/9px-Modern-bullet-star.svg.png); } /* Styling for updated markers on watchlist, history and recent/related changes */ li.mw-changeslist-line-watched, li.mw-history-line-updated { list-style-image: url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fa/ChangedBulletMono.png); } /* table of contents */ .toccolours { background-color: #F0F0F0; border: 1px solid #BBBBBB; border-spacing: 0pt; margin: 0pt; padding: 0pt; } .mw-topboxes { margin-top: -0.4em; } ncuks5mjm2llh1p9sqx95xdpvgu1xx7 0 1361935 42716059 42526101 2026-11-03T10:11:39Z Kontributor 2K 192569 grb @svg 42716059 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Veng}} {{Grad u Nemačkoj | naziv = Veng | izvorni_naziv = ''Weng'' | slika = | opis_slike = Veng | gradska_zastava = | grb = DEU Weng (Isar) COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.408<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 90 | aglomeracija = | površina = 15,6 | gšir = 48.66667 | gduž = 12.38333 | nadmorska_visina = 378 | registarska_oznaka = LA | pozivni_broj = 08702 | poštanski_kod = 84187 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.gemeinde-weng.de/ www.gemeinde-weng.de] | gradonačelnik = ''Robert Kiermeier'' | stranka = Christlicher Bürgerblock | ije = da }} '''Veng''' ({{jez-nem|Weng}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 35 opštinskih središta okruga [[Okrug Landshut|Landshut]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 1.408 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9274188. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Weng in LA.svg|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Landshut]] Veng se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Landshut. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 378 metara. Površina opštine iznosi 15,6&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.408 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 90 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Weng (Isar)}} * [http://www.gemeinde-weng.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120407081358/http://www.gemeinde-weng.de/ |date=2012-04-07 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Landshut}} d5w9j4gt1zwg3723ssl4btbkjczupl3 0 1458328 42716046 5607399 2026-11-03T07:46:08Z Akul59 131397 links 42716046 wikitext text/x-wiki {{Planina | ime = Mali Karpati | slika = Male Karpaty.jpg|270px|Pogled na stijene Bijelih Karpata | Opis slike = Panorama Malih Karpata | Visina = [[Záruby]] 768 | Država / Pokrajina = {{flag|Slovačka}} | Dio gorja = [[Karpati]] | Kordinate = {{coord|48|25|N|17|15|E|display=inline,title}} | Prvi uspon = | Najlakša staza = | Planinarski domovi = | Najbliži gradovi = [[Bratislava]], [[Nové Mesto nad Váhom]] | Starost = | Ostali vrhovi = Vysoká 754m, Vápenná 752m | Top. karta = [[Datoteka:Malé Karpaty.png|260px]] }} '''Mali Karpati''' ([[slovački]]: ''Malé Karpaty'', [[njemački]]: ''Kleinen Karpaten'') je [[Planina|planinski lanac]] iz [[Karpati|Karpatske]] skupine koji se prostire u zapadnoj [[Slovačka|Slovačkoj]] od [[Bratislava|Bratislave]] do [[Nové Mesto nad Váhom|Novog Mesta nad Vahom]] duljine oko 100km. Samo mali dio planine zvan ''Hundsheimer Berge'' (ili ''Hainburger Berge'') se nalazi u sjeveroistočnoj [[Austrija|Austriji]]. Mali Karpati su omeđeni rijekama [[Dunav]] na jugu, [[Morava (Češka)|Morava]] na zapadu, [[Váh]] na istoku i rijeka [[Myjava (rijeka)|Myjava]] koja dijeli Male od [[Bijeli Karpati|Bijelih Karpata]]. Najviši vrh Malih Karpata je [[Záruby]] visok 768 metara. Gradovi na Malim Karpatima su [[Bratislava]], [[Pezinok]], [[Modra]], [[Vrbové]], [[Brezová pod Bradlom]] i [[Nové Mesto nad Váhom]]. ==Podijela== Od juga prema sjeveru * Devínske Karpaty (Bratislava) * Pezinské Karpaty (od Bratislave do sela [[Buková (Trnava)|Buková]] na sjeveru) * Brezovské Karpaty (od Bukove do sela [[Prašník]]om) * Čachtické Karpaty (od Prašníkom do grada Novo Mestom nad Váhom) [[Kategorija:Planine u Slovačkoj]] p6gnvqcm6jlp44cvra3y0xni1ofq9gw 0 1460578 42716047 42565057 2026-11-03T07:49:01Z Akul59 131397 Geografija 42716047 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Košariská |originalni_naziv = Košariská |slika = Košariská, rodný dom M. R. Štefánika.jpg |opis_slike = Rodna kuća M. R. Štefánika |gradska_zastava = Kosariska-myjava-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = [[Okrug Myjava|Myjava]] |nadm visina = 328<ref name="base_info">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2024-08-19}}</ref> |poštanski_kod = 906 15<ref name="base_info"/> |pozivni_broj = (+421) 34<ref name="base_info"/> |registarska_oznaka = MY |gšir = 48.677500 |gduž = 17.595833 }} '''Košariská''' ({{jez-svk|Košariská}}) je naseljeno mjesto u [[okrug Myjava|okrugu Myjava]], u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Republika Slovačka]]. == Geografija == Nalazi se oko 13 km južno od [[Myjava]]. Smješteno je u blizini brda Bradlo (543 metara nad morem). == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Košariská}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Myjava}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Myjava]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] quc77hbmg5jq2fe32a0g6j8lvth2930 0 1461694 42716016 42539436 2026-11-03T06:10:13Z Akul59 131397 slika 42716016 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Brezova (razvrstavanje)}} {{Grad u Slovačkoj | Obrázok = Slovak Republic - Brezova pod Bradlom (8).JPG | Názov = Brezová pod Bradlom | URL znaku = Coat of Arms of Brezová pod Bradlom.svg | URL vlajky = Flag of Brezová pod Bradlom, Slovakia.svg | URL polohy = | Kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] | Okres = [[Okrug Myjava|Myjava]] | Región = [[Zahorje]] | Nadmorská výška = 265<ref name="base_info">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2024-08-19}}</ref> | osnivanje = [[1262]]<ref name="base_info" /> | PSČ = 906 13<ref name="base_info" /> | Predvoľba = +421-34<ref name="base_info" /> | Kód = | EČV = MY | Adresa = | Website = www.brezova.sk | E-mail = | Telefón = | Fax = | Starosta = Jaroslav Ciran | Politická strana = | BM = | gšir = 48.663889 | gduž = 17.539722 | }} '''Brezová pod Bradlom''' ({{jez-svk|Brezová pod Bradlom}}, {{jez-nem|Birkenhain}}, {{jez-mađ|Berezó}}, ) je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]], u okviru [[Trenčinski kraj|Trenčinskog kraja]], u [[Okrug Myjava|okrugu Myjava]]. == Prirodni uslovi == Brezová pod Bradlom je smeštena u zapadnom delu države, blizu državne granice sa [[Češka Republika|Češkom]] - 15 kilometara severno. Glavni grad države, [[Bratislava]], nalazi se 110&nbsp;km južno od grada. '''Reljef''': Brezová pod Bradlom se razvila u brdskom području. Oko grada se izdižu [[Mali Karpati|Mali]] i [[Beli Karpati]]. Nadmorska visina grade je oko 280 metara. '''Klima''': Klima u Brezovi pod Bradlom je [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]]. '''Vode''': Brezová pod Bradlom se nalazi na istoimenom [[Brezovski potok|Brezovskom potoku]]. == Historija == Ljudska naselja na prostoru Brezove pod Bradlom vezuju se još za [[praistorija|praistoriju]]. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje [[1263]]. godine. Naselje je dobilo gradska prava [[1709]]. godine. Krajem [[1918]]. godine. Brezová pod Bradlom je postala deo novoosnovane [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U vreme [[komunizam|komunizma]] grad je industrijalizovan, pa je došlo do povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja [[Slovačka|Slovačke]] grad je postao opštinsko središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede. == Stanovništvo == {{SK|pop}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.{{SK|P}} === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Zbirka slika == <gallery> Slika: Slovak Republic - Brezova pod Bradlom (5).JPG|Središnji trg Brezove Slika: Slovak Republic - Brezova pod Bradlom (6).JPG|Gradsko jezgro Brezove Slika: Evanjelický kostol Brezová6.jpg|Glavna gradska evangelička crkva Slika: Rímsko-katolícky kostol v Brezovej5.jpg|Rimokatolička crkva Slika: Slovak Republic - Brezova pod Bradlom Hurban Statue 2.JPG|Spomenik Hurbanu Slika: Brezová pod Bradlom - pamätník Jána Husa.jpg|Spomenik [[Jan Hus|Husu]] Slika: Ján Papánek - pamätník, Brezová pod Bradlom.jpg|Spomenik Papánku </gallery> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Brezová pod Bradlom}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{Okrug Myjava}} {{Gradovi u Slovačkoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Myjava]] [[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] kgqr4h3b9z50280r2lztqylo4b8ij8i 0 1461727 42716022 42555335 2026-11-03T06:28:26Z Akul59 131397 Gradonačelnik 42716022 wikitext text/x-wiki {{Grad u Slovačkoj | Obrázok = Myjavacentrum.jpg | Názov = Myjava | URL znaku = Coat of Arms of Myjava.svg | URL vlajky = Myjava-myjava-flag.svg | URL polohy = | Kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] | Okres = [[Okrug Myjava|Myjava]] | Región = [[Kopanice]] | Nadmorská výška = 313<ref name="base_info">{{Cite web |title=Základná charakteristika |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |author=Statistički zavod Slovačke Republike (www.statistics.sk) |language=sk |website=www.statistics.sk |accessdate=2024-08-19}}</ref> | osnivanje = [[1262]]<ref name="base_info" /> | PSČ = 907 01<ref name="base_info" /> | Predvoľba = +421-34<ref name="base_info" /> | Kód = 504581 | EČV = MY | Adresa = | Website = www.myjava.sk | E-mail = | Telefón = | Fax = | Starosta = Marek Hrin | Politická strana = | BM = | gšir = 48.749167| gduž = 17.564444| }} '''Myjava''' ({{jez-svk|Myjava}}, {{jez-nem|Miawa}}, {{jez-mađ|Miava}}) je grad u [[Slovačka|Slovačkoj]], u okviru [[Trenčinski kraj|Trenčinskog kraja]]. ==Prirodni uslovi== Myjava je smeštena u zapadnom delu države, blizu granice sa [[Češka Republika|Češkom]] (7 kilometara severno od grada). Glavni grad države, [[Bratislava]], nalazi se 110&nbsp;km južno od grada. '''Reljef''': Myjava se razvila u oblasti pobrđa između [[Mali Karpati|Malih Karpata]] na jugu i [[Beli Karpati|Belih Karpata]] na severu. Nadmorska visina grada je oko 320 metara. '''Klima''': Klima u Myjavi je [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]]. '''Vode''': U oblasti Myjave protiče više potoka. == Historija == Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz [[praistorija|praistorije]]. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje [[1586]]. godine. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu [[Ugarska|Ugarske]] kao oblasno trgovište. U [[Revolucija 1848/49.|revoluciji 1848/49.]] naselje je bilo sedište [[Slovačka|slovačke]] narodne skupštine. Krajem [[1918]]. godine. Myjava je postala deo novoosnovane [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. U vreme [[komunizam|komunizma]] grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja [[Slovačka|Slovačke]] grad je postao njeno oblasno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede. Jedna od gradskih četvrti je [[Turá Lúka]]. ==Stanovništvo== {{SK|pop}} Danas Myjava ima nešto manje od 11.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika opada. '''Etnički sastav''': Po popisu iz [[2021]]. godine sastav je sledeći:<ref name="populacija" /> * [[Slovaci]] - 91,9%, * [[Česi]] - 1,0%, * [[Romi]] - 0,2%, * ostali. '''Verski sastav''': Po popisu iz [[2021]]. godine sastav je sledeći: * [[Luteranska crkva|luterani]] - 38,1%, * [[ateisti]] - 40,1%, * [[Rimokatolička crkva|rimokatolici]] - 11,1%, * ostali. ==Galerija slika== <gallery> Slika:Mestomyjava.jpg|Pogled na Myjavu Slika:Myjava kostol 01 15.jpg|Rimokatolička crkva Slika:Myjava stred.jpg|Luteranska crkva Slika:Turá Lúka, evanjelický kostol.jpg|Luteranska crkva Slika:MYJAVA. Pomník Štefánik M. R.jpg|Spomenik Štefániku Slika:Myjava - hotel Štefánik.jpg|rijeka Myjava Slika:Myjavavzime.jpg|Myjava zimi </gallery> == Reference == {{reflist|refs= <ref name="populacija">{{Cite web |url=https://www.scitanie.sk/obyvatelia/zakladne-vysledky/struktura-obyvatelstva-podla-narodnosti/OB/SK0223504581/OB |title=Obyvatelia - Základné výsledky |language=sk |date= |website=www.scitanie.sk |publisher= Statistički zavod Republike Slovačke |accessdate=2024-08-20}}</ref> }} == Vanjske veze == * {{Commons category-inline|Myjava}} * {{Zvanični veb-sajt}} {{sk}} {{Okrug Myjava}} {{Gradovi u Slovačkoj}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Okrug Myjava]] [[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] s5dncw7udev0qd1yht30jtxjqjof176 0 1472074 42715867 42705600 2026-11-02T14:13:54Z نوفاك اتشمان 11942 dodana kategorija [[:Kategorija:Politički zatvorenici|Politički zatvorenici]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715867 wikitext text/x-wiki {{NPOV}} {{Nedostaju izvori}} {{Sređivanje}} {{Infookvir političar |ime = Dobroslav Paraga |slika = Dobroslav Paraga.png |veličina = 250px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = {{birth date and age|1960|12|9|df=y}} |datum smrti = |položaj = predsjednik [[Hrvatska stranka prava 1861|HSP-a 1861]] |mandat_start = [[31. 5.|31. maj]] [[1995]]. |mandat_kraj = |podpredsjednik = |zamjenik = |prethodnik = ured osnovan |nasljednik = |čin2 = zastupnik u [[Hrvatski sabor|Saboru]] |mandat_start2 = [[2. 8.|2. august]] [[1992]]. |mandat_kraj2 = [[29. 10.|29. oktobar]] [[1995.]] |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = [[Franjo Gregurić]] <small>(1992.)</small>{{-}}[[Hrvoje Šarinić]] <small>(1992. - 1993.)</small>{{-}}[[Nikica Valentić]] <small>(od 1993.)</small>{{-}} |predsjednik = [[Franjo Tuđman]] |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = 1. predsjednik [[Hrvatska stranka prava|HSP-a]] |mandat_start3 = [[25.6.|25. jun]] [[1991]]. |mandat_kraj3 = [[11.9.|11. septembar]] [[1993]]. |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = ured osnovan |nasljednik3 = [[Ante Đapić]] |stranka = [[Hrvatska stranka prava|HSP]] <small>(1991. - 1993.)</small>{{-}}[[Hrvatska stranka prava 1861|HSP 1861]]<small>(od 1995.)</small> |supruga = Nevenka Paraga |zanimanje = |fusnote = }} '''Dobroslav Paraga''' ([[Zagreb]], [[9. decembra]] [[1960]]), [[Hrvati|hrvatski]] desničarski političar. Bio je prvi predsjednik krajnje desne [[Hrvatska stranka prava|Hrvatske stranke prava]] nakon što je stranka ponovno osnovana [[1991.]] godine. Godine [[1993.]] osnovao je [[Hrvatska stranka prava 1861|Hrvatsku stranku prava 1861.]] nakon političkog raskola s [[Anto Đapić|Antom Đapićem]]. U vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]] bio je predsjednik HSP-a te osnivač i vrhovni zapovjednik [[Hrvatske obrambene snage|Hrvatskih obrambenih snaga]] (HOS) od [[1991.]] do [[1993]]. == Biografija == Dobroslav Paraga je rođen [[9. decembra]] [[1960.]] u [[Zagreb]]u u porodici Smiljana i Arne Paraga. Sa majčine strane je [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla, tj. majka mu potječe iz bogate zagrebačke porodice Laufer. Troje Paraginih najbližih članova porodice je ubijeno tijekom [[Holokaust]]a u [[Logor Jasenovac|Koncentracijskom logor Jasenovac]] [[1941.]] godine, a [[1945.]] komunisti [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]] su strijeljali njegovog djeda i ujaka.<ref>Dnevnik; T. Krsmanović; ''Loše zdrastveno stanje političkih zatvorenika i boraca za ljudska prava''; 1. 9. 1986.</ref><ref name="us">Ulrich Schiller (Mario Grčević), 2009, str. 395</ref> Paraga je u Zagrebu završio osnovnu školu i gimnaziju, nakon čega se upisao na studij prava i laičke teologije. Studij nije uspio završiti jer su ga [[1980.]] godine uhitile vlasti [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] tj. [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] kad mu je bilo devetnaest godina. Bio je uhićen zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika, a koju je potpisalo nekoliko desetaka hrvatskih uglednika među kojima su bili [[Ivan Supek]], [[Franjo Tuđman]], [[Vlado Gotovac]], [[Ivan Zvonimir Čičak]], [[Dobriša Cesarić]] i drugi. Paraga je na sudskom procesu bio osuđen na četiri godine zatvora zbog:<ref name=Frank/> {{quote|[...] neprijateljske propagande, suradnje s [[Ustaše|ustaško]]-terorističkim organizacijama: počinio je krivično djelo protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i sigurnosti SFR Jugoslavije.|Robert Frank, ''Dobroslav Paraga. Persona non grata svih sistema'', Novi list, 3. 6. 2000.}} Kaznu je služio u kaznionici [[Lepoglava]] i na [[Goli otok|Golom otoku]].<ref name=Vecernji>[http://www.vecernji.hr/biografije/dobroslav-paraga-228 Dobroslav Paraga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131124061107/http://www.vecernji.hr/biografije/dobroslav-paraga-228 |date=2013-11-24 }}. [[Večernji list]]. Preuzeto 26. studenog 2013.</ref> Od četiri zatvorske godine, od [[21. oktobra]] [[1980.]] do 21. oktobra [[1984.]] godine, ukupno je samo u samicama proveo čak 271 dan, bez hrane, grijanja, danjeg svjetla i kretanja, a na Golom otoku sve to pod zemljom.{{efn|Neprestano je bio premlaćivan, prijetilo mu se smrću, mučen je na zimi, prisilno mu je sondiran želudac.<ref name=Frank>Robert Frank: "Političke sudbine: Dobroslav Paraga. Persona non grata svih sistema". Novi list: 3. 6. 2000.</ref> Dotični Slobodan Nedeljković, iz [[Srbac|Srbca]] kraj [[Banja Luka|Banja Luke]], slomio mu je nogu na pet mjesta bacivši mu na nogu klupu.<ref name=Mistreatment>[http://dobroslavparaga.com/images/December_6,_1986-Dobroslav_Paraga_Describes_Mistreatment_in_Prison-East_Europe_Report.pdf East Europe report: Dobroslav Paraga describes mistreatment in prison] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727102407/http://dobroslavparaga.com/images/December_6,_1986-Dobroslav_Paraga_Describes_Mistreatment_in_Prison-East_Europe_Report.pdf |date=2014-07-27 }} Pristupljeno 18. srpnja 2014.</ref> Hrvatski sudovi su [[2002.]] godine utvrdili da su posljedice premlaćivanjem pendrekom vidljive i dva desetljeća nakon toga.<ref>H. Dečak: "Već 17 godina političar od države traži 500 000 kuna za zlostavljanja u zatvoru". Večernji list: 17. 01. 2003.</ref>. U prvom šestomjesečju [[1982.]] godine, dok je bio na Golom otoku, višestruki ubojica Bruno Reketti mu je obećao zaštitu od ostalih zatvorenika. No, u nastupu pijanstva i posljedične iskrenosti Reketti mu je priznao da mu je rečeno da Paragu treba ubiti, kako bi sam bio pomilovan. Ono što je pijan rekao, Reketti je trijezan pokušao ostvariti: nožem je pokušao ubiti Paragu. Ipak, to mu nije pošlo za rukom, a kasnije su se odnosi između njih dvojice popravili tako da ga je Reketti čak dva puta spasio od dvojice također naručenih egzekutora, a osim toga, priznao mu je da ga je trebao nagovoriti na pokušaj bijega s Golog otoka što bi poslužilo vlastima da ga likvidiraju.<ref name=Frank/><ref name=Mistreatment/>}} Za Paragu je u zatvoru intervenirao [[Francuska|francuski]] predsjednik [[François Mitterrand]]. Na odsluženje vojnog roka u kaznenoj jedinici u [[Knin]]u pozvan je [[13. februara]] [[1986.]], na dan kad je [[Andrija Artuković]] izručen Jugoslaviji. Iz JNA, gdje je služio u kaznenoj jedinici, pušten je 14. maja, dan nakon što je Artuković osuđen.<ref name="Savjest">[http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 OSOBA TJEDNA - Paraga Dobroslav, objavljeno 25.08.1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727102959/http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 |date=27. srpnja 2014. }} Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref><ref name="Feral">[http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna_pregled.php?vjest_id=51 Predsjednik HSP 1861] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727103003/http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna_pregled.php?vjest_id=51 |date=27. srpnja 2014. }}. Feral Tribune. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref>{{efn|Tih dana, Paraginog prijatelja [[Ernest Brajder|Ernesta Brajdera]] likvidirala je [[Služba državne sigurnosti]] (UDBA) bacivši ga kroz prozor s četvrtog kata zgrade u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]], a čitav je slučaj tih dana u novinama bio popraćen naslovom “Skočili ga kroz prozor”.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/222838/Default.aspx Jedan čovjek, jedna pravaška stranka]. Tragičar povijesti. Slobodna Dalmacija: članak Marine Karlović-Sabolić. Preuzeto 19. srpnja 2014.</ref>}} Paraga je zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru 1986. podigao tužbu protiv [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].<ref name="Vecernji"/> Tužba je odbačena kao neosnovana. {{efn|Paraginu tužbu jugoslavenskim je vlastima "pod nos" stavio američki državni sekretar George Shultz kada SFRJ nije htjela izručiti jednog od otmičara s broda Achile Lauro.<ref name="Savjest"/> Sredinom osamdesetih u zagrebačkom je Vjesniku novinar Inoslav Bešker napisao da “čak i ako je deseti dio Paraginih tvrdnji o zlostavljanjima u zatvorima točan, to zahtijeva ispitivanje, koje može završiti javnom osudom krivaca”, a značajnu javnu podršku Paragi je u travnju ’87. godine pružio kardinal [[Franjo Kuharić]] izjavivši Glasu Amerike da je “Paraga pobornik ljudskih prava koji ne optužuje nikoga, već samo zahtijeva da se brani čovjek, a Paraga je samo javno progovorio o zloupotrebama kojih je i sam bio žrtva”.}} [[1987.]] je ponovno osuđen, ovog puta ne na zatvorsku kaznu, nego s kaznom od tri godine zabrane javnog nastupanja.<ref name="Frank"/> Uz pomoć [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]], kojeg je Smiljan Paraga, otac Dobroslava, molio za pomoć, pušten je iz zatvora iste 1987. godine. Počeo je pisati knjigu o svojim stradanjima na robiji, pa mu je zbog te knjige ponovno suđeno.<ref name="Novosti">[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:275784-Paraga-svedo269i-protiv-Srba Paraga svedoči protiv Srba]. Novosti, 16. travnja 2002. Preuzeto 21. prosinca 2013. (na srpskom)</ref> Uz zagovor njemačkog predsjednika [[Richard von Weizsäcker|Richarda von Weizsäckera]] uspio je dobiti [[Pasoš Slovenije|putovnicu]] u Sloveniji koju mu je uskraćivala slovenska [[Služba državne sigurnosti]].<ref name="Savjest"/><ref>[http://dobroslavparaga.com/images/August_4,_1989-S.Res._169_Passes_Senate-Supporting_the_efforts_of_Dobroslav_Paraga_to_bring_about_increased_respect_for_human_rights_in_Yugoslavia.pdf S.Res. 169-Supporting the efforts of Dobroslav Paraga to bring about increased respect for human rights in Yugoslavia-Senate passage on August 4, 1989] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727095452/http://dobroslavparaga.com/images/August_4,_1989-S.Res._169_Passes_Senate-Supporting_the_efforts_of_Dobroslav_Paraga_to_bring_about_increased_respect_for_human_rights_in_Yugoslavia.pdf |date=27. srpnja 2014. }}. ''Von Weizsacker had invited Paraga already in December od 1988 on the occasion of the 40th anniversary of the proclamation of the Universal Declaration of Human Rights. Because he was denied a passport, Paraga staged a 17 day hunger strike. Von Weizsacker intervened with the Yugoslav government; the Croatian Cardinal Kuharic openly condemned the incident. Finally, government gave him a passport.'' Pristupljeno 19. jula 2014.</ref> Nakon toga počeo je pisati o zlostavljanjima u zatvorima i montiranim političkim procesima u slovenskoj ''[[Nova revija (časopis)|Novoj reviji]]'' i ljubljanskoj ''[[Mladina|Mladini]]''. Uz pomoć slovenske putovnice otputovao je u [[SR Njemačka|Zapadnu Njemačku]], u službeni posjet kod predsjednika [[Richard von Weizsäcker|Richarda von Weizsäckera]],<ref name="weizsacker">[http://www.hsp1861.hr/vijesti8/richardvonweizsackerdparaga.jpeg RICHARD VON WEIZSACKER GERMAN PRESIDENT AND DOBROSLAV PARAGA IN BONN]. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> == Disident == O tome kako i zašto je uzeo slovensku putovnicu obrazložio je u intervjuu. Budući da ga je visoki dužnosnik ondašnje vlasti, ali i vlasti koja je bila aktualna u vrijeme intervjua 2000., osudio 1987. na tri godine zatvora pod optužbom za lažnu propagandu jer da je "iznosio istinu o uvjetima života u tadašnjim zatvorima". Suđenje nije prošlo nezapaženo kod demokratskog svijeta. Pratio ga je i američki konzul, što se nikada prije nije dogodilo, zbog čega je na pritisak kazna preinačena u uvjetnu. Usprkos tomu, policija mu je oduzela osobnu iskaznicu pa je bio bez ikakvih isprava, jer mu je putovnica oduzeta desetljeće prije. Tada su mu Slovenci dali putovnicu i tako je dvije godine živio u Sloveniji. Za dobivanje te putovnice Paraga je zahvaljivao ondašnjem njemačkom predsjedniku Richardu von Weizsackeru, koji je čuo za njegov slučaj te ga 1989. pozvao kao svoga gosta u Bonn na obilježavanje 40. obljetnice Deklaracije o ljudskim pravima. Jugoslavenske su mu vlasti i dalje pravile probleme. Nisu ga pustile i nastao je skandal u Sloveniji. Naime, unatoč što je živio u Jugoslaviji gdje je postojala i središnja vlast, u Sloveniji je postojala neka mogućnost djelovanja pa je nakon poziva njemačkog predsjednika, dobio i putovnicu i državljanstvo. Slovenskom je SUP-u osobno dao ondašnji predsjednik Slovenije [[Janez Stanovnik]]. Paraga tada ipak nije otišao u Njemačku, jer su se u Zagrebu i Beogradu protivili. Otputovao je ipak godinu poslije, kad ga je primio predsjednik Weizsacker.<ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti/201123nsai.htm INTERVJU Dobroslav Paraga u povodu ustavnih promjena. Zamolio sam Gama’a al Islamiju da ne podmeće bombe po Hrvatskoj] razgovarala: Nada Starijaš AI Issa, Arena, 23. studenoga 2000.</ref> Zatim je otputovao u [[Prag]] češkom državniku i žrtvi komunizma [[Vaclav Havel|Vaclavu Havelu]], Švedsku, potom u parlament u Ontariju, Kanadi, i u niz drugih zapadnih zemalja i gradova gdje govori o problemu političkih zatvorenika, velikosrpske ideologije i upozorava općenito na probleme u Jugoslaviji.<ref name="Hrv.pravo">[http://www.hsp1861.hr/vijesti8/14082006-1.html Povodom obljetnice rezolucije 169]. Hrvatsko pravo. Preuzeto 9. lipnja 2014.</ref> Primjerice, gradsko vijeće američkog Chicaga je, pod utjecajem borbe Dobroslava Parage za ljudska prava u Hrvatskoj i Jugoslaviji, donijelo 28. lipnja 1989. rezoluciju kojom je osuđena Jugoslavija zbog kršenja ljudskih prava, a na sličnu je rezoluciju utjecao i u gradskom vijeću Illinoisa.<ref name="Chicagotribune">[http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav Yugoslav Dissident Seeks Support Here] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714123316/http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav |date=14. srpnja 2014. }} Chicago Tribune. Preuzeto 12. lipnja 2014.</ref> Predsjednik torontskog ogranka Hrvatskog odbora za ljudska prava Josip Gamulin omogućio mu je ’89. godine da posjeti kanadske Hrvate i prepriča im svoja traumatična iskustva o kršenju ljudskih prava u Jugoslaviji. U Kanadi, osim što je zagovarao “hrvatsku stvar”, Paraga je protestirao zbog uvođenja izvanrednog stanja na Kosovu. O tome je informirao brojne kanadske parlamentarce.<ref name="Frank"/> Knjigu dokumenata o borbi hrvatskih političkih zatvorenika protiv represije i progona u Jugoslaviji poklonio je crnačkom kandidatu za predsjednika SAD-a svećeniku Jesseu Jacksonu. Amnesty International, organizacija koja poduzima akcije u cilju zaštite i promicanja ljudskih prava, dvaput ga je proglasila zatočenikom savjesti,<ref name="AmnestyInternational">[https://www.govtrack.us/congress/bills/105/hres375/text "Whereas Dobroslav Paraga, who has twice been adopted as a prisoner of conscience by Amnesty International"] Pristupljeno 11. lipnja 2014.god.</ref> a svojevremeno je bio označen kao vodeći jugoslavenski disident.<ref name="Chicagotribune"/> U [[Toronto|Torontu]] je Paraga organizirao protujugoslavenske demonstracije. U [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu SAD-a]] ishodio je 4. kolovoza 1989. Rezoluciju br. 169<ref name="thepoliticalguide">[http://www.thepoliticalguide.com/Legislation/senate/101/S%20Res%20169/ Službeni sažetak rezolucije (na engleskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130322000756/http://www.thepoliticalguide.com/Legislation/senate/101/S%20Res%20169/ |date=22. ožujka 2013. }} Pristupljeno 11. lipnja 2014.</ref> kojom se traži bezuvjetna amnestija političkih zatvorenika u SFRJ, slobodno udruživanje građana<ref name="Vecernji"/> i istraga političkih ubojstava. Time se svrstao uz rame komunističkih disidenata poput [[Andrej Saharov|Andreja Saharova]] i [[Vaclav Havel|Vaclava Havela]], koji su dobili priznanje od saveznog parlamenta SAD za svoje djelatnosti na polju borbe za ljudska prava i demokraciju, a uz to, Paraga je postao i jedini Hrvat u hrvatskoj povijesti koji je dobio takvo priznanje.<ref name="Tinolovka">[http://tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/44568-medunarodna-nagrada-karolini-vidovic-jaka-pljuska-banskim-dvorima-i-rezimskoj-htv Međunarodna nagrada Karolini Vidović jaka pljuska Banskim dvorima i režimskoj HTV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714203709/http://tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/44568-medunarodna-nagrada-karolini-vidovic-jaka-pljuska-banskim-dvorima-i-rezimskoj-htv |date=14. srpnja 2014. }} Tinolovka-news: "(...) a inače je činjenica, da je Dobroslav Paraga jedini Hrvat i Zagrepčanin u hrvatskoj povijesti koji je počašćen takvim jednim priznanjem od strane kolijevke moderne demokracije (...) Uz Dobroslava Paragu je takvu nagradu u ono vrijeme dobio još samo disident Andrej Saharov.)" Preuzeto 11. lipnja 2014.</ref> Paragine djelatnosti po svijetu nisu prošle nezapaženo te su u Jugoslaviji izazvale žestoke reakcije. Beogradski, ali i neki drugi prorežimski dnevnici i tjednici, optužili su tada SAD (jer je Paraga bio gost mnogih utjecajnih osoba tamo, uključujući i najutjecajnijeg demokratskog senatora Edwarda Kennedyja i američkog predsjednika Georga Busha) da podržavaju “ustaško-albansku spregu”. Očito se aludiralo da postoji veza između hrvatskog nacionalizma Dobroslava Parage i albanskog separatizma.<ref name="Frank"/>{{efn|Tako je [[Borba (novine)|Borba]], glasilo jugoslavenske komunističke partije, 11. kolovoza 1989. u članku pod naslovom "Poslije rezolucije američkog Senata: tko je Dobroslav Paraga – dugo putovanje u laž", objavilo: {{quote|(...) Od studenta teologije pretvorio se u očigledno utjecajnog disidenta u svijetu, a po nekim saznanjima dospio je do samog vrha ustaške emigracije. (...) Paraga se, inače, reklamira kao prvi čovjek koji je u zemljama istočnog bloka podigao glas protiv sudskih progona i nasilja. Navodno se poslije njegovih razgovora «svijetom proširio val zgražanja pa je pod pritiskom svijeta naša vlada zatvorila Goli otok. (...) Sa Slobodanom Miloševićem nije imao nikakvih kontakata, ali upozorava slušateljstvo da se radi o «balkanskom Führeru». Nedavne događaje na Kosovu i uvođenje privremenih mjera ''(izvanredno stanje i vojno-policijsko slamanje miroljubivih albanskih prosvjeda, op.a.) ''Paraga rado komentira kao «čistu okupaciju», potkrepljujući to lažnim podatcima – da je u nedavnim demonstracijama na Kosovu poginulo više od 250 ljudi (...) ... U Chicagu ga je u svibnju primio crnački vođa Jesse Jackson, bivši kandidat za američkog predsjednika (...) Prema pisanju «Nove Hrvatske», Jackson je Paragu primio ljubazno i srdačno, i predstavio ga svojim suradnicima kao «borca za ljudska prava koji je nekoliko godina proživio torturu u jugoslavenskim zatvorima». (...) Svojevremeno je i «Chicago Defender» objavio tekst u kojemu Annette Warmter, pored ostalog, opisuje strahovite patnje hrvatskog disidenta u zatvoru zato što je «odbio žaliti zbog diktatora kao što je Tito». Navodno je tada doživio pravi pakao koji se može usporediti samo s onim što su radili gestapovci u Auschwitzu i Dachauu. U tim pričama inače prevladavaju ubojstva – recimo Paraga tvrdi da je osobno gledao na Golom otoku nekoliko ubojstava, 15 samoubojstava i bezbroj strahovitih mučenja. (...)|Borba, Beograd, 11. augusta 1989. godine, članak "Poslije rezolucije američkog Senata: tko je Dobroslav Paraga – dugo putovanje u laž".}} Osim ovoga, vrijedi istaknuti izvješće britanskih novina "Financial Times" od 11. kolovoza 1989., koje su izvijestile u članku pod naslovom «Beograd odbacuje američku Rezoluciju o ljudskim pravima» kako je «(...) ''Jugoslavija američku Rezoluciju o kršenju ljudskih prava, čije je posljedice osjetio jedan od najpoznatijih disidenata ove komunističke zemlje, izvješćuje Reuters iz Beograda, nazvala «monstruoznom». (...) Jugoslavenski diplomati u Washingtonu izjavili su službenicima američkoga Senata da su vlasti u Beogradu odbacile njihovu Rezoluciju''.»</ref>}} Osim posjeta zapadnoj hemisferi, sreo se i s potpredsjednikom Ruske demokratske stranke, svjetskim šahovskim prvakom, [[Gari Kasparov|Garijem Kasparovim]], te čehoslovačkim predsjednikom Vaclavom Havelom.<ref name="Frank"/> Pred američkim Kongresom Paraga se uoči rata oštro sukobio sa srpskim književnikom i političarem [[Dobrica Ćosić|Dobricom Ćosićem]] - Paraga se pojavio pred komisijom Kongresa SAD-a u proljeće 1990. godine, održanoj kako bi se ustvrdilo proganjaju li Srbi kosovske Albance, kao albanski svjedok protiv Srba.<ref name="Novosti"/> Također, uoči rata trudi se uspostaviti anti-velikosrpsku koaliciju u koju bi bili uključeni Hrvatska, Crna Gora, Kosovo, Albanija, Bugarska s mogućnošću još i Bosne i Hercegovine,<ref>«Vjesnik», 19.7.1991.</ref><ref name="NU2">[http://www.youtube.com/watch?v=gbRFl4Czb5Y NU2 Dobroslav Paraga]. Emisija "Nedjeljom u 2", voditelj Aleksandar Stanković, 25. 2. 2001., 52:55 Pristupljeno 10. srpnja 2014.</ref> obilazeći pritom te države i pokrajine,<ref name="PravasiKosovo">[http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg Pravaši na Kosovu kod Albanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006145231/http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> apelirajući na svoj prijedlog. Ilustrativna je epizoda iz Sofije, iz Bugarske, kada je Paraga radeći na uspostavljanju te koalicije slučajno susreo Dobricu Ćosića prilikom čega je Paraga njega upitao što tu radi, a Ćosić je odgovorio da je došao spasiti Jugoslaviju, a na Ćosićevo pitanje što Paraga tu radi, potonji mu je odgovorio da je došao zagovarati raspad Jugoslavije.<ref name="Sofija">[http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica Umro inventivni lažljivac Dobrica Ćosić, mentor Slobodana Miloševića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810000741/http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica |date=10. kolovoza 2014. }}. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> == Djelovanje u HSP-u == U vrijeme uvođenja demokratskih promjena u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], osnovana je i [[Hrvatska stranka prava]] 25. veljače 1990., nakon inicijative Dobroslava Parage 1989. godine (koji se u to vrijeme nalazio u Beču) koja je upućena Anti Paradžiku u Zagrebu da se osnuje poticajni odbor za osnivanje/obnavljanje stranke.<ref>Pismo povjesničara Gorana Jurišića "Vjesniku" i njegovom glavnom uredniku Igoru Mandiću 5. srpnja 2000., Zagreb <nowiki>http://www.hsp1861.hr/vijesti/200705gjvj.htm</nowiki></ref> Paraga je, kao inicijator osnivanja stranke i poznati borac za ljudska prava, imenovan predsjednikom stranke, iako se još nalazio u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. U Hrvatsku se vratio u kolovozu 1990. Pravaški tisak je uskoro počeo tjedno objavljivati da se na Paragu vrše atentati iz kojih se on čudom izvlači, a istovremeno su se gomilale optužbe na račun predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref>Jonjić, 2013., str. 550.</ref> Dva mjeseca kasnije dolazi do sukoba unutar stranke. Stranačko vodstvo podijelilo se u dvije frakcije, na jednoj strani bili su Paraga, [[Ante Paradžik]] i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]], a na drugoj strani bili su ostali članovi Predsjedništva stranke, ujedno i neki od njezinih osnivača. Paraga je izdao "Priopćenje za javnost" u kojem je naveo da je u HSP-u postojala "neformalna grupa koja je po režiji izvana imala zadatak da iznutra razbije HSP...". Jedan dio grupe bili su, prema "Priopćenju", izdanci [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] i [[Hrvatska demokratska stranka|HDS-a]], a drugi dio "destruktivna antidemokratska politička organizacija koja djeluje iz inozemstva" koja ima namjeru osnovati [[Hrvatska čista stranka prava|Hrvatsku čistu stranku prava]]. Ta politička organizacija u stvari je bio [[Hrvatski oslobodilački pokret]]. Međutim, Paragine optužbe nisu shvaćene ozbiljno jer je imao dobre odnose s HDS-om, ali i s HOP-om s čijim se predsjednikom [[Srećko Pšeničnik|Srećkom Pšeničnikom]] susreo u [[Bleiburg]]u. Doduše, kasnije se zbilja pokazalo da su neki članovi vodstva HSP-a doista istodobno bili na popisu članstva HDZ-a.<ref>Jonjić, 2013., str. 553. - 554.</ref> Trojac Paraga-Paradžik-Pavelić zatim se počeo obračunavati s neistomišljenicima u stranci. Počinju kršiti stranačke statute i zakonske propise u svrhu podvrgavanja stranke njihovom vodstvu. Paradžik, potpredsjednik HSP-a, na jednom je sastanku izjavio: "Ono što nas desetak napravi, pisat će se, a što god napravi vas sedamdeset, neće se kontati...".<ref>Jonjić, 2013., str. 559. - 560.</ref> Unatoč tome, članstvo stranke raste nevjerojatnom brzinom - broj od 18 000 članova koliko je stranka otprilike imala krajem 1990. godine narastao je na više od 100 000 do jeseni 1991. godine, a na okupljanja i prosvjede stranke dolazile su tisuće ljudi.<ref>R. Moseley, "Croatian Extremist Spoiling for Wider War," Chicago Tribune, 7. listopada 1991., str. 8.</ref><ref>"Izgradnja države i nacionalizam u Hrvatskoj 1990.-1996." - Jill A. Irvin, sveučilište u Oklahomi, str. 7. - 8.</ref> Na prvim slobodnim izborima stranka nastupa u Hrvatskom bloku zajedno s [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskom demokratskom zajednicom]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. U to su vrijeme HSP-u nerijetko pristupali i muslimani, tvrdeći da su Hrvati, i da su im to bili i očevi i djedovi,<ref>Jonjić, 2013., str. 551.</ref> a vodstvo stranke osniva ogranke čak i po istočnoj Bosni i obilazi ih.<ref name="Foca">[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg HSP u Foči] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006142719/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. U travnju 1991. u Foči, u gradu, ispred čuvene Aladža Džamije, koju su u ratu srušili četnici. Osobe s lijeva na desno: Osmo Adilović, Krešimir Pavelić, Ivan Kovač, pokojni Ante Paradžik, (iza njega je pokojni Frano Balenović ), zatim Dobroslav Paraga, pokojni Velimir Dilber, Alija Šiljak i Božo Čurčija. Iza leđa Alije Šiljka se nalazi Halim Delahmet. Pristupljeno 18. srpnja 2014.</ref> U veljači 1991. godine, Paraga sudjeluje na konferenciji Republikanske stranke u SAD-u,<ref name="Republikanci">[http://www.youtube.com/watch?v=MtniJ0sVx_w Dobroslav Paraga na 18. CPAC konvenciji Republikanaca SAD]. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> gdje se zalaže za raspad Jugoslavije.<ref name="Hrv.pravo"/> Svoju namjeru uspostavljanja anti-velikosrpske koalicije Paraga nastavlja i kroz djelovanje u HSP-u - sarajevska komunistička partijska novina "Oslobođenje" izvijestila je 12. srpnja 1991. u članku «Srbiju u prirodne granice» o antivelikosrpskoj koaliciji koju je na sastanku u Sofiji incirao predsjednik Hrvatske stranke prava: {{quote|Paraga je i u Sofiji ponovio svoju «ideju», nedavno iznijetu u Tirani, koja predstavlja i glavni cilj koalicije: «zaustavljanje velikosrpskog šovinizma, davanje nezavisnosti nacijama koje je Srbija okupirala i vraćanje Srbije u etničke i istorijske granice iz 1912. godine.|''Srbiju u prirodne granice'', [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]], Sarajevo, 12. 7. 1991.}} Početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Paraga osniva [[Hrvatske obrambene snage]], koje sudjeluju u obrani Hrvatske, a potom i Bosne i Hercegovine. HOS je službeno osnovan 25. lipnja 1991. godine, premda je u Splitu oformljen vod dragovoljaca, pripadnika HSP-a još u siječnju te godine, a prva jedinica HOS-a s područja grada Zagreba osnovana je 15. lipnja, deset dana prije službenog datuma osnivanja.<ref name="sloboda"/> Kada su JNA i pobunjeni Srbi ugrozili opstanak Hrvatske, pripadnici HOS-a odigrali su važnu ulogu priskočivši u pomoć neiskusnim postrojbama koje je nabrzinu mobilizirala hrvatska vlast. No, na njihov doprinos na bojišnici, kao kod [[Bitka za Vukovar|obrane Vukovara]], sjenu su bacili ispadi počinjeni nad civilima uhvaćenim u ratnoj zoni ili iza bojišnice.<ref>Bosto, Cipek & Milosavljević, 2008., str. 123. - 124.</ref> Kampovi za obuku postojali su diljem Hrvatske, ali i Slovenije. Ustaška ikonografija postala je neodvojiv dio stranke i njezina vojnog krila. Pojedine su se jedinice nazivale po ustaškim časnicima iz Drugog svjetskog rata. Zbog krvoločnosti nekih pojedinaca, pripadnici HOS-a postali su strah i trepet protivnika iz Srbije. Najpoznatiji su bili po crnim uniformama, koje su za njih sašivene u okolici Kočevja, što je potvrdio Paraga, koji je uspostavio blisku vezu sa Socijaldemokratskom strankom Slovenije (SDSS).<ref name="index">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/ekskluzivno-na-indexu-8--knjiga-koja-je-uzdrmala-balkan-tudjmanova-tajna-policija-i-paragini-hosovci/704905.aspx Ekskluzivno na Indexu (8) - Knjiga koja je uzdrmala Balkan: Tuđmanova tajna policija i Paragini HOS-ovci]. Index.hr, trilogija "U ime države" Mateja Šurca i Blaža Zgaga. Osmi dio: I u Sloveniji "za dom spremni". Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Tako je na jednom sastanku početkom lipnja 1991. tadašnjem predsjedniku SDSS-a Joži Pučniku i ministru obrane Janezu Janši ponudio petsto vojnih dobrovoljaca iz HSP-a za pomoć u obrani slovenskog teritorija u slučaju napada jugoslavenske vojske. Janša se, prema Paraginim riječima, složio s time, ocijenivši da pomoć hrvatskih dobrovoljaca vidi prvenstveno u njihovom protudiverzantskom djelovanju. Na sastanku u Ljubljani, na kojem je osim Pučnika, Janše i Parage bio prisutan i prvi načelnik stožera HOS-a Ante Paradžik, dogovorili su se da će ih slovenska strana uvježbati, opremiti i naoružati. Prva skupina pripadnika HOS-a stigla je na bojnu obuku u kočevske šume u srpnju 1991. Bilo ih je osamdeset, vodio ih je [[Alija Šiljak]], rodom iz Foče. Obuke jedinica HOS-a u kočevskoj regiji prikrivane su u obje države. Tamo ih obilaze Paraga i Janša zajedno s pomoćnicima Paradžikom i Lovšinom i priopćavaju im da je obuka ilegalna pa ako ih netko nešto pita, neka kažu da su hrvatski dobrovoljci u slovenskoj Teritorijalnoj obrani. Paraga je vojnicima svog HSP-a otkrio kako svaki u Sloveniji osposobljeni vojnik stranku košta 5000 njemačkih maraka. Završivši naporni tempo osposobljavanja, dobrovoljci su dobili oružje. Paraga ga je Lovšinu platio u Kočevskoj Reki. Nakon podjele oružja, Paraga je strogo upozorio vojnike da paze na svoje kalašnjikove, jer se za njih moralo izdvojiti po 1200 njemačkih maraka. Ta cijena, koju je za tu automatsku pušku postavilo slovensko Ministarstvo obrane, bila je izuzetno visoka. Njezina vrijednost, naime, niti u vrijeme najveće potražnje nije dosegnula 1000 maraka. "Lovšin je tada od nas primio nekoliko gotovinskih iznosa u ukupnoj vrijednosti od najmanje pet milijuna njemačkih maraka. Kalašnjikove i strojnice Špagina prodavao nam je po cijeni od 800 do 1200 maraka, pištolji Makarov bili su po 500, a ručne bombe po 400 maraka. Po astronomskim cijenama zaračunavali su nam i protuoklopno oružje, protutenkovske mine i minobacače svih kalibara. Iako smo dobrovoljno došli pomoći u obrani Slovenije, za nas nije bilo popusta", žalio se kasnije Dobroslav Paraga. HSP je savjesno bilježio sve izdatke, pa i one za crne uniforme, koje su dobrovoljcima HOS-a bile sašivene u okolici Kočevja. Kupili su približno 3000 uniformi i vojnih čizama. Većina novca za opremu i naoružanje jedinica HOS-a, kao i za njihovu protudiverzantsku obuku, prikupljena je u podružnicama HSP-a u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.<ref name="index"/> Javna promocija HOS-a koji je već imao ratna iskustva (ratišta u Topuskom, Barilovićima i oslobađanje vojarni Borongaj i Maršalke u Zagrebu)<ref name="HOS">[http://www.hsp1861.hr/vijesti/971128inme.htm IN MEMORIAM VUKOVARSKIM BRANITELJIMA SATNIJE HOS-a - DOBROSLAV PARAGA]. Preuzeto 9. lipnja 2014.</ref> održana je 10. rujna 1991. na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]] u Zagrebu, a postrojba je ubrzo nakon toga pod zapovjedništvom Roberta Šilića upućena na bojište u Vukovar.<ref name="udhosa">[http://www.udhos-zagreb.hr/sudhos/hos-u-vukovaru-2 HOS u Vukovaru]. Magazin za vojnu povijest / studeni 2012. Tekst: Tomislav Šulj. Preuzeto 11. lipnja 2014.</ref> Tjedan dana poslije pravaši zauzimaju Starčevićev dom u Zagrebu i ispred njega postavljaju top.<ref name="Vecernji"/> To je bio jedan u nizu od incidenata koje su tih dana radili hrvatski pravaši. U drugom dijelu Hrvatske, u Splitu, splitski pravaši predvođeni zapovjednikom [[IX. bojna "Rafael vitez Boban"|"IX. bojne HOS-a Rafael vitez Boban"]] [[Jozo Radanović|Jozom Radanovićem]] ruše željeznu konstrukciju na kojoj je pisalo "TITO", a to opravdavaju tvrdnjom da oni "ispravljaju greške vladajuće stranke" i kako će "paziti da umjesto Titovog imena ne osvane - Franjino".<ref>{{Citiranje weba |url=http://oi62.tinypic.com/2ch0u4i.jpg |title=Legenda s Marjana otišla u povijest |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162907/http://oi62.tinypic.com/2ch0u4i.jpg |url-status=dead}}</ref> Uspjesi HOS-a u obrani zemlje kao i ekstremni nacionalizam baziran na tome jednako koliko i na kontroverznim izjavama i samom pojavom vodstva HSP-a (na primjer, Paraga je u nekim situacijama davao intervjue iza stola na kojem su smješteni protutenkovsi raketni bacači<ref>Irvin 1996., str. 8</ref>) dodatno su doprinijeli rastućoj popularnosti stranke. Povezivanje s ustaštvom bilo je prisutno na svim razinama stranke. Tako je na Prvome općem saboru HSP-a, održanom u veljači 1991. godine, Paraga “10. travnja 1941. označio kao ostvarenje najsvetijih ideala HSP-a i hrvatskog naroda”.<ref>Bosto, Cipek & Milosavljević, 2008., str. 118.</ref> Anto Đapić, također jedan od čelnih ljudi u stranci, izjavljuje da "HSP nikad nije krio svoje veze s NDH, s 10. travnjem i s ustaškim pokretom",<ref>Bosto, Cipek & Milosavljević, 2008., str. 119.</ref> a možda je i najizraženiji je primjer neslužbene himne HOS-a,<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=FtI1lDzZyB4 Himna HOS-a]. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> nastale 1992. godine koja sadrži pregršt otvorenih ustaških konotacija, a sam osnivač HOS-a i HSP-a, Dobroslav Paraga, spominje se u pjesmi uz imena zapovjednika [[Crna legija|Crne legije]], [[Jure Francetić]]a i [[Rafael Boban|Rafaela Bobana]], te ustaškog poglavnika [[Ante Pavelić]]a (''Kunem ti se, Francetiću, Srbiju spalit ću / Kunem ti se, moj Bobane, zavit ću ti sve rane / Kunem ti se, Paveliću, još bolji postat ću / Uz Paragu i uz HOS, ja do smrti ostat ću!''). Vodstvo HSP-a otvoreno je priznavalo da njihovi dragovoljci na uniformama nose ustaško znakovlje. Paraga je u jednom intervjuu izjavio da se HOS nema zašto sramiti toga što nosi ustaške simbole i služi se pozdravom ''[[Za dom spremni]]'', korišćenom za vrijeme [[NDH]] i ekvivalent nacističkog ''[[Hitlerov pozdrav|Sieg Heil!]]''<ref>Bosto, Cipek & Milosavljević, 2008., str. 124.</ref> [[Ante Paradžik]], dopredsjednik HSP-a, ubijen je 21. rujna 1991. na povratku sa stranačkog skupa, od strane hrvatske policije. Paraga slučajno izbjegava smrt, odustavši od putovanja u posljednji trenutak.<ref name="Vecernji"/><ref name="Savjest"/> Četiri policajca su u listopadu 1993. osuđena za taj zločin, od kojih je najdulju kaznu dobio prvooptuženi - šest godina zatvora. Međutim, do veljače 1995. godine svi su već bili na slobodi pošto im je prvo Vrhovni sud 1994. smanjio kaznu, a potom su ubrzo pomilovani od strane predsjednika Tuđmana.<ref name="paradzik-jutarnji">[http://www.jutarnji.hr/policajac-osuden-za-ubojstvo-paradzika-pucao-po-svojoj-kuci/242687/ Policajac osuđen za ubojstvo Paradžika pucao po svojoj kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140726113901/http://www.jutarnji.hr/policajac-osuden-za-ubojstvo-paradzika-pucao-po-svojoj-kuci/242687/ |date=26. srpnja 2014. }}. Jutarnji list. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref><ref name="Dnevno">[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/97128-zbog-cega-je-ubijen-ante-paradzik-zbog-cega-su-hrvata-ubili-hrvati.html Zbog čega je ubijen Paradžik?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714205356/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/97128-zbog-cega-je-ubijen-ante-paradzik-zbog-cega-su-hrvata-ubili-hrvati.html |date=14. srpnja 2014. }} Zbog čega je ubijen Ante Paradžik, zbog čega su Hrvata ubili – Hrvati? Preuzeto 9. lipnja 2014.</ref> U to vrijeme stigli su vapaji branitelja Vukovara koji su putem svojih predstavnika posjetili Paragu u Starčevićevom domu i s njim vodili pregovore oko odlaska dragovoljaca HOS-a za obranu Vukovara. Pred [[Bitka za Vukovar|pad Vukovara]], Paraga zajedno s [[Anto Đapić|Antom Đapićem]] boravi u [[Vinkovci]]ma. Sudeći po kontroverznom izvješću Josipa Manolića pod naslovom "Izvješće državne komisije o pripremi i vođenju obrane Vukovara",<ref name="24sata">[http://www.24sata.hr/news/procitajte-sramotni-izvjestaj-iz-91-koji-blati-heroje-vukovara-243600 Pročitajte sramotni izvještaj iz '91. koji blati heroje Vukovara]. 24sata. Pristupljeno 9. 6. 2014.</ref> u Vinkovcima Paraga promiče tezu da se HSP zalaže za granice [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] uključujući i [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te [[Sandžak]]. Također obavješćuje da je HSP uspostavio "antisrpsku koaliciju" na osovini Zagreb-[[Priština]]-[[Tirana]]-[[Sofija]], zajedno s izvjesnim [[Crna Gora|crnogorskim]] snagama. U to vrijeme Paraga uspostavlja i suradnju s [[Mile Dedaković|Milom Dedakovićem]], zapovjednikom obrane Vukovara.<ref>Manolić et al., 1991., str. 141.</ref> Situacija u Vukovaru je sve teža, šalju se apeli za pomoć, a očajno stanje se najbolje može iščitati iz Dedakovićeva dopisa 15. studenoga 1991. upućenog Vrhovništvu i Glavnom stožeru HV te Crvenom križu Hrvatske i Caritasu: "Zahtijevam da nam hitno uputite: uniforme,civilnu odjeću i obuću... Nemamo niti jedan komad odjeće, ni par obuće, a pomoć od Kriznog štaba Vinkovci ne možemo dobiti...Zahtijevam da se konačno udostojite da mi pismeno odgovorite što ćete poduzeti...",<ref>Manolić et al., 1991., str. 147.</ref> a Vukovar se nalazi pred padom. Paraga se ni ovaj put ne oglušuje na apele<ref name="nacional">[http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti Ljudi koje je 90-ih trebalo ukloniti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120815180534/http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti |date=15. kolovoza 2012. }}. Objavljeno u Nacionalu br. 741, 2010-01-26: DOSSIER: ŽRTVE TUĐMANOVA REŽIMA - "Ljudi koje je 90-ih trebalo ukloniti", autor: Orhidea Gaura. Citat: ''Jedna satnija HOS-a odmah se uputila prema Vukovaru, međutim, kad je vodstvo vukovarske obrane početkom studenog 1991. tražilo dodatnu Paraginu pomoć, 200 hosovaca koji su krenuli u pomoć tom opkoljenom gradu zaustavio je Tomislav Merčep, tada zamjenik ministra policije Ivana Vekića''.</ref> Vukovaraca i 13. studenog šalje 200 bojovnika HOS-a<ref name="sloboda">[http://www.sloboda.hr/cestitamo-hos-ovcima-dan-osnutka-procitajte-citavu-kronologiju-povijesti-slavnog-hos-a/ Čestitamo HOS-ovcima dan osnutka! Pročitajte čitavu kronologiju povijesti slavnog HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006124253/http://www.sloboda.hr/cestitamo-hos-ovcima-dan-osnutka-procitajte-citavu-kronologiju-povijesti-slavnog-hos-a/ |date=6. listopada 2014. }}. Sloboda.hr. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref><ref name="HOS"/> pod zapovjedništvom bojnika Eugena Meindorfera i instruktora Dubravka Klauderotija u pomoć opkoljenom gradu. U Vinkovcima ih zaustavlja Tomislav Merčep, zamjenik ministra policije Ivana Vekića. Poslao ih je u Osijek gdje su zatvoreni u Crvenu vojarnu. Na dan pada Vukovara, 18. studenog 1991., Paraga izjavljuje za ''[[Agence France-Presse]]'' (AFP) da "ako padne Vukovar, treba pasti i predsjednik Franjo Tuđman". Ipak, u istoj izjavi naveo je i kako "nema namjeru da poduzme nasilnu akciju protiv vlade u Zagrebu, nego da razriješi predsjednika Tuđmana na fronti reorganizirajući obranu na istoku Slavonije". Optužio je Tuđmana da je zaustavio pojačavanje vukovarske obrane s bojnom HOS-a od "1200 ljudi" (ta brojka bila je mnogostruko preuveličana) te je najavio kako HSP ne priznaje prekid vatre. Međutim, sudeći po spomenutom izvještaju Josipa Manolića, takva Paragina teza o prodaji Vukovara nije odgovarala stvarnom stanju - naime, general [[Anton Tus]] je 20. studenog zapovjedio "nastavljanje spajanja jakih snaga u pozadinu agresora i spajanje sa snagama obrane Vukovara, u cilju narastanja otpora na tom prostoru".<ref>Manolić et al., 1991., str. 148. - 149.</ref> {{quote box|width=33%| (...) A vi od drugog kolovoza [dan izbora], prijatelji, Hrvatice i Hrvati: skidajte četnike, skidajte komuniste s vlasti, skidajte one koji su nas uveli u ovo zlo. Skidajte one koji su govorili da "znaju" i da "zna se", a ja vam kažem: zna se - da su krali i da kradu samo za se! Ne damo više lopovima da kradu Hrvatsku! Skinimo [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku boljševičku zajednicu]]! Živjela Nezavisna Država Hrvatska i za dom (publika odgovara: ''spremni!'')! Za dom (''spremni!'')! Za dom (''spremni!'')!|Dobroslav Paraga, govor na predizbornom skupu HSP-a u Metkoviću 1992. godine<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=QB59TQ67D8Q Metković 92- Evo zore....nigdje dana]. Govor na predizbornom skupu HSP-a u Metkoviću 1992. god. Pristupljeno 10. srpnja 2014.</ref>}} Nakon [[Bitka za Vukovar|pada Vukovara]] u studenome 1991., Dobroslav Paraga postaje prvooptuženi za pad Vukovara, Mile Dedaković - Jastreb drugooptuženi, a policija provodi pretres u sjedištu HSP-a gdje su pronađene velike količine oružja i streljiva koje su pravaši slali svojim dobrovoljačkim postrojbama diljem Hrvatske. Uhićeni su Paraga, [[Ante Prkačin]] i [[Mile Dedaković|Mile Dedaković Jastreb]] pod optužbom za terorizam, rušenje demokratski izabrane vlasti i osnivanje paravojnih postrojbi. U pritvoru Paraga počinje štrajk glađu, a Dedaković biva teško premlaćivan u zatvoru u Zagrebu.<ref name="Dedakovic">[http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 Biografija Mile Dedakovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140715100949/http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 |date=15. srpnja 2014. }}. Večernji list. Preuzeto 11. lipnja 2014.</ref> Ipak, svoju nevinost su dokazali na suđenju pred Vrhovnim sudom RH i Vojnim sudom RH koji su ih oslobodili optužbi - Vrhovni sud Republike Hrvatske 13. prosinca donio je rješenje prema kojemu su sve optužbe protiv njih odbačene kao neosnovane.<ref name="Dedakovic"/> Dedaković se, po izlasku, sklonio pod zaštitu jedinica Dobroslava Parage u Starčevićevom domu<ref name="Starcevicevdom">[http://forum.net.hr/cfs-filesystemfile.ashx/__key/CommunityServer.Components.ImageFileViewer/CommunityServer.Discussions.Components.Files.19/5224._5F00_dedakovic_5F00_paraga.jpg_2D00_550x0.jpg Nakon izlaska iz pritvora Mile Dedaković-Jastreb sklonio se pod zaštitu jedinica Dobroslava Parage u Starčevićevu domu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714133931/http://forum.net.hr/cfs-filesystemfile.ashx/__key/CommunityServer.Components.ImageFileViewer/CommunityServer.Discussions.Components.Files.19/5224._5F00_dedakovic_5F00_paraga.jpg_2D00_550x0.jpg |date=14. srpnja 2014. }} Pristupljeno 12. lipnja 2014.</ref> Kasnije je Vrhovni sud Republike Hrvatske po drugi put potvrdio oslobađajuću presudu za Dobroslava Paragu, i k tome u obrazloženju naveo da je HOS legalni i legitimni dio Hrvatske vojske, čime je otpala i optužba na račun dragovoljaca i bojovnika Hrvatskih obrambenih snaga, da je HOS navodno paravojna formacija.<ref name="Obrana">[http://www.hsp1861.hr/vijesti2012-12/17122012-1.html U RH KOS kolo vodi]. Preuzeto 9. lipnja 2014.</ref><ref name="Veselinovic">[https://www.scribd.com/doc/228738770/Hrvatsko-prava%C5%A1tvo-na-prijelazu-tisu%C4%87lje%C4%87a] Velimir Veselinović, prikaz knjige: "Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća" - Goran Rohaček. Anali hrvatskog politiološkog društva, 2010.god., 276.str.</ref> Pod sloganima “Sav narod u svoj dom, Unprofor go home” i “Jedina lista bez komunista” na skupove HSP-a dolazilo je po nekoliko desetaka tisuća ljudi. Predsjednik stranke Dobroslav Paraga imao je dogovor s drugim oporbenim strankama o inzistiranju na višestranačkoj kontroli procesa izbora. No kada je dogovor trebalo potpisati, svi su osim Parage odustali. Na pitanja što smatra da je najvažnije napraviti u ovom povijesnom trenutku za Hrvatsku, odgovarao je da je najvažnije uništiti komunizam i osloboditi Hrvatsku.<ref>{{Citiranje weba |url=http://oi59.tinypic.com/eqnvrn.jpg |title=Najvažnije je da uništimo komunizam i oslobodimo Hrvatsku |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162827/http://oi59.tinypic.com/eqnvrn.jpg |url-status=dead}}</ref> Javne tribine Dobroslava Parage u jeku predizborne kampanje primjer su napadne estetizacije politike koja naglašava sposobnost HSP-a da obrani zemlju,<ref name="Veselinović, 2010., 276.str">Veselinović, 2010., 276.str.</ref> a na njima sudjeluju mnogi poznati pjevači poput Miše Kovača,<ref>[http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg Mišo Kovač u odori HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006133619/http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Zlatka Pejakovića,<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=SSqo4N_tt9g Zlatko Pejaković - Evo Zore, Evo Dana (1992.)]. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Marka Perkovića Thompsona, Dražena Zečića.<ref>[http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf Program predizbornog skupa HSP-a na Trgu Francuske republike 30. srpnja 1992.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728231316/http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf |date=28. srpnja 2014. }} Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Na izborima za Zastupnički dom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] u kolovozu 1992. Paraga je izabran za zastupnika, a pravaši postaju treća politička opcija po jačini.<ref name="izbori">[http://www.izbori.hr/arhiva/pdf/1992/1992_2_2_Rezultati_Sabor_zastupnicki_dom_po_listama.pdf Izbori 1992. god.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120401234721/http://www.izbori.hr/arhiva/pdf/1992/1992_2_2_Rezultati_Sabor_zastupnicki_dom_po_listama.pdf |date=1. travnja 2012. }} Pristupljeno 12. lipnja 2014.</ref> U Hrvatskom je saboru potpredsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih i etničkih manjina. U studenome 1992. Paraga je dao intervju u [[Globus (tjednik)|Globusu]] u kojem je tvrdio da ima snimke sastanka Tuđmana i [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u Karađorđevu gdje su raspravljali o podjeli Bosne i Hercegovine. Zaprijetio je da će snimke pustiti u javnost ako Tuđman "napravi još jedan kiks prema HSP-u".<ref>Lučić, 2003., str. 22. - 23.</ref> Paraga u Saboru upozorava na ogroman niz nerazjašnjenih ubojstava pripadnika HSP-a (njih 30-ak) koji su ubijeni pod sumnjivim okolnostima, s mogućnošću da se radi o političkim ubojstvima.<ref name="Ubojstva">[http://www.youtube.com/watch?v=ZgE0SRe9pjw Predsjednik HSP Dobroslav Paraga u Saboru RH]. Paraga govori u Hrvatskom saboru 27. ožujka 1993. godine o nerazjašnjenim ubojstvima pravaša.</ref> Nabrojao je: dopredsjednik HSP-a Ante Paradžik, Ivan Bebić koji je ubijen na Črnomercu u Zagrebu, Miroslav Martinovski koji je ubijen u Kutini, Darko Rušanac u Vinkovcima, Vlado Knežević također u Vinkovcima, Ivo Bošnjak, Blaž Kraljević, Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac, Marko Stjepanović, Stojan Vujnović - Srbin, Robert Tupek, Saša Ilić, Dinko Figać, Zdravko Trošelj (predsjednik HSP-a u Našicama ubijen u vlastitom domu), Željko Đapić u Osijeku (podmetnuta eksplozivna naprava pod automobil), dok su još neki od ubijenih pravaša: Ratko Zrno, Fuad Muhić, Katica Lanciotti, Kluk Gabrić, Darko Šagud, Branko Cvitanović. U svibnju 1993. odlazi u SAD gdje kritizira Tuđmanovu politiku prema Bosni i Hercegovini, likvidacije Hrvata koji se ne slažu s trenutnim režimom (osim ubojstava i progona pravaša,<ref>U znatnom dijelu strane historiografije to se već uzima kao notorna činjenica. Npr. - R. Craig Nation:"Index for war in the Balkans 1991 - 2002", 2003., 156. str.: "Friction between the HVO and the HOS was evident from the start, and eventually Zagreb would take steps to reassert control over its unruly militia forces, including the arrest of Paraga, the assassination of military coordinator Ante Paradžik, and the murder of Kraljević (together with eight members of his staff) on August 9, 1992." Vidjeti još bilješke u dijelu "Tužbe i optužbe"</ref> nabrojani su Milan Krivokuća, predsjednik jednog od najvećih hrvatskih sindikata, i Marina Nuić, potpredsjednica Hrvatske demokratske stranke iz Kraljevice), osuđuje medijsko jednoumlje, zagovara savezništvo Hrvata i Muslimana itd.<ref name="Kongres">[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-8/09082013-1.html Povijesni nastup pred zastupnicima i senatorima]. On-line izdanje "Hrvatskog prava". Preuzeto 9. lipnja 2014.</ref> Polovicom 1993. godine pravaši su izbačeni iz Starčevićevog doma sa stranačkom dokumentacijom, osmrtnicama poginulih HOS-ovaca, privatnim stvarima, a dio materijala je konfisciran.<ref name="Izbaceni">[http://tinypic.com/view.php?pic=bhg409&s=4#.U8nRivl_uSp I mrtvi izbačeni na ulicu]. Progon pravaša - nastavljeno suđenje Paragi i ostalima. Hrvatsko pravo srpanj-kolovoz 1993.god.</ref> U isto vrijeme traje još jedno suđenje pravašima, čelnicima HSP-a, Dobroslavu Paragi, Mili Dedakoviću, Anti Prkačinu i Anti Đapiću, ovoga puta na Vojnom sudu za terorizam i poticanje na rušenje ustavnog poretka Republike Hrvatske. S obzirom na to da su neki od njih bili saborski zastupnici, prvo im je morao biti skinut imunitet, za što su u Saboru većinom glasovali HDZ-ovci.<ref>[http://oi58.tinypic.com/1hbk86.jpg Dostojanstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140814162714/http://oi58.tinypic.com/1hbk86.jpg |date=14. kolovoza 2014. }}. ''Jedan od trojice hadezeovaca koji nije podigao ruku bio je bivši ministar poljodjelstva mr. Ivan Tarnaj. Svoj potez prokomentirao je riječima: "Nije uopće riječ o mojoj hrabrosti. Jednostavno se radi o mom ljudskom dostojanstvu jer je i moj brat poginuo s oznakama HOS-a na rukavu. Zar sam trebao pljunuti na svog brata?!"''</ref> Pogotovo je Paragino zatvaranje izazvalo brojna negodovanja kod pravaša diljem Hrvatske: u Osijeku je nekoliko stotina članova HSP-ove mladeži prosvjedovalo,<ref>Bosto, Cipek & Milosavljević, 2008., str. 121.</ref> dok su pravaši iz Ploča čak izjavili da će i oni s njim u pritvor: "Ako naš predsjednik gospodin Paraga bude pritvoren, eto i nas Neretvana da mu se pridružimo u pritvoru."<ref>{{Citiranje weba |url=http://oi58.tinypic.com/2cf5dgh.jpg |title=S Paragom svi ćemo u pritvor |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162837/http://oi58.tinypic.com/2cf5dgh.jpg |url-status=dead}}</ref> Usprkos dugotrajnom suđenju ni ovaj put tužiteljstvo nije dokazalo krivnju HSP-ovaca, a kad je predsjednik vijeća objavio ključne riječi iz oslobađajuće presude, daljnje čitanje bilo je prekinuto na minutu-dvije burnim odobravanjem i pljeskom publike u sudnici.<ref name="Veselinović, 2010., 276.str"/><ref>[http://tinypic.com/view.php?pic=28kj13a&s=4#.U8pZ-Pl_uSo Nema dokaza protiv pravaša]</ref> Nakon toga dolazi do raskola u HSP-u. [[Anto Đapić]] zahtijeva izvanredne izbore za predsjednika, a rezultat toga je njegovo izbacivanje<ref>{{Citiranje weba |url=http://i30.tinypic.com/2uo2hs0.jpg |title=Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 1/2 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305075501/http://i30.tinypic.com/2uo2hs0.jpg |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://i29.tinypic.com/1zyg7qs.jpg |title=Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 2/2 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305145057/http://i29.tinypic.com/1zyg7qs.jpg |url-status=dead}}</ref> u srpnju 1993. (zajedno s Borisom Kandareom i još trojicom članova koji su tražili izvanredni sabor i kršili propise) iz Hrvatske stranke prava nakon što mu je Središnji odbor HSP-a na dvije sjednice u svibnju 1993. odbio prijedlog<ref>{{Citiranje weba |url=http://i30.tinypic.com/nqbnrm.jpg |title=Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 1/3 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162940/http://i30.tinypic.com/nqbnrm.jpg |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://i30.tinypic.com/2n1g9jd.jpg |title=Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 2/3 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162811/http://i30.tinypic.com/2n1g9jd.jpg |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://i27.tinypic.com/2s8mt5y.jpg |title=Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 3/3 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162958/http://i27.tinypic.com/2s8mt5y.jpg |url-status=dead}}</ref> o sazivanju izvanrednog sabora HSP-a.<ref name="Dapic">[http://www.hsp1861.hr/vijesti2007-3/23032007-1.html] Preuzeto 9. lipnja 2014.</ref> Đapić je nakon toga sa svojim pristašama u [[Kutina|Kutini]] 11. rujna organizirao kontroverzni Sabor HSP-a<ref name="Anto">[http://i50.servimg.com/u/f50/12/80/50/14/djapic10.jpg Sabor pod Pavelićem]. Pristupljeno 9. lipnja 2014.</ref> gdje se pod budnim okom policije proglasio za dopredsjednika, a Boris Kandare za predsjednika stranke, iako je de facto Đapić postao glavni čovjek u stranci. Iako ni Đapić ni Kandare više nisu bili članovi stranke, Ministarstvo unutarnjih poslova presudilo je u njihovu korist, a taj je slučaj ostavio dojam političkog arbitriranja, političkog utjecaja u pravosuđu.<ref name="Veselinović, 2010., 276.str"/> Paraga je u Saboru optužio HDZ da je instalirao Đapića na čelo HSP-a,<ref name="HDZ">[http://www.youtube.com/watch?v=loHGwivtLgw Ministar Malčić instalirao Đapića za predsjednika HSP-a]. Govor u saboru 24.3.1994., Paraga optužuje HDZ-ovce da su mu ukrali stranku</ref> a odluka ministarstva izazvala je burne reakcije u svim podružnicama HSP-a tako da je već 1994. godine na Ustavnom sudu bilo preko 200 tužbi ogranaka HSP-a zbog navedene presude, a možda i najdalje išao je predsjednik HSP-a u Koprivnici, Dražen Keleminec (koji je potkraj stoljeća na kraju ipak napustio Paragu i osnovao još jednu pravašku stranku), koji je izravno pisao predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu rekavši mu da iza Parage stoji 90% članstva i da pravaši smatraju da je Anto Đapić najveći izdajnik u povijesti Hrvatske stranke prava te da za "pravaše postoji samo jedan legitimni predsjednik, i to gospodin Dobroslav Paraga". Hrvatski helsinški odbor također je razmotrio slučaj HSP-a, zaključivši da ministarstvo uprave Republike Hrvatske doista nije poštivalo odredbe članova Zakona o upravnom postupku, kao i članove Zakona o političkim strankama, te više odredaba statuta HSP-a.<ref>[http://oi61.tinypic.com/bflzmh.jpg Predsjednik HSP podružnice Koprivnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140814162807/http://oi61.tinypic.com/bflzmh.jpg |date=14. kolovoza 2014. }}. Pismo Franji Tuđmanu.</ref> Indikativno je da je na sljedećim izborima, 1995. godine, Đapićev HSP prešao izborni prag sa samo 226 glasova više od potrebnog broja, odnosno s 0,01% više od potrebnih 5%, i ušao u Hrvatski državni sabor. Goran Rohaček, autor knjige "Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća", ističe kako je malo tko vjerovao da Đapićevom HSP-u u tome nije pomogla Hrvatska demokratska zajednica i njezini brojači glasova, tim više što se puna dva tjedna odugovlačilo s objavom izbornih rezultata.<ref name="Veselinović, 2010., 277.str">Veselinović, 2010., 277.str.</ref> Paraga je, na kraju, s pristašama 1995. godine morao osnovati HSP 1861.<ref name="Vecernji"/> koji nikada nije ostvario ni približne rezultate kao HSP pod njegovim vodstvom. U međuvremenu, Paraga je sudjelovao i na Saboru Hrvata BiH u Sarajevu 6.veljače 1994., održanog dan nakon maskra na tržnici Markale. Osnovni prijedlog bio je da se BiH uredi na osnovi deset provincija/županija, tri hrvatske (posavska, travnička i hercegovačka), tri srpske i tri bošnjačke, a Sarajevo da bude distrikt. Dokumenti i stavovi Sabora bitno su utjecali na zaustavljanje sukoba između Armije BiH i HVO-a i na zaključivanje Washingtonskog sporazuma koji je definitivno okončao sukob Bošnjaka i Hrvata.<ref>[http://hkdnapredak.com/napredak/2014/03/hrvatski-koordinacioni-odbor-i-sabor-hrvata-bih-1994/ Hrvatski koordinacioni odbor i sabor Hrvata BiH 1994.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006080637/http://hkdnapredak.com/napredak/2014/03/hrvatski-koordinacioni-odbor-i-sabor-hrvata-bih-1994/ |date=6. listopada 2014. }} Članak predsjednika HKD Napredak prof. dr. Franje Topića, "Katolički tjednik" – br. 7 od 23. veljače 2014.</ref> == Nakon rata == Nakon rata, vratio se u politiku i osnovao [[Hrvatska stranka prava 1861.|Hrvatsku stranku prava 1861.]] postigući slabe rezultate. Broj pristaša je se polako smanjio, a političke veze su se postupno prekinule. Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1995.|parlamentarnim izborima iz 1995.]] program HSP-a 1861. predlagao je "konfiskaciju pokradene imovine" optužujući pritom "novopečene domaće i uvozne kapitaliste".<ref name="krstatice1">[http://www.youtube.com/watch?v=7Uh3GsxIxVQ HSP 1861 - Dobroslav Paraga 1.dio]. 1995. - Hrvatski parlamentarni izbori. Predstavljanje programa Hrvatske stranke prava 1861. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Na [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2000.|predsjedničkim izborima 2000.]] godine HSP 1861. deklarativno je podržao [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], no ubrzo nakon izbora su se dvije strane razišle i sukobile. Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003.|izborima 2003.]] godine stranka je samo formalno sudjelovala. Poslije napuštanja politike, radio je kao pravnik.<ref name="uvijek-buntovnik"/> == Privatni život i zanimljivosti == Paraga je oženjen Nevenkom s kojom ima dvije kćeri i sina.<ref name="Vecernji"/> Djed i ujak su mu ubijeni od strane komunista nakon Drugog svjetskog rata, otac mu je progonjen jer je bio katolik, a njegov brat morao je emigrirati u SAD.<ref>Američki magazin "Spin", studeni 1994. godine, str. 80.</ref> Svoja iskustva i svjedočanstva s Golog otoka objavio je 1995. godine u knjizi "Goli otok - istočni grijeh zapada" na više od 600 stranica. Tvrdi kako je na njega tri puta pokušan atentat,<ref>Branko Belan: "U ime Neovisnosti: Poništavanje Titove Jugoslavije", 2010., str. 63.</ref> a najkrvaviji pokušaj bio je u Vinkovcima 1. ožujka 1992., kada su petorica pravaša poginula, a osmorica su ozlijeđena nakon što je podmetnuta bomba u lokalni stožer HOS-a.<ref name="Slika">[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg Ostaci pravaškog sjedišta u Vinkovcima nakon eksplozije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006095923/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Nedjelja u 09,45 h eksplozija koja je odnijela živote naših suboraca. Pristupljeno 9. lipnja 2014.</ref> Paraga i HSP bili su prvi koji su zatražili neovisnost Hrvatske, dok su u isto vrijeme SDP-ovci izlazili s programima jugoslavenske federacije, a HDZ-ovci konfederacije.<ref name="Program">[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-8/vlist13082013.jpeg Prvi sam tražio samostalnu Hrvatsku]. Pristupljeno 9. lipnja 2014.</ref><ref>Kasapović, 1996., str. 160.: "Nijedna važnija stranka nije 1989. godine otvoreno zahtijevala secesiju Hrvatske, nego su uglavnom tražile konfederalizaciju Jugoslavije." Fusnota pod brojem 80, ista stranica: "''Programska deklaracija'' Hrvatske demokratske zajednice iz 1990. počinje stavom: «'''Hrvatska demokratska zajednica''' (HDZ) organizacija je slobodnih ljudi različitih svjetonazora '''kojima je želja i cilj napredak''' SR Hrvatske i '''SFRJ Jugoslavije'''»(Naše teme, 34, 3/4:699., 1990.)." Fusnota po brojem 81, ista stranica: "U spomenutoj Programskoj deklaraciji iz 1990., Hrvatska demokratska zajednica, koja je u javnosti slovila kao najradikalnija oporbena stranka, zapisala je da će se ona «u svojoj političkoj djelatnosti pridržavati Ustava SR Hrvatske i Ustava SFRJ. To je razlog zbog kojega HDZ želi svoju djelatnost razvijati u okviru Socijalističkog saveza SR Hrvatske (...)»''(Naše teme, 34, 3/4:704., 1990.)''</ref> Jedan je od rijetkih političara koji nisu nikad zagovarali ulazak Hrvatske u Europsku uniju.<ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-9/25092013-1.html Ulazak Hrvatske u EU nikad nam nije bio cilj]. Glas koncila, Katolički tjednik, 15. rujna 2013.</ref> Iako su Paragini HOS-ovci cijelo vrijeme bili optuživani i etiketirani kao "paravojska" koja radi protiv Hrvatske, danas, 20-ak godina nakon rata, bivši ratni ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Ivan Vekić priznaje da "što se tiče policije i njihove suradnje s HOS-om, Hrvatskim obrambenim snagama, ona je bila savršena." Vekić nadodaje: " Nikada nisu odbili nijednu zapovijed zajedničke akcije, ni s našom vojskom ni s našom policijom, to pouzdano znam."<ref name="Bujica">[http://www.youtube.com/watch?v=v3ZowKDjp24 BUJICA 09.05.2014. - gosti: Ivan Vekić i Tomislav Josić]. TV emisija "Bujica", 09.05.2014. - gosti: Ivan Vekić i Tomislav Josić - 56:25.</ref> == Djela == * ''Goli otok : istočni grijeh Zapada'', Zagreb, 1995, 618 stranica. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book|last=Ulrich Schiller|first=Mario Grčević|title=Deutschland und "seine" Kroaten: Vom Ustasa-Faschismus zu Tudjmans Nationalismus (Kroatien auf dem weg in die EU)|year=2009|publisher=Donat Verlag|location=Bremen|isbn=978-3-938275-70-2|ref=harv}} * [[Tomislav Jonjić]]: ''Sporovi i rascjepi u obnovljenoj Hrvatskoj stranci prava 1990.–1992.'', Pravaštvo u hrvatskome političkom i kulturnom životu u sučelju dvaju stoljeća: Zbornik radova sa znanstvenog skupa. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013. {{ISBN|9789537840242}} * [[Ivica Lučić]]: ''Karađorđevo: politički mit ili dogovor?'', Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2003. * [[Josip Manolić]], [[Milan Ramljak]], [[Gojko Šušak]], [[Ivan Vekić]], [[Željko Olujić]], [[Josip Perković]], [[Zdravko Mustač]], [[Stjepan Herceg]]: ''Izvješće Državne komisije o pripremi i vođenju obrane Vukovara. Državna komisija o pripremi i vođenju obrane Vukovara'', Zagreb, 1991. * Jill A. Irvin: ''Izgradnja države i nacionalizam u Hrvatskoj 1990.-1996.'', sveučilište u Oklahomi, 1996. * Velimir Veselinović, ''Anali Hrvatskog politološkog društva 2010'', Sveučilište u Zagrebu, prikaz knjige Gorana Rohačeka ''Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća'', Čakovec, 2009. * Mirjana Kasapović: ''Demokratska tranzicija i političke stranke'', Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 1996. {{ISBN|953-96058-4-9}} * Branko Belan: ''U ime Neovisnosti: Poništavanje Titove Jugoslavije'', 2010. * Sabrina P. Ramet: ''Balkanski Babilon - Raspad Jugoslavije od Titove smrti do Miloševićeva pada'', 2005. {{ISBN|953-180-127-4}} * Sulejman Bosto, Tihomir Cipek, Oliver Milosavljević: ''Kultura sjećanja: 1941.: povijesni lomovi i savladavanje prošlosti''. Zagreb: Disput, 2008. {{ISBN|9789532600797}} {{refend}} {{Životni vijek|1960||Paraga, Dobroslav}} [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski Židovi]] [[Kategorija:Jugoslavenski Jevreji]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]] [[Kategorija:Članovi Hrvatske stranke prava]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški političari]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] o08eiwuqeylpq5mi2rir4vco87gmu3r 42715868 42715867 2026-11-02T14:15:36Z نوفاك اتشمان 11942 + 42715868 wikitext text/x-wiki {{NPOV}} {{Nedostaju izvori}} {{Sređivanje}} {{Infookvir političar |ime = Dobroslav Paraga |slika = Dobroslav Paraga.png |veličina = 250px |opis slike = |malaslika = |opis male slike = |datum rođenja = {{birth date and age|1960|12|9|df=y}} |datum smrti = |položaj = predsjednik [[Hrvatska stranka prava 1861|HSP-a 1861]] |mandat_start = [[31. 5.|31. maj]] [[1995]]. |mandat_kraj = |podpredsjednik = |zamjenik = |prethodnik = ured osnovan |nasljednik = |čin2 = zastupnik u [[Hrvatski sabor|Saboru]] |mandat_start2 = [[2. 8.|2. august]] [[1992]]. |mandat_kraj2 = [[29. 10.|29. oktobar]] [[1995.]] |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = [[Franjo Gregurić]] <small>(1992.)</small>{{-}}[[Hrvoje Šarinić]] <small>(1992. - 1993.)</small>{{-}}[[Nikica Valentić]] <small>(od 1993.)</small>{{-}} |predsjednik = [[Franjo Tuđman]] |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = 1. predsjednik [[Hrvatska stranka prava|HSP-a]] |mandat_start3 = [[25.6.|25. jun]] [[1991]]. |mandat_kraj3 = [[11.9.|11. septembar]] [[1993]]. |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = ured osnovan |nasljednik3 = [[Ante Đapić]] |stranka = [[Hrvatska stranka prava|HSP]] <small>(1991. - 1993.)</small>{{-}}[[Hrvatska stranka prava 1861|HSP 1861]]<small>(od 1995.)</small> |supruga = Nevenka Paraga |zanimanje = |fusnote = }} '''Dobroslav Paraga''' ([[Zagreb]], [[9. decembra]] [[1960]]), [[Hrvati|hrvatski]] desničarski političar. Bio je prvi predsjednik krajnje desne [[Hrvatska stranka prava|Hrvatske stranke prava]] nakon što je stranka ponovno osnovana [[1991.]] godine. Godine [[1993.]] osnovao je [[Hrvatska stranka prava 1861|Hrvatsku stranku prava 1861.]] nakon političkog raskola s [[Anto Đapić|Antom Đapićem]]. U vrijeme [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]] bio je predsjednik HSP-a te osnivač i vrhovni zapovjednik [[Hrvatske obrambene snage|Hrvatskih obrambenih snaga]] (HOS) od [[1991.]] do [[1993]]. == Biografija == Dobroslav Paraga je rođen [[9. decembra]] [[1960.]] u [[Zagreb]]u u porodici Smiljana i Arne Paraga. Sa majčine strane je [[Židovi u Hrvatskoj|židovskog]] podrijetla, tj. majka mu potječe iz bogate zagrebačke porodice Laufer. Troje Paraginih najbližih članova porodice je ubijeno tijekom [[Holokaust]]a u [[Logor Jasenovac|Koncentracijskom logor Jasenovac]] [[1941.]] godine, a [[1945.]] komunisti [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNR Jugoslavije]] su strijeljali njegovog djeda i ujaka.<ref>Dnevnik; T. Krsmanović; ''Loše zdrastveno stanje političkih zatvorenika i boraca za ljudska prava''; 1. 9. 1986.</ref><ref name="us">Ulrich Schiller (Mario Grčević), 2009, str. 395</ref> Paraga je u Zagrebu završio osnovnu školu i gimnaziju, nakon čega se upisao na studij prava i laičke teologije. Studij nije uspio završiti jer su ga [[1980.]] godine uhitile vlasti [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] tj. [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] kad mu je bilo devetnaest godina. Bio je uhićen zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika, a koju je potpisalo nekoliko desetaka hrvatskih uglednika među kojima su bili [[Ivan Supek]], [[Franjo Tuđman]], [[Vlado Gotovac]], [[Ivan Zvonimir Čičak]], [[Dobriša Cesarić]] i drugi. Paraga je na sudskom procesu bio osuđen na četiri godine zatvora zbog:<ref name=Frank/> {{quote|[...] neprijateljske propagande, suradnje s [[Ustaše|ustaško]]-terorističkim organizacijama: počinio je krivično djelo protiv osnova socijalističkog samoupravnog društvenog uređenja i sigurnosti SFR Jugoslavije.|Robert Frank, ''Dobroslav Paraga. Persona non grata svih sistema'', Novi list, 3. 6. 2000.}} Kaznu je služio u kaznionici [[Lepoglava]] i na [[Goli otok|Golom otoku]].<ref name=Vecernji>[http://www.vecernji.hr/biografije/dobroslav-paraga-228 Dobroslav Paraga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131124061107/http://www.vecernji.hr/biografije/dobroslav-paraga-228 |date=2013-11-24 }}. [[Večernji list]]. Preuzeto 26. studenog 2013.</ref> Od četiri zatvorske godine, od [[21. oktobra]] [[1980.]] do 21. oktobra [[1984.]] godine, ukupno je samo u samicama proveo čak 271 dan, bez hrane, grijanja, danjeg svjetla i kretanja, a na Golom otoku sve to pod zemljom.{{efn|Neprestano je bio premlaćivan, prijetilo mu se smrću, mučen je na zimi, prisilno mu je sondiran želudac.<ref name=Frank>Robert Frank: "Političke sudbine: Dobroslav Paraga. Persona non grata svih sistema". Novi list: 3. 6. 2000.</ref> Dotični Slobodan Nedeljković, iz [[Srbac|Srbca]] kraj [[Banja Luka|Banja Luke]], slomio mu je nogu na pet mjesta bacivši mu na nogu klupu.<ref name=Mistreatment>[http://dobroslavparaga.com/images/December_6,_1986-Dobroslav_Paraga_Describes_Mistreatment_in_Prison-East_Europe_Report.pdf East Europe report: Dobroslav Paraga describes mistreatment in prison] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727102407/http://dobroslavparaga.com/images/December_6,_1986-Dobroslav_Paraga_Describes_Mistreatment_in_Prison-East_Europe_Report.pdf |date=2014-07-27 }} Pristupljeno 18. srpnja 2014.</ref> Hrvatski sudovi su [[2002.]] godine utvrdili da su posljedice premlaćivanjem pendrekom vidljive i dva desetljeća nakon toga.<ref>H. Dečak: "Već 17 godina političar od države traži 500 000 kuna za zlostavljanja u zatvoru". Večernji list: 17. 01. 2003.</ref>. U prvom šestomjesečju [[1982.]] godine, dok je bio na Golom otoku, višestruki ubojica Bruno Reketti mu je obećao zaštitu od ostalih zatvorenika. No, u nastupu pijanstva i posljedične iskrenosti Reketti mu je priznao da mu je rečeno da Paragu treba ubiti, kako bi sam bio pomilovan. Ono što je pijan rekao, Reketti je trijezan pokušao ostvariti: nožem je pokušao ubiti Paragu. Ipak, to mu nije pošlo za rukom, a kasnije su se odnosi između njih dvojice popravili tako da ga je Reketti čak dva puta spasio od dvojice također naručenih egzekutora, a osim toga, priznao mu je da ga je trebao nagovoriti na pokušaj bijega s Golog otoka što bi poslužilo vlastima da ga likvidiraju.<ref name=Frank/><ref name=Mistreatment/>}} Za Paragu je u zatvoru intervenirao [[Francuska|francuski]] predsjednik [[François Mitterrand]]. Na odsluženje vojnog roka u kaznenoj jedinici u [[Knin]]u pozvan je [[13. februara]] [[1986.]], na dan kad je [[Andrija Artuković]] izručen Jugoslaviji. Iz JNA, gdje je služio u kaznenoj jedinici, pušten je 14. maja, dan nakon što je Artuković osuđen.<ref name="Savjest">[http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 OSOBA TJEDNA - Paraga Dobroslav, objavljeno 25.08.1997.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727102959/http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna.php?s_vjest_id=51&title=osoba_tjedna:dobroslav-paraga-predsjednik-hsp-1861 |date=27. srpnja 2014. }} Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref><ref name="Feral">[http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna_pregled.php?vjest_id=51 Predsjednik HSP 1861] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727103003/http://osobe.savjest.com/osoba_tjedna_pregled.php?vjest_id=51 |date=27. srpnja 2014. }}. Feral Tribune. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref>{{efn|Tih dana, Paraginog prijatelja [[Ernest Brajder|Ernesta Brajdera]] likvidirala je [[Služba državne sigurnosti]] (UDBA) bacivši ga kroz prozor s četvrtog kata zgrade u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]], a čitav je slučaj tih dana u novinama bio popraćen naslovom “Skočili ga kroz prozor”.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/222838/Default.aspx Jedan čovjek, jedna pravaška stranka]. Tragičar povijesti. Slobodna Dalmacija: članak Marine Karlović-Sabolić. Preuzeto 19. srpnja 2014.</ref>}} Paraga je zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru 1986. podigao tužbu protiv [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].<ref name="Vecernji"/> Tužba je odbačena kao neosnovana. {{efn|Paraginu tužbu jugoslavenskim je vlastima "pod nos" stavio američki državni sekretar George Shultz kada SFRJ nije htjela izručiti jednog od otmičara s broda Achile Lauro.<ref name="Savjest"/> Sredinom osamdesetih u zagrebačkom je Vjesniku novinar Inoslav Bešker napisao da “čak i ako je deseti dio Paraginih tvrdnji o zlostavljanjima u zatvorima točan, to zahtijeva ispitivanje, koje može završiti javnom osudom krivaca”, a značajnu javnu podršku Paragi je u travnju ’87. godine pružio kardinal [[Franjo Kuharić]] izjavivši Glasu Amerike da je “Paraga pobornik ljudskih prava koji ne optužuje nikoga, već samo zahtijeva da se brani čovjek, a Paraga je samo javno progovorio o zloupotrebama kojih je i sam bio žrtva”.}} [[1987.]] je ponovno osuđen, ovog puta ne na zatvorsku kaznu, nego s kaznom od tri godine zabrane javnog nastupanja.<ref name="Frank"/> Uz pomoć [[Dobrica Ćosić|Dobrice Ćosića]], kojeg je Smiljan Paraga, otac Dobroslava, molio za pomoć, pušten je iz zatvora iste 1987. godine. Počeo je pisati knjigu o svojim stradanjima na robiji, pa mu je zbog te knjige ponovno suđeno.<ref name="Novosti">[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:275784-Paraga-svedo269i-protiv-Srba Paraga svedoči protiv Srba]. Novosti, 16. travnja 2002. Preuzeto 21. prosinca 2013. (na srpskom)</ref> Uz zagovor njemačkog predsjednika [[Richard von Weizsäcker|Richarda von Weizsäckera]] uspio je dobiti [[Pasoš Slovenije|putovnicu]] u Sloveniji koju mu je uskraćivala slovenska [[Služba državne sigurnosti]].<ref name="Savjest"/><ref>[http://dobroslavparaga.com/images/August_4,_1989-S.Res._169_Passes_Senate-Supporting_the_efforts_of_Dobroslav_Paraga_to_bring_about_increased_respect_for_human_rights_in_Yugoslavia.pdf S.Res. 169-Supporting the efforts of Dobroslav Paraga to bring about increased respect for human rights in Yugoslavia-Senate passage on August 4, 1989] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140727095452/http://dobroslavparaga.com/images/August_4,_1989-S.Res._169_Passes_Senate-Supporting_the_efforts_of_Dobroslav_Paraga_to_bring_about_increased_respect_for_human_rights_in_Yugoslavia.pdf |date=27. srpnja 2014. }}. ''Von Weizsacker had invited Paraga already in December od 1988 on the occasion of the 40th anniversary of the proclamation of the Universal Declaration of Human Rights. Because he was denied a passport, Paraga staged a 17 day hunger strike. Von Weizsacker intervened with the Yugoslav government; the Croatian Cardinal Kuharic openly condemned the incident. Finally, government gave him a passport.'' Pristupljeno 19. jula 2014.</ref> Nakon toga počeo je pisati o zlostavljanjima u zatvorima i montiranim političkim procesima u slovenskoj ''[[Nova revija (časopis)|Novoj reviji]]'' i ljubljanskoj ''[[Mladina|Mladini]]''. Uz pomoć slovenske putovnice otputovao je u [[SR Njemačka|Zapadnu Njemačku]], u službeni posjet kod predsjednika [[Richard von Weizsäcker|Richarda von Weizsäckera]],<ref name="weizsacker">[http://www.hsp1861.hr/vijesti8/richardvonweizsackerdparaga.jpeg RICHARD VON WEIZSACKER GERMAN PRESIDENT AND DOBROSLAV PARAGA IN BONN]. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> == Disident == O tome kako i zašto je uzeo slovensku putovnicu obrazložio je u intervjuu. Budući da ga je visoki dužnosnik ondašnje vlasti, ali i vlasti koja je bila aktualna u vrijeme intervjua 2000., osudio 1987. na tri godine zatvora pod optužbom za lažnu propagandu jer da je "iznosio istinu o uvjetima života u tadašnjim zatvorima". Suđenje nije prošlo nezapaženo kod demokratskog svijeta. Pratio ga je i američki konzul, što se nikada prije nije dogodilo, zbog čega je na pritisak kazna preinačena u uvjetnu. Usprkos tomu, policija mu je oduzela osobnu iskaznicu pa je bio bez ikakvih isprava, jer mu je putovnica oduzeta desetljeće prije. Tada su mu Slovenci dali putovnicu i tako je dvije godine živio u Sloveniji. Za dobivanje te putovnice Paraga je zahvaljivao ondašnjem njemačkom predsjedniku Richardu von Weizsackeru, koji je čuo za njegov slučaj te ga 1989. pozvao kao svoga gosta u Bonn na obilježavanje 40. obljetnice Deklaracije o ljudskim pravima. Jugoslavenske su mu vlasti i dalje pravile probleme. Nisu ga pustile i nastao je skandal u Sloveniji. Naime, unatoč što je živio u Jugoslaviji gdje je postojala i središnja vlast, u Sloveniji je postojala neka mogućnost djelovanja pa je nakon poziva njemačkog predsjednika, dobio i putovnicu i državljanstvo. Slovenskom je SUP-u osobno dao ondašnji predsjednik Slovenije [[Janez Stanovnik]]. Paraga tada ipak nije otišao u Njemačku, jer su se u Zagrebu i Beogradu protivili. Otputovao je ipak godinu poslije, kad ga je primio predsjednik Weizsacker.<ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti/201123nsai.htm INTERVJU Dobroslav Paraga u povodu ustavnih promjena. Zamolio sam Gama’a al Islamiju da ne podmeće bombe po Hrvatskoj] razgovarala: Nada Starijaš AI Issa, Arena, 23. studenoga 2000.</ref> Zatim je otputovao u [[Prag]] češkom državniku i žrtvi komunizma [[Vaclav Havel|Vaclavu Havelu]], Švedsku, potom u parlament u Ontariju, Kanadi, i u niz drugih zapadnih zemalja i gradova gdje govori o problemu političkih zatvorenika, velikosrpske ideologije i upozorava općenito na probleme u Jugoslaviji.<ref name="Hrv.pravo">[http://www.hsp1861.hr/vijesti8/14082006-1.html Povodom obljetnice rezolucije 169]. Hrvatsko pravo. Preuzeto 9. lipnja 2014.</ref> Primjerice, gradsko vijeće američkog Chicaga je, pod utjecajem borbe Dobroslava Parage za ljudska prava u Hrvatskoj i Jugoslaviji, donijelo 28. lipnja 1989. rezoluciju kojom je osuđena Jugoslavija zbog kršenja ljudskih prava, a na sličnu je rezoluciju utjecao i u gradskom vijeću Illinoisa.<ref name="Chicagotribune">[http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav Yugoslav Dissident Seeks Support Here] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714123316/http://articles.chicagotribune.com/1989-07-05/news/8902150004_1_dobroslav-paraga-political-prisoners-yugoslav |date=14. srpnja 2014. }} Chicago Tribune. Preuzeto 12. lipnja 2014.</ref> Predsjednik torontskog ogranka Hrvatskog odbora za ljudska prava Josip Gamulin omogućio mu je ’89. godine da posjeti kanadske Hrvate i prepriča im svoja traumatična iskustva o kršenju ljudskih prava u Jugoslaviji. U Kanadi, osim što je zagovarao “hrvatsku stvar”, Paraga je protestirao zbog uvođenja izvanrednog stanja na Kosovu. O tome je informirao brojne kanadske parlamentarce.<ref name="Frank"/> Knjigu dokumenata o borbi hrvatskih političkih zatvorenika protiv represije i progona u Jugoslaviji poklonio je crnačkom kandidatu za predsjednika SAD-a svećeniku Jesseu Jacksonu. Amnesty International, organizacija koja poduzima akcije u cilju zaštite i promicanja ljudskih prava, dvaput ga je proglasila zatočenikom savjesti,<ref name="AmnestyInternational">[https://www.govtrack.us/congress/bills/105/hres375/text "Whereas Dobroslav Paraga, who has twice been adopted as a prisoner of conscience by Amnesty International"] Pristupljeno 11. lipnja 2014.god.</ref> a svojevremeno je bio označen kao vodeći jugoslavenski disident.<ref name="Chicagotribune"/> U [[Toronto|Torontu]] je Paraga organizirao protujugoslavenske demonstracije. U [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu SAD-a]] ishodio je 4. kolovoza 1989. Rezoluciju br. 169<ref name="thepoliticalguide">[http://www.thepoliticalguide.com/Legislation/senate/101/S%20Res%20169/ Službeni sažetak rezolucije (na engleskom)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130322000756/http://www.thepoliticalguide.com/Legislation/senate/101/S%20Res%20169/ |date=22. ožujka 2013. }} Pristupljeno 11. lipnja 2014.</ref> kojom se traži bezuvjetna amnestija političkih zatvorenika u SFRJ, slobodno udruživanje građana<ref name="Vecernji"/> i istraga političkih ubojstava. Time se svrstao uz rame komunističkih disidenata poput [[Andrej Saharov|Andreja Saharova]] i [[Vaclav Havel|Vaclava Havela]], koji su dobili priznanje od saveznog parlamenta SAD za svoje djelatnosti na polju borbe za ljudska prava i demokraciju, a uz to, Paraga je postao i jedini Hrvat u hrvatskoj povijesti koji je dobio takvo priznanje.<ref name="Tinolovka">[http://tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/44568-medunarodna-nagrada-karolini-vidovic-jaka-pljuska-banskim-dvorima-i-rezimskoj-htv Međunarodna nagrada Karolini Vidović jaka pljuska Banskim dvorima i režimskoj HTV] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714203709/http://tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/44568-medunarodna-nagrada-karolini-vidovic-jaka-pljuska-banskim-dvorima-i-rezimskoj-htv |date=14. srpnja 2014. }} Tinolovka-news: "(...) a inače je činjenica, da je Dobroslav Paraga jedini Hrvat i Zagrepčanin u hrvatskoj povijesti koji je počašćen takvim jednim priznanjem od strane kolijevke moderne demokracije (...) Uz Dobroslava Paragu je takvu nagradu u ono vrijeme dobio još samo disident Andrej Saharov.)" Preuzeto 11. lipnja 2014.</ref> Paragine djelatnosti po svijetu nisu prošle nezapaženo te su u Jugoslaviji izazvale žestoke reakcije. Beogradski, ali i neki drugi prorežimski dnevnici i tjednici, optužili su tada SAD (jer je Paraga bio gost mnogih utjecajnih osoba tamo, uključujući i najutjecajnijeg demokratskog senatora Edwarda Kennedyja i američkog predsjednika Georga Busha) da podržavaju “ustaško-albansku spregu”. Očito se aludiralo da postoji veza između hrvatskog nacionalizma Dobroslava Parage i albanskog separatizma.<ref name="Frank"/>{{efn|Tako je [[Borba (novine)|Borba]], glasilo jugoslavenske komunističke partije, 11. kolovoza 1989. u članku pod naslovom "Poslije rezolucije američkog Senata: tko je Dobroslav Paraga – dugo putovanje u laž", objavilo: {{quote|(...) Od studenta teologije pretvorio se u očigledno utjecajnog disidenta u svijetu, a po nekim saznanjima dospio je do samog vrha ustaške emigracije. (...) Paraga se, inače, reklamira kao prvi čovjek koji je u zemljama istočnog bloka podigao glas protiv sudskih progona i nasilja. Navodno se poslije njegovih razgovora «svijetom proširio val zgražanja pa je pod pritiskom svijeta naša vlada zatvorila Goli otok. (...) Sa Slobodanom Miloševićem nije imao nikakvih kontakata, ali upozorava slušateljstvo da se radi o «balkanskom Führeru». Nedavne događaje na Kosovu i uvođenje privremenih mjera ''(izvanredno stanje i vojno-policijsko slamanje miroljubivih albanskih prosvjeda, op.a.) ''Paraga rado komentira kao «čistu okupaciju», potkrepljujući to lažnim podatcima – da je u nedavnim demonstracijama na Kosovu poginulo više od 250 ljudi (...) ... U Chicagu ga je u svibnju primio crnački vođa Jesse Jackson, bivši kandidat za američkog predsjednika (...) Prema pisanju «Nove Hrvatske», Jackson je Paragu primio ljubazno i srdačno, i predstavio ga svojim suradnicima kao «borca za ljudska prava koji je nekoliko godina proživio torturu u jugoslavenskim zatvorima». (...) Svojevremeno je i «Chicago Defender» objavio tekst u kojemu Annette Warmter, pored ostalog, opisuje strahovite patnje hrvatskog disidenta u zatvoru zato što je «odbio žaliti zbog diktatora kao što je Tito». Navodno je tada doživio pravi pakao koji se može usporediti samo s onim što su radili gestapovci u Auschwitzu i Dachauu. U tim pričama inače prevladavaju ubojstva – recimo Paraga tvrdi da je osobno gledao na Golom otoku nekoliko ubojstava, 15 samoubojstava i bezbroj strahovitih mučenja. (...)|Borba, Beograd, 11. augusta 1989. godine, članak "Poslije rezolucije američkog Senata: tko je Dobroslav Paraga – dugo putovanje u laž".}} Osim ovoga, vrijedi istaknuti izvješće britanskih novina "Financial Times" od 11. kolovoza 1989., koje su izvijestile u članku pod naslovom «Beograd odbacuje američku Rezoluciju o ljudskim pravima» kako je «(...) ''Jugoslavija američku Rezoluciju o kršenju ljudskih prava, čije je posljedice osjetio jedan od najpoznatijih disidenata ove komunističke zemlje, izvješćuje Reuters iz Beograda, nazvala «monstruoznom». (...) Jugoslavenski diplomati u Washingtonu izjavili su službenicima američkoga Senata da su vlasti u Beogradu odbacile njihovu Rezoluciju''.»</ref>}} Osim posjeta zapadnoj hemisferi, sreo se i s potpredsjednikom Ruske demokratske stranke, svjetskim šahovskim prvakom, [[Gari Kasparov|Garijem Kasparovim]], te čehoslovačkim predsjednikom Vaclavom Havelom.<ref name="Frank"/> Pred američkim Kongresom Paraga se uoči rata oštro sukobio sa srpskim književnikom i političarem [[Dobrica Ćosić|Dobricom Ćosićem]] - Paraga se pojavio pred komisijom Kongresa SAD-a u proljeće 1990. godine, održanoj kako bi se ustvrdilo proganjaju li Srbi kosovske Albance, kao albanski svjedok protiv Srba.<ref name="Novosti"/> Također, uoči rata trudi se uspostaviti anti-velikosrpsku koaliciju u koju bi bili uključeni Hrvatska, Crna Gora, Kosovo, Albanija, Bugarska s mogućnošću još i Bosne i Hercegovine,<ref>«Vjesnik», 19.7.1991.</ref><ref name="NU2">[http://www.youtube.com/watch?v=gbRFl4Czb5Y NU2 Dobroslav Paraga]. Emisija "Nedjeljom u 2", voditelj Aleksandar Stanković, 25. 2. 2001., 52:55 Pristupljeno 10. srpnja 2014.</ref> obilazeći pritom te države i pokrajine,<ref name="PravasiKosovo">[http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg Pravaši na Kosovu kod Albanaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006145231/http://u.jimdo.com/www62/o/s1a939526ce4b722f/img/i5c6a08da324decf7/1369165388/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> apelirajući na svoj prijedlog. Ilustrativna je epizoda iz Sofije, iz Bugarske, kada je Paraga radeći na uspostavljanju te koalicije slučajno susreo Dobricu Ćosića prilikom čega je Paraga njega upitao što tu radi, a Ćosić je odgovorio da je došao spasiti Jugoslaviju, a na Ćosićevo pitanje što Paraga tu radi, potonji mu je odgovorio da je došao zagovarati raspad Jugoslavije.<ref name="Sofija">[http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica Umro inventivni lažljivac Dobrica Ćosić, mentor Slobodana Miloševića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140810000741/http://www.tinolovka-news.com/prof-goran-jurisic/60722-umro-inventivni-lazljivac-dobrica-cosic-mentor-slobodana-milosevica |date=10. kolovoza 2014. }}. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> == Djelovanje u HSP-u == U vrijeme uvođenja demokratskih promjena u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], osnovana je i [[Hrvatska stranka prava]] 25. veljače 1990., nakon inicijative Dobroslava Parage 1989. godine (koji se u to vrijeme nalazio u Beču) koja je upućena Anti Paradžiku u Zagrebu da se osnuje poticajni odbor za osnivanje/obnavljanje stranke.<ref>Pismo povjesničara Gorana Jurišića "Vjesniku" i njegovom glavnom uredniku Igoru Mandiću 5. srpnja 2000., Zagreb <nowiki>http://www.hsp1861.hr/vijesti/200705gjvj.htm</nowiki></ref> Paraga je, kao inicijator osnivanja stranke i poznati borac za ljudska prava, imenovan predsjednikom stranke, iako se još nalazio u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. U Hrvatsku se vratio u kolovozu 1990. Pravaški tisak je uskoro počeo tjedno objavljivati da se na Paragu vrše atentati iz kojih se on čudom izvlači, a istovremeno su se gomilale optužbe na račun predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref>Jonjić, 2013., str. 550.</ref> Dva mjeseca kasnije dolazi do sukoba unutar stranke. Stranačko vodstvo podijelilo se u dvije frakcije, na jednoj strani bili su Paraga, [[Ante Paradžik]] i [[Krešimir Pavelić (političar)|Krešimir Pavelić]], a na drugoj strani bili su ostali članovi Predsjedništva stranke, ujedno i neki od njezinih osnivača. Paraga je izdao "Priopćenje za javnost" u kojem je naveo da je u HSP-u postojala "neformalna grupa koja je po režiji izvana imala zadatak da iznutra razbije HSP...". Jedan dio grupe bili su, prema "Priopćenju", izdanci [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] i [[Hrvatska demokratska stranka|HDS-a]], a drugi dio "destruktivna antidemokratska politička organizacija koja djeluje iz inozemstva" koja ima namjeru osnovati [[Hrvatska čista stranka prava|Hrvatsku čistu stranku prava]]. Ta politička organizacija u stvari je bio [[Hrvatski oslobodilački pokret]]. Međutim, Paragine optužbe nisu shvaćene ozbiljno jer je imao dobre odnose s HDS-om, ali i s HOP-om s čijim se predsjednikom [[Srećko Pšeničnik|Srećkom Pšeničnikom]] susreo u [[Bleiburg]]u. Doduše, kasnije se zbilja pokazalo da su neki članovi vodstva HSP-a doista istodobno bili na popisu članstva HDZ-a.<ref>Jonjić, 2013., str. 553. - 554.</ref> Trojac Paraga-Paradžik-Pavelić zatim se počeo obračunavati s neistomišljenicima u stranci. Počinju kršiti stranačke statute i zakonske propise u svrhu podvrgavanja stranke njihovom vodstvu. Paradžik, potpredsjednik HSP-a, na jednom je sastanku izjavio: "Ono što nas desetak napravi, pisat će se, a što god napravi vas sedamdeset, neće se kontati...".<ref>Jonjić, 2013., str. 559. - 560.</ref> Unatoč tome, članstvo stranke raste nevjerojatnom brzinom - broj od 18 000 članova koliko je stranka otprilike imala krajem 1990. godine narastao je na više od 100 000 do jeseni 1991. godine, a na okupljanja i prosvjede stranke dolazile su tisuće ljudi.<ref>R. Moseley, "Croatian Extremist Spoiling for Wider War," Chicago Tribune, 7. listopada 1991., str. 8.</ref><ref>"Izgradnja države i nacionalizam u Hrvatskoj 1990.-1996." - Jill A. Irvin, sveučilište u Oklahomi, str. 7. - 8.</ref> Na prvim slobodnim izborima stranka nastupa u Hrvatskom bloku zajedno s [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskom demokratskom zajednicom]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. U to su vrijeme HSP-u nerijetko pristupali i muslimani, tvrdeći da su Hrvati, i da su im to bili i očevi i djedovi,<ref>Jonjić, 2013., str. 551.</ref> a vodstvo stranke osniva ogranke čak i po istočnoj Bosni i obilazi ih.<ref name="Foca">[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg HSP u Foči] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006142719/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i290fb807af938618/1382779158/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. U travnju 1991. u Foči, u gradu, ispred čuvene Aladža Džamije, koju su u ratu srušili četnici. Osobe s lijeva na desno: Osmo Adilović, Krešimir Pavelić, Ivan Kovač, pokojni Ante Paradžik, (iza njega je pokojni Frano Balenović ), zatim Dobroslav Paraga, pokojni Velimir Dilber, Alija Šiljak i Božo Čurčija. Iza leđa Alije Šiljka se nalazi Halim Delahmet. Pristupljeno 18. srpnja 2014.</ref> U veljači 1991. godine, Paraga sudjeluje na konferenciji Republikanske stranke u SAD-u,<ref name="Republikanci">[http://www.youtube.com/watch?v=MtniJ0sVx_w Dobroslav Paraga na 18. CPAC konvenciji Republikanaca SAD]. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> gdje se zalaže za raspad Jugoslavije.<ref name="Hrv.pravo"/> Svoju namjeru uspostavljanja anti-velikosrpske koalicije Paraga nastavlja i kroz djelovanje u HSP-u - sarajevska komunistička partijska novina "Oslobođenje" izvijestila je 12. srpnja 1991. u članku «Srbiju u prirodne granice» o antivelikosrpskoj koaliciji koju je na sastanku u Sofiji incirao predsjednik Hrvatske stranke prava: {{quote|Paraga je i u Sofiji ponovio svoju «ideju», nedavno iznijetu u Tirani, koja predstavlja i glavni cilj koalicije: «zaustavljanje velikosrpskog šovinizma, davanje nezavisnosti nacijama koje je Srbija okupirala i vraćanje Srbije u etničke i istorijske granice iz 1912. godine.|''Srbiju u prirodne granice'', [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]], Sarajevo, 12. 7. 1991.}} Početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] Paraga osniva [[Hrvatske obrambene snage]], koje sudjeluju u obrani Hrvatske, a potom i Bosne i Hercegovine. HOS je službeno osnovan 25. lipnja 1991. godine, premda je u Splitu oformljen vod dragovoljaca, pripadnika HSP-a još u siječnju te godine, a prva jedinica HOS-a s područja grada Zagreba osnovana je 15. lipnja, deset dana prije službenog datuma osnivanja.<ref name="sloboda"/> Kada su JNA i pobunjeni Srbi ugrozili opstanak Hrvatske, pripadnici HOS-a odigrali su važnu ulogu priskočivši u pomoć neiskusnim postrojbama koje je nabrzinu mobilizirala hrvatska vlast. No, na njihov doprinos na bojišnici, kao kod [[Bitka za Vukovar|obrane Vukovara]], sjenu su bacili ispadi počinjeni nad civilima uhvaćenim u ratnoj zoni ili iza bojišnice.<ref>Bosto, Cipek & Milosavljević, 2008., str. 123. - 124.</ref> Kampovi za obuku postojali su diljem Hrvatske, ali i Slovenije. Ustaška ikonografija postala je neodvojiv dio stranke i njezina vojnog krila. Pojedine su se jedinice nazivale po ustaškim časnicima iz Drugog svjetskog rata. Zbog krvoločnosti nekih pojedinaca, pripadnici HOS-a postali su strah i trepet protivnika iz Srbije. Najpoznatiji su bili po crnim uniformama, koje su za njih sašivene u okolici Kočevja, što je potvrdio Paraga, koji je uspostavio blisku vezu sa Socijaldemokratskom strankom Slovenije (SDSS).<ref name="index">[http://www.index.hr/vijesti/clanak/ekskluzivno-na-indexu-8--knjiga-koja-je-uzdrmala-balkan-tudjmanova-tajna-policija-i-paragini-hosovci/704905.aspx Ekskluzivno na Indexu (8) - Knjiga koja je uzdrmala Balkan: Tuđmanova tajna policija i Paragini HOS-ovci]. Index.hr, trilogija "U ime države" Mateja Šurca i Blaža Zgaga. Osmi dio: I u Sloveniji "za dom spremni". Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Tako je na jednom sastanku početkom lipnja 1991. tadašnjem predsjedniku SDSS-a Joži Pučniku i ministru obrane Janezu Janši ponudio petsto vojnih dobrovoljaca iz HSP-a za pomoć u obrani slovenskog teritorija u slučaju napada jugoslavenske vojske. Janša se, prema Paraginim riječima, složio s time, ocijenivši da pomoć hrvatskih dobrovoljaca vidi prvenstveno u njihovom protudiverzantskom djelovanju. Na sastanku u Ljubljani, na kojem je osim Pučnika, Janše i Parage bio prisutan i prvi načelnik stožera HOS-a Ante Paradžik, dogovorili su se da će ih slovenska strana uvježbati, opremiti i naoružati. Prva skupina pripadnika HOS-a stigla je na bojnu obuku u kočevske šume u srpnju 1991. Bilo ih je osamdeset, vodio ih je [[Alija Šiljak]], rodom iz Foče. Obuke jedinica HOS-a u kočevskoj regiji prikrivane su u obje države. Tamo ih obilaze Paraga i Janša zajedno s pomoćnicima Paradžikom i Lovšinom i priopćavaju im da je obuka ilegalna pa ako ih netko nešto pita, neka kažu da su hrvatski dobrovoljci u slovenskoj Teritorijalnoj obrani. Paraga je vojnicima svog HSP-a otkrio kako svaki u Sloveniji osposobljeni vojnik stranku košta 5000 njemačkih maraka. Završivši naporni tempo osposobljavanja, dobrovoljci su dobili oružje. Paraga ga je Lovšinu platio u Kočevskoj Reki. Nakon podjele oružja, Paraga je strogo upozorio vojnike da paze na svoje kalašnjikove, jer se za njih moralo izdvojiti po 1200 njemačkih maraka. Ta cijena, koju je za tu automatsku pušku postavilo slovensko Ministarstvo obrane, bila je izuzetno visoka. Njezina vrijednost, naime, niti u vrijeme najveće potražnje nije dosegnula 1000 maraka. "Lovšin je tada od nas primio nekoliko gotovinskih iznosa u ukupnoj vrijednosti od najmanje pet milijuna njemačkih maraka. Kalašnjikove i strojnice Špagina prodavao nam je po cijeni od 800 do 1200 maraka, pištolji Makarov bili su po 500, a ručne bombe po 400 maraka. Po astronomskim cijenama zaračunavali su nam i protuoklopno oružje, protutenkovske mine i minobacače svih kalibara. Iako smo dobrovoljno došli pomoći u obrani Slovenije, za nas nije bilo popusta", žalio se kasnije Dobroslav Paraga. HSP je savjesno bilježio sve izdatke, pa i one za crne uniforme, koje su dobrovoljcima HOS-a bile sašivene u okolici Kočevja. Kupili su približno 3000 uniformi i vojnih čizama. Većina novca za opremu i naoružanje jedinica HOS-a, kao i za njihovu protudiverzantsku obuku, prikupljena je u podružnicama HSP-a u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.<ref name="index"/> Javna promocija HOS-a koji je već imao ratna iskustva (ratišta u Topuskom, Barilovićima i oslobađanje vojarni Borongaj i Maršalke u Zagrebu)<ref name="HOS">[http://www.hsp1861.hr/vijesti/971128inme.htm IN MEMORIAM VUKOVARSKIM BRANITELJIMA SATNIJE HOS-a - DOBROSLAV PARAGA]. Preuzeto 9. lipnja 2014.</ref> održana je 10. rujna 1991. na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]] u Zagrebu, a postrojba je ubrzo nakon toga pod zapovjedništvom Roberta Šilića upućena na bojište u Vukovar.<ref name="udhosa">[http://www.udhos-zagreb.hr/sudhos/hos-u-vukovaru-2 HOS u Vukovaru]. Magazin za vojnu povijest / studeni 2012. Tekst: Tomislav Šulj. Preuzeto 11. lipnja 2014.</ref> Tjedan dana poslije pravaši zauzimaju Starčevićev dom u Zagrebu i ispred njega postavljaju top.<ref name="Vecernji"/> To je bio jedan u nizu od incidenata koje su tih dana radili hrvatski pravaši. U drugom dijelu Hrvatske, u Splitu, splitski pravaši predvođeni zapovjednikom [[IX. bojna "Rafael vitez Boban"|"IX. bojne HOS-a Rafael vitez Boban"]] [[Jozo Radanović|Jozom Radanovićem]] ruše željeznu konstrukciju na kojoj je pisalo "TITO", a to opravdavaju tvrdnjom da oni "ispravljaju greške vladajuće stranke" i kako će "paziti da umjesto Titovog imena ne osvane - Franjino".<ref>{{Citiranje weba |url=http://oi62.tinypic.com/2ch0u4i.jpg |title=Legenda s Marjana otišla u povijest |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162907/http://oi62.tinypic.com/2ch0u4i.jpg |url-status=dead}}</ref> Uspjesi HOS-a u obrani zemlje kao i ekstremni nacionalizam baziran na tome jednako koliko i na kontroverznim izjavama i samom pojavom vodstva HSP-a (na primjer, Paraga je u nekim situacijama davao intervjue iza stola na kojem su smješteni protutenkovsi raketni bacači<ref>Irvin 1996., str. 8</ref>) dodatno su doprinijeli rastućoj popularnosti stranke. Povezivanje s ustaštvom bilo je prisutno na svim razinama stranke. Tako je na Prvome općem saboru HSP-a, održanom u veljači 1991. godine, Paraga “10. travnja 1941. označio kao ostvarenje najsvetijih ideala HSP-a i hrvatskog naroda”.<ref>Bosto, Cipek & Milosavljević, 2008., str. 118.</ref> Anto Đapić, također jedan od čelnih ljudi u stranci, izjavljuje da "HSP nikad nije krio svoje veze s NDH, s 10. travnjem i s ustaškim pokretom",<ref>Bosto, Cipek & Milosavljević, 2008., str. 119.</ref> a možda je i najizraženiji je primjer neslužbene himne HOS-a,<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=FtI1lDzZyB4 Himna HOS-a]. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> nastale 1992. godine koja sadrži pregršt otvorenih ustaških konotacija, a sam osnivač HOS-a i HSP-a, Dobroslav Paraga, spominje se u pjesmi uz imena zapovjednika [[Crna legija|Crne legije]], [[Jure Francetić]]a i [[Rafael Boban|Rafaela Bobana]], te ustaškog poglavnika [[Ante Pavelić]]a (''Kunem ti se, Francetiću, Srbiju spalit ću / Kunem ti se, moj Bobane, zavit ću ti sve rane / Kunem ti se, Paveliću, još bolji postat ću / Uz Paragu i uz HOS, ja do smrti ostat ću!''). Vodstvo HSP-a otvoreno je priznavalo da njihovi dragovoljci na uniformama nose ustaško znakovlje. Paraga je u jednom intervjuu izjavio da se HOS nema zašto sramiti toga što nosi ustaške simbole i služi se pozdravom ''[[Za dom spremni]]'', korišćenom za vrijeme [[NDH]] i ekvivalent nacističkog ''[[Hitlerov pozdrav|Sieg Heil!]]''<ref>Bosto, Cipek & Milosavljević, 2008., str. 124.</ref> [[Ante Paradžik]], dopredsjednik HSP-a, ubijen je 21. rujna 1991. na povratku sa stranačkog skupa, od strane hrvatske policije. Paraga slučajno izbjegava smrt, odustavši od putovanja u posljednji trenutak.<ref name="Vecernji"/><ref name="Savjest"/> Četiri policajca su u listopadu 1993. osuđena za taj zločin, od kojih je najdulju kaznu dobio prvooptuženi - šest godina zatvora. Međutim, do veljače 1995. godine svi su već bili na slobodi pošto im je prvo Vrhovni sud 1994. smanjio kaznu, a potom su ubrzo pomilovani od strane predsjednika Tuđmana.<ref name="paradzik-jutarnji">[http://www.jutarnji.hr/policajac-osuden-za-ubojstvo-paradzika-pucao-po-svojoj-kuci/242687/ Policajac osuđen za ubojstvo Paradžika pucao po svojoj kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140726113901/http://www.jutarnji.hr/policajac-osuden-za-ubojstvo-paradzika-pucao-po-svojoj-kuci/242687/ |date=26. srpnja 2014. }}. Jutarnji list. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref><ref name="Dnevno">[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/97128-zbog-cega-je-ubijen-ante-paradzik-zbog-cega-su-hrvata-ubili-hrvati.html Zbog čega je ubijen Paradžik?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714205356/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/97128-zbog-cega-je-ubijen-ante-paradzik-zbog-cega-su-hrvata-ubili-hrvati.html |date=14. srpnja 2014. }} Zbog čega je ubijen Ante Paradžik, zbog čega su Hrvata ubili – Hrvati? Preuzeto 9. lipnja 2014.</ref> U to vrijeme stigli su vapaji branitelja Vukovara koji su putem svojih predstavnika posjetili Paragu u Starčevićevom domu i s njim vodili pregovore oko odlaska dragovoljaca HOS-a za obranu Vukovara. Pred [[Bitka za Vukovar|pad Vukovara]], Paraga zajedno s [[Anto Đapić|Antom Đapićem]] boravi u [[Vinkovci]]ma. Sudeći po kontroverznom izvješću Josipa Manolića pod naslovom "Izvješće državne komisije o pripremi i vođenju obrane Vukovara",<ref name="24sata">[http://www.24sata.hr/news/procitajte-sramotni-izvjestaj-iz-91-koji-blati-heroje-vukovara-243600 Pročitajte sramotni izvještaj iz '91. koji blati heroje Vukovara]. 24sata. Pristupljeno 9. 6. 2014.</ref> u Vinkovcima Paraga promiče tezu da se HSP zalaže za granice [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] uključujući i [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te [[Sandžak]]. Također obavješćuje da je HSP uspostavio "antisrpsku koaliciju" na osovini Zagreb-[[Priština]]-[[Tirana]]-[[Sofija]], zajedno s izvjesnim [[Crna Gora|crnogorskim]] snagama. U to vrijeme Paraga uspostavlja i suradnju s [[Mile Dedaković|Milom Dedakovićem]], zapovjednikom obrane Vukovara.<ref>Manolić et al., 1991., str. 141.</ref> Situacija u Vukovaru je sve teža, šalju se apeli za pomoć, a očajno stanje se najbolje može iščitati iz Dedakovićeva dopisa 15. studenoga 1991. upućenog Vrhovništvu i Glavnom stožeru HV te Crvenom križu Hrvatske i Caritasu: "Zahtijevam da nam hitno uputite: uniforme,civilnu odjeću i obuću... Nemamo niti jedan komad odjeće, ni par obuće, a pomoć od Kriznog štaba Vinkovci ne možemo dobiti...Zahtijevam da se konačno udostojite da mi pismeno odgovorite što ćete poduzeti...",<ref>Manolić et al., 1991., str. 147.</ref> a Vukovar se nalazi pred padom. Paraga se ni ovaj put ne oglušuje na apele<ref name="nacional">[http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti Ljudi koje je 90-ih trebalo ukloniti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120815180534/http://www.nacional.hr/clanak/76462/ljudi-koje-je-90-ih-trebalo-ukloniti |date=15. kolovoza 2012. }}. Objavljeno u Nacionalu br. 741, 2010-01-26: DOSSIER: ŽRTVE TUĐMANOVA REŽIMA - "Ljudi koje je 90-ih trebalo ukloniti", autor: Orhidea Gaura. Citat: ''Jedna satnija HOS-a odmah se uputila prema Vukovaru, međutim, kad je vodstvo vukovarske obrane početkom studenog 1991. tražilo dodatnu Paraginu pomoć, 200 hosovaca koji su krenuli u pomoć tom opkoljenom gradu zaustavio je Tomislav Merčep, tada zamjenik ministra policije Ivana Vekića''.</ref> Vukovaraca i 13. studenog šalje 200 bojovnika HOS-a<ref name="sloboda">[http://www.sloboda.hr/cestitamo-hos-ovcima-dan-osnutka-procitajte-citavu-kronologiju-povijesti-slavnog-hos-a/ Čestitamo HOS-ovcima dan osnutka! Pročitajte čitavu kronologiju povijesti slavnog HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006124253/http://www.sloboda.hr/cestitamo-hos-ovcima-dan-osnutka-procitajte-citavu-kronologiju-povijesti-slavnog-hos-a/ |date=6. listopada 2014. }}. Sloboda.hr. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref><ref name="HOS"/> pod zapovjedništvom bojnika Eugena Meindorfera i instruktora Dubravka Klauderotija u pomoć opkoljenom gradu. U Vinkovcima ih zaustavlja Tomislav Merčep, zamjenik ministra policije Ivana Vekića. Poslao ih je u Osijek gdje su zatvoreni u Crvenu vojarnu. Na dan pada Vukovara, 18. studenog 1991., Paraga izjavljuje za ''[[Agence France-Presse]]'' (AFP) da "ako padne Vukovar, treba pasti i predsjednik Franjo Tuđman". Ipak, u istoj izjavi naveo je i kako "nema namjeru da poduzme nasilnu akciju protiv vlade u Zagrebu, nego da razriješi predsjednika Tuđmana na fronti reorganizirajući obranu na istoku Slavonije". Optužio je Tuđmana da je zaustavio pojačavanje vukovarske obrane s bojnom HOS-a od "1200 ljudi" (ta brojka bila je mnogostruko preuveličana) te je najavio kako HSP ne priznaje prekid vatre. Međutim, sudeći po spomenutom izvještaju Josipa Manolića, takva Paragina teza o prodaji Vukovara nije odgovarala stvarnom stanju - naime, general [[Anton Tus]] je 20. studenog zapovjedio "nastavljanje spajanja jakih snaga u pozadinu agresora i spajanje sa snagama obrane Vukovara, u cilju narastanja otpora na tom prostoru".<ref>Manolić et al., 1991., str. 148. - 149.</ref> {{quote box|width=33%| (...) A vi od drugog kolovoza [dan izbora], prijatelji, Hrvatice i Hrvati: skidajte četnike, skidajte komuniste s vlasti, skidajte one koji su nas uveli u ovo zlo. Skidajte one koji su govorili da "znaju" i da "zna se", a ja vam kažem: zna se - da su krali i da kradu samo za se! Ne damo više lopovima da kradu Hrvatsku! Skinimo [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku boljševičku zajednicu]]! Živjela Nezavisna Država Hrvatska i za dom (publika odgovara: ''spremni!'')! Za dom (''spremni!'')! Za dom (''spremni!'')!|Dobroslav Paraga, govor na predizbornom skupu HSP-a u Metkoviću 1992. godine<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=QB59TQ67D8Q Metković 92- Evo zore....nigdje dana]. Govor na predizbornom skupu HSP-a u Metkoviću 1992. god. Pristupljeno 10. srpnja 2014.</ref>}} Nakon [[Bitka za Vukovar|pada Vukovara]] u studenome 1991., Dobroslav Paraga postaje prvooptuženi za pad Vukovara, Mile Dedaković - Jastreb drugooptuženi, a policija provodi pretres u sjedištu HSP-a gdje su pronađene velike količine oružja i streljiva koje su pravaši slali svojim dobrovoljačkim postrojbama diljem Hrvatske. Uhićeni su Paraga, [[Ante Prkačin]] i [[Mile Dedaković|Mile Dedaković Jastreb]] pod optužbom za terorizam, rušenje demokratski izabrane vlasti i osnivanje paravojnih postrojbi. U pritvoru Paraga počinje štrajk glađu, a Dedaković biva teško premlaćivan u zatvoru u Zagrebu.<ref name="Dedakovic">[http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 Biografija Mile Dedakovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140715100949/http://www.vecernji.hr/biografije/mile-dedakovic-114 |date=15. srpnja 2014. }}. Večernji list. Preuzeto 11. lipnja 2014.</ref> Ipak, svoju nevinost su dokazali na suđenju pred Vrhovnim sudom RH i Vojnim sudom RH koji su ih oslobodili optužbi - Vrhovni sud Republike Hrvatske 13. prosinca donio je rješenje prema kojemu su sve optužbe protiv njih odbačene kao neosnovane.<ref name="Dedakovic"/> Dedaković se, po izlasku, sklonio pod zaštitu jedinica Dobroslava Parage u Starčevićevom domu<ref name="Starcevicevdom">[http://forum.net.hr/cfs-filesystemfile.ashx/__key/CommunityServer.Components.ImageFileViewer/CommunityServer.Discussions.Components.Files.19/5224._5F00_dedakovic_5F00_paraga.jpg_2D00_550x0.jpg Nakon izlaska iz pritvora Mile Dedaković-Jastreb sklonio se pod zaštitu jedinica Dobroslava Parage u Starčevićevu domu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714133931/http://forum.net.hr/cfs-filesystemfile.ashx/__key/CommunityServer.Components.ImageFileViewer/CommunityServer.Discussions.Components.Files.19/5224._5F00_dedakovic_5F00_paraga.jpg_2D00_550x0.jpg |date=14. srpnja 2014. }} Pristupljeno 12. lipnja 2014.</ref> Kasnije je Vrhovni sud Republike Hrvatske po drugi put potvrdio oslobađajuću presudu za Dobroslava Paragu, i k tome u obrazloženju naveo da je HOS legalni i legitimni dio Hrvatske vojske, čime je otpala i optužba na račun dragovoljaca i bojovnika Hrvatskih obrambenih snaga, da je HOS navodno paravojna formacija.<ref name="Obrana">[http://www.hsp1861.hr/vijesti2012-12/17122012-1.html U RH KOS kolo vodi]. Preuzeto 9. lipnja 2014.</ref><ref name="Veselinovic">[https://www.scribd.com/doc/228738770/Hrvatsko-prava%C5%A1tvo-na-prijelazu-tisu%C4%87lje%C4%87a] Velimir Veselinović, prikaz knjige: "Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća" - Goran Rohaček. Anali hrvatskog politiološkog društva, 2010.god., 276.str.</ref> Pod sloganima “Sav narod u svoj dom, Unprofor go home” i “Jedina lista bez komunista” na skupove HSP-a dolazilo je po nekoliko desetaka tisuća ljudi. Predsjednik stranke Dobroslav Paraga imao je dogovor s drugim oporbenim strankama o inzistiranju na višestranačkoj kontroli procesa izbora. No kada je dogovor trebalo potpisati, svi su osim Parage odustali. Na pitanja što smatra da je najvažnije napraviti u ovom povijesnom trenutku za Hrvatsku, odgovarao je da je najvažnije uništiti komunizam i osloboditi Hrvatsku.<ref>{{Citiranje weba |url=http://oi59.tinypic.com/eqnvrn.jpg |title=Najvažnije je da uništimo komunizam i oslobodimo Hrvatsku |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162827/http://oi59.tinypic.com/eqnvrn.jpg |url-status=dead}}</ref> Javne tribine Dobroslava Parage u jeku predizborne kampanje primjer su napadne estetizacije politike koja naglašava sposobnost HSP-a da obrani zemlju,<ref name="Veselinović, 2010., 276.str">Veselinović, 2010., 276.str.</ref> a na njima sudjeluju mnogi poznati pjevači poput Miše Kovača,<ref>[http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg Mišo Kovač u odori HOS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006133619/http://u.jimdo.com/www101/o/sf25f216c99900053/img/ic2595e308c7118f0/1397761659/std/image.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Zlatka Pejakovića,<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=SSqo4N_tt9g Zlatko Pejaković - Evo Zore, Evo Dana (1992.)]. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Marka Perkovića Thompsona, Dražena Zečića.<ref>[http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf Program predizbornog skupa HSP-a na Trgu Francuske republike 30. srpnja 1992.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140728231316/http://www.hsp.hr/wp-content/uploads/2012/11/cl.-8.pdf |date=28. srpnja 2014. }} Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Na izborima za Zastupnički dom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] u kolovozu 1992. Paraga je izabran za zastupnika, a pravaši postaju treća politička opcija po jačini.<ref name="izbori">[http://www.izbori.hr/arhiva/pdf/1992/1992_2_2_Rezultati_Sabor_zastupnicki_dom_po_listama.pdf Izbori 1992. god.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120401234721/http://www.izbori.hr/arhiva/pdf/1992/1992_2_2_Rezultati_Sabor_zastupnicki_dom_po_listama.pdf |date=1. travnja 2012. }} Pristupljeno 12. lipnja 2014.</ref> U Hrvatskom je saboru potpredsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih i etničkih manjina. U studenome 1992. Paraga je dao intervju u [[Globus (tjednik)|Globusu]] u kojem je tvrdio da ima snimke sastanka Tuđmana i [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] u Karađorđevu gdje su raspravljali o podjeli Bosne i Hercegovine. Zaprijetio je da će snimke pustiti u javnost ako Tuđman "napravi još jedan kiks prema HSP-u".<ref>Lučić, 2003., str. 22. - 23.</ref> Paraga u Saboru upozorava na ogroman niz nerazjašnjenih ubojstava pripadnika HSP-a (njih 30-ak) koji su ubijeni pod sumnjivim okolnostima, s mogućnošću da se radi o političkim ubojstvima.<ref name="Ubojstva">[http://www.youtube.com/watch?v=ZgE0SRe9pjw Predsjednik HSP Dobroslav Paraga u Saboru RH]. Paraga govori u Hrvatskom saboru 27. ožujka 1993. godine o nerazjašnjenim ubojstvima pravaša.</ref> Nabrojao je: dopredsjednik HSP-a Ante Paradžik, Ivan Bebić koji je ubijen na Črnomercu u Zagrebu, Miroslav Martinovski koji je ubijen u Kutini, Darko Rušanac u Vinkovcima, Vlado Knežević također u Vinkovcima, Ivo Bošnjak, Blaž Kraljević, Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac, Marko Stjepanović, Stojan Vujnović - Srbin, Robert Tupek, Saša Ilić, Dinko Figać, Zdravko Trošelj (predsjednik HSP-a u Našicama ubijen u vlastitom domu), Željko Đapić u Osijeku (podmetnuta eksplozivna naprava pod automobil), dok su još neki od ubijenih pravaša: Ratko Zrno, Fuad Muhić, Katica Lanciotti, Kluk Gabrić, Darko Šagud, Branko Cvitanović. U svibnju 1993. odlazi u SAD gdje kritizira Tuđmanovu politiku prema Bosni i Hercegovini, likvidacije Hrvata koji se ne slažu s trenutnim režimom (osim ubojstava i progona pravaša,<ref>U znatnom dijelu strane historiografije to se već uzima kao notorna činjenica. Npr. - R. Craig Nation:"Index for war in the Balkans 1991 - 2002", 2003., 156. str.: "Friction between the HVO and the HOS was evident from the start, and eventually Zagreb would take steps to reassert control over its unruly militia forces, including the arrest of Paraga, the assassination of military coordinator Ante Paradžik, and the murder of Kraljević (together with eight members of his staff) on August 9, 1992." Vidjeti još bilješke u dijelu "Tužbe i optužbe"</ref> nabrojani su Milan Krivokuća, predsjednik jednog od najvećih hrvatskih sindikata, i Marina Nuić, potpredsjednica Hrvatske demokratske stranke iz Kraljevice), osuđuje medijsko jednoumlje, zagovara savezništvo Hrvata i Muslimana itd.<ref name="Kongres">[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-8/09082013-1.html Povijesni nastup pred zastupnicima i senatorima]. On-line izdanje "Hrvatskog prava". Preuzeto 9. lipnja 2014.</ref> Polovicom 1993. godine pravaši su izbačeni iz Starčevićevog doma sa stranačkom dokumentacijom, osmrtnicama poginulih HOS-ovaca, privatnim stvarima, a dio materijala je konfisciran.<ref name="Izbaceni">[http://tinypic.com/view.php?pic=bhg409&s=4#.U8nRivl_uSp I mrtvi izbačeni na ulicu]. Progon pravaša - nastavljeno suđenje Paragi i ostalima. Hrvatsko pravo srpanj-kolovoz 1993.god.</ref> U isto vrijeme traje još jedno suđenje pravašima, čelnicima HSP-a, Dobroslavu Paragi, Mili Dedakoviću, Anti Prkačinu i Anti Đapiću, ovoga puta na Vojnom sudu za terorizam i poticanje na rušenje ustavnog poretka Republike Hrvatske. S obzirom na to da su neki od njih bili saborski zastupnici, prvo im je morao biti skinut imunitet, za što su u Saboru većinom glasovali HDZ-ovci.<ref>[http://oi58.tinypic.com/1hbk86.jpg Dostojanstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140814162714/http://oi58.tinypic.com/1hbk86.jpg |date=14. kolovoza 2014. }}. ''Jedan od trojice hadezeovaca koji nije podigao ruku bio je bivši ministar poljodjelstva mr. Ivan Tarnaj. Svoj potez prokomentirao je riječima: "Nije uopće riječ o mojoj hrabrosti. Jednostavno se radi o mom ljudskom dostojanstvu jer je i moj brat poginuo s oznakama HOS-a na rukavu. Zar sam trebao pljunuti na svog brata?!"''</ref> Pogotovo je Paragino zatvaranje izazvalo brojna negodovanja kod pravaša diljem Hrvatske: u Osijeku je nekoliko stotina članova HSP-ove mladeži prosvjedovalo,<ref>Bosto, Cipek & Milosavljević, 2008., str. 121.</ref> dok su pravaši iz Ploča čak izjavili da će i oni s njim u pritvor: "Ako naš predsjednik gospodin Paraga bude pritvoren, eto i nas Neretvana da mu se pridružimo u pritvoru."<ref>{{Citiranje weba |url=http://oi58.tinypic.com/2cf5dgh.jpg |title=S Paragom svi ćemo u pritvor |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162837/http://oi58.tinypic.com/2cf5dgh.jpg |url-status=dead}}</ref> Usprkos dugotrajnom suđenju ni ovaj put tužiteljstvo nije dokazalo krivnju HSP-ovaca, a kad je predsjednik vijeća objavio ključne riječi iz oslobađajuće presude, daljnje čitanje bilo je prekinuto na minutu-dvije burnim odobravanjem i pljeskom publike u sudnici.<ref name="Veselinović, 2010., 276.str"/><ref>[http://tinypic.com/view.php?pic=28kj13a&s=4#.U8pZ-Pl_uSo Nema dokaza protiv pravaša]</ref> Nakon toga dolazi do raskola u HSP-u. [[Anto Đapić]] zahtijeva izvanredne izbore za predsjednika, a rezultat toga je njegovo izbacivanje<ref>{{Citiranje weba |url=http://i30.tinypic.com/2uo2hs0.jpg |title=Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 1/2 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305075501/http://i30.tinypic.com/2uo2hs0.jpg |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://i29.tinypic.com/1zyg7qs.jpg |title=Odluka o isključenju Đapića iz HSP-a 2/2 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305145057/http://i29.tinypic.com/1zyg7qs.jpg |url-status=dead}}</ref> u srpnju 1993. (zajedno s Borisom Kandareom i još trojicom članova koji su tražili izvanredni sabor i kršili propise) iz Hrvatske stranke prava nakon što mu je Središnji odbor HSP-a na dvije sjednice u svibnju 1993. odbio prijedlog<ref>{{Citiranje weba |url=http://i30.tinypic.com/nqbnrm.jpg |title=Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 1/3 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162940/http://i30.tinypic.com/nqbnrm.jpg |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://i30.tinypic.com/2n1g9jd.jpg |title=Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 2/3 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162811/http://i30.tinypic.com/2n1g9jd.jpg |url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://i27.tinypic.com/2s8mt5y.jpg |title=Odbijanje Đapićevog prijedloga o izvanrednom saboru 3/3 |access-date=19. srpnja 2014. |archive-date=14. kolovoza 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140814162958/http://i27.tinypic.com/2s8mt5y.jpg |url-status=dead}}</ref> o sazivanju izvanrednog sabora HSP-a.<ref name="Dapic">[http://www.hsp1861.hr/vijesti2007-3/23032007-1.html] Preuzeto 9. lipnja 2014.</ref> Đapić je nakon toga sa svojim pristašama u [[Kutina|Kutini]] 11. rujna organizirao kontroverzni Sabor HSP-a<ref name="Anto">[http://i50.servimg.com/u/f50/12/80/50/14/djapic10.jpg Sabor pod Pavelićem]. Pristupljeno 9. lipnja 2014.</ref> gdje se pod budnim okom policije proglasio za dopredsjednika, a Boris Kandare za predsjednika stranke, iako je de facto Đapić postao glavni čovjek u stranci. Iako ni Đapić ni Kandare više nisu bili članovi stranke, Ministarstvo unutarnjih poslova presudilo je u njihovu korist, a taj je slučaj ostavio dojam političkog arbitriranja, političkog utjecaja u pravosuđu.<ref name="Veselinović, 2010., 276.str"/> Paraga je u Saboru optužio HDZ da je instalirao Đapića na čelo HSP-a,<ref name="HDZ">[http://www.youtube.com/watch?v=loHGwivtLgw Ministar Malčić instalirao Đapića za predsjednika HSP-a]. Govor u saboru 24.3.1994., Paraga optužuje HDZ-ovce da su mu ukrali stranku</ref> a odluka ministarstva izazvala je burne reakcije u svim podružnicama HSP-a tako da je već 1994. godine na Ustavnom sudu bilo preko 200 tužbi ogranaka HSP-a zbog navedene presude, a možda i najdalje išao je predsjednik HSP-a u Koprivnici, Dražen Keleminec (koji je potkraj stoljeća na kraju ipak napustio Paragu i osnovao još jednu pravašku stranku), koji je izravno pisao predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu rekavši mu da iza Parage stoji 90% članstva i da pravaši smatraju da je Anto Đapić najveći izdajnik u povijesti Hrvatske stranke prava te da za "pravaše postoji samo jedan legitimni predsjednik, i to gospodin Dobroslav Paraga". Hrvatski helsinški odbor također je razmotrio slučaj HSP-a, zaključivši da ministarstvo uprave Republike Hrvatske doista nije poštivalo odredbe članova Zakona o upravnom postupku, kao i članove Zakona o političkim strankama, te više odredaba statuta HSP-a.<ref>[http://oi61.tinypic.com/bflzmh.jpg Predsjednik HSP podružnice Koprivnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140814162807/http://oi61.tinypic.com/bflzmh.jpg |date=14. kolovoza 2014. }}. Pismo Franji Tuđmanu.</ref> Indikativno je da je na sljedećim izborima, 1995. godine, Đapićev HSP prešao izborni prag sa samo 226 glasova više od potrebnog broja, odnosno s 0,01% više od potrebnih 5%, i ušao u Hrvatski državni sabor. Goran Rohaček, autor knjige "Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća", ističe kako je malo tko vjerovao da Đapićevom HSP-u u tome nije pomogla Hrvatska demokratska zajednica i njezini brojači glasova, tim više što se puna dva tjedna odugovlačilo s objavom izbornih rezultata.<ref name="Veselinović, 2010., 277.str">Veselinović, 2010., 277.str.</ref> Paraga je, na kraju, s pristašama 1995. godine morao osnovati HSP 1861.<ref name="Vecernji"/> koji nikada nije ostvario ni približne rezultate kao HSP pod njegovim vodstvom. U međuvremenu, Paraga je sudjelovao i na Saboru Hrvata BiH u Sarajevu 6.veljače 1994., održanog dan nakon maskra na tržnici Markale. Osnovni prijedlog bio je da se BiH uredi na osnovi deset provincija/županija, tri hrvatske (posavska, travnička i hercegovačka), tri srpske i tri bošnjačke, a Sarajevo da bude distrikt. Dokumenti i stavovi Sabora bitno su utjecali na zaustavljanje sukoba između Armije BiH i HVO-a i na zaključivanje Washingtonskog sporazuma koji je definitivno okončao sukob Bošnjaka i Hrvata.<ref>[http://hkdnapredak.com/napredak/2014/03/hrvatski-koordinacioni-odbor-i-sabor-hrvata-bih-1994/ Hrvatski koordinacioni odbor i sabor Hrvata BiH 1994.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006080637/http://hkdnapredak.com/napredak/2014/03/hrvatski-koordinacioni-odbor-i-sabor-hrvata-bih-1994/ |date=6. listopada 2014. }} Članak predsjednika HKD Napredak prof. dr. Franje Topića, "Katolički tjednik" – br. 7 od 23. veljače 2014.</ref> == Nakon rata == Nakon rata, vratio se u politiku i osnovao [[Hrvatska stranka prava 1861.|Hrvatsku stranku prava 1861.]] postigući slabe rezultate. Broj pristaša je se polako smanjio, a političke veze su se postupno prekinule. Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1995.|parlamentarnim izborima iz 1995.]] program HSP-a 1861. predlagao je "konfiskaciju pokradene imovine" optužujući pritom "novopečene domaće i uvozne kapitaliste".<ref name="krstatice1">[http://www.youtube.com/watch?v=7Uh3GsxIxVQ HSP 1861 - Dobroslav Paraga 1.dio]. 1995. - Hrvatski parlamentarni izbori. Predstavljanje programa Hrvatske stranke prava 1861. Pristupljeno 19. srpnja 2014.</ref> Na [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2000.|predsjedničkim izborima 2000.]] godine HSP 1861. deklarativno je podržao [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]], no ubrzo nakon izbora su se dvije strane razišle i sukobile. Na [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 2003.|izborima 2003.]] godine stranka je samo formalno sudjelovala. Poslije napuštanja politike, radio je kao pravnik.<ref name="uvijek-buntovnik"/> == Privatni život i zanimljivosti == Paraga je oženjen Nevenkom s kojom ima dvije kćeri i sina.<ref name="Vecernji"/> Djed i ujak su mu ubijeni od strane komunista nakon Drugog svjetskog rata, otac mu je progonjen jer je bio katolik, a njegov brat morao je emigrirati u SAD.<ref>Američki magazin "Spin", studeni 1994. godine, str. 80.</ref> Svoja iskustva i svjedočanstva s Golog otoka objavio je 1995. godine u knjizi "Goli otok - istočni grijeh zapada" na više od 600 stranica. Tvrdi kako je na njega tri puta pokušan atentat,<ref>Branko Belan: "U ime Neovisnosti: Poništavanje Titove Jugoslavije", 2010., str. 63.</ref> a najkrvaviji pokušaj bio je u Vinkovcima 1. ožujka 1992., kada su petorica pravaša poginula, a osmorica su ozlijeđena nakon što je podmetnuta bomba u lokalni stožer HOS-a.<ref name="Slika">[http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg Ostaci pravaškog sjedišta u Vinkovcima nakon eksplozije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006095923/http://u.jimdo.com/www20/o/s319d60b91bab9cff/img/i9a1009bc69944582/1385584436/std/omladinski-dom-ostaci-sto%C5%BEera-hos-a-vinkovci-nakon-eksplozije.jpg |date=6. listopada 2014. }}. Nedjelja u 09,45 h eksplozija koja je odnijela živote naših suboraca. Pristupljeno 9. lipnja 2014.</ref> Paraga i HSP bili su prvi koji su zatražili neovisnost Hrvatske, dok su u isto vrijeme SDP-ovci izlazili s programima jugoslavenske federacije, a HDZ-ovci konfederacije.<ref name="Program">[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-8/vlist13082013.jpeg Prvi sam tražio samostalnu Hrvatsku]. Pristupljeno 9. lipnja 2014.</ref><ref>Kasapović, 1996., str. 160.: "Nijedna važnija stranka nije 1989. godine otvoreno zahtijevala secesiju Hrvatske, nego su uglavnom tražile konfederalizaciju Jugoslavije." Fusnota pod brojem 80, ista stranica: "''Programska deklaracija'' Hrvatske demokratske zajednice iz 1990. počinje stavom: «'''Hrvatska demokratska zajednica''' (HDZ) organizacija je slobodnih ljudi različitih svjetonazora '''kojima je želja i cilj napredak''' SR Hrvatske i '''SFRJ Jugoslavije'''»(Naše teme, 34, 3/4:699., 1990.)." Fusnota po brojem 81, ista stranica: "U spomenutoj Programskoj deklaraciji iz 1990., Hrvatska demokratska zajednica, koja je u javnosti slovila kao najradikalnija oporbena stranka, zapisala je da će se ona «u svojoj političkoj djelatnosti pridržavati Ustava SR Hrvatske i Ustava SFRJ. To je razlog zbog kojega HDZ želi svoju djelatnost razvijati u okviru Socijalističkog saveza SR Hrvatske (...)»''(Naše teme, 34, 3/4:704., 1990.)''</ref> Jedan je od rijetkih političara koji nisu nikad zagovarali ulazak Hrvatske u Europsku uniju.<ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti2013-9/25092013-1.html Ulazak Hrvatske u EU nikad nam nije bio cilj]. Glas koncila, Katolički tjednik, 15. rujna 2013.</ref> Iako su Paragini HOS-ovci cijelo vrijeme bili optuživani i etiketirani kao "paravojska" koja radi protiv Hrvatske, danas, 20-ak godina nakon rata, bivši ratni ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Ivan Vekić priznaje da "što se tiče policije i njihove suradnje s HOS-om, Hrvatskim obrambenim snagama, ona je bila savršena." Vekić nadodaje: " Nikada nisu odbili nijednu zapovijed zajedničke akcije, ni s našom vojskom ni s našom policijom, to pouzdano znam."<ref name="Bujica">[http://www.youtube.com/watch?v=v3ZowKDjp24 BUJICA 09.05.2014. - gosti: Ivan Vekić i Tomislav Josić]. TV emisija "Bujica", 09.05.2014. - gosti: Ivan Vekić i Tomislav Josić - 56:25.</ref> == Djela == * ''Goli otok : istočni grijeh Zapada'', Zagreb, 1995, 618 stranica. == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{Cite book|last=Ulrich Schiller|first=Mario Grčević|title=Deutschland und "seine" Kroaten: Vom Ustasa-Faschismus zu Tudjmans Nationalismus (Kroatien auf dem weg in die EU)|year=2009|publisher=Donat Verlag|location=Bremen|isbn=978-3-938275-70-2|ref=harv}} * [[Tomislav Jonjić]]: ''Sporovi i rascjepi u obnovljenoj Hrvatskoj stranci prava 1990.–1992.'', Pravaštvo u hrvatskome političkom i kulturnom životu u sučelju dvaju stoljeća: Zbornik radova sa znanstvenog skupa. Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013. {{ISBN|9789537840242}} * [[Ivica Lučić]]: ''Karađorđevo: politički mit ili dogovor?'', Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2003. * [[Josip Manolić]], [[Milan Ramljak]], [[Gojko Šušak]], [[Ivan Vekić]], [[Željko Olujić]], [[Josip Perković]], [[Zdravko Mustač]], [[Stjepan Herceg]]: ''Izvješće Državne komisije o pripremi i vođenju obrane Vukovara. Državna komisija o pripremi i vođenju obrane Vukovara'', Zagreb, 1991. * Jill A. Irvin: ''Izgradnja države i nacionalizam u Hrvatskoj 1990.-1996.'', sveučilište u Oklahomi, 1996. * Velimir Veselinović, ''Anali Hrvatskog politološkog društva 2010'', Sveučilište u Zagrebu, prikaz knjige Gorana Rohačeka ''Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća'', Čakovec, 2009. * Mirjana Kasapović: ''Demokratska tranzicija i političke stranke'', Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 1996. {{ISBN|953-96058-4-9}} * Branko Belan: ''U ime Neovisnosti: Poništavanje Titove Jugoslavije'', 2010. * Sabrina P. Ramet: ''Balkanski Babilon - Raspad Jugoslavije od Titove smrti do Miloševićeva pada'', 2005. {{ISBN|953-180-127-4}} * Sulejman Bosto, Tihomir Cipek, Oliver Milosavljević: ''Kultura sjećanja: 1941.: povijesni lomovi i savladavanje prošlosti''. Zagreb: Disput, 2008. {{ISBN|9789532600797}} {{refend}} {{Životni vijek|1960||Paraga, Dobroslav}} [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Hrvatski Židovi]] [[Kategorija:Jugoslavenski Jevreji]] [[Kategorija:Jugoslavenski disidenti]] [[Kategorija:Politički zatvorenici]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]] [[Kategorija:Članovi Hrvatske stranke prava]] [[Kategorija:Hrvatski pravaški političari]] twfm0jpioakkwh01t098xubbdpd6d2s 0 2332282 42715874 42095145 2026-11-02T14:50:43Z MrKeefeJohn 122587 42715874 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Bagnoli Superiore | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Furlanija-Julijska krajina]] | okrug = [[Trieste (provincija)|Trieste]] | slika = Gornji_Konec_(Bagnoli_Superiore)_and_Boljunec_(Bagnoli_della_Rosandra),_view_from_Cejba_(Mocco).jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 57 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 45.61887 | gduž = 13.86533 | nadmorska_visina = 88 | geonameid = 8961151 }} '''Bagnoli Superiore''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Trieste]], u regiji [[Furlanija-Julijska krajina]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 57 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 88 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bagnoli Superiore}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Trieste}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Trst]] feb8vkdq7ewljuterjgy9hw9pfqb6fi 0 3587266 42715855 42670824 2026-11-02T13:07:31Z Edgar Allan Poe 29250 /* Kompilacije */ 42715855 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Ling tosite sigure<br>{{nobold|凛として時雨}} | tip = bend | slika = Ling tosite Sigure.jpg | veličina = 350px | opis = | alias = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | osnivanje = [[2002.]] | mjesto_osnivanja = {{flagicon|JAP}} [[Saitama]], [[Japan]] | prebivalište = | zanimanje = | ostale_aktivnosti = | žanr = [[post-hardcore]], [[indie rock]], [[progresivni rock]], [[alternativni rock]], [[post-rock]], [[emo]], [[shoegazing]], [[math rock]] | instrument = | godine_aktivnosti = [[2002]]. – ''danas'' | label = Nakano Records, [[Sony]] | povezani_izvođači = | uticaj_od = | uticaj_na = | sadašnji_članovi = [[Tōru Kitajima|TK]] (vokal・gitara)<br>[[Miyoko Nakamura|345]] (vokal・gitara)<br>[[Masatoshi Nakano|Pierre Nakano]] (bubnjevi) | bivši_članovi = [[Noda MEN]] {{small|(2002–2004)}} | nagrade = | website = [http://sigure.jp/ sigure.jp] }} {{nihongo|'''Ling tosite sigure'''|凛として時雨|Rin Toshite Shigure|extra=[[srpskohrvatski]] {{small|(dosl.)}}: "Osvježavajuće hladno kao jesenski pljusak"}} je [[japan]]ski [[alternativni rock|alternativni]], [[progresivni rock|progresivni]],<ref name="Sputnikmusic"/><ref name="AllMusic"/><ref name="Tower Records Japan">''[[Tower Records#Japan|Tower Records Japan]]''. [http://tower.jp/article/feature/2009/05/14/100036652/100036663/100036667 VARIOUS SOUNDS FROM Ling tosite sigure - 凛として時雨のサウンドに潜む多面性を探る] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180506094440/http://tower.jp/article/feature/2009/05/14/100036652/100036663/100036667 |date=2018-05-06 }}</ref> [[indie rock]]<ref name="Sputnikmusic"/><ref name="AllMusic"/> i [[post-hardcore]]<ref name="Sputnikmusic">''[[Sputnikmusic]]''. [http://www.sputnikmusic.com/bands/Ling-Tosite-Sigure/16659/ Ling Tosite Sigure reviews, music, news]</ref><ref name="AllMusic">{{citeweb|website=[[AllMusic]]|url=https://www.allmusic.com/artist/ling-tosite-sigure-mn0002324823/biography|title=Ling Tosite Sigure {{!}} Biography & History|last=Buchanan|first=John D.|access-date=October 20, 2017}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.japantimes.co.jp/culture/2009/10/30/music/concert-previews/ling-tosite-sigure/#.WeoVfv2WbMw|title=Ling Tosite Sigure|website=[[The Japan Times]]|first=Shawn|last=Despres|date=October 30, 2009|accessdate=October 20, 2017|archive-date=2018-09-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20180903184507/https://www.japantimes.co.jp/culture/2009/10/30/music/concert-previews/ling-tosite-sigure/#.WeoVfv2WbMw|dead-url=yes}}</ref> bend osnovan [[2002.]] godine u [[Saitama|Saitami]].<ref>{{cite web|url=https://rockinon.com/artist/4085|title=凛として時雨 の記事まとめ|trans-title=Ling tosite sigure Overview|website=[[Rockin'On Japan]]|access-date=April 8, 2018|language=ja}}</ref> Stilski izrazito specifičan, bend često koristi nagle promjene tempa i ugođaja u svojim pjesmama, a koje su uglavnom praćene složenim gitarskim dionicama i pratnjom na bubnjevima. Iako je primarni vokal muški, bend u kompozicijama koristi i ženski vokal, a vokalne dionice kreću se od nježnog, tihog pjevanja do glasnih vriskova.<ref name="AllMusic"/><ref name="HuffPost">{{citenews|website=[[HuffPost|The Huffington Post]]|url=https://www.huffingtonpost.co.uk/colin-mcquistan/sigure-a-most-enigmatic-l_b_7786380.html|title=Sigure - A Most Enigmatic Live Act|last=McQuistan|first=Colin|date=July 14, 2015|access-date=April 8, 2018}}</ref><ref name="Ling tosite sigure official website">''Ling tosite sigure official website''. [http://www.sigure.jp/en/profile/ PROFILE | Ling tosite sigure]</ref> ==Historija benda== ===Formiranje benda i demo radovi (2002–2005)=== Bend je nastao [[2002.]] godine u [[Saitama|Saitami]] kao demo bend. Jezgru benda sačinjavali su [[Tōru Kitajima|Tōru "TK" Kitajima]] i [[Miyoko Nakamura|Miyoko "345" Nakamura]], koji su se glazbom bavili još za vrijeme studentskih dana. Inicijalno su imali velikih problema s pronalaskom dvoje novih članova (bubnjara i vokal), no kada je TK želio osnovati bend, uspjeli su pronaći Noda MEN-a, koji je bio prvi bubnjar, te osnovati Ling tosite sigure.<ref name="sonet2008050">{{cite interview|subject=凛として時雨|interviewer=宮本英夫|title=凛として時雨　インタビュー　[Brand-new Artist]|url=http://music.blog.so-net.ne.jp/brandnew08_033|program=[[So-net|So-net Music]]|date=2008-05-02|accessdate=2013-06-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130517002042/http://music.blog.so-net.ne.jp/brandnew08_033|archivedate=2013年5月17日}}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.iloud.jp/interview/rintoshiteshigure/ |title=iLOUD - 凛として時雨　鋭く響きわたる、激情のハイブリッド･ロック |publisher=iLOUD |accessdate=2009年9月20日 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130326003610/http://www.iloud.jp/interview/rintoshiteshigure/ |archivedate=2013年3月26日 }}</ref><ref>{{Cite web |author=宮本英夫 |url=http://music.blog.so-net.ne.jp/brandnew08_033 |title=So-net Music: 凛として時雨 インタビュー |publisher=So-net Music |accessdate=2009年9月20日 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130517002042/http://music.blog.so-net.ne.jp/brandnew08_033 |archivedate=2013年5月17日 }}</ref> TK je inicijalno bio gitarist koji je zbog potreba benda bio vokal, dok je Nakamura bila gitaristica i vokal, koja je zbog potreba benda postala bas vokal. Mladi bend je započeo svoju karijeru snimanjem demo albuma; dobar dio pjesama s tih demo udaraka kasnije će biti snimljeni u sklopu studijskih izdanja. Oko godinu i pol dana nakon osnivanja, točnije [[2004.]] godine, Noda MEN napušta bend nakon što je surađivao na četiri demo albuma, posljednji od kojih su bili ''#1'' i ''#2''. Bend je, tako, nanovo spao na dva člana. TK je ubrzo čuo snimke bubnjara [[Masatoshi Nakano|Masatoshija Nakana]], koji je radio pod pseudonimom "Pierre", te ga je kontaktirao [[e-mail|mailom]], želeći ga čuti uživo.<ref name="sonet2008050"/> Nakon sastanka, Pierre je postao novi bubnjar benda te je sudjelovao na demo albumu ''#3''.<ref>{{citeweb|url=http://www.jpopasia.com/rintoshiteshigure81/|title=Ling tosite sigure|website=JpopAsia|access-date=October 20, 2017|archive-date=2018-05-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20180511125500/http://www.jpopasia.com/rintoshiteshigure81/}}</ref><ref name="SpaceShowerTV Interview">{{cite web|last=Miyake|first=Shinichi|url=https://www.spaceshowertv.com/powerpush/pp1/2009/05.html|title=Power Push! Interview - Ling Tosite Sigure|website=[[Space Shower TV]]|date=May 2009|access-date=April 8, 2018|language=ja}}</ref> ===Početak profesionalne karijere i početni uspjesi (2005–2010)=== Godine [[2005.]], bend osniva vlastitu produkcijsku kuću, Nakano Records, koja izdaje njihov prvi profesionalni album, ''[[Number 4 (album)|#4]]''. Naredne godine, bend izdaje [[EP]] ''[[Feeling Your UFO]]'', dok im drugi album, ''[[Inspiration is DEAD]]'', izlazi [[2007.]] godine. Oba ova uratka izdala je njihova kuća, Nakano Records; album je prodan u nešto manje od 28,000 primjeraka te je završio na 39. mjestu [[Oricon]]ove ljestvice. Ovim albumom, Lingova popularnost u [[Japan]]u naglo je porasla te su postali sve eksponiraniji u medijima. Iste godine nastupaju i na muzičkom festivalu ''Countdown'' te započinju s redovitim odlascima na turneje.<ref name="AllMusic"/> Posljednje izdanje u sklopu Nakano Recordsa bio im je ujedno i debitantski singl, "[[Telecastic fake show]]", koji je izdan u travnju [[2008.]] godine s velikim uspjehom. Novostečeni uspjeh, bendu je donio ugovor sa [[Sony Music Associated Records|Sonyjem]], koji je započeo izrazito uspješnim singlom "[[moment A rhythm]]". U svibnju [[2009.]] godine, bendu izlazi treći album, ''[[just A moment]]'', na kojemu su se našla i dva prethodno izdana singla. Album je prodan u gotovo 44,000 primjeraka te je završio na četvrtom mjestu [[Oricon]]ove ljestvice. Uz album je objavljena i knjižica s fotografijama frontmena TK-ja.<ref>{{cite news|last=Takuya|first=Furukawa|url=https://rockinon.com/disc/detail/16165|title=凛として時雨『moment A rhythm』|trans-title=Ling tosite sigure "moment A rhythm"|website=[[Rockin'On Japan]]|date=December 22, 2008|access-date=April 8, 2018|language=ja}}</ref> ===Kritički i komercijalni uspjeh (2010–''danas'')=== Početkom [[2010.]] godine, bend je održao prvu veliku nacionalnu turneju, ''I Was Music'', koja je zaključena velikim koncertom u njihovom matičnom gradu, u [[Saitama Super Arena|Saitama Super Areni]]. U svibnju iste godine odlaze na prvu međunarodnu turneju u [[Engleska|Englesku]], gdje sviraju u [[London]]u i [[Brighton]]u, nakon čega se vraćaju u studio kako bi radili na novom albumu. Njihov četvrti studijski album, ''[[still a Sigure virgin?]]'', objavljen je u rujnu [[2010.]] godine i postao je njihov prvi koji je zasjeo na prvo mjesto [[Oricon]]ove liste; prodan je u gotovo 45,000 primjeraka. Uslijedila je ''Virgin Killer'' turneja, a ubrzo i objava spota za pjesmu "[[I was music]]".<ref>{{cite news|last=Despres|first=Shawn|url=https://www.japantimes.co.jp/culture/2010/10/15/music/ling-tosite-sigure-seek-virgin-fans-on-the-road/#.WsmSS9RubMw|title=Ling Tosite Sigure seek virgin fans on the road|website=[[The Japan Times]]|date=October 15, 2010|access-date=April 8, 2018}}</ref> U narednom periodu, dok bend nastavlja s turnejom, njegovi članovi se bave samostalnim radom. U travnju [[2011.]], TK je izdao video album ''[[film A moment]]'' (posebni DVD s tri pjesme), započevši tako solo karijeru,<ref name="nata">{{cite news|url=http://natalie.mu/music/news/45530|title=凛として時雨TK初のソロ作品「film A moment」発表|date=2011年2月25日|accessdate=2013年2月20日|work=natalie.mu|archive-date=2014-02-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20140223113641/http://natalie.mu/music/news/45530|url-status=dead}}</ref> dok je Pierre u rujnu iste godine objavio [[DVD]] s instrukcijama za sviranje bubnjeva.<ref>{{cite news|url=http://natalie.mu/music/news/51848|title=凛として時雨・ピエール中野が初教則本でプロの技伝授|date=2011年6月24日|accessdate=2013年2月20日|work=natalie.mu|archive-date=2013-06-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20130605090536/http://natalie.mu/music/news/51848|url-status=dead}}</ref> Tokom [[2012.]], TK izdaje i prvi pravi solo album, ''[[flowering]]'',<ref>{{cite news|url=http://natalie.mu/music/news/68716|title=凛として時雨TK初ソロアルバムにBOBO、日向秀和参加|date=2012年5月1日|accessdate=2013年2月20日|work=natalie.mu|archive-date=2013-12-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203033433/http://natalie.mu/music/news/68716|url-status=dead}}</ref> dok 345 formira vlastiti bend, [[geek sleep sheep]], mada ostaje članica Linga. Tokom [[2012.]], bend izdaje prvi singl nakon četiri godine, pjesmu "[[abnomalize]]", koja je komponirana kao uvodna pjesma za prvu sezonu [[anime]]a ''[[Psycho-Pass]]''. Singl je bio izrazito uspješan, a označio je početak višegodišnje suradnje između benda i producenata [[anime]]a. U travnju [[2013.]] izlazi im i novi album, ''[[i'mperfect]]'', na kojemu se nalazi i prethodni singl; album je završio na trećem mjestu [[Oricon]]ove ljestvice. U tom je periodu bend potpisao ugovor s kompanijom [[JPU Records]], specijaliziranom za europsku distribuciju, što je omogućilo izdavanje albuma diljem [[Europa|Europe]].<ref>{{cite web|last=Buchanan|first=John D.|url=https://www.allmusic.com/album/release/imperfect-mr0003960635|title=I'mperfect - Ling Tosite Sigure {{!}} Release Info|website=[[AllMusic]]|access-date=April 8, 2018}}</ref> TK je u kolovozu [[2014.]] godine izdao drugi samostalni album, ''[[Fantastic Magic]]'', dok bend u studenom iste godine izbacuje singl "[[Enigmatic Feeling]]". Još jedan uspjeh za bend, singl je bio nastavak suradnje s producentima ''Psycho-Passa'' te je korišten kao uvodna pjesma za [[Psycho-Pass 2|drugu sezonu]].<ref>{{citenews|last=Tran|first=Can|url=http://www.digitaljournal.com/a-and-e/entertainment/video-japanese-anime-psycho-pass-2-1st-trailer/article/404420|title=Video: Japanese anime 'Psycho Pass 2' 1st trailer|website=Digital Journal|date=September 20, 2014|access-date=April 8, 2018}}</ref><ref>{{cite news|url=http://natalie.mu/music/news/126432|title=時雨、待望の新曲で「サイコパス」OP続投|date=2014年9月18日|accessdate=2014年9月24日|work=natalie.mu|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304114432/http://natalie.mu/music/news/126432|url-status=dead}}</ref> Samo dva mjeseca kasnije, izlazi im i treći singl nastao u sklopu suradnje s produkcijom animea ''Psycho-Pass'', "[[Who What Who What]]"; izdanje je, za razliku od ranijih, imalo samo jednu pjesmu, a korišteno je kao pjesma za anime film ''[[Psycho-Pass: The Movie]]''.<ref>{{citenews|last=Loveridge|first=Lynzee|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2014-11-23/ling-tosite-sigure-performs-psycho-pass-film-theme-song/.81359|title=Ling Tosite Sigure Performs ''Psycho-Pass'' Film's Theme Song|website=[[Anime News Network]]|date=November 24, 2014|access-date=April 8, 2018}}</ref> Dana [[14. siječnja]] [[2015.]] objavili su ''[[Best of Tornado]]'', njihov prvi kompilacijski album, koji je popraćen dvomjesečnom turnejom ''Hyper Tornado Tour''. Kompilacija je imala tri izdanja: redovno, s jednim diskom; ''Tornado Edition'', s dva diska (drugi, koji je sadržavao 11 spotova); te ''Hyper Tornado Edition'', s tri diska (treći, koji je sadržavao nekoliko demo snimki i audio zapise s ''live'' nastupa).<ref>{{citenews|url=https://natalie.mu/music/news/132338|title=凛として時雨、新曲断片を公開＆ベスト盤にデモテープ音源|trans-title=Ling Tosite Sigure released new CDs & demo tapes audio|website=[[Natalie (website)|Natalie]]|date=November 27, 2014|access-date=April 8, 2018|language=ja|archive-date=2018-06-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20180613184343/https://natalie.mu/music/news/132338|url-status=dead}}</ref> Novu jednomjesečnu turneju, ''S.O.S. Tour 2015'', organizirali su u rujnu [[2015.]] godine kako bi popratili izdavanje mini-albuma ''[[es or s]]'', koji izlazi [[2. rujna]] [[2015.]] godine, a produciran je u samo dva tjedna, dok je bend boravio u [[Berlin]]u. Tokom [[2016.]] godine, TK je intenzivno radio na solo uracima, izdavši [[EP]] (''[[Secret Sensation]]''), singl ("[[Signal (pjesma)|Signal]]") i album (''[[white noise]]''). U kolovozu [[2017.]], bend je izdao svoj šesti singl, "[[DIE meets HARD]]", koji je sadržavao i remiks izdanje naslovne pjesme, na kojemu je suradnik bio [[Kōji Nakamura]]. ''Limited Edition'' izdanje singla imalo je dva diska, a skraćena verzija pjesme korištena je kao uvod za dramsku seriju ''[[Shimokitazawa DIE HARD]]''.<ref>{{citenews|url=https://www.jrocknews.com/2017/08/ling-tosite-sigure-die-meets-hard.html|title=Ling Tosite Sigure’s “DIE meets HARD” runs wild with bra thieves and gun wielding uncles|website=Jrock News|date=August 17, 2017|access-date=April 8, 2018}}</ref> Nekoliko mjeseci kasnije, bend je najavio svoj šesti album, ''[[Broj 5 (album)|#5]]'', koji je izašao [[14. veljače]] [[2018.]] godine. Album je završio na petom mjestu [[Oricon]]ove ljestvice, a izdan je kao regularno i ''Limited'' izdanje. Bend je organizirao i nacionalnu turneju (''Rin to Shinku Tour 2018 "Five For You"'') kako bi promovirao album, koja je započela u ožujku i sadržavala ukupno 12 nastupa.<ref>{{citenews|url=https://gekirock.com/news/2017/11/sigure_new-album_release.php|title=凛として時雨、5年ぶりニュー・アルバム『#5』リリース決定！ 全国ツアー＆15周年記念ポップ・アップ・ギャラリーの開催も！|trans-title=Ling Tosite Sigure released new album '# 5' for the first time in 5 years! Nationwide tour & 15th anniversary pop-up, gallery holding!|website=Gekirock|date=November 17, 2017|access-date=April 8, 2018|language=ja}}</ref> Njihov sedmi studijski album, ''[[last aurorally]]'', izdan je [[12. travnja]] [[2023.]] godine. Sadržavao je devet pjesama, od kojih su šest bili ranije objavljeni singlovi, a tri su pjesme bile nove. Kasnije iste godine objavljena im je kompilacija ''[[PSYCHO-PASS：Cutting the Digital Domination]]'', koja je sadržavala šest pjesama kojima je bend doprinio franšizi ''[[Psycho-Pass]]'', te singl "[[狐独の才望]]", koji je bio uvodna pjesma za anime ''[[Onmyōji]]''. ==Članovi== [[Datoteka:LingTositeSigure logo.png|right|250px|Logo benda]] ;Aktualni članovi * {{nihongo|[[Toru Kitajima|Tōru "TK" Kitajima]]|北嶋徹|Kitajima Tōru|extra=rođen [[23. prosinca]] [[1982.]]}} — [[gitara]], [[pjevanje|vokal]] {{small|(2002–''danas'')}} * {{nihongo|[[Miyoko Nakamura|Miyoko "345" Nakamura]]|中村美代子|Nakamura Miyoko|extra=rođena [[1. travnja]] [[1983.]]}} — [[bas gitara]], [[pjevanje|vokal]] {{small|(2002–''danas'')}} * {{nihongo|[[Masatoshi Nakano|Masatoshi "Pierre" Nakano]]|ピエール中野|Nakano Piēru|extra=rođen [[18. srpnja]] [[1980.]]}} — [[bubnjevi]] {{small|(2004–''danas'')}} ;Bivši članovi * [[Noda MEN]] (野田MEN) — bubnjevi {{small|(2002–2004)}} ===Kronologija=== {{#tag:timeline| ImageSize = width:800 height:auto barincrement:25 PlotArea = left:100 bottom:100 top:10 right:20 Alignbars = justify DateFormat = mm/dd/yyyy Period = from:01/01/2002 till:{{#time:m/d/Y}} TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy Colors = id:Vocals value:red legend:Vokal id:LGuitar value:teal legend:Gitara id:RGuitar value:brightgreen legend:Ritam_gitara id:Bass value:blue legend:Bas_gitara id:Drums value:orange legend:Bubnjevi id:Lines1 value:black legend:Studijski_album id:lines2 value:gray(0.50) legend:EP id:lines3 value:gray(0.70) legend:Ostala_izdanja id:bars value:gray(0.93) Legend = orientation:vertical position:bottom columns:3 BackgroundColors = bars:bars ScaleMajor = increment:2 start:2002 ScaleMinor = increment:1 start:2002 LineData = at:11/09/2005 color:black layer:back at:07/19/2006 color:lines2 layer:back at:08/22/2007 color:black layer:back at:05/13/2009 color:black layer:back at:09/22/2010 color:black layer:back at:04/10/2013 color:black layer:back at:01/14/2015 color:lines3 layer:back at:09/02/2015 color:lines2 layer:back at:02/14/2018 color:black layer:back at:11/11/2020 color:black layer:back at:04/12/2023 color:black layer:back at:06/07/2023 color:lines3 layer:back BarData = bar:TK text:"Tōru Kitajima" bar:345 text:"Miyoko Nakamura" bar:Noda_MEN text:"Noda MEN" bar:Pierre text:"Masatoshi Nakano" PlotData= width:11 textcolor:black align:left anchor:from shift:(10,-4) bar:TK from:01/01/2002 till:end color:Vocals bar:TK from:01/01/2002 till:end color:LGuitar width:3 bar:TK from:01/01/2002 till:end color:RGuitar width:5 bar:345 from:01/01/2002 till:end color:Vocals width:3 bar:345 from:01/01/2002 till:end color:Bass bar:Noda_MEN from:01/01/2002 till:01/11/2004 color:Drums bar:Pierre from:01/11/2004 till:end color:Drums }} ==Diskografija== ===Albumi=== {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica<br/><ref name="OriconPositions">{{cite web | title=アーティスト： 凛として時雨 | url=http://ranking.oricon.co.jp/free_contents/search/search.asp?artcd=376373&artist=%99z%82%C6%82%B5%82%C4%8E%9E%89J&ordt=sle&bs=all&bs2=1 | work=[[Oricon]] | accessdate=2010-09-26}}</ref> ! colspan="1"| Prodaja<br/><ref name="OriconSales">{{cite web | title=オリコンランキング情報サービス「you大樹」 | url=http://ranking.oricon.co.jp | work=[[Oricon]] | accessdate=2010-09-26}} (subscription only)</ref> |- | align="center"|2005 |'''''[[Broj 4 (album)|#4]]''''' <small> *Izdanje: [[9. studenog]] [[2005.]] *Izdavač: Nakano (ANTX-1002) *Formati: [[CD]], [[digitalni download]] </small> |align="center"|145 |align="center"|9,000<!--8,962--> |- | align="center"|2007 |'''''[[Inspiration is DEAD]]''''' <small> *Izdanje: [[22. kolovoza]] [[2007.]] *Izdavač: Nakano (ANTX-1009) *Formati: [[CD]], [[digitalni download]] </small> |align="center"|39 |align="center"|28,000<!--27,561--> |- | align="center"|2009 |'''''[[just A moment]]''''' <small> *Izdanje: [[13. svibnja]] [[2009.]] *Izdavač: [[Sony]] (AICL-2014) *Formati: [[CD]], [[digitalni download]] </small> |align="center"|4 |align="center"|44,000<!--43,944--> |- | align="center"|2010 |'''''[[still a Sigure virgin?]]''''' <small> *Izdanje: [[22. rujna]] [[2010.]] *Izdavač: Sony (AICL-2174) *Formati: [[CD]], [[digitalni download]] </small> |align="center"|1 |align="center"|45,000<!--44,568--> |- | align="center"|2013 |'''''[[i'mperfect]]''''' <small> *Izdanje: [[10. travnja]] [[2013.]] *Izdavač: Sony (AICL-2526) *Formati: [[CD]], [[digitalni download]] </small> |align="center"|3 |align="center"|30,000<!--30,099--> |- | align="center"|2018 |'''''[[Broj 5 (album)|#5]]''''' <small> *Izdanje: [[14. veljače]] [[2018.]] *Izdavač: Sony *Formati: [[CD]], [[digitalni download]] </small> |align="center"|5 |align="center"|13,552+<ref>{{citeweb|url=https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2018-02-26/|title=週間 CDアルバムランキング 2018年02月26日付（2018年02月12日～2018年02月18日）|trans-title=Weekly CD Album Ranking February 26, 2018 (February 12–18, 2018)|publisher=Oricon|language=ja|access-date=November 24, 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180221101612/https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2018-02-26/|archivedate=February 21, 2018}}</ref><ref>{{citeweb|url=https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2018-03-05/p/3/|title=週間 CDアルバムランキング 2018年03月05日付（2018年02月19日～2018年02月25日）|trans-title=Weekly CD Album Ranking March 5, 2018 (February 19–25, 2018)|publisher=Oricon|language=ja|access-date=November 24, 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20180228115210/https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2018-03-05/p/3/|archivedate=February 28, 2018}}</ref> |- | align="center"|2020 |'''[[Broj 4 (album)|''#4'' -Retornade-]]''' <small> *Reizdanje: [[11. studenog]] [[2020.]] *Izdavač: Sony (AICL-3960 ～ AICL-3961) *Formati: [[CD]], [[digitalni download]] </small> |align="center"|27 |align="center" {{N/A|TBC}} |- | align="center"|2023 |'''''[[last aurorally]]''''' <small> *Izdanje: [[12. travnja]] [[2023.]] *Izdavač: Sony (AICL-4351 ～ AICL-4353) *Formati: [[CD]], [[digitalni download]] </small> |align="center"| 9 |align="center"| 4,484<ref>{{cite web|url=https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2023-04-24/|title=週間 CDアルバムランキング 2023年04月24日付（2023年04月10日～2023年04月16日）|trans-title=Weekly CD Album Ranking April 24, 2023 (April 10–16, 2023)|publisher=Oricon|language=ja|access-date=April 19, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230419041110/https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2023-04-24/|archive-date=April 19, 2023}}</ref> |} ===Mini-albumi=== {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica ! colspan="1"| Prodaja |- | align="center"|2015 |'''''[[es or s]]''''' <small> *Izdanje: [[2. rujna]] [[2015.]] *Izdavač: Sony (AICL-2947〜2948/2949) *Formati: [[CD]], [[vinil]] </small> |align="center"| 5 |align="center"| 11,044+<ref>{{citeweb|url=https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2015-09-14/|title=週間 CDアルバムランキング 2015年09月14日付（2015年08月31日～2015年09月06日）|trans-title=Weekly CD Album Ranking September 14, 2015 (August 31–September 6, 2015)|publisher=Oricon|language=ja|access-date=November 24, 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150912154419/https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2015-09-14/|archivedate=September 12, 2015}}</ref> |} ===EP=== {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica<br/><ref name="OriconPositions"/> ! colspan="1"| Prodaja<br/><ref name="OriconSales"/> |- | align="center"|2006 |'''''[[Feeling Your UFO]]''''' <small> *Izdanje: [[19. srpnja]] [[2006.]] *Izdavač: Nakano (ANTX-1002) *Formati: CD, digitalni download </small> |align="center"|192 |align="center"|2,100<!--2,146--> |- | align="center"|2025 |'''''[[Lost God of SASORI]]''''' <small> *Izdanje: [[22. listopada]] [[2025.]] *Izdavač: Sony (AICL-4821) *Formati: CD, digitalni download </small> |align="center" {{N/A|TBC}} |align="center" {{N/A|TBC}} |} ===Kompilacije=== {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica<br/><ref name="OriconPositions"/> ! colspan="1"| Prodaja<br/><ref name="OriconSales"/> |- | align="center"|2015 |'''''[[Best of Tornado]]''''' <small> *Izdanje: [[14. siječnja]] [[2015.]] *Izdavač: Sony (AICL-2801) *Formati: CD, digitalni download </small> |align="center"|6 |align="center"|26,984+<ref>{{citeweb|url=https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2015-01-26/|title=週間 CDアルバムランキング 2015年01月26日付（2015年01月12日～2015年01月18日）|trans-title=Weekly CD Album Ranking January 26, 2015 (January 12–18, 2015)|publisher=Oricon|language=ja|access-date=November 24, 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150121053847/https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2015-01-26/|archivedate=January 21, 2015}}</ref><ref>{{citeweb|url=https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2015-02-02/p/2/|title=週間 CDアルバムランキング 2015年02月02日付（2015年01月19日～2015年01月25日）|trans-title=Weekly CD Album Ranking February 2, 2015 (January 19–25, 2015)|publisher=Oricon|language=ja|access-date=November 24, 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150202014357/https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2015-02-02/p/2/|archivedate=February 2, 2015}}</ref> |- | align="center"|2023 |'''''[[PSYCHO-PASS：Cutting the Digital Domination]]''''' <small> *Izdanje: [[7. lipnja]] [[2023.]] *Izdavač: Sony (AIJL-5340) *Formati: [[vinil]] </small> | {{center|44}} | {{center|765+<ref>{{Cite web |date=2023-06-15 |title=オリコン週間 アルバムランキング 2023年06月05日～2023年06月11日 41～50位 {{!}} ORICON NEWS |url=https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2023-06-19/p/5/ |access-date=2023-11-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230615092318/https://www.oricon.co.jp/rank/ja/w/2023-06-19/p/5/ |archive-date=2023-06-15 }}</ref>}} |} ===Video albumi=== {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica<br/><ref name="OriconPositions"/> ! colspan="1"| Prodaja<br/><ref name="OriconSales"/> |- | align="center"|2026 |'''[[Shisshin Sasori TOUR 2025 Tornado in Budokan|失神蠍 ''TOUR 2025 Tornado in Budokan'']]''' <small> *Izdanje: [[15. srpnja]] [[2026.]] *Izdavač: Sony (AIXL-218) *Formati: [[blu-ray]] </small> | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} |} ===Singlovi=== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- bgcolor="#CCCCCC" ! rowspan="2"| Godina ! rowspan="2"| Singl ! rowspan="2"| Informacije ! colspan="2"| Ljestvice ! rowspan="2"| Prodaja<br/><ref name="OriconSales"/> ! rowspan="2"| Album |- style="font-size:smaller;" !width="35"|[[Oricon]]<br/><ref name="OriconPositions"/> !width="35"|''[[Billboard]]'' [[Japan Hot 100]]<br/><ref name="Billboard">{{cite web | url=http://www.billboard-japan.com/system/jp_charts/hot100/ | title= Hot 100｜JAPAN Charts｜Billboard JAPAN| publisher=Billboard | language=Japanese}}</ref> |- | rowspan="2"|2008 | align="left"|"[[Telecastic fake show]]" | align="left"| | 17 | 80 | 21,000<!--21,101--> |align="left" rowspan="2"|''[[just A moment]]'' |- | align="left"|"[[moment A rhythm]]" | align="left"|<small>jedna pjesma na CD-u + foto-knjižica</small> | 15 | {{N/A|—}} | 13,000<!--12,886--> |- | rowspan="1"|2012 | align="left"|"[[abnormalize]]" | align="left"|<small>Uvodna pjesma za ''[[Psycho-Pass]]'' | 8 | 13 | 100,000+ |align="left" rowspan="1"|''[[i'mperfect]]'' |- | rowspan="1"|2014 | align="left"|"[[Enigmatic Feeling]]" | align="left"|<small>Uvodna pjesma za ''[[Psycho-Pass 2]]'' | 8 | 5 | 12,000 |align="left" rowspan="2" {{N/A|—}} |- | rowspan="1"|2015 | align="left"|"[[Who What Who What]]" | align="left"|<small>Uvodna pjesma za ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' | 6 | 4 | 17,792+ |- | rowspan="1"|2017 | align="left"|"[[DIE meets HARD]]" | align="left"|<small>Uvodna pjesma za seriju ''[[Shimokitazawa DIE HARD]]'' | 17 | 46 | 5,394+ |align="left" rowspan="1"| ''[[Broj 5 (album)|#5]]'' |- | rowspan="2"|2019 | align="left"|"[[laser beamer]]" | align="left"|<small>Uvodna pjesma za teatarsku dramu ''[[Psycho-Pass: Virtue and Vice]]'' | {{N/A|—}} | {{N/A|—}} | {{N/A|—}} |align="left" rowspan="6" | ''[[last aurorally]]'' |- | align="left"|"[[Neighbormind]] / [[laser beamer]]" | align="left"|{{small|"Neighbormind" je bio glavna tema za japansku sinkronizaciju filma ''[[Spider-Man: Far From Home]]''}}<ref>[https://www.moshimoshi-nippon.jp/228626 Ling Tosite Sigure Release Spider-Man: Far From Home Theme Music Video]{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | 14 | {{N/A|TBA}} | 3,000<ref>{{cite web|url=https://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2019-07-15/|title=週間 CDシングルランキング 2019年07月15日付|trans-title=Weekly CD Single Ranking for July 15, 2019|work=Oricon Style|accessdate=July 10, 2019|language=Japanese}}</ref> |- | 2021 | align="left"|"[[Perfake Perfect]]" | align="left"|<small>Uvodna pjesma za teatarsku dramu ''[[Psycho-Pass: Virtue and Vice 2]]'' | 14 | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} |- | rowspan="2"| 2022 | align="left"|"[[竜巻いて鮮脳]]" | align="left"| | {{N/A|—}} | {{N/A|—}} | {{N/A|—}} |- | align="left"|"[[Marvelous Persona]]" | align="left"|{{small|Uvodna pjesma za dramu ''The Ender''}} | {{N/A|—}} | {{N/A|—}} | {{N/A|—}} |- | rowspan="2"| 2023 | align="left"|"[[アレキシサイミアスペア]]" | align="left"|{{small|Uvodna pjesma za [[anime]] film ''[[Psycho-Pass PROVIDENCE]]''}} | 40 | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} |- | align="left"|"[[狐独の才望]]" | align="left"|{{small|Uvodna pjesma za [[anime]] ''[[Onmyōji]]''}} | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} |- | 2024 | align="left"|"[[Trrrrrrrrrrrrrrrrrrrue Lies]]" | align="left"|{{small|Uvodna pjesma za teatarsku dramu ''[[Psycho-Pass: Virtue and Vice 3]]''}} | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} |} ==Reference== {{reflist}} == Vanjske veze == *[http://sigure.jp/ Službena stranica] {{Ling Tosite Sigure}} {{Psycho-Pass}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Japanske rock grupe]] [[Kategorija:Nastanci 2002.]] [[Kategorija:Psycho-Pass]] [[Kategorija:Ling tosite sigure| ]] 8oboi7gsbeqjotwpcq0lfbgt9qvvcbf 10 3613791 42715859 42512918 2026-11-02T13:08:49Z Edgar Allan Poe 29250 42715859 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Ling tosite sigure | title = [[Ling tosite sigure]] | titlestyle = background:&#35;b0c4de; | groupstyle = background:#EEEEEE; | abovestyle = background:#EEEEEE; | belowstyle = background:#EEEEEE; | above = <div>'''[[Tōru Kitajima|TK]] • [[Miyoko Nakamura|345]] • [[Masatoshi Nakano|Pierre Nakano]]'''</div> | group1 = Studijski albumi | list1 = ''[[Broj 4 (album)|#4]] • [[Inspiration is DEAD]] • [[just A moment]] • [[still a Sigure virgin?]] • [[i'mperfect]] • [[Broj 5 (album)|#5]] • [[last aurorally]]'' | group2 = Mini-albumi | list2 = ''[[es or s]]'' | group3 = Kompilacije | list3 = ''[[Best of Tornado]]'' • ''[[PSYCHO-PASS: Cutting the Digital Domination|PSYCHO-PASS：Cutting the Digital Domination]]'' | group4 = EP | list4 = ''[[Feeling Your UFO]]'' • ''[[Lost God of SASORI]]'' | group5 = Video albumi | list5 = [[Shisshin Sasori TOUR 2025 Tornado in Budokan|失神蠍 ''TOUR 2025 Tornado in Budokan'']] | group6 = Singlovi | list6 = "[[Telecastic fake show]]" • "[[moment A rhythm]]" • "[[abnormalize]]" • "[[Enigmatic Feeling]]" • "[[Who What Who What]]" • "[[DIE meets HARD]]" • "[[laser beamer]]" • "[[Neighbormind]] / [[laser beamer]]" • "[[Perfake Perfect]]" • "[[Tatsumaite Sennou|竜巻いて鮮脳]]" • "[[Marvelous Persona]]" • "[[Alexithymia Spare|アレキシサイミアスペア]]" • "[[Kodoku no Saibō|狐独の才望]]" • "[[Trrrrrrrrrrrrrrrrrrrue Lies]]" }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijske kutije‎ muzičkih bendova]] [[Kategorija:Japanski šabloni]] [[Kategorija:Ling tosite sigure| ʈ]] </noinclude> t90fruxb7pkadxd9h6d980rv08wlebl 4 4543141 42715938 41070890 2026-11-03T02:18:08Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikipedija:Neutralnost]] 42715938 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Neutralnost]] h5jjgxtu72hifxiqruk54tezoov1ycn 4 4544937 42715919 42653712 2026-11-02T22:24:21Z Vipz 151311 42715919 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | naslov = Mjesec Azije 2022.<div style="margin-right:1em; float:right;">[[Datoteka:Wikipedia Asian Month 2022 Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]]</div> | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivački maraton koji se održava novembrom/studenom s ciljem poboljšanja i promocije azijskog sadržaja na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po drugi puta održalo 2022. godine. Svrha Mjeseca Azije na srpskohrvatskoj Wikipediji je unaprijediti kvantitetu i kvalitetu članaka u vezi s azijskim zemljama. Prošle je godine tijekom Mjeseca Azije na Wikipediji doprineseno više od 5500 članaka na 48 jezika. Kao priznanje učestvovanja na uređivačkom maratonu svakog će se učesnika koji izradi najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije nagraditi spomenicom na korisničkoj stranici. Wikipedisti koji izrade najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. [[Datoteka:Asia (orthographic projection).svg|center|200px|alt=Azija na globusu]] <div style="text-align:center; margin:1em 0;"> {{clickable button|Prijavi se sada|link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici|action=progressive|weight=primary}} </div> == Pravila == '''Ukratko: Izradite nove članke u vezi s Azijom (ljudima, mjestima, kulturom itd.), 3000 bajtova i 300 riječi minimum, s izvorima, tokom novembra 2022. Liste se ne priznaju.''' * Članak mora biti novoizrađen (tj. bez proširenja krnjih članaka) između 1. novembra 2022. u 0:00 i 30. novembra 2022. u 23:59 (UTC). * Članak treba biti ne manji od 3000 bajtova i ne kraći od 300 riječi. <small>(isključiti Infobox, predloške itd.)</small> * Članak mora ispuniti kriterije [[Wikipedija:Značaj|značajnosti]]. * Članak mora imati primjerene reference; sumnjive ili kontroverzne tvrdnje u članku moraju se moći verificirati citatima popisanim u tom članku. * Članak ne može biti čisto strojno preveden i mora biti odlikovan primjerenim jezičnim stilom. * Unutar članka ne smije biti nikakvih problema (bez oznaka). * Članak ne bi trebao biti lista. ** Iznimka: Izrada liste koja postane [[Wikipedija:Istaknute liste|istaknuta lista]] se računa. <small>(Važi samo na Wikipedijama koje imaju istaknute liste.)</small> * Članak bi trebao biti informativan. * Članak bi trebao biti o bilo kojoj temi koja se tiče [[Azija#Države|azijske zemlje]]. * Članke koje prijavi organizator treba provjeriti drugi organizator. * Naposljetku će jedan ili više sudaca s lokalne Wikipedije odrediti da li se članak prihvaća ili ne. * Po završetku događaja s 4 izrađena članka ćete dobiti spomenicu za učestvovanje na ovom izdanju uređivačkog maratona. == Organizatori == * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) == Prijava == Možete se prijaviti u bilo koje vrijeme. Organizatori će označiti (provjeriti) da li članci ispunjavaju kriterije. <div style="text-align:center;"> {{clickable button |Prijavi se sada |link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} </div> {{/Učesnici}} {{/Članci}} | podnožje = <div> == Korisni linkovi == {{flatlist| * [[m:Wikipedia Asian Month|Pilot-stranica na Meti]] * [[m:Wikipedia Asian Month/Onsite edit-a-thon|Maraton uživo na licu mjesta]] * [[m:Wikipedia Asian Month/QA|Pitanja i odgovori]] * <span class{{=}}"plainlinks">[https://outreachdashboard.wmflabs.org/campaigns/wikipedia_asian_month_2022/programs Rezultati maratona]</span> }} == Afilijacije == [[Datoteka:Wikimedia-logo black.svg|40px|left|alt=|link=]] {{flatlist| * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije]] 7gx5fgl23kow4ko6wpthzmfh7d6y8j7 42716012 42715919 2026-11-03T05:55:50Z Vipz 151311 42716012 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | slika = [[Datoteka:Wikipedia Asian Month 2022 Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]] | naslov = Mjesec Azije 2022. | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivački maraton koji se održava novembrom/studenom s ciljem poboljšanja i promocije azijskog sadržaja na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po drugi puta održalo 2022. godine. Svrha Mjeseca Azije na srpskohrvatskoj Wikipediji je unaprijediti kvantitetu i kvalitetu članaka u vezi s azijskim zemljama. Prošle je godine tijekom Mjeseca Azije na Wikipediji doprineseno više od 5500 članaka na 48 jezika. Kao priznanje učestvovanja na uređivačkom maratonu svakog će se učesnika koji izradi najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije nagraditi spomenicom na korisničkoj stranici. Wikipedisti koji izrade najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. [[Datoteka:Asia (orthographic projection).svg|center|200px|alt=Azija na globusu]] <div style="text-align:center; margin:1em 0;"> {{clickable button|Prijavi se sada|link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici|action=progressive|weight=primary}} </div> == Pravila == '''Ukratko: Izradite nove članke u vezi s Azijom (ljudima, mjestima, kulturom itd.), 3000 bajtova i 300 riječi minimum, s izvorima, tokom novembra 2022. Liste se ne priznaju.''' * Članak mora biti novoizrađen (tj. bez proširenja krnjih članaka) između 1. novembra 2022. u 0:00 i 30. novembra 2022. u 23:59 (UTC). * Članak treba biti ne manji od 3000 bajtova i ne kraći od 300 riječi. <small>(isključiti Infobox, predloške itd.)</small> * Članak mora ispuniti kriterije [[Wikipedija:Značaj|značajnosti]]. * Članak mora imati primjerene reference; sumnjive ili kontroverzne tvrdnje u članku moraju se moći verificirati citatima popisanim u tom članku. * Članak ne može biti čisto strojno preveden i mora biti odlikovan primjerenim jezičnim stilom. * Unutar članka ne smije biti nikakvih problema (bez oznaka). * Članak ne bi trebao biti lista. ** Iznimka: Izrada liste koja postane [[Wikipedija:Istaknute liste|istaknuta lista]] se računa. <small>(Važi samo na Wikipedijama koje imaju istaknute liste.)</small> * Članak bi trebao biti informativan. * Članak bi trebao biti o bilo kojoj temi koja se tiče [[Azija#Države|azijske zemlje]]. * Članke koje prijavi organizator treba provjeriti drugi organizator. * Naposljetku će jedan ili više sudaca s lokalne Wikipedije odrediti da li se članak prihvaća ili ne. * Po završetku događaja s 4 izrađena članka ćete dobiti spomenicu za učestvovanje na ovom izdanju uređivačkog maratona. == Organizatori == * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) == Prijava == Možete se prijaviti u bilo koje vrijeme. Organizatori će označiti (provjeriti) da li članci ispunjavaju kriterije. <div style="text-align:center;"> {{clickable button |Prijavi se sada |link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} </div> {{/Učesnici}} {{/Članci}} | podnožje = <div> == Korisni linkovi == {{flatlist| * [[m:Wikipedia Asian Month|Pilot-stranica na Meti]] * [[m:Wikipedia Asian Month/Onsite edit-a-thon|Maraton uživo na licu mjesta]] * [[m:Wikipedia Asian Month/QA|Pitanja i odgovori]] * <span class{{=}}"plainlinks">[https://outreachdashboard.wmflabs.org/campaigns/wikipedia_asian_month_2022/programs Rezultati maratona]</span> }} == Afilijacije == [[Datoteka:Wikimedia-logo black.svg|40px|left|alt=|link=]] {{flatlist| * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije]] mgnr1w5bdsxpf23eh1jsypwdzlxytxa 0 4545176 42715949 42419766 2026-11-03T02:24:30Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikiostava]] 42715949 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikiostava]] 8izq01z60n5jn9wops1363mfkufbwr0 0 4545177 42715950 42419767 2026-11-03T02:24:35Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikiostava]] 42715950 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikiostava]] 8izq01z60n5jn9wops1363mfkufbwr0 0 4545178 42715951 42419768 2026-11-03T02:24:40Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikiostava]] 42715951 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikiostava]] 8izq01z60n5jn9wops1363mfkufbwr0 0 4545179 42715956 42419769 2026-11-03T02:24:45Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikiostava]] 42715956 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikiostava]] 8izq01z60n5jn9wops1363mfkufbwr0 0 4545180 42715957 42419770 2026-11-03T02:24:50Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikiostava]] 42715957 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikiostava]] 8izq01z60n5jn9wops1363mfkufbwr0 0 4545181 42715958 42419771 2026-11-03T02:24:55Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikiostava]] 42715958 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikiostava]] 8izq01z60n5jn9wops1363mfkufbwr0 10 4565000 42715968 42558994 2026-11-03T02:28:37Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Ostava]] na [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 42715968 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 737ujxt0jy7c9y3yslj7jbo6xhe9mr3 4 4569282 42715939 41070887 2026-11-03T02:18:13Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikipedija:Neutralnost]] 42715939 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Neutralnost]] h5jjgxtu72hifxiqruk54tezoov1ycn 0 4573834 42715860 42583722 2026-11-02T13:14:51Z Edgar Allan Poe 29250 /* Singlovi */ 42715860 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Tōru Kitajima<br>{{nobold|北 嶋徹}} | tip = solo_izvođač | slika = TK from 凛として時雨 - Fantastic Magic.jpg | veličina = | opis = Naslovnica albuma ''[[Fantastic Magic]]'' na kojoj je prikazan TK | alias = TK from Ling tosite sigure | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = [[23. prosinca]] [[1982.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|JAP}} [[Tokyo]], [[Japan]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | osnivanje = | mjesto_osnivanja = | prebivalište = | zanimanje = pjevač, tekstopisac | ostale_aktivnosti = | žanr = [[post-hardcore]], [[indie rock]], [[progresivni rock]], [[alternativni rock]], [[post-rock]], [[emo]], [[shoegazing]], [[math rock]] | instrument = | godine_aktivnosti = [[2002.]] - ''danas''<br>{{small|(samostalno od [[2011.]])}} | label = Nakano Records, [[Sony]] | povezani_izvođači = [[Ling tosite sigure]] | uticaj_od = | uticaj_na = | sadašnji_članovi = | bivši_članovi = | nagrade = | website = }} '''Tōru Kitajima''' ([[japanski]]: 北 嶋徹 ''Kitajima Tōru''; [[Tokyo]], [[23. prosinca]] [[1982.]]) je [[japan]]ski pjevač i muzičar, najpoznatiji kao glavni vokal i frontmen [[rock]] benda [[Ling Tosite Sigure]]. Kitajima je poznatiji po svom nadimku '''TK''', dok kao solo izvođač koristi umjetničko ime '''TK from Ling tosite sigure''' ([[japanski]]: TK from 凛として時雨). U bendu je aktivan od [[2002.]] godine kao glavni kompozitor i tekstopisac, a od [[2012.]] godine izdaje i solo materijale, među kojima su tri studijska albuma, dva [[EP]]-a, dva singla i jedan posebni video uradak. ==Biografija== Tōru Kitajima je rođen [[23. prosinca]] [[1982.]] godine u [[Tokyo|Tokyu]]. Godine [[2002.]] je, zajedno s [[Miyoko Nakamura|Miyoko Nakamurom]] i bubnjarem [[Masatoshi Nakano|Masatoshijem Nakanom]], osnovao bend [[Ling tosite sigure]], koji je tri godine djelovao kao demo bend, prije nego je [[2005.]] godine, kroz vlastitu izdavačku kuću, prešao u profesionalne izvođače. Kitajima, koji je uzeo alias TK, figurira kao frontmen i vokal benda, ali isto i kao glavni tekstopisac i kompozitor. Nakon godina rada s bendom, [[2011.]] godine, TK izdaje posebni video uradak ''[[film A moment]]'', koji je lansirao njegovu paralelnu solo karijeru, uz rad s bendom. Ovoga puta kao TK from Ling tosite sigure, Kitajima je već na ljeto [[2012.]] godine izdao i prvi solo album, ''[[flowering]]'', koji je završio na 14. mjestu [[Oricon]]ove ljestvice. Uz to je, paralelno, počeo i organizirati solo nastupe, izvodeći što vlastite pjesme, što one koje je napisao za [[Ling tosite sigure|Ling]]. Kombinirajući rad za bend, koji u ovom periodu započinje suradnju s producentima [[anime]]a ''[[Psycho-Pass]]'', TK u narednom peridu, pa sve do [[2014.]] godine, ne izdaje nove materijale, ali ostvaruje seriju samostalnih nastupa, posebice tokom [[2013.]] godine. Početkom [[2014.]] godine izdaje [[EP]] ''[[contrast]]'', koji sadrži i snimku ''live'' izvedbe pjesme "[[illusion is mine]]", napisane za Ling, a u kolovozu iste godine i drugi samostalni album, ''[[Fantastic Magic]]''. Na albumu se nalazila i pjesma "[[unravel]]", ranije objavljena kao [[singlica|singl]], a koja je služila kao uvodna pjesma za prvu sezonu popularnog [[anime]]a ''[[Tokyo Ghoul]]''. Album je bio prilično uspješan s više od 10,000 prodanih primjeraka, dok je singl prodan u gotovo 20,000 kopija. Tokom [[2016.]] godine, TK izdaje [[EP]] ''[[Secret Sensation]]'' i singl "[[Signal (pjesma)|Signal]]", kojima najavljuje svoj treći solo album, ''[[white noise]]'', koji izlazi u rujnu iste godine. Pjesma "[[Signal (pjesma)|Signal]]" je korištena kao uvodna pjesma za anime ''[[91 Days]]''. Dana [[10. rujna]] [[2018.]] godine, objavljen je promotivni spot za drugu sezonu animea ''[[Tokyo Ghoul:re]]'', u sklopu kojega je potvrđeno kako će TK ponovo biti autor i izvođač uvodne pjesme, "[[katharsis]]", čiji je dio objavljen u sklopu promotivnog spota; singlica s dodatnom pjesmom izlazi [[21. studenog]] [[2018.]] godine. Singl "[[P.S. RED I]]", objavljen kao kao uvodna pjesma za [[japan]]sku distribuciju [[Oscar za najbolji animirani film|Oscarom]] nagrađenog filma ''[[Spider-Man: Into the Spider-Verse]]'' ([[2018.]]), izašao mu je [[6. ožujka]] [[2019.]] godine. Izuzev pjevačke, Kitajima ima i značajnu karijeru kao muzički producent, kompozitor i tekstopisac, čak i ako isključimo njegov rad u bendu. Tako je odradio remiks pjesme "[[zephyr]]" benda [[sukekiyo]] s njihovog albuma [[IMMORTALIS]] iz [[2014.]] godine, a tokom [[2016.]] godine je imao značajnu suradnju na albumu ''[[daydream (album, Aimer)|daydream]]'' pjevačice [[Aimer]], gdje je surađivao kao kompozitor, tekstopisac, instrumentalist i producent na pjesmama "[[Kowairo|声色]]" i "[[us (pjesma, Aimer)|us]]", mada se nije pojavio kao vokal. U srpnju [[2021.]] godine objavljeno je kako će TK, povodom desete obljetnice solo karijere, izdati prvi kompilacijski album, ''[[egomainac feedback]]'', koji je najavljen za [[13. listopada]] [[2021.]] godine.<ref name="EF1">{{cite web|url=https://news.yahoo.co.jp/articles/2dfce0004d4b7d2e545962aa57ceb2fa1a24d332|title=TK from 凛として時雨、ベストアルバム『egomaniac feedback』リリース＆東名阪ツアーが決定|date=16/07/2021|accessdate=16/07/2021|author=rockinon.com|archive-date=2021-07-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716113443/https://news.yahoo.co.jp/articles/2dfce0004d4b7d2e545962aa57ceb2fa1a24d332|dead-url=yes}}</ref><ref name="EF2">{{cite web|url=https://rockinon.com/news/detail/199657|title=TK from 凛として時雨、初ベスト盤『egomaniac feedback』10/13にリリース。東名阪ツアーも開催決定|date=16/07/2021|accessdate=16/07/2021|author=yahoo.co.jp}}</ref> Kompilacija je sadržavala dva [[CD]]-a s glazbom i posebno [[blu-ray]] izdanje s video uracima. Tijekom [[2023.]] godine napisao je glazbu i tekst za pjesmu "[[Request (pjesma, Krage)|Request]]" koju izvodi [[krage]], a koja je korištena kao prva odjavna tema animea ''[[Solo Leveling]]''.<ref name="ED">{{cite web|script-title=ja:「俺レベ」第1話の先行カット＆あらすじ、PV第2弾公開、EDテーマはkrageが担当|url=https://natalie.mu/comic/news/552531|website=[[Natalie (website)|Comic Natalie]]|publisher=Natasha, Inc|date=December 10, 2023|access-date=December 10, 2023|language=ja|archive-date=December 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231215112700/https://natalie.mu/comic/news/552531|url-status=live}}</ref> Iste godine objavio je i svoj prvi [[esej]], {{nihongo|"Yureru"|ゆれる}}, koji je izašao [[21. lipnja]]. Sam TK [[2024.]] godine izdao je singl "[[誰我為]]", koji je korišten kao uvodna pjesma za sedmu sezonu popularnog [[anime]]a ''[[My Hero Academia]]''. Početkom [[2026.]] godine sudjelovao je kao gostujući vokal na pjesmi "[[Ender Ember]]" koju izvode [[Myth & Roid]], a koja je bila odjavna pjesma četvrte sezone animea ''[[Re:Zero − Starting Life in Another World]]''.<ref>{{Cite web|last=Hazra|first=Adriana|date=17 January 2026|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2026-01-17/re-zero-anime-season-4-2nd-promo-video-reveals-opening-theme/.233175|title=''Re:Zero'' Anime Season 4's 2nd Promo Video Reveals Opening Theme|website=[[Anime News Network]]|access-date=7 March 2026}}</ref><ref>{{Cite web|last=Mateo|first=Alex|date=6 March 2026|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2026-03-06/re-zero-anime-season-4-reveals-ending-theme-song-visual-april-8-premiere/.235000|title=''Re:Zero'' Anime Season 4 Reveals Ending Theme Song, Visual, April 8 Premiere|website=[[Anime News Network]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260307035458/https://www.animenewsnetwork.com/news/2026-03-06/re-zero-anime-season-4-reveals-ending-theme-song-visual-april-8-premiere/.235000|archive-date=7 March 2026|url-status=live|access-date=March 7, 2026}}</ref> ==Diskografija== ===Albumi=== {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica ! colspan="1"| Prodaja |- |align="center"| 2012 |'''''[[flowering]]''''' {{small| * Izdanje: [[27. lipnja]] [[2012.]]<ref name="TK from 凛として時雨">{{Cite web|url=http://tkofficial.jp/disco/flowering/|title=TK from 凛として時雨|website=TK from 凛として時雨|access-date=2016-11-06|archive-date=2018-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20180807094657/http://tkofficial.jp/disco/flowering/|dead-url=yes}}</ref> * Izdavač: Sony (AICL-2390) * Formati: [[CD]], [[DVD]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 14 | {{N/A|TBC}} |- |align="center"| 2014 |'''''[[Fantastic Magic]]''''' {{small| * Izdanje: [[27. kolovoza]] [[2014.]]<ref>{{Cite web|url=http://tkofficial.jp/disco/fantasticmagic/|title=TK from 凛として時雨|website=TK from 凛として時雨|access-date=2016-11-06|archive-date=2018-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20180807094825/http://tkofficial.jp/disco/fantasticmagic/|dead-url=yes}}</ref> * Izdavač: Sony (AICL-2717) * Formati: [[CD]], [[DVD]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 12 |align="center"| 10,700 |- |align="center"| 2016 |'''''[[white noise]]''''' {{small| * Izdanje: [[28. rujna]] [[2016.]]<ref>{{Cite web|url=http://www.sigure.jp/white_noise/|title=white noise web site｜TK from 凛として時雨|website=TK from 凛として時雨 特設サイト|language=ja-JP|access-date=2016-11-06}}</ref> * Izdavač: Sony (AICL-3174) * Formati: [[CD]], [[DVD]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 14 | {{N/A|TBC}} |- |align="center"| 2020 |'''[[sainou|彩脳]]''' {{small| * Izdanje: [[15. travnja]] [[2020.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.moshimoshi-nippon.jp/285832|title=TK from Ling Tosite Sigure Announces 4th Album and Unveils New Visuals|website=moshimoshi-nippon.jp|language=en|access-date=2020-12-02|archive-date=2020-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20201127082338/https://www.moshimoshi-nippon.jp/285832}}</ref><ref>[https://twitter.com/sigure_official/status/1237332505415446533?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1237332505415446533&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.redditmedia.com%2Fmediaembed%2Ffgc4dw%3Fresponsive%3Dtrue%26is_nightmode%3Dfalse Tweet s podacima o albumu]</ref> * Izdavač: Sony (AICL-3886) * Formati: [[CD]], [[DVD]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 7 | {{N/A|TBC}} |- |align="center"| 2025 |'''''[[Whose Blue]]''''' {{small| * Izdanje: [[16. travnja]] [[2025.]] * Izdavač: Sony (AICL-4729) * Formati: [[CD]], [[blu-ray]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 16 | {{N/A|TBC}} |} ===''Live'' albumi=== {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica ! colspan="1"| Prodaja |- | align="center"|2022 |'''''[[feedback from]]''''' <small> *Izdanje: [[20. travnja]] [[2022.]] *Izdavač: Sony (AIXL-159) *Formati: [[Blu-ray]] </small> |align="center" {{N/A|TBC}} |align="center" {{N/A|TBC}} |} === Kompilacije === {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica ! colspan="1"| Prodaja |- |align="center"| 2021 |'''''[[egomaniac feedback]]''''' {{small| * Izdanje: [[13. listopada]] [[2021.]]<ref name="EF1"/><ref name="EF2"/> * Izdavač: Sony (AICL-4120 ～ AICL-4125) * Formati: [[CD]], [[Blu-ray]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 19 | {{N/A|TBC}} |} ===EP=== {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica ! colspan="1"| ''[[Billboard]]''<br>[[Japan Hot 100]]<br/><ref name="Billboard">{{cite web | url=http://www.billboard-japan.com/system/jp_charts/hot100/ | title= Hot 100｜JAPAN Charts｜Billboard JAPAN| publisher=Billboard | language=Japanese}}</ref> ! colspan="1"| Prodaja |- |align="center"| 2014 |'''''[[contrast]]''''' {{small| * Izdanje: [[5. ožujka]] [[2014.]]<ref>{{Cite web|url=http://tkofficial.jp/disco/contrast/|title=TK from 凛として時雨|website=TK from 凛として時雨|access-date=2016-11-06|archive-date=2018-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20180807094735/http://tkofficial.jp/disco/contrast/|dead-url=yes}}</ref> * Izdavač: Sony (AICL-2646) * Formati: [[CD]], [[DVD]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 10 |align="center"| 48 |align="center"| 8,300 |- |align="center"| 2016 |'''''[[Secret Sensation]]''''' {{small| * Izdanje: [[2. ožujka]] [[2016.]]<ref>{{Cite news|url=http://www.sigure.jp/secret_sensation/|title=Secret Sensation / TK from 凛として時雨|newspaper=Secret Sensation / TK from 凛として時雨|language=ja-JP|access-date=2016-11-06}}</ref> * Izdavač: Sony (AICL-3053) * Formati: [[CD]], [[DVD]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 11 | {{N/A|—}} | {{N/A|TBC}} |- |align="center"| 2021 |'''''[[yesworld]]''''' {{small| * Izdanje: [[14. travnja]] [[2021.]]<ref name="Yes">{{cite web|url=https://news.biglobe.ne.jp/entertainment/0222/rtp_210222_9151009856.html|title=TK from 凛として時雨、新作2タイトル同時リリースと全国ツアーを発表！|work=news.bioglobe.ne.jp|date=22/02/2021|accessdate=23/02/2021}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * Izdavač: Sony (AICL-4048) * Formati: [[CD]], [[Blu-ray]], [[digitalni download]] }} | {{center|13}} | {{N/A|—}} | {{N/A|TBC}} |} ===Singlovi=== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- bgcolor="#CCCCCC" ! rowspan="2"| Godina ! rowspan="2"| Singl ! rowspan="2"| Informacije ! colspan="2"| Ljestvice ! rowspan="2"| Prodaja ! rowspan="2"| Album |- style="font-size:smaller;" !width="35"|[[Oricon]] !width="35"|''[[Billboard]]'' [[Japan Hot 100]] |- | rowspan="1"|2014 | align="left"|"[[unravel]]"<ref>{{Cite web|url=http://tkofficial.jp/disco/unravel/|title=TK from 凛として時雨|website=TK from 凛として時雨|access-date=2016-11-06|archive-date=2018-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20180807094638/http://tkofficial.jp/disco/unravel/|dead-url=yes}}</ref> | align="left"|<small>Uvodna pjesma za ''[[Tokyo Ghoul]]'' | 9 | 6<ref>{{cite web|website=Billboard|url=https://www.billboard.com/charts/japan-hot-100/2014-08-09|title=Japanese Music: Top Japanese Songs Chart|date=2014-08-09|accessdate=2018-09-08}}</ref> | 10,112+ {{small|(CD)}}<ref name="Unravel CD">{{citeweb|url=https://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2014-08-04/|title=週間　シングルランキング 2014年08月04日付（2014年07月21日～2014年07月27日）|trans-title=Weekly single ranking August 4, 2014 (July 21, 2014–July 27, 2014)|publisher=[[Oricon]]|language=ja|date=August 4, 2014|access-date=October 30, 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140801221637/http://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2014-08-04/more/2/|archivedate=August 1, 2014}}</ref><br>250,000+ {{small|(DL)}}<ref name="Unravel DL">{{citeweb|url=https://www.riaj.or.jp/f/data/cert/hs.html|title=有料音楽配信認定|trans-title=Paid Music Distribution Certification|publisher=[[Recording Industry Association of Japan]]|language=ja|format=''Select'' 2016年10月 ''on the drop-down menu''|date=October 2016|access-date=October 30, 2018}}</ref> |align="left" rowspan="1"| ''[[Fantastic Magic]]'' |- | rowspan="1"|2016 | align="left"|"[[Signal (pjesma)|Signal]]"<ref>{{Cite web|url=http://mora.jp/package/43000001/4547366274066/|title=音楽ダウンロード・音楽配信サイト　mora ～WALKMAN®公式ミュージックストア～|last=Co.,LTD.|first=Label Gate|website=mora ～WALKMAN®公式ミュージックストア～|language=ja-JP|access-date=2016-11-06}}</ref> | align="left"|<small>Uvodna pjesma za ''[[91 Days]]'' | 18 | 28<ref>{{cite web|website=Billboard|url=https://www.billboard.com/charts/japan-hot-100/2016-09-24|title=Japanese Music: Top Japanese Songs Chart|date=2016-09-24|accessdate=2018-09-08}}</ref> | {{N/A|TBC}} |align="left" rowspan="1"| ''[[white noise]]'' |- | 2018 | align="left"|"[[katharsis]]"<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=D8FvfKSyk9c Najava druge sezone animea ''Tokyo Ghoul:re'']</ref> | align="left"|{{small|Uvodna pjesma za drugu sezonu animea ''[[Tokyo Ghoul:re]]''}} | 21 | 33<ref>{{cite web|website=Billboard|url=https://www.billboard.com/charts/japan-hot-100/2018-10-20|title=Japanese Music: Top Japanese Songs Chart|date=2018-10-20|accessdate=2018-10-21}}</ref> | 4,539 {{small|(CD)}}<ref name="Katharsis CD">{{citeweb|url=https://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2018-12-03/p/3/|title=週間 シングルランキング 2018年12月03日付（2018年11月19日～2018年11月25日）|trans-title=Weekly single ranking December 3, 2018 (November 19–25, 2018)|publisher=Oricon|language=ja|access-date=November 28, 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181128190739/https://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2018-12-03/p/3/|archivedate=November 28, 2018}}</ref> |rowspan="4" align="left" | [[sainou|彩脳]]<ref>Sve ove pjesme su na albumu izdane kao posebni miksevi, podnaslovljeni kao "(sainou mix)".</ref> |- | rowspan="2" | 2019 | align="left"|"[[P.S. RED I]]" | align="left"|{{small|Uvodna pjesma za japansku distribuciju filma ''[[Spider-Man: Into the Spider-Verse]]''}} | 25 | 90<ref>{{cite web|website=Billboard|url=https://www.billboard.com/charts/japan-hot-100/2019-03-16|title=Japanese Music: Top Japanese Songs Chart|date=March 16, 2019|accessdate=March 14, 2019}}</ref> | 3,235 {{small|(CD)}}<ref name="PS Red I CD">{{citeweb|url=https://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2019-03-18/p/3/|title=週間 シングルランキング 2019年03月18日付（2019年03月04日～2019年03月10日）|trans-title=Weekly single ranking March 18, 2019 (March 4–10, 2018)|publisher=Oricon|language=ja|access-date=March 14, 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190314134132/https://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2019-03-18/p/3/|archivedate=March 14, 2019}}</ref> |- | align="left"| "[[melt|m''e''lt]]" | align="left"|{{small|feat. suis from [[Yorushika|ヨルシカ]]}} | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} |- | rowspan="2" | 2020 | align="left"| "[[Chō no Tobu Suisō|蝶の飛ぶ水槽]]" | align="left"|{{small|Uvodna pjesma za anime [[Pet (manga)|''Pet'']]}} | 33 | {{N/A|TBA}} | 2,924 {{small|(CD)}}<ref>{{cite web|url=https://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2020-02-03/|title=週間 CDシングルランキング 2020年02月03日付|trans-title=Weekly CD Single Ranking for February 3, 2020|publisher=Oricon|accessdate=January 29, 2020|language=Japanese}}</ref> |- | align="left"| "[[Dramatic Slow Motion (Reconstructed 2020)]]" | align="left"| {{small|Singl reizdanje pjesme iz [[2014.]] godine}} | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} | align="left" | ''[[yesworld]]'' |- | 2021 | align="left"| "[[wil-ill]]" | align="left"| {{small|Odjavna pjesma za reemitiranje animea ''[[Code Geass: Lelouch of the Rebellion]]'' povodom 15. obljetnice premijere}} | 33 | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} | align="left" | ''[[egomaniac feedback]]'' |- | rowspan="3"| 2022 | align="left"| "[[Scratch (pjesma)|Scratch]]" {{small|(feat. [[Koshi Inaba|稲葉浩志]])}} | align="left"| {{small|Uvodna pjesma za animirani spot kartaške igre ''[[Magic: The Gathering]]''}} | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} | align="left" | ''[[Whose Blue]]'' |- | align="left"| "[[As long as I love]] / [[Scratch (pjesma)|Scratch]]" | align="left"| | 6 | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} | {{N/A}} |- | align="left"| "[[first death]]" | align="left"| {{small|Odjavna pjesma za prvu sezonu anime serije ''[[Chainsaw Man]]''}} | 24 | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} | rowspan="4" align="left" | ''[[Whose Blue]]'' |- | 2023 | align="left"| "[[クジャクジャノマアムアイア]]" {{small|(TV edit)}} | align="left"| {{small|Pjesma za posenbni [[NHK]]-ov program ''[[Minna no Uta]]''}} | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} |- | 2024 | align="left"| "[[誰我為]]" | align="left"| {{small|Uvodna pjesma za sedmu sezonu animea ''[[My Hero Academia]]''}} | 24 | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} |- | 2025 | align="left"| "[[UN-APEX]]" | align="left"| {{small|Odjavna pjesma za drugu sezonu animea ''[[Solo Leveling]]''}} | 32 | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} |- | 2026 | align="left"| "[[Ashidematoi|アシデマトイ]]" | align="left"| | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} |} ===Ostala izdanja=== {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica ! colspan="1"| Prodaja |- |align="center"| 2011 |'''''[[film A moment]]''''' {{small| * Izdanje: [[27. travnja]] [[2011.]]<ref name="TK from 凛として時雨">{{Cite web|url=http://tkofficial.jp/disco/flowering/|title=TK from 凛として時雨|website=TK from 凛として時雨|access-date=2016-11-06|archive-date=2018-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20180807094657/http://tkofficial.jp/disco/flowering/|dead-url=yes}}</ref> * Izdavač: Sony (AIBL-9214) * Formati: [[DVD]] + foto knjiga }} |align="center"| 20 | {{N/A|TBC}} |- |align="center"| 2025 |[[brain films|'''''brain films'' -vinyl edition-''']] {{small| * Izdanje: [[30. srpnja]] [[2025.]] * Izdavač: Sony (AIJL-5344 ～ AIJL-5345) * Formati: [[Gramofonska ploča|vinil]] }} | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} |} ==Reference== {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://sigure.jp/ 凛として時雨] - 公式ウェブサイト * {{YouTube|u= sigureSMEJ|凛として時雨}} * {{Facebook|sigure.official|凛として時雨}} * {{MySpace|lingtositesigure|凛として時雨}} * {{Twitter|sigure_official|凛として時雨}} {{TK from 凛として時雨}} {{Ling tosite sigure}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1982||Kitajima, Toru}} [[Kategorija:Japanski pjevači]] [[Kategorija:Ling tosite sigure]] [[Kategorija:TK from 凛として時雨| ]] [[Kategorija:Esejisti]] 843mz4r4a1ixkpu79lknjvcjea9xe3q 42715861 42715860 2026-11-02T13:17:20Z Edgar Allan Poe 29250 /* Biografija */ 42715861 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Tōru Kitajima<br>{{nobold|北 嶋徹}} | tip = solo_izvođač | slika = TK from 凛として時雨 - Fantastic Magic.jpg | veličina = | opis = Naslovnica albuma ''[[Fantastic Magic]]'' na kojoj je prikazan TK | alias = TK from Ling tosite sigure | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = [[23. prosinca]] [[1982.]] | mjesto_rođenja = {{flagicon|JAP}} [[Tokyo]], [[Japan]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | osnivanje = | mjesto_osnivanja = | prebivalište = | zanimanje = pjevač, tekstopisac | ostale_aktivnosti = | žanr = [[post-hardcore]], [[indie rock]], [[progresivni rock]], [[alternativni rock]], [[post-rock]], [[emo]], [[shoegazing]], [[math rock]] | instrument = | godine_aktivnosti = [[2002.]] - ''danas''<br>{{small|(samostalno od [[2011.]])}} | label = Nakano Records, [[Sony]] | povezani_izvođači = [[Ling tosite sigure]] | uticaj_od = | uticaj_na = | sadašnji_članovi = | bivši_članovi = | nagrade = | website = }} '''Tōru Kitajima''' ([[japanski]]: 北 嶋徹 ''Kitajima Tōru''; [[Tokyo]], [[23. prosinca]] [[1982.]]) je [[japan]]ski pjevač i muzičar, najpoznatiji kao glavni vokal i frontmen [[rock]] benda [[Ling Tosite Sigure]]. Kitajima je poznatiji po svom nadimku '''TK''', dok kao solo izvođač koristi umjetničko ime '''TK from Ling tosite sigure''' ([[japanski]]: TK from 凛として時雨). U bendu je aktivan od [[2002.]] godine kao glavni kompozitor i tekstopisac, a od [[2012.]] godine izdaje i solo materijale, među kojima su tri studijska albuma, dva [[EP]]-a, dva singla i jedan posebni video uradak. ==Biografija== Tōru Kitajima je rođen [[23. prosinca]] [[1982.]] godine u [[Tokyo|Tokyu]]. Godine [[2002.]] je, zajedno s [[Miyoko Nakamura|Miyoko Nakamurom]] i bubnjarem [[Masatoshi Nakano|Masatoshijem Nakanom]], osnovao bend [[Ling tosite sigure]], koji je tri godine djelovao kao demo bend, prije nego je [[2005.]] godine, kroz vlastitu izdavačku kuću, prešao u profesionalne izvođače. Kitajima, koji je uzeo alias TK, figurira kao frontmen i vokal benda, ali isto i kao glavni tekstopisac i kompozitor. Nakon godina rada s bendom, [[2011.]] godine, TK izdaje posebni video uradak ''[[film A moment]]'', koji je lansirao njegovu paralelnu solo karijeru, uz rad s bendom. Ovoga puta kao TK from Ling tosite sigure, Kitajima je već na ljeto [[2012.]] godine izdao i prvi solo album, ''[[flowering]]'', koji je završio na 14. mjestu [[Oricon]]ove ljestvice. Uz to je, paralelno, počeo i organizirati solo nastupe, izvodeći što vlastite pjesme, što one koje je napisao za [[Ling tosite sigure|Ling]]. Kombinirajući rad za bend, koji u ovom periodu započinje suradnju s producentima [[anime]]a ''[[Psycho-Pass]]'', TK u narednom peridu, pa sve do [[2014.]] godine, ne izdaje nove materijale, ali ostvaruje seriju samostalnih nastupa, posebice tokom [[2013.]] godine. Početkom [[2014.]] godine izdaje [[EP]] ''[[contrast]]'', koji sadrži i snimku ''live'' izvedbe pjesme "[[illusion is mine]]", napisane za Ling, a u kolovozu iste godine i drugi samostalni album, ''[[Fantastic Magic]]''. Na albumu se nalazila i pjesma "[[unravel]]", ranije objavljena kao [[singlica|singl]], a koja je služila kao uvodna pjesma za prvu sezonu popularnog [[anime]]a ''[[Tokyo Ghoul]]''. Album je bio prilično uspješan s više od 10,000 prodanih primjeraka, dok je singl prodan u gotovo 20,000 kopija. Tokom [[2016.]] godine, TK izdaje [[EP]] ''[[Secret Sensation]]'' i singl "[[Signal (pjesma)|Signal]]", kojima najavljuje svoj treći solo album, ''[[white noise]]'', koji izlazi u rujnu iste godine. Pjesma "[[Signal (pjesma)|Signal]]" je korištena kao uvodna pjesma za anime ''[[91 Days]]''. Dana [[10. rujna]] [[2018.]] godine, objavljen je promotivni spot za drugu sezonu animea ''[[Tokyo Ghoul:re]]'', u sklopu kojega je potvrđeno kako će TK ponovo biti autor i izvođač uvodne pjesme, "[[katharsis]]", čiji je dio objavljen u sklopu promotivnog spota; singlica s dodatnom pjesmom izlazi [[21. studenog]] [[2018.]] godine. Singl "[[P.S. RED I]]", objavljen kao kao uvodna pjesma za [[japan]]sku distribuciju [[Oscar za najbolji animirani film|Oscarom]] nagrađenog filma ''[[Spider-Man: Into the Spider-Verse]]'' ([[2018.]]), izašao mu je [[6. ožujka]] [[2019.]] godine. Izuzev pjevačke, Kitajima ima i značajnu karijeru kao muzički producent, kompozitor i tekstopisac, čak i ako isključimo njegov rad u bendu. Tako je odradio remiks pjesme "[[zephyr]]" benda [[sukekiyo]] s njihovog albuma [[IMMORTALIS]] iz [[2014.]] godine, a tokom [[2016.]] godine je imao značajnu suradnju na albumu ''[[daydream (album, Aimer)|daydream]]'' pjevačice [[Aimer]], gdje je surađivao kao kompozitor, tekstopisac, instrumentalist i producent na pjesmama "[[Kowairo|声色]]" i "[[us (pjesma, Aimer)|us]]", mada se nije pojavio kao vokal. U srpnju [[2021.]] godine objavljeno je kako će TK, povodom desete obljetnice solo karijere, izdati prvi kompilacijski album, ''[[egomainac feedback]]'', koji je najavljen za [[13. listopada]] [[2021.]] godine.<ref name="EF1">{{cite web|url=https://news.yahoo.co.jp/articles/2dfce0004d4b7d2e545962aa57ceb2fa1a24d332|title=TK from 凛として時雨、ベストアルバム『egomaniac feedback』リリース＆東名阪ツアーが決定|date=16/07/2021|accessdate=16/07/2021|author=rockinon.com|archive-date=2021-07-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20210716113443/https://news.yahoo.co.jp/articles/2dfce0004d4b7d2e545962aa57ceb2fa1a24d332|dead-url=yes}}</ref><ref name="EF2">{{cite web|url=https://rockinon.com/news/detail/199657|title=TK from 凛として時雨、初ベスト盤『egomaniac feedback』10/13にリリース。東名阪ツアーも開催決定|date=16/07/2021|accessdate=16/07/2021|author=yahoo.co.jp}}</ref> Kompilacija je sadržavala dva [[CD]]-a s glazbom i posebno [[blu-ray]] izdanje s video uracima. Tijekom [[2023.]] godine napisao je glazbu i tekst za pjesmu "[[Request (pjesma, Krage)|Request]]" koju izvodi [[krage]], a koja je korištena kao prva odjavna tema animea ''[[Solo Leveling]]''.<ref name="ED">{{cite web|script-title=ja:「俺レベ」第1話の先行カット＆あらすじ、PV第2弾公開、EDテーマはkrageが担当|url=https://natalie.mu/comic/news/552531|website=[[Natalie (website)|Comic Natalie]]|publisher=Natasha, Inc|date=December 10, 2023|access-date=December 10, 2023|language=ja|archive-date=December 15, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231215112700/https://natalie.mu/comic/news/552531|url-status=live}}</ref> Iste godine objavio je i svoj prvi [[esej]], {{nihongo|"Yureru"|ゆれる}}, koji je izašao [[21. lipnja]]. Sam TK [[2024.]] godine izdao je singl "[[誰我為]]", koji je korišten kao uvodna pjesma za sedmu sezonu popularnog [[anime]]a ''[[My Hero Academia]]''. Početkom [[2026.]] godine sudjelovao je kao gostujući vokal na pjesmi "[[Ender Ember]]" koju izvode [[Myth & Roid]], a koja je bila odjavna pjesma četvrte sezone animea ''[[Re:Zero − Starting Life in Another World]]''.<ref>{{Cite web|last=Hazra|first=Adriana|date=17 January 2026|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2026-01-17/re-zero-anime-season-4-2nd-promo-video-reveals-opening-theme/.233175|title=''Re:Zero'' Anime Season 4's 2nd Promo Video Reveals Opening Theme|website=[[Anime News Network]]|access-date=7 March 2026}}</ref><ref>{{Cite web|last=Mateo|first=Alex|date=6 March 2026|url=https://www.animenewsnetwork.com/news/2026-03-06/re-zero-anime-season-4-reveals-ending-theme-song-visual-april-8-premiere/.235000|title=''Re:Zero'' Anime Season 4 Reveals Ending Theme Song, Visual, April 8 Premiere|website=[[Anime News Network]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20260307035458/https://www.animenewsnetwork.com/news/2026-03-06/re-zero-anime-season-4-reveals-ending-theme-song-visual-april-8-premiere/.235000|archive-date=7 March 2026|url-status=live|access-date=March 7, 2026}}</ref> Krajem [[2026.]] godine objavio je singl "[[Ashidematoi|アシデマトイ]]", kojim je proslavio 15. obljetnicu solo karijere.<ref>{{Cite web |date=2026-10-28 |title=TK from 凛として時雨 新曲「アシデマトイ」を11月4日に配信リリース決定＆ジャケット公開。 |url=https://www.sonymusic.co.jp/artist/lingtositesigure/info/587691 |url-status=live |access-date=2026-11-02 |website=sonymusic.co.jp}}</ref> ==Diskografija== ===Albumi=== {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica ! colspan="1"| Prodaja |- |align="center"| 2012 |'''''[[flowering]]''''' {{small| * Izdanje: [[27. lipnja]] [[2012.]]<ref name="TK from 凛として時雨">{{Cite web|url=http://tkofficial.jp/disco/flowering/|title=TK from 凛として時雨|website=TK from 凛として時雨|access-date=2016-11-06|archive-date=2018-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20180807094657/http://tkofficial.jp/disco/flowering/|dead-url=yes}}</ref> * Izdavač: Sony (AICL-2390) * Formati: [[CD]], [[DVD]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 14 | {{N/A|TBC}} |- |align="center"| 2014 |'''''[[Fantastic Magic]]''''' {{small| * Izdanje: [[27. kolovoza]] [[2014.]]<ref>{{Cite web|url=http://tkofficial.jp/disco/fantasticmagic/|title=TK from 凛として時雨|website=TK from 凛として時雨|access-date=2016-11-06|archive-date=2018-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20180807094825/http://tkofficial.jp/disco/fantasticmagic/|dead-url=yes}}</ref> * Izdavač: Sony (AICL-2717) * Formati: [[CD]], [[DVD]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 12 |align="center"| 10,700 |- |align="center"| 2016 |'''''[[white noise]]''''' {{small| * Izdanje: [[28. rujna]] [[2016.]]<ref>{{Cite web|url=http://www.sigure.jp/white_noise/|title=white noise web site｜TK from 凛として時雨|website=TK from 凛として時雨 特設サイト|language=ja-JP|access-date=2016-11-06}}</ref> * Izdavač: Sony (AICL-3174) * Formati: [[CD]], [[DVD]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 14 | {{N/A|TBC}} |- |align="center"| 2020 |'''[[sainou|彩脳]]''' {{small| * Izdanje: [[15. travnja]] [[2020.]]<ref>{{Cite web|url=https://www.moshimoshi-nippon.jp/285832|title=TK from Ling Tosite Sigure Announces 4th Album and Unveils New Visuals|website=moshimoshi-nippon.jp|language=en|access-date=2020-12-02|archive-date=2020-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20201127082338/https://www.moshimoshi-nippon.jp/285832}}</ref><ref>[https://twitter.com/sigure_official/status/1237332505415446533?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1237332505415446533&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.redditmedia.com%2Fmediaembed%2Ffgc4dw%3Fresponsive%3Dtrue%26is_nightmode%3Dfalse Tweet s podacima o albumu]</ref> * Izdavač: Sony (AICL-3886) * Formati: [[CD]], [[DVD]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 7 | {{N/A|TBC}} |- |align="center"| 2025 |'''''[[Whose Blue]]''''' {{small| * Izdanje: [[16. travnja]] [[2025.]] * Izdavač: Sony (AICL-4729) * Formati: [[CD]], [[blu-ray]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 16 | {{N/A|TBC}} |} ===''Live'' albumi=== {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica ! colspan="1"| Prodaja |- | align="center"|2022 |'''''[[feedback from]]''''' <small> *Izdanje: [[20. travnja]] [[2022.]] *Izdavač: Sony (AIXL-159) *Formati: [[Blu-ray]] </small> |align="center" {{N/A|TBC}} |align="center" {{N/A|TBC}} |} === Kompilacije === {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica ! colspan="1"| Prodaja |- |align="center"| 2021 |'''''[[egomaniac feedback]]''''' {{small| * Izdanje: [[13. listopada]] [[2021.]]<ref name="EF1"/><ref name="EF2"/> * Izdavač: Sony (AICL-4120 ～ AICL-4125) * Formati: [[CD]], [[Blu-ray]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 19 | {{N/A|TBC}} |} ===EP=== {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica ! colspan="1"| ''[[Billboard]]''<br>[[Japan Hot 100]]<br/><ref name="Billboard">{{cite web | url=http://www.billboard-japan.com/system/jp_charts/hot100/ | title= Hot 100｜JAPAN Charts｜Billboard JAPAN| publisher=Billboard | language=Japanese}}</ref> ! colspan="1"| Prodaja |- |align="center"| 2014 |'''''[[contrast]]''''' {{small| * Izdanje: [[5. ožujka]] [[2014.]]<ref>{{Cite web|url=http://tkofficial.jp/disco/contrast/|title=TK from 凛として時雨|website=TK from 凛として時雨|access-date=2016-11-06|archive-date=2018-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20180807094735/http://tkofficial.jp/disco/contrast/|dead-url=yes}}</ref> * Izdavač: Sony (AICL-2646) * Formati: [[CD]], [[DVD]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 10 |align="center"| 48 |align="center"| 8,300 |- |align="center"| 2016 |'''''[[Secret Sensation]]''''' {{small| * Izdanje: [[2. ožujka]] [[2016.]]<ref>{{Cite news|url=http://www.sigure.jp/secret_sensation/|title=Secret Sensation / TK from 凛として時雨|newspaper=Secret Sensation / TK from 凛として時雨|language=ja-JP|access-date=2016-11-06}}</ref> * Izdavač: Sony (AICL-3053) * Formati: [[CD]], [[DVD]], [[digitalni download]] }} |align="center"| 11 | {{N/A|—}} | {{N/A|TBC}} |- |align="center"| 2021 |'''''[[yesworld]]''''' {{small| * Izdanje: [[14. travnja]] [[2021.]]<ref name="Yes">{{cite web|url=https://news.biglobe.ne.jp/entertainment/0222/rtp_210222_9151009856.html|title=TK from 凛として時雨、新作2タイトル同時リリースと全国ツアーを発表！|work=news.bioglobe.ne.jp|date=22/02/2021|accessdate=23/02/2021}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * Izdavač: Sony (AICL-4048) * Formati: [[CD]], [[Blu-ray]], [[digitalni download]] }} | {{center|13}} | {{N/A|—}} | {{N/A|TBC}} |} ===Singlovi=== {| class="wikitable" style="text-align:center" |- bgcolor="#CCCCCC" ! rowspan="2"| Godina ! rowspan="2"| Singl ! rowspan="2"| Informacije ! colspan="2"| Ljestvice ! rowspan="2"| Prodaja ! rowspan="2"| Album |- style="font-size:smaller;" !width="35"|[[Oricon]] !width="35"|''[[Billboard]]'' [[Japan Hot 100]] |- | rowspan="1"|2014 | align="left"|"[[unravel]]"<ref>{{Cite web|url=http://tkofficial.jp/disco/unravel/|title=TK from 凛として時雨|website=TK from 凛として時雨|access-date=2016-11-06|archive-date=2018-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20180807094638/http://tkofficial.jp/disco/unravel/|dead-url=yes}}</ref> | align="left"|<small>Uvodna pjesma za ''[[Tokyo Ghoul]]'' | 9 | 6<ref>{{cite web|website=Billboard|url=https://www.billboard.com/charts/japan-hot-100/2014-08-09|title=Japanese Music: Top Japanese Songs Chart|date=2014-08-09|accessdate=2018-09-08}}</ref> | 10,112+ {{small|(CD)}}<ref name="Unravel CD">{{citeweb|url=https://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2014-08-04/|title=週間　シングルランキング 2014年08月04日付（2014年07月21日～2014年07月27日）|trans-title=Weekly single ranking August 4, 2014 (July 21, 2014–July 27, 2014)|publisher=[[Oricon]]|language=ja|date=August 4, 2014|access-date=October 30, 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140801221637/http://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2014-08-04/more/2/|archivedate=August 1, 2014}}</ref><br>250,000+ {{small|(DL)}}<ref name="Unravel DL">{{citeweb|url=https://www.riaj.or.jp/f/data/cert/hs.html|title=有料音楽配信認定|trans-title=Paid Music Distribution Certification|publisher=[[Recording Industry Association of Japan]]|language=ja|format=''Select'' 2016年10月 ''on the drop-down menu''|date=October 2016|access-date=October 30, 2018}}</ref> |align="left" rowspan="1"| ''[[Fantastic Magic]]'' |- | rowspan="1"|2016 | align="left"|"[[Signal (pjesma)|Signal]]"<ref>{{Cite web|url=http://mora.jp/package/43000001/4547366274066/|title=音楽ダウンロード・音楽配信サイト　mora ～WALKMAN®公式ミュージックストア～|last=Co.,LTD.|first=Label Gate|website=mora ～WALKMAN®公式ミュージックストア～|language=ja-JP|access-date=2016-11-06}}</ref> | align="left"|<small>Uvodna pjesma za ''[[91 Days]]'' | 18 | 28<ref>{{cite web|website=Billboard|url=https://www.billboard.com/charts/japan-hot-100/2016-09-24|title=Japanese Music: Top Japanese Songs Chart|date=2016-09-24|accessdate=2018-09-08}}</ref> | {{N/A|TBC}} |align="left" rowspan="1"| ''[[white noise]]'' |- | 2018 | align="left"|"[[katharsis]]"<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=D8FvfKSyk9c Najava druge sezone animea ''Tokyo Ghoul:re'']</ref> | align="left"|{{small|Uvodna pjesma za drugu sezonu animea ''[[Tokyo Ghoul:re]]''}} | 21 | 33<ref>{{cite web|website=Billboard|url=https://www.billboard.com/charts/japan-hot-100/2018-10-20|title=Japanese Music: Top Japanese Songs Chart|date=2018-10-20|accessdate=2018-10-21}}</ref> | 4,539 {{small|(CD)}}<ref name="Katharsis CD">{{citeweb|url=https://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2018-12-03/p/3/|title=週間 シングルランキング 2018年12月03日付（2018年11月19日～2018年11月25日）|trans-title=Weekly single ranking December 3, 2018 (November 19–25, 2018)|publisher=Oricon|language=ja|access-date=November 28, 2018|archiveurl=https://web.archive.org/web/20181128190739/https://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2018-12-03/p/3/|archivedate=November 28, 2018}}</ref> |rowspan="4" align="left" | [[sainou|彩脳]]<ref>Sve ove pjesme su na albumu izdane kao posebni miksevi, podnaslovljeni kao "(sainou mix)".</ref> |- | rowspan="2" | 2019 | align="left"|"[[P.S. RED I]]" | align="left"|{{small|Uvodna pjesma za japansku distribuciju filma ''[[Spider-Man: Into the Spider-Verse]]''}} | 25 | 90<ref>{{cite web|website=Billboard|url=https://www.billboard.com/charts/japan-hot-100/2019-03-16|title=Japanese Music: Top Japanese Songs Chart|date=March 16, 2019|accessdate=March 14, 2019}}</ref> | 3,235 {{small|(CD)}}<ref name="PS Red I CD">{{citeweb|url=https://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2019-03-18/p/3/|title=週間 シングルランキング 2019年03月18日付（2019年03月04日～2019年03月10日）|trans-title=Weekly single ranking March 18, 2019 (March 4–10, 2018)|publisher=Oricon|language=ja|access-date=March 14, 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190314134132/https://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2019-03-18/p/3/|archivedate=March 14, 2019}}</ref> |- | align="left"| "[[melt|m''e''lt]]" | align="left"|{{small|feat. suis from [[Yorushika|ヨルシカ]]}} | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} |- | rowspan="2" | 2020 | align="left"| "[[Chō no Tobu Suisō|蝶の飛ぶ水槽]]" | align="left"|{{small|Uvodna pjesma za anime [[Pet (manga)|''Pet'']]}} | 33 | {{N/A|TBA}} | 2,924 {{small|(CD)}}<ref>{{cite web|url=https://www.oricon.co.jp/rank/js/w/2020-02-03/|title=週間 CDシングルランキング 2020年02月03日付|trans-title=Weekly CD Single Ranking for February 3, 2020|publisher=Oricon|accessdate=January 29, 2020|language=Japanese}}</ref> |- | align="left"| "[[Dramatic Slow Motion (Reconstructed 2020)]]" | align="left"| {{small|Singl reizdanje pjesme iz [[2014.]] godine}} | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} | align="left" | ''[[yesworld]]'' |- | 2021 | align="left"| "[[wil-ill]]" | align="left"| {{small|Odjavna pjesma za reemitiranje animea ''[[Code Geass: Lelouch of the Rebellion]]'' povodom 15. obljetnice premijere}} | 33 | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} | align="left" | ''[[egomaniac feedback]]'' |- | rowspan="3"| 2022 | align="left"| "[[Scratch (pjesma)|Scratch]]" {{small|(feat. [[Koshi Inaba|稲葉浩志]])}} | align="left"| {{small|Uvodna pjesma za animirani spot kartaške igre ''[[Magic: The Gathering]]''}} | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} | align="left" | ''[[Whose Blue]]'' |- | align="left"| "[[As long as I love]] / [[Scratch (pjesma)|Scratch]]" | align="left"| | 6 | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} | {{N/A}} |- | align="left"| "[[first death]]" | align="left"| {{small|Odjavna pjesma za prvu sezonu anime serije ''[[Chainsaw Man]]''}} | 24 | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} | rowspan="4" align="left" | ''[[Whose Blue]]'' |- | 2023 | align="left"| "[[クジャクジャノマアムアイア]]" {{small|(TV edit)}} | align="left"| {{small|Pjesma za posenbni [[NHK]]-ov program ''[[Minna no Uta]]''}} | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} |- | 2024 | align="left"| "[[誰我為]]" | align="left"| {{small|Uvodna pjesma za sedmu sezonu animea ''[[My Hero Academia]]''}} | 24 | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} |- | 2025 | align="left"| "[[UN-APEX]]" | align="left"| {{small|Odjavna pjesma za drugu sezonu animea ''[[Solo Leveling]]''}} | 32 | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} |- | 2026 | align="left"| "[[Ashidematoi|アシデマトイ]]" | align="left"| | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBA}} | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} |} ===Ostala izdanja=== {| class="wikitable" ! rowspan="1"| Godina ! rowspan="1"| Informacije ! colspan="1"| [[Oricon]]ova<br/>ljestvica ! colspan="1"| Prodaja |- |align="center"| 2011 |'''''[[film A moment]]''''' {{small| * Izdanje: [[27. travnja]] [[2011.]]<ref name="TK from 凛として時雨">{{Cite web|url=http://tkofficial.jp/disco/flowering/|title=TK from 凛として時雨|website=TK from 凛として時雨|access-date=2016-11-06|archive-date=2018-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20180807094657/http://tkofficial.jp/disco/flowering/|dead-url=yes}}</ref> * Izdavač: Sony (AIBL-9214) * Formati: [[DVD]] + foto knjiga }} |align="center"| 20 | {{N/A|TBC}} |- |align="center"| 2025 |[[brain films|'''''brain films'' -vinyl edition-''']] {{small| * Izdanje: [[30. srpnja]] [[2025.]] * Izdavač: Sony (AIJL-5344 ～ AIJL-5345) * Formati: [[Gramofonska ploča|vinil]] }} | {{N/A|TBC}} | {{N/A|TBC}} |} ==Reference== {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://sigure.jp/ 凛として時雨] - 公式ウェブサイト * {{YouTube|u= sigureSMEJ|凛として時雨}} * {{Facebook|sigure.official|凛として時雨}} * {{MySpace|lingtositesigure|凛として時雨}} * {{Twitter|sigure_official|凛として時雨}} {{TK from 凛として時雨}} {{Ling tosite sigure}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1982||Kitajima, Toru}} [[Kategorija:Japanski pjevači]] [[Kategorija:Ling tosite sigure]] [[Kategorija:TK from 凛として時雨| ]] [[Kategorija:Esejisti]] dmoe97gbqcqdiq4obnugsjq6ic3kpfg 10 4573915 42715862 42497768 2026-11-02T13:18:13Z Edgar Allan Poe 29250 42715862 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = TK from 凛として時雨 | title = [[Tōru Kitajima|TK from 凛として時雨]] | titlestyle = background:&#35;f0e68c; | groupstyle = background:#EEEEEE; | abovestyle = background:#EEEEEE; | belowstyle = background:#EEEEEE; | above = <div>'''[[Tōru Kitajima#Diskografija|Diskografija]] • [[Ling tosite sigure]]'''</div> | group1 = Studijski albumi | list1 = ''[[flowering]] • [[Fantastic Magic]] • [[white noise]]'' • [[sainou|彩脳]] • ''[[Whose Blue]]'' | group2 = ''Live'' albumi | list2 = ''[[feedback from]]'' | group3 = Kompilacije | list3 = ''[[egomaniac feedback]]'' | group4 = EP | list4 = ''[[contrast]] • [[Secret Sensation]] • [[yesworld]]'' | group5 = Ostala izdanja | list5 = ''[[film A moment]]'' • [[brain films|''brain films'' -vinyl edition-]] | group6 = Singlovi | list6 = "[[unravel]]" • "[[Signal (pjesma)|Signal]]" • "[[katharsis]]" • "[[P.S. RED I]]" • "[[melt|m''e''lt]]" • "[[Chō no Tobu Suisō|蝶の飛ぶ水槽]]" • "[[Dramatic Slow Motion|Dramatic Slow Motion (Reconstructed 2020)]]" • "[[wil-ill]]" • "[[Scratch (pjesma)|Scratch]]" • "[[As long as I love]] / [[Scratch (pjesma)|Scratch]]" • "[[first death]]" • "[[KujaKuja no Maamu Aia|クジャクジャノマアムアイア]]" {{small|(TV edit)}} • "[[Tagatame|誰我為]]" • "[[UN-APEX]]" • "[[Ashidematoi|アシデマトイ]]" }}<noinclude> [[Kategorija:Navigacijske kutije‎ muzičkih bendova]] [[Kategorija:Japanski šabloni]] </noinclude> gagrmx2koa6txijo2yacqmj2cb9fhre 0 4630285 42715960 42680901 2026-11-03T02:25:09Z Aca 108187 /* Vanjske veze */ 42715960 wikitext text/x-wiki {{redirect|MRSA}} [[Image:Human neutrophil ingesting MRSA.jpg|thumb]] '''Meticilin rezistentni stafilokokus aureus, MRSA, multirezistentni stafilokokus aureus, oksacilin rezistentni stafilokokus aureus (ORSA)''' je posebna vrsta [[bakterija|bakterije]] iz grupe [[stafilokoke|stafilokoka]] ({{jez-lat|Staphylococcus}})<ref>Vukadinović MV, Presečki Stanko S. ''Stafilokoki''. U: Kalenić S, Mlinarić-Missoni E i suradnici (ur.). Medicinska bakteriologija i mikologija. Zagreb: MERKUR ABD, 2005; 161-168.</ref> otporna na sve [[beta-laktam|betalaktamske antibiotike]] (BLA), označena kao [[Otpornost na antibiotike|antibiotska rezistencija]] na [[meticilin]] <ref name="Lowy">Lowy FD. ''Antimicrobial resistance: the example of Staphylococcus aureus.'' J Clin Invest 2003; 111(9): 1265−73.</ref>. Meticilin rezistentni stafilokokus aureus je nastao kao posledica nekritične i široke primene betalaktamskih antibiotika. Prva [[infekcija]] ovim sojem dovela je, do selekcije sojeva [[stafilokokus aureus]]a koji su postali rezistentni. Tako da posle određenog vremena ovi [[antibiotik|antibiotici]] više na njih nisu delovali. Prvi meticilin rezistentni soj pojavo se u [[bolnica|bolničkom]] okruženju [[1961]]. u [[Engleska|Engleskoj]], samo dve godine posle uvođenja meticilina upotrebu. Otuda i potiče [[akronim]] MRSA, za meticilin rezistentni stafilokokus aureus. Za utvrđivanje ovog tipa rezistencije više ne koristi meticilin, jer je za testiranje osetljivosti stafilokokusa aureusa, pogodniji [[oksacilin]], uz čiju pomoć se lakše otkrivaju heterorezistentni sojevi. Tako je često u upotrebi pored naziva MRSA i naziv ''oksacilin rezistentni stafilokokus aureus (ORSA)''.<ref name="Petrović">Petrović Jeremić Lj, et al. ''Mehanizmi rezistencije Staphylococcus aureusa na meticilin.'' Vojnosanit Pregl 2008; 65(5): 377–382. [http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0042-8450/2008/0042-84500805377P.pdf UDC: 579.862.4:[615.015.8:615.33], Pristupljeno 12. 4. 2013.</ref> Meticilin rezistentni stafilokokus aureus izaziva vanbolničke i [[bolničke infekcije]] kod ljudi oslabljenog [[Imunski sistem|imuniteta]]. Na ovu [[bakterija|bakteriju]] deluje sve manji broj [[antibiotik]]a, tako da se u [[terapija|terapiji]] o tome mora voditi računa. Pacijenti sa ovom bakterijom obavezno podležu lečenju antibioticima prema biogramu-antibiogramu i izolaciji od drugih bolesnika kako bi se na taj način sprečilo dalje širenje ovog soja bakterija unutar bolnice.<ref>Pelemiš M. ''Evolution of bacterial resistance.'' Acta Infectologica Yugoslavica. 2003; Suppl 23–43.</ref> Rastuća rezistencija stafilokokus aureus na antibiotike predstavlja veliki problem za lekara kliničara u svakodnevnoj praksi, a posebno u slučaju teških infekcija koje ugrožavaju život bolesnika ([[sepsa]], [[meningitis]]). Ona je, takođe, pretnja čitavoj ljudskoj zajednici jer se, sve češće, izveštava i o vanbolničkim sojevima stafilokokus aureus rezistentnim na antibiotike<ref>Chambers HF. ''Methicillin resistance in staphylococci: molecular and biochemical basis and clinical implications.'' Clin Microbiol Rev 1997; 10(4): 781−91.</ref>. == Istorijat == Ranih sedamdesetih godina [[20. vek]]a, [[ljekar|lekari]] su bili prisiljeni da napuste svoje dotadašnje verovanje po kome se sve bakterijske [[infekcija|infekcije]] mogu izlečiti upotrebom efikasnih [[antimikrobni lekovi|antimikrobnih lekova]] <ref name="Jovan">Jovan Orlović, Marina Dinić i Branislava Kocić, ''Zastupljenost meticilin rezistentnih stafilokoka izolovanih iz bolesničkog materijala.'' Acta Medica Medianae 2008,Vol.47 [http://publisher.medfak.ni.ac.rs/2008-html/2-broj/ZASTUPLJENOST%20METICILIN...pdf Originalan rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130903144636/http://publisher.medfak.ni.ac.rs/2008-html/2-broj/ZASTUPLJENOST%20METICILIN...pdf |date=2013-09-03 }}</ref>. A sve je počelo pojavom multiple rezistencije na antibiotike od strane patogena kao što su [[Stafilokokus aureus]] (MRSA), [[Pneumokoke|Streptokokus pneumonije]], [[Pseudomonas aeruginoza]] i [[Mikobakterijum tuberkuloze]]. Poznato je da je penicilin davno izgubio primat u lečenju stafilokoknih infekcija. Sposobnost stvaranja inducibilnog enzima penicilinaze koji razgrađuje beta laktamski prsten penicilina, širila se ogromnom brzinom među članovima roda [[Stafilokoke|Stafilokokusa]], pa je danas procenat [[penicilin]] osetljivih [[stafilokoke|stafilokoka]] veoma mali<ref>Lowy FD. ''Antimicrobial resistance: the example of Staphylococcus aureus.'' J Clin Invest 2003; 111(9): 1265−73</ref> Na ovu pojavu uticao je razvoj i povećanje broja bakterijskih vrsta rezistentnih na antibiotike koja se zasnivala na većem broju faktora u koje spadaju; široka rasprostranjenost i ponekad nepravilno korišćenje antibiotika, široka primena ovih agenasa kao faktora rasta u stočnoj hrani i povećanje kako regionalnih tako i međunarodnih putovanja, što je olakšalo prelaz bakterija rezistentnih na antibiotike preko geografskih barijera<ref>Cohen ML. ''Epidemiology of drug resistance: implications for a post-antimicrobial era''. Science 1992; 257:1050-5.</ref><ref>Tomasz A. ''Multiple-antibiotic-resistant pathogenic bacteria.'' A report on the Rockefeller University Workshop. N. Engl. J. Med. 1994; 330:1247-1251.</ref><ref>Swartz MN. ''Use of antimicrobial agents and drug resistance''. N. Engl. J. Med. 1997; 337:491-2.</ref>. MRSA se prvi put pojavila kao klinički relevantan humani patogen pre više od četri decenije.<ref>Jevons MP. ''"Celbenin"-resistant staphylococci''. BMJ 1961;1:124-5.</ref> Agresivnost [[bakterija|bakterije]] prvi put je otkrivena u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama kod „ugroženih osoba“, koje su bile često izložene selektivnoj primeni intenzivne antimikrobne terapije, i čestim invazivnim procedurama (što je dodatno kompromitovalo odbrambene snage domaćina) i stvaralo povoljan ambijent za njeno širenje. MRSA je postepeno sve više postajala važan izvor problema u zdravstvenoj zaštiti, povezan sa infekcijama krvnog sistema, disajnog sistema (sa pridruženim pneumonijama) i sve češćim hirurškim infekcijama postoperativnih rana. Uprkos usvajanju niza preventivnih mera za njeno širenje, učestalost MRSA infekcija u većini bolnica je stalno rasla u poslednjih dvadeset godina.<ref>Klein E, Smith DL, Laxminarayan R. ''Hospitalizations and deaths caused by methicillin-resistantStaphylococcus aureus, United States, 1999-2005''. Emerg Infect Dis 2007;13:1840-6.</ref> [[Meticilin]], je bio prvi polusintetski antibiotik iz grupe penicilina otporan na penicilinazu, koji je uveden u upotrebu [[1959]]. sa ciljem da „napadne“ sojeve [[stafilokoke|stafilokoknih]] [[bakterija]] otporne na penicilin. Ali, samo dve godine kasnije ([[1961]]), pojavili su se sojevi otpornih bakterija na novouvedeni [[lek]]. Ova pretnja, bila je MRSA, koja je prvo uzela maha u Evropi pre nego što se pojavila i u bolnicama u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Ranih 1980-ih, više od sto američkih bolnice izvestilo je da je MRSA infekcija; dostigla razmere epidemije, u [[Hjuston]]u, [[Portland]] (u dve bolnice), [[Džekson (Misisipi)|Džeksonu]] itd. Univerzitetska bolnica u [[Virdžinija|Virdžiniji]] imala je svoj prvi MRSA slučaj u [[1978]]. Ali, u roku od dve godine, zaraza je zahvatila skoro polovinu bolnice - šokantno nagoveštavajući da će se sa širenjem infekcijom suočiti i druge bolnice u decenijama koje dolaze. ''Vrlo brzo, lekari su spoznali opasnosti eksplozivnih epidemija u kojima se MRSA infekcija bukvalno širila iz bolničkog kreveta u krevet<ref>{{en}} Michael J. Berens and Ken Armstrong, ''MRSA's toll climbs, but hospital is slow to change'' [http://seattletimes.nwsource.com/html/localnews/2008399313_mrsaday20.html The Seattle Times,(2008)]</ref>.'' Nažalost sve masovniju pojavu MRSA infekcije mnoge bolnice su ignorisale decenijama, ''(navodi dr Vilijam Džarvis, koji je penzionisan 2003 kao direktor Centara za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD''). ''MRSA je zato decenijama unazad izazivala sve više bolnih i teško lečiveih lezije kože koje su potom prelazile u krv. Zbog toga se i oko jedan odsto infekcija završavalo smrtnim ishodom. Niko danas ne zna koliko ljudi nosi ovu klicu na svojoj koži. Nacionalni, medicinski istraživači su procenili da je to 1 ili 2 odsto opšte populacije, dok je skrining sproveden u Vašingtonskim bolnicama otkrio znatno viši nivo - i do 11 odsto<ref>Michael J. Berens and Ken Armstrong, ''How our hospitals unleashed a MRSA epidemic'' [http://seattletimes.nwsource.com/html/localnews/2008396215_mrsaday1.html The Seattle Times (2008)]</ref>.'' Novi izveštaji o izolatima [[stafilokokus aureus|stafilokokusa aureusa]] koji poseduju itermedijernu ili potpunu rezistenciju na samo na meticilin već sve više pokazuju razistneciju i na vankomicin najavljuju novu antibiotsku eru u kojoj efikasni baktericidni antibiotici više neće biti dostupni<ref>Hiramatsu K. ''Methicillin-resistant Staphylococcus aureus clinical strain with reduced vancomycin susceptibility.'' J. Antimicrob. Chemother. 1997;40: 135-6.</ref><ref>''Staphylococcus aureus resistant to vancomycin.'' United States, MMWR. 2002;51:565-7.</ref>. == Epidemiologija == [[Datoteka:EARSS MRSA 2008.svg|thumb|300px|[[Incidenca]] MRSA u ljudskim uzorcima [[krv]]i u zemljama koje su učestvovale u istraživanju [[2008]]]]. Udeo [[infekcija]] uzrokovanih [[meticilin]] rezistentnim [[stafilokokus aureus]]om (MRSA) stalno raste, kako kod bolesnika koji se nalaze na bolničkom lečenju tako i kod ambulantno lečenih bolesnika. Danas je MRSA jedan od najčešćih uzročnika [[bakterija|bakterijskih]] infekcija, koja uzrokuje 40 do 70% [[stafilokoke|stafilokoknih]] infekcija u jedinicama intenzivne nege. MRSA pored toga što dovode do produženog lečenja u bolnici i uvećava bolničke troškove, ima sve veći udeo u smrtnosti bolesnika (koja je > 1 %)<ref>Cosgrove S.E. ''Comparison of mortality associated with methicillin-resistant and methicillin-susceptible Staphylococcus aureus bacteremia: a metaanalysis.'' Clin. Infect. Dis. 2003;36:53-9.</ref><ref>Hafner MKD and the Study Group Bacterial Resistance of the Paul-Erlich-Society for Chemoterapy. ''Drug resistance among clinical isolates of frequently encounted bacterial species in central Europe during 1975-1995.'' Infection. 1999; 27:(Suppl 2):S 2-8</ref>. Broj smrtnih slučajeva, prema podacima iz [[2005]], u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] je značajno narastao sa 11.000 na 17.000 godišnje <ref name = "Klein"/>. Kancelarija za Nacionalni statistiku Velike Britanijije objavila je da je 2005. u [[Vels]]u i [[Engleska|Engleskoj]] bilo 1629 [[smrt]]nih slučajeva uzrokovanih meticilin rezistentnim stafilokokus aureusom (MRSA), što ukazuje na upola nižu stopu smrtnosti nego u SAD<ref>UK Office for National Statistics Online (February 22, 2007), "[http://www.statistics.gov.uk/cci/nugget.asp?id=1067 ''MRSA Deaths continue to rise in 2005'']"</ref>. U SAD značajno raste broj MRSA infekcija. Prema izveštaju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, učestalost infekcija u SAD udvostručila se u 2005 u odnosu na [[1999]] (sa 127.000 na 278.000 pacijenata) <ref name = "Klein">{{cite journal |vauthors=Klein E, Smith DL, Laxminarayan R |title=Hospitalizations and Deaths Caused by Methicillin-Resistant Staphylococcus aureus, United States, 1999–2005 |journal=Emerg Infect Dis |volume=13 |issue=12 |year=2007|pages=1840–6}}</ref>. U [[srednja Evropa|srednjoj Evropi]] u periodu od [[1990]]. do [[1995]]. [[prevalenca]] [[oksacilin]] rezistentnih [[stafilokoke|stafilokoka]] porasla je sa 1,7% koliko je iznosila 1990, na 12,9% 1995, dok je kod koagulaza negativnih stafilokoka (KNS) porasla sa 15,8% na 55,8% sa daljim trendom porasta procenta rezistentnih izolata<ref>Fluit AC, Wielders CLC, Schmitz FJ. Epidemiology and Susceptibility of 3,051 Staphylococcus aureus Isolates from 25 ''University Hospitals Participating in the European'' SENTRY. J. Clin. Microbiol. 2001; 39(10):3727-32</ref>. Istraživanja sprovedena u 25 bolnica u više [[Evropa|Evropskih]] zemalja, u period od aprila [[1997]]. do februara 1999e ukazala su da je najveća zastupljenost MRSA infekcije bila u [[Portugalija|Portugalu]] 54% i [[Italija|Italiji]] 43-58%, dok je najniža bila u [[Švajcarska|Švajcarskoj]] i [[Holandija|Holandiji]] (2%). Iistraživanja u ovoj studiji takođe su pokazala da je MRSA najčešće izolovan iz materijala bolesnika koji su lečeni na odeljenjima intenzivne nege, 38%, a najređe kod bolesnika sa internih klinika, 22%. MRSA je zastupljen među uzročnicima nozokomijalne [[upala pluća|pneumonije]] sa 34%, kod mokraćnih infekcija sa 28,3%, [[hemokultura]] 23,8% i infekcija kože i mekog tkiva sa 22,4%<ref>Fang H. and Hedin G. Use of the Cefoxitin-Based ''Selective Broth for Improved Detection of Methicillin- Resistant Staphylococcus aureus''. J. Clin. Microbiol. 2006;44(2):592-4.</ref>. Slično istraživanje sprovedeno je i u periodu od [[2000]]. do [[2002]]. u 26 zemalja [[Evropa|Evrope]] obuhvativši tom prilikom podatke iz 495 ​​[[bolnica]]. Dobijeni rezultati pokazali su da se zastupljenost MRSA u infekcije razlikuje u pojedinim zemljama, s tim da je u istočnim delovima Evrope ona viša. U [[Grčka|Grčkoj]] je zastupljenost MRSA iznosila 44,4%, na [[Malta|Malti]] 43,8%, u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] 41,5%, [[Irska|Irskoj]] 41,2%, Italiji 40,09%, [[Izrael]]u 38,4%, [[Hrvatska|Hrvatskoj]] 36,7%, [[Portugalija|Portugaliji]] 34,7%, [[Bugarska|Bugarskoj]] 33,9%, [[Francuska|Francuskoj]] 33,1%, [[Španija|Španiji]] 24,8%, [[Belgija|Belgiji]] 23,6%, [[Luksemburg]]u 19,2%, [[Slovenija|Sloveniji]] 18,4%, [[Poljska|Poljskoj]] 17,7%, [[Nemačka|Nemačkoj]] 13,8%, [[Slovačka|Slovačkoj]] 10,5%, [[Austrija|Austriji]] 8,8%, [[Mađarska|Mađarskoj]] 7,1%, Češkoj 5,9%, [[Finska|Finskoj]] 1,0%, [[Estonija|Estoniji]] 0,9%, [[Švedska|Švedskoj]] 0,8%, [[Danska|Danskoj]] 0,6%, Holandiji 0,6% i [[Island]]u 0,5%. Prosečna zastupljenost MRSA infekcije za Evropu u tom periodu iznosila je 20,2%<ref>. Tiemersa EW, Bronzwaer SLAM, Nen OL, Degener JE, Shrijnemakers P, Bruinsma N et al. for ''European Antimicrobial Resistance Surveillance System''. Participants. Methicillin-resistant Staphylococcus aureus in Europe, 1999-2002. Emerging Infectious Diseases. 2004;10:(9).</ref>. Podaci o [[prevalenca|prevalenci]] MRSA-izolata ''(vidi tabelu)'' razlikuju se u raznim delovima sveta kao i među bolnicama i iznose od 0,6% u [[Norveška|Norveškoj]] do 66,8% u [[Japan]]u. <center>'''<big>Prevalenca MRSA-izolata iz hemokultura</big>'''</center> <center> {| class="wikitable" |- ! Država !! Norveška !! Hrvatska !! Rumunija !! Sjedinjene Države !! Japan |- |<center>'''Procenat MRSA iz krvi''' ||<center> '''0,6''' ||<center>'''37,6''' ||<center>'''61,4'''||<center> '''25,3'''||<center> '''66,8''' |} </center> I u [[Evropa|Evropi]] postoji krajnja raznovrsnost u zastupljenosti MRSA. Najveća prevalenca MRSA izolata je na jugu i delimično na zapadu Evrope ([[Grčka]], [[Bugarska]], [[Irska]], [[Portugalija|Portugal]]), a najmanja na severu ([[Danska]], [[Švedska]], [[Holandija]]) <ref name="Tiemersma"/>. I u drugim zemljama zabeležene su varijacije među bolnicama: najviše u Nemačkoj, najmanje u Sloveniji <ref name="Tiemersma">Tiemersma EW, Bronzwaer SL, Lyytikäinen O, Degener JE, Schrijnemakers P, Bruinsma N, et al. Methicillin-resistant Staphylococcus aureus in Europe, 1999−2002. Emerg Infect Dis 2004;10(9): 1627−34.</ref><ref>Matynia B, Młodzinska E, Hryniewicz W. ''Antimicrobial susceptibility patterns of Staphylococcus aureus in Poland obtained bythe National Quality Assurance Programme.'' Clin MicrobiolInfect 2005; 11(5): 379−85.</ref> U našem regionu, udeo izolata u period od 2000. do 2002. na Klinikama za hirurgiju i nefrologiju iznosio je za izolate MRSA infekcije 60,95%, a za izolate MRKNS 72,05%, što je približno rezultatima dobijenim u Portugaliji, Italiji i Španiji u istom periodu <ref name="Mirović"/>. U [[Srbija|Srbiji]] u različitim bolničkim centrima, različita je zastupljenost MRSA izolata. Prema podacima iz 2005. u [[Klinički centar Srbije|Kliničkom centru Srbije u Beogradu]], MRSA bio je prisutan u 81% kliničkih izolata, na Ortopedskoj klinici na Banjici u Beogradu iz rana je izolovano 41% MRSA, a u [[Klinički centar Niš|Kliničkom centru u Nišu]] i [[Klinički centar Kragujevac|Kliničkom centru u Kragujevcu]] učestalost MRSA izolata bila je 55% i 44% <ref name="Mirović">Mirović V, Tomanović B, Kocić B, Jovanović B, Brusić J, Ninković V. ''The problem of MRSA in Serbia.'' Proceeding of the National Workshop an antibiotic susceptability testing; 2006, October 23–24, Belgrade. (Serbian)</ref> Prisutnost jako visokog procenat meticilin rezistentnih izolata ''[[Stafilokokus aureus|Stafilokokusa aureusa]]'' i koagulaza negativnih stafilokoka u Srbiji, koji od [[2003]]. neprestano raste, navodi na zaključak da zdravstvena služba Srbije mora preduzeti dodatno angažovanje koje će dovesti do smanjenja veoma visoke zastupljenosti ovih infekcija <ref name="Jovan"/>. == Rizične grupe == * Ljudi sa slabim imunskim sistemom (ljudi koji žive sa HIV/AIDS-om, lupusom, rakom), primaoci organa nakon transplantacije, teški astmatičari, itd) * Dijabetičari.<ref>Lipsky et al (2010). ''"Skin and soft tissue infections in hospitalised patients with diabetes: culture isolates and risk factors associated with mortality, length of stay and cost".'' Diabetologia.</ref> * Intravenski korisnici droge.<ref name="MRSA Infections"/> * Korisnici hinolonskih antibiotika.<ref>Tacconelli, E.; De Angelis, G.; Cataldo, MA.; Pozzi, E.; Cauda, R. (Jan 2008). "Does antibiotic exposure increase the risk of methicillin-resistant Staphylococcus aureus (MRSA) isolation? A systematic review and meta-analysis.". J Antimicrob Chemother 61 (1): 26–38. {{doi|10.1093/jac/dkm416}}. {{PMID|17986491}}.</ref> * Mala deca i osobe u poznijim godina * Studenti koji žive u studentskim domovima.<ref name="MRSA Infections">"MRSA Infections: People at Risk of Acquiring MRSA Infections". Centers for Disease Control and Prevention. 9 August 2010., Pristupljeno 13. 5. 2012.</ref> * Ljudi koji borave (bolesnici) ili zapošljeni u zdravstvenoj ustanovi koji duži vremenski period provode u njima.<ref name="MRSA Infections"/> * Ljudi koji provode vreme u priobalnim vodama, gde je MRSA prisutan, kao što su neke plaže u Floridi i zapadnoj obali [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref>Reuters (2009-02-16). ''"Study: Beachgoers More Likely to Catch MRSA"''. FoxNews.com.</ref><ref>Marilynn Marchione (2009-09-12). ''"Dangerous staph germs found at West Coast beaches".'' AP.</ref> * Ljudi koji provode vreme u zatvorenom prostoru sa drugim ljudima, uključujući; beskućnike u neadekvatnim skloništima, zatvorenici u zatvorima, vojni regruti u toku osnovne obuke,<ref>Zinderman, C.; Conner, B.; Malakooti, M.; LaMar, J.; Armstrong, A.; Bohnker, A. (May 2004). ''"Community-Acquired Methicillin-Resistant Staphylococcus aureus Among Military Recruits"''. Emerging Infectious Diseases.</ref> i pojedinci koji provode dosta vremena u teretanani . * Autohtoni narodi, uključujući indijanace, starosedeoce Aljaske i starosedioci australije.<ref name="MRSA Infections3">David, Micheal Z. and Daum, Robert S. (2010). ''Community-Associated Methicillin-Resistant Staphylococcus aureus: Epidemiology and Clinical Consequences of an Emerging Epidemic''. 23. American Society for Microbiology. pp. 616–687.</ref> * Veterinari, osobe zapošljene na pretovaru stoke i vlasnici kućnih ljubimaca.<ref name="MRSA Infections3"/> == Putevi prenošenje MRSA == Meticilin rezistentan stafilokokus aureus (MRSA) je veoma često prisutan u [[kožni sistem|koži]] (pazusi, prepone), kao i sluzokoži nosa mnogih zdravih osoba, ili kao prolazna flora u crevima i kožnim infekcijama u vidu [[rana]], [[akne|bubuljica]] ili [[čir]]eva. Najmanje kod jedne, od četiri zdrave osobe (ili u 25-30% slučajeva), MRSA živi na koži ili u nosnim šupljinama, ali ne izaziva nikakve probleme ili infekcije.<ref>{{en}} [http://www.cdc.gov/mrsa/definition/index.html ''Definition of MRSA'', Centers for Disease Control and Prevention, USA] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013033639/http://www.cdc.gov/mrsa/definition/index.html |date=2012-10-13 }}, Pristupljeno 12. 4. 2013.</ref> Ako se stafilokokna bakterija unese u telo zdrave osobe, ona može da izazove infekciju; koja može biti lokalna i manje izražena (na primer, bubuljica), ili ozbiljna (uključujući promene na srcu, plućima, u krvi ili na kostima). Ozbiljne infekcije stafilokokama su češći kod osoba sa oslabljenim [[imunski sistem|imunskim sistemom]]<ref>Centers for Disease Control and Prevention. Methicillin-resistant Staphylococcus aureus (MRSA) infections. Accessed April 17, 2011. [http://www.cdc.gov/mrsa/], Pristupljeno 12. 4. 2013.</ref>. Najmanje dve na svakih sto osoba poseduje neotpornost na stafilokoke rezistentnim na antibiotike. Biti neotporan znači da antibiotik nije u stanju da leči i izleče infekciju sa ovom vrstom bakterija. Ovo posebno uključuje osobe u bolnicama na dugotrajnom lečenju kao i osobe na [[dijaliza|dijalizi bubrega]] ili lečenju [[tumor|raka]]. MRSA se prenosi dodirom ili u kontaktu sa MRSA kontaminiranom osobom bilo da je ona bolesnik ili potpuno zdrava osoba ([[kliconoša]])<ref>Que YA, Moreillon P. ''Staphylococcus aureus (including staphylococcal toxic shock).'' In: Mandell GL, Bennett JE, Dolin R, eds. Principles and Practice of Infectious Diseases. 7th ed. Philadelphia, Pa: Elsevier Churchill Livingstone; 2009:chap 195.</ref>. MRSA infekcija se može javiti kod bilo koje osobe bez obzira na [[pol]], [[rasa|rasu]] ili uzrasta ako je izložene povećanom rizuku od zaražavanja<ref>{{en}} (2008). ''MRSA (Methicillin Resistant Staphylococcus Aureus).'' Developed through a partnership of The Ohio State University Medical Center, Mount Carmel Health, OhioHealth and Nationwide Children’s Hospital, Columbus, Ohio. Available for public use without copyright restrictions at [https://www.healthinfotranslations.org/], Pristupljeno 12. 4. 2013.</ref>: * neposrednim (fizičkim) kontaktom sa kožnim ili drugim promana osobe koja ima stafilokoknu infekciju. * dodirivanjem predmeta i površina na kojima je prisutna MRSA u uvećanom broju. Ovo mogu biti predmeti svakodnevne upotrebe, bolnička oprema i instrumenti, igle za tetovažu, sredstva javnog prevoza, sportski rekviziti i drugi predmeti i oprema * preko ogrebotina, i rana na koži, koje su ulazna vrata za kontaminaciju MRSA infekcijom * boravkom u objektima gde ima dosta ljudi, u školama, zdravstvenim ustanovama, vojnim bazama, domovima za starije ljude, obdaništima ili [[zatvor]]ima. * nakon mnogobrojnih fizičkih kontakta, za vreme masovnih okupljanja * u toku rada u zdravstvenim ustanovama, mikrobiološkim laboratorijama, na poljoprivrednim dobrima itd. * u uslovim loše lične i kolektivne [[higijena|higijene]] * u [[rat]]nim uslovima, nakon [[zemljotres]]a i drugih masovnih katastrofa, praćenih velikim okupljanjem i migracijom stanovništa * postoperativne infekcije hirurških rana, opekotine, infekcije dojki nakon porođaja itd. == Etiologija == Stafilokokusa aureus rezistentan na meticilin dugi niz godina povezuje sa boravkom u bolnici, domovima za starije i nemoćne i sličnim institucijama i tek se od devedesetih godina pojavljuje pojam „vanbolnička MRSA“, s nizom karakteristika koje ga razlikuju od ranije poznatih, bolničkih MRSA. Zato danas medicinska struka razlikuje dva tipa meticilin rezistentnog stafilokokusa aureusa<ref>{{en}} Evans MW, Ramcharan M. ''Methicillin-Resistant Staphylococcus aureus (MRSA) and Chiropractic: What you need to know.'' Chiro ACCESS [Internet]; 2009. Dostupno na: [http://www.chiroaccess.com/Articles/MethicillinResistantStaphylococcus-aureus-(MRSA)-and-Chiropractic-What-you-need-toknow.aspx?id=0000105] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305125323/http://www.chiroaccess.com/Articles/MethicillinResistantStaphylococcus-aureus-(MRSA)-and-Chiropractic-What-you-need-toknow.aspx?id=0000105 |date=2016-03-05 }}</ref>; '''Bolnički „HA-MRSA“ tip''' Ovaj tip MRSA otkriven je u bolnicama i zato nosi naziv „HA-MRSA“ ({{jez-engl| hospital-acquired or health care–associated MRSA}}). Bolnički MRSA su uglavnom multirezistentni pa je izbor antibiotika za lečenje infekcija izazvanim bolničkim MRSA sužen na [[vankomicin]] i [[linezolid]], uglavnom izazivaju teže infekcije kod bolesnika koji su na neki način predisponirani: oslabljenim imunskim sistemom, dugotrajnim bolničkim lečenjem, dugotrajnom primenom antimikrobnih lekova, progresijom osnovne bolesti i slično. Infekciji MRSA sojevima u bolničkim uslovima obično prethodi kolonizacija različitog trajanja. Svega nekoliko epidemijskih MRSA-klonova je odgovorno za veliki procenat infekcija izazvanih ovim uzročnikom. '''Vanbolnički „CA-MRSA“ tip''' Ovaj tip MRSA, je poznat kao vanbolnički tip ili „CA-MRSA“ ({{jez-engl|community-associated MRSA}}). Vanbolnički MRSA se epidemiološki, fenotipski i genotipski razlikuju od bolničkih MRSA. Zajedničko svim izveštajima o infekcijama koje uzrokuju vanbolnički MRSA su: nepovezanost sa rizičnim faktorima koji su prisutni u bolesnika inficiranih MRSA-sojevima poreklom iz bolnice; nisu rezistentni na nebetalaktamske antibiotike; češće se javljaju u beskućnika, siromašnih, zatvorenika i sportista. Poseban značaj tih sojeva je u tome što su virulentniji od bolničkih MRSA, i brže se šire među bolesnicima zbog bržeg prilagođavanja na domaćina. Vanbolnički MRSA javljaju se u značajno mlađoj starosnoj grupi nego bolnički. Infekcije koje vanbolnički MRSA izaziva obično su teške kožne infekcije ([[celulitis]], [[nekrotizirajući fasciitis]]) i nekrotizirajuće [[upala pluća|pneumonije]]. Oba tipa meticilin rezistentnog stafilokokusa aureusa imaju isti mehanizam rezistencije na antibiotike, a to je promena ciljnog mesta delovanja [[antibiotik]]a. Poseduju takozvanu '''heterorezistenciju''' što znači da svi MRSA sojevi imaju [[gen]] za rezistenciju na [[hromozom]]u, ali neke [[bakterija|bakterije]] iz pojedinih [[soj]]eva jesu, a neke nisu rezistentne. <center>'''<big>Razlike između HA-MRSA i CA-MRSA infekcija</big>'''</center> <center> {| class="wikitable" |- ! '''Tip infekcije''' !! HA-MRSA !! CA-MRSA |- | '''Zaraženi'''|| stariji, bolnički lečeni ||mladi, zdravi |- | '''Područje infekcije'''|| krvotok, pluća, područja koja su operisana (sistemski)||koža i meka tkiva (lokalno) |- | '''Rezistencija''' || mec I, II, III-gen || mec IV-gen |- | '''Dodatni faktori rezistencije''' || Rezistencija na niz antibiotika ||Penton-Valentine leukocidin (PVL) |} </center> Između MRSA sojeva bolničkog i vanbolničkog porekla osim sličnosti ima i mnogo razlika: razlikuju se epidemiološki, klinički, po faktorima virulencije, po učestalosti javljanja<ref>Weber JT. ''Community-associated methicillin-resistant Staphylococcus aureus.'' Clin Infect Dis 2005; 41 Suppl 4: S269−72.</ref><ref>Naimi TS, LeDell KH, Como-Sabetti K, Borchardt SM, Boxrud DJ,Etienne J, et al. ''Comparison of community- and health careassociated methicillin-resistant Staphylococcus aureus infection''. JAMA 2003; 290(22): 2976−84.</ref><ref>Moran GJ, Krishnadasan A, Gorwitz RJ, Fosheim GE, McDougalLK, Carey RB, et al. ''Methicillin-resistant S. aureus infectionsamong patients in the emergency department.'' N Engl J Med2006; 355(7): 666−74.</ref>. U odnosu na bolničke, vanbolnički izolati ''[[Stafilokokus aureus|Stafilokokusa aureusa]]'' rezistentnih na meticilin, još uvek je, značajno manje, mada ima predviđanja da će se ta razlika u budućnosti smanjiti<ref>Paez A, Skiest D. ''MRSA: From the hospital to the community.''Current Infect Dis Rep 2008; 1(10): 14–21.</ref>. Zastupljenost vanbolničkih MRSA u evropskim zemljama je, uglavnom niska (1,5-9%), a podaci su dobijeni ispitivanjem nazalnog kliconoštvo među zdravom populacijom (deca, vojnici, zdravi odrasli koji u poslednjih 12 meseci nisu imali kontakta sa bolničkom sredinom)<ref>Abudu L, Blair I, Fraise A, Cheng KK. ''Methicillin-resistantStaphylococcus aureus (MRSA): a community-based prevalence survey.'' Epidemiol Infect 2001; 126(3): 351−6.</ref><ref>Warshawsky B, Hussain Z, Gregson DB, Alder R, Austin M,Bruckschwaiger D, et al. ''Hospital- and community-based surveillance of methicillin-resistant Staphylococcus aureus: previous hospitalization is the major risk factor.'' Infect ControlHosp Epidemiol 2000; 21(11): 724−7.</ref>. Prema podacima iz [[Srbija|Srbije]], vanbolnička MRSA zastupljen je sa 17,7%, u različitom materijalu iz hirurških, pedijatrijskih, ORL, oftalmoloških i dermatoloških ambulanti <ref name="Petrović"/>. == Mehanizmi == Dva glavna mehanizma koja dovode do rezistencije [[stafilokokus aureus]]a na [[beta-laktamski antibiotik|beta-laktamske antibiotike]] su: * Produkcija dodatnog penicilin-vezujućeg proteina ''PBP2a'', koji je kodiran hromozomskim ''mecA'' genom, i nastavlja svoju funkciju u izgradnji ćelijskog zida bakterije i kada drugi penicilin vezujući proteini ''PBP1, 2 i 3'' budu inaktivirani antibiotikom i produkcija inducibilnog enzima beta-laktamaze koja razgrađuje [[beta-laktamski antibiotik|beta-laktamski prsten]] i inaktivira [[antibiotik]] <ref name="Lowy"/>. * Ređe zastupljeni mehanizmi rezistencije na stafilokokus aureus su modifikacija penicilin-vezujućih proteina ''PBP1, 2, i 4'' što dovodi do smanjenog afiniteta za ''BLA'' i hiperprodukcija [[beta-laktamaza]] koja je odgovorna za graničnu rezistenciju [[stafilokoke|stafilokoka]] na [[meticilin]] (''borderline-resistant Staphylococcus aureus – BORSA'') <ref name="Nelson"/>. Ovi ''BORSA'' sojevi karakterišu se vrednostima minimalne inhibitorne koncentracije ''(MIK)'' za oksacilin 4-8&nbsp;µg/ml i odsustvom ''mecA'' gena. Često se lažno proglašavaju meticilin rezistentnim stafilokokama ili čak meticilin senzitivnim <ref name="Nelson">Nelson L, Cockram CS, Lui G, Lam R, Lam E, Lai R, et al. ''Community case of methicillin-resistant Staphylococcus aureus infection.'' Emerg Infect Dis 2006; 12(1): 172−4.</ref> [[Datoteka:MecA Resistance.svg|mini|centar|600p|Dijagram prikazuje antibiotsku rezistenciju promenom ciljnog mesta antibiotika, po uzoru na rezistenciju MRSA prema [[penicilin]]u. Beta-laktamski antibiotici trajno inaktiviraju PBP enzime koji su neophodni za život bakterija trajno se vezujući za njihova aktivna mesta. Neki oblici MRSA, međutim, postoji i PBP koji neće dozvoliti da se antibiotik veže za njegovo aktivno mesto]]. == Dijagnostika == [[Datoteka:Muller Hinton agar with MRSA.jpg|thumb|300px|Miler Hinton agar pokazuje otpornu MRSA na oksacilinski disk]] U dijagnostici MRSA ključnu ulogu imaju mikrobiološke laboratorije i druge referentne laboratorije osposobljene za brzu identifikovanje pojave MRSA, primenom savremenih i brzih tehnika za identifikaciju i karakterizaciju MRSA.<ref>{{en}} ''Laboratory Detection of: Oxacillin/Methicillin-resistant Staphylococcus aureus'' na sajtu: [http://www.cdc.gov/HAI/settings/lab/lab_mrsa.html Centers for Disease Control and Prevention, USA], Pristupljeno 12. 4. 2013.</ref> Uprkos tome, bakterija generalno moraju biti gajena u krvi, urinu, sputumu, ili drugim tečnim kulturama iz telesnih tečnosti, u laboratorijiskim uslovima i u dovoljnim količinama potrebnim za dokazivanje u testovima. Kako shodno tome, ne postoji brz i jednostavan metod za dijagnozu MRSA, početna terapija se najčešće zasniva na osnovu sumnje od strane lekara koji leči obolelog, kako svako kašnjenje u lečenju ove vrste infekcije nebi imalo fatalne posledice. Tehnike dijagnostike MRSA sve više uključuju i primenu [[Polimerazna lančana reakcija|PCR-u realnom vremenu]]{{efn|Lančana reakcija polimeraza u realnom vremenu ili [[polimerazna lančana reakcija]]}} ili primenu kvantitativnog PCR, u kliničkim laboratorijama za brzu detekciju i identifikaciju MRSA sojeva, umnožavanjem njihovog [[molekul]]a [[DNK]].<ref name= FrancoisP>{{Cite book |chapterurl=http://www.horizonpress.com/staph|vauthors=Francois P, Schrenzel J| |year=2008|chapter=Rapid Diagnosis and Typing of ''Staphylococcus aureus''|title=Staphylococcus: Molecular Genetics|publisher=Caister Academic Press| isbn = 978-1-904455-29-5|pages=}}</ref><ref name=Mackay>{{Cite book | author = Mackay I M (editor). | title = Real-Time PCR in Microbiology: From Diagnosis to Characterization | publisher = Caister Academic Press | year = 2007 | url = http://www.horizonpress.com/rtmic | isbn = 978-1-904455-18-9 | pages = | access-date = 2019-01-04 | archive-date = 2016-10-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20161005204830/http://www.horizonpress.com/rtmic | url-status = dead }}</ref><ref>Coleman, WB i Tsongalis, GJ. ''Molecular Diagnostics: For the Clinical Laboratorian.'' Humana Press. {{page|year=2006|isbn=978-1-58829-356-5|pages=47}}56. i 65-74</ref> Još jedan značajan laboratorijski test za dijagnozu MRSA je test brze aglutinacije lateks čestica ili [[lateks test]], koji detektuje PBP2a protein. [[Protein]] PBP2a je varijanta [[penicilin vezujući protein|penicilin vezujućeg proteina]] koji daje sposobnost [[S. aureus]]u da bude otporan na [[oksacilin]].<ref name=Hardy>{{cite web|title=MRSA latex test for PBP2|last=Seiken|first=Denka|url=http://www.hardydiagnostics.com/catalog2/hugo/MRSALatexTest.htm|access-date=2019-01-04|archive-date=2009-03-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20090310034548/http://www.hardydiagnostics.com/catalog2/hugo/MRSALatexTest.htm|dead-url=yes}}</ref> == Novine u istraživanjima == Na osnovu nedavno objavljen studija farmaceutskog koncerna [[AstraZeneka]], ova farmaceutska kuća je na tržište izbacila [[antibiotik]] [[ceftarolinfosamil]], pod imenom [[Zinforo]]^® koji se pokazao uspešnim u lečenju MRSA. Iako ovaj antibiotik spada u grupu [[cefalosporini|cefalosporina]], on je pokazao delotvornost i protiv [[stafilokokus aureus]]a. Prema izjavi Ernsta Molitora primarijusa na Institutu za medicinsku mikrobiologiju, imunologiju i parazitologiju Univerzitetske klinike u Bonu ovaj antibiotik je pokazo zadovoljavajuće rezultate i da: „treba očekivati da će ovaj on imati manje neželjenih posledica od nekih drugih alternativnih lekova“.<ref>Brigite Osterat, Saša Bojić Novi antibiotik protiv MRSA (2012) [http://www.dw.de/dw/article/0,,16293639,00.html Deutsche Welle], Pristupljeno 12. 10. 2012.</ref> Otkrićem ovog leka i dalje problem rezistentnih bakterija nije rešen, jer bakterije poseduju izuetno veliku sposobnost preživljavanja, jer se brzo razmnožavaju i veoma brzo prilagođavaju novim životnim uslovima. Što se bakterije češće sreću sa lekovima koji ih uništavaju, veća je verovatnoća da neće uspeti da razviju odgovarajuće odbrambene mehanizme za sopstveni spas od takvih lekova. == Mere prevencije == === Izolacija kliconoša === Rizik od prenošenja MRSA sa kliconoša na zdrave osobe van zdravstvenih ustanova je mali. MRSA kliconoštvo obično je prolazno. Međutim, neki osobe mogu imati MRSA u nosu i na rukama (kontaktni dermatitisili ekcem) i mogu predstavljati primarni rezervoar. Takođe, osobe koje su dugo boravile u bolnici, ili su lečene antibioticima, bolesnici na dijalizi, kao i hirurški bolesnici i, uopšte, imuno-kompromitovani, podložniji su infekciji.<ref>Scheurich D, Woeltje K. ''Skin and soft tissue infections due to CA-MRSA.'' Mo Med 2009;106(4): 274-6.</ref><ref>Shalit I, Berger SA, Gorea A, Frimerman H. ''Widespread quinolone resistance among methicillin-resistant Staphylo-coccus aureus isolates in a general hospital.'' Antimicrob Agents Chemother 1989;33(4):593-4.</ref> Najbolji način prevencije zaražavanja MRSA infekcijom je da se izbegava direktan kontakt sa kožom, izlučevinama, odećom ili bilo kojim predmetima koji dolaze u kontakt; bilo sa pacijentima zaraženim MRSA-om ili direktno sa meticilin rezistentni stafilokokusom aureusom. To često nije moguće, jer MRSA-om zaraženi pojedinci ili prenocioci MRSA infekcije nisu odmah kao takvi identifikovani. Zdravi nosioci stafilokoka, posebno oni koji učestvuju u proizvodnji i distribuciji hrane, moraju se udaljiti sa posla i lečiti dok se ne obeskliče. Ipak, dešava se da posle lokalne primene antibiotika MRSA perzistira ili se naseljava na neko drugo mesto, ili se u toku lečenja može razviti rezistencija na, prethodno, osetljivi agens. Dokle god zaražena osoba na sebi ima održivu infekciju MRSA-om, u/ili na telu, ona se smatra infektivno (zaraznom) za svoju okolinu. === Lična higijena === Najsigurnije i najjednostavnija ali i najefikasnije mere za sprečavanje širenja MRSA su, počev od održavanja lične higijene (posebno ruku) do higijene radnog mesta, porodičnog domaćinstva. Zato je prvi korak u prevenciji MRSA pravilna i redovna higijena, a pre svega ruku: '''Obavezno pranje ruku''' * ''pre pripremanja hrane, jela ili pića'' * ''pre i posle dodirivanja očiju, nosa, usta, genitalije, [[rana]], [[akne|akni]], lišajeva, ili [[ospa|osipa]]'''' * ''pre i posle promene zavoja'' * ''pre i posle pušenja'' * ''pre i posle duvanja na [[nos]], kijanja i kašljanja'' * ''nakon izmokravanja, velike nužde ili kontakta sa telesneim tečnostima (mokraća, stoloca, iscedak iz nosa, ispljuvak, krv, vaginalni sekret) Ovvo uključuje i kontakt sa zaprljanom posteljinom sa telesnim tečnostima'' * ''nakon čišćenja kupatila, promene vaša i posteljina, i pranja veša'' * ''nakon dodirivanja stvari drugih ljudi, kao što su telefoni, kvake, ili kolica'' '''Dezinfekcija površina antisepticima''' Antiseptici su idealno rešenje u vidu rastvora ili antiseptičkih maramica i dostupni su u većini prodavnica sa sredstvima za održavanje higijene ruku i čistoće površina koje mogu biti kontaminirane MRSA-om. Antiseptike treba korisne kod kuće, na radnom mestu u teretanama, javnim toaletima ili skoro na svakom javnom mestu. == Napomene == {{notelist}} == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book | ref = harv | author = Mackay I M (editor). | title = Real-Time PCR in Microbiology: From Diagnosis to Characterization | publisher = Caister Academic Press | year = 2007 | url = http://www.horizonpress.com/rtmic | isbn = 978-1-904455-18-9 | access-date = 2019-01-04 | archive-date = 2016-10-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20161005204830/http://www.horizonpress.com/rtmic | url-status = dead }} * {{Cite book |ref= harv|chapterurl=http://www.horizonpress.com/staph|vauthors=Francois P, Schrenzel J|year=2008|chapter=Rapid Diagnosis and Typing of ''Staphylococcus aureus''|title=Staphylococcus: Molecular Genetics|publisher=Caister Academic Press| isbn = 978-1-904455-29-5}} == Vanjske veze == * {{en}} [https://web.archive.org/web/20111015174040/http://effectivehealthcare.ahrq.gov/index.cfm/search-for-guides-reviews-and-reports/?pageaction=displayproduct&productid=691 Comparative Effectiveness of Screening for Methicillin-Resistant Staphylococcus aureus (MRSA)] * {{sh}} [https://web.archive.org/web/20121012065951/http://medicinar.mef.hr/nastava/farmakologija/beta-laktamski-antibiotici-1 Beta-laktamski antibiotici (I) Penicilini] {{Reflista}} {{Kategorija na Wikiostavi|Methicillin-resistant Staphylococcus aureus}} [[Kategorija:Bakterije]] efoq56suv7x0t4wvyk2h44e3ujivr4p 10 4659172 42715969 42558995 2026-11-03T02:28:40Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Ostava]] na [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 42715969 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 737ujxt0jy7c9y3yslj7jbo6xhe9mr3 10 4659715 42715970 42558996 2026-11-03T02:28:42Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Ostava]] na [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 42715970 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 737ujxt0jy7c9y3yslj7jbo6xhe9mr3 10 4664736 42715933 42696788 2026-11-03T02:15:44Z Aca 108187 42715933 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Wikipedijina pravila i smjernice | state = {{{state<includeonly>|{{{1|autocollapse}}}</includeonly>}}} | bodyclass = hlist | titlestyle = {{{titlestyle|}}} | title = Ključna Wikipedijina [[Wikipedija:Pravila i smjernice|pravila i smernice]] | basestyle = text-align:center; | groupstyle = text-align:left; | groupwidth = 6.9em | above = * [[Wikipedija:Pet stubova|Pet stubova]] ** [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]] ** [[Wikipedija:Zanemarite sva pravila|Zanemarite sva pravila]] | group1 = Sadržaj | list1 = {{Navbox|child |groupstyle = text-align:left; font-weight: normal; |group1 = '''<span style="color:#118811;">{{abbr|1={{Large|P}}|2=Pravila}}</span>''' |list1 = * [[Wikipedija:Provjerljivost|Provjerljivost]] * [[Wikipedija:Bez originalnog istraživanja|Bez originalnog istraživanja]] * [[Wikipedija:Neutralnost|Neutralnost]] * [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]] * [[Wikipedija:Biografije živih osoba|Biografije živih osoba]] * [[Wikipedija:Pravila o upotrebi slika|Upotreba slika]] * [[Wikipedija:Wikipedia nije rečnik|Wikipedija nije rječnik]] * [[Wikipedija:Naslovi članaka|Naslovi članaka]] | group2 = '''<span style="color:#0077A4;">{{abbr|1={{Large|S}}|2=Smernice}}</span>''' | list2 = * [[Wikipedija:Značaj|Značaj]] * [[Wikipedija:Autobiografija|Autobiografija]] * [[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]] * [[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]] ** [[Wikipedija:Pouzdani izvori/Lista pouzdanih izvora na srpskohrvatskom jeziku|lista]] ** [[Wikipedija:Pouzdani izvori (medicina)|medicina]] * [[Wikipedija:Ne uključujte kompletne tekstove podužih primarnih izvora|Ne uključujte kopije primarnih izvora]] * [[Wikipedija:Plagijat|Plagijat]] * [[Wikipedija:Ne stvarajte obmane|Ne obmanjujte druge]] * [[Wikipedija:Marginalne teorije|Marginalne teorije]] * [[Wikipedija:Očigledne besmislice|Očigledne besmislice]] * [[Wikipedija:Vanjske veze|Vanjske veze]] * [[Wikipedija:Jezičke smjernice|Jezičke smjernice]] * [[Wikipedija:Rodno inkluzivan jezik|Rodno inkluzivan jezik]] * [[Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|Prijenos sadržaja]] * [[Wikipedija:Nacrti|Nacrti]] }} | group2 = Ponašanje | list2 = {{Navbox|child |groupstyle = text-align:left; font-weight: normal; |group1 = '''<span style="color:#118811;">{{abbr|1={{Large|P}}|2=Pravila}}</span>''' |list1 = * [[Wikipedija:Uljudnost|Uljudnost]] * [[Wikipedija:Konsenzus|Konsenzus]] ** [[Wikipedija:Tihi konsenzus|tihi konsenzus]] * [[Wikipedija:Glasanje|Glasanje]] * [[Wikipedija:Uznemiravanje|Uznemiravanje]] * [[Wikipedija:Vandalizam|Vandalizam]] * [[Wikipedija:Zanemarite sva pravila|Zanemarite sva pravila]] * [[Wikipedija:Bez ličnih napada|Bez ličnih napada]] * [[Wikipedija:Vlasništvo nad člancima|Vlasništvo nad člancima]] * [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama|Ratovanje izmjenama]] * [[Wikipedija:Rešavanje sukoba|Rješavanje sukoba]] * [[Wikipedija:Čaraparstvo|Čaraparstvo]] * [[Wikipedija:Bez pravnih pretnji|Bez pravnih prijetnji]] * [[Wikipedija:Zaštita djece|Zaštita djece]] * [[Wikipedija:Otkrivanje plaćenog doprinošenja|Otkrivanje plaćenog doprinošenja]] * [[Wikipedija:Pretpostavite dobru namjeru|Pretpostavite dobru namjeru]] * [[Wikipedija:Primjena pravila i smjernica Wikipedije na engleskom jeziku|Primjena pravila i smjernica Wikipedije na engleskom jeziku]] * [[Wikipedija:Nulta tolerancija|Nulta tolerancija]] | group2 = '''<span style="color:#0077A4;">{{abbr|1={{Large|S}}|2=Smernice}}</span>''' | list2 = * [[Wikipedija:Sukob interesa|Sukob interesa]] * [[Wikipedija:Remetilačko uređivanje|Remetilačko uređivanje]] * [[Wikipedija:Ne ometajte Wikipediju da biste nešto dokazali|Ne ometajte Wikipediju da biste nešto dokazali]] * [[Wikipedija:Bonton|Bonton]] * [[Wikipedija:Izigravanje sistema|Izigravanje sistema]] * [[Wikipedija:Agitiranje|Agitiranje]] * [[Wikipedija:Ne ujedajte novajlije|Ne ujedajte novajlije]] * [[Wikipedija:Učtivi nestanak|Učtivi nestanak]] * [[Wikipedija:Odgovaranje na pretnje|Odgovaranje na pretnje]] }} | group3 = Brisanje | list3 = {{Navbox|child |groupstyle = text-align:left; font-weight: normal; |group1 = '''<span style="color:#118811;">{{abbr|1={{Large|P}}|2=Pravila}}</span>''' |list1 = * [[Wikipedija:Pravila brisanja|Pravila brisanja]] * [[Wikipedija:Predloženo brisanje|Predloženo brisanje]] ** [[Wikipedija:Predloženo brisanje biografija živih ljudi|biografije živih ljudi]] * [[Wikipedija:Brzo brisanje|Brzo brisanje]] * [[Wikipedija:Napadačke stranice|Napadačke stranice]] * [[Wikipedija:Nadziranje|Nadziranje]] * [[Wikipedija:Brisanje izmena|Brisanje izmjena]] }} | group4 = Provedba | list4 ={{Navbox|child |groupstyle = text-align:left; font-weight: normal; |group1 = '''<span style="color:#118811;">{{abbr|1={{Large|P}}|2=Pravila}}</span>''' |list1 = * [[Wikipedija:Administratori|Administratori]] * [[Wikipedija:Birokrati|Birokrati]] * [[Wikipedija:Pravila blokiranja|Blokiranje]] * [[Wikipedija:Pravila brisanja|Brisanje]] * [[Wikipedija:Pravila zabrane|Zabrana]] * [[Wikipedija:Zaštita stranica|Zaštita stranica]] }} | group5 = Uređivanje | list5 = {{Navbox|child |groupstyle = text-align:left; font-weight: normal; |group1 = '''<span style="color:#118811;">{{abbr|1={{Large|P}}|2=Pravila}}</span>''' |list1 = * [[Wikipedija:Pravila uređivanja|Pravila uređivanja]] |group2 = '''<span style="color:#0077A4;">{{abbr|1={{Large|S}}|2=Smernice}}</span>''' |list2 = {{Navbox|child |groupstyle = text-align:left; font-weight: normal; |group2 = |list2 = * [[Wikipedija:Veličina članka|Veličina članka]] * [[Wikipedija:Budite odvažni|Budite odvažni]] * [[Wikipedija:Razvrstavanje|Razvrstavanje]] * [[Wikipedija:Naslovna napomena|Naslovna napomena]] * [[Wikipedija:Postavite indeksne članke|Postavite indeksne članke]] * [[Wikipedija:Podstranice|Podstranice]] * [[Wikipedija:Korisničke stranice|Korisničke stranice]] ** [[Wikipedija:Korisničke kutije|korisničke kutije]] * [[Wikipedija:Smernice za korišćenje stranice za razgovor|Stranica za razgovor]] ** [[Wikipedija:Potpis|potpisi]] * [[Wikipedija:Članak širokog pojma|Članak širokog pojma]] * [[Wikipedija:Imenski prostor projekta|Imenski prostor projekta]] | group3 = Stil | list3 = * [[Wikipedija:Stilski priručnik|Stilski priručnik]] * [[Wikipedija:Stilski priručnik/Pristupačnost|Pristupačnost]] ** [[Wikipedija:Učinite tehničke članke razumljivim|Razumljivost]] * [[Wikipedija:Datumi i brojevi|Datumi i brojevi]] * [[Wikipedija:Stilska pravila za slike|Stilska pravila za slike]] * [[Wikipedija:Oblikovanje|Oblikovanje]] * [[Wikipedija:Uvodni odeljak|Uvodni odjeljak]] * [[Wikipedija:Povezivanje|Povezivanje]] * [[Wikipedija:Spiskovi|Spiskovi]] |group4 =Klasifikacija |list4 = * [[Wikipedija:Kategorije, spiskovi i navigacioni šabloni|Kategorije, spiskovi i navigacioni šabloni]] * [[Wikipedija:Kategorizacija|Kategorizacija]] * [[Wikipedija:Imenski prostor šablona|Imenski prostor šablona]] }} }} | group6 = ''WMF'' | group6style = background: #dddddd; | list6 ={{Navbox|child |group1style = text-align:left; font-weight: normal; background: #e6e6e6; |group1 = '''<span style="color:#118811;">{{abbr|1={{Large|P}}|2=Pravila}}</span>''' |list1 = * [[:wmf:Policies|Spisak pravila]] * [[:wmf:Friendly space policy|Pravilo prijateljskog prostora]] * [[:wmf:Resolution:Licensing policy|Licenciranje i autorska prava]] * [[:wmf:Privacy policy|Pravila privatnosti]] * [[:wmf:Values|Vrijednosti]] * [[:wmf:FAQ/en|Često postavljana pitanja]] }} | belowstyle = font-weight: normal; | below = * [[Wikipedija:Pojednostavljeni pravilnik|Pojednostavljeni pravilnik]] }}<includeonly>[[Kategorija:Pravila i smjernice Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly> <noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Pravila i smjernice Wikipedije| ]] <!-- PLEASE ADD THIS TEMPLATE'S CATEGORIES TO THE /doc SUBPAGE, THANKS --> </noinclude> aq0rdwba4a1mh4b0705s5hiumovmdsr 4 4668474 42715940 41810549 2026-11-03T02:18:18Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikipedija:Neutralnost]] 42715940 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Neutralnost]] h5jjgxtu72hifxiqruk54tezoov1ycn 0 4670372 42716060 42488544 2026-11-03T10:21:13Z Zavičajac 76707 42716060 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode Sićevačka klisura | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:Sićevačka klisura 1.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Niš]], [[Bela Palanka]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 77.46 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: II kategorija<br/>Režim zaštite: II (1.191 ha) i III stepena (6.555 ha) | ovlaštenje = | osnivanje = 2000.<ref name="Sćevo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_SICEVACKA_KLISURA.pdf |title= Sićevačka klisura - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 16/2000) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = 1977. | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće Srbijašume | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Sićevačka klisura''' predstavlja jednu od najimpresivnijih i najvrednijih [[klisura]]stih i [[kanjon]]skih [[Krečnjak|krečnjačkih]] dolina na teritoriji jugoistočne [[Srbija|Srbije]]. Nalazi se između južnih padina Svrljiških planina i [[Suva planina|Suve planine]] i predstavlja probojnicu rijeke [[Nišava|Nišave]] kroz Kunovičku površ. Obuhvata 17 km dugu klisuru rijeke Nišave koja počinje od sela Prosek koje se nalazi 14 kilometra uzvodno od [[Niš]]a, a završava u selu Dolac, koje se nalazi u dolini [[Bela Palanka|Bele Palanke]]. U okviru klisure izdvajaju se tri morfološke cjeline - Gradiški kanjon, Prosečka klisura i Ostrovička kotlina. Poseban pečat njenom izgledu daju brojne [[Pećina|pećine]], potkapine, [[Jama|jame]], [[Vrtača|vrtače]], ostenjaci i impozantni [[Krečnjak|krečnjački]] ekskarpmani Kusače, poređani u lučni, amfiteatralni niz. Vrijednost područja Sićevačke klisure čine i brojni [[Srednji vijek|srednjovekovni]] [[manastir]]i, crkvišta, [[Gradina|gradine]] i utvrđenja, crkve i drugi vrijedni spomenici, lokaliteti i nalazišta. Među navedenim, dva manastira imaju status nepokretnih kulturnih dobara i očuvani su u celosti - Manastir Svete Bogorodice i Manastir Svete Petke „Iverica“. Takođe, očuvani su i dijelovi čuvenog [[Rimsko Carstvo|rimskog]] puta ''Via militaris''.<ref>{{Cite web |title=Park prirode Sićevačka klisura - parksdinarides.org - 25.12.2021 |url=https://parksdinarides.org/me/park/park_prirode_sicevacka_klisura/ |access-date=2022-01-01 |archive-date=2022-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220101175405/https://parksdinarides.org/me/park/park_prirode_sicevacka_klisura/ |dead-url=yes }}</ref> == Bioraznolikost == Uprkos brojnim uticajima čovjeka, na području klisure je registrovano prisustvo većeg broja endemičnih, endemoreliktnih, reliktnih , rijetkih i značajnih vrsta biljaka, čime predtavlja veliki refugijum biljnih vrsta Srbije, [[Balkan]]a i [[Evropa|Evrope]]. Biljne vrste koje se još sreću u klisuri su: [[žalfija]] (''Salvia officinalis'') čije je ovo najveće i najsjevernije nalazište, košutica ili [[žutilica]] (''Coronilla emerus L.''), submediteranska vrsta rijetka u Srbiji, divlji [[jorgovan]] (''Syringa vulgaris''), [[sedefče]] (''Ruta graveolens''), [[lijeska|mečja lijeska]] (''Corylus colurna''), [[divlja višnja]] i dr. Na ribarskom području “Sićevačka klisura” prisusutno je 6 vrsta riba: makedonska [[pastrmka]] (''Salmo macedonica''), dvopruga uklija (''Alburnoides bipunctatus''), [[mrena]] (''Barbus barbus''), [[Mrena|potočna mrena]] (''Barbus balcanicus''), krkuša (''Gobio sp.''), klen (''Leuciscus cephalus'') i dvopruga uklija i škobalj (Chondrostoma nasus). Usljed čestog ispuštanja hladne dubinske vode iz Zavojskog jezera koja preko rijeke Temske dospijeva u [[Nišava|Nišavu]], tokom decembra 2012. po prvi je zabilježeno i prisustvo makedonske pastrmke. Ova pastrmka pripada [[Egejsko more|Egejskom]] slivu, ali iz rijeke Jerme ulazi u Nišavu. <ref name="ribesićevklis">{{Cite web |url= https://srbijasume.rs/ssume/wp-content/uploads/2019/06/Program-upravljanja-RP-Sicevacka-klisura-2013.-2022..pdf |title=Sićevalka klisura - Program upravljanja |work= Univerzitet u Kragujevcu |accessdate= 9. 2. 2025 }}</ref> == Arheologija == U periodu od 2006—2010. godine, u okolini naselja Sićevo u Sićevačkoj klisuri obavljena su [[Arheologija|arheološka]] istraživanja dviju pećina — Velike i Male Balanice. Sprovedena istraživanja, na ovom nalazištu omogućila su prikupljanje brojnih nalaza iz [[Praistorija|praistorijskog]] doba.<ref name="hominidi">{{Cite web |url=http://www.archeolog-home.com/pages/content/mala-balanica-cave-serbie-mysterious-new-human-coexisted-with-neanderthals.html |title=Pećina Balanica u Srbiji - Misterija ljudske koegzistencije sa neandertalcima |work=Patrimundia Indi-Uni: Arheologija i antropologija |accessdate=19. 12. 2021 |archive-date=2017-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019215633/http://www.archeolog-home.com/pages/content/mala-balanica-cave-serbie-mysterious-new-human-coexisted-with-neanderthals.html }}{{en}}</ref> * Više hiljada alatki koje je proizveo [[neandertalac]] koji je živio na ovom prostoru Srbije u društvenim zajednicama od 10-15 članova, od jedne do tri biološke porodice koje su se uglavnom bavile sakupljanjem plodova i lovom. Oruđa su načinjena od kvarca, materijala koji se smatra da je lošijeg kvaliteta. Alatke bolje kakvoće, od kremena, nisu toliko brojne. Služila su kao strugači za obradu krzna i kože, zatim kao svrdla, a sa nazubljenim odbicima služila su u obradi drveta. * Dijelove donje vilice i dijelove postkranijalnog skeleta, falange i ključne kosti [[Hominidi|hominida]], preteča ljudske vrste, koja je prethodila neandertalcu. * Kosti [[hijena]], pećinskog medvjeda i kozoroga. * Jedno od najvažnijih otkrića sigurno je ognjište staro najmanje 200.000 godina, koje ukazuje na to da je u paleolitu neandertalac mogao da kontrolisano koristi vatru. To potkrepljuje teoriju da neandertalci nisu bili inferiorniji u odnosu na savremenog čoveka, kako se i sada smatra. Ispitivanje starosti vilice hominida BH-1 iz pećine Mala Balanica, zasnovane na elektronskoj spin rezonanciji u kombinaciji sa izotopskom analizom serije [[uran]]ijuma, i infracrvenim/post-infracrvenim luminiscencijskim datiranjem, daju minimalnu starost koja se kreće između 397.000 - 525.000 pne za . To potvrđuje da je to najistočniji primjerak hominida u Evropi datiranog u srednji pleistocen. Zaključci izvedeni iz morfologije vilice BH-1 stavljaju je izvan trenutno uočene varijacije evropskog ''Homo heidelbergensisa''. Nedostatak izvedenih neandertalskih osobina u BH-1 i njegovim savremenim primjercima u jugoistočnoj Evropi, kao što su Kocabaş, Vasogliano i Ceprano, zajedno sa sinapomorfijama srednjeg pleistocena, sugerira različite evolucijske sile koje djeluju na istoku kontinenta gdje izolacija nije igrala takvu ulogu tokom glacijacije. Ovi fosili su bliski morfotipu zajedničkog pretka neandertalaca i "modernog" [[Homo sapiens]]a. U tom kontekstu, Balkansko poluostrvo bi moglo biti dio geografskog rasprostiranja populacije „izvora“ jugozapadne Azije za navodnu uzastopnu repopulaciju Evrope u srednjem pleistocenu.<ref name="neandert">{{Cite web |url=https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0054608 |title= William J. Rink, Norbert Mercier, Dušan Mihailović, Mike W. Morley, Jeroen W. Thompson, Mirjana Roksandić - Nova radiometrijska analiza BH-1 hominida iz Balanike (Srbija): Značaj za razumijevanje uloge Balkana u ljudskoj evoluciji tokom srednjeg pleistocena |work=Plos computational - Objavljeno 2013. |accessdate= 19. 12. 2021}}{{en}}</ref> Profesor arheologije Filozofskog fakulteta [[Dušan Mihailović]], čiji tim je došao do otkrića, postavlja tezu da je na ovim prostorima došlo do interakcije između te dvije vrste, što bi bilo od izuzetnog značaja za istraživanje o evoluciji čovjeka. Mihailović tvrdi da u genima današnjeg evropskog stanovništva postoji dva do tri odsto gena neandertalaca, što dokazuje da je došlo do miješanja vrsta.<ref>{{Cite web |title=Neandertalac iz Sićeva: Nova arheološka otkrića u Srbiji mijenjaju istoriju čovječanstva - rs-lat.sputniknews.com |url=https://rs-lat.sputniknews.com/20200311/neandertalac-iz-siceva-nova-arheoloska-otkrica-u-srbiji-menjaju-istoriju-covecanstva-stefan-djuric-1122019990.html |access-date=2022-01-03 |archive-date=2022-01-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220103105956/https://rs-lat.sputniknews.com/20200311/neandertalac-iz-siceva-nova-arheoloska-otkrica-u-srbiji-menjaju-istoriju-covecanstva-stefan-djuric-1122019990.html |dead-url=yes }}</ref> == Hidroelektrane == U Sićevačkoj klisuri nalaze se dvije hidroelektrane napravljene u prvoj polovini XX veka: u Ostrovici hidrocentrala „Sveta Petka“ koja je počela sa radom 1908. godine, 13 godina poslije prve hidroelektrane na svijetu izgrađene na rijeci [[Nijagara|Nijagari]] (1895. — [[SAD]]). Još uvijek je u pogonu, pretežno sa opremom starom oko 100 godina. U selu Sićevo je hidrocentrala „Sićevo“, iz 1921. godine, čiji je idejni projektant bio [[Nikola Tesla]], zbog čega je proglašen počasnim građaninom Sićeva. == Park prirode == I u [[SFRJ]] dio područja Sićevačke klisure bio je stavljan pod zaštitu (Skupština opštine Niš, br. 022-48/77 od 26.01.1977. godine).<ref name="ZZPSpp">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat |title=Parkovi prirode u Srbiji |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije - www.paragraf.rs |access-date=19. 12. 2020 |archive-date=2021-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229151521/https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat }}</ref><ref name="ZZPSsićevklis">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/pp-sicevacka-klisura/?script=lat |title=Sićevalka klisura |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije - www.paragraf.rs |accessdate=9. 12. 2021 |archive-date=2022-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220101180909/https://www.zzps.rs/wp/pp-sicevacka-klisura/?script=lat }}</ref> Uredbom objavljenom u Službenom glasniku RS, br. 16/2000, Sićevačka klisura proglašena je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro velikog značaja i svrstana u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju - [[Zaštićeni krajolik|Predio izuzetnih odlika]].<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Park prirode obuhvata područje opština Niš i Bela Palanka ukupne površine 7.746 ha, od čega na području opštine Niš 5.559 ha i na području opštine Bela Palanka 2.187 ha. Na području Parka prirode „Sićevačka klisura” ustanovljen je režim zaštite II stepena na lokalitetima Gradištanskog kanjona i Vis Kusače ukupne površine 1.191 ha. i režim zaštite III stepena na većem dijelu područja, površine od 6.555 ha. == Vanjske veze == * {{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/pp-sicevacka-klisura/?script=lat |title=Sićevalka klisura |work= Dinaridi |accessdate=9. februar 2025 |archive-date=2022-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220101180909/https://www.zzps.rs/wp/pp-sicevacka-klisura/?script=lat }} == Reference == {{Reflista|2}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Sićevo Gorge}} {{normativna kontrola}} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] [[Kategorija:Niš]] [[Kategorija:Bela Palanka]] 4g9bqt6ln0wzlljdnm9tah2rtgsjqjy 4 4673155 42715920 42653710 2026-11-02T22:25:37Z Vipz 151311 42715920 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | naslov = Mjesec Azije 2016.<div style="margin-right:1em; float:right;">[[Datoteka:WAM 2016 Banner-sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]]</div> | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je bio online edit-a-thon s ciljem poboljšanja razumijevanja među azijskim Wikipedijinim zajednicama. Održao se tokom novembra 2016., a svrha Mjeseca Azije na srpskohrvatskoj Wikipediji je unaprijediti kvantitetu i kvalitetu članaka u vezi s azijskim zemljama. Prethodne je godine u Mjesecu Azije na Wikipediji doprineseno više od 7000 članaka na 43 jezika. Kao simbol prijateljstva među Wikipedijinim azijskim zajednicama svaki učesnik koji izradi najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije dobit će specijalno dizajniranu Wikipedijinu dopisnicu iz drugih zemalja učesnica. Wikipedisti koji izrade najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. [[Datoteka:Asia (orthographic projection).svg|center|200px|alt=Azija na globusu]] == Organizatori == * [[User:Conquistador|Conquistador]] * [[User:MirkoS18|MirkoS18]] * [[User:AddisWang|AddisWang]] == Učesnici == *[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]]) *[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) *[[Korisnik:永永世世|永永世世]] ([[Razgovor sa korisnikom:永永世世|razgovor]]) == Članci == Ukupno je bilo napisano 10 članaka. *[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]]): **[[Tōru Kitajima]] **[[Abdus Salam]] **[[Hong Myeong-bo]] **[[U Thant]] **[[Sanjūgo Naoki]] **[[Kogorō Akechi]] *[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]): **[[Kneževska država]] **[[Dijalog za azijsku saradnju]] **[[Državni univerzitet u Samarkandu]] **[[Nacionalna biblioteka Kine]] | podnožje = <div> == Korisni linkovi == {{flatlist| * [[m:Wikipedia Asian Month|Pilot-stranica na Meti]] * [[m:Wikipedia Asian Month/Onsite edit-a-thon|Onsite edit-a-thon]] * [[m:Wikipedia Asian Month/QA|Pitanja i odgovori]] }} == Afilijacije == [[Datoteka:Wikimedia-logo black.svg|40px|left|alt=|link=]] {{flatlist| * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije]] rij3sjli1o2gof0yytvavzqdjrejbdj 42716013 42715920 2026-11-03T05:57:59Z Vipz 151311 42716013 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | slika = [[Datoteka:WAM 2016 Banner-sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]] | naslov = Mjesec Azije 2016. | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je bio online edit-a-thon s ciljem poboljšanja razumijevanja među azijskim Wikipedijinim zajednicama. Održao se tokom novembra 2016., a svrha Mjeseca Azije na srpskohrvatskoj Wikipediji je unaprijediti kvantitetu i kvalitetu članaka u vezi s azijskim zemljama. Prethodne je godine u Mjesecu Azije na Wikipediji doprineseno više od 7000 članaka na 43 jezika. Kao simbol prijateljstva među Wikipedijinim azijskim zajednicama svaki učesnik koji izradi najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije dobit će specijalno dizajniranu Wikipedijinu dopisnicu iz drugih zemalja učesnica. Wikipedisti koji izrade najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. [[Datoteka:Asia (orthographic projection).svg|center|200px|alt=Azija na globusu]] == Organizatori == * [[User:Conquistador|Conquistador]] * [[User:MirkoS18|MirkoS18]] * [[User:AddisWang|AddisWang]] == Učesnici == *[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]]) *[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]) *[[Korisnik:永永世世|永永世世]] ([[Razgovor sa korisnikom:永永世世|razgovor]]) == Članci == Ukupno je bilo napisano 10 članaka. *[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|razgovor]]): **[[Tōru Kitajima]] **[[Abdus Salam]] **[[Hong Myeong-bo]] **[[U Thant]] **[[Sanjūgo Naoki]] **[[Kogorō Akechi]] *[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] ([[Razgovor sa korisnikom:MirkoS18|razgovor]]): **[[Kneževska država]] **[[Dijalog za azijsku saradnju]] **[[Državni univerzitet u Samarkandu]] **[[Nacionalna biblioteka Kine]] | podnožje = <div> == Korisni linkovi == {{flatlist| * [[m:Wikipedia Asian Month|Pilot-stranica na Meti]] * [[m:Wikipedia Asian Month/Onsite edit-a-thon|Onsite edit-a-thon]] * [[m:Wikipedia Asian Month/QA|Pitanja i odgovori]] }} == Afilijacije == [[Datoteka:Wikimedia-logo black.svg|40px|left|alt=|link=]] {{flatlist| * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije]] lh8fw37b1jc3644auv5n77el4da3z6y 4 4674350 42715928 42715809 2026-11-02T23:15:06Z Vipz 151311 42715928 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | slika = [[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]] | naslov = Mjesec Azije | podnaslov = uređivačka akcija od 1. novembra do 30. novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivačka akcija i kampanja koja se održava novembrom/studenom posvećena stvaranju i unapređivanju sadržaja o [[Azija|Aziji]] na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po šesti puta održava 2026. godine. Mjesec Azije je u deset godina svog postojanja zabilježio preko 50.000 novih članaka na više od 60 jezika. Kao simbol prijateljstva među Wikipedijinim azijskim zajednicama svaki učesnik ili učesnica koji izradi najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije dobija specijalno dizajniranu Wikipedijinu dopisnicu iz drugih zemalja učesnica. Kada to nije moguće, učesnik ili učesnica se nagrađuje digitalnom spomenicom koju potom može prikazati na svojoj korisničkoj stranici. Učesnici i učesnice koji doprinesu najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. [[File:Asia (orthographic projection).svg|center|200px]] <div style="text-align:center;"> {{clickable button|Posjeti izdanje za 2026. godinu!|link=Wikipedija:Mjesec Azije 2026.|action=progressive|weight=primary}} </div> == Članci po godinama == * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2016.|2016.]] ([https://fountain.toolforge.org/editathons/asian-month-2016-sh rezultati]) * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2022./Članci|2022.]] ([https://outreachdashboard.wmflabs.org/courses/Serbo-Croatian_Wikipedia/Wikipedia_Asian_Month_2022_in_Serbo-Croatian rezultati]) * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2023./Članci|2023.]] * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2024./Članci|2024.]] * [[Wikipedija:Mjesec Azije 2025./Članci|2025.]] | podnožje = <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col"> ; Afilijacije {{flatlist| * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> <div class="info-columns__col"> ; Korisni linkovi {{flatlist| * [[m:Wikipedia Asian Month|Pilot-stranica na Meti]] * [[m:Wikipedia Asian Month/Onsite edit-a-thon|Maraton uživo na licu mjesta]] * [[m:Wikipedia Asian Month/QA|Pitanja i odgovori]] * [[Wikipedija:Mjesec Azije/spomenica|Spomenica za učešće]] }} </div> </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije]] [[Kategorija:Uređivačke akcije]] a2iqem3if82l54n83ink7f2kgc5armx 2 4676787 42716057 42715732 2026-11-03T08:57:08Z Zavičajac 76707 42716057 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Sćevo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_SICEVACKA_KLISURA.pdf |title= UREDBA O ZAŠTITI PARKA PRIRODE "SIĆEVAČKA KLISURA" |work= („Sl. glasnik RS”, br. 16/2000) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – [[Raška]] – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susjednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> Pretpostavlja se da su Stolovi dobili naziv po obližnjem [[Manastir Žiča|manastiru Žiča]] u kojem je “stolovao” prvi srpski arhiepiskop [[Sveti Sava]]. == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografskih fenomena i vodotokova sa uskim i strmim dolinama [[klisura]]stog i [[kanjon]]skog izgleda. Vodotokovi su: Crna rijeka, Brezanska reka, Mirajica, Vilova, Jelova rijeke i Meljanica. Nestalni i tokom leta presušuju: Maglešnica, Dobrostranska rijeka, Stolski potok, Šošanica i dr. * dva vegetacijska pojasa – [[hrast]]ov i [[Bukva|bukov]], sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema.<ref name="Šume">{{Cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/drustvo/predeo-izuzetnih-odlika-stolovi-priroda-juzno-od-kraljeva-proglasena-je-zasticenim/7xn58gg |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „STOLOVI“ Priroda južno od Kraljeva proglašena je zaštićenim područjem od VELIKOG ZNAČAJA, i to s razlogom– od pogleda zastaje dah! |work= Blic - www.blic.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Recentno stanje vegetacije odlikuje velika degradiranost šumskih površina (sa prisustvom njihovih različitih progradacionih i degradacionih stadijuma sa značajnim učešćem šibljaka), kao i velike površine pod pašnjacima i kamenjarima. Lokalne klimatske prilike predjela i posebno prisustvo serpentinitske geološke podloge uticali su na pojavu kserofilnih tipova [[Flora|flore]] i vegetacije. Ovo se posebno odnosi na otvorene kamenjare kod kojih je vegetacijska sezona relativno kratka i već početkom ljeta biljni pokrivač biva sasušen. Lokalno, na zaklonjenijim stranama, duž jaruga, pored vodenih tokova kao i na višim nadmorskim visinama razvijaju se i mezofilniji i higrofilniji tipovi vegetacije. * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cijele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 ljekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste [[Skakavac|skakavaca]]), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta [[Fauna|faune]] [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih [[Ekologija|ekoloških]] faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog [[medvjed]]a, vidre i [[Divokoza|divokoze]] koja je nakon neuspješnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog vijeka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref><ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> == Zaštićeno područje == Uredbom objavljenom u Službenom glasniku RS, br. 16/2000, Sićevačka klisura proglašena je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro velikog značaja i svrstana u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju - [[Predio izuzetnih odlika]].<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Na području Parka prirode 2.980.49 ha nalazi se u državnoj imovini, a 7% u privatnoj. Društvena svojina obuhvata 6% područja Utvrđena su tri stepena režima zaštite I (15,9%), II (178,11%) i III (327,64%)stepena. ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predjela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna rijeka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata sjeveroistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika. Nakon proglašenja PIO Stolovi i PIO Željin, površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Mag stol.jpg| File:Maglič Castle in the Distance 02.jpg|Tvržava Maflič File:Divlji konji na Stolovima.jpg|Divlji konji na Stolovima File:Čiker Peak on Mt. Stolovi 02.jpg File:Stolovi.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] 0rfl8gf9qgeuebqwwcln3twku6q97i3 42716058 42716057 2026-11-03T09:16:50Z Zavičajac 76707 42716058 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Sćevo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_SICEVACKA_KLISURA.pdf |title= UREDBA O ZAŠTITI PARKA PRIRODE "SIĆEVAČKA KLISURA" |work= („Sl. glasnik RS”, br. 16/2000) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – [[Raška]] – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susjednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> Pretpostavlja se da su Stolovi dobili naziv po obližnjem [[Manastir Žiča|manastiru Žiča]] u kojem je “stolovao” prvi srpski arhiepiskop [[Sveti Sava]]. == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografskih fenomena i vodotokova sa uskim i strmim dolinama [[klisura]]stog i [[kanjon]]skog izgleda. Vodotokovi su: Crna rijeka, Brezanska reka, Mirajica, Vilova, Jelova rijeke i Meljanica. Nestalni i tokom leta presušuju: Maglešnica, Dobrostranska rijeka, Stolski potok, Šošanica i dr. * dva vegetacijska pojasa – [[hrast]]ov i [[Bukva|bukov]], sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema.<ref name="Šume">{{Cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/drustvo/predeo-izuzetnih-odlika-stolovi-priroda-juzno-od-kraljeva-proglasena-je-zasticenim/7xn58gg |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „STOLOVI“ Priroda južno od Kraljeva proglašena je zaštićenim područjem od VELIKOG ZNAČAJA, i to s razlogom– od pogleda zastaje dah! |work= Blic - www.blic.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Recentno stanje vegetacije odlikuje velika degradiranost šumskih površina (sa prisustvom njihovih različitih progradacionih i degradacionih stadijuma sa značajnim učešćem šibljaka), kao i velike površine pod pašnjacima i kamenjarima. Lokalne klimatske prilike predjela i posebno prisustvo serpentinitske geološke podloge uticali su na pojavu kserofilnih tipova [[Flora|flore]] i vegetacije. Ovo se posebno odnosi na otvorene kamenjare kod kojih je vegetacijska sezona relativno kratka i već početkom ljeta biljni pokrivač biva sasušen. Lokalno, na zaklonjenijim stranama, duž jaruga, pored vodenih tokova kao i na višim nadmorskim visinama razvijaju se i mezofilniji i higrofilniji tipovi vegetacije. * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cijele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 ljekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste [[Skakavac|skakavaca]]), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta [[Fauna|faune]] [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih [[Ekologija|ekoloških]] faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog [[medvjed]]a, vidre i [[Divokoza|divokoze]] koja je nakon neuspješnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog vijeka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref><ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> == Zaštićeno područje == Uredbom objavljenom u Službenom glasniku RS, br. 16/2000, Sićevačka klisura proglašena je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro velikog značaja i svrstana u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju - [[Zaštićeni krajolik|Predio izuzetnih odlika]].<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Park prirode obuhvata područje opština Niš i Bela Palanka ukupne površine 7.746 ha, od čega na području opštine Niš 5.559 ha i na području opštine Bela Palanka 2.187 ha. Na području Parka prirode „Sićevačka klisura” ustanovljen je režim zaštite II stepena na lokalitetima Gradištanskog kanjona i Vis Kusače ukupne površine 1.191 ha. i režim zaštite III stepena na većem dijelu područja, površine od 6.555 ha. ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predjela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna rijeka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata sjeveroistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika. Nakon proglašenja PIO Stolovi i PIO Željin, površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Mag stol.jpg| File:Maglič Castle in the Distance 02.jpg|Tvržava Maflič File:Divlji konji na Stolovima.jpg|Divlji konji na Stolovima File:Čiker Peak on Mt. Stolovi 02.jpg File:Stolovi.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] p3pkow8v4g76jkwhv4t5z624wl2i2op 42716061 42716058 2026-11-03T10:22:13Z Zavičajac 76707 42716061 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Stolovi" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Gradska Kosa (City Slope) on Mt. Stolovi.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2000.<ref name="Sćevo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_SICEVACKA_KLISURA.pdf |title= Sićevačka klisura - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 16/2000) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – [[Raška]] – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susjednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> Pretpostavlja se da su Stolovi dobili naziv po obližnjem [[Manastir Žiča|manastiru Žiča]] u kojem je “stolovao” prvi srpski arhiepiskop [[Sveti Sava]]. == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografskih fenomena i vodotokova sa uskim i strmim dolinama [[klisura]]stog i [[kanjon]]skog izgleda. Vodotokovi su: Crna rijeka, Brezanska reka, Mirajica, Vilova, Jelova rijeke i Meljanica. Nestalni i tokom leta presušuju: Maglešnica, Dobrostranska rijeka, Stolski potok, Šošanica i dr. * dva vegetacijska pojasa – [[hrast]]ov i [[Bukva|bukov]], sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema.<ref name="Šume">{{Cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/drustvo/predeo-izuzetnih-odlika-stolovi-priroda-juzno-od-kraljeva-proglasena-je-zasticenim/7xn58gg |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „STOLOVI“ Priroda južno od Kraljeva proglašena je zaštićenim područjem od VELIKOG ZNAČAJA, i to s razlogom– od pogleda zastaje dah! |work= Blic - www.blic.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Recentno stanje vegetacije odlikuje velika degradiranost šumskih površina (sa prisustvom njihovih različitih progradacionih i degradacionih stadijuma sa značajnim učešćem šibljaka), kao i velike površine pod pašnjacima i kamenjarima. Lokalne klimatske prilike predjela i posebno prisustvo serpentinitske geološke podloge uticali su na pojavu kserofilnih tipova [[Flora|flore]] i vegetacije. Ovo se posebno odnosi na otvorene kamenjare kod kojih je vegetacijska sezona relativno kratka i već početkom ljeta biljni pokrivač biva sasušen. Lokalno, na zaklonjenijim stranama, duž jaruga, pored vodenih tokova kao i na višim nadmorskim visinama razvijaju se i mezofilniji i higrofilniji tipovi vegetacije. * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cijele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 ljekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste [[Skakavac|skakavaca]]), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta [[Fauna|faune]] [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih [[Ekologija|ekoloških]] faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog [[medvjed]]a, vidre i [[Divokoza|divokoze]] koja je nakon neuspješnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog vijeka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref><ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> == Zaštićeno područje == Uredbom objavljenom u Službenom glasniku RS, br. 16/2000, Sićevačka klisura proglašena je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro velikog značaja i svrstana u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju - [[Zaštićeni krajolik|Predio izuzetnih odlika]].<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Park prirode obuhvata područje opština Niš i Bela Palanka ukupne površine 7.746 ha, od čega na području opštine Niš 5.559 ha i na području opštine Bela Palanka 2.187 ha. Na području Parka prirode „Sićevačka klisura” ustanovljen je režim zaštite II stepena na lokalitetima Gradištanskog kanjona i Vis Kusače ukupne površine 1.191 ha. i režim zaštite III stepena na većem dijelu područja, površine od 6.555 ha. ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predjela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna rijeka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata sjeveroistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika. Nakon proglašenja PIO Stolovi i PIO Željin, površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Mag stol.jpg| File:Maglič Castle in the Distance 02.jpg|Tvržava Maflič File:Divlji konji na Stolovima.jpg|Divlji konji na Stolovima File:Čiker Peak on Mt. Stolovi 02.jpg File:Stolovi.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Stolovi}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] ey925aj41zk7hb8zb1ypuz8mzpnv6dr 42716066 42716061 2026-11-03T11:40:33Z Zavičajac 76707 42716066 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode "Golija" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]], [[Ivanjica]], [[Novi Pazar]], [[Raška]] i [[Sjenica]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 99.32 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2000.<ref name="Sćevo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_SICEVACKA_KLISURA.pdf |title= Sićevačka klisura - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 16/2000) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – [[Raška]] – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susjednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> Pretpostavlja se da su Stolovi dobili naziv po obližnjem [[Manastir Žiča|manastiru Žiča]] u kojem je “stolovao” prvi srpski arhiepiskop [[Sveti Sava]]. == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografskih fenomena i vodotokova sa uskim i strmim dolinama [[klisura]]stog i [[kanjon]]skog izgleda. Vodotokovi su: Crna rijeka, Brezanska reka, Mirajica, Vilova, Jelova rijeke i Meljanica. Nestalni i tokom leta presušuju: Maglešnica, Dobrostranska rijeka, Stolski potok, Šošanica i dr. * dva vegetacijska pojasa – [[hrast]]ov i [[Bukva|bukov]], sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema.<ref name="Šume">{{Cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/drustvo/predeo-izuzetnih-odlika-stolovi-priroda-juzno-od-kraljeva-proglasena-je-zasticenim/7xn58gg |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „STOLOVI“ Priroda južno od Kraljeva proglašena je zaštićenim područjem od VELIKOG ZNAČAJA, i to s razlogom– od pogleda zastaje dah! |work= Blic - www.blic.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Recentno stanje vegetacije odlikuje velika degradiranost šumskih površina (sa prisustvom njihovih različitih progradacionih i degradacionih stadijuma sa značajnim učešćem šibljaka), kao i velike površine pod pašnjacima i kamenjarima. Lokalne klimatske prilike predjela i posebno prisustvo serpentinitske geološke podloge uticali su na pojavu kserofilnih tipova [[Flora|flore]] i vegetacije. Ovo se posebno odnosi na otvorene kamenjare kod kojih je vegetacijska sezona relativno kratka i već početkom ljeta biljni pokrivač biva sasušen. Lokalno, na zaklonjenijim stranama, duž jaruga, pored vodenih tokova kao i na višim nadmorskim visinama razvijaju se i mezofilniji i higrofilniji tipovi vegetacije. * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cijele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 ljekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste [[Skakavac|skakavaca]]), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta [[Fauna|faune]] [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih [[Ekologija|ekoloških]] faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog [[medvjed]]a, vidre i [[Divokoza|divokoze]] koja je nakon neuspješnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog vijeka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref><ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> == Zaštićeno područje == Uredbom objavljenom u Službenom glasniku RS, br. 16/2000, Sićevačka klisura proglašena je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro velikog značaja i svrstana u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju - [[Zaštićeni krajolik|Predio izuzetnih odlika]].<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Park prirode obuhvata područje opština Niš i Bela Palanka ukupne površine 7.746 ha, od čega na području opštine Niš 5.559 ha i na području opštine Bela Palanka 2.187 ha. Na području Parka prirode „Sićevačka klisura” ustanovljen je režim zaštite II stepena na lokalitetima Gradištanskog kanjona i Vis Kusače ukupne površine 1.191 ha. i režim zaštite III stepena na većem dijelu područja, površine od 6.555 ha. ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predjela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna rijeka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata sjeveroistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika. Nakon proglašenja PIO Stolovi i PIO Željin, površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Dom izviđača Kragujevca, Rudno, Golija.jpg|Dom izviđača File:Edu Viki kamp Golija, dan prvi 20.jpg|Kamp File:01 - Crkva Svete Trojice - Rudno.jpg|Crkva svete Trojice File:Crkva Svetog Nikole Rudno Golija.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Golija}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] [[Kategorija:Ivanjica]], [[Kategorija:Novi Pazar]] [[Kategorija:Raška]] [[Kategorija:Sjenica]] 5anro146zyrfrcbbhkagmmqo51swejq 42716067 42716066 2026-11-03T11:50:34Z Zavičajac 76707 42716067 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode "Golija" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:Golija 0041.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]], [[Ivanjica]], [[Novi Pazar]], [[Raška]] i [[Sjenica]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 751 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite I (15,17%), II (30,98%) i III (53,86%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2000.<ref name="Golija">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Golija - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 45/2001 i 47/2009) ) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Stolovi''' je naziv [[Planina|planinskog]] masiva koji pripada planinskom sistemu unutrašnjih [[Dinaridi|Dinarida]]. Nalazi se u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]] na teritoriji [[Kraljevo|Kraljeva]]. Sa zapada je oivičen rijekom [[Ibar]] i magistralnim putem Kraljevo – [[Raška]] – [[Novi Pazar]], a sa juga tokom Brezanske (Gvozdačke) reke i granicama susjednog Specijalnog rezervata prirode [[Goč-Gvozdac]]. Istočnu granicu čini dolina rijeke Ribnice, dok sjevernu granicu predstavlja greben Kukuroža i Mataruška i Prevojska.<ref name="Stolovi"/> Pretpostavlja se da su Stolovi dobili naziv po obližnjem [[Manastir Žiča|manastiru Žiča]] u kojem je “stolovao” prvi srpski arhiepiskop [[Sveti Sava]]. == Opis == Planina Stolovi stavljena je pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografskih fenomena i vodotokova sa uskim i strmim dolinama [[klisura]]stog i [[kanjon]]skog izgleda. Vodotokovi su: Crna rijeka, Brezanska reka, Mirajica, Vilova, Jelova rijeke i Meljanica. Nestalni i tokom leta presušuju: Maglešnica, Dobrostranska rijeka, Stolski potok, Šošanica i dr. * dva vegetacijska pojasa – [[hrast]]ov i [[Bukva|bukov]], sa nizom umetnutih i izmenjenih ekosistema.<ref name="Šume">{{Cite web |url= https://www.blic.rs/vesti/drustvo/predeo-izuzetnih-odlika-stolovi-priroda-juzno-od-kraljeva-proglasena-je-zasticenim/7xn58gg |title= PREDEO IZUZETNIH ODLIKA „STOLOVI“ Priroda južno od Kraljeva proglašena je zaštićenim područjem od VELIKOG ZNAČAJA, i to s razlogom– od pogleda zastaje dah! |work= Blic - www.blic.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Recentno stanje vegetacije odlikuje velika degradiranost šumskih površina (sa prisustvom njihovih različitih progradacionih i degradacionih stadijuma sa značajnim učešćem šibljaka), kao i velike površine pod pašnjacima i kamenjarima. Lokalne klimatske prilike predjela i posebno prisustvo serpentinitske geološke podloge uticali su na pojavu kserofilnih tipova [[Flora|flore]] i vegetacije. Ovo se posebno odnosi na otvorene kamenjare kod kojih je vegetacijska sezona relativno kratka i već početkom ljeta biljni pokrivač biva sasušen. Lokalno, na zaklonjenijim stranama, duž jaruga, pored vodenih tokova kao i na višim nadmorskim visinama razvijaju se i mezofilniji i higrofilniji tipovi vegetacije. * oko 700 biljnih vrsta ili petine folore cijele Srbije, od čega je njih 295 nacionalnog i međunarodnog značaja od kojih su 164 ljekovite i imaju i druge privredne potencijale. * beskičmenjaka (65 vrsta pravokrilaca, 30 vrsta zrikavaca, tri vrste popaca i 32 vrste [[Skakavac|skakavaca]]), * deset vrsta [[riba]], iz 4 familije (''Salmonidae, Cyprinidae, Cobitidae i Balitoridae''). * 19 vrsta [[Fauna|faune]] [[Vodozemci|vodozemaca]] i [[Gmizavci|gmizavaca]], od 45 koliko ima na području cijele Srbije. Povećani broj je određen kombinacijom brojnih [[Ekologija|ekoloških]] faktora i položajem koji masiv zauzima na Balkanskom poluostrvu, kao i istorijom formiranja ovog dijela kopna. * 125 vrste [[ptica]] što predstavlja 35,51% od ukupnog broja vrsta (352) registrovanih u Srbiji. Ovakav diverzitet ptica je prisutan i pored činjenice da na ovom području nema većih vodenih staništa koja po pravilu prati velika raznovrsnost ptica, naročito ptica vodenih staništa (patke, guske, čaplje, gnjurci, šljukarice). * 47 vrsta [[Sisari|sisara]], od kojih su najznačajnije prisustvo mrkog [[medvjed]]a, vidre i [[Divokoza|divokoze]] koja je nakon neuspješnog naseljavanja tokom 60-tih godina prošlog vijeka ponovo naseljena na ovu planinu 2007. godine.<ref name="ŽeljStolovi">{{Cite web |url= https://www.kraljevackenovosti.com/kako-sacuvati-predeo-izuzetnih-odlika-stolovi/ |title= Kako (sa)čuvati Predeo izuzetnih odlika „Stolovi“? |work= Kraljevačke novosti - www.kraljevackenovosti.com |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref><ref name="ŽeljStol">{{Cite web |url= https://energetskiportal.rs/srbija-dobila-dva-podrucja-izuzetnih-odlika/ |title= Srbija dobila dva područja izuzetnih odlika |work= Energetski portal - /energetskiportal.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> == Zaštićeno područje == Uredbom objavljenom u Službenom glasniku RS, br. 16/2000, Sićevačka klisura proglašena je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro velikog značaja i svrstana u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju - [[Zaštićeni krajolik|Predio izuzetnih odlika]].<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Park prirode Golija obuhvata delove područja opština Ivanjica, Kraljevo, Raška, Novi Pazar i Sjenica, ukupne površine 75.183,00 ha i to u 27.306,00 ha u državnoj, a 47.877,00 ha u privatnoj svojini: Na području Parka prirode „Sićevačka klisura” ustanovljen je režim zaštite II stepena na lokalitetima Gradištanskog kanjona i Vis Kusače ukupne površine 1.191 ha. i režim zaštite III stepena na većem dijelu područja, površine od 6.555 ha. ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predjela izuzetnih odlika „Stolovi” iznosi 9.932,10 ha, od čega je u državnoj svojini 8.699,64 ha (87,59%), u privatnoj svojini 1.113,59 ha (11,21%) i u drugim oblicima svojine 118,87 ha (1,2%), od čega je I stepenom obuhvaćeno 15,17%, II stepenom 30,98% i III stepenom 53,86% ukupne površine područja Predela izuzetnih odlika „Stolovi”. Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 1.506,35 ha, odnosno 15,17%, površine, i odnosi se na lokalitete: * Crna Rijeka, * Maglešnica - Stolski potok Režim zaštite II stepena, ukupne površine 3.076,56 ha, odnosno 30,98% površine predjela”, obuhvata sledeće lokalitete: * Košarani”, obuhvata prostor oko zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena (lokalitet „Crna rijeka”), * „Ibar”, obuhvata prostor oko lokaliteta „Maglešnica – Stolski potok”, odnosno zone sa predviđenim režimom zaštite I stepena, * „Borovita kosa – Goleš”, obuhvata sjeveroistočne i istočne padine Stolova gledano od centralne planinske grede, Režim zaštite III stepena, 5.349,19 ha, odnosno 53,86% površine predjela izuzetnih odlika. Nakon proglašenja PIO Stolovi i PIO Željin, površina pod zaštitom povećana je na 8 odsto ukupne površine teritorije Republike Srbije, čime je ispunjen cilj definisan Akcionim planom za sprovođenje Programa Vlade i Akcionim planom za sprovođenje Programa zaštite prirode Republike Srbije za period od 2021-2023. godine == Galerija == <gallery> File:Jezero Ticar na Goliji.jpg|Jezero Tičar File:Waterfall on the River Izubra.jpg|Vodopad Izubre File:Dom izviđača Kragujevca, Rudno, Golija.jpg|Dom izviđača File:Edu Viki kamp Golija, dan prvi 20.jpg|Kamp File:01 - Crkva Svete Trojice - Rudno.jpg|Crkva svete Trojice File:Crkva Svetog Nikole Rudno Golija.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Golija}} [[Kategorija:Planine u Srbiji] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji] [[Kategorija:Kraljevo] [[Kategorija:Ivanjica]], [[Kategorija:Novi Pazar]] [[Kategorija:Raška]] [[Kategorija:Sjenica]] fpqz24vb369bt0nspfruzjmj1ui2jhh 0 4676818 42715856 42713782 2026-11-02T13:07:38Z Dwina744 178014 +izv. 42715856 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=rdinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=vmilunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=vmilunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=asegvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=msteric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=jsvoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </div> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=sfejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=rsurroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </div> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=vafric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=narneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=narneric2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=ibekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=mbenka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=mbihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=mbihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=pbjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=pbjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=jbjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=dbjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=dbjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=dbjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=tboskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=kbulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=bcvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=bdovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=sdragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=sdragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=sdragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=sdragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=jdjuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=jdjuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=pejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=pejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=pejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=merceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=merceg2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=bfehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=dfelba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dfelba2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=oglavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=sgrahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=shadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=zhubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=djanjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=djkadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=djkadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref><ref name=djkadijevic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.<br>''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=rkadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=skapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=skapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=mkaradzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkaradzic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven. ”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=mkljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=nkokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=nkokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nkokotovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dkosanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 217.<br>''“Kosanović V. Dejan, reditelj dokumentarnog filma, redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 28. IX 1930, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=dleskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dleskovar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.<br>''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=llucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=nmajdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmajdak2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 253.<br>''“Majdak N. Nikola, filmski umetnik; redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 30. XI 1927, Valjevo). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=amandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref><ref name=amandic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 257.<br>''“Mandić D. Aleksandar, reditelj, scenarista; redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. X 1945, Beograd). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=mmaricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmaricic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 259.<br>''“Maričić A. Milenko, pozorišni i TV reditelj; redovni profesor na FDU u Beogradu (r. 15. IV 1928, Novi Vinodolski). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=gmatic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=mmaticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=imensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=imensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=imensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=imensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=imensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=imensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=imensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=imensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=omilicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kmladenovic1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kmladenovic2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kmladenovic3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kmladenovic4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], učiteljica glume, ranije glumica<ref name=dmrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dmrkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Mrkić V. Dragana, glumica, slobodni umetnik (r. 23. I. 1966, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=rmunitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rmunitic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=dmustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=dmustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=dmustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=gpaskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=gpaskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Haris Pašović]], reditelj<ref name=hpasovic1>[https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/569867/grad-teatar-je-danas-evropska-kulturna-cinjenica.html "'Grad teatar' je danas evropska kulturna činjenica"] [[Radio i televizija Crne Gore|Radio i Televizija Crne Gore]]. ''P.R.; 24.06.2024.''<br>''“Ja sam Jugosloven u srcu i Crna Gora je moja i Budva je moja i dobro je da ponovo budem tu na festivalu.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=bpavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=bpavicevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bpavicevic3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=jpejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=kpejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=vpogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpogacic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.<br>''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=rpolic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=rpolic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=nprokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj<ref name=jristic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.<br>''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=jristic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ljristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ljristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=olgasavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=esavin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=esavin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=žskrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=žskrigin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.<br>''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=asalja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik<ref name=rserbedzija1>[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''<br>''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''</ref><ref name=rserbedzija2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.<br>''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=sstimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=fstukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=fstukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=fstukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Milutin Tatić]], glumac<ref name=mtatic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Tatić S. Milutin - Mića, glumac (r. 29. V 1923. Niš). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=jtinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=dtresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=rulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=rulmanski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.<br>''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=mveselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=pvolk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aljoša Vučković]], glumac<ref name=avuckovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 623.<br>''“Vučković Aljoša, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. (od '74). [...] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Vuksan]], dizajner, univ. profesor<ref name=dvuksan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 635.<br>''“Vuksan Dušan, industrijski dizajner; docent na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=szaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szaninovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.<br>''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=szigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref><ref name=szigon2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.<br>''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=mzmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Haris.jpg|Haris Pašović Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Stevan Kragujevic, Mica Tatic i Acim, 1975.jpg|Milutin Mića Tatić Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Aljoša_Vučković_2017_(cropped).jpg|Aljoša Vučković Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </div> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=ieterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=skragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=rsurla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=rsurla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=rsurla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla </gallery> </div> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=oalvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=iandric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=varsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=aaskerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=gbabic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=gbabic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=gbabic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=gbabic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=vbajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=zbajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=zbajindjukanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.<br>''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=vbenkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=obihaljimerin1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=lblaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=mbodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=mbodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=mbogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=nbojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=dcicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref><ref name=dcicvara2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.<br>''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=mcurcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=mristic-iandric-odavico/><ref name=odavico1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=iergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=iergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=iergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=iergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=zfedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=ffilipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref><ref name=ffilipovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.<br>''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=hgeorgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hgeorgijevski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.<br>''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=vgoldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=vgoldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja<ref name=djarnevic-itrnski>Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.<br>''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''</ref><ref name=djarnevic1>Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=mkarahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=dkis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=bkoprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=bkoprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=mkrleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=mkrleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Josip Kundek]], pesnik, misionar<ref name=jkundek1>Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=zkveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=jlevicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=mmaticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mmaticki2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 273.<br>''“Maticki S. Milenko, književnik i novinar, urednik podlistka Politike - Politika za decu (r. 4. VIII 1936, Margita, Plandište). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=pmatvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=pmatvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=pmatvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=pmatvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar<ref name=imazuranic1>Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.<br>''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''</ref><ref name=imazuranic2>Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.<br>''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=amihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=mmilisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=mmilisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=mmilisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=pmuzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=vnazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=enezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=anikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Milan Nikolić]], književnik, prevoditelj<ref name=mnikolic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 379.<br>''“Nikolić Milan, književnik i književni prevodilac, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mnikolic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, 325.<br>''“Nikolić I. Milan, književnik i prevodilac; član Glavnog političkog saveta Novog komunističkog pokreta Jugoslavije (r. 18. XI 1935, Bagrdan, Svetozarevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=golujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=golujic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=momerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=epapo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=spavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=spavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=mpervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mpervic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.<br>''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Petar II Petrović Njegoš|Petar Petrović Njegoš]], pjesnik, vladika, vladar<ref name=ppnjegos1>Лакић, Зоран: [https://canupub.me/Docs/2002/190-Din-Petr-Njeg-I/Dinastija%20Petrovic%CC%81%20Njegos%CC%8C%20-%20Tom%20I%20-%2010.%20Zoran%20Lakic%CC%81.pdf Српство и југословенство династије Петровића у Црној Гори], у: Дашић, Миомир (ур.): Династија Петровић Његош. Том I. Радови са међународног научног скупа, Подгорица, 29. октобар – 1. новембар 2001. Подгорица 2002, стр. 257.<br>''“Ја јесам Раде Томов са Његушах, јесам Црногорац и Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref><ref name=ppnjegos2>Лакић, Зоран: [https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/05/LAKIC-Zapisi-o-Marku-Vujacicu.pdf Записи о Марку Вујачићу у рату 1941-1945], у: Историјски записи, год. 71 бр. 1-2 (1998), стр. 138.<br>''“Ја сам Раде Томов са Његуша, јесам Црногорац, Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=jpukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=dradovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=vresintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=vresintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vresintucic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=isarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=bsejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=dtstankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=dtstankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=vstojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vstojiljkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 460.<br>''“Stojiljković M. Vlada, književnik i prevodilac, novinar Radio Beograda (r. 4. IX 1938, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=dsuvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=asenoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=asenoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=iscepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=zsubic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=gtartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dtodorovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.<br>''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=ltoman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik<ref name=mtopalovic1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''</ref> * [[Juraj Tordinac]], pesnik<ref name=jtordinac1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''</ref><ref name=jtordinac2>Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.<br>''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=jtrdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=kvidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=vviskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=svraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=szubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szubanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.<br>''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=nzivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nzivancevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.<br>''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Petar II Petrović-Njegoš.jpg|Petar Petrović Njegoš Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </div> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=pbajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=pbajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=pbajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=pbajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=ljstanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=ljstanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </div> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=ljbozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=odulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=nilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nilankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.<br>''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=djuzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Marković]], internista, univ. profesor<ref name=nmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 305.<br>''“Marković Nenad, internista; naučni savetnik u Institutu za onkologiju, Sremska Kamenica; redovni profesor Medicinskog fakulteta, N. Sad. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267-268.<br>''“Marković S. Nenad, redovni profesor i šef Katedre za onkologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu; naučni savetnik u Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici; profesor na Medical College of Pennsylvania (r. 24. I 1938, Skoplje). Jugosloven, […].</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=smoricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.<br>''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Biljana Zeroska]], farmaceut, pjevačica<ref name=bzeroska1>[https://grand.rs/nikad-nije-kasno/biljana-zeroska-sa-bratom/ „Ispunili smo želju naše pokojne majke“ Biljana Zeroska otvorila dušu nakon emotivnog nastupa sa bratom] Grand Online. ''Marković, K./Dačić A.; 09.02.2024.''<br>''“Tako da se ja i dan danas osećam kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </div> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=eackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=eackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=halijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=šbajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Vartkes Baronijan]], kompozitor<ref name=vbaronijan1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=bebidol2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 469.<br>''“Šarić M. Dragana, vokalni solista, kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik (r. 2. X 1960, Beograd). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bbekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Halid Bešlić]], pevač<ref name=hbeslic1>[https://6yka.com/bih/prijatelji-i-saradnici-halida-beslica-vise-se-radovao-tudjoj-nije-se-znao-naljutiti/ Prijatelji i saradnici Halida Bešlića: Više se radovao tuđoj sreći, nije se znao naljutiti] Buka magazin. ''Slađan Tomić; 08.10.2025.''<br>''“Bio je i Jugosloven, pravi Balkanac, pravi i Bosanac i Srbijanac i Hrvat i Slovenac i Makedonac. To su rijetki ljudi.”''</ref><ref name=hbeslic2>[https://vreme.com/razno/drzavna-sahrana/ Državna sahrana] Vreme. ''Dragan Ilić; 16.10.2025.''<br>''“Halid je pregurao rat u Bosni, ali je zapravo ostao Jugosloven, popularan u svim delovima bivše SFRJ.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=sbeljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bbjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djdjogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=udojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=vfurduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vfurduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=mglisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=zhadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zhadzimanov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.<br>''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=bhreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bhreljac2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.<br>''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=vjankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.<br>''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=ejevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=zkalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=rkambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rkambaskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.<br>''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hkhoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hkhoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hkhoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=lepabrena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=vlisinski1>Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.<br>''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=alokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref><ref name=alokner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=dzloncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=dzloncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267.<br>''“Marković M. Milivoje, muzičar - dirigent i kompozitor; novinar (r. 20. III 1939, Zagreb). Jugosloven - Srbin.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mmladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=rmulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=rmulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=rnemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=ipecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=vpericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.<br>''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic3>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=spolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=eredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=uredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''</ref> * [[Ljupčo Samardžiski]], kontrabasista, slikar<ref name=ljsamardziski1>[https://www.nin.rs/2000-08/10/13970.html Mi smo, ipak, Vukovi potomci] [[NIN]]. ''R. S.; 10.08.2000.''<br>''“On, Makedonac po rođenju, najduže Beograđanin, Jugosloven, a od svega najviše, kako kaže, umetnik.”''</ref><ref name=ljsamardziski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 417.<br>''“Samardžiski P. Ljupčo, kontrabasista, kompozitor; član Simfonijskog orkestra RTB (r. 4. Х 1947, Skoplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=ssuljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=isvager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=isvager2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.<br>''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Stevo Teodosievski]], muzičar<ref name=steodosievski1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.<br>''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=dtopic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=dtopic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=dtopic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/91281/bisera-veletanlic-za-nin-drzava-bez-umetnika-to-je-zemlja-bez-duse Bisera Veletanlić za NIN: Država bez umetnika, to je zemlja bez duše] [[NIN]]. ''Mikojan Bezbradica; 08.10.2025.''<br>''“Beskrajno sam volela svoju tadašnju zemlju, Jugoslaviju. I zapravo, ja jesam Jugoslovenka. Mešavina svega. Ne mogu da se osećam isključivo ni kao Hrvatica, ni kao Srpkinja, ni kao Slovenka, iako jesam sve to pomalo. I Bosanka. Dakle, Jugoslovenka, od glave do pete.”''</ref><ref name=bveletanlic2>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=bvunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=tzdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Halid bešlić.jpg|Halid Bešlić Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </div> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=zahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zahmetovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.<br>''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=vbabukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-vbabukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=jbakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=džbelkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=džbelkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.<br>''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=dblazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=sborojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=sborojevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.<br>''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=fbradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=bbuden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=ocaf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=ocaf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Jovan Cvijić]], geograf<ref name=jcvijic1>Цвијић, Ј.: [https://pretraziva.rs/show/nova-evropa--1920-12-23.pdf Значај цивилизације за међународна питања], у: Нова Европа, књ. 1 бр. 13 (1920), стр. 473.<br>''“Више пута изгледало је да Лондонски Уговор не би смео бити ни донесен да смо ми, Југословени, високо културни народ, или да смо имали прошлост од високе цивилизације којом бисмо били утицали на развитак човечанства; конкретније говорећи, да смо Грци, славне јелинске цивилизације, или Италијани, који су имали периоду Ренесанса, онда се из респекта према општој људској свести не би, вероватно, смела над нама извршити онаква ампутација каква је извршена Лондонским Уговором.”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=icolovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=vcorovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=adjilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=ddjokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=vdvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=efekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=efekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=mgarasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=agrubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=khedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref><ref name=khedrih2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=fherbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=fherbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=jibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=filesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=iivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=ajanezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=bjezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=djjovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka<ref name=njovanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 204-205.<br>''“Jovanović Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=njovanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.<br>''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=dkakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=akisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=iklajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=iklajn2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.<br>''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=mkorac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=akotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=akotevska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.<br>''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=bkovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=fkovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=mkraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=iksakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=iksakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=sljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=imacun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=vmadjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=mmajar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=fmesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=fmesinger2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.<br>''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=nmilasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nmilasin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.<br>''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=vmilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=pmiljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pmiljanic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 302.<br>''“Miljanić N. Petar, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu; redovni član i sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU (r. 1927, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Jovan Nahman]], univ. profesor<ref name=jnahman1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 369.<br>''“Nahman Jovan, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta, Bg. (za pr. Elektrane i razvodna postrojenja i Opšta energetika); šef Katedre za elektroenergetske sisteme; preds. Komisije za naučni rad. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=jnahman2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Nahman M. Jovan, redovni profesor i šef Katedre za elektroenergetske sisteme Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 20. VIII 1936, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=inavratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=vnovak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Ljubisav Novaković]], univerzitetski profesor<ref name=ljnovakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 384-385.<br>''“Novaković Ljubisav, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Kragujevac (za pr. Kvantna teorijska fizika i Izabrana poglavlja moderne fizike). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=popavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=popavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=mpanic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=mpanic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Paunović]], univ. profesor<ref name=djpaunovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Paunović S. Đorđe, dekan i redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 21. VII 1938, Beograd). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jasna Pavešić-Popović]], univerzitetski profesor<ref name=jpavesicpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 402.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, Zemun (penz.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=jpavesicpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu (r. 4. VI 1930, Zemun). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=zpavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=skpavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Aleksandar Perić]], univerzitetski profesor<ref name=aperic>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Perić Aleksandar, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka, Bg. (za pr. Engleski jezik i Nemački jezik); član redakcijskih kolegijuma časopisa "Prevodilac", "Živi jezici" i "Glossa". […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=aperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić Đ. Aleksandar, redovni profesor i šef katedre na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu (r. 13. VIII 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić N. Miljenko, vanredni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu (r. 16. I 1949, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=npopov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=npopov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.<br>''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=tpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.<br>''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=dpuhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dpuhalo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.<br>''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=fracki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=fracki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=fracki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=iradetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=bradman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=ljrajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=ljrajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljrajic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.<br>''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=sribnikar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.<br>''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=nrot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nrot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.<br>''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=obradsavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=ljsimakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=ljsimakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.<br>''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=sskaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=sskaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=ssoja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=jtadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=ntesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=rtomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rtomovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.<br>''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''</ref> * [[Ana Tot]], ekonomista<ref name=atot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 587-588.<br>''“Tot Ana, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Subotica (za pr. Istorija ekonomske misli). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=atot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.<br>''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=ljtrgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ljtrgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=mtrtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mtrtanj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=vurosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref><ref name=vurosevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.<br>''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=ivejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ivejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vvernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=rvucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=rvucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=ezelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ezelenhasic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.<br>''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Јован_Цвијић,_географ_(1865-1927).jpg|Jovan Cvijić Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </div> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=mbjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=obozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=nburzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=acaksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=djdragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Veljko Đurović]], novinar<ref name=vdjurovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Đurović Veljko, novinar; snimatelj-dopisnik britanske TV "Worldwide Television News" (WTN). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vdjurovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 123.<br>''“Đurović V. Veljko, filmski snimatelj i urednik časopisa YU - video, slobodni filmski radnik (r. 18. IV 1953). Jugosloven.”''</ref> * [[Nadežda Gaće]], novinarka<ref name=ngace1>[https://vreme.com/vreme/nadezda-gace-1950-2025/ Nadežda Gaće (1950–2025)] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Željko Bodrožić; 26.03.2025.''<br>''“Vulkan, stena, žena zmaj, rođena predvodnica, sjajna novinarka i urednica, velika i nepokolebljiva Jugoslovenka... Tim se rečima, između ostalih, proteklih dana prijatelji i kolege opraštaju od Nadežde Gaće, osnivačice i urednice nedeljnika “Novi magazin” i nekadašnje predsednice Nunsa.”</ref><ref name=ngace2>[https://novimagazin.rs/novi-horizont/im-memoriam-nadezda-gace-bila-je-iskrena-levicarka-i-jugoslovenka/ Im memoriam Nadežda Gaće: Bila je iskrena levičarka i Jugoslovenka] Novi magazin. ''Anja Ilić; 05.04.2025.''</ref><ref name=ngace3>[https://www.danas.rs/kultura/nadezda-gace-2/ In memoriam Nadežda Gaće: Osoba koja je imala sjaj zvezde] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Aleksandra Ćuk; 20.03.2025.''<br>''“Ona je umrla kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=jgrizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=jgrizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=dgruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=dgruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=dgruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=zhuber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=vivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=jkirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=fkocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=mkonjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=akos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=bkrivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=slukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=slukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=plukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=plukovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.<br>''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=rmatulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mmihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=zmilic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Mrđen]], novinar<ref name=imrdjen1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364-365.<br>''“Mrđen Ivan, novinar; direktor Novinskog preduzeća "Vreme". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=imrdjen2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 314.<br>''“Mrđen A. Ivan, novinar; direktor NIP Borba (r. 2. X 1949, Vršac). Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=amujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=irizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=tpancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=tpancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Rade Radovanović]], novinar, dramski pisac<ref name=rradovanovic1>[https://www.monitor.co.me/prikaz-ne-okreci-glavu/ Prikaz: Ne okreći glavu] Monitor. ''Monitor online; 28.01.2022.''<br>''“Rođen u Srbiji, po javno iskazanom opredjeljenju Jugosloven i dan-danas, po građanskoj vokaciji otvoreni borac protiv fašizacije politike i društva na ex -Yu prostoru, a po oštrini novinarskog pera u borbi za istinu očigledno ne odustaje od nje, bez obzira na cijenu.”''</ref><ref name=rradovanovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 466.<br>''“Radovanović Rade, novinar i dramski pisac; slobodni novinar; član Izvršnog odbora Ujedinjenih gramskih sindikata "Nezavisnost" (od '92). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rradovanovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 395.<br>''“Radovanović D. Rade, novinar i dramski pisac; član Izvršnog odbora UJDI-a (r. 6. XI 1950, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=mroganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mroganovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.<br>''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=dzsabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dzsabljakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.<br>''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=tskrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=kslanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=jsofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=gspasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref><ref name=gspasovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.<br>''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anto Staničić]], novinar, književnik<ref name=astanicic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 440.<br>''“Staničić Đ. Anto, novinar i književnik (r. 18. XII 1909, Tivat). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Stefanović (novinar)|Ivan Stefanović]], novinar<ref name=istefanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 527.<br>''“Stefanović Ivan, novinar i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=istefanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 448.<br>''“Stefanović I. Ivan, novinar, prevodilac; šef Biroa dopisništva The Associated Press u Beogradu (r. 3. VII 1932, Pančevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=gsusa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=gsusa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.<br>''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=hstajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hstajner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.<br>''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Timofejev]], novinar<ref name=atimofejev1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.<br>''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju "B-92"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=ztrnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref><ref name=ztrnavcevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=pturner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=bvarga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vvakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Nadežda Gaće in 2010 (cropped).jpg|Nadežda Gaće Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </div> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=vdjurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dinko Vitezić]], pravnik, političar<ref name=dvitezic1>Vitezić, Dinko: Govor, kojim g. Dinko Dr. Vitezić navadja u carev. vieću razloge, poradi kojih je glasovao proti zakonu o državnom zajmu, u: Naša Sloga, god. V. br. 1. (1874), str. 2.<br>''“U kratko ću, jer kao Jugoslavjanin nisam njemačkomu tako vješt, da bih se mogao pripušćati u široka razlaganja; a uz to častni predjašni govornici već su toliko temeljitih razlogah na sriedu donieli, da bi meni zaisto težko bilo što nova reći.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović Datoteka:Dinko Vitezić 1880 Theod. Mayerhofer.png|Dinko Vitezić </gallery> </div> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=mkopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkopecni2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.<br>''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=djsubotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=badzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=magbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=magbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Rade Bašić]], političar, revolucionar<ref name=rbasic1>Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.<br>''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=dzbijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=vbuljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=udanilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=pdapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=rdugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djdjakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Kosanović, Sava N.: Jugoslavija bila je osuđena na smrt. Smisao Moskovskog sporazuma. Zagreb 1984, str. 71.<br>''“Rekao bih rađe da smo mi Jugoslaveni i Balkan u orbiti Teherana - orbiti skladne, prijateljske zajedničke politike u zajednici sa Sjedinjenim Državama, Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezom.”''</ref><ref name=skosanovic2>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=hkrizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=vkrstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=vkrstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=gjankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=gjankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Asim Lošić]], političar, revolucionar<ref name=alosic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 392.<br>''“Lošić Asim, penzioner, član Glavnog odbora SSRN BiH, rez. kapetan, r. 1911 u Maglaju, srez Doboj, Jugosloven.”''</ref> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=rmoric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=pperovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=mpijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Vladimir Popović Španac]], političar, diplomata, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Hamdija Pozderac]], političar, revolucionar<ref name=hpozderac1>Pozderac, Hamdija: U kontinuitetu revolucije. 2. izd. Sarajevo 1980, str. 52-53.<br>''“Svi smo u ovoj Jugoslaviji Jugosloveni i svi smo za ovu […].”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=spribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=gprincip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=gprincip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=gprincip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=arankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=iribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=promac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=fsupilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=zsarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=psoc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vvlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=nvlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=gzerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-vbabukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”</ref> * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=aeinspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=jbleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jjelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=mbkljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=lmonti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=rrazlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=vzarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=vzarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Sava Kosanović (1950s).jpg|Sava Kosanović Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Vladimirp (cropped).JPG|Vladimir Popović Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </div> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=aleksandarjosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Žozef Lončar]], stručnjak za marketing<ref name=zlončar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lončar Žozef, predsednik Centra za marketing d.d. "Mark Plan", Pančevo. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zlončar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lončar M. Žozef, suosnivač i direktor Centra za marketing Mark- plan - Pančevo (r. 21. VI 1940, Seraing S/M, Belgija). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=ptutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=bvukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=bvukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=zšimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zšimunec2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.<br>''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </div> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=hjusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=hjusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=nkacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=nkacavenda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.<br>''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=dsimandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=jjstrossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=jjstrossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=jjstrossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </div> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=aalagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=rarmenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=rarmenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=mbenes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=mbenes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=mbenes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=sbobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=mbozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=mbozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=ddamjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=vgudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=bivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bivkov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.<br>''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=nkarabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=mkarakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkarakasevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=skarasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=dkorica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=dkorica2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.<br>''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=rkozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=imatosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=fmihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=pmijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nnikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=iosim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=iosim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=bpaunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=vpetkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=dusanpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.<br>''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=dzprekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=dzprekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=gradjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=gradjenovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.<br>''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=mseles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=zslavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=asostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=btanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=btanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=btanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=btanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=atirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=evild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=dvujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=dvujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=dvujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </div> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=skuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=dmilinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=dmilinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=dmilinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </div> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=mabramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=mabramovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.<br>''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=saleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=dbasta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dbasta2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=vbiller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://zadovoljna.nova.rs/njena-prica/ema-bregovic-mi-smo-prva-generacija-koja-ne-fantazira-o-kucici-sa-labradorom-i-velikom-porodicom/ Ema Bregović: Mi smo prva generacija koja ne fantazira o kućici sa labradorom i velikom porodicom] Zadovoljna.rs ''Ivana Stojanov; 17.06.2025.''<br>''“Bilo mi je nemoguće izabrati jer izbora nije bilo u mom srcu: uvijek sam se osjećala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic4>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=ecehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ecehovin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.<br>''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=bdamjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=bdamjanovski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.<br>''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=edemnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=edemnievska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.<br>''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=edragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=edragulj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.<br>''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=ndzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ndzafo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.<br>''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=bgavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=nglid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=nglid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=dkacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=nkostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=pkrizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=aopresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=gpankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=vrakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=irendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=mrodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=evarga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=evarga-marodic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=vvelickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=vvelickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=svukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </div> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=vantic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=tbuzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=tbuzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=vloncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=knadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik<ref name=apeharnik1>Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.<br>''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''</ref> * [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate<ref name=vpfeifer1>Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.<br>''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''</ref> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=rprimorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=vradicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </div> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=abezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=sbiserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=sbiserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=acorovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=edabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=hhaas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=eille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=eille2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.<br>''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=ikostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=ljkrnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=amurti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=amurti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac<ref name=bpetranovic1>Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.<br>''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=bschedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=mveseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović </gallery> </div> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] 2dntlahaulgadd7ur66hx1o5b9pwc5a 42715995 42715856 2026-11-03T03:29:24Z Dwina744 178014 +izv. 42715995 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=rdinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=vmilunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=vmilunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=asegvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=msteric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=jsvoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </div> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=sfejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=rsurroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </div> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=vafric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=narneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=narneric2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=ibekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=mbenka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=mbihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=mbihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=pbjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=pbjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=jbjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=dbjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=dbjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=dbjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=tboskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=kbulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=bcvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=bdovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=sdragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=sdragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=sdragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=sdragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=jdjuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=jdjuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=pejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=pejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=pejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=merceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=merceg2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=bfehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=dfelba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dfelba2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=oglavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=sgrahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=shadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=zhubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=djanjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=djkadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=djkadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref><ref name=djkadijevic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.<br>''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=rkadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=skapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=skapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=mkaradzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkaradzic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven. ”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=mkljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=nkokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=nkokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nkokotovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dkosanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 217.<br>''“Kosanović V. Dejan, reditelj dokumentarnog filma, redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 28. IX 1930, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=dleskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dleskovar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.<br>''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=llucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=nmajdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmajdak2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 253.<br>''“Majdak N. Nikola, filmski umetnik; redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 30. XI 1927, Valjevo). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=amandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref><ref name=amandic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 257.<br>''“Mandić D. Aleksandar, reditelj, scenarista; redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. X 1945, Beograd). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=mmaricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmaricic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 259.<br>''“Maričić A. Milenko, pozorišni i TV reditelj; redovni profesor na FDU u Beogradu (r. 15. IV 1928, Novi Vinodolski). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=gmatic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=mmaticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=imensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=imensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=imensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=imensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=imensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=imensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=imensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=imensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=omilicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kmladenovic1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kmladenovic2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kmladenovic3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kmladenovic4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], učiteljica glume, ranije glumica<ref name=dmrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dmrkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Mrkić V. Dragana, glumica, slobodni umetnik (r. 23. I. 1966, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=rmunitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rmunitic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=dmustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=dmustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=dmustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=gpaskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=gpaskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Haris Pašović]], reditelj<ref name=hpasovic1>[https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/569867/grad-teatar-je-danas-evropska-kulturna-cinjenica.html "'Grad teatar' je danas evropska kulturna činjenica"] [[Radio i televizija Crne Gore|Radio i Televizija Crne Gore]]. ''P.R.; 24.06.2024.''<br>''“Ja sam Jugosloven u srcu i Crna Gora je moja i Budva je moja i dobro je da ponovo budem tu na festivalu.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=bpavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=bpavicevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bpavicevic3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=jpejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=kpejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=vpogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpogacic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.<br>''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=rpolic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=rpolic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=nprokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj<ref name=jristic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.<br>''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=jristic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ljristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ljristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=olgasavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=esavin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=esavin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=žskrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=žskrigin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.<br>''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=asalja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik<ref name=rserbedzija1>[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''<br>''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''</ref><ref name=rserbedzija2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.<br>''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=sstimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=fstukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=fstukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=fstukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Milutin Tatić]], glumac<ref name=mtatic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Tatić S. Milutin - Mića, glumac (r. 29. V 1923. Niš). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=jtinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=dtresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=rulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=rulmanski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.<br>''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=mveselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=pvolk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aljoša Vučković]], glumac<ref name=avuckovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 623.<br>''“Vučković Aljoša, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. (od '74). [...] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Vuksan]], dizajner, univ. profesor<ref name=dvuksan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 635.<br>''“Vuksan Dušan, industrijski dizajner; docent na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=szaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szaninovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.<br>''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=szigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref><ref name=szigon2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.<br>''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=mzmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Haris.jpg|Haris Pašović Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Stevan Kragujevic, Mica Tatic i Acim, 1975.jpg|Milutin Mića Tatić Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Aljoša_Vučković_2017_(cropped).jpg|Aljoša Vučković Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </div> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=ieterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=skragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=rsurla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=rsurla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=rsurla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla </gallery> </div> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=oalvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=iandric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=varsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=aaskerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=gbabic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=gbabic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=gbabic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=gbabic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=vbajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=zbajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=zbajindjukanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.<br>''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=vbenkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=obihaljimerin1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=lblaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=mbodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=mbodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=mbogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=nbojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=dcicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref><ref name=dcicvara2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.<br>''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=mcurcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=mristic-iandric-odavico/><ref name=odavico1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=iergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=iergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=iergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=iergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=zfedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=ffilipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref><ref name=ffilipovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.<br>''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=hgeorgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hgeorgijevski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.<br>''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=vgoldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=vgoldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja<ref name=djarnevic-itrnski>Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.<br>''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''</ref><ref name=djarnevic1>Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=mkarahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=dkis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=bkoprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=bkoprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=mkrleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=mkrleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Josip Kundek]], pesnik, misionar<ref name=jkundek1>Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=zkveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=jlevicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=mmaticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mmaticki2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 273.<br>''“Maticki S. Milenko, književnik i novinar, urednik podlistka Politike - Politika za decu (r. 4. VIII 1936, Margita, Plandište). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=pmatvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=pmatvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=pmatvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=pmatvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar<ref name=imazuranic1>Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.<br>''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''</ref><ref name=imazuranic2>Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.<br>''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=amihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=mmilisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=mmilisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=mmilisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=pmuzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=vnazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=enezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=anikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Milan Nikolić]], književnik, prevoditelj<ref name=mnikolic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 379.<br>''“Nikolić Milan, književnik i književni prevodilac, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mnikolic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, 325.<br>''“Nikolić I. Milan, književnik i prevodilac; član Glavnog političkog saveta Novog komunističkog pokreta Jugoslavije (r. 18. XI 1935, Bagrdan, Svetozarevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=golujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=golujic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=momerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=epapo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=spavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=spavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=mpervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mpervic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.<br>''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Petar II Petrović Njegoš|Petar Petrović Njegoš]], pjesnik, vladika, vladar<ref name=ppnjegos1>Лакић, Зоран: [https://canupub.me/Docs/2002/190-Din-Petr-Njeg-I/Dinastija%20Petrovic%CC%81%20Njegos%CC%8C%20-%20Tom%20I%20-%2010.%20Zoran%20Lakic%CC%81.pdf Српство и југословенство династије Петровића у Црној Гори], у: Дашић, Миомир (ур.): Династија Петровић Његош. Том I. Радови са међународног научног скупа, Подгорица, 29. октобар – 1. новембар 2001. Подгорица 2002, стр. 257.<br>''“Ја јесам Раде Томов са Његушах, јесам Црногорац и Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref><ref name=ppnjegos2>Лакић, Зоран: [https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/05/LAKIC-Zapisi-o-Marku-Vujacicu.pdf Записи о Марку Вујачићу у рату 1941-1945], у: Историјски записи, год. 71 бр. 1-2 (1998), стр. 138.<br>''“Ја сам Раде Томов са Његуша, јесам Црногорац, Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=jpukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=dradovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=vresintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=vresintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vresintucic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=isarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=bsejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=dtstankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=dtstankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=vstojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vstojiljkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 460.<br>''“Stojiljković M. Vlada, književnik i prevodilac, novinar Radio Beograda (r. 4. IX 1938, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=dsuvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=asenoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=asenoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=iscepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=zsubic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=gtartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dtodorovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.<br>''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=ltoman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik<ref name=mtopalovic1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''</ref> * [[Juraj Tordinac]], pesnik<ref name=jtordinac1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''</ref><ref name=jtordinac2>Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.<br>''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=jtrdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=kvidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=vviskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=svraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=szubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szubanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.<br>''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=nzivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nzivancevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.<br>''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Petar II Petrović-Njegoš.jpg|Petar Petrović Njegoš Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </div> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=pbajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=pbajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=pbajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=pbajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=ljstanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=ljstanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </div> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=ljbozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=odulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=nilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nilankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.<br>''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=djuzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Marković]], internista, univ. profesor<ref name=nmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 305.<br>''“Marković Nenad, internista; naučni savetnik u Institutu za onkologiju, Sremska Kamenica; redovni profesor Medicinskog fakulteta, N. Sad. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267-268.<br>''“Marković S. Nenad, redovni profesor i šef Katedre za onkologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu; naučni savetnik u Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici; profesor na Medical College of Pennsylvania (r. 24. I 1938, Skoplje). Jugosloven, […].</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=smoricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.<br>''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Biljana Zeroska]], farmaceut, pjevačica<ref name=bzeroska1>[https://grand.rs/nikad-nije-kasno/biljana-zeroska-sa-bratom/ „Ispunili smo želju naše pokojne majke“ Biljana Zeroska otvorila dušu nakon emotivnog nastupa sa bratom] Grand Online. ''Marković, K./Dačić A.; 09.02.2024.''<br>''“Tako da se ja i dan danas osećam kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </div> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=eackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=eackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=halijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=šbajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Vartkes Baronijan]], kompozitor<ref name=vbaronijan1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=bebidol2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 469.<br>''“Šarić M. Dragana, vokalni solista, kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik (r. 2. X 1960, Beograd). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bbekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Halid Bešlić]], pevač<ref name=hbeslic1>[https://6yka.com/bih/prijatelji-i-saradnici-halida-beslica-vise-se-radovao-tudjoj-nije-se-znao-naljutiti/ Prijatelji i saradnici Halida Bešlića: Više se radovao tuđoj sreći, nije se znao naljutiti] Buka magazin. ''Slađan Tomić; 08.10.2025.''<br>''“Bio je i Jugosloven, pravi Balkanac, pravi i Bosanac i Srbijanac i Hrvat i Slovenac i Makedonac. To su rijetki ljudi.”''</ref><ref name=hbeslic2>[https://vreme.com/razno/drzavna-sahrana/ Državna sahrana] Vreme. ''Dragan Ilić; 16.10.2025.''<br>''“Halid je pregurao rat u Bosni, ali je zapravo ostao Jugosloven, popularan u svim delovima bivše SFRJ.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=sbeljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bbjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djdjogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=udojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=vfurduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vfurduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=mglisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=zhadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zhadzimanov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.<br>''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=bhreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bhreljac2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.<br>''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=vjankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.<br>''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=ejevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=zkalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=rkambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rkambaskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.<br>''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hkhoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hkhoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hkhoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=lepabrena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=vlisinski1>Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.<br>''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=alokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref><ref name=alokner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=dzloncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=dzloncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267.<br>''“Marković M. Milivoje, muzičar - dirigent i kompozitor; novinar (r. 20. III 1939, Zagreb). Jugosloven - Srbin.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mmladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=rmulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=rmulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=rnemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=ipecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=vpericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.<br>''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic3>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=spolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=eredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=uredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''</ref> * [[Ljupčo Samardžiski]], kontrabasista, slikar<ref name=ljsamardziski1>[https://www.nin.rs/2000-08/10/13970.html Mi smo, ipak, Vukovi potomci] [[NIN]]. ''R. S.; 10.08.2000.''<br>''“On, Makedonac po rođenju, najduže Beograđanin, Jugosloven, a od svega najviše, kako kaže, umetnik.”''</ref><ref name=ljsamardziski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 417.<br>''“Samardžiski P. Ljupčo, kontrabasista, kompozitor; član Simfonijskog orkestra RTB (r. 4. Х 1947, Skoplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=ssuljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=isvager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=isvager2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.<br>''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Stevo Teodosievski]], muzičar<ref name=steodosievski1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.<br>''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=dtopic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=dtopic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=dtopic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/91281/bisera-veletanlic-za-nin-drzava-bez-umetnika-to-je-zemlja-bez-duse Bisera Veletanlić za NIN: Država bez umetnika, to je zemlja bez duše] [[NIN]]. ''Mikojan Bezbradica; 08.10.2025.''<br>''“Beskrajno sam volela svoju tadašnju zemlju, Jugoslaviju. I zapravo, ja jesam Jugoslovenka. Mešavina svega. Ne mogu da se osećam isključivo ni kao Hrvatica, ni kao Srpkinja, ni kao Slovenka, iako jesam sve to pomalo. I Bosanka. Dakle, Jugoslovenka, od glave do pete.”''</ref><ref name=bveletanlic2>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=bvunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=tzdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Halid bešlić.jpg|Halid Bešlić Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </div> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=zahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zahmetovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.<br>''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=vbabukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-vbabukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=jbakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=džbelkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=džbelkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.<br>''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=dblazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=sborojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=sborojevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.<br>''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=fbradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=bbuden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=ocaf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=ocaf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Jovan Cvijić]], geograf<ref name=jcvijic1>Цвијић, Ј.: [https://pretraziva.rs/show/nova-evropa--1920-12-23.pdf Значај цивилизације за међународна питања], у: Нова Европа, књ. 1 бр. 13 (1920), стр. 473.<br>''“Више пута изгледало је да Лондонски Уговор не би смео бити ни донесен да смо ми, Југословени, високо културни народ, или да смо имали прошлост од високе цивилизације којом бисмо били утицали на развитак човечанства; конкретније говорећи, да смо Грци, славне јелинске цивилизације, или Италијани, који су имали периоду Ренесанса, онда се из респекта према општој људској свести не би, вероватно, смела над нама извршити онаква ампутација каква је извршена Лондонским Уговором.”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=icolovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=vcorovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=adjilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=ddjokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=vdvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=efekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=efekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=mgarasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=agrubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=khedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref><ref name=khedrih2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=fherbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=fherbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=jibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=filesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=iivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=ajanezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=bjezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=djjovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka<ref name=njovanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 204-205.<br>''“Jovanović Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=njovanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.<br>''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=dkakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=akisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=iklajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=iklajn2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.<br>''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=mkorac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=akotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=akotevska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.<br>''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=bkovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=fkovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=mkraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=iksakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=iksakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=sljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=imacun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=vmadjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=mmajar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=fmesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=fmesinger2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.<br>''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=nmilasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nmilasin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.<br>''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=vmilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=pmiljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pmiljanic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 302.<br>''“Miljanić N. Petar, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu; redovni član i sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU (r. 1927, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Jovan Nahman]], univ. profesor<ref name=jnahman1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 369.<br>''“Nahman Jovan, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta, Bg. (za pr. Elektrane i razvodna postrojenja i Opšta energetika); šef Katedre za elektroenergetske sisteme; preds. Komisije za naučni rad. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=jnahman2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Nahman M. Jovan, redovni profesor i šef Katedre za elektroenergetske sisteme Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 20. VIII 1936, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=inavratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=vnovak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Ljubisav Novaković]], univerzitetski profesor<ref name=ljnovakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 384-385.<br>''“Novaković Ljubisav, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Kragujevac (za pr. Kvantna teorijska fizika i Izabrana poglavlja moderne fizike). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=popavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=popavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=mpanic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=mpanic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Paunović]], univ. profesor<ref name=djpaunovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Paunović S. Đorđe, dekan i redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 21. VII 1938, Beograd). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jasna Pavešić-Popović]], univerzitetski profesor<ref name=jpavesicpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 402.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, Zemun (penz.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=jpavesicpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu (r. 4. VI 1930, Zemun). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=zpavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=skpavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Aleksandar Perić]], univerzitetski profesor<ref name=aperic>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Perić Aleksandar, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka, Bg. (za pr. Engleski jezik i Nemački jezik); član redakcijskih kolegijuma časopisa "Prevodilac", "Živi jezici" i "Glossa". […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=aperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić Đ. Aleksandar, redovni profesor i šef katedre na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu (r. 13. VIII 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić N. Miljenko, vanredni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu (r. 16. I 1949, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=npopov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=npopov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.<br>''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=tpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.<br>''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=dpuhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dpuhalo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.<br>''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=fracki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=fracki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=fracki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=iradetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=bradman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=ljrajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=ljrajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljrajic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.<br>''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=sribnikar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.<br>''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=nrot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nrot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.<br>''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=obradsavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=ljsimakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=ljsimakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.<br>''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=sskaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=sskaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=ssoja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=jtadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=ntesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=rtomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rtomovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.<br>''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''</ref> * [[Ana Tot]], ekonomista<ref name=atot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 587-588.<br>''“Tot Ana, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Subotica (za pr. Istorija ekonomske misli). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=atot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.<br>''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=ljtrgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ljtrgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=mtrtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mtrtanj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=vurosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref><ref name=vurosevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.<br>''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=ivejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ivejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vvernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=rvucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=rvucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=ezelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ezelenhasic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.<br>''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Јован_Цвијић,_географ_(1865-1927).jpg|Jovan Cvijić Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </div> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=mbjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=obozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=nburzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=acaksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=djdragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Veljko Đurović]], novinar<ref name=vdjurovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Đurović Veljko, novinar; snimatelj-dopisnik britanske TV "Worldwide Television News" (WTN). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vdjurovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 123.<br>''“Đurović V. Veljko, filmski snimatelj i urednik časopisa YU - video, slobodni filmski radnik (r. 18. IV 1953). Jugosloven.”''</ref> * [[Nadežda Gaće]], novinarka<ref name=ngace1>[https://vreme.com/vreme/nadezda-gace-1950-2025/ Nadežda Gaće (1950–2025)] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Željko Bodrožić; 26.03.2025.''<br>''“Vulkan, stena, žena zmaj, rođena predvodnica, sjajna novinarka i urednica, velika i nepokolebljiva Jugoslovenka... Tim se rečima, između ostalih, proteklih dana prijatelji i kolege opraštaju od Nadežde Gaće, osnivačice i urednice nedeljnika “Novi magazin” i nekadašnje predsednice Nunsa.”</ref><ref name=ngace2>[https://novimagazin.rs/novi-horizont/im-memoriam-nadezda-gace-bila-je-iskrena-levicarka-i-jugoslovenka/ Im memoriam Nadežda Gaće: Bila je iskrena levičarka i Jugoslovenka] Novi magazin. ''Anja Ilić; 05.04.2025.''</ref><ref name=ngace3>[https://www.danas.rs/kultura/nadezda-gace-2/ In memoriam Nadežda Gaće: Osoba koja je imala sjaj zvezde] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Aleksandra Ćuk; 20.03.2025.''<br>''“Ona je umrla kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=jgrizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=jgrizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=dgruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=dgruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=dgruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=zhuber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=vivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=jkirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=fkocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=mkonjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=akos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=bkrivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=slukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=slukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=plukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=plukovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.<br>''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=rmatulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mmihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=zmilic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Mrđen]], novinar<ref name=imrdjen1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364-365.<br>''“Mrđen Ivan, novinar; direktor Novinskog preduzeća "Vreme". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=imrdjen2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 314.<br>''“Mrđen A. Ivan, novinar; direktor NIP Borba (r. 2. X 1949, Vršac). Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=amujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=irizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=tpancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=tpancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Rade Radovanović]], novinar, dramski pisac<ref name=rradovanovic1>[https://www.monitor.co.me/prikaz-ne-okreci-glavu/ Prikaz: Ne okreći glavu] Monitor. ''Monitor online; 28.01.2022.''<br>''“Rođen u Srbiji, po javno iskazanom opredjeljenju Jugosloven i dan-danas, po građanskoj vokaciji otvoreni borac protiv fašizacije politike i društva na ex -Yu prostoru, a po oštrini novinarskog pera u borbi za istinu očigledno ne odustaje od nje, bez obzira na cijenu.”''</ref><ref name=rradovanovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 466.<br>''“Radovanović Rade, novinar i dramski pisac; slobodni novinar; član Izvršnog odbora Ujedinjenih gramskih sindikata "Nezavisnost" (od '92). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rradovanovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 395.<br>''“Radovanović D. Rade, novinar i dramski pisac; član Izvršnog odbora UJDI-a (r. 6. XI 1950, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=mroganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mroganovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.<br>''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=dzsabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dzsabljakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.<br>''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=tskrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=kslanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=jsofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=gspasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref><ref name=gspasovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.<br>''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anto Staničić]], novinar, književnik<ref name=astanicic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 440.<br>''“Staničić Đ. Anto, novinar i književnik (r. 18. XII 1909, Tivat). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Stefanović (novinar)|Ivan Stefanović]], novinar<ref name=istefanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 527.<br>''“Stefanović Ivan, novinar i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=istefanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 448.<br>''“Stefanović I. Ivan, novinar, prevodilac; šef Biroa dopisništva The Associated Press u Beogradu (r. 3. VII 1932, Pančevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=gsusa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=gsusa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.<br>''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=hstajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hstajner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.<br>''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Timofejev]], novinar<ref name=atimofejev1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.<br>''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju "B-92"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=ztrnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref><ref name=ztrnavcevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=pturner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=bvarga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vvakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Nadežda Gaće in 2010 (cropped).jpg|Nadežda Gaće Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </div> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=vdjurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dinko Vitezić]], pravnik, političar<ref name=dvitezic1>Vitezić, Dinko: Govor, kojim g. Dinko Dr. Vitezić navadja u carev. vieću razloge, poradi kojih je glasovao proti zakonu o državnom zajmu, u: Naša Sloga, god. V. br. 1. (1874), str. 2.<br>''“U kratko ću, jer kao Jugoslavjanin nisam njemačkomu tako vješt, da bih se mogao pripušćati u široka razlaganja; a uz to častni predjašni govornici već su toliko temeljitih razlogah na sriedu donieli, da bi meni zaisto težko bilo što nova reći.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović Datoteka:Dinko Vitezić 1880 Theod. Mayerhofer.png|Dinko Vitezić </gallery> </div> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=mkopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkopecni2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.<br>''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=djsubotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=badzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=magbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=magbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Rade Bašić]], političar, revolucionar<ref name=rbasic1>Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.<br>''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=dzbijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=vbuljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=udanilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=pdapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=rdugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djdjakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Kosanović, Sava N.: Jugoslavija bila je osuđena na smrt. Smisao Moskovskog sporazuma. Zagreb 1984, str. 71.<br>''“Rekao bih rađe da smo mi Jugoslaveni i Balkan u orbiti Teherana - orbiti skladne, prijateljske zajedničke politike u zajednici sa Sjedinjenim Državama, Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezom.”''</ref><ref name=skosanovic2>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=hkrizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=vkrstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=vkrstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=gjankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=gjankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Asim Lošić]], političar, revolucionar<ref name=alosic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 392.<br>''“Lošić Asim, penzioner, član Glavnog odbora SSRN BiH, rez. kapetan, r. 1911 u Maglaju, srez Doboj, Jugosloven.”''</ref> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=rmoric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=pperovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=mpijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Vladimir Popović Španac]], političar, diplomata, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Hamdija Pozderac]], političar, revolucionar<ref name=hpozderac1>Pozderac, Hamdija: U kontinuitetu revolucije. 2. izd. Sarajevo 1980, str. 52-53.<br>''“Svi smo u ovoj Jugoslaviji Jugosloveni i svi smo za ovu […].”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=spribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=gprincip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=gprincip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=gprincip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=arankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=iribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=promac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=fsupilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=zsarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=psoc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vvlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=nvlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=gzerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-vbabukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”</ref> * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=aeinspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=jbleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jjelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=mbkljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=lmonti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=rrazlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=vzarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=vzarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Sava Kosanović (1950s).jpg|Sava Kosanović Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Vladimirp (cropped).JPG|Vladimir Popović Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </div> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=aleksandarjosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Žozef Lončar]], stručnjak za marketing<ref name=zlončar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lončar Žozef, predsednik Centra za marketing d.d. "Mark Plan", Pančevo. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zlončar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lončar M. Žozef, suosnivač i direktor Centra za marketing Mark- plan - Pančevo (r. 21. VI 1940, Seraing S/M, Belgija). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=ptutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=bvukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=bvukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=zšimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zšimunec2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.<br>''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </div> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=hjusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=hjusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=nkacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=nkacavenda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.<br>''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=dsimandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=jjstrossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=jjstrossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=jjstrossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </div> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=aalagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=rarmenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=rarmenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=mbenes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=mbenes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=mbenes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=sbobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=mbozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=mbozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=ddamjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=vgudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=bivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bivkov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.<br>''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=nkarabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=mkarakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkarakasevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=skarasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=dkorica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=dkorica2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.<br>''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=rkozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=imatosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=fmihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=pmijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nnikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=iosim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=iosim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=bpaunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=vpetkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=dusanpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.<br>''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=dzprekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=dzprekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=gradjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=gradjenovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.<br>''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=mseles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=zslavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=asostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=btanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=btanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=btanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=btanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=atirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=evild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=evild2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 537.<br>''“Wild R. Eleonora, košarkašica, (r. 9. VI 1969, Bačka Topola). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=dvujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=dvujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=dvujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </div> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=skuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=dmilinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=dmilinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=dmilinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </div> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=mabramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=mabramovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.<br>''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=saleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=dbasta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dbasta2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=vbiller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://zadovoljna.nova.rs/njena-prica/ema-bregovic-mi-smo-prva-generacija-koja-ne-fantazira-o-kucici-sa-labradorom-i-velikom-porodicom/ Ema Bregović: Mi smo prva generacija koja ne fantazira o kućici sa labradorom i velikom porodicom] Zadovoljna.rs ''Ivana Stojanov; 17.06.2025.''<br>''“Bilo mi je nemoguće izabrati jer izbora nije bilo u mom srcu: uvijek sam se osjećala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic4>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=ecehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ecehovin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.<br>''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=bdamjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=bdamjanovski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.<br>''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=edemnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=edemnievska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.<br>''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=edragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=edragulj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.<br>''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=ndzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ndzafo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.<br>''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=bgavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=nglid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=nglid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=dkacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=nkostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=pkrizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=aopresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=gpankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=vrakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=irendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=mrodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=evarga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=evarga-marodic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=vvelickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=vvelickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=svukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </div> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=vantic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=tbuzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=tbuzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=vloncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=knadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik<ref name=apeharnik1>Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.<br>''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''</ref> * [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate<ref name=vpfeifer1>Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.<br>''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''</ref> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=rprimorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=vradicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </div> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=abezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=sbiserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=sbiserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=acorovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=edabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=hhaas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=eille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=eille2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.<br>''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=ikostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=ljkrnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=amurti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=amurti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac<ref name=bpetranovic1>Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.<br>''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=bschedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=mveseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović </gallery> </div> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] sbjjwamltlihg14pshnlmrcaozb50kj 42715996 42715995 2026-11-03T03:33:08Z Dwina744 178014 ispr. 42715996 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=rdinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=vmilunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=vmilunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=asegvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=msteric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=jsvoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </div> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=sfejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=rsurroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </div> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=vafric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=narneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=narneric2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=ibekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=mbenka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=mbihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=mbihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=pbjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=pbjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=jbjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=dbjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=dbjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=dbjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=tboskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=kbulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=bcvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=bdovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=sdragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=sdragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=sdragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=sdragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=jdjuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=jdjuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=pejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=pejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=pejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=merceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=merceg2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=bfehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=dfelba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dfelba2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=oglavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=sgrahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=shadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=zhubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=djanjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=djkadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=djkadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref><ref name=djkadijevic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.<br>''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=rkadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=skapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=skapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=mkaradzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkaradzic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven. ”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=mkljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=nkokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=nkokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nkokotovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dkosanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 217.<br>''“Kosanović V. Dejan, reditelj dokumentarnog filma, redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 28. IX 1930, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=dleskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dleskovar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.<br>''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=llucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=nmajdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmajdak2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 253.<br>''“Majdak N. Nikola, filmski umetnik; redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 30. XI 1927, Valjevo). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=amandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref><ref name=amandic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 257.<br>''“Mandić D. Aleksandar, reditelj, scenarista; redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. X 1945, Beograd). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=mmaricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmaricic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 259.<br>''“Maričić A. Milenko, pozorišni i TV reditelj; redovni profesor na FDU u Beogradu (r. 15. IV 1928, Novi Vinodolski). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=gmatic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=mmaticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=imensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=imensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=imensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=imensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=imensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=imensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=imensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=imensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=omilicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kmladenovic1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kmladenovic2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kmladenovic3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kmladenovic4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], učiteljica glume, ranije glumica<ref name=dmrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dmrkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Mrkić V. Dragana, glumica, slobodni umetnik (r. 23. I. 1966, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=rmunitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rmunitic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=dmustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=dmustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=dmustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=gpaskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=gpaskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Haris Pašović]], reditelj<ref name=hpasovic1>[https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/569867/grad-teatar-je-danas-evropska-kulturna-cinjenica.html "'Grad teatar' je danas evropska kulturna činjenica"] [[Radio i televizija Crne Gore|Radio i Televizija Crne Gore]]. ''P.R.; 24.06.2024.''<br>''“Ja sam Jugosloven u srcu i Crna Gora je moja i Budva je moja i dobro je da ponovo budem tu na festivalu.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=bpavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=bpavicevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bpavicevic3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=jpejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=kpejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=vpogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpogacic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.<br>''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=rpolic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=rpolic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=nprokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj<ref name=jristic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.<br>''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=jristic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ljristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ljristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=olgasavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=esavin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=esavin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=žskrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=žskrigin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.<br>''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=asalja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik<ref name=rserbedzija1>[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''<br>''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''</ref><ref name=rserbedzija2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.<br>''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=sstimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=fstukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=fstukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=fstukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Milutin Tatić]], glumac<ref name=mtatic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Tatić S. Milutin - Mića, glumac (r. 29. V 1923. Niš). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=jtinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=dtresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=rulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=rulmanski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.<br>''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=mveselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=pvolk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aljoša Vučković]], glumac<ref name=avuckovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 623.<br>''“Vučković Aljoša, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. (od '74). [...] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=szaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szaninovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.<br>''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=szigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref><ref name=szigon2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.<br>''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=mzmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Haris.jpg|Haris Pašović Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Stevan Kragujevic, Mica Tatic i Acim, 1975.jpg|Milutin Mića Tatić Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Aljoša_Vučković_2017_(cropped).jpg|Aljoša Vučković Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </div> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=ieterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=skragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=rsurla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=rsurla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=rsurla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla </gallery> </div> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=oalvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=iandric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=varsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=aaskerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=gbabic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=gbabic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=gbabic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=gbabic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=vbajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=zbajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=zbajindjukanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.<br>''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=vbenkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=obihaljimerin1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=lblaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=mbodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=mbodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=mbogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=nbojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=dcicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref><ref name=dcicvara2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.<br>''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=mcurcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=mristic-iandric-odavico/><ref name=odavico1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=iergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=iergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=iergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=iergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=zfedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=ffilipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref><ref name=ffilipovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.<br>''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=hgeorgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hgeorgijevski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.<br>''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=vgoldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=vgoldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja<ref name=djarnevic-itrnski>Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.<br>''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''</ref><ref name=djarnevic1>Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=mkarahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=dkis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=bkoprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=bkoprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=mkrleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=mkrleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Josip Kundek]], pesnik, misionar<ref name=jkundek1>Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=zkveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=jlevicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=mmaticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mmaticki2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 273.<br>''“Maticki S. Milenko, književnik i novinar, urednik podlistka Politike - Politika za decu (r. 4. VIII 1936, Margita, Plandište). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=pmatvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=pmatvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=pmatvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=pmatvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar<ref name=imazuranic1>Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.<br>''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''</ref><ref name=imazuranic2>Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.<br>''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=amihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=mmilisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=mmilisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=mmilisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=pmuzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=vnazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=enezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=anikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Milan Nikolić]], književnik, prevoditelj<ref name=mnikolic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 379.<br>''“Nikolić Milan, književnik i književni prevodilac, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mnikolic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, 325.<br>''“Nikolić I. Milan, književnik i prevodilac; član Glavnog političkog saveta Novog komunističkog pokreta Jugoslavije (r. 18. XI 1935, Bagrdan, Svetozarevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=golujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=golujic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=momerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=epapo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=spavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=spavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=mpervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mpervic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.<br>''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Petar II Petrović Njegoš|Petar Petrović Njegoš]], pjesnik, vladika, vladar<ref name=ppnjegos1>Лакић, Зоран: [https://canupub.me/Docs/2002/190-Din-Petr-Njeg-I/Dinastija%20Petrovic%CC%81%20Njegos%CC%8C%20-%20Tom%20I%20-%2010.%20Zoran%20Lakic%CC%81.pdf Српство и југословенство династије Петровића у Црној Гори], у: Дашић, Миомир (ур.): Династија Петровић Његош. Том I. Радови са међународног научног скупа, Подгорица, 29. октобар – 1. новембар 2001. Подгорица 2002, стр. 257.<br>''“Ја јесам Раде Томов са Његушах, јесам Црногорац и Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref><ref name=ppnjegos2>Лакић, Зоран: [https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/05/LAKIC-Zapisi-o-Marku-Vujacicu.pdf Записи о Марку Вујачићу у рату 1941-1945], у: Историјски записи, год. 71 бр. 1-2 (1998), стр. 138.<br>''“Ја сам Раде Томов са Његуша, јесам Црногорац, Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=jpukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=dradovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=vresintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=vresintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vresintucic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=isarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=bsejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=dtstankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=dtstankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=vstojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vstojiljkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 460.<br>''“Stojiljković M. Vlada, književnik i prevodilac, novinar Radio Beograda (r. 4. IX 1938, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=dsuvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=asenoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=asenoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=iscepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=zsubic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=gtartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dtodorovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.<br>''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=ltoman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik<ref name=mtopalovic1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''</ref> * [[Juraj Tordinac]], pesnik<ref name=jtordinac1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''</ref><ref name=jtordinac2>Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.<br>''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=jtrdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=kvidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=vviskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=svraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=szubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szubanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.<br>''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=nzivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nzivancevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.<br>''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Petar II Petrović-Njegoš.jpg|Petar Petrović Njegoš Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </div> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=pbajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=pbajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=pbajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=pbajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=ljstanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=ljstanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </div> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=ljbozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=odulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=nilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nilankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.<br>''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=djuzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Marković]], internista, univ. profesor<ref name=nmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 305.<br>''“Marković Nenad, internista; naučni savetnik u Institutu za onkologiju, Sremska Kamenica; redovni profesor Medicinskog fakulteta, N. Sad. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267-268.<br>''“Marković S. Nenad, redovni profesor i šef Katedre za onkologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu; naučni savetnik u Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici; profesor na Medical College of Pennsylvania (r. 24. I 1938, Skoplje). Jugosloven, […].</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=smoricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.<br>''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Biljana Zeroska]], farmaceut, pjevačica<ref name=bzeroska1>[https://grand.rs/nikad-nije-kasno/biljana-zeroska-sa-bratom/ „Ispunili smo želju naše pokojne majke“ Biljana Zeroska otvorila dušu nakon emotivnog nastupa sa bratom] Grand Online. ''Marković, K./Dačić A.; 09.02.2024.''<br>''“Tako da se ja i dan danas osećam kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </div> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=eackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=eackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=halijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=šbajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Vartkes Baronijan]], kompozitor<ref name=vbaronijan1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=bebidol2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 469.<br>''“Šarić M. Dragana, vokalni solista, kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik (r. 2. X 1960, Beograd). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bbekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Halid Bešlić]], pevač<ref name=hbeslic1>[https://6yka.com/bih/prijatelji-i-saradnici-halida-beslica-vise-se-radovao-tudjoj-nije-se-znao-naljutiti/ Prijatelji i saradnici Halida Bešlića: Više se radovao tuđoj sreći, nije se znao naljutiti] Buka magazin. ''Slađan Tomić; 08.10.2025.''<br>''“Bio je i Jugosloven, pravi Balkanac, pravi i Bosanac i Srbijanac i Hrvat i Slovenac i Makedonac. To su rijetki ljudi.”''</ref><ref name=hbeslic2>[https://vreme.com/razno/drzavna-sahrana/ Državna sahrana] Vreme. ''Dragan Ilić; 16.10.2025.''<br>''“Halid je pregurao rat u Bosni, ali je zapravo ostao Jugosloven, popularan u svim delovima bivše SFRJ.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=sbeljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bbjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djdjogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=udojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=vfurduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vfurduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=mglisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=zhadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zhadzimanov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.<br>''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=bhreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bhreljac2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.<br>''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=vjankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.<br>''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=ejevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=zkalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=rkambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rkambaskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.<br>''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hkhoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hkhoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hkhoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=lepabrena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=vlisinski1>Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.<br>''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=alokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref><ref name=alokner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=dzloncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=dzloncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267.<br>''“Marković M. Milivoje, muzičar - dirigent i kompozitor; novinar (r. 20. III 1939, Zagreb). Jugosloven - Srbin.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mmladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=rmulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=rmulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=rnemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=ipecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=vpericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.<br>''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic3>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=spolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=eredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=uredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''</ref> * [[Ljupčo Samardžiski]], kontrabasista, slikar<ref name=ljsamardziski1>[https://www.nin.rs/2000-08/10/13970.html Mi smo, ipak, Vukovi potomci] [[NIN]]. ''R. S.; 10.08.2000.''<br>''“On, Makedonac po rođenju, najduže Beograđanin, Jugosloven, a od svega najviše, kako kaže, umetnik.”''</ref><ref name=ljsamardziski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 417.<br>''“Samardžiski P. Ljupčo, kontrabasista, kompozitor; član Simfonijskog orkestra RTB (r. 4. Х 1947, Skoplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=ssuljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=isvager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=isvager2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.<br>''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Stevo Teodosievski]], muzičar<ref name=steodosievski1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.<br>''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=dtopic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=dtopic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=dtopic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/91281/bisera-veletanlic-za-nin-drzava-bez-umetnika-to-je-zemlja-bez-duse Bisera Veletanlić za NIN: Država bez umetnika, to je zemlja bez duše] [[NIN]]. ''Mikojan Bezbradica; 08.10.2025.''<br>''“Beskrajno sam volela svoju tadašnju zemlju, Jugoslaviju. I zapravo, ja jesam Jugoslovenka. Mešavina svega. Ne mogu da se osećam isključivo ni kao Hrvatica, ni kao Srpkinja, ni kao Slovenka, iako jesam sve to pomalo. I Bosanka. Dakle, Jugoslovenka, od glave do pete.”''</ref><ref name=bveletanlic2>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=bvunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=tzdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Halid bešlić.jpg|Halid Bešlić Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </div> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=zahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zahmetovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.<br>''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=vbabukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-vbabukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=jbakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=džbelkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=džbelkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.<br>''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=dblazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=sborojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=sborojevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.<br>''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=fbradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=bbuden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=ocaf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=ocaf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Jovan Cvijić]], geograf<ref name=jcvijic1>Цвијић, Ј.: [https://pretraziva.rs/show/nova-evropa--1920-12-23.pdf Значај цивилизације за међународна питања], у: Нова Европа, књ. 1 бр. 13 (1920), стр. 473.<br>''“Више пута изгледало је да Лондонски Уговор не би смео бити ни донесен да смо ми, Југословени, високо културни народ, или да смо имали прошлост од високе цивилизације којом бисмо били утицали на развитак човечанства; конкретније говорећи, да смо Грци, славне јелинске цивилизације, или Италијани, који су имали периоду Ренесанса, онда се из респекта према општој људској свести не би, вероватно, смела над нама извршити онаква ампутација каква је извршена Лондонским Уговором.”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=icolovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=vcorovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=adjilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=ddjokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=vdvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=efekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=efekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=mgarasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=agrubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=khedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref><ref name=khedrih2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=fherbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=fherbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=jibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=filesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=iivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=ajanezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=bjezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=djjovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka<ref name=njovanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 204-205.<br>''“Jovanović Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=njovanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.<br>''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=dkakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=akisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=iklajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=iklajn2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.<br>''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=mkorac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=akotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=akotevska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.<br>''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=bkovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=fkovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=mkraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=iksakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=iksakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=sljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=imacun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=vmadjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=mmajar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=fmesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=fmesinger2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.<br>''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=nmilasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nmilasin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.<br>''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=vmilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=pmiljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pmiljanic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 302.<br>''“Miljanić N. Petar, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu; redovni član i sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU (r. 1927, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Jovan Nahman]], univ. profesor<ref name=jnahman1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 369.<br>''“Nahman Jovan, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta, Bg. (za pr. Elektrane i razvodna postrojenja i Opšta energetika); šef Katedre za elektroenergetske sisteme; preds. Komisije za naučni rad. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=jnahman2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Nahman M. Jovan, redovni profesor i šef Katedre za elektroenergetske sisteme Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 20. VIII 1936, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=inavratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=vnovak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Ljubisav Novaković]], univerzitetski profesor<ref name=ljnovakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 384-385.<br>''“Novaković Ljubisav, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Kragujevac (za pr. Kvantna teorijska fizika i Izabrana poglavlja moderne fizike). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=popavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=popavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=mpanic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=mpanic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Paunović]], univ. profesor<ref name=djpaunovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Paunović S. Đorđe, dekan i redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 21. VII 1938, Beograd). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jasna Pavešić-Popović]], univerzitetski profesor<ref name=jpavesicpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 402.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, Zemun (penz.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=jpavesicpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu (r. 4. VI 1930, Zemun). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=zpavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=skpavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Aleksandar Perić]], univerzitetski profesor<ref name=aperic>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Perić Aleksandar, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka, Bg. (za pr. Engleski jezik i Nemački jezik); član redakcijskih kolegijuma časopisa "Prevodilac", "Živi jezici" i "Glossa". […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=aperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić Đ. Aleksandar, redovni profesor i šef katedre na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu (r. 13. VIII 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić N. Miljenko, vanredni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu (r. 16. I 1949, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=npopov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=npopov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.<br>''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=tpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.<br>''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=dpuhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dpuhalo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.<br>''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=fracki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=fracki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=fracki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=iradetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=bradman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=ljrajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=ljrajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljrajic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.<br>''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=sribnikar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.<br>''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=nrot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nrot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.<br>''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=obradsavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=ljsimakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=ljsimakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.<br>''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=sskaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=sskaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=ssoja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=jtadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=ntesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=rtomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rtomovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.<br>''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''</ref> * [[Ana Tot]], ekonomista<ref name=atot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 587-588.<br>''“Tot Ana, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Subotica (za pr. Istorija ekonomske misli). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=atot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.<br>''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=ljtrgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ljtrgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=mtrtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mtrtanj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=vurosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref><ref name=vurosevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.<br>''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=ivejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ivejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vvernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=rvucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=rvucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=ezelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ezelenhasic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.<br>''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Јован_Цвијић,_географ_(1865-1927).jpg|Jovan Cvijić Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </div> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=mbjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=obozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=nburzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=acaksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=djdragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Veljko Đurović]], novinar<ref name=vdjurovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Đurović Veljko, novinar; snimatelj-dopisnik britanske TV "Worldwide Television News" (WTN). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vdjurovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 123.<br>''“Đurović V. Veljko, filmski snimatelj i urednik časopisa YU - video, slobodni filmski radnik (r. 18. IV 1953). Jugosloven.”''</ref> * [[Nadežda Gaće]], novinarka<ref name=ngace1>[https://vreme.com/vreme/nadezda-gace-1950-2025/ Nadežda Gaće (1950–2025)] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Željko Bodrožić; 26.03.2025.''<br>''“Vulkan, stena, žena zmaj, rođena predvodnica, sjajna novinarka i urednica, velika i nepokolebljiva Jugoslovenka... Tim se rečima, između ostalih, proteklih dana prijatelji i kolege opraštaju od Nadežde Gaće, osnivačice i urednice nedeljnika “Novi magazin” i nekadašnje predsednice Nunsa.”</ref><ref name=ngace2>[https://novimagazin.rs/novi-horizont/im-memoriam-nadezda-gace-bila-je-iskrena-levicarka-i-jugoslovenka/ Im memoriam Nadežda Gaće: Bila je iskrena levičarka i Jugoslovenka] Novi magazin. ''Anja Ilić; 05.04.2025.''</ref><ref name=ngace3>[https://www.danas.rs/kultura/nadezda-gace-2/ In memoriam Nadežda Gaće: Osoba koja je imala sjaj zvezde] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Aleksandra Ćuk; 20.03.2025.''<br>''“Ona je umrla kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=jgrizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=jgrizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=dgruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=dgruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=dgruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=zhuber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=vivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=jkirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=fkocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=mkonjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=akos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=bkrivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=slukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=slukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=plukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=plukovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.<br>''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=rmatulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mmihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=zmilic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Mrđen]], novinar<ref name=imrdjen1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364-365.<br>''“Mrđen Ivan, novinar; direktor Novinskog preduzeća "Vreme". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=imrdjen2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 314.<br>''“Mrđen A. Ivan, novinar; direktor NIP Borba (r. 2. X 1949, Vršac). Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=amujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=irizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=tpancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=tpancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Rade Radovanović]], novinar, dramski pisac<ref name=rradovanovic1>[https://www.monitor.co.me/prikaz-ne-okreci-glavu/ Prikaz: Ne okreći glavu] Monitor. ''Monitor online; 28.01.2022.''<br>''“Rođen u Srbiji, po javno iskazanom opredjeljenju Jugosloven i dan-danas, po građanskoj vokaciji otvoreni borac protiv fašizacije politike i društva na ex -Yu prostoru, a po oštrini novinarskog pera u borbi za istinu očigledno ne odustaje od nje, bez obzira na cijenu.”''</ref><ref name=rradovanovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 466.<br>''“Radovanović Rade, novinar i dramski pisac; slobodni novinar; član Izvršnog odbora Ujedinjenih gramskih sindikata "Nezavisnost" (od '92). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rradovanovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 395.<br>''“Radovanović D. Rade, novinar i dramski pisac; član Izvršnog odbora UJDI-a (r. 6. XI 1950, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=mroganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mroganovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.<br>''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=dzsabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dzsabljakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.<br>''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=tskrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=kslanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=jsofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=gspasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref><ref name=gspasovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.<br>''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anto Staničić]], novinar, književnik<ref name=astanicic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 440.<br>''“Staničić Đ. Anto, novinar i književnik (r. 18. XII 1909, Tivat). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Stefanović (novinar)|Ivan Stefanović]], novinar<ref name=istefanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 527.<br>''“Stefanović Ivan, novinar i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=istefanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 448.<br>''“Stefanović I. Ivan, novinar, prevodilac; šef Biroa dopisništva The Associated Press u Beogradu (r. 3. VII 1932, Pančevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=gsusa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=gsusa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.<br>''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=hstajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hstajner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.<br>''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Timofejev]], novinar<ref name=atimofejev1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.<br>''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju "B-92"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=ztrnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref><ref name=ztrnavcevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=pturner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=bvarga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vvakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Nadežda Gaće in 2010 (cropped).jpg|Nadežda Gaće Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </div> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=vdjurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dinko Vitezić]], pravnik, političar<ref name=dvitezic1>Vitezić, Dinko: Govor, kojim g. Dinko Dr. Vitezić navadja u carev. vieću razloge, poradi kojih je glasovao proti zakonu o državnom zajmu, u: Naša Sloga, god. V. br. 1. (1874), str. 2.<br>''“U kratko ću, jer kao Jugoslavjanin nisam njemačkomu tako vješt, da bih se mogao pripušćati u široka razlaganja; a uz to častni predjašni govornici već su toliko temeljitih razlogah na sriedu donieli, da bi meni zaisto težko bilo što nova reći.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović Datoteka:Dinko Vitezić 1880 Theod. Mayerhofer.png|Dinko Vitezić </gallery> </div> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=mkopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkopecni2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.<br>''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=djsubotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=badzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=magbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=magbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Rade Bašić]], političar, revolucionar<ref name=rbasic1>Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.<br>''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=dzbijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=vbuljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=udanilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=pdapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=rdugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djdjakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Kosanović, Sava N.: Jugoslavija bila je osuđena na smrt. Smisao Moskovskog sporazuma. Zagreb 1984, str. 71.<br>''“Rekao bih rađe da smo mi Jugoslaveni i Balkan u orbiti Teherana - orbiti skladne, prijateljske zajedničke politike u zajednici sa Sjedinjenim Državama, Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezom.”''</ref><ref name=skosanovic2>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=hkrizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=vkrstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=vkrstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=gjankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=gjankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Asim Lošić]], političar, revolucionar<ref name=alosic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 392.<br>''“Lošić Asim, penzioner, član Glavnog odbora SSRN BiH, rez. kapetan, r. 1911 u Maglaju, srez Doboj, Jugosloven.”''</ref> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=rmoric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=pperovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=mpijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Vladimir Popović Španac]], političar, diplomata, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Hamdija Pozderac]], političar, revolucionar<ref name=hpozderac1>Pozderac, Hamdija: U kontinuitetu revolucije. 2. izd. Sarajevo 1980, str. 52-53.<br>''“Svi smo u ovoj Jugoslaviji Jugosloveni i svi smo za ovu […].”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=spribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=gprincip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=gprincip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=gprincip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=arankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=iribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=promac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=fsupilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=zsarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=psoc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vvlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=nvlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=gzerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-vbabukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”</ref> * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=aeinspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=jbleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jjelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=mbkljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=lmonti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=rrazlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=vzarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=vzarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Sava Kosanović (1950s).jpg|Sava Kosanović Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Vladimirp (cropped).JPG|Vladimir Popović Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </div> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=aleksandarjosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Žozef Lončar]], stručnjak za marketing<ref name=zlončar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lončar Žozef, predsednik Centra za marketing d.d. "Mark Plan", Pančevo. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zlončar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lončar M. Žozef, suosnivač i direktor Centra za marketing Mark- plan - Pančevo (r. 21. VI 1940, Seraing S/M, Belgija). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=ptutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=bvukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=bvukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=zšimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zšimunec2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.<br>''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </div> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=hjusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=hjusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=nkacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=nkacavenda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.<br>''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=dsimandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=jjstrossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=jjstrossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=jjstrossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </div> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=aalagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=rarmenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=rarmenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=mbenes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=mbenes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=mbenes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=sbobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=mbozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=mbozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=ddamjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=vgudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=bivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bivkov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.<br>''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=nkarabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=mkarakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkarakasevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=skarasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=dkorica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=dkorica2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.<br>''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=rkozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=imatosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=fmihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=pmijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nnikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=iosim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=iosim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=bpaunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=vpetkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=dusanpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.<br>''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=dzprekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=dzprekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=gradjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=gradjenovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.<br>''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=mseles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=zslavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=asostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=btanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=btanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=btanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=btanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=atirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=evild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=evild2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 537.<br>''“Wild R. Eleonora, košarkašica, (r. 9. VI 1969, Bačka Topola). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=dvujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=dvujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=dvujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </div> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=skuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=dmilinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=dmilinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=dmilinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </div> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=mabramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=mabramovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.<br>''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=saleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=dbasta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dbasta2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=vbiller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://zadovoljna.nova.rs/njena-prica/ema-bregovic-mi-smo-prva-generacija-koja-ne-fantazira-o-kucici-sa-labradorom-i-velikom-porodicom/ Ema Bregović: Mi smo prva generacija koja ne fantazira o kućici sa labradorom i velikom porodicom] Zadovoljna.rs ''Ivana Stojanov; 17.06.2025.''<br>''“Bilo mi je nemoguće izabrati jer izbora nije bilo u mom srcu: uvijek sam se osjećala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic4>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=ecehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ecehovin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.<br>''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=bdamjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=bdamjanovski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.<br>''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=edemnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=edemnievska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.<br>''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=edragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=edragulj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.<br>''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=ndzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ndzafo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.<br>''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=bgavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=nglid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=nglid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=dkacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=nkostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=pkrizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=aopresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=gpankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=vrakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=irendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=mrodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=evarga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=evarga-marodic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=vvelickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=vvelickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=svukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> * [[Dušan Vuksan]], dizajner, univ. profesor<ref name=dvuksan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 635.<br>''“Vuksan Dušan, industrijski dizajner; docent na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </div> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=vantic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=tbuzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=tbuzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=vloncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=knadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik<ref name=apeharnik1>Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.<br>''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''</ref> * [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate<ref name=vpfeifer1>Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.<br>''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''</ref> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=rprimorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=vradicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </div> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=abezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=sbiserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=sbiserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=acorovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=edabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=hhaas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=eille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=eille2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.<br>''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=ikostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=ljkrnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=amurti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=amurti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac<ref name=bpetranovic1>Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.<br>''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=bschedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=mveseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović </gallery> </div> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] 5eadskgya9k3j8fnwjxapj2mjws5o3k 42715997 42715996 2026-11-03T03:43:35Z Dwina744 178014 +izv. 42715997 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=rdinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=vmilunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=vmilunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=asegvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=msteric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=jsvoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </div> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=sfejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=rsurroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </div> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=vafric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=narneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=narneric2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=ibekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=mbenka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=mbihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=mbihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=pbjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=pbjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=jbjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=dbjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=dbjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=dbjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=tboskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=kbulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=bcvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=bdovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=sdragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=sdragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=sdragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=sdragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=jdjuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=jdjuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=pejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=pejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=pejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=merceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=merceg2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=bfehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=dfelba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dfelba2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=oglavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=sgrahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=shadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=zhubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=djanjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=djkadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=djkadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref><ref name=djkadijevic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.<br>''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=rkadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=skapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=skapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=mkaradzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkaradzic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven. ”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=mkljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=nkokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=nkokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nkokotovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dkosanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 217.<br>''“Kosanović V. Dejan, reditelj dokumentarnog filma, redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 28. IX 1930, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=dleskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dleskovar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.<br>''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=llucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=nmajdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmajdak2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 253.<br>''“Majdak N. Nikola, filmski umetnik; redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 30. XI 1927, Valjevo). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=amandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref><ref name=amandic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 257.<br>''“Mandić D. Aleksandar, reditelj, scenarista; redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. X 1945, Beograd). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=mmaricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmaricic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 259.<br>''“Maričić A. Milenko, pozorišni i TV reditelj; redovni profesor na FDU u Beogradu (r. 15. IV 1928, Novi Vinodolski). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=gmatic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=mmaticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=imensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=imensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=imensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=imensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=imensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=imensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=imensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=imensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=omilicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kmladenovic1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kmladenovic2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kmladenovic3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kmladenovic4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], učiteljica glume, ranije glumica<ref name=dmrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dmrkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Mrkić V. Dragana, glumica, slobodni umetnik (r. 23. I. 1966, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=rmunitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rmunitic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=dmustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=dmustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=dmustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=gpaskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=gpaskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Haris Pašović]], reditelj<ref name=hpasovic1>[https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/569867/grad-teatar-je-danas-evropska-kulturna-cinjenica.html "'Grad teatar' je danas evropska kulturna činjenica"] [[Radio i televizija Crne Gore|Radio i Televizija Crne Gore]]. ''P.R.; 24.06.2024.''<br>''“Ja sam Jugosloven u srcu i Crna Gora je moja i Budva je moja i dobro je da ponovo budem tu na festivalu.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=bpavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=bpavicevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bpavicevic3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=jpejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=kpejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=vpogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpogacic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.<br>''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=rpolic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=rpolic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=nprokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj<ref name=jristic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.<br>''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=jristic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ljristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ljristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=olgasavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=esavin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=esavin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=žskrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=žskrigin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.<br>''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=asalja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik<ref name=rserbedzija1>[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''<br>''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''</ref><ref name=rserbedzija2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.<br>''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=sstimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=fstukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=fstukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=fstukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Milutin Tatić]], glumac<ref name=mtatic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Tatić S. Milutin - Mića, glumac (r. 29. V 1923. Niš). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=jtinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=dtresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=rulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=rulmanski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.<br>''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=mveselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=pvolk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aljoša Vučković]], glumac<ref name=avuckovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 623.<br>''“Vučković Aljoša, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. (od '74). [...] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=szaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szaninovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.<br>''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=szigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref><ref name=szigon2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.<br>''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=mzmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Haris.jpg|Haris Pašović Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Stevan Kragujevic, Mica Tatic i Acim, 1975.jpg|Milutin Mića Tatić Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Aljoša_Vučković_2017_(cropped).jpg|Aljoša Vučković Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </div> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=ieterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=skragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=rsurla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=rsurla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=rsurla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla </gallery> </div> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=oalvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=iandric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=varsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=aaskerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=gbabic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=gbabic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=gbabic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=gbabic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=vbajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=zbajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=zbajindjukanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.<br>''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=vbenkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=obihaljimerin1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=lblaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=mbodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=mbodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=mbogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=nbojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=dcicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref><ref name=dcicvara2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.<br>''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=mcurcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=mristic-iandric-odavico/><ref name=odavico1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=iergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=iergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=iergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=iergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=zfedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=ffilipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref><ref name=ffilipovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.<br>''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=hgeorgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hgeorgijevski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.<br>''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=vgoldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=vgoldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja<ref name=djarnevic-itrnski>Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.<br>''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''</ref><ref name=djarnevic1>Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=mkarahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=dkis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=bkoprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=bkoprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=mkrleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=mkrleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Josip Kundek]], pesnik, misionar<ref name=jkundek1>Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=zkveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=jlevicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=mmaticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mmaticki2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 273.<br>''“Maticki S. Milenko, književnik i novinar, urednik podlistka Politike - Politika za decu (r. 4. VIII 1936, Margita, Plandište). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=pmatvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=pmatvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=pmatvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=pmatvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar<ref name=imazuranic1>Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.<br>''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''</ref><ref name=imazuranic2>Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.<br>''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=amihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=mmilisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=mmilisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=mmilisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=pmuzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=vnazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=enezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=anikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Milan Nikolić]], književnik, prevoditelj<ref name=mnikolic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 379.<br>''“Nikolić Milan, književnik i književni prevodilac, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mnikolic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, 325.<br>''“Nikolić I. Milan, književnik i prevodilac; član Glavnog političkog saveta Novog komunističkog pokreta Jugoslavije (r. 18. XI 1935, Bagrdan, Svetozarevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=golujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=golujic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=momerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=epapo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=spavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=spavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=mpervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mpervic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.<br>''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Petar II Petrović Njegoš|Petar Petrović Njegoš]], pjesnik, vladika, vladar<ref name=ppnjegos1>Лакић, Зоран: [https://canupub.me/Docs/2002/190-Din-Petr-Njeg-I/Dinastija%20Petrovic%CC%81%20Njegos%CC%8C%20-%20Tom%20I%20-%2010.%20Zoran%20Lakic%CC%81.pdf Српство и југословенство династије Петровића у Црној Гори], у: Дашић, Миомир (ур.): Династија Петровић Његош. Том I. Радови са међународног научног скупа, Подгорица, 29. октобар – 1. новембар 2001. Подгорица 2002, стр. 257.<br>''“Ја јесам Раде Томов са Његушах, јесам Црногорац и Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref><ref name=ppnjegos2>Лакић, Зоран: [https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/05/LAKIC-Zapisi-o-Marku-Vujacicu.pdf Записи о Марку Вујачићу у рату 1941-1945], у: Историјски записи, год. 71 бр. 1-2 (1998), стр. 138.<br>''“Ја сам Раде Томов са Његуша, јесам Црногорац, Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=jpukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=dradovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=vresintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=vresintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vresintucic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=isarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=bsejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=dtstankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=dtstankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=vstojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vstojiljkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 460.<br>''“Stojiljković M. Vlada, književnik i prevodilac, novinar Radio Beograda (r. 4. IX 1938, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=dsuvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=asenoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=asenoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=iscepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=zsubic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=gtartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dtodorovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.<br>''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=ltoman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik<ref name=mtopalovic1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''</ref> * [[Juraj Tordinac]], pesnik<ref name=jtordinac1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''</ref><ref name=jtordinac2>Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.<br>''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=jtrdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=kvidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=vviskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=svraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=szubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szubanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.<br>''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=nzivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nzivancevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.<br>''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Petar II Petrović-Njegoš.jpg|Petar Petrović Njegoš Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </div> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=pbajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=pbajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=pbajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=pbajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=ljstanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=ljstanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </div> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=ljbozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=odulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=nilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nilankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.<br>''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=djuzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Marković]], internista, univ. profesor<ref name=nmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 305.<br>''“Marković Nenad, internista; naučni savetnik u Institutu za onkologiju, Sremska Kamenica; redovni profesor Medicinskog fakulteta, N. Sad. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267-268.<br>''“Marković S. Nenad, redovni profesor i šef Katedre za onkologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu; naučni savetnik u Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici; profesor na Medical College of Pennsylvania (r. 24. I 1938, Skoplje). Jugosloven, […].</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=smoricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.<br>''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Biljana Zeroska]], farmaceut, pjevačica<ref name=bzeroska1>[https://grand.rs/nikad-nije-kasno/biljana-zeroska-sa-bratom/ „Ispunili smo želju naše pokojne majke“ Biljana Zeroska otvorila dušu nakon emotivnog nastupa sa bratom] Grand Online. ''Marković, K./Dačić A.; 09.02.2024.''<br>''“Tako da se ja i dan danas osećam kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </div> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=eackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=eackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=halijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=šbajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Vartkes Baronijan]], kompozitor<ref name=vbaronijan1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=bebidol2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 469.<br>''“Šarić M. Dragana, vokalni solista, kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik (r. 2. X 1960, Beograd). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bbekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Halid Bešlić]], pevač<ref name=hbeslic1>[https://6yka.com/bih/prijatelji-i-saradnici-halida-beslica-vise-se-radovao-tudjoj-nije-se-znao-naljutiti/ Prijatelji i saradnici Halida Bešlića: Više se radovao tuđoj sreći, nije se znao naljutiti] Buka magazin. ''Slađan Tomić; 08.10.2025.''<br>''“Bio je i Jugosloven, pravi Balkanac, pravi i Bosanac i Srbijanac i Hrvat i Slovenac i Makedonac. To su rijetki ljudi.”''</ref><ref name=hbeslic2>[https://vreme.com/razno/drzavna-sahrana/ Državna sahrana] Vreme. ''Dragan Ilić; 16.10.2025.''<br>''“Halid je pregurao rat u Bosni, ali je zapravo ostao Jugosloven, popularan u svim delovima bivše SFRJ.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=sbeljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bbjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djdjogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=udojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=vfurduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vfurduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=mglisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=zhadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zhadzimanov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.<br>''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=bhreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bhreljac2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.<br>''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=vjankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.<br>''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=ejevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=zkalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=rkambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rkambaskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.<br>''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hkhoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hkhoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hkhoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=lepabrena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=vlisinski1>Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.<br>''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=alokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref><ref name=alokner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=dzloncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=dzloncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267.<br>''“Marković M. Milivoje, muzičar - dirigent i kompozitor; novinar (r. 20. III 1939, Zagreb). Jugosloven - Srbin.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mmladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=rmulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=rmulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=rnemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=ipecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=vpericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.<br>''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic3>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=spolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=eredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=uredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''</ref> * [[Ljupčo Samardžiski]], kontrabasista, slikar<ref name=ljsamardziski1>[https://www.nin.rs/2000-08/10/13970.html Mi smo, ipak, Vukovi potomci] [[NIN]]. ''R. S.; 10.08.2000.''<br>''“On, Makedonac po rođenju, najduže Beograđanin, Jugosloven, a od svega najviše, kako kaže, umetnik.”''</ref><ref name=ljsamardziski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 417.<br>''“Samardžiski P. Ljupčo, kontrabasista, kompozitor; član Simfonijskog orkestra RTB (r. 4. Х 1947, Skoplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=ssuljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=isvager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=isvager2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.<br>''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Stevo Teodosievski]], muzičar<ref name=steodosievski1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.<br>''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=dtopic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=dtopic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=dtopic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/91281/bisera-veletanlic-za-nin-drzava-bez-umetnika-to-je-zemlja-bez-duse Bisera Veletanlić za NIN: Država bez umetnika, to je zemlja bez duše] [[NIN]]. ''Mikojan Bezbradica; 08.10.2025.''<br>''“Beskrajno sam volela svoju tadašnju zemlju, Jugoslaviju. I zapravo, ja jesam Jugoslovenka. Mešavina svega. Ne mogu da se osećam isključivo ni kao Hrvatica, ni kao Srpkinja, ni kao Slovenka, iako jesam sve to pomalo. I Bosanka. Dakle, Jugoslovenka, od glave do pete.”''</ref><ref name=bveletanlic2>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=bvunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=tzdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Halid bešlić.jpg|Halid Bešlić Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </div> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=zahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zahmetovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.<br>''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=vbabukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-vbabukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=jbakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=džbelkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=džbelkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.<br>''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=dblazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=sborojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=sborojevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.<br>''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=fbradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=bbuden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=ocaf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=ocaf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Jovan Cvijić]], geograf<ref name=jcvijic1>Цвијић, Ј.: [https://pretraziva.rs/show/nova-evropa--1920-12-23.pdf Значај цивилизације за међународна питања], у: Нова Европа, књ. 1 бр. 13 (1920), стр. 473.<br>''“Више пута изгледало је да Лондонски Уговор не би смео бити ни донесен да смо ми, Југословени, високо културни народ, или да смо имали прошлост од високе цивилизације којом бисмо били утицали на развитак човечанства; конкретније говорећи, да смо Грци, славне јелинске цивилизације, или Италијани, који су имали периоду Ренесанса, онда се из респекта према општој људској свести не би, вероватно, смела над нама извршити онаква ампутација каква је извршена Лондонским Уговором.”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=icolovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=vcorovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=adjilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=ddjokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=vdvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=efekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=efekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=mgarasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=agrubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=khedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref><ref name=khedrih2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=fherbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=fherbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=jibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=filesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=iivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=ajanezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=bjezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=djjovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka<ref name=njovanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 204-205.<br>''“Jovanović Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=njovanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.<br>''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=dkakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=akisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=iklajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=iklajn2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.<br>''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=mkorac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=akotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=akotevska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.<br>''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=bkovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=fkovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=mkraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=iksakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=iksakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=sljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=imacun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=vmadjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=mmajar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=fmesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=fmesinger2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.<br>''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=nmilasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nmilasin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.<br>''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=vmilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=pmiljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pmiljanic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 302.<br>''“Miljanić N. Petar, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu; redovni član i sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU (r. 1927, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Jovan Nahman]], univ. profesor<ref name=jnahman1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 369.<br>''“Nahman Jovan, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta, Bg. (za pr. Elektrane i razvodna postrojenja i Opšta energetika); šef Katedre za elektroenergetske sisteme; preds. Komisije za naučni rad. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=jnahman2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Nahman M. Jovan, redovni profesor i šef Katedre za elektroenergetske sisteme Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 20. VIII 1936, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=inavratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=vnovak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Ljubisav Novaković]], univerzitetski profesor<ref name=ljnovakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 384-385.<br>''“Novaković Ljubisav, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Kragujevac (za pr. Kvantna teorijska fizika i Izabrana poglavlja moderne fizike). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=popavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=popavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=mpanic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=mpanic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Paunović]], univ. profesor<ref name=djpaunovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Paunović S. Đorđe, dekan i redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 21. VII 1938, Beograd). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jasna Pavešić-Popović]], univerzitetski profesor<ref name=jpavesicpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 402.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, Zemun (penz.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=jpavesicpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu (r. 4. VI 1930, Zemun). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=zpavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=skpavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Aleksandar Perić]], univerzitetski profesor<ref name=aperic>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Perić Aleksandar, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka, Bg. (za pr. Engleski jezik i Nemački jezik); član redakcijskih kolegijuma časopisa "Prevodilac", "Živi jezici" i "Glossa". […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=aperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić Đ. Aleksandar, redovni profesor i šef katedre na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu (r. 13. VIII 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić N. Miljenko, vanredni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu (r. 16. I 1949, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=npopov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=npopov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.<br>''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=tpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.<br>''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=dpuhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dpuhalo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.<br>''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=fracki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=fracki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=fracki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=iradetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=bradman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=ljrajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=ljrajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljrajic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.<br>''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=sribnikar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.<br>''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=nrot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nrot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.<br>''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=obradsavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=ljsimakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=ljsimakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.<br>''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=sskaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=sskaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=ssoja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=jtadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=ntesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=rtomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rtomovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.<br>''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''</ref> * [[Ana Tot]], ekonomista<ref name=atot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 587-588.<br>''“Tot Ana, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Subotica (za pr. Istorija ekonomske misli). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=atot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.<br>''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=ljtrgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ljtrgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=mtrtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mtrtanj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=vurosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref><ref name=vurosevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.<br>''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=ivejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ivejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vvernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=rvucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=rvucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=ezelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ezelenhasic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.<br>''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Јован_Цвијић,_географ_(1865-1927).jpg|Jovan Cvijić Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </div> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=mbjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=obozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=nburzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=acaksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=djdragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Veljko Đurović]], novinar<ref name=vdjurovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Đurović Veljko, novinar; snimatelj-dopisnik britanske TV "Worldwide Television News" (WTN). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vdjurovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 123.<br>''“Đurović V. Veljko, filmski snimatelj i urednik časopisa YU - video, slobodni filmski radnik (r. 18. IV 1953). Jugosloven.”''</ref> * [[Nadežda Gaće]], novinarka<ref name=ngace1>[https://vreme.com/vreme/nadezda-gace-1950-2025/ Nadežda Gaće (1950–2025)] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Željko Bodrožić; 26.03.2025.''<br>''“Vulkan, stena, žena zmaj, rođena predvodnica, sjajna novinarka i urednica, velika i nepokolebljiva Jugoslovenka... Tim se rečima, između ostalih, proteklih dana prijatelji i kolege opraštaju od Nadežde Gaće, osnivačice i urednice nedeljnika “Novi magazin” i nekadašnje predsednice Nunsa.”</ref><ref name=ngace2>[https://novimagazin.rs/novi-horizont/im-memoriam-nadezda-gace-bila-je-iskrena-levicarka-i-jugoslovenka/ Im memoriam Nadežda Gaće: Bila je iskrena levičarka i Jugoslovenka] Novi magazin. ''Anja Ilić; 05.04.2025.''</ref><ref name=ngace3>[https://www.danas.rs/kultura/nadezda-gace-2/ In memoriam Nadežda Gaće: Osoba koja je imala sjaj zvezde] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Aleksandra Ćuk; 20.03.2025.''<br>''“Ona je umrla kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=jgrizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=jgrizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=dgruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=dgruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=dgruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=zhuber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=vivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=jkirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=fkocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=mkonjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=akos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=bkrivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=slukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=slukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=plukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=plukovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.<br>''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=rmatulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mmihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=zmilic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Mrđen]], novinar<ref name=imrdjen1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364-365.<br>''“Mrđen Ivan, novinar; direktor Novinskog preduzeća "Vreme". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=imrdjen2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 314.<br>''“Mrđen A. Ivan, novinar; direktor NIP Borba (r. 2. X 1949, Vršac). Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=amujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=irizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=tpancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=tpancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Rade Radovanović]], novinar, dramski pisac<ref name=rradovanovic1>[https://www.monitor.co.me/prikaz-ne-okreci-glavu/ Prikaz: Ne okreći glavu] Monitor. ''Monitor online; 28.01.2022.''<br>''“Rođen u Srbiji, po javno iskazanom opredjeljenju Jugosloven i dan-danas, po građanskoj vokaciji otvoreni borac protiv fašizacije politike i društva na ex -Yu prostoru, a po oštrini novinarskog pera u borbi za istinu očigledno ne odustaje od nje, bez obzira na cijenu.”''</ref><ref name=rradovanovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 466.<br>''“Radovanović Rade, novinar i dramski pisac; slobodni novinar; član Izvršnog odbora Ujedinjenih gramskih sindikata "Nezavisnost" (od '92). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rradovanovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 395.<br>''“Radovanović D. Rade, novinar i dramski pisac; član Izvršnog odbora UJDI-a (r. 6. XI 1950, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=mroganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mroganovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.<br>''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=dzsabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dzsabljakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.<br>''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=tskrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=kslanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=jsofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=gspasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref><ref name=gspasovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.<br>''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anto Staničić]], novinar, književnik<ref name=astanicic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 440.<br>''“Staničić Đ. Anto, novinar i književnik (r. 18. XII 1909, Tivat). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Stefanović (novinar)|Ivan Stefanović]], novinar<ref name=istefanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 527.<br>''“Stefanović Ivan, novinar i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=istefanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 448.<br>''“Stefanović I. Ivan, novinar, prevodilac; šef Biroa dopisništva The Associated Press u Beogradu (r. 3. VII 1932, Pančevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=gsusa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=gsusa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.<br>''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=hstajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hstajner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.<br>''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Timofejev]], novinar<ref name=atimofejev1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.<br>''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju "B-92"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=ztrnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref><ref name=ztrnavcevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=pturner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=bvarga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vvakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Nadežda Gaće in 2010 (cropped).jpg|Nadežda Gaće Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </div> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=vdjurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dinko Vitezić]], pravnik, političar<ref name=dvitezic1>Vitezić, Dinko: Govor, kojim g. Dinko Dr. Vitezić navadja u carev. vieću razloge, poradi kojih je glasovao proti zakonu o državnom zajmu, u: Naša Sloga, god. V. br. 1. (1874), str. 2.<br>''“U kratko ću, jer kao Jugoslavjanin nisam njemačkomu tako vješt, da bih se mogao pripušćati u široka razlaganja; a uz to častni predjašni govornici već su toliko temeljitih razlogah na sriedu donieli, da bi meni zaisto težko bilo što nova reći.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović Datoteka:Dinko Vitezić 1880 Theod. Mayerhofer.png|Dinko Vitezić </gallery> </div> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=mkopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkopecni2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.<br>''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=djsubotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=badzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=magbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=magbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Rade Bašić]], političar, revolucionar<ref name=rbasic1>Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.<br>''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=dzbijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=vbuljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=udanilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=pdapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=rdugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djdjakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Kosanović, Sava N.: Jugoslavija bila je osuđena na smrt. Smisao Moskovskog sporazuma. Zagreb 1984, str. 71.<br>''“Rekao bih rađe da smo mi Jugoslaveni i Balkan u orbiti Teherana - orbiti skladne, prijateljske zajedničke politike u zajednici sa Sjedinjenim Državama, Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezom.”''</ref><ref name=skosanovic2>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=hkrizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=vkrstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=vkrstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=gjankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=gjankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Asim Lošić]], političar, revolucionar<ref name=alosic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 392.<br>''“Lošić Asim, penzioner, član Glavnog odbora SSRN BiH, rez. kapetan, r. 1911 u Maglaju, srez Doboj, Jugosloven.”''</ref> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=rmoric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=pperovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=mpijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Vladimir Popović Španac]], političar, diplomata, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Hamdija Pozderac]], političar, revolucionar<ref name=hpozderac1>Pozderac, Hamdija: U kontinuitetu revolucije. 2. izd. Sarajevo 1980, str. 52-53.<br>''“Svi smo u ovoj Jugoslaviji Jugosloveni i svi smo za ovu […].”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=spribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=gprincip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=gprincip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=gprincip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=arankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=iribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=promac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=fsupilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=zsarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=psoc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vvlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=nvlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=gzerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-vbabukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”</ref> * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=aeinspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=jbleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jjelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=mbkljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=lmonti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=rrazlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=vzarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=vzarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Sava Kosanović (1950s).jpg|Sava Kosanović Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Vladimirp (cropped).JPG|Vladimir Popović Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </div> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=aleksandarjosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Žozef Lončar]], stručnjak za marketing<ref name=zlončar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lončar Žozef, predsednik Centra za marketing d.d. "Mark Plan", Pančevo. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zlončar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lončar M. Žozef, suosnivač i direktor Centra za marketing Mark- plan - Pančevo (r. 21. VI 1940, Seraing S/M, Belgija). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=ptutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=bvukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=bvukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=zšimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zšimunec2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.<br>''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </div> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=hjusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=hjusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=nkacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=nkacavenda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.<br>''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=dsimandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=jjstrossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=jjstrossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=jjstrossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </div> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=aalagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=rarmenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=rarmenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=mbenes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=mbenes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=mbenes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=sbobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=mbozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=mbozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=ddamjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=vgudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=bivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bivkov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.<br>''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=nkarabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=mkarakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkarakasevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=skarasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=dkorica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=dkorica2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.<br>''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=rkozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=imatosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=fmihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=pmijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nnikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=iosim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=iosim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=bpaunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=vpetkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=dusanpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.<br>''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=dzprekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=dzprekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=gradjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=gradjenovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.<br>''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=mseles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=zslavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=asostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=btanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=btanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=btanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=btanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=atirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=evild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=evild2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 537.<br>''“Wild R. Eleonora, košarkašica, (r. 9. VI 1969, Bačka Topola). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=dvujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=dvujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=dvujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </div> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=skuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=dmilinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=dmilinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=dmilinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </div> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=mabramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=mabramovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.<br>''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=saleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=dbasta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dbasta2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=vbiller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://zadovoljna.nova.rs/njena-prica/ema-bregovic-mi-smo-prva-generacija-koja-ne-fantazira-o-kucici-sa-labradorom-i-velikom-porodicom/ Ema Bregović: Mi smo prva generacija koja ne fantazira o kućici sa labradorom i velikom porodicom] Zadovoljna.rs ''Ivana Stojanov; 17.06.2025.''<br>''“Bilo mi je nemoguće izabrati jer izbora nije bilo u mom srcu: uvijek sam se osjećala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic4>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=ecehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ecehovin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.<br>''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=bdamjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=bdamjanovski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.<br>''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=edemnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=edemnievska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.<br>''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=edragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=edragulj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.<br>''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=ndzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ndzafo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.<br>''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=bgavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=nglid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=nglid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=dkacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=nkostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=pkrizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=aopresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=gpankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=vrakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=irendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=mrodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=evarga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=evarga-marodic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=vvelickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=vvelickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=svukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> * [[Dušan Vuksan]], dizajner, univ. profesor<ref name=dvuksan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 635.<br>''“Vuksan Dušan, industrijski dizajner; docent na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dvuksan2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 536.<br>''“Vuksan V. Dušan, industrijski dizajner (r. 27. X 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </div> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=vantic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=tbuzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=tbuzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=vloncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=knadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik<ref name=apeharnik1>Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.<br>''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''</ref> * [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate<ref name=vpfeifer1>Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.<br>''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''</ref> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=rprimorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=vradicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </div> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=abezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=sbiserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=sbiserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=acorovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=edabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=hhaas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=eille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=eille2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.<br>''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=ikostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=ljkrnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=amurti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=amurti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac<ref name=bpetranovic1>Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.<br>''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=bschedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=mveseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović </gallery> </div> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] jbh2ojq4jszcz16d6rcczkq893dpkdw 42715998 42715997 2026-11-03T03:50:28Z Dwina744 178014 +izv. 42715998 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=rdinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=vmilunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=vmilunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=asegvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=msteric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=jsvoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </div> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=sfejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=rsurroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </div> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=vafric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=narneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=narneric2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=ibekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=mbenka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=mbihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=mbihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=pbjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=pbjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=jbjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=dbjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=dbjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=dbjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=tboskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=kbulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=bcvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=bdovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=sdragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=sdragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=sdragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=sdragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=jdjuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=jdjuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=pejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=pejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=pejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=merceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=merceg2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=bfehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=dfelba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dfelba2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=oglavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=sgrahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=shadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=zhubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=djanjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=djkadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=djkadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref><ref name=djkadijevic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.<br>''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=rkadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=skapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=skapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=mkaradzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkaradzic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven. ”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=mkljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=nkokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=nkokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nkokotovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dkosanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 217.<br>''“Kosanović V. Dejan, reditelj dokumentarnog filma, redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 28. IX 1930, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=dleskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dleskovar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.<br>''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=llucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=nmajdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmajdak2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 253.<br>''“Majdak N. Nikola, filmski umetnik; redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 30. XI 1927, Valjevo). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=amandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref><ref name=amandic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 257.<br>''“Mandić D. Aleksandar, reditelj, scenarista; redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. X 1945, Beograd). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=mmaricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmaricic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 259.<br>''“Maričić A. Milenko, pozorišni i TV reditelj; redovni profesor na FDU u Beogradu (r. 15. IV 1928, Novi Vinodolski). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=gmatic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=mmaticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=imensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=imensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=imensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=imensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=imensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=imensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=imensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=imensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=omilicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kmladenovic1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kmladenovic2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kmladenovic3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kmladenovic4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], učiteljica glume, ranije glumica<ref name=dmrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dmrkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Mrkić V. Dragana, glumica, slobodni umetnik (r. 23. I. 1966, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=rmunitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rmunitic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=dmustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=dmustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=dmustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=gpaskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=gpaskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Haris Pašović]], reditelj<ref name=hpasovic1>[https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/569867/grad-teatar-je-danas-evropska-kulturna-cinjenica.html "'Grad teatar' je danas evropska kulturna činjenica"] [[Radio i televizija Crne Gore|Radio i Televizija Crne Gore]]. ''P.R.; 24.06.2024.''<br>''“Ja sam Jugosloven u srcu i Crna Gora je moja i Budva je moja i dobro je da ponovo budem tu na festivalu.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=bpavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=bpavicevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bpavicevic3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=jpejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=kpejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=vpogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpogacic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.<br>''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=rpolic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=rpolic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=nprokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj<ref name=jristic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.<br>''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=jristic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ljristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ljristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=olgasavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=esavin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=esavin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=žskrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=žskrigin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.<br>''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=asalja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik<ref name=rserbedzija1>[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''<br>''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''</ref><ref name=rserbedzija2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.<br>''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=sstimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=fstukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=fstukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=fstukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Milutin Tatić]], glumac<ref name=mtatic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Tatić S. Milutin - Mića, glumac (r. 29. V 1923. Niš). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=jtinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=dtresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=rulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=rulmanski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.<br>''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=mveselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=pvolk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aljoša Vučković]], glumac<ref name=avuckovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 623.<br>''“Vučković Aljoša, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. (od '74). [...] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref><ref name=avuckovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 525.<br>''“Vučković L. Aljoša, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 17. XII 1946, Buzet). Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=szaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szaninovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.<br>''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=szigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref><ref name=szigon2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.<br>''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=mzmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Haris.jpg|Haris Pašović Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Stevan Kragujevic, Mica Tatic i Acim, 1975.jpg|Milutin Mića Tatić Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Aljoša_Vučković_2017_(cropped).jpg|Aljoša Vučković Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </div> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=ieterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=skragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=rsurla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=rsurla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=rsurla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla </gallery> </div> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=oalvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=iandric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=varsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=aaskerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=gbabic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=gbabic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=gbabic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=gbabic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=vbajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=zbajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=zbajindjukanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.<br>''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=vbenkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=obihaljimerin1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=lblaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=mbodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=mbodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=mbogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=nbojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=dcicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref><ref name=dcicvara2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.<br>''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=mcurcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=mristic-iandric-odavico/><ref name=odavico1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=iergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=iergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=iergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=iergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=zfedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=ffilipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref><ref name=ffilipovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.<br>''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=hgeorgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hgeorgijevski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.<br>''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=vgoldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=vgoldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja<ref name=djarnevic-itrnski>Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.<br>''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''</ref><ref name=djarnevic1>Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=mkarahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=dkis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=bkoprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=bkoprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=mkrleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=mkrleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Josip Kundek]], pesnik, misionar<ref name=jkundek1>Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=zkveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=jlevicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=mmaticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mmaticki2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 273.<br>''“Maticki S. Milenko, književnik i novinar, urednik podlistka Politike - Politika za decu (r. 4. VIII 1936, Margita, Plandište). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=pmatvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=pmatvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=pmatvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=pmatvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar<ref name=imazuranic1>Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.<br>''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''</ref><ref name=imazuranic2>Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.<br>''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=amihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=mmilisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=mmilisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=mmilisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=pmuzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=vnazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=enezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=anikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Milan Nikolić]], književnik, prevoditelj<ref name=mnikolic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 379.<br>''“Nikolić Milan, književnik i književni prevodilac, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mnikolic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, 325.<br>''“Nikolić I. Milan, književnik i prevodilac; član Glavnog političkog saveta Novog komunističkog pokreta Jugoslavije (r. 18. XI 1935, Bagrdan, Svetozarevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=golujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=golujic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=momerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=epapo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=spavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=spavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=mpervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mpervic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.<br>''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Petar II Petrović Njegoš|Petar Petrović Njegoš]], pjesnik, vladika, vladar<ref name=ppnjegos1>Лакић, Зоран: [https://canupub.me/Docs/2002/190-Din-Petr-Njeg-I/Dinastija%20Petrovic%CC%81%20Njegos%CC%8C%20-%20Tom%20I%20-%2010.%20Zoran%20Lakic%CC%81.pdf Српство и југословенство династије Петровића у Црној Гори], у: Дашић, Миомир (ур.): Династија Петровић Његош. Том I. Радови са међународног научног скупа, Подгорица, 29. октобар – 1. новембар 2001. Подгорица 2002, стр. 257.<br>''“Ја јесам Раде Томов са Његушах, јесам Црногорац и Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref><ref name=ppnjegos2>Лакић, Зоран: [https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/05/LAKIC-Zapisi-o-Marku-Vujacicu.pdf Записи о Марку Вујачићу у рату 1941-1945], у: Историјски записи, год. 71 бр. 1-2 (1998), стр. 138.<br>''“Ја сам Раде Томов са Његуша, јесам Црногорац, Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=jpukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=dradovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=vresintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=vresintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vresintucic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=isarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=bsejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=dtstankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=dtstankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=vstojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vstojiljkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 460.<br>''“Stojiljković M. Vlada, književnik i prevodilac, novinar Radio Beograda (r. 4. IX 1938, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=dsuvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=asenoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=asenoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=iscepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=zsubic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=gtartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dtodorovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.<br>''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=ltoman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik<ref name=mtopalovic1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''</ref> * [[Juraj Tordinac]], pesnik<ref name=jtordinac1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''</ref><ref name=jtordinac2>Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.<br>''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=jtrdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=kvidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=vviskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=svraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=szubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szubanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.<br>''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=nzivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nzivancevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.<br>''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Petar II Petrović-Njegoš.jpg|Petar Petrović Njegoš Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </div> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=pbajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=pbajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=pbajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=pbajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=ljstanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=ljstanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </div> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=ljbozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=odulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=nilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nilankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.<br>''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=djuzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Marković]], internista, univ. profesor<ref name=nmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 305.<br>''“Marković Nenad, internista; naučni savetnik u Institutu za onkologiju, Sremska Kamenica; redovni profesor Medicinskog fakulteta, N. Sad. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267-268.<br>''“Marković S. Nenad, redovni profesor i šef Katedre za onkologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu; naučni savetnik u Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici; profesor na Medical College of Pennsylvania (r. 24. I 1938, Skoplje). Jugosloven, […].</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=smoricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.<br>''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Biljana Zeroska]], farmaceut, pjevačica<ref name=bzeroska1>[https://grand.rs/nikad-nije-kasno/biljana-zeroska-sa-bratom/ „Ispunili smo želju naše pokojne majke“ Biljana Zeroska otvorila dušu nakon emotivnog nastupa sa bratom] Grand Online. ''Marković, K./Dačić A.; 09.02.2024.''<br>''“Tako da se ja i dan danas osećam kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </div> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=eackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=eackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=halijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=šbajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Vartkes Baronijan]], kompozitor<ref name=vbaronijan1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=bebidol2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 469.<br>''“Šarić M. Dragana, vokalni solista, kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik (r. 2. X 1960, Beograd). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bbekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Halid Bešlić]], pevač<ref name=hbeslic1>[https://6yka.com/bih/prijatelji-i-saradnici-halida-beslica-vise-se-radovao-tudjoj-nije-se-znao-naljutiti/ Prijatelji i saradnici Halida Bešlića: Više se radovao tuđoj sreći, nije se znao naljutiti] Buka magazin. ''Slađan Tomić; 08.10.2025.''<br>''“Bio je i Jugosloven, pravi Balkanac, pravi i Bosanac i Srbijanac i Hrvat i Slovenac i Makedonac. To su rijetki ljudi.”''</ref><ref name=hbeslic2>[https://vreme.com/razno/drzavna-sahrana/ Državna sahrana] Vreme. ''Dragan Ilić; 16.10.2025.''<br>''“Halid je pregurao rat u Bosni, ali je zapravo ostao Jugosloven, popularan u svim delovima bivše SFRJ.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=sbeljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bbjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djdjogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=udojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=vfurduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vfurduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=mglisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=zhadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zhadzimanov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.<br>''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=bhreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bhreljac2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.<br>''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=vjankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.<br>''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=ejevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=zkalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=rkambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rkambaskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.<br>''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hkhoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hkhoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hkhoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=lepabrena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=vlisinski1>Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.<br>''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=alokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref><ref name=alokner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=dzloncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=dzloncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267.<br>''“Marković M. Milivoje, muzičar - dirigent i kompozitor; novinar (r. 20. III 1939, Zagreb). Jugosloven - Srbin.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mmladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=rmulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=rmulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=rnemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=ipecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=vpericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.<br>''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic3>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=spolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=eredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=uredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''</ref> * [[Ljupčo Samardžiski]], kontrabasista, slikar<ref name=ljsamardziski1>[https://www.nin.rs/2000-08/10/13970.html Mi smo, ipak, Vukovi potomci] [[NIN]]. ''R. S.; 10.08.2000.''<br>''“On, Makedonac po rođenju, najduže Beograđanin, Jugosloven, a od svega najviše, kako kaže, umetnik.”''</ref><ref name=ljsamardziski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 417.<br>''“Samardžiski P. Ljupčo, kontrabasista, kompozitor; član Simfonijskog orkestra RTB (r. 4. Х 1947, Skoplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=ssuljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=isvager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=isvager2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.<br>''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Stevo Teodosievski]], muzičar<ref name=steodosievski1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.<br>''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=dtopic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=dtopic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=dtopic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/91281/bisera-veletanlic-za-nin-drzava-bez-umetnika-to-je-zemlja-bez-duse Bisera Veletanlić za NIN: Država bez umetnika, to je zemlja bez duše] [[NIN]]. ''Mikojan Bezbradica; 08.10.2025.''<br>''“Beskrajno sam volela svoju tadašnju zemlju, Jugoslaviju. I zapravo, ja jesam Jugoslovenka. Mešavina svega. Ne mogu da se osećam isključivo ni kao Hrvatica, ni kao Srpkinja, ni kao Slovenka, iako jesam sve to pomalo. I Bosanka. Dakle, Jugoslovenka, od glave do pete.”''</ref><ref name=bveletanlic2>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=bvunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=tzdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Halid bešlić.jpg|Halid Bešlić Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </div> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=zahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zahmetovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.<br>''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=vbabukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-vbabukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=jbakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=džbelkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=džbelkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.<br>''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=dblazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=sborojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=sborojevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.<br>''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=fbradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=bbuden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=ocaf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=ocaf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Jovan Cvijić]], geograf<ref name=jcvijic1>Цвијић, Ј.: [https://pretraziva.rs/show/nova-evropa--1920-12-23.pdf Значај цивилизације за међународна питања], у: Нова Европа, књ. 1 бр. 13 (1920), стр. 473.<br>''“Више пута изгледало је да Лондонски Уговор не би смео бити ни донесен да смо ми, Југословени, високо културни народ, или да смо имали прошлост од високе цивилизације којом бисмо били утицали на развитак човечанства; конкретније говорећи, да смо Грци, славне јелинске цивилизације, или Италијани, који су имали периоду Ренесанса, онда се из респекта према општој људској свести не би, вероватно, смела над нама извршити онаква ампутација каква је извршена Лондонским Уговором.”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=icolovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=vcorovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=adjilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=ddjokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=vdvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=efekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=efekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=mgarasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=agrubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=khedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref><ref name=khedrih2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=fherbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=fherbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=jibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=filesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=iivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=ajanezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=bjezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=djjovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka<ref name=njovanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 204-205.<br>''“Jovanović Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=njovanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.<br>''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=dkakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=akisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=iklajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=iklajn2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.<br>''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=mkorac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=akotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=akotevska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.<br>''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=bkovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=fkovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=mkraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=iksakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=iksakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=sljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=imacun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=vmadjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=mmajar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=fmesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=fmesinger2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.<br>''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=nmilasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nmilasin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.<br>''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=vmilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=pmiljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pmiljanic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 302.<br>''“Miljanić N. Petar, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu; redovni član i sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU (r. 1927, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Jovan Nahman]], univ. profesor<ref name=jnahman1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 369.<br>''“Nahman Jovan, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta, Bg. (za pr. Elektrane i razvodna postrojenja i Opšta energetika); šef Katedre za elektroenergetske sisteme; preds. Komisije za naučni rad. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=jnahman2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Nahman M. Jovan, redovni profesor i šef Katedre za elektroenergetske sisteme Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 20. VIII 1936, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=inavratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=vnovak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Ljubisav Novaković]], univerzitetski profesor<ref name=ljnovakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 384-385.<br>''“Novaković Ljubisav, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Kragujevac (za pr. Kvantna teorijska fizika i Izabrana poglavlja moderne fizike). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=popavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=popavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=mpanic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=mpanic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Paunović]], univ. profesor<ref name=djpaunovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Paunović S. Đorđe, dekan i redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 21. VII 1938, Beograd). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jasna Pavešić-Popović]], univerzitetski profesor<ref name=jpavesicpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 402.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, Zemun (penz.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=jpavesicpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu (r. 4. VI 1930, Zemun). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=zpavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=skpavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Aleksandar Perić]], univerzitetski profesor<ref name=aperic>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Perić Aleksandar, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka, Bg. (za pr. Engleski jezik i Nemački jezik); član redakcijskih kolegijuma časopisa "Prevodilac", "Živi jezici" i "Glossa". […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=aperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić Đ. Aleksandar, redovni profesor i šef katedre na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu (r. 13. VIII 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić N. Miljenko, vanredni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu (r. 16. I 1949, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=npopov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=npopov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.<br>''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=tpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.<br>''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=dpuhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dpuhalo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.<br>''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=fracki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=fracki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=fracki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=iradetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=bradman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=ljrajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=ljrajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljrajic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.<br>''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=sribnikar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.<br>''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=nrot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nrot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.<br>''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=obradsavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=ljsimakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=ljsimakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.<br>''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=sskaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=sskaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=ssoja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=jtadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=ntesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=rtomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rtomovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.<br>''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''</ref> * [[Ana Tot]], ekonomista<ref name=atot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 587-588.<br>''“Tot Ana, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Subotica (za pr. Istorija ekonomske misli). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=atot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.<br>''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=ljtrgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ljtrgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=mtrtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mtrtanj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=vurosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref><ref name=vurosevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.<br>''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=ivejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ivejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vvernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=rvucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=rvucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=ezelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ezelenhasic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.<br>''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Јован_Цвијић,_географ_(1865-1927).jpg|Jovan Cvijić Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </div> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=mbjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=obozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=nburzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=acaksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=djdragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Veljko Đurović]], novinar<ref name=vdjurovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Đurović Veljko, novinar; snimatelj-dopisnik britanske TV "Worldwide Television News" (WTN). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vdjurovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 123.<br>''“Đurović V. Veljko, filmski snimatelj i urednik časopisa YU - video, slobodni filmski radnik (r. 18. IV 1953). Jugosloven.”''</ref> * [[Nadežda Gaće]], novinarka<ref name=ngace1>[https://vreme.com/vreme/nadezda-gace-1950-2025/ Nadežda Gaće (1950–2025)] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Željko Bodrožić; 26.03.2025.''<br>''“Vulkan, stena, žena zmaj, rođena predvodnica, sjajna novinarka i urednica, velika i nepokolebljiva Jugoslovenka... Tim se rečima, između ostalih, proteklih dana prijatelji i kolege opraštaju od Nadežde Gaće, osnivačice i urednice nedeljnika “Novi magazin” i nekadašnje predsednice Nunsa.”</ref><ref name=ngace2>[https://novimagazin.rs/novi-horizont/im-memoriam-nadezda-gace-bila-je-iskrena-levicarka-i-jugoslovenka/ Im memoriam Nadežda Gaće: Bila je iskrena levičarka i Jugoslovenka] Novi magazin. ''Anja Ilić; 05.04.2025.''</ref><ref name=ngace3>[https://www.danas.rs/kultura/nadezda-gace-2/ In memoriam Nadežda Gaće: Osoba koja je imala sjaj zvezde] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Aleksandra Ćuk; 20.03.2025.''<br>''“Ona je umrla kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=jgrizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=jgrizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=dgruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=dgruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=dgruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=zhuber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=vivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=jkirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=fkocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=mkonjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=akos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=bkrivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=slukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=slukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=plukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=plukovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.<br>''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=rmatulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mmihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=zmilic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Mrđen]], novinar<ref name=imrdjen1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364-365.<br>''“Mrđen Ivan, novinar; direktor Novinskog preduzeća "Vreme". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=imrdjen2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 314.<br>''“Mrđen A. Ivan, novinar; direktor NIP Borba (r. 2. X 1949, Vršac). Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=amujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=irizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=tpancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=tpancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Rade Radovanović]], novinar, dramski pisac<ref name=rradovanovic1>[https://www.monitor.co.me/prikaz-ne-okreci-glavu/ Prikaz: Ne okreći glavu] Monitor. ''Monitor online; 28.01.2022.''<br>''“Rođen u Srbiji, po javno iskazanom opredjeljenju Jugosloven i dan-danas, po građanskoj vokaciji otvoreni borac protiv fašizacije politike i društva na ex -Yu prostoru, a po oštrini novinarskog pera u borbi za istinu očigledno ne odustaje od nje, bez obzira na cijenu.”''</ref><ref name=rradovanovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 466.<br>''“Radovanović Rade, novinar i dramski pisac; slobodni novinar; član Izvršnog odbora Ujedinjenih gramskih sindikata "Nezavisnost" (od '92). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rradovanovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 395.<br>''“Radovanović D. Rade, novinar i dramski pisac; član Izvršnog odbora UJDI-a (r. 6. XI 1950, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=mroganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mroganovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.<br>''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=dzsabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dzsabljakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.<br>''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=tskrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=kslanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=jsofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=gspasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref><ref name=gspasovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.<br>''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anto Staničić]], novinar, književnik<ref name=astanicic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 440.<br>''“Staničić Đ. Anto, novinar i književnik (r. 18. XII 1909, Tivat). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Stefanović (novinar)|Ivan Stefanović]], novinar<ref name=istefanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 527.<br>''“Stefanović Ivan, novinar i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=istefanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 448.<br>''“Stefanović I. Ivan, novinar, prevodilac; šef Biroa dopisništva The Associated Press u Beogradu (r. 3. VII 1932, Pančevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=gsusa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=gsusa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.<br>''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=hstajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hstajner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.<br>''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Timofejev]], novinar<ref name=atimofejev1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.<br>''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju "B-92"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=ztrnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref><ref name=ztrnavcevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=pturner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=bvarga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vvakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Nadežda Gaće in 2010 (cropped).jpg|Nadežda Gaće Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </div> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=vdjurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dinko Vitezić]], pravnik, političar<ref name=dvitezic1>Vitezić, Dinko: Govor, kojim g. Dinko Dr. Vitezić navadja u carev. vieću razloge, poradi kojih je glasovao proti zakonu o državnom zajmu, u: Naša Sloga, god. V. br. 1. (1874), str. 2.<br>''“U kratko ću, jer kao Jugoslavjanin nisam njemačkomu tako vješt, da bih se mogao pripušćati u široka razlaganja; a uz to častni predjašni govornici već su toliko temeljitih razlogah na sriedu donieli, da bi meni zaisto težko bilo što nova reći.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović Datoteka:Dinko Vitezić 1880 Theod. Mayerhofer.png|Dinko Vitezić </gallery> </div> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=mkopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkopecni2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.<br>''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=djsubotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=badzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=magbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=magbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Rade Bašić]], političar, revolucionar<ref name=rbasic1>Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.<br>''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=dzbijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=vbuljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=udanilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=pdapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=rdugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djdjakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Kosanović, Sava N.: Jugoslavija bila je osuđena na smrt. Smisao Moskovskog sporazuma. Zagreb 1984, str. 71.<br>''“Rekao bih rađe da smo mi Jugoslaveni i Balkan u orbiti Teherana - orbiti skladne, prijateljske zajedničke politike u zajednici sa Sjedinjenim Državama, Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezom.”''</ref><ref name=skosanovic2>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=hkrizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=vkrstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=vkrstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=gjankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=gjankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Asim Lošić]], političar, revolucionar<ref name=alosic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 392.<br>''“Lošić Asim, penzioner, član Glavnog odbora SSRN BiH, rez. kapetan, r. 1911 u Maglaju, srez Doboj, Jugosloven.”''</ref> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=rmoric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=pperovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=mpijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Vladimir Popović Španac]], političar, diplomata, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Hamdija Pozderac]], političar, revolucionar<ref name=hpozderac1>Pozderac, Hamdija: U kontinuitetu revolucije. 2. izd. Sarajevo 1980, str. 52-53.<br>''“Svi smo u ovoj Jugoslaviji Jugosloveni i svi smo za ovu […].”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=spribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=gprincip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=gprincip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=gprincip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=arankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=iribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=promac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=fsupilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=zsarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=psoc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vvlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=nvlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=gzerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-vbabukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”</ref> * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=aeinspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=jbleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jjelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=mbkljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=lmonti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=rrazlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=vzarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=vzarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Sava Kosanović (1950s).jpg|Sava Kosanović Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Vladimirp (cropped).JPG|Vladimir Popović Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </div> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=aleksandarjosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Žozef Lončar]], stručnjak za marketing<ref name=zlončar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lončar Žozef, predsednik Centra za marketing d.d. "Mark Plan", Pančevo. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zlončar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lončar M. Žozef, suosnivač i direktor Centra za marketing Mark- plan - Pančevo (r. 21. VI 1940, Seraing S/M, Belgija). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=ptutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=bvukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=bvukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=zšimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zšimunec2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.<br>''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </div> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=hjusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=hjusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=nkacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=nkacavenda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.<br>''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=dsimandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=jjstrossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=jjstrossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=jjstrossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </div> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=aalagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=rarmenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=rarmenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=mbenes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=mbenes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=mbenes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=sbobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=mbozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=mbozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=ddamjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=vgudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=bivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bivkov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.<br>''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=nkarabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=mkarakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkarakasevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=skarasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=dkorica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=dkorica2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.<br>''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=rkozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=imatosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=fmihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=pmijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nnikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=iosim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=iosim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=bpaunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=vpetkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=dusanpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.<br>''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=dzprekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=dzprekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=gradjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=gradjenovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.<br>''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=mseles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=zslavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=asostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=btanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=btanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=btanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=btanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=atirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=evild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=evild2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 537.<br>''“Wild R. Eleonora, košarkašica, (r. 9. VI 1969, Bačka Topola). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=dvujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=dvujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=dvujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </div> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=skuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=dmilinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=dmilinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=dmilinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </div> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=mabramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=mabramovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.<br>''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=saleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=dbasta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dbasta2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=vbiller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://zadovoljna.nova.rs/njena-prica/ema-bregovic-mi-smo-prva-generacija-koja-ne-fantazira-o-kucici-sa-labradorom-i-velikom-porodicom/ Ema Bregović: Mi smo prva generacija koja ne fantazira o kućici sa labradorom i velikom porodicom] Zadovoljna.rs ''Ivana Stojanov; 17.06.2025.''<br>''“Bilo mi je nemoguće izabrati jer izbora nije bilo u mom srcu: uvijek sam se osjećala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic4>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=ecehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ecehovin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.<br>''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=bdamjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=bdamjanovski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.<br>''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=edemnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=edemnievska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.<br>''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=edragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=edragulj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.<br>''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=ndzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ndzafo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.<br>''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=bgavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=nglid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=nglid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=dkacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=nkostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=pkrizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=aopresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=gpankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=vrakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=irendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=mrodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=evarga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=evarga-marodic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=vvelickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=vvelickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=svukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> * [[Dušan Vuksan]], dizajner, univ. profesor<ref name=dvuksan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 635.<br>''“Vuksan Dušan, industrijski dizajner; docent na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dvuksan2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 536.<br>''“Vuksan V. Dušan, industrijski dizajner (r. 27. X 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </div> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=vantic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=tbuzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=tbuzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=vloncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=knadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik<ref name=apeharnik1>Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.<br>''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''</ref> * [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate<ref name=vpfeifer1>Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.<br>''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''</ref> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=rprimorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=vradicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </div> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=abezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=sbiserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=sbiserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=acorovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=edabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=hhaas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=eille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=eille2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.<br>''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=ikostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=ljkrnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=amurti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=amurti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac<ref name=bpetranovic1>Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.<br>''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=bschedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=mveseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović </gallery> </div> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] 373l9c53v6u96kzb4jvtwyxxtru3oic 42716000 42715998 2026-11-03T04:45:28Z Dwina744 178014 +izv. 42716000 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=rdinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=vmilunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=vmilunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=asegvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=msteric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=jsvoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </div> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=sfejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=rsurroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </div> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=vafric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=narneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=narneric2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=ibekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=mbenka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=mbihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=mbihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=pbjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=pbjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=jbjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=dbjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=dbjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=dbjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=tboskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=kbulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=bcvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=bdovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=sdragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=sdragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=sdragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=sdragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=jdjuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=jdjuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=pejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=pejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=pejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=merceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=merceg2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=bfehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=dfelba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dfelba2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=oglavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=sgrahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=shadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=zhubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=djanjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=djkadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=djkadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref><ref name=djkadijevic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.<br>''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=rkadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=skapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=skapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=mkaradzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkaradzic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven. ”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=mkljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=nkokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=nkokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nkokotovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dkosanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 217.<br>''“Kosanović V. Dejan, reditelj dokumentarnog filma, redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 28. IX 1930, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=dleskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dleskovar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.<br>''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=llucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=nmajdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmajdak2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 253.<br>''“Majdak N. Nikola, filmski umetnik; redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 30. XI 1927, Valjevo). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=amandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref><ref name=amandic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 257.<br>''“Mandić D. Aleksandar, reditelj, scenarista; redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. X 1945, Beograd). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=mmaricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmaricic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 259.<br>''“Maričić A. Milenko, pozorišni i TV reditelj; redovni profesor na FDU u Beogradu (r. 15. IV 1928, Novi Vinodolski). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=gmatic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=mmaticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=imensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=imensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=imensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=imensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=imensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=imensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=imensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=imensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=omilicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kmladenovic1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kmladenovic2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kmladenovic3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kmladenovic4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], učiteljica glume, ranije glumica<ref name=dmrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dmrkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Mrkić V. Dragana, glumica, slobodni umetnik (r. 23. I. 1966, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=rmunitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rmunitic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=dmustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=dmustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=dmustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=gpaskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=gpaskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Haris Pašović]], reditelj<ref name=hpasovic1>[https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/569867/grad-teatar-je-danas-evropska-kulturna-cinjenica.html "'Grad teatar' je danas evropska kulturna činjenica"] [[Radio i televizija Crne Gore|Radio i Televizija Crne Gore]]. ''P.R.; 24.06.2024.''<br>''“Ja sam Jugosloven u srcu i Crna Gora je moja i Budva je moja i dobro je da ponovo budem tu na festivalu.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=bpavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=bpavicevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bpavicevic3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=jpejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=kpejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=vpogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpogacic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.<br>''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=rpolic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=rpolic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=nprokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj<ref name=jristic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.<br>''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=jristic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ljristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ljristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=olgasavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=esavin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=esavin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=žskrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=žskrigin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.<br>''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=asalja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik<ref name=rserbedzija1>[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''<br>''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''</ref><ref name=rserbedzija2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.<br>''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=sstimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=fstukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=fstukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=fstukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Milutin Tatić]], glumac<ref name=mtatic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Tatić S. Milutin - Mića, glumac (r. 29. V 1923. Niš). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=jtinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=dtresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=rulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=rulmanski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.<br>''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=mveselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=pvolk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aljoša Vučković]], glumac<ref name=avuckovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 623.<br>''“Vučković Aljoša, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. (od '74). [...] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref><ref name=avuckovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 525.<br>''“Vučković L. Aljoša, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 17. XII 1946, Buzet). Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=szaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szaninovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.<br>''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=szigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref><ref name=szigon2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.<br>''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=mzmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Haris.jpg|Haris Pašović Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Stevan Kragujevic, Mica Tatic i Acim, 1975.jpg|Milutin Mića Tatić Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Aljoša_Vučković_2017_(cropped).jpg|Aljoša Vučković Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </div> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=ieterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=skragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=rsurla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=rsurla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=rsurla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla </gallery> </div> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=oalvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=iandric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=varsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=aaskerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=gbabic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=gbabic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=gbabic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=gbabic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=vbajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=zbajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=zbajindjukanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.<br>''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=vbenkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=obihaljimerin1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=lblaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=mbodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=mbodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=mbogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=nbojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=dcicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref><ref name=dcicvara2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.<br>''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=mcurcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=mristic-iandric-odavico/><ref name=odavico1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=iergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=iergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=iergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=iergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=zfedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=ffilipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref><ref name=ffilipovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.<br>''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=hgeorgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hgeorgijevski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.<br>''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=vgoldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=vgoldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja<ref name=djarnevic-itrnski>Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.<br>''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''</ref><ref name=djarnevic1>Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=mkarahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=dkis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=bkoprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=bkoprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=mkrleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=mkrleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Josip Kundek]], pesnik, misionar<ref name=jkundek1>Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=zkveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=jlevicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=mmaticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mmaticki2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 273.<br>''“Maticki S. Milenko, književnik i novinar, urednik podlistka Politike - Politika za decu (r. 4. VIII 1936, Margita, Plandište). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=pmatvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=pmatvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=pmatvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=pmatvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar<ref name=imazuranic1>Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.<br>''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''</ref><ref name=imazuranic2>Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.<br>''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=amihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=mmilisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=mmilisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=mmilisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=pmuzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=vnazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=enezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=anikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Milan Nikolić]], književnik, prevoditelj<ref name=mnikolic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 379.<br>''“Nikolić Milan, književnik i književni prevodilac, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mnikolic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, 325.<br>''“Nikolić I. Milan, književnik i prevodilac; član Glavnog političkog saveta Novog komunističkog pokreta Jugoslavije (r. 18. XI 1935, Bagrdan, Svetozarevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=golujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=golujic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=momerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=epapo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=spavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=spavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=mpervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mpervic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.<br>''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Petar II Petrović Njegoš|Petar Petrović Njegoš]], pjesnik, vladika, vladar<ref name=ppnjegos1>Лакић, Зоран: [https://canupub.me/Docs/2002/190-Din-Petr-Njeg-I/Dinastija%20Petrovic%CC%81%20Njegos%CC%8C%20-%20Tom%20I%20-%2010.%20Zoran%20Lakic%CC%81.pdf Српство и југословенство династије Петровића у Црној Гори], у: Дашић, Миомир (ур.): Династија Петровић Његош. Том I. Радови са међународног научног скупа, Подгорица, 29. октобар – 1. новембар 2001. Подгорица 2002, стр. 257.<br>''“Ја јесам Раде Томов са Његушах, јесам Црногорац и Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref><ref name=ppnjegos2>Лакић, Зоран: [https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/05/LAKIC-Zapisi-o-Marku-Vujacicu.pdf Записи о Марку Вујачићу у рату 1941-1945], у: Историјски записи, год. 71 бр. 1-2 (1998), стр. 138.<br>''“Ја сам Раде Томов са Његуша, јесам Црногорац, Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=jpukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=dradovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=vresintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=vresintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vresintucic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=isarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=bsejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=dtstankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=dtstankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=vstojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vstojiljkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 460.<br>''“Stojiljković M. Vlada, književnik i prevodilac, novinar Radio Beograda (r. 4. IX 1938, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=dsuvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=asenoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=asenoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=iscepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=zsubic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=gtartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dtodorovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.<br>''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=ltoman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik<ref name=mtopalovic1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''</ref> * [[Juraj Tordinac]], pesnik<ref name=jtordinac1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''</ref><ref name=jtordinac2>Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.<br>''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=jtrdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=kvidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=vviskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=svraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=szubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szubanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.<br>''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=nzivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nzivancevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.<br>''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Petar II Petrović-Njegoš.jpg|Petar Petrović Njegoš Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </div> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=pbajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=pbajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=pbajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=pbajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=ljstanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=ljstanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </div> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=ljbozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=odulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=nilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nilankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.<br>''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=djuzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Marković]], internista, univ. profesor<ref name=nmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 305.<br>''“Marković Nenad, internista; naučni savetnik u Institutu za onkologiju, Sremska Kamenica; redovni profesor Medicinskog fakulteta, N. Sad. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267-268.<br>''“Marković S. Nenad, redovni profesor i šef Katedre za onkologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu; naučni savetnik u Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici; profesor na Medical College of Pennsylvania (r. 24. I 1938, Skoplje). Jugosloven, […].</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=smoricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.<br>''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Biljana Zeroska]], farmaceut, pjevačica<ref name=bzeroska1>[https://grand.rs/nikad-nije-kasno/biljana-zeroska-sa-bratom/ „Ispunili smo želju naše pokojne majke“ Biljana Zeroska otvorila dušu nakon emotivnog nastupa sa bratom] Grand Online. ''Marković, K./Dačić A.; 09.02.2024.''<br>''“Tako da se ja i dan danas osećam kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </div> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=eackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=eackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=halijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=šbajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Vartkes Baronijan]], kompozitor<ref name=vbaronijan1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=bebidol2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 469.<br>''“Šarić M. Dragana, vokalni solista, kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik (r. 2. X 1960, Beograd). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bbekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Halid Bešlić]], pevač<ref name=hbeslic1>[https://6yka.com/bih/prijatelji-i-saradnici-halida-beslica-vise-se-radovao-tudjoj-nije-se-znao-naljutiti/ Prijatelji i saradnici Halida Bešlića: Više se radovao tuđoj sreći, nije se znao naljutiti] Buka magazin. ''Slađan Tomić; 08.10.2025.''<br>''“Bio je i Jugosloven, pravi Balkanac, pravi i Bosanac i Srbijanac i Hrvat i Slovenac i Makedonac. To su rijetki ljudi.”''</ref><ref name=hbeslic2>[https://vreme.com/razno/drzavna-sahrana/ Državna sahrana] Vreme. ''Dragan Ilić; 16.10.2025.''<br>''“Halid je pregurao rat u Bosni, ali je zapravo ostao Jugosloven, popularan u svim delovima bivše SFRJ.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=sbeljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bbjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djdjogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=udojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=vfurduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vfurduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=mglisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=zhadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zhadzimanov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.<br>''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=bhreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bhreljac2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.<br>''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=vjankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.<br>''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=ejevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=zkalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=rkambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rkambaskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.<br>''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hkhoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hkhoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hkhoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=lepabrena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=vlisinski1>Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.<br>''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=alokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref><ref name=alokner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=dzloncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=dzloncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267.<br>''“Marković M. Milivoje, muzičar - dirigent i kompozitor; novinar (r. 20. III 1939, Zagreb). Jugosloven - Srbin.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mmladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=rmulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=rmulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=rnemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=ipecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=vpericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.<br>''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic3>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=spolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=eredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=uredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''</ref> * [[Ljupčo Samardžiski]], kontrabasista, slikar<ref name=ljsamardziski1>[https://www.nin.rs/2000-08/10/13970.html Mi smo, ipak, Vukovi potomci] [[NIN]]. ''R. S.; 10.08.2000.''<br>''“On, Makedonac po rođenju, najduže Beograđanin, Jugosloven, a od svega najviše, kako kaže, umetnik.”''</ref><ref name=ljsamardziski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 417.<br>''“Samardžiski P. Ljupčo, kontrabasista, kompozitor; član Simfonijskog orkestra RTB (r. 4. Х 1947, Skoplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=ssuljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=isvager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=isvager2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.<br>''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Stevo Teodosievski]], muzičar<ref name=steodosievski1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.<br>''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=dtopic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=dtopic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=dtopic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/91281/bisera-veletanlic-za-nin-drzava-bez-umetnika-to-je-zemlja-bez-duse Bisera Veletanlić za NIN: Država bez umetnika, to je zemlja bez duše] [[NIN]]. ''Mikojan Bezbradica; 08.10.2025.''<br>''“Beskrajno sam volela svoju tadašnju zemlju, Jugoslaviju. I zapravo, ja jesam Jugoslovenka. Mešavina svega. Ne mogu da se osećam isključivo ni kao Hrvatica, ni kao Srpkinja, ni kao Slovenka, iako jesam sve to pomalo. I Bosanka. Dakle, Jugoslovenka, od glave do pete.”''</ref><ref name=bveletanlic2>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=bvunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=tzdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Halid bešlić.jpg|Halid Bešlić Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </div> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=zahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zahmetovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.<br>''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=vbabukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-vbabukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=jbakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=džbelkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=džbelkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.<br>''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=dblazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=sborojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=sborojevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.<br>''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=fbradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=bbuden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=ocaf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=ocaf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Jovan Cvijić]], geograf<ref name=jcvijic1>Цвијић, Ј.: [https://pretraziva.rs/show/nova-evropa--1920-12-23.pdf Значај цивилизације за међународна питања], у: Нова Европа, књ. 1 бр. 13 (1920), стр. 473.<br>''“Више пута изгледало је да Лондонски Уговор не би смео бити ни донесен да смо ми, Југословени, високо културни народ, или да смо имали прошлост од високе цивилизације којом бисмо били утицали на развитак човечанства; конкретније говорећи, да смо Грци, славне јелинске цивилизације, или Италијани, који су имали периоду Ренесанса, онда се из респекта према општој људској свести не би, вероватно, смела над нама извршити онаква ампутација каква је извршена Лондонским Уговором.”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=icolovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=vcorovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=adjilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=ddjokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=vdvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=efekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=efekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=mgarasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=agrubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=khedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref><ref name=khedrih2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=fherbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=fherbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=jibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=filesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=iivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=ajanezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=bjezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=djjovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka<ref name=njovanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 204-205.<br>''“Jovanović Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=njovanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.<br>''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=dkakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=akisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=iklajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=iklajn2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.<br>''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=mkorac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=akotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=akotevska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.<br>''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=bkovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=fkovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=mkraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=iksakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=iksakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=sljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=imacun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=vmadjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=mmajar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=fmesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=fmesinger2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.<br>''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=nmilasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nmilasin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.<br>''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=vmilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=pmiljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pmiljanic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 302.<br>''“Miljanić N. Petar, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu; redovni član i sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU (r. 1927, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Jovan Nahman]], univ. profesor<ref name=jnahman1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 369.<br>''“Nahman Jovan, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta, Bg. (za pr. Elektrane i razvodna postrojenja i Opšta energetika); šef Katedre za elektroenergetske sisteme; preds. Komisije za naučni rad. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=jnahman2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Nahman M. Jovan, redovni profesor i šef Katedre za elektroenergetske sisteme Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 20. VIII 1936, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=inavratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=vnovak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Ljubisav Novaković]], univerzitetski profesor<ref name=ljnovakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 384-385.<br>''“Novaković Ljubisav, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Kragujevac (za pr. Kvantna teorijska fizika i Izabrana poglavlja moderne fizike). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=popavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=popavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=mpanic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=mpanic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Paunović]], univ. profesor<ref name=djpaunovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Paunović S. Đorđe, dekan i redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 21. VII 1938, Beograd). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jasna Pavešić-Popović]], univerzitetski profesor<ref name=jpavesicpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 402.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, Zemun (penz.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=jpavesicpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu (r. 4. VI 1930, Zemun). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=zpavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=skpavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Aleksandar Perić]], univerzitetski profesor<ref name=aperic>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Perić Aleksandar, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka, Bg. (za pr. Engleski jezik i Nemački jezik); član redakcijskih kolegijuma časopisa "Prevodilac", "Živi jezici" i "Glossa". […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=aperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić Đ. Aleksandar, redovni profesor i šef katedre na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu (r. 13. VIII 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić N. Miljenko, vanredni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu (r. 16. I 1949, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=npopov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=npopov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.<br>''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=tpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.<br>''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=dpuhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dpuhalo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.<br>''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=fracki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=fracki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=fracki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=iradetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=bradman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=ljrajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=ljrajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljrajic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.<br>''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=sribnikar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.<br>''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=nrot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nrot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.<br>''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=obradsavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=ljsimakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=ljsimakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.<br>''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=sskaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=sskaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=ssoja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=jtadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=ntesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=rtomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rtomovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.<br>''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''</ref> * [[Ana Tot]], ekonomista<ref name=atot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 587-588.<br>''“Tot Ana, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Subotica (za pr. Istorija ekonomske misli). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=atot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.<br>''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=ljtrgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ljtrgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=mtrtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mtrtanj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=vurosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref><ref name=vurosevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.<br>''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=ivejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ivejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vvernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=rvucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=rvucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=svujovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 530.<br>''“Vujović Đ. Sreten, sociolog, vanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu (r. 8. II 1946, Cetinje). Jugosloven.”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=ezelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ezelenhasic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.<br>''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Јован_Цвијић,_географ_(1865-1927).jpg|Jovan Cvijić Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </div> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=mbjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=obozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=nburzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=acaksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=djdragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Veljko Đurović]], novinar<ref name=vdjurovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Đurović Veljko, novinar; snimatelj-dopisnik britanske TV "Worldwide Television News" (WTN). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vdjurovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 123.<br>''“Đurović V. Veljko, filmski snimatelj i urednik časopisa YU - video, slobodni filmski radnik (r. 18. IV 1953). Jugosloven.”''</ref> * [[Nadežda Gaće]], novinarka<ref name=ngace1>[https://vreme.com/vreme/nadezda-gace-1950-2025/ Nadežda Gaće (1950–2025)] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Željko Bodrožić; 26.03.2025.''<br>''“Vulkan, stena, žena zmaj, rođena predvodnica, sjajna novinarka i urednica, velika i nepokolebljiva Jugoslovenka... Tim se rečima, između ostalih, proteklih dana prijatelji i kolege opraštaju od Nadežde Gaće, osnivačice i urednice nedeljnika “Novi magazin” i nekadašnje predsednice Nunsa.”</ref><ref name=ngace2>[https://novimagazin.rs/novi-horizont/im-memoriam-nadezda-gace-bila-je-iskrena-levicarka-i-jugoslovenka/ Im memoriam Nadežda Gaće: Bila je iskrena levičarka i Jugoslovenka] Novi magazin. ''Anja Ilić; 05.04.2025.''</ref><ref name=ngace3>[https://www.danas.rs/kultura/nadezda-gace-2/ In memoriam Nadežda Gaće: Osoba koja je imala sjaj zvezde] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Aleksandra Ćuk; 20.03.2025.''<br>''“Ona je umrla kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=jgrizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=jgrizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=dgruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=dgruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=dgruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=zhuber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=vivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=jkirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=fkocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=mkonjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=akos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=bkrivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=slukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=slukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=plukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=plukovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.<br>''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=rmatulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mmihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=zmilic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Mrđen]], novinar<ref name=imrdjen1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364-365.<br>''“Mrđen Ivan, novinar; direktor Novinskog preduzeća "Vreme". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=imrdjen2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 314.<br>''“Mrđen A. Ivan, novinar; direktor NIP Borba (r. 2. X 1949, Vršac). Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=amujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=irizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=tpancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=tpancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Rade Radovanović]], novinar, dramski pisac<ref name=rradovanovic1>[https://www.monitor.co.me/prikaz-ne-okreci-glavu/ Prikaz: Ne okreći glavu] Monitor. ''Monitor online; 28.01.2022.''<br>''“Rođen u Srbiji, po javno iskazanom opredjeljenju Jugosloven i dan-danas, po građanskoj vokaciji otvoreni borac protiv fašizacije politike i društva na ex -Yu prostoru, a po oštrini novinarskog pera u borbi za istinu očigledno ne odustaje od nje, bez obzira na cijenu.”''</ref><ref name=rradovanovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 466.<br>''“Radovanović Rade, novinar i dramski pisac; slobodni novinar; član Izvršnog odbora Ujedinjenih gramskih sindikata "Nezavisnost" (od '92). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rradovanovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 395.<br>''“Radovanović D. Rade, novinar i dramski pisac; član Izvršnog odbora UJDI-a (r. 6. XI 1950, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=mroganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mroganovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.<br>''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=dzsabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dzsabljakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.<br>''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=tskrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=kslanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=jsofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=gspasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref><ref name=gspasovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.<br>''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anto Staničić]], novinar, književnik<ref name=astanicic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 440.<br>''“Staničić Đ. Anto, novinar i književnik (r. 18. XII 1909, Tivat). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Stefanović (novinar)|Ivan Stefanović]], novinar<ref name=istefanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 527.<br>''“Stefanović Ivan, novinar i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=istefanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 448.<br>''“Stefanović I. Ivan, novinar, prevodilac; šef Biroa dopisništva The Associated Press u Beogradu (r. 3. VII 1932, Pančevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=gsusa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=gsusa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.<br>''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=hstajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hstajner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.<br>''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Timofejev]], novinar<ref name=atimofejev1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.<br>''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju "B-92"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=ztrnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref><ref name=ztrnavcevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=pturner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=bvarga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vvakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Nadežda Gaće in 2010 (cropped).jpg|Nadežda Gaće Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </div> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=vdjurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dinko Vitezić]], pravnik, političar<ref name=dvitezic1>Vitezić, Dinko: Govor, kojim g. Dinko Dr. Vitezić navadja u carev. vieću razloge, poradi kojih je glasovao proti zakonu o državnom zajmu, u: Naša Sloga, god. V. br. 1. (1874), str. 2.<br>''“U kratko ću, jer kao Jugoslavjanin nisam njemačkomu tako vješt, da bih se mogao pripušćati u široka razlaganja; a uz to častni predjašni govornici već su toliko temeljitih razlogah na sriedu donieli, da bi meni zaisto težko bilo što nova reći.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović Datoteka:Dinko Vitezić 1880 Theod. Mayerhofer.png|Dinko Vitezić </gallery> </div> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=mkopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkopecni2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.<br>''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=djsubotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=badzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=magbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=magbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Rade Bašić]], političar, revolucionar<ref name=rbasic1>Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.<br>''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=dzbijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=vbuljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=udanilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=pdapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=rdugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djdjakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Kosanović, Sava N.: Jugoslavija bila je osuđena na smrt. Smisao Moskovskog sporazuma. Zagreb 1984, str. 71.<br>''“Rekao bih rađe da smo mi Jugoslaveni i Balkan u orbiti Teherana - orbiti skladne, prijateljske zajedničke politike u zajednici sa Sjedinjenim Državama, Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezom.”''</ref><ref name=skosanovic2>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=hkrizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=vkrstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=vkrstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=gjankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=gjankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Asim Lošić]], političar, revolucionar<ref name=alosic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 392.<br>''“Lošić Asim, penzioner, član Glavnog odbora SSRN BiH, rez. kapetan, r. 1911 u Maglaju, srez Doboj, Jugosloven.”''</ref> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=rmoric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=pperovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=mpijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Vladimir Popović Španac]], političar, diplomata, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Hamdija Pozderac]], političar, revolucionar<ref name=hpozderac1>Pozderac, Hamdija: U kontinuitetu revolucije. 2. izd. Sarajevo 1980, str. 52-53.<br>''“Svi smo u ovoj Jugoslaviji Jugosloveni i svi smo za ovu […].”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=spribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=gprincip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=gprincip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=gprincip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=arankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=iribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=promac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=fsupilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=zsarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=psoc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vvlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=nvlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=gzerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-vbabukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”</ref> * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=aeinspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=jbleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jjelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=mbkljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=lmonti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=rrazlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=vzarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=vzarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Sava Kosanović (1950s).jpg|Sava Kosanović Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Vladimirp (cropped).JPG|Vladimir Popović Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </div> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=aleksandarjosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Žozef Lončar]], stručnjak za marketing<ref name=zlončar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lončar Žozef, predsednik Centra za marketing d.d. "Mark Plan", Pančevo. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zlončar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lončar M. Žozef, suosnivač i direktor Centra za marketing Mark- plan - Pančevo (r. 21. VI 1940, Seraing S/M, Belgija). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=ptutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=bvukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=bvukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=zšimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zšimunec2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.<br>''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </div> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=hjusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=hjusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=nkacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=nkacavenda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.<br>''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=dsimandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=jjstrossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=jjstrossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=jjstrossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </div> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=aalagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=rarmenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=rarmenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=mbenes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=mbenes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=mbenes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=sbobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=mbozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=mbozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=ddamjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=vgudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=bivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bivkov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.<br>''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=nkarabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=mkarakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkarakasevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=skarasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=dkorica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=dkorica2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.<br>''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=rkozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=imatosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=fmihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=pmijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nnikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=iosim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=iosim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=bpaunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=vpetkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=dusanpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.<br>''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=dzprekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=dzprekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=gradjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=gradjenovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.<br>''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=mseles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=zslavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=asostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=btanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=btanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=btanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=btanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=atirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=evild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=evild2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 537.<br>''“Wild R. Eleonora, košarkašica, (r. 9. VI 1969, Bačka Topola). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=dvujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=dvujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=dvujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </div> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=skuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=dmilinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=dmilinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=dmilinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </div> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=mabramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=mabramovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.<br>''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=saleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=dbasta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dbasta2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=vbiller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://zadovoljna.nova.rs/njena-prica/ema-bregovic-mi-smo-prva-generacija-koja-ne-fantazira-o-kucici-sa-labradorom-i-velikom-porodicom/ Ema Bregović: Mi smo prva generacija koja ne fantazira o kućici sa labradorom i velikom porodicom] Zadovoljna.rs ''Ivana Stojanov; 17.06.2025.''<br>''“Bilo mi je nemoguće izabrati jer izbora nije bilo u mom srcu: uvijek sam se osjećala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic4>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=ecehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ecehovin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.<br>''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=bdamjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=bdamjanovski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.<br>''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=edemnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=edemnievska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.<br>''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=edragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=edragulj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.<br>''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=ndzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ndzafo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.<br>''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=bgavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=nglid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=nglid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=dkacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=nkostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=pkrizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=aopresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=gpankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=vrakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=irendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=mrodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=evarga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=evarga-marodic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=vvelickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=vvelickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=svukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> * [[Dušan Vuksan]], dizajner, univ. profesor<ref name=dvuksan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 635.<br>''“Vuksan Dušan, industrijski dizajner; docent na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dvuksan2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 536.<br>''“Vuksan V. Dušan, industrijski dizajner (r. 27. X 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </div> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=vantic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=tbuzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=tbuzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=vloncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=knadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik<ref name=apeharnik1>Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.<br>''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''</ref> * [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate<ref name=vpfeifer1>Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.<br>''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''</ref> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=rprimorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=vradicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </div> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=abezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=sbiserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=sbiserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=acorovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=edabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=hhaas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=eille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=eille2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.<br>''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=ikostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=ljkrnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=amurti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=amurti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac<ref name=bpetranovic1>Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.<br>''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=bschedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=mveseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović </gallery> </div> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] 99yomsyjssd7l8wqk4wycdfkn027jgr 42716002 42716000 2026-11-03T04:57:40Z Dwina744 178014 +izv. 42716002 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=rdinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=vmilunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=vmilunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=asegvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=msteric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=jsvoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </div> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=sfejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=rsurroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </div> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=vafric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=narneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=narneric2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=ibekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=mbenka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=mbihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=mbihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=pbjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=pbjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=jbjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=dbjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=dbjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=dbjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=tboskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=kbulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=bcvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=bdovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=sdragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=sdragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=sdragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=sdragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=jdjuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=jdjuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=pejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=pejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=pejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=merceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=merceg2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=bfehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=dfelba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dfelba2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=oglavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=sgrahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=shadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=zhubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=djanjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=djkadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=djkadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref><ref name=djkadijevic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.<br>''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=rkadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=skapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=skapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=mkaradzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkaradzic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven. ”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=mkljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=nkokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=nkokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nkokotovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dkosanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 217.<br>''“Kosanović V. Dejan, reditelj dokumentarnog filma, redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 28. IX 1930, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=dleskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dleskovar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.<br>''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=llucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=nmajdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmajdak2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 253.<br>''“Majdak N. Nikola, filmski umetnik; redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 30. XI 1927, Valjevo). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=amandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref><ref name=amandic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 257.<br>''“Mandić D. Aleksandar, reditelj, scenarista; redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. X 1945, Beograd). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=mmaricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmaricic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 259.<br>''“Maričić A. Milenko, pozorišni i TV reditelj; redovni profesor na FDU u Beogradu (r. 15. IV 1928, Novi Vinodolski). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=gmatic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=mmaticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=imensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=imensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=imensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=imensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=imensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=imensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=imensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=imensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=omilicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kmladenovic1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kmladenovic2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kmladenovic3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kmladenovic4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], učiteljica glume, ranije glumica<ref name=dmrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dmrkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Mrkić V. Dragana, glumica, slobodni umetnik (r. 23. I. 1966, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=rmunitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rmunitic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=dmustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=dmustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=dmustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=gpaskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=gpaskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Haris Pašović]], reditelj<ref name=hpasovic1>[https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/569867/grad-teatar-je-danas-evropska-kulturna-cinjenica.html "'Grad teatar' je danas evropska kulturna činjenica"] [[Radio i televizija Crne Gore|Radio i Televizija Crne Gore]]. ''P.R.; 24.06.2024.''<br>''“Ja sam Jugosloven u srcu i Crna Gora je moja i Budva je moja i dobro je da ponovo budem tu na festivalu.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=bpavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=bpavicevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bpavicevic3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=jpejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=kpejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=vpogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpogacic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.<br>''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=rpolic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=rpolic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=nprokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj<ref name=jristic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.<br>''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=jristic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ljristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ljristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=olgasavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=esavin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=esavin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=žskrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=žskrigin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.<br>''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=asalja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik<ref name=rserbedzija1>[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''<br>''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''</ref><ref name=rserbedzija2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.<br>''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=sstimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=fstukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=fstukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=fstukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Milutin Tatić]], glumac<ref name=mtatic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Tatić S. Milutin - Mića, glumac (r. 29. V 1923. Niš). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=jtinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=dtresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=rulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=rulmanski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.<br>''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=mveselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=pvolk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pvolk2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 522.<br>''“Volk F. Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar: profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 9. XI 1931, Bosanski Petrovac). Jugosloven.”''</ref> * [[Aljoša Vučković]], glumac<ref name=avuckovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 623.<br>''“Vučković Aljoša, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. (od '74). [...] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref><ref name=avuckovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 525.<br>''“Vučković L. Aljoša, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 17. XII 1946, Buzet). Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=szaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szaninovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.<br>''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=szigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref><ref name=szigon2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.<br>''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=mzmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Haris.jpg|Haris Pašović Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Stevan Kragujevic, Mica Tatic i Acim, 1975.jpg|Milutin Mića Tatić Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Aljoša_Vučković_2017_(cropped).jpg|Aljoša Vučković Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </div> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=ieterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=skragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=rsurla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=rsurla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=rsurla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla </gallery> </div> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=oalvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=iandric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=varsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=aaskerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=gbabic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=gbabic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=gbabic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=gbabic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=vbajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=zbajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=zbajindjukanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.<br>''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=vbenkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=obihaljimerin1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=lblaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=mbodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=mbodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=mbogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=nbojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=dcicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref><ref name=dcicvara2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.<br>''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=mcurcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=mristic-iandric-odavico/><ref name=odavico1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=iergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=iergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=iergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=iergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=zfedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=ffilipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref><ref name=ffilipovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.<br>''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=hgeorgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hgeorgijevski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.<br>''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=vgoldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=vgoldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja<ref name=djarnevic-itrnski>Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.<br>''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''</ref><ref name=djarnevic1>Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=mkarahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=dkis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=bkoprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=bkoprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=mkrleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=mkrleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Josip Kundek]], pesnik, misionar<ref name=jkundek1>Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=zkveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=jlevicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=mmaticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mmaticki2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 273.<br>''“Maticki S. Milenko, književnik i novinar, urednik podlistka Politike - Politika za decu (r. 4. VIII 1936, Margita, Plandište). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=pmatvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=pmatvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=pmatvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=pmatvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar<ref name=imazuranic1>Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.<br>''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''</ref><ref name=imazuranic2>Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.<br>''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=amihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=mmilisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=mmilisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=mmilisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=pmuzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=vnazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=enezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=anikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Milan Nikolić]], književnik, prevoditelj<ref name=mnikolic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 379.<br>''“Nikolić Milan, književnik i književni prevodilac, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mnikolic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, 325.<br>''“Nikolić I. Milan, književnik i prevodilac; član Glavnog političkog saveta Novog komunističkog pokreta Jugoslavije (r. 18. XI 1935, Bagrdan, Svetozarevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=golujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=golujic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=momerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=epapo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=spavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=spavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=mpervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mpervic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.<br>''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Petar II Petrović Njegoš|Petar Petrović Njegoš]], pjesnik, vladika, vladar<ref name=ppnjegos1>Лакић, Зоран: [https://canupub.me/Docs/2002/190-Din-Petr-Njeg-I/Dinastija%20Petrovic%CC%81%20Njegos%CC%8C%20-%20Tom%20I%20-%2010.%20Zoran%20Lakic%CC%81.pdf Српство и југословенство династије Петровића у Црној Гори], у: Дашић, Миомир (ур.): Династија Петровић Његош. Том I. Радови са међународног научног скупа, Подгорица, 29. октобар – 1. новембар 2001. Подгорица 2002, стр. 257.<br>''“Ја јесам Раде Томов са Његушах, јесам Црногорац и Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref><ref name=ppnjegos2>Лакић, Зоран: [https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/05/LAKIC-Zapisi-o-Marku-Vujacicu.pdf Записи о Марку Вујачићу у рату 1941-1945], у: Историјски записи, год. 71 бр. 1-2 (1998), стр. 138.<br>''“Ја сам Раде Томов са Његуша, јесам Црногорац, Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=jpukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=dradovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=vresintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=vresintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vresintucic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=isarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=bsejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=dtstankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=dtstankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=vstojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vstojiljkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 460.<br>''“Stojiljković M. Vlada, književnik i prevodilac, novinar Radio Beograda (r. 4. IX 1938, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=dsuvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=asenoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=asenoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=iscepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=zsubic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=gtartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dtodorovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.<br>''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=ltoman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik<ref name=mtopalovic1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''</ref> * [[Juraj Tordinac]], pesnik<ref name=jtordinac1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''</ref><ref name=jtordinac2>Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.<br>''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=jtrdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=kvidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=vviskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=svraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=szubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szubanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.<br>''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=nzivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nzivancevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.<br>''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Petar II Petrović-Njegoš.jpg|Petar Petrović Njegoš Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </div> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=pbajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=pbajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=pbajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=pbajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=ljstanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=ljstanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </div> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=ljbozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=odulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=nilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nilankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.<br>''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=djuzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Marković]], internista, univ. profesor<ref name=nmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 305.<br>''“Marković Nenad, internista; naučni savetnik u Institutu za onkologiju, Sremska Kamenica; redovni profesor Medicinskog fakulteta, N. Sad. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267-268.<br>''“Marković S. Nenad, redovni profesor i šef Katedre za onkologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu; naučni savetnik u Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici; profesor na Medical College of Pennsylvania (r. 24. I 1938, Skoplje). Jugosloven, […].</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=smoricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.<br>''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Biljana Zeroska]], farmaceut, pjevačica<ref name=bzeroska1>[https://grand.rs/nikad-nije-kasno/biljana-zeroska-sa-bratom/ „Ispunili smo želju naše pokojne majke“ Biljana Zeroska otvorila dušu nakon emotivnog nastupa sa bratom] Grand Online. ''Marković, K./Dačić A.; 09.02.2024.''<br>''“Tako da se ja i dan danas osećam kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </div> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=eackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=eackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=halijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=šbajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Vartkes Baronijan]], kompozitor<ref name=vbaronijan1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=bebidol2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 469.<br>''“Šarić M. Dragana, vokalni solista, kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik (r. 2. X 1960, Beograd). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bbekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Halid Bešlić]], pevač<ref name=hbeslic1>[https://6yka.com/bih/prijatelji-i-saradnici-halida-beslica-vise-se-radovao-tudjoj-nije-se-znao-naljutiti/ Prijatelji i saradnici Halida Bešlića: Više se radovao tuđoj sreći, nije se znao naljutiti] Buka magazin. ''Slađan Tomić; 08.10.2025.''<br>''“Bio je i Jugosloven, pravi Balkanac, pravi i Bosanac i Srbijanac i Hrvat i Slovenac i Makedonac. To su rijetki ljudi.”''</ref><ref name=hbeslic2>[https://vreme.com/razno/drzavna-sahrana/ Državna sahrana] Vreme. ''Dragan Ilić; 16.10.2025.''<br>''“Halid je pregurao rat u Bosni, ali je zapravo ostao Jugosloven, popularan u svim delovima bivše SFRJ.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=sbeljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bbjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djdjogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=udojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=vfurduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vfurduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=mglisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=zhadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zhadzimanov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.<br>''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=bhreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bhreljac2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.<br>''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=vjankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.<br>''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=ejevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=zkalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=rkambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rkambaskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.<br>''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hkhoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hkhoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hkhoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=lepabrena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=vlisinski1>Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.<br>''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=alokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref><ref name=alokner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=dzloncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=dzloncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267.<br>''“Marković M. Milivoje, muzičar - dirigent i kompozitor; novinar (r. 20. III 1939, Zagreb). Jugosloven - Srbin.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mmladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=rmulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=rmulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=rnemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=ipecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=vpericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.<br>''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic3>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=spolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=eredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=uredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''</ref> * [[Ljupčo Samardžiski]], kontrabasista, slikar<ref name=ljsamardziski1>[https://www.nin.rs/2000-08/10/13970.html Mi smo, ipak, Vukovi potomci] [[NIN]]. ''R. S.; 10.08.2000.''<br>''“On, Makedonac po rođenju, najduže Beograđanin, Jugosloven, a od svega najviše, kako kaže, umetnik.”''</ref><ref name=ljsamardziski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 417.<br>''“Samardžiski P. Ljupčo, kontrabasista, kompozitor; član Simfonijskog orkestra RTB (r. 4. Х 1947, Skoplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=ssuljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=isvager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=isvager2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.<br>''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Stevo Teodosievski]], muzičar<ref name=steodosievski1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.<br>''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=dtopic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=dtopic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=dtopic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/91281/bisera-veletanlic-za-nin-drzava-bez-umetnika-to-je-zemlja-bez-duse Bisera Veletanlić za NIN: Država bez umetnika, to je zemlja bez duše] [[NIN]]. ''Mikojan Bezbradica; 08.10.2025.''<br>''“Beskrajno sam volela svoju tadašnju zemlju, Jugoslaviju. I zapravo, ja jesam Jugoslovenka. Mešavina svega. Ne mogu da se osećam isključivo ni kao Hrvatica, ni kao Srpkinja, ni kao Slovenka, iako jesam sve to pomalo. I Bosanka. Dakle, Jugoslovenka, od glave do pete.”''</ref><ref name=bveletanlic2>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=bvunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=tzdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Halid bešlić.jpg|Halid Bešlić Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </div> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=zahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zahmetovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.<br>''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=vbabukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-vbabukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=jbakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=džbelkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=džbelkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.<br>''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=dblazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=sborojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=sborojevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.<br>''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=fbradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=bbuden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=ocaf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=ocaf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Jovan Cvijić]], geograf<ref name=jcvijic1>Цвијић, Ј.: [https://pretraziva.rs/show/nova-evropa--1920-12-23.pdf Значај цивилизације за међународна питања], у: Нова Европа, књ. 1 бр. 13 (1920), стр. 473.<br>''“Више пута изгледало је да Лондонски Уговор не би смео бити ни донесен да смо ми, Југословени, високо културни народ, или да смо имали прошлост од високе цивилизације којом бисмо били утицали на развитак човечанства; конкретније говорећи, да смо Грци, славне јелинске цивилизације, или Италијани, који су имали периоду Ренесанса, онда се из респекта према општој људској свести не би, вероватно, смела над нама извршити онаква ампутација каква је извршена Лондонским Уговором.”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=icolovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=vcorovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=adjilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=ddjokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=vdvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=efekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=efekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=mgarasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=agrubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=khedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref><ref name=khedrih2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=fherbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=fherbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=jibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=filesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=iivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=ajanezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=bjezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=djjovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka<ref name=njovanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 204-205.<br>''“Jovanović Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=njovanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.<br>''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=dkakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=akisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=iklajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=iklajn2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.<br>''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=mkorac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=akotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=akotevska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.<br>''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=bkovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=fkovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=mkraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=iksakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=iksakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=sljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=imacun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=vmadjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=mmajar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=fmesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=fmesinger2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.<br>''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=nmilasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nmilasin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.<br>''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=vmilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=pmiljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pmiljanic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 302.<br>''“Miljanić N. Petar, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu; redovni član i sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU (r. 1927, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Jovan Nahman]], univ. profesor<ref name=jnahman1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 369.<br>''“Nahman Jovan, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta, Bg. (za pr. Elektrane i razvodna postrojenja i Opšta energetika); šef Katedre za elektroenergetske sisteme; preds. Komisije za naučni rad. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=jnahman2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Nahman M. Jovan, redovni profesor i šef Katedre za elektroenergetske sisteme Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 20. VIII 1936, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=inavratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=vnovak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Ljubisav Novaković]], univerzitetski profesor<ref name=ljnovakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 384-385.<br>''“Novaković Ljubisav, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Kragujevac (za pr. Kvantna teorijska fizika i Izabrana poglavlja moderne fizike). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=popavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=popavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=mpanic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=mpanic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Paunović]], univ. profesor<ref name=djpaunovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Paunović S. Đorđe, dekan i redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 21. VII 1938, Beograd). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jasna Pavešić-Popović]], univerzitetski profesor<ref name=jpavesicpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 402.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, Zemun (penz.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=jpavesicpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu (r. 4. VI 1930, Zemun). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=zpavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=skpavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Aleksandar Perić]], univerzitetski profesor<ref name=aperic>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Perić Aleksandar, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka, Bg. (za pr. Engleski jezik i Nemački jezik); član redakcijskih kolegijuma časopisa "Prevodilac", "Živi jezici" i "Glossa". […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=aperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić Đ. Aleksandar, redovni profesor i šef katedre na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu (r. 13. VIII 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić N. Miljenko, vanredni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu (r. 16. I 1949, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=npopov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=npopov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.<br>''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=tpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.<br>''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=dpuhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dpuhalo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.<br>''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=fracki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=fracki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=fracki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=iradetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=bradman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=ljrajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=ljrajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljrajic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.<br>''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=sribnikar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.<br>''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=nrot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nrot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.<br>''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=obradsavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=ljsimakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=ljsimakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.<br>''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=sskaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=sskaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=ssoja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=jtadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=ntesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=rtomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rtomovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.<br>''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''</ref> * [[Ana Tot]], ekonomista<ref name=atot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 587-588.<br>''“Tot Ana, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Subotica (za pr. Istorija ekonomske misli). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=atot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.<br>''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=ljtrgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ljtrgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=mtrtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mtrtanj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=vurosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref><ref name=vurosevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.<br>''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=ivejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ivejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vvernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=rvucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=rvucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=svujovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 530.<br>''“Vujović Đ. Sreten, sociolog, vanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu (r. 8. II 1946, Cetinje). Jugosloven.”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=ezelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ezelenhasic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.<br>''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Јован_Цвијић,_географ_(1865-1927).jpg|Jovan Cvijić Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </div> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=mbjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=obozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=nburzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=acaksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=djdragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Veljko Đurović]], novinar<ref name=vdjurovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Đurović Veljko, novinar; snimatelj-dopisnik britanske TV "Worldwide Television News" (WTN). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vdjurovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 123.<br>''“Đurović V. Veljko, filmski snimatelj i urednik časopisa YU - video, slobodni filmski radnik (r. 18. IV 1953). Jugosloven.”''</ref> * [[Nadežda Gaće]], novinarka<ref name=ngace1>[https://vreme.com/vreme/nadezda-gace-1950-2025/ Nadežda Gaće (1950–2025)] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Željko Bodrožić; 26.03.2025.''<br>''“Vulkan, stena, žena zmaj, rođena predvodnica, sjajna novinarka i urednica, velika i nepokolebljiva Jugoslovenka... Tim se rečima, između ostalih, proteklih dana prijatelji i kolege opraštaju od Nadežde Gaće, osnivačice i urednice nedeljnika “Novi magazin” i nekadašnje predsednice Nunsa.”</ref><ref name=ngace2>[https://novimagazin.rs/novi-horizont/im-memoriam-nadezda-gace-bila-je-iskrena-levicarka-i-jugoslovenka/ Im memoriam Nadežda Gaće: Bila je iskrena levičarka i Jugoslovenka] Novi magazin. ''Anja Ilić; 05.04.2025.''</ref><ref name=ngace3>[https://www.danas.rs/kultura/nadezda-gace-2/ In memoriam Nadežda Gaće: Osoba koja je imala sjaj zvezde] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Aleksandra Ćuk; 20.03.2025.''<br>''“Ona je umrla kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=jgrizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=jgrizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=dgruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=dgruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=dgruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=zhuber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=vivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=jkirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=fkocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=mkonjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=akos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=bkrivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=slukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=slukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=plukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=plukovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.<br>''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=rmatulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mmihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=zmilic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Mrđen]], novinar<ref name=imrdjen1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364-365.<br>''“Mrđen Ivan, novinar; direktor Novinskog preduzeća "Vreme". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=imrdjen2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 314.<br>''“Mrđen A. Ivan, novinar; direktor NIP Borba (r. 2. X 1949, Vršac). Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=amujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=irizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=tpancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=tpancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Rade Radovanović]], novinar, dramski pisac<ref name=rradovanovic1>[https://www.monitor.co.me/prikaz-ne-okreci-glavu/ Prikaz: Ne okreći glavu] Monitor. ''Monitor online; 28.01.2022.''<br>''“Rođen u Srbiji, po javno iskazanom opredjeljenju Jugosloven i dan-danas, po građanskoj vokaciji otvoreni borac protiv fašizacije politike i društva na ex -Yu prostoru, a po oštrini novinarskog pera u borbi za istinu očigledno ne odustaje od nje, bez obzira na cijenu.”''</ref><ref name=rradovanovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 466.<br>''“Radovanović Rade, novinar i dramski pisac; slobodni novinar; član Izvršnog odbora Ujedinjenih gramskih sindikata "Nezavisnost" (od '92). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rradovanovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 395.<br>''“Radovanović D. Rade, novinar i dramski pisac; član Izvršnog odbora UJDI-a (r. 6. XI 1950, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=mroganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mroganovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.<br>''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=dzsabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dzsabljakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.<br>''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=tskrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=kslanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=jsofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=gspasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref><ref name=gspasovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.<br>''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anto Staničić]], novinar, književnik<ref name=astanicic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 440.<br>''“Staničić Đ. Anto, novinar i književnik (r. 18. XII 1909, Tivat). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Stefanović (novinar)|Ivan Stefanović]], novinar<ref name=istefanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 527.<br>''“Stefanović Ivan, novinar i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=istefanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 448.<br>''“Stefanović I. Ivan, novinar, prevodilac; šef Biroa dopisništva The Associated Press u Beogradu (r. 3. VII 1932, Pančevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=gsusa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=gsusa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.<br>''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=hstajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hstajner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.<br>''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Timofejev]], novinar<ref name=atimofejev1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.<br>''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju "B-92"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=ztrnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref><ref name=ztrnavcevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=pturner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=bvarga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vvakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Nadežda Gaće in 2010 (cropped).jpg|Nadežda Gaće Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </div> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=vdjurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dinko Vitezić]], pravnik, političar<ref name=dvitezic1>Vitezić, Dinko: Govor, kojim g. Dinko Dr. Vitezić navadja u carev. vieću razloge, poradi kojih je glasovao proti zakonu o državnom zajmu, u: Naša Sloga, god. V. br. 1. (1874), str. 2.<br>''“U kratko ću, jer kao Jugoslavjanin nisam njemačkomu tako vješt, da bih se mogao pripušćati u široka razlaganja; a uz to častni predjašni govornici već su toliko temeljitih razlogah na sriedu donieli, da bi meni zaisto težko bilo što nova reći.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović Datoteka:Dinko Vitezić 1880 Theod. Mayerhofer.png|Dinko Vitezić </gallery> </div> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=mkopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkopecni2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.<br>''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=djsubotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=badzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=magbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=magbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Rade Bašić]], političar, revolucionar<ref name=rbasic1>Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.<br>''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=dzbijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=vbuljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=udanilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=pdapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=rdugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djdjakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Kosanović, Sava N.: Jugoslavija bila je osuđena na smrt. Smisao Moskovskog sporazuma. Zagreb 1984, str. 71.<br>''“Rekao bih rađe da smo mi Jugoslaveni i Balkan u orbiti Teherana - orbiti skladne, prijateljske zajedničke politike u zajednici sa Sjedinjenim Državama, Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezom.”''</ref><ref name=skosanovic2>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=hkrizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=vkrstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=vkrstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=gjankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=gjankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Asim Lošić]], političar, revolucionar<ref name=alosic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 392.<br>''“Lošić Asim, penzioner, član Glavnog odbora SSRN BiH, rez. kapetan, r. 1911 u Maglaju, srez Doboj, Jugosloven.”''</ref> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=rmoric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=pperovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=mpijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Vladimir Popović Španac]], političar, diplomata, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Hamdija Pozderac]], političar, revolucionar<ref name=hpozderac1>Pozderac, Hamdija: U kontinuitetu revolucije. 2. izd. Sarajevo 1980, str. 52-53.<br>''“Svi smo u ovoj Jugoslaviji Jugosloveni i svi smo za ovu […].”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=spribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=gprincip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=gprincip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=gprincip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=arankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=iribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=promac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=fsupilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=zsarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=psoc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vvlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=nvlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=gzerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-vbabukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”</ref> * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=aeinspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=jbleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jjelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=mbkljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=lmonti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=rrazlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=vzarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=vzarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Sava Kosanović (1950s).jpg|Sava Kosanović Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Vladimirp (cropped).JPG|Vladimir Popović Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </div> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=aleksandarjosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Žozef Lončar]], stručnjak za marketing<ref name=zlončar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lončar Žozef, predsednik Centra za marketing d.d. "Mark Plan", Pančevo. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zlončar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lončar M. Žozef, suosnivač i direktor Centra za marketing Mark- plan - Pančevo (r. 21. VI 1940, Seraing S/M, Belgija). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=ptutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=bvukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=bvukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=zšimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zšimunec2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.<br>''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </div> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=hjusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=hjusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=nkacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=nkacavenda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.<br>''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=dsimandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=jjstrossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=jjstrossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=jjstrossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </div> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=aalagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=rarmenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=rarmenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=mbenes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=mbenes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=mbenes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=sbobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=mbozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=mbozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=ddamjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=vgudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=bivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bivkov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.<br>''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=nkarabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=mkarakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkarakasevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=skarasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=dkorica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=dkorica2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.<br>''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=rkozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=imatosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=fmihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=pmijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nnikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=iosim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=iosim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=bpaunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=vpetkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=dusanpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.<br>''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=dzprekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=dzprekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=gradjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=gradjenovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.<br>''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=mseles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=zslavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=asostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=btanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=btanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=btanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=btanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=atirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=evild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=evild2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 537.<br>''“Wild R. Eleonora, košarkašica, (r. 9. VI 1969, Bačka Topola). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=dvujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=dvujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=dvujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </div> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=skuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=dmilinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=dmilinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=dmilinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </div> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=mabramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=mabramovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.<br>''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=saleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=dbasta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dbasta2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=vbiller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://zadovoljna.nova.rs/njena-prica/ema-bregovic-mi-smo-prva-generacija-koja-ne-fantazira-o-kucici-sa-labradorom-i-velikom-porodicom/ Ema Bregović: Mi smo prva generacija koja ne fantazira o kućici sa labradorom i velikom porodicom] Zadovoljna.rs ''Ivana Stojanov; 17.06.2025.''<br>''“Bilo mi je nemoguće izabrati jer izbora nije bilo u mom srcu: uvijek sam se osjećala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic4>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=ecehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ecehovin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.<br>''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=bdamjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=bdamjanovski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.<br>''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=edemnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=edemnievska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.<br>''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=edragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=edragulj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.<br>''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=ndzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ndzafo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.<br>''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=bgavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=nglid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=nglid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=dkacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=nkostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=pkrizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=aopresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=gpankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=vrakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=irendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=mrodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=evarga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=evarga-marodic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=vvelickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=vvelickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=svukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> * [[Dušan Vuksan]], dizajner, univ. profesor<ref name=dvuksan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 635.<br>''“Vuksan Dušan, industrijski dizajner; docent na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dvuksan2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 536.<br>''“Vuksan V. Dušan, industrijski dizajner (r. 27. X 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </div> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=vantic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=tbuzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=tbuzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=vloncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=knadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik<ref name=apeharnik1>Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.<br>''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''</ref> * [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate<ref name=vpfeifer1>Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.<br>''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''</ref> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=rprimorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=vradicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </div> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=abezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=sbiserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=sbiserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=acorovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=edabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=hhaas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=eille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=eille2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.<br>''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=ikostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=ljkrnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=amurti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=amurti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac<ref name=bpetranovic1>Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.<br>''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=bschedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=mveseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović </gallery> </div> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] ank1r6iao5ky0hd9acym4bjyeh9440s 42716004 42716002 2026-11-03T05:01:08Z Dwina744 178014 42716004 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se identificiraju kao [[Jugoslaveni]] – ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali.{{Efn|Navedene su također osobe koje su se do 1840-ih godina izjašnjavale kao ''Iliri'', nazivom kojim su se do tada označavali Jugoslaveni.|group=α}} Jugoslovenski se identitet danas najčešće javlja kao nadnacionalni, kulturni<ref name=primjer-kulturnjugoslav>Usp. npr. [https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref>, nacionalni odnosno etnički<ref name=primjer-nacionjugoslav>Usp. npr. [https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref>, ali i kao anacionalni ili politički identitet. U ogromnoj većini slučajeva on egzistira pored drugih (nacionalnih) identiteta (Srbin, Hrvat, Bošnjak, Makedonac, Albanac, itd.)<ref name=studija-pavlakovic>Usp. Pavlaković, Vjeran: Ispunjenje tisućljetnog sna: Strategije simbolične izgradnje nacije u Hrvatskoj, u: Pavlaković, Vjeran/Korov, Goran (ur.): Strategije simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Europe. Zagreb 2016, str. 27-60</ref>, u rijetkim slučajevima kao identitet koji te identitete ne uzima u obzir. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=rdinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=vmilunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=vmilunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=asegvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=msteric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=jsvoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </div> == Diplomacija == * [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar<ref name=abebler1>VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.<br>''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''</ref> * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=sfejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=rsurroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privržen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privržen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privržen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler </gallery> </div> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=vafric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=narneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=narneric2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (r. 15. VII 1953, Knjaževac). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=pbebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=pbebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=pbebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=ibekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=mbenka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=mbihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=mbihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=pbjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=pbjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=jbjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=dbjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=dbjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=dbjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=tboskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković V. Tatjana, glumica, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 27. VI 1953, Beograd). Srpkinja, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=kbulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=bcvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=bdovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=sdragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=sdragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=sdragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=sdragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=jdjuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=jdjuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=pejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=pejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=pejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pejdus4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Ejdus Lj. Predrag, glumac, član i v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta u Beogradu (r. 24. VII 1947, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=merceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=merceg2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 125.<br>''“Erceg R. Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik (r. 22. VII 1945, Sanski Most). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=bfehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=dfelba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dfelba2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Felba A. Dragomir, glumac (r. 7. VII 1921, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=oglavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=sgrahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac<ref name=shadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.<br>''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=zhubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=djanjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=djkadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=djkadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=djkadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref><ref name=djkadijevic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 195.<br>''“Kadijević G. Đorđe, filmski i TV režiser; istoričar umetnosti, likovni kritičar NIN-a, slobodni umetnik (r. 6. I 1933, Šibenik). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=rkadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=skapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=skapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=mkaradzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkaradzic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karadžić M. Milutin, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu; (r. 9. IV 1955, Bijelo Polje). Jugosloven. ”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=mkljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=nkokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=nkokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nkokotovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 210.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj; zamenik direktora Narodnog pozorišta u Subotici (r. 2. IV 1944, Zagreb), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=dkosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dkosanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 217.<br>''“Kosanović V. Dejan, reditelj dokumentarnog filma, redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 28. IX 1930, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=dleskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dleskovar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 243.<br>''“Leskovar P. Deana, dramaturg, filmski scenarist, dramski pisac (r. 14. XII 1950, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=llucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=nmajdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmajdak2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 253.<br>''“Majdak N. Nikola, filmski umetnik; redovni profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 30. XI 1927, Valjevo). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=amandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref><ref name=amandic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 257.<br>''“Mandić D. Aleksandar, reditelj, scenarista; redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. X 1945, Beograd). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=mmaricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmaricic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 259.<br>''“Maričić A. Milenko, pozorišni i TV reditelj; redovni profesor na FDU u Beogradu (r. 15. IV 1928, Novi Vinodolski). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=gmatic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=mmaticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=imensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=imensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=imensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=imensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=imensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=imensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=imensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=imensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=omilicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kmladenovic1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kmladenovic2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kmladenovic3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kmladenovic4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], učiteljica glume, ranije glumica<ref name=dmrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dmrkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Mrkić V. Dragana, glumica, slobodni umetnik (r. 23. I. 1966, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=rmunitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rmunitic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 315.<br>''“Munitić B. Ranko, pisac o filmu i srodnim umetnostima, filmski i TV scenarista, autor televizijskih i radio emisija; slobodni umetnik (r. 3. IV 1943, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=dmustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala.”''</ref><ref name=dmustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=dmustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=gpaskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=gpaskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Haris Pašović]], reditelj<ref name=hpasovic1>[https://rtcg.me/kultura/kulturna-galaksija/569867/grad-teatar-je-danas-evropska-kulturna-cinjenica.html "'Grad teatar' je danas evropska kulturna činjenica"] [[Radio i televizija Crne Gore|Radio i Televizija Crne Gore]]. ''P.R.; 24.06.2024.''<br>''“Ja sam Jugosloven u srcu i Crna Gora je moja i Budva je moja i dobro je da ponovo budem tu na festivalu.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=bpavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=bpavicevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavićević V. Borka, dramaturg; umetnički direktor Beogradskog dramskog pozorišta (r. 5. VI 1947, Kotor). Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bpavicevic3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=jpejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=kpejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=dperic1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=vpogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpogacic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 372.<br>''“Pogačić M. Vladimir, filmski reditelj (r. 23. IX 1919, Karlovac). Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=rpolic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=rpolic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=nprokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Jovan Ristić (reditelj)|Jovan Ristić]], reditelj<ref name=jristic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482.<br>''“Ristić Jovan, reditelj; pomoćnik gen. direktora TV Beograd; član Upravnog odbora RTS (od '96); član Glavnog odbora Jugoslovenske levice (JUL); preds. Udruženja estradnih radnika Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=jristic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić P. Jovan, reditelj i urednik programa u TV Beograd; predsednik Udruženja estradnih radnika Srbije (r. 2. IV 1939, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ljristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ljristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljristic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 408.<br>''“Ristić M. Ljubiša, reditelj; direktor Narodnog pozorišta u Subotici (r. 8. II 1947, Priština). Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=olgasavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=olgasavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić D. Olga, glumica, član Drame Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 23, [sic!] I 1934, Loznica). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=esavin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=esavin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=žskrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=žskrigin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 432.<br>''“Skrigin V. Georgije - Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik (r. 4. VIII 1910, Odesa, SSSR). Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=asalja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Rade Šerbedžija]], glumac, glazbenik<ref name=rserbedzija1>[http://arhiva.alo.rs/v-i-p/svetski-dzet-set/serbedzija-srecan-sam-sto-me-zovu-srbinom-iz-hrvatske-foto/59916 Šerbedžija: Srećan sam što me zovu Srbinom iz Hrvatske!] Alo.rs ''Jutarnji list; 01.07.2014.''<br>''“Istina je, ja se osećam različito. Nekada kao Jugosloven, zbog zemlje i naroda, drugo, kao hrvatski glumac, zagrebački dečko, kao što govorite, pričao sam kajkavski i još uvek tako govorim kad dođem u Zagreb, ali naravno da držim do svojih korena i do tog specijalnog mentaliteta Srbina iz Hrvatske. Kao i do svoje regije u kojoj sam rođen, a to je Lika, i to je nešto do čega mi je naročito stalo, kao uostalom i do Slavonije, u kojoj sam odrastao.”''</ref><ref name=rserbedzija2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 471.<br>''“Šerbedžija Rade, glumac i pozorišni reditelj; redovni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu (r. 27. VII 1946, Bunić, Titova Korenica). Jugosloven.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=sstimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=fstukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=fstukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=fstukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Milutin Tatić]], glumac<ref name=mtatic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Tatić S. Milutin - Mića, glumac (r. 29. V 1923. Niš). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=jtinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=dtresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=rulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=rulmanski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 502.<br>''“Ulmanski M. Renata, glumica (r. 29. XI 1929, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=mveselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=pvolk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pvolk2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 522.<br>''“Volk F. Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar: profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 9. XI 1931, Bosanski Petrovac). Jugosloven.”''</ref> * [[Aljoša Vučković]], glumac<ref name=avuckovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 623.<br>''“Vučković Aljoša, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. (od '74). [...] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref><ref name=avuckovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 525.<br>''“Vučković L. Aljoša, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 17. XII 1946, Buzet). Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=szaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szaninovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 539.<br>''“Zaninović V. Stjepan, filmski reditelj i scenarista (r. 4. III 1926, Herceg Novi). Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=szigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref><ref name=szigon2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 547.<br>''“Žigon Š. Stevo, glumac i reditelj; generalni sekretar Saveza udruženja dramskih umetnika Jugoslavije (r. 8. XII 1926, Ljubljana). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=mzmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Haris.jpg|Haris Pašović Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:RS013-15.jpg|Jovan Ristić Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Rade Serbedzija 2016-mc.rs.jpg|Rade Šerbedžija Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Stevan Kragujevic, Mica Tatic i Acim, 1975.jpg|Milutin Mića Tatić Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Aljoša_Vučković_2017_(cropped).jpg|Aljoša Vučković Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </div> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=ieterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=skragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=rsurla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=rsurla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=rsurla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević Datoteka:Rizo Šurla crop.jpg|Rizo Šurla </gallery> </div> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=oalvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=iandric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=varsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Anton Aškerc]], pesnik<ref name=aaskerc1>Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.<br>''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=gbabic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=gbabic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=gbabic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=gbabic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=vbajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=zbajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=zbajindjukanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 30.<br>''“Bajin - Đukanović Lj. Zorica, likovni umetnik fotografije, pesnik, slobodni umetnik (r. 30. VII 1952, Mostar). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Benkova]], književnica<ref name=vbenkova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=obihaljimerin1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=lblaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=mbodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=mbodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=mbogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=nbojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=dcicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref><ref name=dcicvara2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 65.<br>''“Cicvara R. Dušan, novinar i književnik (r. 30. I 1964). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=mcurcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=mristic-iandric-odavico/><ref name=odavico1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=iergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=iergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=iergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=iergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=zfedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=ffilipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref><ref name=ffilipovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 129.<br>''“Filipović F. Frida, književnik i prevodilac (r. 3. II 1913, Sarajevo). Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=hgeorgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hgeorgijevski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 136.<br>''“Georgijevski B. Hristo, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; pesnik (r. 24. X 1943, Kumanovo). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=vgoldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=vgoldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Dragojla Jarnević]], književnica, pedagoginja<ref name=djarnevic-itrnski>Bartolac, Ivana: [https://hrcak.srce.hr/en/file/504498 Dragojla Jarnević-prva dama ilirizma], u: Varaždinski učitelj, god. 9. br. 21 (2026), str. 7.<br>''“Budući da su stihovi bili potpisani imenom „Ilir iz Hrvatske“, Dragojla tada njoj nepoznatom autoru odgovara na hrvatskom jeziku te se potpisuje kao „Ilirkinja iz Karlovca“ […]. […]. Upoznavši u Grazu „Ilira iz Hrvatske“, odnosno Ivana Trnskog, Dragojla postaje nacionalno osviještena i „gorljiva domoljupka“ […].”''</ref><ref name=djarnevic1>Detoni-Dujmić, Dunja: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/jarnevic-dragojla Jarnević, Dragojla] Hrvatski biografski leksikon (1983–2026), mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“Ponekad se potpisivala Dragoila J……ćeva, Ilirkinja iz Karlovca, Il. iz K., Dragoila J., Drag. Jarnj. te Drag. Jarnevićeva.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=mkarahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=dkis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=bkoprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=bkoprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=mkrleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=mkrleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Josip Kundek]], pesnik, misionar<ref name=jkundek1>Rogić Musa, Tea: [https://hbl.lzmk.hr/clanak/kundek-josip Kundek, Josip] Hrvatski biografski leksikon, mrežno izdanje (1983–2026). ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2026.''<br>''“U pjesmi Slavoglasje petrinske vile (1836) prvi se put naziva Ilirom i piše na štokavskome s dijakritičkim znakovima po uzoru na pravopisna rješenja Lj. Gaja. […] Potpisivao se i kao Ilir iz naroda hrvatskoga..”''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=zkveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=jlevicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=mmaticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mmaticki2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 273.<br>''“Maticki S. Milenko, književnik i novinar, urednik podlistka Politike - Politika za decu (r. 4. VIII 1936, Margita, Plandište). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=pmatvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=pmatvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=pmatvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=pmatvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Ivan Mažuranić]], književnik, političar<ref name=imazuranic1>Živančević, Milorad: [https://hrcak.srce.hr/en/file/309559 »Danica ilirska« i njeni anonimni suradnici (Bilješke in tergo u povodu reprint izdanja)], u: Croatica, br. 5 (1973), str. 382.<br>''“Dok se kadikad potpisivao punim imenom, deklarirajući se kao »Ilir iz Primorja Horvatskog«, u većini slučajeva, naročito onda kada mu se iz političkih razloga činilo da će tako biti bolje, ili pak kada je smatrao da su mu prilozi nedostojni slave, a potrebni u određenom trenutku, pisao je pod šifrom, ne rijetko i posve anonimno.”''</ref><ref name=imazuranic2>Pasarić, Josip: Ivan Mažuranić, u: Vienac, god. XXI br. 32 (1890), str. 510.<br>''“Ovako smjelo i umno pjeva g. 1836. Mažuranić, koji se pod ovu pjesmu podpisao: Ilir iz Primorja Horvatskog.”''</ref> * [[Antun Mihanović]], književnik, pravnik, diplomata<ref name=amihanovic1>Шишић, Фердо: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/1937-Jugoslovenska-Misao.pdf Југословенска мисао. Историја идеје југословенског народног уједињења и ослобођења од 1790-1918.] Београд 1937, стр. 79.<br>''“Поносим се и тиме, што сам дошао и к Вашој Пресвијетлости, као к једином кнезу (владаоцу) нашега илирског народа.”</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=mmilisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=mmilisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=mmilisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=pmuzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=vnazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=enezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=anikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Milan Nikolić]], književnik, prevoditelj<ref name=mnikolic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 379.<br>''“Nikolić Milan, književnik i književni prevodilac, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mnikolic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, 325.<br>''“Nikolić I. Milan, književnik i prevodilac; član Glavnog političkog saveta Novog komunističkog pokreta Jugoslavije (r. 18. XI 1935, Bagrdan, Svetozarevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=golujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=golujic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Olujić L. Grozdana, književnik, slobodni umetnik (r. 30. VIII 1934, Erdevik, Vojvodina). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=momerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=epapo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=spavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=spavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 346.<br>''“Pavić A. Siniša, književnik; sudija Okružnog suda u Beogradu (r. 22. I 1933, Sinj). Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=mpervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mpervic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 354.<br>''“Pervić S. Muharem, književnik, književni i pozorišni kritičar; umetnički savetnik u TV Beograd (r. 11. IV 1934, Ključ). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Petar II Petrović Njegoš|Petar Petrović Njegoš]], pjesnik, vladika, vladar<ref name=ppnjegos1>Лакић, Зоран: [https://canupub.me/Docs/2002/190-Din-Petr-Njeg-I/Dinastija%20Petrovic%CC%81%20Njegos%CC%8C%20-%20Tom%20I%20-%2010.%20Zoran%20Lakic%CC%81.pdf Српство и југословенство династије Петровића у Црној Гори], у: Дашић, Миомир (ур.): Династија Петровић Његош. Том I. Радови са међународног научног скупа, Подгорица, 29. октобар – 1. новембар 2001. Подгорица 2002, стр. 257.<br>''“Ја јесам Раде Томов са Његушах, јесам Црногорац и Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref><ref name=ppnjegos2>Лакић, Зоран: [https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/05/LAKIC-Zapisi-o-Marku-Vujacicu.pdf Записи о Марку Вујачићу у рату 1941-1945], у: Историјски записи, год. 71 бр. 1-2 (1998), стр. 138.<br>''“Ја сам Раде Томов са Његуша, јесам Црногорац, Србин и Југословен и Словен и шака земнога праха под овим звијездама.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=jpukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=dradovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=vresintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=vresintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vresintucic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Rešin Tucić Đ. Vujica, književnik (r. 17. II 1941, Melenci). Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=mristic-iandric-odavico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=isarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=bsejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=dtstankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=dtstankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=vstojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vstojiljkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 460.<br>''“Stojiljković M. Vlada, književnik i prevodilac, novinar Radio Beograda (r. 4. IX 1938, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=dsuvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=asenoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Osim što je bio jedan od najvećih hrvatskih književnika, Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=asenoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=iscepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=zsubic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=gtartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dtodorovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 490.<br>''“Todorović D. Dragan, novinar, urednik i voditelj na III kanalu TV Beograd (r. 6. IX 1958, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=ltoman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Mato Topalović]], pjesnik, sveštenik<ref name=mtopalovic1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/topalovic-mato Topalović, Mato] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Ilirskomu pokretu pridružio se domoljubnim i prigodničarskim pjesmama tiskanima u Danici od 1835 (skupljenima u knjizi Odziv rodoljubivog serca, 1842), pod imenima Ilir iz Slavonije i Rodoljub Zdenčanin, te člancima u Narodnim novinama; njegova pjesma Silni hrabri graničari pjevala se kao graničarska himna.”''</ref> * [[Juraj Tordinac]], pesnik<ref name=jtordinac1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/tordinac-juraj Tordinac, Juraj] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Kao zagovornik narodnoga preporoda, pod pseudonimom Ilir iz Slavonije, surađivao je u Danici (1835–42), u kojoj je, pišući stihom narodne pjesme, objavljivao domoljubnu (Slavonija sestram, 1835; Moja domovina, 1838; Rodu na poštenje, 1838) i refleksivnu poeziju (Moje pjesni, 1840; Sreća pjesnička, 1840).”''</ref><ref name=jtordinac2>Horvat, Rudolf: Slike iz hrvatske povjesti. Zagreb 1910, str. 132.<br>''“Kao »Ilir iz Slavonije« počeo je Tordinac već god. 1835. pisati pjesme za Gajevu »Danicu«.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=jtrdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=kvidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kvidakovicpetrov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 516.<br>''“Vidaković-Petrov B. Krinka, književni i konferencijski prevodilac; viši naučni saradnik u Institutu za književnost i umetnost u Beogradu (r. 31 X 1949, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=vviskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Stanko Vraz]], pjesnik, prevodilac<ref name=svraz1>[https://www.enciklopedija.hr/clanak/vraz-stanko Vraz, Stanko] Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. ''Leksikografski zavod Miroslav Krleža; 2013.–2026.''<br>''“Iste je godine u Grazu upoznao Lj. Gaja; surađivao je u Danici od prvoga broja, potpisujući se isprva kao »Ilir iz Štajera«.”''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=szubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=szubanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 545.<br>''“Zubanović V. Slobodan, književnik; sekretar redakcije lista Književne novine (r. 16. III 1947). Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=nzivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nzivancevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 548.<br>''“Živančević V. Nina, književnik i prevodilac, slobodni umetnik (r. 30. I 1957.) Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Dragojla Jarnević 3.jpg|Dragojla Jarnević Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Ivan Mažuranić drawing (cropped).jpg|Ivan Mažuranić Datoteka:ANTUN-MIHANOVIC.jpg|Antun Mihanović Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Petar II Petrović-Njegoš.jpg|Petar Petrović Njegoš Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Mato Topalovic 1885 Mayerhofer.png|Mato Topalović Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina Datoteka:Stanko_Vraz.jpg|Stanko Vraz </gallery> </div> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=pbajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=pbajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=pbajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=pbajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=ljstanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=ljstanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </div> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=ljbozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=odulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor<ref name=nilankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.<br>''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nilankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 158.<br>''“Ilanković N. Nikola, šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja Psihijatrijske klinike UKC u Beogradu; asistent Medicinskog fakulteta (r. 14. IV 1948, Subotica). Jugosloven.”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Valentin Janežič]], lekar, pisac<ref name=vjanezic>Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.<br>''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=djuzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Marković]], internista, univ. profesor<ref name=nmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 305.<br>''“Marković Nenad, internista; naučni savetnik u Institutu za onkologiju, Sremska Kamenica; redovni profesor Medicinskog fakulteta, N. Sad. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=nmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267-268.<br>''“Marković S. Nenad, redovni profesor i šef Katedre za onkologiju Medicinskog fakulteta u Novom Sadu; naučni savetnik u Institutu za onkologiju u Sremskoj Kamenici; profesor na Medical College of Pennsylvania (r. 24. I 1938, Skoplje). Jugosloven, […].</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=smoricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic5>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 427.<br>''“Simić M. Miroslav, dopisni član SANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 4. IV 1924, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Biljana Zeroska]], farmaceut, pjevačica<ref name=bzeroska1>[https://grand.rs/nikad-nije-kasno/biljana-zeroska-sa-bratom/ „Ispunili smo želju naše pokojne majke“ Biljana Zeroska otvorila dušu nakon emotivnog nastupa sa bratom] Grand Online. ''Marković, K./Dačić A.; 09.02.2024.''<br>''“Tako da se ja i dan danas osećam kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </div> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=eackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=eackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=halijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=šbajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Vartkes Baronijan]], kompozitor<ref name=vbaronijan1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Baronijan V. Vartkes, kompozitor; muzički urednik TV Beograd i redovni profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (r. 23. IV 1933, Beograd). Jugosloven, jermenskog porekla, […].”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=bebidol2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 469.<br>''“Šarić M. Dragana, vokalni solista, kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik (r. 2. X 1960, Beograd). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bbekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Halid Bešlić]], pevač<ref name=hbeslic1>[https://6yka.com/bih/prijatelji-i-saradnici-halida-beslica-vise-se-radovao-tudjoj-nije-se-znao-naljutiti/ Prijatelji i saradnici Halida Bešlića: Više se radovao tuđoj sreći, nije se znao naljutiti] Buka magazin. ''Slađan Tomić; 08.10.2025.''<br>''“Bio je i Jugosloven, pravi Balkanac, pravi i Bosanac i Srbijanac i Hrvat i Slovenac i Makedonac. To su rijetki ljudi.”''</ref><ref name=hbeslic2>[https://vreme.com/razno/drzavna-sahrana/ Državna sahrana] Vreme. ''Dragan Ilić; 16.10.2025.''<br>''“Halid je pregurao rat u Bosni, ali je zapravo ostao Jugosloven, popularan u svim delovima bivše SFRJ.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=sbeljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bbjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djdjogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=udojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=vfurduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vfurduj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.<br>''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=mglisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=zhadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zhadzimanov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 150.<br>''“Hadžimanov V. Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik (r. 25. XII 1943, Kavadarci). Makedonac - Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=bhreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bhreljac2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 154.<br>''“Hreljac Z. Bojan, muzičar, estradni umetnik (r. 30. IX 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=vjankovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 174.<br>''“Janković J. Vladimir - Džet, muzičar, urednik Programa 202 Radio Beograda (r. 10. IV 1946, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=ejevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=zkalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=rkambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rkambaskovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 197.<br>''“Kambasković R. Rastislav, kompozitor, docent na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (r. 20. VI 1939, Prokuplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hkhoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hkhoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hkhoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=lepabrena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=lepabrena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=vlisinski1>Petrović, Dragoš: [https://www.arhivyu.rs/leksikon-jugoslavije/drzavni_simboli Himna] ''Arhiv Jugoslavije''.<br>''“Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=alokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref><ref name=alokner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lokner A. Aleksandar, estradni umetnik, član grupe Bajaga i instruktori (r. 6. VI 1964, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=dzloncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=dzloncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mmarkovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 267.<br>''“Marković M. Milivoje, muzičar - dirigent i kompozitor; novinar (r. 20. III 1939, Zagreb). Jugosloven - Srbin.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mmladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=rmulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=rmulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=rnemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=ipecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=vpericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 351.<br>''“Peričić J. Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, dopisni član SANU (r. 7. XII 1927, Vršac). Jugosloven.”''</ref><ref name=vpericic3>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=spolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=eredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 485.<br>''“Teodosievski - Redžepova Esma, istaknuta estradna umetnica; član Predsedništva za kulturu Međunarodne unije Roma (r. 8. VIII 1943, Skoplje). Romkinja - Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=uredzepova2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 406.<br>''“Redžepova J. Usnija, estradni umetnik, vokalni solista (r. 4. II 1946, Skoplje). Romkinja, jugoslovenka, [sic!] […].”''</ref> * [[Ljupčo Samardžiski]], kontrabasista, slikar<ref name=ljsamardziski1>[https://www.nin.rs/2000-08/10/13970.html Mi smo, ipak, Vukovi potomci] [[NIN]]. ''R. S.; 10.08.2000.''<br>''“On, Makedonac po rođenju, najduže Beograđanin, Jugosloven, a od svega najviše, kako kaže, umetnik.”''</ref><ref name=ljsamardziski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 417.<br>''“Samardžiski P. Ljupčo, kontrabasista, kompozitor; član Simfonijskog orkestra RTB (r. 4. Х 1947, Skoplje). Jugosloven.”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=ssuljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=isvager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=isvager2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 480.<br>''“Švager S. Ivan, kompozitor i aranžer, vođa sekcije saksafonista i solista u džez orkestru RTV Beograd (r. 3. I 1943, Novi Sad). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Stevo Teodosievski]], muzičar<ref name=steodosievski1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 486.<br>''“Teodosievski P. Stevo, estradni umetnik - kompozitor, aranžer, tekstopisac, pedagog; predsednik Predsedništva za kulturu Medunarodne organizacije Roma (r. 16. IV 1924, Kočane). Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=dtopic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=dtopic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=dtopic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/91281/bisera-veletanlic-za-nin-drzava-bez-umetnika-to-je-zemlja-bez-duse Bisera Veletanlić za NIN: Država bez umetnika, to je zemlja bez duše] [[NIN]]. ''Mikojan Bezbradica; 08.10.2025.''<br>''“Beskrajno sam volela svoju tadašnju zemlju, Jugoslaviju. I zapravo, ja jesam Jugoslovenka. Mešavina svega. Ne mogu da se osećam isključivo ni kao Hrvatica, ni kao Srpkinja, ni kao Slovenka, iako jesam sve to pomalo. I Bosanka. Dakle, Jugoslovenka, od glave do pete.”''</ref><ref name=bveletanlic2>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=bvunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=tzdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Halid bešlić.jpg|Halid Bešlić Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Stevo Тeodosievski.jpg|Stevo Teodosievski Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </div> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=zahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zahmetovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 12.<br>''“Ahmetović K. Zlatko, naučni saradnik i direktor Zavoda za fizičku kulturu Vojvodine (r. 28. V 1950, Novi Sad). Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=vbabukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref><ref name=jdraskovic-vbabukic/> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=jbakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=džbelkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=džbelkic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 38.<br>''“Belkić S. Dževad, fizičar; naučni savetnik u Institutu za fiziku u Zemunu (r. 11. III 1946, Bijeljina). Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=dblazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=sborojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=sborojevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 52.<br>''“Borojević Slavko, redovni član VANU; profesor univerziteta - u penziji (r. 21. XI 1919, Knezovljani, Kostajnica). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Bradaška]], historičar<ref name=fbradaska1>Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.<br>''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=bbuden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik<ref name=ocaf1>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.<br>''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu slavne […].”''</ref><ref name=ocaf2>Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.<br>''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''</ref> * [[Jovan Cvijić]], geograf<ref name=jcvijic1>Цвијић, Ј.: [https://pretraziva.rs/show/nova-evropa--1920-12-23.pdf Значај цивилизације за међународна питања], у: Нова Европа, књ. 1 бр. 13 (1920), стр. 473.<br>''“Више пута изгледало је да Лондонски Уговор не би смео бити ни донесен да смо ми, Југословени, високо културни народ, или да смо имали прошлост од високе цивилизације којом бисмо били утицали на развитак човечанства; конкретније говорећи, да смо Грци, славне јелинске цивилизације, или Италијани, који су имали периоду Ренесанса, онда се из респекта према општој људској свести не би, вероватно, смела над нама извршити онаква ампутација каква је извршена Лондонским Уговором.”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=icolovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=icolovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladimir Ćorović]], povjesničar<ref name=vcorovic1>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.<br>''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=adjilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=ddjokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=vdvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=efekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=efekete2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 127.<br>''“Fekete B. Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf, naučni savetnik u Institutu za srpskohrvatski jezik u Beogradu (r. 11. VI 1931, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik<ref name=ifilipovic1>Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.<br>''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=mgarasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=agrubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica<ref name=khedrih1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa "Facta Universitatis"; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''</ref><ref name=khedrih2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Hedrih R. Katica, redovni profesor i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta u Nišu (r. 28. VIII 1944, Bobovište). Jugoslovenka, srpske nacionalnosti.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=fherbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=fherbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj<ref name=jibrovac1>Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.<br>''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''</ref> * [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist<ref name=filesic1>Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.<br>''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=iivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=ajanezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=bjezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=djjovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Nadežda Jovanović]], povjesničarka<ref name=njovanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 204-205.<br>''“Jovanović Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref><ref name=njovanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 189.<br>''“Jovanović S. Nadežda, istoričar; naučni savetnik u Institutu za istoriju radničkog pokreta Srbije, Beograd (r. 10. VIII 1931, Moskva). Srpkinja-Jugoslovenka..”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=dkakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=akisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=iklajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=iklajn2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 206.<br>''“Klajn H. Ivan, redovni profesor i šef Katedre za italijanistiku Filološkog fakulteta u Beogradu (r. 31.I 1937, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=mkorac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=akotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=akotevska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 220.<br>''“Kotevska M. Ana, muzikolog i muzički kritičar, zamenik glavnog i odgovornog urednika za muziku na II programu Radio Beograda (r. 18. III 1947, Strumica, Makedonija). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=bkovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=fkovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=mkraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=iksakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref><ref name=iksakcinski2>Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.<br>''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=sljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Ivan Macun]], književni povjesničar<ref name=imacun1>Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.<br>''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=vmadjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=mmajar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Petar Matković]], geograf<ref name=pmatkovic1>Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.<br>''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=fmesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=fmesinger2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 277.<br>''“Mesinger Z. Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF u Beogradu; dopisni član SANU i član Academia Europae (r. 7. III 1933, Sremska Mitrovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=nmilasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=nmilasin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 287.<br>''“Milašin Lj. Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Beograd (r. 23. IV 1929, Dvor na Uni). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=vmilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor<ref name=pmiljanic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.<br>''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pmiljanic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 302.<br>''“Miljanić N. Petar, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu; redovni član i sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU (r. 1927, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Jovan Nahman]], univ. profesor<ref name=jnahman1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 369.<br>''“Nahman Jovan, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta, Bg. (za pr. Elektrane i razvodna postrojenja i Opšta energetika); šef Katedre za elektroenergetske sisteme; preds. Komisije za naučni rad. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=jnahman2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Nahman M. Jovan, redovni profesor i šef Katedre za elektroenergetske sisteme Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 20. VIII 1936, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Navratil]], jezikoslovac<ref name=inavratil1>N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.<br>''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=vnovak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Ljubisav Novaković]], univerzitetski profesor<ref name=ljnovakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 384-385.<br>''“Novaković Ljubisav, redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Kragujevac (za pr. Kvantna teorijska fizika i Izabrana poglavlja moderne fizike). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=popavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=popavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=mpanic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=mpanic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Paunović]], univ. profesor<ref name=djpaunovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Paunović S. Đorđe, dekan i redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu (r. 21. VII 1938, Beograd). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Jasna Pavešić-Popović]], univerzitetski profesor<ref name=jpavesicpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 402.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, Zemun (penz.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=jpavesicpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 345.<br>''“Pavešić-Popović Jasna, redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu (r. 4. VI 1930, Zemun). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=zpavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=skpavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Aleksandar Perić]], univerzitetski profesor<ref name=aperic>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Perić Aleksandar, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka, Bg. (za pr. Engleski jezik i Nemački jezik); član redakcijskih kolegijuma časopisa "Prevodilac", "Živi jezici" i "Glossa". […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=aperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić Đ. Aleksandar, redovni profesor i šef katedre na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu (r. 13. VIII 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Miljenko Perić]], fizikohemičar<ref name=mperic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.<br>''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mperic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 352.<br>''“Perić N. Miljenko, vanredni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu (r. 16. I 1949, Zagreb). Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=npopov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=npopov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 373.<br>''“Popov D. Nebojša, predsednik Udruženja za jugoslovensku demokratsku inicijativu (UJDI) za Srbiju; sociolog u Institutu za društvenu teoriju u Beogradu; odgovorni urednik lista Republika (r. 20. IX 1939, Petrovgrad, Zrenjanin). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=tpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 381.<br>''“Popović M. Tomislav, direktor Instituta ekonomskih nauka u Beogradu; direktor Konzorcijuma Instituta Jugoslavija u svetskoj privredi; redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu (r. 27. XII 1937, Đakovica). Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=dpuhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dpuhalo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 387.<br>''“Puhalo D. Dušan, redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu u penziji (r. 4. XII 1919, Brlog, Otočac). Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=fracki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=fracki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref><ref name=strossmayer-racki/><ref name=fracki31>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 216.<br>''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''</ref> * [[Ivan Radetić]], jezikoslovac<ref name=iradetic1>Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.<br>''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=bradman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=ljrajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=ljrajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ljrajic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 399.<br>''“Rajić R. Ljubiša, docent za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu (r. 4. IV 1947), Beograd. Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=sribnikar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 407.<br>''“Ribnikar V. Slobodan, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 24. V 1929, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=nrot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=nrot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 412.<br>''“Rot E. Nikola, psiholog; profesor univerziteta - u penziji (r. 23. VI 1910, Koroš, Mađarska). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=obradsavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=obradsavic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 419.<br>''“Savić M. Obrad, filozof; asistent na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu (r. 4. XI 1948, Beršići, G. Milanovac). Jugosloven, Srbin.”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=ljsimakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=ljsimakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 424.<br>''“Simaković D. Ljubica, redovni profesor i dekan Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu (r. 13. IV 1944, Svetozarevo), Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=sskaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=sskaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=ssoja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=jtadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=ntesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=rtomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rtomovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 495.<br>''“Tomović M. Rajko, član VANU i spoljni član SAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 1. XI 1919, Baja, Mađarska). Jugosloven.”''</ref> * [[Ana Tot]], ekonomista<ref name=atot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 587-588.<br>''“Tot Ana, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Subotica (za pr. Istorija ekonomske misli). […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=atot2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 497.<br>''“Tot M. Ana, vanredni profesor i rukovodilac Katedre za makroekonomiju i teoriju društvenog razvoja Ekonomskog fakulteta u Subotici (r. 4. II 1948, Vajska). Jugoslovenka.''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=ljtrgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ljtrgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=mtrtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mtrtanj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trtanj I. Milan, naučni savetnik u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič Vinča - OOUR Institut za hemijsku dinamiku (r. 1. I 1947, Grabarje, Slavonski Brod). Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=vurosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref><ref name=vurosevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 504.<br>''“Urošević V. Vladeta, naučni savetnik i rukovodilac Laboratorije za interdisciplinarna istraživanja u Institutu za fiziku, Zemun (r. 20. VI 1925, Stopanja). Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=ivejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ivejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vvernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=rvucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=rvucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=svujovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 530.<br>''“Vujović Đ. Sreten, sociolog, vanredni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu (r. 8. II 1946, Cetinje). Jugosloven.”''</ref> * [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor<ref name=ezelenhasic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.<br>''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ezelenhasic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 542.<br>''“Zelenhasić F. Emir, redovni profesor i šef Katedre za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Subotici (r. 9. X 1938, Prokuplje). Jugosloven, Musliman.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf Datoteka:Јован_Цвијић,_географ_(1865-1927).jpg|Jovan Cvijić Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </div> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=mbjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Božičković]], novinarka<ref name=obozickovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Burzan]], novinar<ref name=nburzan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.<br>''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici "Naše Borbe". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=acaksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=djdragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Veljko Đurović]], novinar<ref name=vdjurovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Đurović Veljko, novinar; snimatelj-dopisnik britanske TV "Worldwide Television News" (WTN). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vdjurovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 123.<br>''“Đurović V. Veljko, filmski snimatelj i urednik časopisa YU - video, slobodni filmski radnik (r. 18. IV 1953). Jugosloven.”''</ref> * [[Nadežda Gaće]], novinarka<ref name=ngace1>[https://vreme.com/vreme/nadezda-gace-1950-2025/ Nadežda Gaće (1950–2025)] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Željko Bodrožić; 26.03.2025.''<br>''“Vulkan, stena, žena zmaj, rođena predvodnica, sjajna novinarka i urednica, velika i nepokolebljiva Jugoslovenka... Tim se rečima, između ostalih, proteklih dana prijatelji i kolege opraštaju od Nadežde Gaće, osnivačice i urednice nedeljnika “Novi magazin” i nekadašnje predsednice Nunsa.”</ref><ref name=ngace2>[https://novimagazin.rs/novi-horizont/im-memoriam-nadezda-gace-bila-je-iskrena-levicarka-i-jugoslovenka/ Im memoriam Nadežda Gaće: Bila je iskrena levičarka i Jugoslovenka] Novi magazin. ''Anja Ilić; 05.04.2025.''</ref><ref name=ngace3>[https://www.danas.rs/kultura/nadezda-gace-2/ In memoriam Nadežda Gaće: Osoba koja je imala sjaj zvezde] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Aleksandra Ćuk; 20.03.2025.''<br>''“Ona je umrla kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=jgrizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=jgrizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=dgruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=dgruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=dgruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=zhuber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=dilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=vivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=jkirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=fkocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=mkonjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=akos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=bkrivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=slukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=slukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=plukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=plukovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 250.<br>''“Luković V. Petar, novinar časopisa Vreme (r. 21. I 1951, Kraljevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=rmatulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mmihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=zmilic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Mrđen]], novinar<ref name=imrdjen1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364-365.<br>''“Mrđen Ivan, novinar; direktor Novinskog preduzeća "Vreme". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=imrdjen2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 314.<br>''“Mrđen A. Ivan, novinar; direktor NIP Borba (r. 2. X 1949, Vršac). Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=amujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=irizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=tpancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=tpancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Rade Radovanović]], novinar, dramski pisac<ref name=rradovanovic1>[https://www.monitor.co.me/prikaz-ne-okreci-glavu/ Prikaz: Ne okreći glavu] Monitor. ''Monitor online; 28.01.2022.''<br>''“Rođen u Srbiji, po javno iskazanom opredjeljenju Jugosloven i dan-danas, po građanskoj vokaciji otvoreni borac protiv fašizacije politike i društva na ex -Yu prostoru, a po oštrini novinarskog pera u borbi za istinu očigledno ne odustaje od nje, bez obzira na cijenu.”''</ref><ref name=rradovanovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 466.<br>''“Radovanović Rade, novinar i dramski pisac; slobodni novinar; član Izvršnog odbora Ujedinjenih gramskih sindikata "Nezavisnost" (od '92). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=rradovanovic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 395.<br>''“Radovanović D. Rade, novinar i dramski pisac; član Izvršnog odbora UJDI-a (r. 6. XI 1950, Kragujevac). Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Milorad Roganović]], novinar<ref name=mroganovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=mroganovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 411.<br>''“Roganović D. Milorad, novinar, pomoćnik direktora i glavnog i odgovornog urednika Studija B (r. 2. I 1951, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=dzsabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=dzsabljakovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 415.<br>''“Sabljaković J. Dževad, književnik, književni kritičar i novinar; urednik u YUTEL-u (r. 7. VII 1939, Beograd), Jugosloven.”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=tskrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karel Slanc]], publicista, političar<ref name=kslanc1>Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.<br>''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=jsofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=gspasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref><ref name=gspasovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 437.<br>''“Spasović M. Grujica, novinar, zamenik glavnog i odgovornog urednika lista Borba (r. 19. VIII 1950, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anto Staničić]], novinar, književnik<ref name=astanicic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 440.<br>''“Staničić Đ. Anto, novinar i književnik (r. 18. XII 1909, Tivat). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Stefanović (novinar)|Ivan Stefanović]], novinar<ref name=istefanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 527.<br>''“Stefanović Ivan, novinar i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=istefanovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 448.<br>''“Stefanović I. Ivan, novinar, prevodilac; šef Biroa dopisništva The Associated Press u Beogradu (r. 3. VII 1932, Pančevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=gsusa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=gsusa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 465.<br>''“Suša Ž. Gordana, novinar, urednik u YUTEL-u (r. 2. II 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=hstajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=hstajner2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 477.<br>''“Štajner T. Hari, novinar, urednik spoljnopolitičke rubrike lista Vreme (r. 28. V 1930, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Timofejev]], novinar<ref name=atimofejev1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 576.<br>''“Timofejev Aleksandar-Saša, novinar, voditelj u Radiju "B-92"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=ztrnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref><ref name=ztrnavcevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 500.<br>''“Trnavčević M. Zaharije, novinar; predsednik Glavnog odbora Stranke Jugoslovena za Srbiju (r. 2. I 1926, Šabac). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Pavel Turner]], publicist<ref name=pturner1>Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.<br>''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=bvarga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Vekoslav Vakaj]], publicist<ref name=vvakaj1>Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.<br>''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Nadežda Gaće in 2010 (cropped).jpg|Nadežda Gaće Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </div> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=vdjurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dinko Vitezić]], pravnik, političar<ref name=dvitezic1>Vitezić, Dinko: Govor, kojim g. Dinko Dr. Vitezić navadja u carev. vieću razloge, poradi kojih je glasovao proti zakonu o državnom zajmu, u: Naša Sloga, god. V. br. 1. (1874), str. 2.<br>''“U kratko ću, jer kao Jugoslavjanin nisam njemačkomu tako vješt, da bih se mogao pripušćati u široka razlaganja; a uz to častni predjašni govornici već su toliko temeljitih razlogah na sriedu donieli, da bi meni zaisto težko bilo što nova reći.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović Datoteka:Dinko Vitezić 1880 Theod. Mayerhofer.png|Dinko Vitezić </gallery> </div> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=mkopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkopecni2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 214.<br>''“Kopečni M. Miroslav, direktor Instituta za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje u Institutu za nuklearne nauke Boris Kidrič - Vinča (r. 13. V 1946, Tuzla). Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=djsubotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist<ref name=badzija1>Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.<br>''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''</ref> * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=magbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=magbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Rade Bašić]], političar, revolucionar<ref name=rbasic1>Miljković, Dušan D.: Stradanja u Cazinskoj krajini i antifašistička borba (1941-1945). Beograd 2011, str. 228.<br>''“Rođen 1919, Garevice, Prijedor. Jugosloven, student.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=dzbijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=vbuljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=udanilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=pdapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=rdugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Đuro Đaković]], politički djelatnik<ref name=djdjakovic1>Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.<br>''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''</ref> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Sava Kosanović]], političar, diplomata<ref name=skosanovic1>Kosanović, Sava N.: Jugoslavija bila je osuđena na smrt. Smisao Moskovskog sporazuma. Zagreb 1984, str. 71.<br>''“Rekao bih rađe da smo mi Jugoslaveni i Balkan u orbiti Teherana - orbiti skladne, prijateljske zajedničke politike u zajednici sa Sjedinjenim Državama, Velikom Britanijom i Sovjetskim Savezom.”''</ref><ref name=skosanovic2>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.<br>''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''</ref> * [[Hinko Krizman]], političar<ref name=hkrizman1>Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.<br>''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''</ref> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=vkrstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''</ref><ref name=vkrstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=gjankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=gjankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Asim Lošić]], političar, revolucionar<ref name=alosic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 392.<br>''“Lošić Asim, penzioner, član Glavnog odbora SSRN BiH, rez. kapetan, r. 1911 u Maglaju, srez Doboj, Jugosloven.”''</ref> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=rmoric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Puniša Perović]], političar, revolucionar<ref name=pperovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.<br>''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=mpijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Vladimir Popović Španac]], političar, diplomata, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Hamdija Pozderac]], političar, revolucionar<ref name=hpozderac1>Pozderac, Hamdija: U kontinuitetu revolucije. 2. izd. Sarajevo 1980, str. 52-53.<br>''“Svi smo u ovoj Jugoslaviji Jugosloveni i svi smo za ovu […].”''</ref> * [[Svetozar Pribićević]], političar<ref name=spribicevic1>Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.<br>''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=gprincip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=gprincip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=gprincip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar<ref name=arankovic1>VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.<br>''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=iribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=promac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=fsupilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230810230215/https://hrcak.srce.hr/file/333440 |date=2023-08-10 }}, u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=zsarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=psoc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=vvlahovicl>Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.<br>''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''</ref> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=nvlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=gzerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Janko Drašković]], političar<ref name=jdraskovic-vbabukic>Ивић, Алекса: Архивска грађа о југословенским књижевним и културним радницима. Књига четврта. 1723–1887. Београд 1935, стр. 250.<br>''“Za Vaše pomnjive i neumorne trude koje Vi do sada pišući svakoverstne članke u različitih žurnalih, za razsvetlenje istinitih i čovečanstvu za bolji i plemenitii život neobhodno potrebitih koristnih stvarih, ne manje za uzdržanje i obranjenje našega naroda slavjanskoga u obće, a ilirskoga napose od nasilnih zlotvorah izkazaste: ne možemo mi prepustiti, da Vama, usled zaključka našega u obćenitom 24 sečnja t. g. obderžavanom saboru u ime celoga našega „družtva Čitaonice ilirske zagrebačke ne zahvalimo i u napredak i u Vašu nama dragocenu ljubav i prijateljstvo ne preporučimo.”</ref> * [[Andrej Einspieler]], političar, publicist<ref name=aeinspieler1>Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.<br>''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''</ref> * [[Janez Bleiweis]], političar, publicist<ref name=jbleiweis1>Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.<br>''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''</ref> * [[Josip Jelačić]], državnik, general<ref name=jjelacic1>Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220617222234/https://hrcak.srce.hr/file/76682 |date=2022-06-17 }}, u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.<br>''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''</ref> * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=mbkljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=lmonti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Radoslav Razlag]], političar, pisac<ref name=rrazlag1>Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.<br>''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=vzarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=vzarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Spomenik Radetu Bašiću, Prijedor.jpg|Rade Bašić Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Draskovicj.png|Janko Drašković Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Sava Kosanović (1950s).jpg|Sava Kosanović Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Vladimirp (cropped).JPG|Vladimir Popović Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </div> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=aleksandarjosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Žozef Lončar]], stručnjak za marketing<ref name=zlončar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lončar Žozef, predsednik Centra za marketing d.d. "Mark Plan", Pančevo. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=zlončar2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 246.<br>''“Lončar M. Žozef, suosnivač i direktor Centra za marketing Mark- plan - Pančevo (r. 21. VI 1940, Seraing S/M, Belgija). Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=ptutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=bvukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=bvukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=zšimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=zšimunec2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 473.<br>''“Šimunec J. Zvonimir, novinar, urednik komercijalnih programa Radio Beograda (r. 29. X 1952, Leskovac). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </div> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=hjusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=hjusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=nkacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=nkacavenda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 194.<br>''“Kačavenda R. Nedeljko, pastor; generalni sekretar Glavnog odbora Hrišćanske adventističke crkve u SFRJ (r. 23. V 1937, Prijedor). Srbin-Jugosloven, adventista sedmog dana.”</ref> * [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar<ref name=dsimandl1>Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.<br>''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''</ref> * [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar<ref name=jjstrossmayer1>Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.<br>''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''</ref><ref name=jjstrossmayer2>Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.<br>''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''</ref><ref name=strossmayer-racki>Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.<br>''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''</ref><ref name=jjstrossmayer3>Grbešić, Grgo: [https://hrcak.srce.hr/file/146668 Od ilirskoga pokreta i jugoslavenske ideje do neuralgičnih točaka u hrvatsko-srpskim odnosima u 20. stoljeću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20251111174501/https://hrcak.srce.hr/file/146668 |date=2025-11-11 }}, u: Diacovensia, god. 21 br. 1 (2013), str. 90.<br>''Prigodom stogodišnjice Matice srpske (1826.-1926.) Ljubomir Lotić zapisao je o Strossmayeru sljedeće: »Ovaj veliki Jugoslaven dao je Matici srpskoj legat od 1000 kruna. […]«''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer </gallery> </div> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=aalagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=rarmenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=rarmenulic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 21.<br>''“Armenulić Đ. Radmilo, savezni kapiten Teniske reprezentacije Jugoslavije (r. 6. III 1938, Beograd). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=mbenes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=mbenes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=mbenes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=sbobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=mbozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=mbozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=ddamjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=vgudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=bivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=bivkov2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 164.<br>''“Ivkov R. Borislav, šahovski velemajstor; selektor jugoslovenske šahovske reprezentacije (r. 12 XI 1933, Beograd), Jugosloven..”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=nkarabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=mkarakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mkarakasevic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 199.<br>''“Karakašević I. Milivoj, savezni trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije (r. 30. VII 1948). Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=skarasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=dkorica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref><ref name=dkorica2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 216.<br>''“Korica D. Daniel - Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije i savezni kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; profesor fizičke kulture (r. 10. VI 1945, Kutina). Jugosloven.”''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=rkozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=imatosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=fmihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=pmijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nnikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=iosim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=iosim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=bpaunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=vpetkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref><ref name=dusanpopovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 376.<br>''“Popović M. Dušan, vaterpolista (r. 15. VI 1970). Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=dzprekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=dzprekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=gradjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=gradjenovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 398.<br>''“Rađenović M. Goran, vaterpolista (r. 4. XI 1966, Niš). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=mseles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=zslavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=asostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=btanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=btanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=btanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=btanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=atirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=evild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=evild2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 537.<br>''“Wild R. Eleonora, košarkašica, (r. 9. VI 1969, Bačka Topola). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=dvujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=dvujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=dvujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević (cropped).jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </div> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=skuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=skuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] {{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=dmilinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=dmilinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=dmilinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </div> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=mabramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=mabramovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 9.<br>''“Abramović B. Marina, slikar; multimedijalni, konceptualni umetnik (r. 30. XI 1946, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=saleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=dbasta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=dbasta2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 34.<br>''“Basta M. Danica, slikar, profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu (r. 11. VII, Beograd). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=vbiller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://zadovoljna.nova.rs/njena-prica/ema-bregovic-mi-smo-prva-generacija-koja-ne-fantazira-o-kucici-sa-labradorom-i-velikom-porodicom/ Ema Bregović: Mi smo prva generacija koja ne fantazira o kućici sa labradorom i velikom porodicom] Zadovoljna.rs ''Ivana Stojanov; 17.06.2025.''<br>''“Bilo mi je nemoguće izabrati jer izbora nije bilo u mom srcu: uvijek sam se osjećala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic4>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=ecehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=ecehovin2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 73.<br>''“Čehovin D. Eduard, grafički dizajner, art-direktor firme Art +- Bussines [sic!] - Beograd (r. 29. V 1951, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=bdamjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=bdamjanovski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 87.<br>''“Damjanovski D. Božidar, slikar, samostalni umetnik (r. 12. IX 1947, Skoplje). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=edemnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref><ref name=edemnievska2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 91.<br>''“Demnievska A. Evgenia [sic!], slikar, slobodni umetnik (r. 4. XII 1946, Skoplje). Makedonka, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=edragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=edragulj2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 102.<br>''“Dragulj A. Emir, slikar; vanredni profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (r. 2. II 1939, Mravinjac, Goražde). Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=ndzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=ndzafo2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 107.<br>''“Džafo M. Nikola, slikar, slobodni umetnik (r. 9. VI 1950, N.Sad [sic!]). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=bgavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=nglid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref><ref name=nglid2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.<br>''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor<ref name=djilic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.<br>''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=dkacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=nkostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=pkrizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=aopresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=gpankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=vrakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=irendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=mrodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=evarga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=evarga-marodic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 270.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla, samostalni umetnik (r. 22. III 1952, Ada). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=vvelickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=vvelickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=svukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> * [[Dušan Vuksan]], dizajner, univ. profesor<ref name=dvuksan1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 635.<br>''“Vuksan Dušan, industrijski dizajner; docent na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dvuksan2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 536.<br>''“Vuksan V. Dušan, industrijski dizajner (r. 27. X 1948, Beograd). Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </div> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=vantic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=tbuzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=tbuzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac<ref name=vloncaric1>Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.<br>''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=mmatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=knadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Alojz Peharnik]], vojnik-graničar, pjesnik<ref name=apeharnik1>Šurmin, Đuro: Hrvatski preporod. I. Od godine 1790. do 1836. Zagreb 1903, str. 187.<br>''“I doista, osim poznatih Gajevih davorija pjeva još iste godine barun Peharnik, koji je u njemačkoj „Luni“ napisao gdjekoju patriotičnu stvarcu, kao „Ilir iz Horvatske“ svoju „Poskočnicu junačku“ dičeći se svojim rodom junačkim i […].”''</ref> * [[Vladimir Pfeifer]], kapetan fregate<ref name=vpfeifer1>Vladimir Pfeifer, kapetan fregate u. p., u: Јадранска стража, год. XI бр. 1 (1933), стр. 26.<br>''“Kao osvjedočeni Jugosloven i zbog svojih rijetkih sposobnosti primjen je poslije oslobođenja u našu mladu mornaricu, gdje mu je povjerena zadaća da izvježba naš mladi podmornički naraštaj.”''</ref> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=rprimorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=vradicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </div> == Druge oblasti == * [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac<ref name=abezensek1>Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.<br>''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''</ref> * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=sbiserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=sbiserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=acorovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=acorovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=edabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=hhaas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=eille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=eille2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 160.<br>''“Ille N. Eduard, direktor Jugokoncerta, Beograd (r. 21. VII 1936, Drniš). Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar<ref name=ikostrencic1>Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220618015253/https://hrcak.srce.hr/file/314359 |date=2022-06-18 }}, u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.<br>''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=ljkrnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=amurti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=amurti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Božidar Petranović]], pravnik, pisac<ref name=bpetranovic1>Antoljak, Stjepan: Dalmatinsko pitanje kroz vjekove. Vjekovne težnje i borbe Hrvata za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Zagreb 1944, str. 166.<br>''“Tek poneki se nazivaju »Ilirima iz Dalmacije« kao Božidar Petranović, koji radi sa svojim prijateljima oko podizanja narodne knjige izdavajući […].”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=bschedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=mveseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <div style="text-align:center;"> <gallery perrow=6> Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas Datoteka:Bozidar Petranovic 1885 Mayerhofer.png|Božidar Petranović </gallery> </div> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] 6e4wcwmalup4t2rowm1cf63qm5wblwn 8 4678218 42715894 42591933 2026-11-02T19:46:26Z Maintenance script 76589 Use thumb.wikimedia.org for thumbnails ([[phab:T427465]], Operator: Ladsgroup) 42715894 javascript text/javascript // <nowiki> $(function () { // Opt-out if ( window.disableSysopJS ) { return; } /** * Automatic deletion dropdown * * Looks for CSD/XFD/PROD templates on a page; if one is present, picks up * the deletion reason that's hidden on the template and tweaks the 'delete' * tab link to preload that deletion summary. * * Maintainers: Happy-melon */ (function () { var link, reason; if (document.getElementById('ca-delete') && document.getElementById('delete-criterion')) { link = document.getElementById('ca-delete').getElementsByTagName('A')[0]; reason = document.getElementById('delete-reason').innerHTML; link.setAttribute('href' , link.getAttribute('href') + '&wpReason=' + reason); } })(); /** * Sensitive IP checker * * Notify admins when they might block a sensitive IP address. IP addresses * may be classed as sensitive for political reasons, or because they * affect bots or other technical services which Wikipedia uses. See * [[WP:SIP]] for more details. * * Maintainers: Mr. Stradivarius */ if (mw.config.get('wgCanonicalSpecialPageName') === 'Block' || mw.config.get('wgCanonicalSpecialPageName') === 'Contributions') { // Load dependencies. mw.loader.using([ 'ext.gadget.libSensitiveIPs', 'mediawiki.api', 'mediawiki.util', 'mediawiki.jqueryMsg', ]).then( function() { // Check whether we have a valid IP address or CIDR range, and exit // if not. (If the second argument to isIPAddress is true, then // CIDR ranges are allowed as well.) // Can't use wgRelevantUserName, it isn't defined for IP ranges: [[phab:T206954]] if (mw.config.get('wgCanonicalSpecialPageName') === 'Block') { $ip = $('input[name=wpTarget]'); } else if (mw.config.get('wgCanonicalSpecialPageName') === 'Contributions') { $ip = $('input[name=target]'); } if (!$ip.length || !mw.util.isIPAddress($ip.val(), true)) { return; } // Test whether the IP or range is sensitive. mw.libs.sensitiveIPs.query({ test: [$ip.val()] }).then(function (data) { var match = data.sensitiveips.matches[0], description, $msg; if (!match) { // The IP address or range is not sensitive, so exit. return; } // The IP or range is sensitive, so notify the user. First, // get the description of the entity the IP or range belongs // to. description = data.sensitiveips.entities[match['entity-id']].description; if (!description) { throw new Error('No description found for entity with code "' + match['entity-id'] + '"'); } // Vary message according to page var action = mw.config.get('wgCanonicalSpecialPageName') === 'Block' ? 'blocking' : 'viewing'; // Set the message text. The description is in wikitext, so // we set the whole message as wikitext and then parse it into // HTML with message.parse(). mw.messages.set({ 'sysop-sensitive-ip-block-warning': 'You are ' + action + ' a sensitive IP address belonging to ' + description + '. Please be sure to ' + '[[meta:Communications committee/Notable blocks|notify]] the ' + '[[meta:Communications committee|Wikimedia Foundation Communications Committee]] ' + 'immediately if blocked.' }); // Assemble the message to notify the user with. $msg = $('<table>').append( $('<tr>').append( $('<td>').css({'vertical-align':'center'}).append( $('<img>').attr({'src': '//thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f7/Nuvola_apps_important.svg/60px-Nuvola_apps_important.svg.png'}).css({width: '48px'}) ) ).append( '<td>' + mw.message('sysop-sensitive-ip-block-warning').parse() + '</td>' ) ); // Send the notification. mw.notify($msg); }); }); } }); // </nowiki> ohb0axlwig6mrg2lnv4eohwfebpnl38 4 4684138 42716011 42715819 2026-11-03T05:55:18Z Vipz 151311 42716011 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | slika = [[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]] | naslov = Mjesec Azije 2023. | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivački maraton koji se održava novembrom/studenom s ciljem poboljšanja i promocije azijskog sadržaja na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po treći puta održalo 2023. godine. Svrha Mjeseca Azije na srpskohrvatskoj Wikipediji je unaprijediti kvantitetu i kvalitetu članaka u vezi s azijskim zemljama. Prošle je godine tijekom Mjeseca Azije na Wikipediji doprineseno više od 4.000 članaka na 39 jezika. Kao priznanje učestvovanja na uređivačkom maratonu svakog će se učesnika koji izradi ili značajno nadopuni najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije nagraditi spomenicom na korisničkoj stranici. Wikipedisti koji doprinesu najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. [[Datoteka:Asia (orthographic projection).svg|center|200px|alt=Azija na globusu]] <div style="text-align:center; margin:1em 0;"> {{clickable button |Prijavi se sada |link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici |action=progressive |weight=primary}} </div> == Pravila == '''Ukratko: Izradite nove članke ili značajno nadopunite postojeće u vezi s Azijom (ljudima, mjestima, kulturom itd.), 3000 bajtova i 300 riječi minimum, s izvorima, tokom novembra 2023. Liste se ne priznaju.''' * Članak mora biti novoizrađen ili nadopunjen između 1. novembra 2023. u 0:00 i 30. novembra 2023. u 23:59 (UTC). * Novoizrađeni članak ili nadopuna postojećeg članka mora biti veći/veća od 3000 bajtova i ne kraći/kraća od 300 riječi. <small>(isključiti infokutije, šablone, reference, itd.)</small> * Članak mora ispuniti kriterije [[Wikipedija:Značaj|značajnosti]]. * Članak mora imati primjerene reference; sumnjive ili kontroverzne tvrdnje u članku moraju se moći verificirati citatima popisanim u tom članku. * Članak ne može biti čisto strojno preveden i mora biti odlikovan primjerenim jezičnim stilom. * Unutar članka ne smije biti nikakvih problema (bez oznaka). * Članak ne bi trebao biti lista. ** Iznimka: Izrada liste koja postane [[Wikipedija:Istaknute liste|istaknuta lista]] se računa. <small>(Važi samo na Wikipedijama koje imaju istaknute liste.)</small> * Članak bi trebao biti informativan. * Članak bi trebao biti o bilo kojoj temi koja se tiče [[Azija#Države|azijske zemlje]]. * Članke koje prijavi organizator treba provjeriti drugi organizator. * Naposljetku će jedan ili više sudaca s lokalne Wikipedije odrediti da li se članak prihvaća ili ne. * Po završetku događaja s 4 izrađena ili značajno nadopunjena članka ćete dobiti spomenicu za učestvovanje na ovom izdanju uređivačkog maratona. == Organizatori == * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) == Prijava == Možete se prijaviti u bilo koje vrijeme. Organizatori će označiti (provjeriti) da li članci ispunjavaju kriterije. <div style="text-align:center;"> {{clickable button |Prijavi se sada |link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} </div> {{/Učesnici}} {{/Članci}} | podnožje = <div> == Korisni linkovi == {{flatlist| * [[m:Wikipedia Asian Month|Pilot-stranica na Meti]] * [[m:Wikipedia Asian Month/Onsite edit-a-thon|Maraton uživo na licu mjesta]] * [[m:Wikipedia Asian Month/QA|Pitanja i odgovori]] * <span class{{=}}"plainlinks">[https://outreachdashboard.wmflabs.org/campaigns/wikipedia_asian_month_2023/programs Rezultati maratona]</span> }} == Afilijacije == [[Datoteka:Wikimedia-logo black.svg|40px|left|alt=|link=]] {{flatlist| * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije]] 0b2awbs2lmq1wahb5j91dhbjhg736v4 10 4689665 42715987 41875332 2026-11-03T02:48:11Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Wikiostava]] 42715987 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Wikiostava]] aqe2taxmmw3fr1rlwutbpg370dckgjy 4 4702292 42716010 42715818 2026-11-03T05:55:04Z Vipz 151311 42716010 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | slika = [[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]] | naslov = Mjesec Azije 2024. | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivački maraton koji se održava novembrom/studenom s ciljem poboljšanja i promocije azijskog sadržaja na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po četvrti puta održalo 2024. godine. Svrha Mjeseca Azije na srpskohrvatskoj Wikipediji je unaprijediti kvantitetu i kvalitetu članaka u vezi s azijskim zemljama. Prošle je godine tijekom Mjeseca Azije na Wikipediji doprineseno više od 2.400 članaka na 30 jezika. Kao priznanje učestvovanja na uređivačkom maratonu svakog će se učesnika koji izradi ili značajno nadopuni najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije nagraditi spomenicom na korisničkoj stranici. Wikipedisti koji doprinesu najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. [[Datoteka:Asia (orthographic projection).svg|center|200px|alt=Azija na globusu]] <div style="text-align:center; margin:1em 0;"> {{clickable button |Prijavi se sada |link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici |action=progressive |weight=primary}} </div> == Pravila == '''Ukratko: Izradite nove članke ili značajno nadopunite postojeće u vezi s Azijom (ljudima, mjestima, kulturom itd.), 3000 bajtova i 300 riječi minimum, s izvorima, tokom novembra 2024. Liste se ne priznaju.''' * Članak mora biti novoizrađen ili nadopunjen između 1. novembra 2024. u 0:00 i 30. novembra 2024. u 23:59 (UTC). * Novoizrađeni članak ili nadopuna postojećeg članka mora biti veći/veća od 3000 bajtova i ne kraći/kraća od 300 riječi. <small>(isključiti infokutije, šablone, reference, itd.)</small> * Članak mora ispuniti kriterije [[Wikipedija:Značaj|značajnosti]]. * Članak mora imati primjerene reference; sumnjive ili kontroverzne tvrdnje u članku moraju se moći verificirati citatima popisanim u tom članku. * Članak ne može biti čisto strojno preveden i mora biti odlikovan primjerenim jezičnim stilom. * Unutar članka ne smije biti nikakvih problema (bez oznaka). * Članak ne bi trebao biti lista. ** Iznimka: Izrada liste koja postane [[Wikipedija:Istaknute liste|istaknuta lista]] se računa. <small>(Važi samo na Wikipedijama koje imaju istaknute liste.)</small> * Članak bi trebao biti informativan. * Članak bi trebao biti o bilo kojoj temi koja se tiče [[Azija#Države|azijske zemlje]]. * Članke koje prijavi organizator treba provjeriti drugi organizator. * Naposljetku će jedan ili više sudaca s lokalne Wikipedije odrediti da li se članak prihvaća ili ne. * Po završetku događaja s 4 izrađena ili značajno nadopunjena članka ćete dobiti spomenicu za učestvovanje na ovom izdanju uređivačkog maratona. == Organizatori == * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) == Prijava == Možete se prijaviti u bilo koje vrijeme. Organizatori će označiti (provjeriti) da li članci ispunjavaju kriterije. <div style="text-align:center;"> {{clickable button|Prijavi se sada|link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} </div> {{/Učesnici}} {{/Članci}} | podnožje = <div> == Korisni linkovi == {{flatlist| * [[m:Wikipedia Asian Month|Pilot-stranica na Meti]] * [[m:Wikipedia Asian Month/Onsite edit-a-thon|Maraton uživo na licu mjesta]] * [[m:Wikipedia Asian Month/QA|Pitanja i odgovori]] * <span class{{=}}"plainlinks">[https://fountain.toolforge.org/editathons/asian-month-2024-sh Rezultati maratona]</span> }} == Afilijacije == [[Datoteka:Wikimedia-logo black.svg|40px|left|alt=|link=]] {{flatlist| * [[:m:Wikipedia Asian Month User Group|Wikipedia Asian Month User Group]] * [[:m:Wikimedia Small Projects in Spanish|Wikimedia Small Projects in Spanish]] * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije]] 9wbsbziv06sw0iup2fae9lkw0newt07 0 4711549 42715959 42431222 2026-11-03T02:25:00Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikiostava]] 42715959 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikiostava]] 8izq01z60n5jn9wops1363mfkufbwr0 4 4711663 42715941 42420713 2026-11-03T02:18:23Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikipedija:Neutralnost]] 42715941 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Neutralnost]] h5jjgxtu72hifxiqruk54tezoov1ycn 0 4712401 42716063 42486639 2026-11-03T10:43:32Z Zavičajac 76707 42716063 wikitext text/x-wiki '''Lista parkova prirode u Srbiji''', prema evidenciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije sadrži devetnaest (19) zaštićenih područja:<ref name="parkovipr">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat |title=Parkovi prirode u Srbiji |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije - /www.zzps.rs/ |accessdate=9. 12. 2021 |archive-date=2021-12-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211229151521/https://www.zzps.rs/wp/parkovi-prirode/?script=lat }}</ref> U [[WDPA]] evidenciji ne postoje zaštićena područja pod nazivom - Park prirode - pa se svrstavaju u kategoriju - V, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeni krajolik|predeli izuzetnih odlika]]<ref name="wdpaPredeli">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=V |title= Predeli izuzetnih odlika u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> ili u Kategoriju IV, kojom se evidentiraju - [[Zaštićeno stanište]] u Srbiji.<ref name="wdpaiucn">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=IV |title= Zaštićena staništa u Srbiji |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !class="unsortable" | Foto !Naziv<br/>područja !Godina !Kategorija<br/>u WDPA<br/>evidenciji<ref name="wdpaSrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićena područja u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03.2025}}</ref> !Površina<br/>(ha) !Opština |- |1. |[[File:Зобнатичко језеро.jpg|80px]] |[[Park prirode Panonija|Park prirode<br/>Panonija]] |1975.<ref name="wdpapanonija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16388 |title= Kompleks PTK Panonija (ID 16388)|work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |Nedefinisana |39.73 |[[Bačka Topola]] |- |2. | |[[Grmija]] |1987. | |1.167 |[[Priština]] |- |3. | |[[Begečka jama]] |1981, 1999.<ref name="begečkajama">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/998-pp-begecka-jama.html |title= Begečka jama - Uredba o proglašenju Parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 83/2021 |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |IV<ref name="wdpappbegečka">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16398 |title= Park prirode Begečka jama (ID 16398) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |379 |[[Bački Jarak]] |- |4. |[[File:Klisura.jpg|80px]] |[[Sićevačka klisura]] |2000.<ref name="Sćevo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_SICEVACKA_KLISURA.pdf |title= Sićevačka klisura - Uredba o zaštiti parka prirode |work= („Sl. glasnik RS”, br. 16/2000) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |V<ref name="wdpa">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16399?site_pid=16399 |title= Park prirode Sićevačka klisura |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja- www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |7.746 |[[Niš]]<br/>[[Bela Palanka]] |- |5. |[[File:Golija3.jpg|80px]] |[[Golija (Srbija)|Golija]] |2001. 2009.<ref name="Golija">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf |title= Park prirode Golija - Uredba o zaštiti vlade RS |work= Službeni glasnik RS br. 7/2001 i 9/2009. |accessdate= 9. 2. 2025 |archive-date= 2025-06-03 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250603034557/https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/OPSTI_PROPISI_IZ_ZIVOTNE_SREDINE/ZAKON_O_ZASTITI_ZIVOTNE_SREDINE/UREDBA_O_ZASTITI_PARKA_PRIRODE_GOLIJA.pdf }}</ref> | |75.183 |[[Ivanjica]], [[Kraljevo]]<br/>[[Raška]], [[Novi Pazar]]<br/>[[Sjenica]] |- |6. |[[File:Park prirode Kamaraš7.JPG|80px]] |[[Kamaraš]] |2005.<ref name="Kamaraš">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1013-pp-kamaras.html |title= Park prirode Kamaraš |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> |IV |267 |[[Kanjiža]] |- |7. |[[File:ПП14 2.jpg|80px]] |[[Šargan-Mokra gora]] |2005.<ref name="wdpappšargan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/145132 |title= Šargan-Mokra gora (ID 145132) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |10.813 |[[Užice]], [[Čajetina]]<br/>[[Bajina Bašta]] |- |8. |[[File:Jegrička Temerin.JPG|80px]] |[[Jegrička]] |2005.<ref name="wdpappjegrička">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16406 |title= Jegrička (ID 16406) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |1.144 |[[Bačka Palanka]], [[Vrbas]]<br/>[[Temerin]], [[Žabalj]] |- |9. |[[File:Стара Тиса код Чуруга4.jpg|80px]] |[[Stara Tisa kod Bisernog ostrva|Stara Tisa<br/>kod Bisernog ostrva]] |2008.<ref name="wdpappbiserno">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/388809 |title= Stara Tisa kod Bisernog ostrva (ID 388809) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |391 |[[Bečej]], [[Novi Bečej]]<br/>[[Žabalj]] |- |10. |[[File:Babin zub posle uspona.jpg|80px]] |[[Stara planina]] |1997.<ref name="wdpappstarapl">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16357 |title= Stara planina (ID 16357) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |114.392 |[[Zaječar]], [[Knjaževac]]<br/>[[Pirot]], [[Dimitrovgrad]] |- |11. |[[File:Beljanska bara 04.jpg|80px]] |[[Beljanska bara]] |2013.<ref name="wdpappbeljan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555560011 |title= Beljanska bara (ID 555560011) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |173 |[[Srbobran]], [[Bečej]] |- |12. |[[File:88 ruža i 40 breza za Tita 28-06-2005 - panoramio.jpg|80px]] |[[Palić]] |1982.<ref name="wdpapppalić">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16393 |title= Palić (ID 16393) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |712 |[[Subotica]] |- |13. |[[File:Melenci Rusanda-lake.jpg|80px]] |[[Rusanda]] |2014.<ref name="wdpapprusanda">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555561724 |title= Rusanda (ID 555561724) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |IV |1.160 |[[Zrenjanin]], [[Novi Bečej]] |- |14. | |[[Ponjavica]] |1995.<ref name="wdpappponjav">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16395 |title= Ponjavica (ID 16395) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |302 |[[Pančevo]] |- |15. |[[File:Plaza tikvara.jpg|80px]] |[[Tikvara]] |1997.<ref name="wdpapptikvara">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/16396 |title= Tikvara (ID 16396) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |554 |[[Bačka Palanka]] |- |16. |[[File:Begovica grob 04.jpg|80px]] |[[Radan]] |2017.<ref name="wdpappradan">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597203 |title= Radan (ID 555597203) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> 2024.<ref name="ratno ostrvo">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PARKA_PRIRODE_RADAN.pdf |title= Park prirode Radan - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik 4/2024. |accessdate= 9. 2. 2025}}</ref> |V |41.312 |[[Kuršumlija]], [[Bojnik]]<br/>[[Lebane]], [[Prokuplje]]<br/>[[Medveđa]] |- |17. |[[File:Pejzaz10.jpg|80px]] |[[Zlatibor (planina)|Zlatibor]] |2017.<ref name="wdpappzlatibor">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597204 |title= Zlatibor (ID 555597204) |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> |V |41.932 |[[Čajetina]], [[Nova Varoš]]<br/>[[Užice]], [[Priboj]] |- |18. | |[[Bačkotopolske doline]] |2017.2017.<ref name="dolibato">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1012-pp-backotopolske-doline.html |title= Park prirode Bačkotopolske doline - Odluka o proglašenju |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode - 6. april 2017. |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> |IV<ref name="wdpappdoline">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/555597202 |title= Park prirode Bačkotopolske doline (ID 555597202) |work= WDPA - Svjetska baza podataka zaštićenih područja - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |522 |[[Bačka Topola]] |- |19. |[[File:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 5.jpg|80px]] |[[Park prirode Mali Bosut]] |2024.<ref name="bosut">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_02/SG_008_2024_005.htm |title= Park prirode Mali Bosut - Odluka o proglašenju |work= Službeni glasnik RS br. 8/2024. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |V<ref name="WDPASrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555771436?site_pid=555771436 |title= Park prirode Mali Bosut |work= WDPA |accessdate= 4. oktobar 2026.}}</ref> |931,20 |[[Šid]] |} == Izvori == {{Izvori}} {{Portal|Srbija}} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji| ]] gkefkcdg73t1x6fk3qli356v99dg6bv 0 4712419 42715851 42715622 2026-11-02T12:31:44Z Zavičajac 76707 42715851 wikitext text/x-wiki '''Lista predjela izuzetnh odlika u Srbiji''' su područja prepoznatljivog izgleda sa značajnim prirodnim, biološko-ekološkim, estetskim i kulturno-istorijskim vrijednostima, koja su se tokom vremena razvijala kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala područja i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva. Mogu biti prirodni i kulturni predjeli izuzetnih odlika.<ref name="zavodzzp">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/predeo-izuzetnih-odlika/?script=lat |title=Predjeli izuzetnih odlika |work=Zavod za zaštitu Srbije |accessdate=10.2. 2025 |archive-date=2022-01-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220105101156/https://www.zzps.rs/wp/predeo-izuzetnih-odlika/?script=lat }}</ref> Statistika koju vodi [[WDPA]] o [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjima u Srbiji]] se razlikuje od onih koje su zvanično objavljene u [[Srbija|Srbiji]], zbog razlika u metodologijama i skupovima podataka koji se koriste za procjenu pokrivenosti zaštićenih područja. Prema podacima WDPA do 1.10.2021. god zaštićeno je ukupno 385 područja na ukupno 6,766km2 što čini 7,64 % ukupnog teritorija Srbije (88,509km2).<ref name="wdpac">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićen područja u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10.03. 2025}}</ref> Republika Srbija je potpisala i ratifikovala Evropsku konvenciju o predjelu (EКP) 2011. i na taj način se pridružila velikom broju zemalja (39) članica Savjeta Evrope koji je temu predjela odredio kao važno polje evropske politike. Predio je identifikovan kao dio kulturne baštine, kao kulturno i prirodno dobro od direktnog značaja za kvalitet života. Četvrti međunarodni dan predjela u Srbiji 12. oktobra obilježen je 2020. u Upravnoj zgradi JP NP Đerdap. U sistemu zaštićenih područja Srbije, u grupi [[Zaštićeni krajolik|predjela izuzetnih odlika]], trenutno sa oktobrom 2020. god. je 21 područje koje zauzima prostor od oko 10% ukupne teritorije zaštićenih područja.<ref name="obeležavanje">{{Cite web|url= https://euractiv.rs/12-odrzivi-razvoj/156-saoptenja/15466-obeleavanje-etvrtog-meunarodnog-dana-predela-u-srbiji|title= Obeležavanje Četvrtog međunarodnog dana predela u Srbiji - 9.10.2020|work= www.tos.org.rs|accessdate= 10. 10. 2021|archive-date= 2022-01-05|archive-url= https://web.archive.org/web/20220105101215/https://euractiv.rs/12-odrzivi-razvoj/156-saoptenja/15466-obeleavanje-etvrtog-meunarodnog-dana-predela-u-srbiji|dead-url= yes}}</ref> {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !class="unsortable" | Foto !Naziv<br/>područja !Broj IUCN<br/>kategorije<ref name="wdpacV">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Biucn_category%5D%5B%5D=V |title= Predjeli izuzetnih odlika u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10. 03. 2025}}</ref> !Godina !Površina<br/>(ha) !Opština !Svojstva |- |1. | |[[Tatkova zemunica]] |V |1971. god.<ref name="Tatk">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/328852?site_pid=328852 |title= Tatkova zemunica |work= Protected planet |accessdate= 10. oktobar 2026.}}</ref> |361 |[[Merošina]] | |- |2. |[[File:Pašnjak na subotičkoj peščari.jpg|80px]] |[[Subotička peščara]] |IV<ref name="wdpacSU">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555634437 |title= Subotička peščara |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10. 03. 2025}}</ref> |1991.<ref name="subotička">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/predeli-izuzetnih-odlika.html |title= Predeli izuzetnih odlika |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode - Službeni glasnik RS br. 66/1991 |accessdate= 7. 3. 2025}}</ref> |5.370 |[[Subotica]] | |- |3. |[[File:Pcinja river valley 20.jpg|80px]] |[[Dolina Pčinje]] |V<ref name="wdpacPČ">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/20695 |title= Dolina pčinje |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10. 03. 2025}}</ref> |1996.<ref name="pčinja">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/predeo-izuzetnih-odlika/?script=lat |title= Predeli izuzetnih odlika |work= Zavod za zaštitu prirode - Službeni glasnik RS br. 55/1996 i 2/2003 |accessdate= 7. 3. 2025 |archive-date= 2022-01-05 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220105101156/https://www.zzps.rs/wp/predeo-izuzetnih-odlika/?script=lat }}</ref> |2.606 |[[Bujanovac]] | |- |4. |[[File:Kanioni Mirusha.jpg|80px]] |[[Predio izuzetnih odlika Miruša|Miruša]] |V |1998. god.<ref name="Miruša">{{Cite web |url= https://pravno-informacioni-sistem.rs/eli/rep/sgrs/vlada/uredba/1998/5/5 |title= UREDBA O ZAŠTITI PREDELA IZUZETNIH ODLIKA MIRUŠa |work= Vlada Republike Srbije, Službeni glasnik 5/1998-146 |accessdate= 10. oktobar 2026.}}</ref> |33.047 |[[Klina]], [[Orahovac]] | |- |5. |[[File:Meandri Zapadne Morave, Pogled sa Ovčara 01.jpg|80px]] |[[Ovčarsko-kablarska klisura]] |V |2000.<ref name="ovčarsko">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/ovcarsko-kablarska-klisura/?script=lat |title= Ovčarsko-Kablarska klisura - Uredba o zaštiti vlade RS br. 16/2000 |work= Zavod za zaštitu prirode Srbije |accessdate= 9. 2. 2025 |archive-date= 2022-01-10 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220110210309/https://www.zzps.rs/wp/ovcarsko-kablarska-klisura/?script=lat }}</ref> |2.250 |[[Čačak]], [[Lučani]] |11 manastira<br/>Ovčar banja<br/>IBA podrućje |- |6. |[[File:Magleš - zapadna Srbija - kanjon reke Gradac - mesto Šareno platno - brdo Branig 5 - arheološki lokalitet Jerinin grad.jpg|80px]] |[[Klisura rijeke Gradac]] |V |2001.<ref name="bosut">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/gradac/?script=lat |title= Odluka o zaštiti Predela izuzetnih odlika „Klisura reke Gradac“ |work= Službeni glasnik opštine Valjevo“, br. 1/2001 |accessdate= 7. 2. 2025 |archive-date= 2022-01-06 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220106131603/https://www.zzps.rs/wp/gradac/?script=lat }}</ref> |1.268 |[[Valjevo]] | |- |7. |[[File:Sokograd.jpg|80px]] |[[Lepterija-Sokograd]] |V |2002.<ref name="lepterija">{{Cite web |url= https://www.zzps.rs/wp/soko-grad/?script=lat |title= Lepterija-Sokograd |work= Zavod za zaštitu prirode Srbije - Odluka vlade RS Službeni glasnik br. 25/2002. |accessdate= 7. 2. 2025 |archive-date= 2022-03-02 |archive-url= https://web.archive.org/web/20220302084459/https://www.zzps.rs/wp/soko-grad/?script=lat }}</ref> |405 |[[Sokobanja]] | |- |8. |[[File:Космај на длану.jpg|80px]] |[[Kosmaj]] |V |2005.<ref name="kosmaj">{{Cite web |url=https://www.zzps.rs/wp/kosmaj/?script=lat |title=Predjeli izuzetnih odlika u Srbiji - Kosmaj Službeni list grada Beograda, br. 29 – 36 iz 2005. |work=Zavod za zaštitu prirode Srbije, Službeni list grada Beograda, br. 29 – 36 iz 2005. |accessdate=9. 10. 2025. |archive-date=2022-01-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220106101037/https://www.zzps.rs/wp/kosmaj/?script=lat }}</ref> |3.514 |[[Mladenovac]]<br/>[[Sopot]] | |- |9. |[[File:Belgrado panorama.jpg|80px]] |[[Veliko ratno ostrvo]] |V |2005.<ref name="ratno ostrvo">{{Cite web |url= https://www.zelenilo.rs/images/dokumenta/korisni-dokumenti/Plan%20VRO.pdf |title= Veliko ratno ostrvo - Plan upravljanja |work= JKP Zelenilo Beograd |accessdate= 9. 2. 2025}}</ref> |167 |[[Zemun]] |Stanište<br/>66 vrsta ptica |- |10. |[[File:Avalski toranj - panoramio (2).jpg|80px]] |[[Avala]] |V |2007.<ref name="avala">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_11/SG_103_2023_008.htm |title= Odluka o izradi prostornog plana područja posebne namene Kosmaj - Avala |work= Službeni glasnik br. 103/2023. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |489 |[[Beograd]] | |- |11. |[[File:Kamena Gora - panoramio (4).jpg|80px]] |[[Kamena Gora]] |V |2007.<ref name="kamena">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_KAMENA_GORA.pdf |title= Uredba o proglašenju Predela izuzetnih odlika „Kamena Gora” |work= „Sl. glasnik RS”, br. 99/2014) - srda.rs |accessdate= 9. februar 2026.}}</ref> |7.762 |[[Prijepolje]] | |- |12. |[[File:Jezero Zaovine 1.JPG|80px]] |[[Predio izuzetnih odlika Zaovine|Zaovine]] |V |2008.<ref name="zaovi">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2008_08/t08_0085.htm |title= Zaovine - Rešenje o predhodnoj zaštiti predjela izuzetnih odlika Zaovine |work= Službeni glasnik br. 76/2008. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |6.264 |[[Bajina Bašta]] | |- |13. |[[File:Boje Oktobra. Predeo izuzetnih odlika „Ozren - Jadovnik“.jpg|80px]] |[[Ozren-Jadovnik]] |V |2014.<ref name="oz-jad">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2014_10/t10_0081.htm |title= Ozren-Jadovnik, odluka vlade RS |work= Službeni glasnik br. 107/2014. |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |10.284 |[[Prijepolje]] | |- |14. |[[File:PIO16 Karas Nera 22.jpg|80px]] |[[Karaš-Nera]] |V |2015. god.<ref name="karaš">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2018_11/t11_0270.htm |title= Predeo izuzetnih odlika Karaš-Nere |work= Službani list AP Vojvodine, br. 54/2019. |accessdate=10. oktobar 2026.}}</ref> |1.541 |[[Bela Crkva]], | |- |15. |[[File:Spomen kuća Vuka Karadžića, Tršić 002.jpg|80px]] |[[Tršić|Kulturni predeo Tršić-Tronoša]] |V |2019.<ref name="Tršić">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2019_07/t07_0356.htm |title= Kulturni predeo Tršić-Tronoša|work=Službeni glasnik RS br. 51/2019 - demo.paragraf.rs |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> |1.802 |[[Loznica]] |Rodno mjesto<br/>[[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] |- |16. |[[File:Predeo izuzetnih odlika Vlasina NB.jpg|80px]] |[[Vlasina]] |V |2021.<ref name="Vlasina">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2021_12/SG_123_2021_007.htm |title= UREDBA O UTVRĐIVANJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNE NAMENE PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "VLASINA" |work= ("Sl. glasnik RS", br. 123/2021) - demo.paragraf.rs |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> |13.325,24 |[[Surdulica]] |Stanište ptica močvarica<br/>Ramsarsko područje |- |17. |[[File:View from the Crni Vrh.jpg|80px]] |[[Maljen]] |V |2021.<ref name="Maljen">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2021_08/SG_083_2021_006.htm |title= Maljen - Uredba o proglašenju predjela izuzetnih odlika |work= Službeni glasnik RS br. 83/2021 |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> |10.104 |[[Valjevo]] | |- |18. |[[File:Предео изузетних одлика Аде и одсеци код Сланкамена.jpg|80px]] |[[Ade i odsjeci kod Slankamena]] |V |2021. god.<ref name="adeisl">{{Cite web |url=https://www.energetskiportal.rs/proglasen-predeo-izuzetnih-odlika-ade-i-odseci-kod-slankamena/ |title= Proglašen Predeo izuzetnih odlika „Ade i odseci kod Slankamena“ |work= www.energetskiportal.rs |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> |407 |[[Inđija]] | |- |19. |[[File:Vrsacki bregovi.jpg|80px]] |[[Vršačke planine]] |V |2022.<ref name="vršačke">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_01/APV_054_2022_020.htm |title=Vršačke planine - |work= Službeni glasnik RS br.54/20225. |accessdate= 9. 10. 2025.}}</ref> |5.328 |[[Vršac]] |Najviši vrh u Vojvodini |- |20. |[[File:Zeljin mountain 25.jpg|80px]] |[[Željin]] |V |2022. god.<ref name="Željin">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETIH_ODLIKA_ZELJIN.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "ŽELJIN " |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |6.379 |[[Kraljevo]], [[Aleksandrovac]], [[Raška]] | |- |21. |[[File:Peaks of Mt. Stolovi.jpg|80px]] |[[Predeo izuzetnih odlika Stolovi]] |V |2022. god.<ref name="Stolovi">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETNIH_ODLIKA_STOLOVI.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "STOLOVI" |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |9.932 |[[Kraljevo]] | |- |22. |[[File:Кањон Ћетиње.jpg|80px]] |[[Klisura Đetinje]] |V |2023. god.<ref name="đetinja">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_08/UE_023_2023_003.htm |title= ODLUKA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "KLISURA ĐETINJE" |work= ("Sl. list grada Užica", br. 23/2023) |accessdate=10. oktobar 2026.}}</ref> |853 |[[Užice]], [[Čajetina]] | |- |23. |[[File:Cer montain.jpg|80px]] |[[Cer (planina)|Cer]] |V<ref name="wdpacCER">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555761742 |title= Cer planina |work= Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 10. 03. 2025}}</ref> |2023. god.<ref name="cerplan">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_07/SG_054_2023_006.htm |title= Predeo izuzetnih odlika Planina Cer |work= Službani glasinik RS“, br. 54/2023. |accessdate=10. mart. 2025}}</ref> |6.259 |[[Šabac]], [[Loznica]] | |- |24. |[[File:Rét - panoramio (1).jpg|80px]] |[[Kanjiški jaraši]] |V |2023. god.<ref name="Kanjiža">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2023_09/APV_035_2023_010.htm |title= POKRAJINSKA SKUPŠTINSKA ODLUKA O ZAŠTITI PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "KANJIŠKI JARAŠI" |work= ("Sl. list AP Vojvodine", br. 35/2023) |accessdate= 9. oktobar 2026.}}</ref> |3.472 |[[Kanjiža]] | |- |25. |[[File:Râul Timiș la Lugoj.jpg|80px]] |[[Predio izuzetnih odlika Potamišje|Podtamišje]] |V |2023. god.<ref name="tamiš">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/aktuelnosti/item/1201-vlada-republike-srbije-proglasila-zasticenim-predeo-izuzetnih-odlika-potamisje.html |title= VLADA REPUBLIKE SRBIJE PROGLASILA ZAŠTIĆENIM PREDEO IZUZETNIH ODLIKA "POTAMIŠJE" |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate=10. oktobar 2026.}}</ref> | |[[Zrenjanin]], [[Sečanj]], [[Kovačica]] i [[Opovo]] | |- |26 |[[File:Rudnik 22.jpg|80px]] |[[Rudnik (planina)]] |V |2024.<ref name="Rudnikk">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_12/SG_099_2024_002.htm |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "PLANINA RUDNIK" |work= ("Sl. glasnik RS", br. 99/2024) - demo.paragraf.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> |10.092 |[[Kragujevac]]<br/>[[Gornji Milanovac]]<br/>[[Topola]] | |- |27. |[[File:Prevoj Čardak, Suvobor 002.jpg|80px]] |[[Rajac]] |V |2024.<ref name="rajac">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_08/SG_068_2024_002.htm |title= Predio izuzetnih odlika Rajac |work= Službeni glasnik grada Niša br. 68/2024. |accessdate= 15. 2. 2025}}</ref> |1.771 |[[Ljig]], [[Gornji Milanovac]] | |- |28. |[[File:Planina Jelica.jpg|80px]] |[[Planina Jelica]] |V |2025. god.<ref name="Jelica">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2025_07/SG_064_2025_003.htm |title= UREDBA O ZAŠTITI PREDELA IZUZETNIH ODLIKA PLANINA JELICA |work= Vlada Republike Srbije, ("Sl. glasnik RS", br. 64/2025) |accessdate= 10. oktobar 2026.}}</ref> |6.195 |[[Čačak]], [[Kraljevo]], [[Lučani]] | |- |} == Izvori == {{Izvori|2}} {{Commonscat|Protected landscapes in Serbia}} {{Portal|Srbija}} [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji| ]] btf29bro48pyb7k1wa0r1oh9c0n9ehl 0 4712560 42715905 42433886 2026-11-02T21:18:55Z Zavičajac 76707 42715905 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode Begečka jama | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Novi Sad]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 4.89 | oznaka = Vrsta: Park prirodea<br/>Značaj: III kategorija<br/>Režim zaštite II (130,14 ha ili 26,6%) i III (359,37 ha ili 73,4%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 1999, 2021.<ref name="begečkajama">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/998-pp-begecka-jama.html |title= Begečka jama - Uredba o proglašenju Parka prirode |work= Službeni glasnik RS br. 83/2021 |accessdate= 7. 2. 2025}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = DTD Ribarstvo DOO, Bački Jarak | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Park prirode Begečka jama''' nalazi se u južnoj [[Bačka|Bačkoj]] pored naselјa [[Begeč]], uz lijevu obalu rijeke [[Dunav]], na teritoriji [[Novi Sad|Novog Sada]], [[Srbija]]. Od Novog Sada udalјena je u pravcu zapada oko 18 km, a jugozapadno 2,5 km od Begeča. Nadmorska visina okolnog prostora Begečke jame iznosi od 76,1 do 81,4 m. Teren na kojem je smješteno zaštićeno područje nagnuto je prema severoistoku, suprotno od rijeke Dunav, što je rijetkost među plavnim područjima. Ova činjenica ukazuje na porijeklo područja, tj. da se radi o ostatku nekadašnje riječne ade. U okviru granice zaštićenog područja u koritu Dunava postoji Šašićeva ada. Na adu se nadovezuje sprud pravca severozapad-jugoistok, u dužini od oko 7 km.<ref name="begečkajama"/> == Zaštićeno područje == Begečka jama stavljena je pod zaštitu i proglašena [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] pod imenom "Begečka jama", kao prirodno dobro od lokalnog značaja i svrstava se u ΙΙI kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju - [[zaštićeno stanište]].<ref name="begeč">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16398?site_pid=16398 |title= Park prirode Begečka jama |work=WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Ukupna površina zaštićenog područja iznosi 489,5 ha. Utvrđena su dva režima zaštite: II (130,14 ha ili 26,6%) i III (359,37 ha ili 73,4%) stepena. Zaštićeno područje sadrži niz geomorfoloških oblika rečne erozije (ade, grečne grede, mrtvaje i fluvijalno jezero nastalo sadejstvom erozije i nasipanja) različitih starosti. Opstanak ovih oblika je uslovlјen prirodnom dinamikom plavlјenja. U skladu sa dinamikom plavlјenja, mikro i mezo konfiguracijom terena prisutne su autohtone šumske zajednice, vodena i močvarna staništa. Osnovne prirodne vrednosti PP "Begečka jama" se ogledaju u prisustvu 125 taksona viših bilјaka (122 vrste i 3 podvrste), oko 150 vrsta [[ptica]], 14 vrsta [[riba]], 11 vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]], 6 [[Gmizavci|gmizavaca]] i 18 vrsta [[Insekti|insekata]] od nacionalnog i međunarodnog značaja. == Izvori == {{Izvori}} {{Portal|Srbija}} {{DEFAULTSORT:B, }} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] [[Kategorija:Novi Sad]] d32hh1u5d1gj5u5q90hk8537f9kknzs 0 4713548 42715888 42681842 2026-11-02T17:59:19Z Zavičajac 76707 42715888 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode Bačkotopolske doline | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Bačka Topola]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 5.23 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: III kategorija<br/>Režim zaštite: II (89 ha) i III (83 ha) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2017.<ref name="doline">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555597202 |title= Park prirode Bačkotopolske doline |work=WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. 2. 2025}}</ref> | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = JP Vode Vojvodine, Novi Sad | vlasnik = Društveno vlasništvo (170 ha), privatno vlasništvo (3 ha) | svjetska_baština = | url = }} '''Bačkotopolske doline''' su lesna zaravan sa vodotokom Krivaje, vještačkom akumulacijo nastalom njenim pregrađivanjem, okolnim [[močvara]]ma, livadskim, stepskim i šumostepskim staništima, na prostoru srednje [[Bačka|Bačke]], opština [[Bačka Topola]], [[Srbija]].<ref name="dolibato">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1012-pp-backotopolske-doline.html |title= Park prirode Bačkotopolske doline |work=Pokrajinski zavod za zaštitu prirode |accessdate= 27. 2. 2025}}</ref> [[File:Astragalus exscapus sl13.jpg|mini|lijevo|200px|Bezstablovi kozinac (''Astragalus excapus'')]] [[File:Allium atroviolaceum Y01.jpg|mini|lijevo|200px|Tamno-lјubičasti luk (Allium atroviolaceum).]] == Zaštićeno područje == Odlukom Skupštine opštine Bačka Topola br. 6 od 6. aprila 2017. Bačkotopolske doline proglašene su [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro lokalnog značaja i svrstane u III kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju - zaštićeno stanište. Na području Parka prirode 2.980.49 ha nalazi se u državnoj imovini, a 7% u privatnoj. Društvena svojina obuhvata 6% područja Utvrđena su tri stepena režima zaštite I (15,9%), II (178,11%) i III (327,64%)stepena. Zaštišćeno područje obuhvata dionicu lesne doline glavnog toka Krivaje (dionice nazvane Rit i Bećarska dolina) i bočnu dolinu prema [[Karađorđevo|Karađorđevu]]. Pored samih dolina, pristutni su i drugi geomorfološki elementi lesnog platoa. Ostaci iskonske [[Stepa|stepske]] i šumostepske vegetacije pripadaju ugroženim stanišnim tipovima Panonske biogeografske regije, i kao takvi se nalaze na spiskovima staništa prioritetnih za zaštitu ne samo u Srbiji nego i u [[Evropska unija|Evropskoj Uniji]]. Livade u nižim dijelovima dolina predstavlјaju regionalnu varijantu vojvođanskih dolinskih livada, ograničenu na lesni plato Telečke i širu okolinu. Stepski ostaci se ističu florističkim bogatsvom i prisustvom dvije kritično ugrožene vrste u Srbiji: bezstablovi kozinac (''Astragalus excapus'') i === Bioraznolikost === Naročito su značajne slijedeće vrste: * biljke: hajdučka trava, puzava ivica (''Ajuga laxmannii'') ''Allium sphaerocephalon'', bezstablovi kozinac (''Astragalus excapus''), vitki kantarion (''Hypericum elegans''), panonska potplotuša (''Nepeta nuda''), pamuk trava (''Salvia austriaca''), glatka krstica (''Senecio doria'') i pozni maslačak (''Taraxacum serotinum''). * ribe: između ostalih mogu naći deverika, [[štuka]], manić, [[čikov]], [[grgeč]], pucavac, [[smuđ]], [[som]] i linjak. * [[Vodozemci|vodozemci]] i [[gmizavci]]: žaba češnjača (''Pelobates fuscus''), stepski [[gušter]] ''(Podarcis taurica'') i barska [[Kornjača|kornjača]] (''Emys orbicularis'') . * ptice: Od 148 registrovanih vrsta 75 se gnezdi na zaštićenom području, ostalima služi kao mjesto ishrane tokom godine ili za vrieme seobe. Među značajnim gnijezdaricama posebno se ističu bukavac (Botaurus stellaris), patka njorka (Aythya nyroca), barski petlić (Porzana porzana) i modrovolјka (''Luscinia svecica''). Značajna je mešovita kolonija crvenih [[Čaplja|čaplјi]] (''Ardea purpurea'') i gakova (''Nycticorax nycticorax''). Mnoge vrste ptica značajne su u nacionalnim i međunarodnim razmjerama, što je iskazano njihovim prisustvom na odgovarajućim listama, pravilnicima i konvencijama. Pored 123 vrsta strogo zaštićenih u Srbiji, 50 vrsta se nalaze na SPEC listi (vrste značajne za zaštitu u Evropi), a 23 vrste su na spisku Dodatka I Direktive o pticama. * [[sisari]]: [[Euroazijski jazavac|jazavac]] (''Meles meles''), [[Lasica|mala lasica]] (''Mustela nivalis''), [[lisica]], srednji noćnik, [[jež]], šumska rovčica, evropska tekunica, poljska [[voluharica]] i [[evropska vjeverica]] <gallery> File:Mustela-nivalis.jpg|Lasica (''Mustela nivalis'') File:Badger (Meles meles), Struy - geograph.org.uk - 3201958.jpg|[[Euroazijski jazavac|jazavac]] (''Meles meles'') File:Posing (8521483709).jpg|[[Lisica]] (''Vulpes vulpes'') </gallery> == Vidi još == [[Park prirode Panonija]] == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://ekolist.org/backotopolsko-jezero-proglaseno-za-najcistije-u-vojvodini/ |title= Bačkotopolsko jezero proglašeno za najčistije u Vojvodini |work= Eko list |accessdate= 17. 2. 2025 |archive-date= 2025-03-03 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250303180558/https://ekolist.org/backotopolsko-jezero-proglaseno-za-najcistije-u-vojvodini/ |url-status= dead }} * {{Cite web |url= https://uzzs.org.rs/staniste-registar-zasticenih-podrucja-prirode/l |title= Registar zaštićenih područja prirode u Srbiji |work= Udruženje za zaštitu šuma, 23. decembar 2023. |accessdate= 17. 2. 2025 }}{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|}} {{DEFAULTSORT:B, }} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] [[Kategorija:Bačka Topola]] 2x7w9qnujtk5thtdf1bbqo9gl62h07l 42715899 42715888 2026-11-02T20:29:24Z Zavičajac 76707 42715899 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode Bačkotopolske doline | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Bačka Topola]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 5.23 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: III kategorija<br/>tri stepena režima zaštite: I (15,9 ha), II (178,11 ha) i III (327,64 ha) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2017.<ref name="dolibato">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1012-pp-backotopolske-doline.html |title= Park prirode Bačkotopolske doline - Odluka o proglašenju |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode - 6. april 2017. |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeče za građevinsko zemljište, urbanističko planiranje i uređenje iz Bačke Topole | vlasnik = Društveno vlasništvo (170 ha), privatno vlasništvo (3 ha) | svjetska_baština = | url = }} '''Bačkotopolske doline''' su lesna zaravan sa vodotokom Krivaje, vještačkom akumulacijom nastalom njenim pregrađivanjem, okolnim [[močvara]]ma, livadskim, stepskim i šumostepskim staništima, na prostoru srednje [[Bačka|Bačke]], opština [[Bačka Topola]], [[Srbija]].<ref name="dolibato"/> [[File:Astragalus exscapus sl13.jpg|mini|lijevo|200px|Bezstablovi kozinac (''Astragalus excapus'')]] [[File:Allium atroviolaceum Y01.jpg|mini|lijevo|200px|Tamno-lјubičasti luk (Allium atroviolaceum).]] == Zaštićeno područje == Odlukom Skupštine opštine Bačka Topola br. 6 od 6. aprila 2017. Bačkotopolske doline proglašene su [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro lokalnog značaja i svrstane u III kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju - zaštićeno stanište.<ref name="doline">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555597202 |title= Park prirode Bačkotopolske doline |work=WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Na području Parka prirode 2.980.49 ha nalazi se u državnoj imovini, a 7% u privatnoj. Društvena svojina obuhvata 6% područja Utvrđena su tri stepena režima zaštite I (15,9%), II (178,11%) i III (327,64%)stepena. Zaštišćeno područje obuhvata dionicu lesne doline glavnog toka Krivaje (dionice nazvane Rit i Bećarska dolina) i bočnu dolinu prema [[Karađorđevo|Karađorđevu]]. Pored samih dolina, pristutni su i drugi geomorfološki elementi lesnog platoa. Ostaci iskonske [[Stepa|stepske]] i šumostepske vegetacije pripadaju ugroženim stanišnim tipovima Panonske biogeografske regije, i kao takvi se nalaze na spiskovima staništa prioritetnih za zaštitu ne samo u Srbiji nego i u [[Evropska unija|Evropskoj Uniji]]. Livade u nižim dijelovima dolina predstavlјaju regionalnu varijantu vojvođanskih dolinskih livada, ograničenu na lesni plato Telečke i širu okolinu. Stepski ostaci se ističu [[Flora|florističkim]] bogatsvom i prisustvom dvije kritično ugrožene vrste u Srbiji: bezstablovi kozinac (''Astragalus excapus'') i tamno-ljubičasti [[luk]] (''Alliunt atroviolaceum''); === Bioraznolikost === Naročito su značajne slijedeće vrste: * biljke: [[hajdučka trava]], puzava ivica (''Ajuga laxmannii'') ''Allium sphaerocephalon'', bezstablovi kozinac (''Astragalus excapus''), vitki kantarion (''Hypericum elegans''), panonska potplotuša (''Nepeta nuda''), pamuk trava (''Salvia austriaca''), glatka krstica (''Senecio doria'') i pozni maslačak (''Taraxacum serotinum''). * ribe: između ostalih mogu naći deverika, [[štuka]], manić, [[čikov]], [[grgeč]], pucavac, [[smuđ]], [[som]] i linjak. * [[Vodozemci|vodozemci]] i [[gmizavci]]: žaba češnjača (''Pelobates fuscus''), stepski [[gušter]] ''(Podarcis taurica'') i barska [[Kornjača|kornjača]] (''Emys orbicularis'') . * ptice: Od 148 registrovanih vrsta 75 se gnezdi na zaštićenom području, ostalima služi kao mjesto ishrane tokom godine ili za vrieme seobe. Među značajnim gnijezdaricama posebno se ističu bukavac (Botaurus stellaris), patka njorka (Aythya nyroca), barski petlić (Porzana porzana) i modrovolјka (''Luscinia svecica''). Značajna je mešovita kolonija crvenih [[Čaplja|čaplјi]] (''Ardea purpurea'') i gakova (''Nycticorax nycticorax''). Mnoge vrste ptica značajne su u nacionalnim i međunarodnim razmjerama, što je iskazano njihovim prisustvom na odgovarajućim listama, pravilnicima i konvencijama. Pored 123 vrsta strogo zaštićenih u Srbiji, 50 vrsta se nalaze na SPEC listi (vrste značajne za zaštitu u Evropi), a 23 vrste su na spisku Dodatka I Direktive o pticama. * [[sisari]]: [[Euroazijski jazavac|jazavac]] (''Meles meles''), [[Lasica|mala lasica]] (''Mustela nivalis''), [[lisica]], srednji noćnik, [[jež]], šumska rovčica, evropska tekunica, poljska [[voluharica]] i [[evropska vjeverica]] <gallery> File:Mustela-nivalis.jpg|Lasica (''Mustela nivalis'') File:Badger (Meles meles), Struy - geograph.org.uk - 3201958.jpg|[[Euroazijski jazavac|jazavac]] (''Meles meles'') File:Posing (8521483709).jpg|[[Lisica]] (''Vulpes vulpes'') </gallery> == Vidi još == [[Park prirode Panonija]] == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://ekolist.org/backotopolsko-jezero-proglaseno-za-najcistije-u-vojvodini/ |title= Bačkotopolsko jezero proglašeno za najčistije u Vojvodini |work= Eko list |accessdate= 17. 2. 2025 |archive-date= 2025-03-03 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250303180558/https://ekolist.org/backotopolsko-jezero-proglaseno-za-najcistije-u-vojvodini/ |url-status= dead }} * {{Cite web |url= https://uzzs.org.rs/staniste-registar-zasticenih-podrucja-prirode/l |title= Registar zaštićenih područja prirode u Srbiji |work= Udruženje za zaštitu šuma, 23. decembar 2023. |accessdate= 17. 2. 2025 }}{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{DEFAULTSORT:B, }} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] [[Kategorija:Bačka Topola]] 2xe7t9tmyf0nxv0ru7yzphxhr7luiw1 42715903 42715899 2026-11-02T21:12:27Z Zavičajac 76707 42715903 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode Bačkotopolske doline | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Bačka Topola]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 5.23 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: III kategorija<br/>tri stepena režima zaštite: I (15,9 ha), II (178,11 ha) i III (327,64 ha) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2017.<ref name="dolibato">{{Cite web |url= https://pzzp.rs/zastita-prirode/zasticena-podrucja/parkovi-prirode/item/1012-pp-backotopolske-doline.html |title= Park prirode Bačkotopolske doline - Odluka o proglašenju |work= Pokrajinski zavod za zaštitu prirode - 6. april 2017. |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeče za građevinsko zemljište, urbanističko planiranje i uređenje iz Bačke Topole | vlasnik = Društveno vlasništvo (170 ha), privatno vlasništvo (3 ha) | svjetska_baština = | url = }} '''Bačkotopolske doline''' su lesna zaravan sa vodotokom Krivaje, vještačkom akumulacijom nastalom njenim pregrađivanjem, okolnim [[močvara]]ma, livadskim, stepskim i šumostepskim staništima, na prostoru srednje [[Bačka|Bačke]], opština [[Bačka Topola]], [[Srbija]].<ref name="dolibato"/> [[File:Astragalus exscapus sl13.jpg|mini|lijevo|200px|Bezstablovi kozinac (''Astragalus excapus'')]] [[File:Allium atroviolaceum Y01.jpg|mini|lijevo|200px|Tamno-lјubičasti luk (Allium atroviolaceum).]] == Zaštićeno područje == Odlukom Skupštine opštine Bačka Topola br. 6 od 6. aprila 2017. Bačkotopolske doline proglašene su [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro lokalnog značaja i svrstane u III kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju - zaštićeno stanište.<ref name="doline">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555597202 |title= Park prirode Bačkotopolske doline |work= WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 27. oktobar 2026.}}</ref> Na području Parka prirode 2.980.49 ha nalazi se u državnoj imovini, a 7% u privatnoj. Društvena svojina obuhvata 6% područja Utvrđena su tri stepena režima zaštite I (15,9%), II (178,11%) i III (327,64%)stepena. Zaštišćeno područje obuhvata dionicu lesne doline glavnog toka Krivaje (dionice nazvane Rit i Bećarska dolina) i bočnu dolinu prema [[Karađorđevo|Karađorđevu]]. Pored samih dolina, pristutni su i drugi geomorfološki elementi lesnog platoa. Ostaci iskonske [[Stepa|stepske]] i šumostepske vegetacije pripadaju ugroženim stanišnim tipovima Panonske biogeografske regije, i kao takvi se nalaze na spiskovima staništa prioritetnih za zaštitu ne samo u Srbiji nego i u [[Evropska unija|Evropskoj Uniji]]. Livade u nižim dijelovima dolina predstavlјaju regionalnu varijantu vojvođanskih dolinskih livada, ograničenu na lesni plato Telečke i širu okolinu. Stepski ostaci se ističu [[Flora|florističkim]] bogatsvom i prisustvom dvije kritično ugrožene vrste u Srbiji: bezstablovi kozinac (''Astragalus excapus'') i tamno-ljubičasti [[luk]] (''Alliunt atroviolaceum''); === Bioraznolikost === Naročito su značajne slijedeće vrste: * biljke: [[hajdučka trava]], puzava ivica (''Ajuga laxmannii'') ''Allium sphaerocephalon'', bezstablovi kozinac (''Astragalus excapus''), vitki kantarion (''Hypericum elegans''), panonska potplotuša (''Nepeta nuda''), pamuk trava (''Salvia austriaca''), glatka krstica (''Senecio doria'') i pozni maslačak (''Taraxacum serotinum''). * ribe: između ostalih mogu naći deverika, [[štuka]], manić, [[čikov]], [[grgeč]], pucavac, [[smuđ]], [[som]] i linjak. * [[Vodozemci|vodozemci]] i [[gmizavci]]: žaba češnjača (''Pelobates fuscus''), stepski [[gušter]] ''(Podarcis taurica'') i barska [[Kornjača|kornjača]] (''Emys orbicularis'') . * ptice: Od 148 registrovanih vrsta 75 se gnezdi na zaštićenom području, ostalima služi kao mjesto ishrane tokom godine ili za vrieme seobe. Među značajnim gnijezdaricama posebno se ističu bukavac (Botaurus stellaris), patka njorka (Aythya nyroca), barski petlić (Porzana porzana) i modrovolјka (''Luscinia svecica''). Značajna je mešovita kolonija crvenih [[Čaplja|čaplјi]] (''Ardea purpurea'') i gakova (''Nycticorax nycticorax''). Mnoge vrste ptica značajne su u nacionalnim i međunarodnim razmjerama, što je iskazano njihovim prisustvom na odgovarajućim listama, pravilnicima i konvencijama. Pored 123 vrsta strogo zaštićenih u Srbiji, 50 vrsta se nalaze na SPEC listi (vrste značajne za zaštitu u Evropi), a 23 vrste su na spisku Dodatka I Direktive o pticama. * [[sisari]]: [[Euroazijski jazavac|jazavac]] (''Meles meles''), [[Lasica|mala lasica]] (''Mustela nivalis''), [[lisica]], srednji noćnik, [[jež]], šumska rovčica, evropska tekunica, poljska [[voluharica]] i [[evropska vjeverica]] <gallery> File:Mustela-nivalis.jpg|Lasica (''Mustela nivalis'') File:Badger (Meles meles), Struy - geograph.org.uk - 3201958.jpg|[[Euroazijski jazavac|jazavac]] (''Meles meles'') File:Posing (8521483709).jpg|[[Lisica]] (''Vulpes vulpes'') </gallery> == Vidi još == [[Park prirode Panonija]] == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://ekolist.org/backotopolsko-jezero-proglaseno-za-najcistije-u-vojvodini/ |title= Bačkotopolsko jezero proglašeno za najčistije u Vojvodini |work= Eko list |accessdate= 17. 2. 2025 |archive-date= 2025-03-03 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250303180558/https://ekolist.org/backotopolsko-jezero-proglaseno-za-najcistije-u-vojvodini/ |url-status= dead }} * {{Cite web |url= https://uzzs.org.rs/staniste-registar-zasticenih-podrucja-prirode/l |title= Registar zaštićenih područja prirode u Srbiji |work= Udruženje za zaštitu šuma, 23. decembar 2023. |accessdate= 17. 2. 2025 }}{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{DEFAULTSORT:B, }} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] [[Kategorija:Bačka Topola]] b0qkecxptqwiregei6d5ll2zxohnfi7 0 4713608 42715885 42453074 2026-11-02T15:28:45Z Zavičajac 76707 42715885 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode Mali Bosut | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 1.jpg | širina_slike = | opis_slike = Bosut između Rokovaca i Andrijaševaca | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Šid]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 2.82 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite: II (109,09) i III (173,25) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2024.<ref name="Bosut">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_02/SG_008_2024_005.htm |title= Park Prirode Mali Bosut |work= Sl. glasnik RS br. 8/2024 |accessdate= 4. 3. 2025}}</ref> | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Pokret za zaštitu i njegovanje rijeke Bosut. | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Park prirode Mali Bosut''' je [[Zaštićeno područje|zaštićeno područje]] koje obuhvata sjeverozapadni dio donjeg toka [[rijeke]] [[Bosut]] dužine 8 km. od državne granice sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] do auto-puta E70, ušće kanalisane Rastovačke bare – Struge i šume Draganovci i Kablarovac. Administrativno pripada opštini [[Šid]], [[Srbija]].<ref name="Bosut"/> Za razliku od većine drugih rijeka i vodotoka na teritoriji [[Vojvodina|Vojvodine]], Bosut je u cjelini zadržao svoj izvorni oblik. == Zaštićeno područje == Bosut sa svojim obalnim pojasom predstavlja ekološki koridor od međunarodnog značaja prema Uredbi o ekološkoj mreži ("Službeni glasnik RS", broj 102/10). Funkcionalnost ekološkog koridora vodotoka Bosut obezbeđuje opstanak mnogih lokalnih populacija biljnih i životinjskih vrsta jer povezuje Kablarovac i Draganovce sa šumskim kompleksima Hrvatske (Spačvanske šume) i sa Bosutskim šumama prema jugu. Kanalisani tok Rastovačke bare takođe služi kao ekološki koridor u pravcu šuma Kladovac i Rastovac na severu, dok ušće kanala istovremeno predstavlja i značajno vlažno stanište akvatičnih i semiakvatičnih vrsta. Na području zaštite definisano je osam stanišnih tipova prioritetnih za zaštitu na nacionalnom nivou. Od toga je sedam navedeno u okviru prioritetnih NATURA 2000 međunarodno značajnih stanišnih tipova, odnosno u selektovanim EMERALD staništima, što ukazuje na značaj ovog područja u očuvanju diverziteta šumske, semiakvatične i akvatične flore u Srbiji. Prisutna vodena, močvarna, priobalna i šumska staništa predstavljaju stanište za 131 takson viših biljaka, 26 vrsta sisara, 27 vrsta beskičmenjaka, 11 vrsta vodozemaca, devet vrsta gmizavaca, 118 vrsta ptica, 62 vrsta plantkona i 16 vrsta riba. === Park prirode === Uredbom o proglašenju Parka prirode "Mali Bosut" br. 8 od 2. februara 1924., vodotok rijeke Bosut proglašen je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja i svrstano u I kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]].<ref name="Bosut"/> Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija.<ref name="WDPASrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićena područja u Srbiji |work= WDPA |accessdate= 4. 3. 2025}}</ref> Na području parka prirode utvrđeni su režimi zaštite II (109,09 ha - 38,64%) i III ( 173,25 ha - 61.36%) stepena. Površina Parka iznosi 282,34 ha, od čega je 99,2% u državnoj svojini, 0,56% u javnoj svojini i o,2% u privatnoj svojini. === Značajno područje za ptice === Bosutske šume proglašene su za [[Lista značajnih područja za ptice u Srbiji|područje od međunarodnog značaja za ptice]] ([[Značajna područja za ptice|''Important Bird Areas – IBA'']]). Registrovano je 118 vrsta ptica. Proglašenjem PP “Mali Bosut” u Srbiji je povećan procenat površina pod zaštitom na nešto više od 8%. Evropski prosjek je 25%. Prema istraživanjima Ekološkog centra “Stanište“ u Vršcu, mali procenat područja pod zaštitom je zbog dugih procedura samog postupka zaštite koje traju i do 9 godina. Uz granice zaštićenog područja nalazi se [[Arheologija|arheološko]] nalazište "Gradina na Bosutu" (otkriveno 1880.), koje predstavlja višeslojno prapovijesno arheološko nalazište i pruža dokaze o postojanju ljudskih naselja i ljudskih aktivnosti na ovom području od kraja neolitika do dolaska Rimljana na ovo područje. == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://rtv.rs/sr_lat/vojvodina/srem/proglasen-park-prirode-mali-bosut-(audio)_1518032.html |title= Proglašen park prirode "Mali Bosut" (AUDIO) |work= Radio televizija Vojvodine, 20. februar 2024. |accessdate= 4. 3. 2025}} == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Nature park Mali Bosut}} {{DEFAULTSORT:B, }} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] [[Kategorija:Značajna područja za ptice u Srbiji]] [[Kategorija:Šid]] ezuju390prr0y2xosilig7nyoko6piq 42715886 42715885 2026-11-02T16:53:57Z Zavičajac 76707 42715886 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode Mali Bosut | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 1.jpg | širina_slike = | opis_slike = Bosut između Rokovaca i Andrijaševaca | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Šid]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 2.82 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite: II (109,09) i III (173,25) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2024.<ref name="Bosut">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_02/SG_008_2024_005.htm |title= Park Prirode Mali Bosut |work= Sl. glasnik RS br. 8/2024 |accessdate= 4. 3. 2025}}</ref> | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Pokret za zaštitu i njegovanje rijeke Bosut. | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Park prirode Mali Bosut''' je [[Zaštićeno područje|zaštićeno područje]] koje obuhvata sjeverozapadni dio donjeg toka [[rijeke]] [[Bosut]] dužine 8 km od državne granice sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] do auto-puta E70, ušće kanalisane Rastovačke bare – Struge i [[Šuma|šume]] Draganovci i Kablarovac. Administrativno pripada opštini [[Šid]], [[Srbija]].<ref name="Bosut"/> Za razliku od većine drugih rijeka i vodotoka na teritoriji [[Vojvodina|Vojvodine]], Bosut je u cjelini zadržao svoj izvorni oblik. == Zaštićeno područje == Bosut sa svojim obalnim pojasom predstavlja [[Ekologija|ekološki]] koridor od međunarodnog značaja prema Uredbi o ekološkoj mreži ("Službeni glasnik RS", broj 102/10). Funkcionalnost ekološkog koridora vodotoka Bosut obezbeđuje opstanak mnogih lokalnih populacija biljnih i životinjskih vrsta jer povezuje Kablarovac i Draganovce sa šumskim kompleksima Hrvatske (Spačvanske šume) i sa Bosutskim šumama prema jugu. Kanalisani tok Rastovačke bare takođe služi kao ekološki koridor u pravcu šuma Kladovac i Rastovac na sjeveru, dok ušće kanala istovremeno predstavlja i značajno vlažno stanište akvatičnih i semiakvatičnih vrsta. Na području je definisano osam stanišnih tipova prioritetnih za zaštitu na nacionalnom nivou. Od toga je sedam navedeno u okviru prioritetnih [[Natura 2000]] međunarodno značajnih stanišnih tipova, odnosno u selektovanim [[Emerald područja|Emerald]] staništima, što ukazuje na značaj ovog područja u očuvanju diverziteta šumske, semiakvatične i akvatične flore u Srbiji. Prisutna vodena, [[Močvara|močvarna]], priobalna i šumska staništa predstavljaju stanište za 131 takson viših biljaka, 26 vrsta [[Sisari|sisara]], 27 vrsta [[Beskičmenjaci|bezkičmenjaka]], 11 vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]], devet vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]], 118 vrsta [[ptica]], 62 vrsta [[plankton]]a i 16 vrsta [[riba]]. === Park prirode === Uredbom o proglašenju Parka prirode "Mali Bosut" br. 8 od 2. februara 1924., vodotok rijeke Bosut proglašen je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja i svrstano u I kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]].<ref name="Bosut"/> Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju - predio izuzetnih odlika.<ref name="WDPASrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/country/SRB |title= Zaštićena područja u Srbiji |work= WDPA |accessdate= 4. 3. 2025}}</ref> Na području parka prirode utvrđeni su režimi zaštite II (109,09 ha - 38,64%) i III ( 173,25 ha - 61.36%) stepena. Površina Parka iznosi 282,34 ha, od čega je 99,2% u državnoj svojini, 0,56% u javnoj svojini i 0,2% u privatnoj svojini. === Značajno područje za ptice === Bosutske šume proglašene su za [[Lista značajnih područja za ptice u Srbiji|područje od međunarodnog značaja za ptice]] ([[Značajna područja za ptice|''Important Bird Areas – IBA'']]). Registrovano je 118 vrsta ptica. Proglašenjem PP “Mali Bosut” u Srbiji je povećan procenat površina pod zaštitom na nešto više od 8%. [[Evropa|Evropski]] prosjek je 25%. Prema istraživanjima Ekološkog centra “Stanište“ u [[Vršac|Vršcu]], mali procenat područja pod zaštitom je zbog dugih procedura samog postupka zaštite koje traju i do 9 godina. Uz granice zaštićenog područja nalazi se [[Arheologija|arheološko]] nalazište "Gradina na Bosutu" (otkriveno 1880.), koje predstavlja višeslojno praistorijsko arheološko nalazište i pruža dokaze o postojanju ljudskih naselja i ljudskih aktivnosti na ovom području od kraja [[neolit]]a do dolaska [[Rimsko Carstvo|Rimljana]] na ovo područje. == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://rtv.rs/sr_lat/vojvodina/srem/proglasen-park-prirode-mali-bosut-(audio)_1518032.html |title= Proglašen park prirode "Mali Bosut" (AUDIO) |work= Radio televizija Vojvodine, 20. februar 2024. |accessdate= 4. 3. 2025}} == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Nature park Mali Bosut}} {{DEFAULTSORT:B, }} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] [[Kategorija:Značajna područja za ptice u Srbiji]] [[Kategorija:Šid]] quynqylg6f37dpmtcf2tpezhb81z8ef 42716064 42715886 2026-11-03T10:44:23Z Zavičajac 76707 42716064 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode Mali Bosut | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = File:Bosut - Rokovci-Andrijasevci 1.jpg | širina_slike = | opis_slike = Bosut između Rokovaca i Andrijaševaca | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Šid]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 2.82 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: I kategorija<br/>Režim zaštite: II (109,09) i III (173,25) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2024.<ref name="Bosut">{{Cite web |url= http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2024_02/SG_008_2024_005.htm |title= Park Prirode Mali Bosut |work= Sl. glasnik RS br. 8/2024 |accessdate= 4. 3. 2025}}</ref> | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Pokret za zaštitu i njegovanje rijeke Bosut. | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Park prirode Mali Bosut''' je [[Zaštićeno područje|zaštićeno područje]] koje obuhvata sjeverozapadni dio donjeg toka [[rijeke]] [[Bosut]] dužine 8 km od državne granice sa [[Hrvatska|Hrvatskom]] do auto-puta E70, ušće kanalisane Rastovačke bare – Struge i [[Šuma|šume]] Draganovci i Kablarovac. Administrativno pripada opštini [[Šid]], [[Srbija]].<ref name="Bosut"/> Za razliku od većine drugih rijeka i vodotoka na teritoriji [[Vojvodina|Vojvodine]], Bosut je u cjelini zadržao svoj izvorni oblik. == Zaštićeno područje == Bosut sa svojim obalnim pojasom predstavlja [[Ekologija|ekološki]] koridor od međunarodnog značaja prema Uredbi o ekološkoj mreži ("Službeni glasnik RS", broj 102/10). Funkcionalnost ekološkog koridora vodotoka Bosut obezbeđuje opstanak mnogih lokalnih populacija biljnih i životinjskih vrsta jer povezuje Kablarovac i Draganovce sa šumskim kompleksima Hrvatske (Spačvanske šume) i sa Bosutskim šumama prema jugu. Kanalisani tok Rastovačke bare takođe služi kao ekološki koridor u pravcu šuma Kladovac i Rastovac na sjeveru, dok ušće kanala istovremeno predstavlja i značajno vlažno stanište akvatičnih i semiakvatičnih vrsta. Na području je definisano osam stanišnih tipova prioritetnih za zaštitu na nacionalnom nivou. Od toga je sedam navedeno u okviru prioritetnih [[Natura 2000]] međunarodno značajnih stanišnih tipova, odnosno u selektovanim [[Emerald područja|Emerald]] staništima, što ukazuje na značaj ovog područja u očuvanju diverziteta šumske, semiakvatične i akvatične flore u Srbiji. Prisutna vodena, [[Močvara|močvarna]], priobalna i šumska staništa predstavljaju stanište za 131 takson viših biljaka, 26 vrsta [[Sisari|sisara]], 27 vrsta [[Beskičmenjaci|bezkičmenjaka]], 11 vrsta [[Vodozemci|vodozemaca]], devet vrsta [[Gmizavci|gmizavaca]], 118 vrsta [[ptica]], 62 vrsta [[plankton]]a i 16 vrsta [[riba]]. === Park prirode === Uredbom o proglašenju Parka prirode "Mali Bosut" br. 8 od 2. februara 1924., vodotok rijeke Bosut proglašen je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja i svrstano u I kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Park prirode]].<ref name="Bosut"/> Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji, ne postoji kategorija - park prirode, pa ga [[WDPA]] svrstava u neku od postojećih kategorija, u ovom slučaju - predio izuzetnih odlika.<ref name="WDPASrbija">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/555771436?site_pid=555771436 |title= Park prirode Mali Bosut |work= WDPA |accessdate= 4. oktobar 2026.}}</ref> Na području parka prirode utvrđeni su režimi zaštite II (109,09 ha - 38,64%) i III ( 173,25 ha - 61.36%) stepena. Površina Parka iznosi 282,34 ha, od čega je 99,2% u državnoj svojini, 0,56% u javnoj svojini i 0,2% u privatnoj svojini. === Značajno područje za ptice === Bosutske šume proglašene su za [[Lista značajnih područja za ptice u Srbiji|područje od međunarodnog značaja za ptice]] ([[Značajna područja za ptice|''Important Bird Areas – IBA'']]). Registrovano je 118 vrsta ptica. Proglašenjem PP “Mali Bosut” u Srbiji je povećan procenat površina pod zaštitom na nešto više od 8%. [[Evropa|Evropski]] prosjek je 25%. Prema istraživanjima Ekološkog centra “Stanište“ u [[Vršac|Vršcu]], mali procenat područja pod zaštitom je zbog dugih procedura samog postupka zaštite koje traju i do 9 godina. Uz granice zaštićenog područja nalazi se [[Arheologija|arheološko]] nalazište "Gradina na Bosutu" (otkriveno 1880.), koje predstavlja višeslojno praistorijsko arheološko nalazište i pruža dokaze o postojanju ljudskih naselja i ljudskih aktivnosti na ovom području od kraja [[neolit]]a do dolaska [[Rimsko Carstvo|Rimljana]] na ovo područje. == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://rtv.rs/sr_lat/vojvodina/srem/proglasen-park-prirode-mali-bosut-(audio)_1518032.html |title= Proglašen park prirode "Mali Bosut" (AUDIO) |work= Radio televizija Vojvodine, 20. februar 2024. |accessdate= 4. 3. 2025}} == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Nature park Mali Bosut}} {{DEFAULTSORT:B, }} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] [[Kategorija:Značajna područja za ptice u Srbiji]] [[Kategorija:Šid]] 11359i7cmavgi8037smfgp2geyr15to 4 4714012 42715942 42443210 2026-11-03T02:18:28Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Wikipedija:Neutralnost]] 42715942 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Neutralnost]] h5jjgxtu72hifxiqruk54tezoov1ycn 4 4717841 42716009 42715817 2026-11-03T05:54:42Z Vipz 151311 42716009 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | slika = [[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]] | naslov = Mjesec Azije 2025. | podnaslov = uređivački maraton od 1. do 30. studenog/novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivački maraton koji se održava novembrom/studenom s ciljem poboljšanja i promocije azijskog sadržaja na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po peti puta održalo 2025. godine. Svrha Mjeseca Azije na srpskohrvatskoj Wikipediji je unaprijediti kvantitetu i kvalitetu članaka u vezi s azijskim zemljama. Prošle je godine tijekom Mjeseca Azije na Wikipediji doprineseno više od 2.400 članaka na 30 jezika. Kao priznanje učestvovanja na uređivačkom maratonu svakog će se učesnika koji izradi ili značajno nadopuni najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije nagraditi spomenicom na korisničkoj stranici. Wikipedisti koji doprinesu najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. [[Datoteka:Asia (orthographic projection).svg|center|200px|alt=Azija na globusu]] <div style="text-align:center; margin:1em 0;"> {{clickable button |Prijavi se sada |link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici |action=progressive |weight=primary}} </div> == Pravila == '''Ukratko: Izradite nove članke ili značajno nadopunite postojeće u vezi s Azijom (ljudima, mjestima, kulturom itd.), 3000 bajtova i 300 riječi minimum, s izvorima, tokom novembra 2025. Liste se ne priznaju.''' * Članak mora biti novoizrađen ili nadopunjen između 1. novembra 2025. u 0:00 i 30. novembra 2025. u 23:59 (UTC). * Novoizrađeni članak ili nadopuna postojećeg članka mora biti veći/veća od 3000 bajtova i ne kraći/kraća od 300 riječi. <small>(isključiti infokutije, šablone, reference, itd.)</small> * Članak mora ispuniti kriterije [[Wikipedija:Značaj|značajnosti]]. * Članak mora imati primjerene reference; sumnjive ili kontroverzne tvrdnje u članku moraju se moći verificirati citatima popisanim u tom članku. * Članak ne može biti čisto strojno preveden i mora biti odlikovan primjerenim jezičnim stilom. * Unutar članka ne smije biti nikakvih problema (bez oznaka). * Članak ne bi trebao biti lista. ** Iznimka: Izrada liste koja postane [[Wikipedija:Istaknute liste|istaknuta lista]] se računa. <small>(Važi samo na Wikipedijama koje imaju istaknute liste.)</small> * Članak bi trebao biti informativan. * Članak bi trebao biti o bilo kojoj temi koja se tiče [[Azija#Države|azijske zemlje]]. * Članke koje prijavi organizator treba provjeriti drugi organizator. * Naposljetku će jedan ili više sudaca s lokalne Wikipedije odrediti da li se članak prihvaća ili ne. * Po završetku događaja s 4 izrađena ili značajno nadopunjena članka ćete dobiti spomenicu za učestvovanje na ovom izdanju uređivačkog maratona. == Organizatori == * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) == Prijava == Možete se prijaviti u bilo koje vrijeme. Organizatori će označiti (provjeriti) da li članci ispunjavaju kriterije. <div style="text-align:center;"> {{clickable button|Prijavi se sada|link={{FULLPAGENAME}}/Učesnici}} </div> {{/Učesnici}} {{/Članci}} | podnožje = <div> == Korisni linkovi == {{flatlist| * [[m:Wikipedia Asian Month|Pilot-stranica na Meti]] * [[m:Wikipedia Asian Month/Onsite edit-a-thon|Maraton uživo na licu mjesta]] * [[m:Wikipedia Asian Month/QA|Pitanja i odgovori]] * <span class{{=}}"plainlinks">[https://fountain.toolforge.org/editathons/asian-month-2025-sh Rezultati maratona]</span> }} == Afilijacije == [[Datoteka:Wikimedia-logo black.svg|40px|left|alt=|link=]] {{flatlist| * [[:m:Wikipedia Asian Month User Group|Wikipedia Asian Month User Group]] * [[:m:Wikimedia Small Projects in Spanish|Wikimedia Small Projects in Spanish]] * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije]] opgt9jx4acit3r3xqnogacq8fi21nxn 0 4718181 42715871 42512446 2026-11-02T14:37:05Z Edgar Allan Poe 29250 42715871 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Album | Name = Lost God of SASORI | Type = EP | Longtype = | Izvođač/ica = [[Ling tosite sigure]] | image = Lost_God_of_SASORI.jpg | Veličina_slike = | Caption = | Datum = [[22. listopada]] [[2025.]] | Snimanje = | Žanr = [[post-punk]] | Trajanje = 16:31 | Jezik = [[japanski jezik]] | Izdavač = [[Sony Music Labels]] | Producent = | Recenzije = | Kompilovao = | Hronologija = | Album_prije = [[PSYCHO-PASS：Cutting the Digital Domination]] | Ime_albuma = [[Lost God of SASORI]] | Album_poslije = [[失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan]] | godina0 = ([[2023.]]) | godina = ([[2025.]]) | godina2 = ([[2026.]]) | Misc = }} '''''Lost God of SASORI''''' je [[EP]] [[japan]]skog [[post-punk]] benda [[Ling tosite sigure]] koji je premijerno objavljen [[22. listopada]] [[2025.]] godine. Bio je to drugi [[EP]] u historiji benda, nakon EP-a ''[[Feeling Your UFO]]'', koji je izašao [[2006.]] godine. Uz to, ''Lost God of SASORI'' bio je jedini materijal što ga je bend izdao tijekom [[2025.]] godine, a uslijedio je nakon singla "[[Trrrrrrrrrrrrrrrrrrrue Lies]]" iz [[2024.]] godine te plodne [[2023.]] godine, kada su izašli album ''[[last aurorally]]'', kompilacija ''[[PSYCHO-PASS：Cutting the Digital Domination]]'' i dva singla. Sony Music je izdao EP. Na EP-u se našlo ukupno pet novih pjesama, među kojima je i "[[Loo% Who%]]", prva pjesma na EP-u, a koja je korištena kao odjavna špica za anime ''[[Gnosia]]'', koji je s emitiranjem započeo [[12. listopada]] [[2025.]] godine; ipak, "[[Loo% Who%]]" nije izdan kao samostalni singl, iako je izdan videospot. Ostale četiri pjesme nove su i nisu ranije objavljene, s tim da je peta pjesma zapravo ''bonus track'' koji predstavlja poseban [[TK from 凛として時雨|TK-jev]] anime miks pjesme "[[Loo% Who%]]". ==Popis pjesama== {{Tracklist | collapsed = | headline = | extra_column = | total_length = 16:31 | all_music = | writing_credits = | lyrics_credits = | music_credits = | title1 = [[Loo% Who%]] | note1 = TVアニメ『グノーシア』エンディングテーマ | writer1 = | lyrics1 = | music1 = | extra1 = | length1 = 4:08 | title2 = [[Sα.SO.RI.]] | note2 = | writer2 = | lyrics2 = | music2 = | extra2 = | length2 = 3:02 | title3 = [[sick mind B rain]] | note3 = | writer3 = | lyrics3 = | music3 = | extra3 = | length3 = 4:52 | title4 = [[Black Sparkle]] | note4 = | writer4 = | lyrics4 = | music4 = | extra4 = | length4 = 4:28 | title5 = [[Loo% Who%|Loo% Who% -GN%SIA Mixed by TK-]] | note5 = B%NUS TR%CK | writer5 = | lyrics5 = | music5 = | extra5 = | length5 = | title6 = | note6 = | writer6 = | lyrics6 = | music6 = | extra6 = | length6 = | title7 = | note7 = | writer7 = | lyrics7 = | music7 = | extra7 = | length7 = | title8 = | note8 = | writer8 = | lyrics8 = | music8 = | extra8 = | length8 = | title9 = | note9 = | writer9 = | lyrics9 = | music9 = | extra9 = | length9 = | title10 = | note10 = | writer10 = | lyrics10 = | music10 = | extra10 = | length10 = | title11 = | note11 = | writer11 = | lyrics11 = | music11 = | extra11 = | length11 = | title12 = | note12 = | writer12 = | lyrics12 = | music12 = | extra12 = | length12 = }} == Vanjske veze == *[http://www.sigure.jp/disco/ Diskografija] {{Ling Tosite Sigure}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure]] [[Kategorija:Albumi 2025.]] ioepu823r6z47i91r56higoxg700w61 10 4719474 42715993 42550654 2026-11-03T02:48:41Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Wikiostava u tekstu]] 42715993 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Wikiostava u tekstu]] 2eqtybp5udcvsb9jto1dlqsket1q9bb 10 4720137 42715971 42584912 2026-11-03T02:28:46Z Aca 108187 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Ostava]] na [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 42715971 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 737ujxt0jy7c9y3yslj7jbo6xhe9mr3 10 4720556 42715927 42563972 2026-11-02T23:13:41Z Vipz 151311 42715927 sanitized-css text/css .panel-shwiki { width: 99%; color: var(--color-base, #202122); background: var(--background-color-base, #fff); border: 1px solid var(--border-color-subtle, #c8ccd1); border-radius: 2px; overflow: hidden; box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.22); } .panel-shwiki__head { overflow: hidden; } .panel-shwiki__heading { display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: center; gap: 16px; padding: 24px 16px; } .panel-shwiki__titles { flex: 1 1 auto; min-width: 0; } .panel-shwiki__header { font-size: 250%; font-family: 'Linux Libertine', Georgia, Times, serif; line-height: 1.2em; color: var(--color-emphasized, #101418); } .panel-shwiki__subheader { font-size: 125%; margin-top: 10px; line-height: 1.2em; color: var(--color-neutral, #404244); } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) { flex: 0 1 auto; min-width: 0; max-width: 40%; float: none; clear: none; margin: 0; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-left { order: -1; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-center { flex-basis: 100%; max-width: 100%; text-align: center; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) img { display: block; width: auto; height: auto; max-width: 100%; max-height: 100px; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-center img { margin-right: auto; margin-left: auto; } .panel-shwiki__heading > figure figcaption:empty { display: none; } .panel-shwiki__intro { margin-top: 12px; margin-left: 16px; margin-right: 16px; line-height: 1.6; } .panel-shwiki__body { margin-top: 16px; padding: 0 16px 16px; } .panel-shwiki__footer { padding: 12px 16px 14px; background: rgba(127, 127, 127, 0.06); } html.skin-theme-clientpref-night .panel-shwiki { box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.5); } html.skin-theme-clientpref-night .panel-shwiki__footer { background: rgba(255, 255, 255, 0.05); } @media (prefers-color-scheme: dark) { html.skin-theme-clientpref-os .panel-shwiki { box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.5); } html.skin-theme-clientpref-os .panel-shwiki__footer { background: rgba(255, 255, 255, 0.05); } } .section-blue .mw-heading2, .section-blue h2, .section-blue .mw-heading3, .section-blue h3 { border-bottom-color: #2B72A1; } .section-green .mw-heading2, .section-green h2, .section-green .mw-heading3, .section-green h3 { border-bottom-color: #419C6F; } .section-red .mw-heading2, .section-red h2, .section-red .mw-heading3, .section-red h3 { border-bottom-color: #9C3334; } .section-blue .mw-heading2 h2, .section-blue .mw-heading3 h3, .section-green .mw-heading2 h2, .section-green .mw-heading3 h3, .section-red .mw-heading2 h2, .section-red .mw-heading3 h3 { border-bottom: 0; } .info-columns { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 2em; align-items: flex-start; } .info-columns__col { flex: 1 1 320px; min-width: 0; } .info-columns__col > :first-child { margin-top: 0; } @media (max-width: 720px) { .panel-shwiki__heading { display: block; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) { display: block; max-width: 100%; margin: 16px 0 0; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) img { margin-right: auto; margin-left: auto; } .info-columns { display: block; } .info-columns__col + .info-columns__col { margin-top: 1.5em; } } 73ha0zoyypx7o91lzb8gn3u23ht8xn6 42716007 42715927 2026-11-03T05:52:02Z Vipz 151311 42716007 sanitized-css text/css .panel-shwiki { width: 99%; color: var(--color-base, #202122); background: var(--background-color-base, #fff); border: 1px solid var(--border-color-subtle, #c8ccd1); border-radius: 2px; overflow: hidden; box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.22); } .panel-shwiki__head { overflow: hidden; } .panel-shwiki__heading { display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: flex-start; gap: 16px; padding: 24px 16px 5px; } .panel-shwiki__titles { flex: 1 1 0; min-width: 0; } .panel-shwiki__header { font-size: 250%; font-family: 'Linux Libertine', Georgia, Times, serif; line-height: 1.2em; color: var(--color-emphasized, #101418); } .panel-shwiki__subheader { font-size: 125%; margin-top: 10px; line-height: 1.2em; color: var(--color-neutral, #404244); } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) { flex: 0 1 auto; min-width: 0; max-width: 45%; float: none; clear: none; margin: 0 24px 0 0; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-left, .panel-shwiki__heading > .mw-halign-center { margin-right: 0; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) img { display: block; max-width: 100%; max-height: 100px; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-center img { margin-right: auto; margin-left: auto; } .panel-shwiki__heading > figure figcaption:empty { display: none; } .panel-shwiki__intro { margin-top: 12px; margin-left: 16px; margin-right: 16px; line-height: 1.6; } .panel-shwiki__body { margin-top: 16px; padding: 0 16px 16px; } .panel-shwiki__footer { padding: 12px 16px 14px; background: rgba(127, 127, 127, 0.06); } html.skin-theme-clientpref-night .panel-shwiki { box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.5); } html.skin-theme-clientpref-night .panel-shwiki__footer { background: rgba(255, 255, 255, 0.05); } @media (prefers-color-scheme: dark) { html.skin-theme-clientpref-os .panel-shwiki { box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.5); } html.skin-theme-clientpref-os .panel-shwiki__footer { background: rgba(255, 255, 255, 0.05); } } .section-blue .mw-heading2, .section-blue h2, .section-blue .mw-heading3, .section-blue h3 { border-bottom-color: #2B72A1; } .section-green .mw-heading2, .section-green h2, .section-green .mw-heading3, .section-green h3 { border-bottom-color: #419C6F; } .section-red .mw-heading2, .section-red h2, .section-red .mw-heading3, .section-red h3 { border-bottom-color: #9C3334; } .section-blue .mw-heading2 h2, .section-blue .mw-heading3 h3, .section-green .mw-heading2 h2, .section-green .mw-heading3 h3, .section-red .mw-heading2 h2, .section-red .mw-heading3 h3 { border-bottom: 0; } .info-columns { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 2em; align-items: flex-start; } .info-columns__col { flex: 1 1 320px; min-width: 0; } .info-columns__col > :first-child { margin-top: 0; } @media (max-width: 840px) { .panel-shwiki__heading { display: block; text-align: center; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) { display: flex; flex-direction: column; align-items: center; width: 100%; max-width: 100%; margin: 16px 0 0; text-align: center; } } @media (max-width: 720px) { .panel-shwiki__intro { overflow-x: auto; } .info-columns { display: block; } .info-columns__col + .info-columns__col { margin-top: 1.5em; } } g33ad2zqw82msx2ged34v3vqvcyt030 42716014 42716007 2026-11-03T06:06:13Z Vipz 151311 42716014 sanitized-css text/css .panel-shwiki { width: 99%; color: var(--color-base, #202122); background: var(--background-color-base, #fff); border: 1px solid var(--border-color-subtle, #c8ccd1); border-radius: 2px; overflow: hidden; box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.22); } .panel-shwiki__head { overflow: hidden; } .panel-shwiki__heading { display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: flex-start; gap: 16px; padding: 24px 16px 5px; } .panel-shwiki__titles { flex: 1 1 0; min-width: 0; } .panel-shwiki__header { font-size: 250%; font-family: 'Linux Libertine', Georgia, Times, serif; line-height: 1.2em; color: var(--color-emphasized, #101418); } .panel-shwiki__subheader { font-size: 125%; margin-top: 10px; line-height: 1.2em; color: var(--color-neutral, #404244); } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) { flex: 0 0 auto; min-width: 0; float: none; clear: none; margin: 0 24px 0 0; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-left, .panel-shwiki__heading > .mw-halign-center { margin-right: 0; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) img { display: block; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-center img { margin-right: auto; margin-left: auto; } .panel-shwiki__heading > figure figcaption:empty { display: none; } .panel-shwiki__intro { margin-top: 12px; margin-left: 16px; margin-right: 16px; line-height: 1.6; } .panel-shwiki__body { margin-top: 16px; padding: 0 16px 16px; } .panel-shwiki__footer { padding: 12px 16px 14px; background: rgba(127, 127, 127, 0.06); } html.skin-theme-clientpref-night .panel-shwiki { box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.5); } html.skin-theme-clientpref-night .panel-shwiki__footer { background: rgba(255, 255, 255, 0.05); } @media (prefers-color-scheme: dark) { html.skin-theme-clientpref-os .panel-shwiki { box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.5); } html.skin-theme-clientpref-os .panel-shwiki__footer { background: rgba(255, 255, 255, 0.05); } } .section-blue .mw-heading2, .section-blue h2, .section-blue .mw-heading3, .section-blue h3 { border-bottom-color: #2B72A1; } .section-green .mw-heading2, .section-green h2, .section-green .mw-heading3, .section-green h3 { border-bottom-color: #419C6F; } .section-red .mw-heading2, .section-red h2, .section-red .mw-heading3, .section-red h3 { border-bottom-color: #9C3334; } .section-blue .mw-heading2 h2, .section-blue .mw-heading3 h3, .section-green .mw-heading2 h2, .section-green .mw-heading3 h3, .section-red .mw-heading2 h2, .section-red .mw-heading3 h3 { border-bottom: 0; } .info-columns { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 2em; align-items: flex-start; } .info-columns__col { flex: 1 1 320px; min-width: 0; } .info-columns__col > :first-child { margin-top: 0; } @media (max-width: 840px) { .panel-shwiki__heading { display: block; text-align: center; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) { display: flex; flex-direction: column; align-items: center; width: 100%; max-width: 100%; margin: 16px 0 0; text-align: center; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) img { max-width: 100%; height: auto; } } @media (max-width: 720px) { .panel-shwiki__intro { overflow-x: auto; } .info-columns { display: block; } .info-columns__col + .info-columns__col { margin-top: 1.5em; } } m7s0ri81uwrsmf4fzhr80n9x30i3mgu 42716019 42716014 2026-11-03T06:15:25Z Vipz 151311 42716019 sanitized-css text/css .panel-shwiki { width: 99%; color: var(--color-base, #202122); background: var(--background-color-base, #fff); border: 1px solid var(--border-color-subtle, #c8ccd1); border-radius: 2px; overflow: hidden; box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.22); } .panel-shwiki__head { overflow: hidden; } .panel-shwiki__heading { display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: flex-start; gap: 16px; padding: 24px 16px 5px; } .panel-shwiki__titles { flex: 1 1 0; min-width: 0; } .panel-shwiki__header { font-size: 250%; font-family: 'Linux Libertine', Georgia, Times, serif; line-height: 1.2em; color: var(--color-emphasized, #101418); } .panel-shwiki__subheader { font-size: 125%; margin-top: 10px; line-height: 1.2em; color: var(--color-neutral, #404244); } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) { flex: 0 0 auto; float: none; clear: none; margin: 0 24px 0 0; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-left { order: -1; margin-right: 0; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-center { flex-basis: 100%; max-width: 100%; margin-right: 0; text-align: center; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) img { display: block; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-center img { margin-right: auto; margin-left: auto; } .panel-shwiki__heading > figure figcaption:empty { display: none; } .panel-shwiki__intro { margin-top: 12px; margin-left: 16px; margin-right: 16px; line-height: 1.6; } .panel-shwiki__body { margin-top: 16px; padding: 0 16px 16px; } .panel-shwiki__footer { padding: 12px 16px 14px; background: rgba(127, 127, 127, 0.06); } html.skin-theme-clientpref-night .panel-shwiki { box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.5); } html.skin-theme-clientpref-night .panel-shwiki__footer { background: rgba(255, 255, 255, 0.05); } @media (prefers-color-scheme: dark) { html.skin-theme-clientpref-os .panel-shwiki { box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.5); } html.skin-theme-clientpref-os .panel-shwiki__footer { background: rgba(255, 255, 255, 0.05); } } .section-blue .mw-heading2, .section-blue h2, .section-blue .mw-heading3, .section-blue h3 { border-bottom-color: #2B72A1; } .section-green .mw-heading2, .section-green h2, .section-green .mw-heading3, .section-green h3 { border-bottom-color: #419C6F; } .section-red .mw-heading2, .section-red h2, .section-red .mw-heading3, .section-red h3 { border-bottom-color: #9C3334; } .section-blue .mw-heading2 h2, .section-blue .mw-heading3 h3, .section-green .mw-heading2 h2, .section-green .mw-heading3 h3, .section-red .mw-heading2 h2, .section-red .mw-heading3 h3 { border-bottom: 0; } .info-columns { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 2em; align-items: flex-start; } .info-columns__col { flex: 1 1 320px; min-width: 0; } .info-columns__col > :first-child { margin-top: 0; } @media (max-width: 840px) { .panel-shwiki__heading { display: block; text-align: center; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) { display: flex; flex-direction: column; align-items: center; width: 100%; max-width: 100%; margin: 16px 0 0; text-align: center; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) img { max-width: 100%; height: auto; } } @media (max-width: 720px) { .panel-shwiki__intro { overflow-x: auto; } .info-columns { display: block; } .info-columns__col + .info-columns__col { margin-top: 1.5em; } } g15cmdojeu3e8xtp60mm267add772u2 42716020 42716019 2026-11-03T06:27:36Z Vipz 151311 42716020 sanitized-css text/css .panel-shwiki { width: 99%; color: var(--color-base, #202122); background: var(--background-color-base, #fff); border: 1px solid var(--border-color-subtle, #c8ccd1); border-radius: 2px; overflow: hidden; box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.22); } .panel-shwiki__head { overflow: hidden; } .panel-shwiki__heading { display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: flex-start; gap: 16px; padding: 24px 16px 0; } .panel-shwiki__titles { flex: 1 1 0; min-width: 0; } .panel-shwiki__header { font-size: 250%; font-family: 'Linux Libertine', Georgia, Times, serif; line-height: 1.2em; color: var(--color-emphasized, #101418); } .panel-shwiki__subheader { font-size: 125%; margin-top: 10px; padding-bottom: 24px; line-height: 1.2em; color: var(--color-neutral, #404244); } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) { flex: 0 0 auto; float: none; clear: none; margin: 0 24px 0 0; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-left { order: -1; margin-right: 0; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-center { flex-basis: 100%; max-width: 100%; margin-right: 0; text-align: center; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) img { display: block; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-center img { margin-right: auto; margin-left: auto; } .panel-shwiki__heading > figure figcaption:empty { display: none; } .panel-shwiki__intro { margin-top: 12px; margin-left: 16px; margin-right: 16px; line-height: 1.6; } .panel-shwiki__body { margin-top: 16px; padding: 0 16px 16px; } .panel-shwiki__footer { padding: 12px 16px 14px; background: rgba(127, 127, 127, 0.06); } html.skin-theme-clientpref-night .panel-shwiki { box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.5); } html.skin-theme-clientpref-night .panel-shwiki__footer { background: rgba(255, 255, 255, 0.05); } @media (prefers-color-scheme: dark) { html.skin-theme-clientpref-os .panel-shwiki { box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.5); } html.skin-theme-clientpref-os .panel-shwiki__footer { background: rgba(255, 255, 255, 0.05); } } .section-blue .mw-heading2, .section-blue h2, .section-blue .mw-heading3, .section-blue h3 { border-bottom-color: #2B72A1; } .section-green .mw-heading2, .section-green h2, .section-green .mw-heading3, .section-green h3 { border-bottom-color: #419C6F; } .section-red .mw-heading2, .section-red h2, .section-red .mw-heading3, .section-red h3 { border-bottom-color: #9C3334; } .section-blue .mw-heading2 h2, .section-blue .mw-heading3 h3, .section-green .mw-heading2 h2, .section-green .mw-heading3 h3, .section-red .mw-heading2 h2, .section-red .mw-heading3 h3 { border-bottom: 0; } .info-columns { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 2em; align-items: flex-start; } .info-columns__col { flex: 1 1 320px; min-width: 0; } .info-columns__col > :first-child { margin-top: 0; } @media (max-width: 840px) { .panel-shwiki__heading { display: block; text-align: center; padding-bottom: 5px; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) { display: flex; flex-direction: column; align-items: center; width: 100%; max-width: 100%; margin: 16px 0 0; text-align: center; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) img { max-width: 100%; height: auto; } .panel-shwiki__subheader { padding-bottom: 0; } } @media (max-width: 720px) { .panel-shwiki__intro { overflow-x: auto; } .info-columns { display: block; } .info-columns__col + .info-columns__col { margin-top: 1.5em; } } aqqmv06b2k2zdovrocjlgfllazr0n36 42716028 42716020 2026-11-03T07:11:17Z Vipz 151311 42716028 sanitized-css text/css .panel-shwiki { width: 99%; color: var(--color-base, #202122); background: var(--background-color-base, #fff); border: 1px solid var(--border-color-subtle, #c8ccd1); border-radius: 2px; overflow: hidden; box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.22); } .panel-shwiki__head { overflow: hidden; } .panel-shwiki__heading { display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: flex-start; gap: 16px; padding: 24px 16px 0; } .panel-shwiki__titles { flex: 1 1 0; min-width: 0; } .panel-shwiki__header { font-size: 250%; font-family: 'Linux Libertine', Georgia, Times, serif; line-height: 1.2em; color: var(--color-emphasized, #101418); } .panel-shwiki__subheader { font-size: 125%; margin-top: 10px; padding-bottom: 24px; line-height: 1.2em; color: var(--color-neutral, #404244); } .panel-shwiki__head--with-divider .panel-shwiki__heading, .panel-shwiki__head--with-divider .panel-shwiki__subheader { padding-bottom: 0; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) { flex: 0 0 auto; float: none; clear: none; margin: 0 24px 0 0; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-left { order: -1; margin-right: 0; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-center { flex-basis: 100%; max-width: 100%; margin-right: 0; text-align: center; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) img { display: block; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-center img { margin-right: auto; margin-left: auto; } .panel-shwiki__heading > figure figcaption:empty { display: none; } .panel-shwiki__divider { margin: 1em 16px 0; padding-bottom: 24px; font-size: 125%; } .panel-shwiki__divider hr { margin: 0; } .panel-shwiki__intro { margin-top: 12px; margin-left: 16px; margin-right: 16px; line-height: 1.6; } .panel-shwiki__body { margin-top: 16px; padding: 0 16px 16px; } .panel-shwiki__footer { padding: 12px 16px 14px; background: rgba(127, 127, 127, 0.06); } html.skin-theme-clientpref-night .panel-shwiki { box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.5); } html.skin-theme-clientpref-night .panel-shwiki__footer { background: rgba(255, 255, 255, 0.05); } @media (prefers-color-scheme: dark) { html.skin-theme-clientpref-os .panel-shwiki { box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.5); } html.skin-theme-clientpref-os .panel-shwiki__footer { background: rgba(255, 255, 255, 0.05); } } .section-blue .mw-heading2, .section-blue h2, .section-blue .mw-heading3, .section-blue h3 { border-bottom-color: #2B72A1; } .section-green .mw-heading2, .section-green h2, .section-green .mw-heading3, .section-green h3 { border-bottom-color: #419C6F; } .section-red .mw-heading2, .section-red h2, .section-red .mw-heading3, .section-red h3 { border-bottom-color: #9C3334; } .section-blue .mw-heading2 h2, .section-blue .mw-heading3 h3, .section-green .mw-heading2 h2, .section-green .mw-heading3 h3, .section-red .mw-heading2 h2, .section-red .mw-heading3 h3 { border-bottom: 0; } .info-columns { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 2em; align-items: flex-start; } .info-columns__col { flex: 1 1 320px; min-width: 0; } .info-columns__col > :first-child { margin-top: 0; } @media (max-width: 840px) { .panel-shwiki__heading { display: block; text-align: center; padding-bottom: 5px; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) { display: flex; flex-direction: column; align-items: center; width: 100%; max-width: 100%; margin: 16px 0 0; text-align: center; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) img { max-width: 100%; height: auto; } .panel-shwiki__subheader { padding-bottom: 0; } } @media (max-width: 720px) { .panel-shwiki__intro { overflow-x: auto; } .info-columns { display: block; } .info-columns__col + .info-columns__col { margin-top: 1.5em; } } fnipi7m64v0dzsqogoqog0irpkqycic 42716041 42716028 2026-11-03T07:21:22Z Vipz 151311 42716041 sanitized-css text/css .panel-shwiki { width: 99%; color: var(--color-base, #202122); background: var(--background-color-base, #fff); border: 1px solid var(--border-color-subtle, #c8ccd1); border-radius: 2px; overflow: hidden; box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.22); } .panel-shwiki__head { overflow: hidden; } .panel-shwiki__heading { display: flex; flex-wrap: wrap; align-items: flex-start; gap: 16px; padding: 24px 16px 0; } .panel-shwiki__titles { flex: 1 1 0; min-width: 0; } .panel-shwiki__header { font-size: 250%; font-family: 'Linux Libertine', Georgia, Times, serif; line-height: 1.2em; color: var(--color-emphasized, #101418); } .panel-shwiki__subheader { font-size: 125%; margin-top: 10px; padding-bottom: 24px; line-height: 1.2em; color: var(--color-neutral, #404244); } .panel-shwiki__head--with-divider .panel-shwiki__heading, .panel-shwiki__head--with-divider .panel-shwiki__subheader { padding-bottom: 0; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) { flex: 0 0 auto; float: none; clear: none; margin: 0 24px 0 0; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-left { order: -1; margin-right: 0; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-center { flex-basis: 100%; max-width: 100%; margin-right: 0; text-align: center; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) img { display: block; } .panel-shwiki__heading > .mw-halign-center img { margin-right: auto; margin-left: auto; } .panel-shwiki__heading > figure figcaption:empty { display: none; } .panel-shwiki__divider { margin: 0 16px; padding-bottom: 24px; font-size: 125%; } .panel-shwiki__divider hr { margin: 0; } .panel-shwiki__intro { margin-top: 12px; margin-left: 16px; margin-right: 16px; line-height: 1.6; } .panel-shwiki__body { margin-top: 16px; padding: 0 16px 16px; } .panel-shwiki__footer { padding: 12px 16px 14px; background: rgba(127, 127, 127, 0.06); } html.skin-theme-clientpref-night .panel-shwiki { box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.5); } html.skin-theme-clientpref-night .panel-shwiki__footer { background: rgba(255, 255, 255, 0.05); } @media (prefers-color-scheme: dark) { html.skin-theme-clientpref-os .panel-shwiki { box-shadow: 0 0 6px rgba(0, 0, 0, 0.5); } html.skin-theme-clientpref-os .panel-shwiki__footer { background: rgba(255, 255, 255, 0.05); } } .section-blue .mw-heading2, .section-blue h2, .section-blue .mw-heading3, .section-blue h3 { border-bottom-color: #2B72A1; } .section-green .mw-heading2, .section-green h2, .section-green .mw-heading3, .section-green h3 { border-bottom-color: #419C6F; } .section-red .mw-heading2, .section-red h2, .section-red .mw-heading3, .section-red h3 { border-bottom-color: #9C3334; } .section-blue .mw-heading2 h2, .section-blue .mw-heading3 h3, .section-green .mw-heading2 h2, .section-green .mw-heading3 h3, .section-red .mw-heading2 h2, .section-red .mw-heading3 h3 { border-bottom: 0; } .info-columns { display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 2em; align-items: flex-start; } .info-columns__col { flex: 1 1 320px; min-width: 0; } .info-columns__col > :first-child { margin-top: 0; } @media (max-width: 840px) { .panel-shwiki__heading { display: block; text-align: center; padding-bottom: 5px; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) { display: flex; flex-direction: column; align-items: center; width: 100%; max-width: 100%; margin: 16px 0 0; text-align: center; } .panel-shwiki__heading > :not(.panel-shwiki__titles) img { max-width: 100%; height: auto; } .panel-shwiki__subheader { padding-bottom: 0; } } @media (max-width: 720px) { .panel-shwiki__intro { overflow-x: auto; } .info-columns { display: block; } .info-columns__col + .info-columns__col { margin-top: 1.5em; } } aszf5li6noyq0rq3kszl4enbd7xetk2 10 4720557 42715925 42692573 2026-11-02T23:09:08Z Vipz 151311 42715925 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Šablon:Panel za uređivačke akcije/styles.css" /> <div class="panel-shwiki"> <div class="panel-shwiki__head"{{#if:{{{stil-zaglavlja|}}}| style="{{{stil-zaglavlja}}}"}}> <div class="panel-shwiki__heading"> <div class="panel-shwiki__titles"> <div class="panel-shwiki__header">{{{naslov|naslov}}}</div> <div class="panel-shwiki__subheader">{{{podnaslov|podnaslov}}}</div> </div>{{{slika|}}} </div> {{#if:{{{uvod|}}}| <div class="panel-shwiki__intro"> {{{uvod}}} </div> }} </div> <div class="panel-shwiki__middle"> <div class="panel-shwiki__body"> {{{tijelo|{{lorem ipsum}}}}} </div> </div> {{#if:{{{podnožje|}}}| <div class="panel-shwiki__footer"> {{{podnožje}}} </div> }} </div><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> fyz85g2apop3ariw2uitij1q52mwinz 42715926 42715925 2026-11-02T23:09:48Z Vipz 151311 42715926 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Šablon:Panel za uređivačke akcije/styles.css" /> <div class="panel-shwiki"> <div class="panel-shwiki__head"{{#if:{{{stil-zaglavlja|}}}| style="{{{stil-zaglavlja}}}"}}> <div class="panel-shwiki__heading"> <div class="panel-shwiki__titles"> <div class="panel-shwiki__header">{{{naslov|naslov}}}</div> <div class="panel-shwiki__subheader">{{{podnaslov|podnaslov}}}</div> </div>{{{slika|}}} </div> {{#if:{{{uvod|}}}| <div class="panel-shwiki__intro"> {{{uvod}}} </div> }} </div> <div class="panel-shwiki__middle"> <div class="panel-shwiki__body"> {{{tijelo|{{lorem ipsum}}}}} </div> </div> {{#if:{{{podnožje|}}}| <div class="panel-shwiki__footer"> {{{podnožje}}} </div> }} </div><noinclude> {{dokumentacija|content={{Koristi TemplateStyles}}}} </noinclude> 604zlhyd6c0xcpeu4er93gcbefj42m1 42716027 42715926 2026-11-03T07:10:42Z Vipz 151311 + razdjelnica 42716027 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Šablon:Panel za uređivačke akcije/styles.css" /> <div class="panel-shwiki"> <div class="panel-shwiki__head{{#if:{{{razdjelnica|}}}| panel-shwiki__head--with-divider}}"{{#if:{{{stil-zaglavlja|}}}| style="{{{stil-zaglavlja}}}"}}> <div class="panel-shwiki__heading"> <div class="panel-shwiki__titles"> <div class="panel-shwiki__header">{{{naslov|naslov}}}</div> <div class="panel-shwiki__subheader">{{{podnaslov|podnaslov}}}</div> </div>{{{slika|}}} </div> {{#if:{{{razdjelnica|}}}| <div class="panel-shwiki__divider"> {{{razdjelnica}}} </div> }} {{#if:{{{uvod|}}}| <div class="panel-shwiki__intro"> {{{uvod}}} </div> }} </div> <div class="panel-shwiki__middle"> <div class="panel-shwiki__body"> {{{tijelo|{{lorem ipsum}}}}} </div> </div> {{#if:{{{podnožje|}}}| <div class="panel-shwiki__footer"> {{{podnožje}}} </div> }} </div><noinclude> {{dokumentacija|content={{Koristi TemplateStyles}}}} </noinclude> bn2swkbmn2l29x2fnzrlsoargpo1unt 4 4720576 42716043 42604197 2026-11-03T07:22:28Z Vipz 151311 42716043 wikitext text/x-wiki {{Panel za uređivačke akcije | slika = [[Datoteka:CEE Spring CEE.svg|x80px|alt=CEE Spring]] | naslov = CEE Proljeće 2026. | podnaslov = uređivačka akcija od 21. marta do 31. maja | razdjelnica = <hr style="height: 0.4em; background: linear-gradient(to right, #2B72A1 0%, #2B72A1 33%, #419C6F 33%, #419C6F 67%, #9C3334 67%, #9C3334 100%);"> | uvod = '''CEE Proljeće''' ({{jez-en|CEE Spring}}) je uređivačka akcija, kampanja, i takmičenje posvećeno dizanju količine i kvalitete slobodnog znanja o temama iz [[Srednja Evropa|srednje]] i [[Istočna Evropa|istočne Evrope]] ({{jez|en|Central and Eastern Europe}}; CEE), te povećanju saradnje između obuhvaćenih zajednica. U organizaciji grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] i raznih Wikimedijinih ogranaka i zajednica na području srednje i istočne Evrope, od 21. marta do 31. maja svake godine učesnici ove kampanje pisaju nove ili značajno dopunjavaju postojeće članke o raznovrsnim temama koje su na određen način povezane sa zemljama ove regije (historija, kultura, tradicija, muzika, sport, ekonomija, ljudi) na različitim jezičnim izdanjima Wikipedije. Ovogodišnje izdanje CEE Proljeća na [[Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku|srpskohrvatskoj Wikipediji]] organizira se pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], koja je zajednici obezbjedila sredstva u iznosu od '''400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada'''.{{efn|{{slink|Wikipedija:Pijaca|Financijski poticaj za CEE Spring 2026}}}} Sve učesnike i učesnice ovog takmičenja molimo da pažljivo pročitaju pravila i smjernice. | tijelo = <div class="section-blue"> == Pravila i smjernice == </div> * Svi registrovani korisnici mogu da učestvuju u takmičenju. * Učesnici se za takmičenje mogu prijaviti unošenjem potpisa u odjeljak {{slink||Učesnici}}. Prijave su otvorene sve do završetka takmičenja. * Učesnici imaju slobodu u izboru članaka o kojima će pisati. * Na stranice za razgovor svih članaka obrađenih u sklopu takmičenja treba postaviti šablon: {{veza do šablona|CEE Spring 2026}}. Učesnici su dužni šablon popuniti odgovarajućim podacima; obvezno pogledajte dokumentaciju šablona. Koristeći ove podatke lokalni organizator periodično ažurira evidenciju doprinosa koja se nalazi u odjeljku {{slink||Statistika}}. * Novi sadržaj mora zadovoljavati sljedeće kriterije: ** ukupno je dodano više od 4000 bajtova; ** nebrojeći reference i akcesorne elemente{{efn|Informativni okviri, opisi slika, i sl.}}, dodano je više od 2000 bajtova; ** poštiva [[WP:Pravila i smjernice|pravila i smjernice]] srpskohrvatske Wikipedije, uključujući između ostalog enciklopedijski stil pisanja, navođenje [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanih izvora]] i poštivanje [[WP:Značaj|kriterija značaja]]; * <!-- Članovi žirija --> {{slink||Organizatori}} takmičenja evidentirane doprinose ocjenjuju i po završetku takmičenja objavljivaju tablicu rezultata. * Organizatori takmičenja pregledat će sve članke i ocijeniti ukupni doprinos svakog učesnika takmičenja. Članci za koje se utvrdi da nisu tema takmičenja bit će izuzeti iz ocjenjivanja. ** Prilikom ocjenjivanja, u obzir ulaze količina i kvaliteta doprinesenog sadržaja, reference do vjerodostojnih izvora, informativni okviri, slike i smislen raspored. * Lokalne novčane nagrade se dijele prema predlošku u odjeljku {{slink||Nagrade}}. * Organizatori takmičenja mogu učestvovati, ali su izvan rangiranja takmičenja i nemaju pravo na nagradu. * Sva pitanja ili zahtjeve za pomoć možete postaviti na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col"> <div class="section-green"> == Šta je dozvoljeno? == </div> * Obavještavati druge korisnike o takmičenju i pozivati ih da se priključe. * Doprinositi uređivačkoj akciji u bilo kojem opsegu, neovisno o kriterijima koji se odnose na takmičenje koje nosi nagrade. Takve doprinose označite postavljanjem parametra {{para|takmičenje|ne}} prilikom umetanja šablona {{tl|CEE Spring 2026}} na odgovarajuću stranicu za razgovor. * Doprinositi bez registracije računa. Takvi se doprinosi, međutim, ne mogu nagrađivati. </div> <div class="info-columns__col"> <div class="section-red"> == Na što pripaziti? == </div> * U takmičenje ne ulazi sadržaj izrađen botovima, niti mašinski prevedeni tekstovi. * U takmičenje ne ulazi sadržaj [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prebačen]] sa srodnojezičnih Wikipedija: [[Wikipedija na bosanskom jeziku|bosanske]], [[Wikipedija na hrvatskom jeziku|hrvatske]] ili [[Wikipedija na srpskom jeziku|srpske]]. * U takmičenje ulazi sadržaj koji je autor izradio i objavio na drugom projektu tokom CEE Proljeća 2026, ali ne ulazi sadržaj koji je umjesto autora prenijela druga osoba. * Evidenciju radi svaki učesnik za sebe, što podrazumijeva postavljanje šablona {{tl|CEE Spring 2026}} na stranice za razgovor odgovarajućih članaka. </div> </div> == Teme u fokusu i podtakmičenja == Doprinositi možete o bilo kojoj temi, a također možete doprinositi o sljedećim temama u fokusu odnosno podtakmičenjima: * od 21. marta do 31. maja: [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026/CEE žene|Kampanja CEE žene]], u suradnji s neformalnom grupom wikimedijalki/ca, a zahvaća BS, HR i SH Wikipedije, Wikipodatke i Commons.{{efn|Ovo podtakmičenje nudi zasebne nagrade. Pogledajte više na: [[:m:CEE Women Campaign 2026/applications/CEE Women 2026: Multi-Wiki Edit-a-thon & Training (HR + EN/SH/BS) with Wikidata & Commons]]}} ** {{plainlink|https://scheherazade-temp.toolforge.org/?lang{{=}}sh|Scheherazade}} – alat za otkrivanje ženskih biografija koje nedostaju na srpskohrvatskoj Wikipediji. * od 1. aprila do 15. aprila: [[:m:International Roma Day Edit-a-thon 2026/sh|Uređivački maraton povodom Svjetskog dana Roma]] s Wikimedijom Srbije. == Nagrade == {{/Nagrade}} == Organizatori == Općenita pitanja o kampanji možete uputiti globalnim organizatorima, koje možete pronaći ovdje: {{slink|m:Wikimedia CEE Spring 2026|International organisers}}. Pitanja koja se odnose na lokalno izdanje ove kampanje mogu se uputiti njegovim organizatorima: * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]), organizator na razini srpskohrvatske Wikipedije. == Učesnici == {{/Učesnici}} {{clickable button|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici|action=edit}}}} == Statistika == {{Codex icon|icon=alert}} Za ažuriranje ovog odjeljka zadužen je {{k|Vipz-bot}}, kojim upravlja lokalni organizator. {{/Statistika}} == Rezultati == {{/Rezultati}} {{Codex icon|info-filled}} Po zaprimanju očitovanja financijskog sponzora, učesnici s najboljim ostvarenim rezultatima bit će obaviješteni o daljnjim koracima vezanim za dodjelu nagrada. | podnožje = <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col"> {{hidden begin|title=Napomene}} {{napomene}} {{hidden end}} </div> <div class="info-columns__col"> {{Prečica|WP:CEE26}} ; Korisni linkovi {{flatlist |class=inline | * Meta-Wiki: [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|Wikimedia CEE Spring 2026]] ** [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026/CEE Women|CEE Women]] ** [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026/List of Articles|Popisi članaka za izradu]] ** [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026/Rules|Globalna pravila i podtakmičenja]] ** [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026/Statistics|Globalna statistika]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikimedia CEE Spring 2026| ]] cczce2o78sdk6u5aaj78wcc70caa4nj 10 4720917 42715896 42577294 2026-11-02T19:46:29Z Maintenance script 76589 Use thumb.wikimedia.org for thumbnails ([[phab:T427465]], Operator: Ladsgroup) 42715896 sanitized-css text/css /** * NOTE: THIS IS A MOBILE-FIRST STYLESHEET. * SO ALL BASE * STYLES ARE FOR MOBILE, * AND DESKTOP STYLES ARE IN A MEDIA QUERY. * * 'cdx-message' * Simple message template. * Copy-cat of Codex. Meant to replace the * giant imposing [[Template:Mbox]], hopefully... * * @license [GPL-2.0+] Codex is copyrighted. * Codex icons are multilicensed with [CC-BY-SA-3.0]. * @attribution Wikimedia contributors. * @source [https://github.com/wikimedia/design-codex/]. * CSS styles copied from Codex cdxMessage on 2025-08-21. * Added to it myself. * * ********************************************** * CHANGE NAMESPACE BELOW ON OTHER WIKIS. * Hide in article namespace on en-wiki. */ @media print { body.ns-0 .tpl-note { display: none !important; } } .tpl-note__wrapper { /* Mobile first! */ display: flex; align-items: flex-start; align-self: center; flex-direction: row; padding: 0; min-width: min-content; width: auto; margin: 4px 0; box-sizing: border-box; position: relative; overflow: hidden; } .tpl-note { /* Mobile first! */ overflow: hidden; color: var(--color-base, #202122); display: block; position: relative; border-radius: 2px; border: 1px solid var(--border-color-base, #a2a9b1); background-color: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); background-image: /* -- [[File: Codex_icon_infoFilled_color-placeholder.svg]] */ url('https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6b/Codex_icon_infoFilled_color-placeholder.svg/60px-Codex_icon_infoFilled_color-placeholder.svg.png'); word-wrap: break-word; flex-grow: 1; font-weight: 400; min-height: 22px; /** Always sync with `padding` in .tpl-note-noimage * (i.e. check if `padding` is the same value) * `padding[-right]` is 12px on cdxMessage. * `padding[-left]` sets padding as distance from message text to the icon which: * = padding of icon to border (value of `background-position`'s first value) * + icon width (value of background-size) * + padding of message text in relation to border (normally value of * padding but Codex keeps this 8px). vvvvvvvvvvvvvvv */ padding: 12px 12px 12px calc(12px + 0.875rem + 6px + 12px); margin: 0; /** The left value gives the icon its left margin `margin-left`. * (background-position: left 12px top 50%;) Previously centered icon vertically-centered. * After an update, the icon was aligned vertically to the horizontal center of the text in the * first row. */ background-position: 12px 14px; /** Last variable is linked to a variable in `padding-left`. * So if changing icon size from 6px to 4px for example, reduce 'padding-left' variable * by 2 points px. */ background-size: calc(0.875rem + 6px) calc(0.875rem + 6px); /* Icon width and height. */ background-repeat: no-repeat; } .tpl-note img[src*="Codex_icon"] { min-height: 22px; } .tpl-note .tpl-note-content > p:first-child { /* Mobile first! */ margin-top: 0; } .tpl-note .tpl-note-content > p:last-child { /* Mobile first! */ margin-bottom: 0; } .tpl-note-content { overflow: scroll; } /* Styling to be applied to NON-mobile screens only. i.e. desktops. */ @media only screen and (min-width: 600px) { /* Right float. */ .tpl-note--style-right { float: right; clear: right; display: flow-root; margin-left: 1em; } .tpl-note--style-mbox { margin-left: 10%; margin-right: 10%; } .tpl-note { min-width: 256px; clear: left; } .tpl-note--style-width-auto { width: fit-content; } } .tpl-note-noimage { background-size: 0 0; background-position: 0; /* Always sync with `padding` in .tpl-note (just minus icon) */ padding: 0px 8px 0px 8px; } @media screen { html.skin-theme-clientpref-night .tpl-note { background-color: transparent; color: inherit; } html.skin-theme-clientpref-night .tpl-note.tpl-note-notice-loud { border-color: #eaecf0; /* border-color-emphasized */ background-image: url('https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7f/Codex_icon_infoFilled_color-a2a9b1.svg/60px-Codex_icon_infoFilled_color-a2a9b1.svg.png'); } } @media screen and (prefers-color-scheme: dark) { /* Dark mode */ html.skin-theme-clientpref-os .tpl-note { background-color: transparent; color: inherit; } html.skin-theme-clientpref-os .tpl-note.tpl-note-notice-loud { border-color: #eaecf0; /* border-color-emphasized */ background-image: url('https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7f/Codex_icon_infoFilled_color-a2a9b1.svg/60px-Codex_icon_infoFilled_color-a2a9b1.svg.png'); } } @supports (overflow-wrap:anywhere) { .tpl-note { word-break: normal; overflow-wrap: break-word; } } .tpl-note-notice-loud { /* Codex Notice but loud */ background-color: var(--background-color-notice-subtle, #eaecf0); /* background-color-notice-subtle [[File:Codex_icon_notice_color-notice.svg]] */ background-image: url('https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Codex_icon_notice_color-notice.svg/60px-Codex_icon_notice_color-notice.svg.png'); border-color: #202122; /* border-color-emphasized */ } .tpl-note-notice { /* Codex Notice */ background-color: var(--background-color-notice-subtle, #eaecf0); /* background-color-notice-subtle [[File:Codex_icon_infoFilled_color-placeholder.svg]] */ background-image: url('https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6b/Codex_icon_infoFilled_color-placeholder.svg/60px-Codex_icon_infoFilled_color-placeholder.svg.png'); border-color: #72777d; /* @border-color-notice */ } .tpl-note-info { /* Reminder more like that of [[mw:Template:Note]] type=info */ background-color: var(--background-color-progressive-subtle, #f1f4fd); /* background-color-progressive-subtle [[File:Codex icon infoFilled blue500.svg]] */ background-image: url('https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ab/Codex_icon_InfoFilled_blue.svg/60px-Codex_icon_InfoFilled_blue.svg.png'); border-color: #6485d1; } .tpl-note-success { /* Codex Success */ background-color: var(--background-color-success-subtle, #dff2eb); /* background-color-success-subtle [[File:Codex icon Success green.svg]] */ background-image: url(https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/68/Codex_icon_Success_green.svg/60px-Codex_icon_Success_green.svg.png); border-color: #099979; } .tpl-note-reminder { /* Reminder more like that of [[mw:Template:Note]] type=reminder */ background-color: #fffeea; /* Half of half the hex of yellow50 [[File:Icon lightbulb yellow.svg]] */ background-image: url('https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/99/Icon_lightbulb_yellow.svg/40px-Icon_lightbulb_yellow.svg.png'); border-color: #fc3 /*#ffdf80; /* Half the hex of warn & content */ } .tpl-note-warning { /* Codex Warning */ background-color: var(--background-color-warning-subtle, #fdf2d5); /* background-color-warning-subtle [[File:Codex icon alert yellow300.svg]] */ background-image: url(https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/66/Codex_icon_alert_color-warning.svg/60px-Codex_icon_alert_color-warning.svg.png); border-color: #ab7f2a; } .tpl-note-warn { /* Warning more like that of [[mw:Template:Note]] type=warn */ background-color: #fff9ea; /* Half the hex of yellow50 [[File:Codex icon alert yellow300.svg]] */ background-image: url(https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/96/Codex_icon_alert_yellow300.svg/60px-Codex_icon_alert_yellow300.svg.png); border-color: #fc3; } .tpl-note-error { /* Codex Error */ background-color: var(--background-color-error-subtle, #ffe9e5); /* background-color-error-subtle [[File:Codex icon error red500.svg]] */ background-image: url(https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/35/Codex_icon_error_red500.svg/60px-Codex_icon_error_red500.svg.png); border-color: #f54739; } .tpl-note-caution { background-color: #fed; /* #ffead4; /* orange50 [[File:Codex icon notice orange400.svg]] */ background-image: url(https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0a/Codex_icon_Notice_orange.svg/60px-Codex_icon_Notice_orange.svg.png); border-color: #f60; /* #d46926; */ /*#FF5C00; /* orange500 - CHANGED TO CUSTOM. */ } .tpl-note-flag { background-color: #f0ecf6; /* purple50 [[File:Codex icon flag purple.svg]] */ background-image: url(https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/70/Codex_icon_flag_purple.svg/60px-Codex_icon_flag_purple.svg.png); border-color: #6a60b0; /* purple700 */ } .tpl-note-move { /* Move */ background-color: #f8f9fa; /* background-color-neutral-subtle [[File:Merge-split-transwiki default.svg]] */ background-image: url(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6f/Merge-split-transwiki_new2.svg); border-color: #6a60b0; /* purple700 */ } .tpl-note-delete { /* Delete */ background-color: var(--background-color-destructive-subtle, #ffe9e5); /* background-color-error-subtle [[File:Codex icon alert red500.svg]] */ background-image: url(https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3b/Codex_icon_alert_red500.svg/60px-Codex_icon_alert_red500.svg.png); border-color: #f54739; } .tpl-note-speedy { /* Speedy */ background-color: var(--background-color-destructive-subtle, #ffe9e5); background-image: url(https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e3/Codex_icon_clear_red500.svg/60px-Codex_icon_clear_red500.svg.png); border-color: #f54739; } .tpl-note-content { /* Content */ background-color: #fff9ea; /* Half the hex of yellow50 [[File:OOjs UI icon broom.svg]] */ background-image: url(https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/79/OOjs_UI_icon_broom.svg/40px-OOjs_UI_icon_broom.svg.png); border-color: #fc3; } .tpl-note-announcement { /* Announcement */ background-color: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); /* background-color-neutral-subtle [[File:Codex icon feedback blue.svg]] */ background-image: url(https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/54/Codex_icon_feedback_blue.svg/60px-Codex_icon_feedback_blue.svg.png); border-color: #6485d1; /* border-color-progressive */ } .tpl-note-help { /* Help */ background-color: var(--background-color-progressive-subtle, #f1f4fd); /* background-color-progressive-subtle [[File:Codex icon help notice-blue.svg]] */ background-image: url(https://thumb.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/68/Codex_icon_help_notice-blue.svg/60px-Codex_icon_help_notice-blue.svg.png); border-color: #6485d1 /* border-color-progressive */ } /* Put after the specific selectors above so it overrides the background-color, etc. */ div.tpl-note-inline, div.tpl-note-inline .tpl-note, div.tpl-note-inline .tpl-note__wrapper { display: inline; min-width: 22px; margin: 0; border: 0; padding: 0px 8px 0px calc(20px + 0.875rem); background-position: 8px 2px; background-color: transparent; } bsyjgpln0rouksa9qhpvcu4zxx5qgil 4 4725284 42716055 42711828 2026-11-03T08:32:28Z Vipz 151311 42716055 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec|August 2026.}} * [[27. augusta]] – Umro je [[Ratko Mladić]], oficir [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i komandant Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog [[Genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]], [[Zločin protiv čovječnosti|zločina protiv čovječnosti]] i ratnih zločina počinjenih tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. * [[25. augusta]] – Umrla je [[Dolly Parton]], američka [[country]] pjevačica i kantautorica. Za života je bila poznata kao "Kraljica country muzike", a osim glazbom istaknula se i dobrotvornim radom. <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] <!--([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]])--> | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Ivan Gudelj]] | [[Raif Dizdarević]] | [[Slobodan Šnajder]] | [[Ratko Mladić]] | [[Peter Cullen]] | [[Dolly Parton]] | [[Vedrana Rudan]] | [[Hayden Panettiere]] | [[Milena Zupančič]] }}</div> {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec-podnožje}}<noinclude> [[Kategorija:Arhive aktualnih događaja po mjesecu|August 2026.]] </noinclude> pq64kwb5sss7nl1h9eogsg2gererr1e 4 4725740 42716021 42706302 2026-11-03T06:28:16Z Vipz 151311 42716021 wikitext text/x-wiki {{Panel za uređivačke akcije | stil-zaglavlja = background:#970C1B; --color-emphasized:#fff; --color-neutral:#fff; | slika = [[Datoteka:Syndicalism white (no outline).svg|x80px|alt=Crvena silueta sindikalista s podignutom pesnicom]] | naslov = Mjesec radničkog pokreta 2026. | podnaslov = uređivačka akcija od 1. oktobra do 31. oktobra | uvod = | tijelo = '''Mjesec radničkog pokreta 2026.''' je uređivačka akcija [[Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku|srpskohrvatske Wikipedije]] posvećena stvaranju i unapređivanju sadržaja o [[radnički pokret|radničkom pokretu]]. Inauguralno izdanje, koje traje od 1. do 31. oktobra 2026, obuhvaća organiziranje i [[Kolektivno djelovanje|kolektivno djelovanje]] radnika, [[Štrajk|štrajkove]] i borbe za [[Radnička prava|radnička prava]], političke pokrete, [[Društvena klasa|klasne]] odnose i [[Kultura radničke klase|radničku kulturu]], kao i društvene i ekonomske procese koji su oblikovali položaj [[Radnička klasa|radništva]]. Posebna pažnja posvećena je prostoru [[Bivša Jugoslavija|bivše Jugoslavije]] kroz razdoblja prije, tokom i nakon njezina postojanja. == Kako učestvovati == * Prijavite se unošenjem potpisa u odjeljak {{slink||Učesnici}}. Prijave su otvorene do završetka akcije. * Odaberite članak prema vlastitom interesu ili među prijedlozima u odjeljku {{slink||Prijedlozi za uređivanje}}. * Napišite novi članak ili proširite postojeći članak povezan s temom akcije. == Kako evidentirati doprinos == Na stranicu za razgovor svakog obrađenog članka postavite šablon {{tl |MRP 2026}}. Kopirajte primjer koji odgovara vašem doprinosu i zamijenite korisničko ime: * Novi članak — <code><nowiki>{{MRP 2026 |korisnik=Vaše korisničko ime}}</nowiki></code> * Prošireni članak — <code><nowiki>{{MRP 2026 |korisnik=Vaše korisničko ime |proširen=da}}</nowiki></code> Na temelju tih podataka organizator akcije periodično ažurira evidenciju doprinosa u odjeljku {{slink||Statistika}}. == Prijedlozi za uređivanje == Ovdje se nalaze neke od tema koje bi se mogle obraditi u sklopu akcije. Spisak okuplja osnovne pojmove, idejne pravce i oblike radničkog djelovanja te odabrane organizacije, hronologije, događaje i ličnosti iz svijeta i s južnoslavenskog prostora. Poveznice na druge Wikipedije mogu poslužiti kao polazište za istraživanje, prevođenje ili [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prenošenje]], a sadržaj koji unosite provjerite prema [[WP:Pouzdani izvori|pouzdanim izvorima]]. Izmjene ili dopunu ovog odjeljka možete zatražiti na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col"> === Opće i međunarodne teme === * [[Radnički pokret]] * [[Radnička klasa]] * [[Klasna svijest]] * [[Radno pravo]] * {{ill|Radnička prava|en|Labor rights}} * [[Sindikat]] * [[Sindikalizam]] * [[Anarho-sindikalizam]] * {{ill|Industrijski sindikalizam|en|Industrial unionism}} * {{ill|Sindikalni povjerenik|en|Union representative}} * {{ill|Sindikalni organizator|en|Union organizer}} * {{ill|Sloboda udruživanja|en|Freedom of association}} * {{ill|Kolektivno djelovanje|en|Collective action}} * {{ill|Kolektivno pregovaranje|en|Collective bargaining}} * [[Kolektivni ugovor]] * [[Radnički savet]] * {{ill|Radnička zadruga|en|Worker cooperative}} * [[Radničko samoupravljanje]] * [[Štrajk]] * {{ill|Generalni štrajk|en|General strike}} * {{ill|Divlji štrajk|en|Wildcat strike}} * {{ill|Okupacijski štrajk|en|Sitdown strike}} * {{ill|Bijeli štrajk|en|Work-to-rule}} * {{ill|Akcija solidarnosti|en|Solidarity action}} * {{ill|Piketiranje|en|Picketing}} * [[Okupacija fabrike]] * [[Štrajkbreher]] * [[Lokaut]] * {{ill|Razbijanje sindikata|en|Union busting}} * [[Minimalna plata]] * {{ill|Osmosatni radni dan|en|Eight-hour day movement}} * {{ill|Četverodnevna radna sedmica|en|Four-day workweek}} * [[Godišnji odmor]] * [[Prisilni rad]] * {{ill|Jednaka plaća za jednak rad|en|Equal pay for equal work}} * [[Kultura radničke klase]] * [[Čartizam]] * [[Prva internacionala]] * [[Međunarodni praznik rada]] * [[Nemiri na Haymarketu]] * {{ill|Štrajk londonskih radnica u proizvodnji šibica 1888.|en|Matchgirls' strike}} * {{ill|Tekstilni štrajk u Lawrenceu 1912.|en|1912 Lawrence textile strike}} * {{ill|Masakr u Ludlowu|en|Ludlow Massacre}} * {{ill|Okupacijski štrajk u Flintu 1936–1937.|en|Flint sit-down strike}} * [[Međunarodna organizacija rada]] * {{ill|Svjetska federacija sindikata|en|World Federation of Trade Unions}} * {{ill|Međunarodna konfederacija sindikata|en|International Trade Union Confederation}} * {{ill|Evropska konfederacija sindikata|en|European Trade Union Confederation}} * {{ill|Industrijski radnici svijeta|en|Industrial Workers of the World}} * {{ill|Međunarodno udruženje radnika (anarhosindikalizam)|en|IWA–AIT}} * {{ill|Svekineska federacija sindikata|en|All-China Federation of Trade Unions}} * {{ill|Sveindijski kongres sindikata|en|All India Trade Union Congress}} * {{ill|Kongres južnoafričkih sindikata|en|Congress of South African Trade Unions}} </div> <div class="info-columns__col"> === Južnoslavenski prostor === * {{ill|Hronologija radničkog pokreta, SKJ i SFRJ|sr}} — pregled i poveznice na hronologije pojedinih razdoblja. * [[Radenik]] * [[Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije]] * [[Jugoslavenska socijaldemokratska stranka]] * [[Srpska socijaldemokratska partija]] * [[Glavni radnički savez za Bosnu i Hercegovinu]] * [[Generalni štrajk u Bosni i Hercegovini 1906.]] * [[Generalni štrajk željezničara u Jugoslaviji 1920.]] * [[Husinska buna]] * {{ill|Proštinska buna|en|Proština rebellion}} * [[Labinska Republika]] * [[Hrvatski radnički savez]] * [[Ujedinjeni radnički sindikalni savez Jugoslavije]] * [[Štrajk u Tivaru 1936.]] * [[Savez sindikata Jugoslavije]] * [[Štrajk rudara u Trbovlju i Hrastniku 1958.]] * [[Štrajk u brodogradilištu Uljanik 1967.]] * [[Štrajk u riječkoj luci 1969.]] * [[Štrajk labinskih rudara 1987.]] * {{ill|Štrajk rudara u Trepči 1989.|en|1989 Kosovo miners' strike}} * {{ill|Štrajk rudara u basenu Kolubara 2000.|sr|Штрајк рудара у басену Колубара}} * [[Štrajk radnica Kamenskog 2010.]] === Biografije === * [[Mihail Bakunjin]] * [[Josip Broz Tito]] * {{ill|Vilim Bukšeg|en}} * [[Josip Cazi]] * {{ill|Eugene V. Debs|en}} * [[Friedrich Engels]] * [[Filip Filipović]] * {{ill|Elizabeth Gurley Flynn|en}} * [[Emma Goldman]] * {{ill|Bill Haywood|en|Bill Haywood}} * [[Joe Hill]] * [[Mary Harris|Mary Harris Jones]] * {{ill|Aleksandra Kolontaj|en|Alexandra Kollontai}} * [[Etbin Kristan]] * {{ill|James Larkin|en|James Larkin}} * [[Vladimir Lenjin]] * [[Rosa Luxemburg]] * [[Svetozar Marković]] * {{ill|Eleanor Marx|en}} * [[Karl Marx]] * {{ill|Louise Michel|en}} * [[Kosta Novaković]] * [[Lucy Parsons]] * {{ill|A. Philip Randolph|en}} * {{ill|Rudolf Rocker|en|Rudolf Rocker}} * [[Đuro Salaj]] * {{ill|Rose Schneiderman|en}} * {{ill|Flora Tristan|en}} * [[Dimitrije Tucović]] * [[Clara Zetkin]] * [[Hikmet Kıvılcımlı]] * [[Şefik Hüsnü Deymer]] * [[Vitomir Korać]] * [[Vasa Pelagić]] * [[Jovan Tomašević]] * [[Vasil Glavinov]] * [[Platon Drakoulis]] * [[Petro Nini Luarasi]] * [[Ali Kelmendi]] * [[Harry Braverman]] * [[Antonio Gramsci]] * [[Benjamin Coriat]] * [[James Boggs]] * [[W. E. B. Du Bois]] </div> </div> == Organizatori == Pitanja koja se odnose na ovu uređivačku akciju mogu se postaviti na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]] ili uputiti lokalnom organizatoru: * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]). == Učesnici == {{/Učesnici}} {{clickable button|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici|action=edit}}}} == Statistika == {{Codex icon|icon=alert}} Za ažuriranje ovog odjeljka zadužen je {{k|Vipz-bot}}, kojim upravlja lokalni organizator. {{/Statistika}} | podnožje = {{Prečica|WP:MRP26}} <div> ; Korisni linkovi {{flatlist |class=inline | * [[:m:Wiki99/Organized Labour|Wiki99: Organized Labour]] (Meta-Wiki) }} </div> }} [[Kategorija:Mjesec radničkog pokreta 2026.| ]] q5eyb6ylu9qpmro8kz5qk81wezw393n 0 4725939 42715961 42708119 2026-11-03T02:25:24Z Aca 108187 /* Reference */ 42715961 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Francis_Halzen_(2025).jpg|250px|mini|desno]] '''Francis Louis Halzen''' ([[Tienen]], [[23. mart]] [[1944]]) belgijsko-američki je fizičar, profesor na [[Univerzitet Viskonsina (Medison)|Univerzitetu Viskonsina]].<ref>{{cite web |title=Francis Halzen: Bio-bibliography |url=https://www.balzan.org/en/prizewinners/francis-halzen/bio-bibliography |website=Fondazione Internazionale Premio Balzan}}</ref> Dobitnik je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 2026. godine „za odlučujući doprinos Opservatoriji za neutrine IceCube i otkriću neutrina visoke energije astrofizičkog porekla”.<ref>{{cite web |title=Nobel Prize in Physics 2026 |url=https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2026/press-release/ |website=NobelPrize.org}}</ref> == Reference == {{Kategorija na Wikiostavi}} {{reference}} {{Nobelova nagrada za fiziku}} {{Authority control}} {{Naučnik-začetak}} {{Lifetime|1944||Halzen, Fransis}} [[Kategorija:Belgijski fizičari]] [[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]] 0zjdvyndrpt9f7devnuobe57q9hx6e3 4 4726212 42716052 42712047 2026-11-03T08:27:05Z Vipz 151311 42716052 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec|Septembar 2026.}} * [[27. septembra]] – Predsjednik Srbije [[Aleksandar Vučić]] podnio je ostavku kako bi na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima nastupio kao kandidat [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] za premijera. Ostavka je uslijedila nakon gotovo dvije godine [[Protesti protiv korupcije u Srbiji (2024-2026)|narodnih protesta protiv korupcije]]. Predsjednica Narodne skupštine [[Ana Brnabić]] preuzela je predsjedničke dužnosti narednog dana. * [[16. septembra]] – Bivši lider Kosova [[Hashim Thaçi]] osuđen je na dvadeset pet godina zatvora zbog [[Ratni_zločini_u_Ratu_na_Kosovu#OVK_ratni_zločini|ratnih zločina]] počinjenih tokom njegovog predvođenja [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačke vojske Kosova]]. * [[13. septembra]] – Stotine ljudi uhapšene su u [[Turska|Turskoj]] tokom [[Racija|racije]] usmjerene protiv [[LGBTQ]] zajednice i protesta koji su uslijedili. <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rusko-ukrajinski rat]] <!--([[Rusko-ukrajinski rat (2022–)|2022–]])--> | [[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] | [[Rat u Gazi|Izraelsko-palestinski rat]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Andrea Zlatar Violić]] }} {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec-podnožje}}<noinclude> [[Kategorija:Arhive aktualnih događaja po mjesecu|Septembar 2026.]] </noinclude> aojnazdjwiduha14fkkgsl8ytiulhur 4 4726214 42716053 42711830 2026-11-03T08:31:24Z Vipz 151311 42716053 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec|Oktobar 2026.}} * [[26. oktobra]] – Napadač [[Bayern München]]a i [[Fudbalska reprezentacija Engleske|engleske reprezentacije]], [[Harry Kane]], dobio [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]]. * [[25. oktobra]] – Na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2026.|vanrednim parlamentarnim izborima]] u [[Srbija|Srbiji]] (''rezultati na slici'') [[Studentska lista]] odnijela je uvjerljivu pobjedu protiv [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] bivšeg predsjednika [[Aleksandar Vučić|Aleksandra Vučića]] i osvojila apsolutnu većinu u [[Narodna skupština (Srbija)|Narodnoj skupštini]]. Istovremeno, [[Luiz Inácio Lula da Silva]] pobijedio je [[Flávio Bolsonaro|Flávija Bolsonara]] u drugom krugu predsjedničkih izbora u [[Brazil]]u. * [[17. oktobra]] – u raznim dijelovima Europe (Francuska, Belgija, Nizozemska, Njemačka, Italija, Španjolska, Portugal i Albanija) izbile su [[Protesti u Europi u oktobru 2026.|masovne studentske i narodne demonstracije]], često popraćene nasilnim sukobima između policije i prosvjednika. Do najtežih incidenata došlo je u Francuskoj i u Italiji, dok su [[Prosvjedi u Albaniji (2026)|u Albaniji posvjedi]] eskalirali u urbanu gerilu. U Francuskoj, [[gradska vijećnica]] u [[Limoges]]u djelimično je uništena u podmetnutom požaru tokom protesta. * [[16. oktobra]] – Lideri indijskog satiričnog političkog pokreta pod nazivom [[Narodna partija bubašvaba]] uhapšeni su u [[New Delhi]]ju nakon protesta protiv izbornih reformi, koje obuhvataju brisanje 130 miliona birača iz biračkog spiska. * [[15. oktobra]] – [[Međunarodni biro za tegove i mjere]] glasao je za ukidanje [[Prijestupna sekunda|prijestupne sekunde]] zbog zabrinutosti oko poremećaja u radu [[Kompjuter|računarskih]] sistema. * [[11. oktobra]] – Najmanje 20 ljudi je poginulo, dok je više od 370 njih ranjeno u napadima [[Huti (Jemen)|Huta]] na aerodrome u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. * [[9. oktobra]] – Južnoafrička pravnica [[Navi Pillay]] dobila je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Ostali dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] bili su: [[Karl Deisseroth]] ([[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|medicina]]), [[Peter Hegemann]] (medicina), [[Georg Nagel]] (medicina), [[Francis Halzen]] ([[Nobelova nagrada za fiziku|fizika]]), [[Henri B. Kagan]] (kemija), [[Kenso Soai]] ([[Nobelova nagrada za hemiju|kemija]]), [[Anne Carson]] ([[Nobelova nagrada za književnost|književnost]]), [[Robert E. Hall]] (ekonomija) i [[Michael Woodford]] ([[Nobelova nagrada za ekonomiju|ekonomija]]). * [[2. oktobra]] – Srednjoškolci u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Belgija|Belgiji]] pokrenuli su masovne proteste zahtijevajući bolje uvjete obrazovanja, pri čemu su podmetnuti požari, dok je 400 škola obustavilo rad. <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rat u Gazi]] |[[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Mišo Kovač]] | [[Patrick Stewart]] | [[Yasuo Fukuda]] | [[Walter Koenig]] | [[Tom Skerritt]] | [[Richard Riehle]]| [[Goran Bare]] | [[Eva Marie Saint]] | [[Carlos Alberto Dias]] | [[Bisera Alikadić]] | [[Biljana Plavšić]] }}</div> {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec-podnožje}}<noinclude> [[Kategorija:Arhive aktualnih događaja po mjesecu|Oktobar 2026.]] </noinclude> paeavmkupfj3bf04rtt8v6clr308ily 42716054 42716053 2026-11-03T08:32:21Z Vipz 151311 42716054 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec|Oktobar 2026.}} * [[26. oktobra]] – Napadač [[Bayern München]]a i [[Fudbalska reprezentacija Engleske|engleske reprezentacije]], [[Harry Kane]], dobio [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnu loptu]]. * [[25. oktobra]] – Na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 2026.|vanrednim parlamentarnim izborima]] u [[Srbija|Srbiji]] [[Studentska lista]] odnijela je uvjerljivu pobjedu protiv [[Srpska napredna stranka|Srpske napredne stranke]] bivšeg predsjednika [[Aleksandar Vučić|Aleksandra Vučića]] i osvojila apsolutnu većinu u [[Narodna skupština (Srbija)|Narodnoj skupštini]]. Istovremeno, [[Luiz Inácio Lula da Silva]] pobijedio je [[Flávio Bolsonaro|Flávija Bolsonara]] u drugom krugu predsjedničkih izbora u [[Brazil]]u. * [[17. oktobra]] – u raznim dijelovima Europe (Francuska, Belgija, Nizozemska, Njemačka, Italija, Španjolska, Portugal i Albanija) izbile su [[Protesti u Europi u oktobru 2026.|masovne studentske i narodne demonstracije]], često popraćene nasilnim sukobima između policije i prosvjednika. Do najtežih incidenata došlo je u Francuskoj i u Italiji, dok su [[Prosvjedi u Albaniji (2026)|u Albaniji posvjedi]] eskalirali u urbanu gerilu. U Francuskoj, [[gradska vijećnica]] u [[Limoges]]u djelimično je uništena u podmetnutom požaru tokom protesta. * [[16. oktobra]] – Lideri indijskog satiričnog političkog pokreta pod nazivom [[Narodna partija bubašvaba]] uhapšeni su u [[New Delhi]]ju nakon protesta protiv izbornih reformi, koje obuhvataju brisanje 130 miliona birača iz biračkog spiska. * [[15. oktobra]] – [[Međunarodni biro za tegove i mjere]] glasao je za ukidanje [[Prijestupna sekunda|prijestupne sekunde]] zbog zabrinutosti oko poremećaja u radu [[Kompjuter|računarskih]] sistema. * [[11. oktobra]] – Najmanje 20 ljudi je poginulo, dok je više od 370 njih ranjeno u napadima [[Huti (Jemen)|Huta]] na aerodrome u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]]. * [[9. oktobra]] – Južnoafrička pravnica [[Navi Pillay]] dobila je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]. Ostali dobitnici [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] bili su: [[Karl Deisseroth]] ([[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|medicina]]), [[Peter Hegemann]] (medicina), [[Georg Nagel]] (medicina), [[Francis Halzen]] ([[Nobelova nagrada za fiziku|fizika]]), [[Henri B. Kagan]] (kemija), [[Kenso Soai]] ([[Nobelova nagrada za hemiju|kemija]]), [[Anne Carson]] ([[Nobelova nagrada za književnost|književnost]]), [[Robert E. Hall]] (ekonomija) i [[Michael Woodford]] ([[Nobelova nagrada za ekonomiju|ekonomija]]). * [[2. oktobra]] – Srednjoškolci u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Belgija|Belgiji]] pokrenuli su masovne proteste zahtijevajući bolje uvjete obrazovanja, pri čemu su podmetnuti požari, dok je 400 škola obustavilo rad. <div>'''[[:Kategorija:Aktualni događaji|Aktualne teme]]''': {{hlist |class=inline | [[Rat u Gazi]] |[[Rat u Iranu (2026)|Rat u Iranu]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] }}</div> <div>'''[[:Kategorija:Umrli 2026.|Nedavne smrti]]''': {{hlist |class=inline | [[Mišo Kovač]] | [[Patrick Stewart]] | [[Yasuo Fukuda]] | [[Walter Koenig]] | [[Tom Skerritt]] | [[Richard Riehle]]| [[Goran Bare]] | [[Eva Marie Saint]] | [[Carlos Alberto Dias]] | [[Bisera Alikadić]] | [[Biljana Plavšić]] }}</div> {{Wikipedija:Događaji/Arhiva/Mjesec-podnožje}}<noinclude> [[Kategorija:Arhive aktualnih događaja po mjesecu|Oktobar 2026.]] </noinclude> ov5c92tjwymvv2z2nucp1k1qtxhel71 0 4727062 42715857 42714766 2026-11-02T13:08:08Z Vlad5250 131203 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Aleksandrova|Aleksandrova]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715857 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Željin" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Kovači 0877.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]], [[Aleksandrovac]], [[Raška]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 63.79 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: III kategorija<br/>Režim zaštite I (195,91 ha, 3,07%), II (201,06 ha, 3,15%) i III (5.982,13 ha, 93,78%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Željin">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETIH_ODLIKA_ZELJIN.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "ŽELJIN " |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Željin''' je [[Planina|planinski]] masiv između donjeg [[Ibar|Ibra]] i planina [[Kopaonik]], [[Goč]] i Stolovi, u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]]. Administrativno zahvata dijelove opština [[Kraljevo]], [[Aleksandrovac]] i [[Raška]].<ref name="Željin"/> Pripada [[Rodopi|Rodopskom planinskom]] sistemu, kopaonička grupa. Razvođe je izvorišnog dela reke [[Rasina|Rasine]], pritoke [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] i reka Jošanice i Gokčanice, pritoka Ibra. Najviši vrhovi Željina zovu se Rogavska čuka sa sjeverne strane, visoka 1785 metara nadmorske visine, i južno Ploška čuka, sa visinom od 1779 metara. Planina se izdiže sa zapadne strane Župe aleksandrovačke štiteći od vjetrova čitavo župsko [[Vinograd|vinogorje]]. Jedna je od vodom najbogatijih planina u Srbiji. Biljni i životinjski svet ove planine je raznovrstan i bujan, a spada u jednu od najšumovitijih planina Srbije. Poznati su i termalni mineralni [[izvor]]i u [[Jošanička banja|Jošaničkoj banji]] sa temperaturom vode od 48º do 80º C. U prošlosti se na Željinu vadila [[Olovo|olovna]] ruda.<ref name="Željture">{{Cite web |url= https://srbijazamlade.rs/product/zeljin |title= Željin, pješačke ture |work= Srbija za mlade - srbijazamlade.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Klima predjela pogodna je za uzgoj [[malina]] i [[kupina]], a lokalno stanovništvo, osim stočarstva, bavi se i ovom vrstom proizvodnje voća. Od ostalih poljoprivrednih kultura, [[krompir]] je najčešći.<ref name="krompir">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20200207171339/http://www.kraljevgrad.com/planina-zeljin/ |title= Planina Željin |work= web.archive.org |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Sama planina je relativno pristupačna i moguć je uspon na najviše vrhove iz mnogih smjerova. Najčešće rute vode iz Mitrova Polja preko Vranje stene, s Karaula prijevoja u Pločama (na regionalnom putu 119 Aleksandrovac-Jošanička Banja), kao i iz Rokca i Jelakcija, također sa istog puta. Još jedna pogodnost za kretanje je što postoji dosta planinskih šumskih cesta (treba obratiti pažnju na orijentaciju).<ref name="krompir"/> == Zaštićeno područje == Predeo izuzetnih odlika „Željin” stavlja se pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografske mreže sa mnoštvom izvora, rijeka i potoka; [[Bukva|bukovih]] šuma u centralnom planinskom dijelu i [[hrast]]ovih šuma u nižem, blago zatalasnom dijelu planine; * 13 nacionalno i međunarodno važnih biljnih vrsta (najvažnije su raznorotka, [[Glog|crni glog]] i testerica), * preko 355 biljnih vrsta i podvrsta, (39 zaštićenih, tri taksona strogo zaštićena, osam endemičnih vrsta), sfagnumske mahovine (''Sphagnum spp.'') na tresavi Jezero, [[Ranunculaceae|ljutić]]a (''Ranunculus aconitifolius L.''), * 48 vrsta pravokrilaca (''Orthoptera''), * 94 vrste dnevnih [[leptir]]a, * deset vrsta [[riba]], * 6 vrsta iz klase [[Vodozemci|vodozemaca]] (''Amphibia''), * 7 vrsta iz klase [[Gmizavci|gmizavaca]] (''Reptilia''), * 132 vrste [[ptica]] (112 zaštićenih vrsta među kojima je [[suri orao]] (''Aquila chrysaetos''), [[gaćasta kukumavka]] (''Aegolius funereus''), zmijar (''Circaetus gallicus''), [[prdavac]] (''Crex crex''), [[buljina]] (''Bubo bubo'') i dr.), * 45 vrsta [[Sisari|sisara]] (14 vrsta glodara (''Rodentia''), deset vrsta zvijeri (''Carnivora''), [[Slijepi miš|slijepi miševi]] (''Chiroptera'') sa četiri vrste, papkari (''Artiodactula'') sa dvije vrste i [[Zec|zečevi]] (''Lagomorpha'') sa jednom vrstom). === Predio izuzetnih odlika === Uredbom Vlade RS iz 2022. godine, područje planine Željin proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Željin"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predela izuzetnih odlika „Željin” iznosi 6.379,10 ha, od čega je u državnoj svojini 5.293,12 ha (82,98%), u privatnoj svojini 1.066,28 ha (16,71%) i u drugim oblicima svojine 19,70 ha (0,31%), Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 195,91 ha, odnosno 3,07%, površine, i odnosi se na lokalitete: * gornji sliv Krive rijeke, * vrhovi planine, Rogavska čuka i Pločka čuka * Željinski troskok, sa dva stalna izvorišna kraka Jelovaka, koji nakon toga ulazi u najuži i najstrmiji deo svoje kanjonske dolinice, ispresecan slapovima i kaskadama. Režim zaštite II stepena, ukupne površine 201,06 ha, odnosno 3,15% površine Predela izuzetnih odlika „Željin”, obuhvata sledeće lokalitete: područje Kolske rijeke sa njenom pritokom Krivom rijekom, padine vrhova Željina oko područja sa režimom zaštite I stepena, zapadne padine vrha Kavanj ispod koga izvire Planska rijeka. Režim zaštite III stepena, ukupne površine 5.982,13 ha, odnosno (93,78%) površine Predela izuzetnih odlika „Željin”, obuhvata preostali deo zaštićenog područja. == Galerija == Fotografije ptica nisu nastale na području Željina. <gallery> File:Kovači 0877.jpg|Vrhovi Željina File:Предео изузетних одлика Жељин 4.jpg|Pogled sa vrhova File:Zeljin mountain 09.jpg|Predjeli na Željinu File:Koprivnica 0652.jpg|Predjeli na Željinu File:Црква у Ковачима 0861.jpg|Crkva u Kovačima File:Чесма 0572.jpg|Česma File:Golden Eagle (Aquila chrysaetos) (5).jpg|[[Suri orao]] (''Aquila chrysaetos'' File:Aegolius funereus Bethel.jpg|Sova - [[Gaćasta kukumavka]] (''Aegolius funereus'') File:Schlangenadler wiki.jpg|[[Zmijar]] (''Circaetus gallicus'') File:Crex crex, Beachy Head 8.jpg|[[Prdavac]] (''Crex crex'') File:Bubo bubo (Uhu) 2009.jpg|Buljina [[(sova ušora]]) - (''Bubo bubo'') </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Željin}} [[Kategorija:Planine u Srbiji]] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji]] [[Kategorija:Kraljevo]] [[Kategorija:Raška]] 4dyo7hjlb00zk1o8ot6km1g3kgedyg1 42715858 42715857 2026-11-02T13:08:19Z Vlad5250 131203 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Raška|Raška]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715858 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Predio izuzetnih odlika "Željin" | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = Kovači 0877.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = Centralna Srbija | najbliži_grad = [[Kraljevo]], [[Aleksandrovac]], [[Raška]], {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 63.79 | oznaka = Vrsta: Predio izuzetnih odlika<br/>Značaj: III kategorija<br/>Režim zaštite I (195,91 ha, 3,07%), II (201,06 ha, 3,15%) i III (5.982,13 ha, 93,78%) stepena | ovlaštenje = | osnivanje = 2022.<ref name="Željin">{{Cite web |url= https://srda.rs/wp-content/uploads/eko-pravo/BILJE_SUME_I_ZIVOTINJE/ZAKON_O_ZASTITI_PRIRODE/UREDBA_O_PROGLASENJU_PREDELA_IZUZETIH_ODLIKA_ZELJIN.pdf |title= UREDBA O PROGLAŠENJU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA "ŽELJIN " |work= („Službeni glasnik RS”, br. 84/2022) |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Javno preduzeće „Srbijašume” | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Željin''' je [[Planina|planinski]] masiv između donjeg [[Ibar|Ibra]] i planina [[Kopaonik]], [[Goč]] i Stolovi, u centralnom dijelu [[Srbija|Srbije]]. Administrativno zahvata dijelove opština [[Kraljevo]], [[Aleksandrovac]] i [[Raška]].<ref name="Željin"/> Pripada [[Rodopi|Rodopskom planinskom]] sistemu, kopaonička grupa. Razvođe je izvorišnog dela reke [[Rasina|Rasine]], pritoke [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]] i reka Jošanice i Gokčanice, pritoka Ibra. Najviši vrhovi Željina zovu se Rogavska čuka sa sjeverne strane, visoka 1785 metara nadmorske visine, i južno Ploška čuka, sa visinom od 1779 metara. Planina se izdiže sa zapadne strane Župe aleksandrovačke štiteći od vjetrova čitavo župsko [[Vinograd|vinogorje]]. Jedna je od vodom najbogatijih planina u Srbiji. Biljni i životinjski svet ove planine je raznovrstan i bujan, a spada u jednu od najšumovitijih planina Srbije. Poznati su i termalni mineralni [[izvor]]i u [[Jošanička banja|Jošaničkoj banji]] sa temperaturom vode od 48º do 80º C. U prošlosti se na Željinu vadila [[Olovo|olovna]] ruda.<ref name="Željture">{{Cite web |url= https://srbijazamlade.rs/product/zeljin |title= Željin, pješačke ture |work= Srbija za mlade - srbijazamlade.rs |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Klima predjela pogodna je za uzgoj [[malina]] i [[kupina]], a lokalno stanovništvo, osim stočarstva, bavi se i ovom vrstom proizvodnje voća. Od ostalih poljoprivrednih kultura, [[krompir]] je najčešći.<ref name="krompir">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20200207171339/http://www.kraljevgrad.com/planina-zeljin/ |title= Planina Željin |work= web.archive.org |accessdate= 20. oktobar 2026.}}</ref> Sama planina je relativno pristupačna i moguć je uspon na najviše vrhove iz mnogih smjerova. Najčešće rute vode iz Mitrova Polja preko Vranje stene, s Karaula prijevoja u Pločama (na regionalnom putu 119 Aleksandrovac-Jošanička Banja), kao i iz Rokca i Jelakcija, također sa istog puta. Još jedna pogodnost za kretanje je što postoji dosta planinskih šumskih cesta (treba obratiti pažnju na orijentaciju).<ref name="krompir"/> == Zaštićeno područje == Predeo izuzetnih odlika „Željin” stavlja se pod zaštitu u cilju očuvanja: * hidrografske mreže sa mnoštvom izvora, rijeka i potoka; [[Bukva|bukovih]] šuma u centralnom planinskom dijelu i [[hrast]]ovih šuma u nižem, blago zatalasnom dijelu planine; * 13 nacionalno i međunarodno važnih biljnih vrsta (najvažnije su raznorotka, [[Glog|crni glog]] i testerica), * preko 355 biljnih vrsta i podvrsta, (39 zaštićenih, tri taksona strogo zaštićena, osam endemičnih vrsta), sfagnumske mahovine (''Sphagnum spp.'') na tresavi Jezero, [[Ranunculaceae|ljutić]]a (''Ranunculus aconitifolius L.''), * 48 vrsta pravokrilaca (''Orthoptera''), * 94 vrste dnevnih [[leptir]]a, * deset vrsta [[riba]], * 6 vrsta iz klase [[Vodozemci|vodozemaca]] (''Amphibia''), * 7 vrsta iz klase [[Gmizavci|gmizavaca]] (''Reptilia''), * 132 vrste [[ptica]] (112 zaštićenih vrsta među kojima je [[suri orao]] (''Aquila chrysaetos''), [[gaćasta kukumavka]] (''Aegolius funereus''), zmijar (''Circaetus gallicus''), [[prdavac]] (''Crex crex''), [[buljina]] (''Bubo bubo'') i dr.), * 45 vrsta [[Sisari|sisara]] (14 vrsta glodara (''Rodentia''), deset vrsta zvijeri (''Carnivora''), [[Slijepi miš|slijepi miševi]] (''Chiroptera'') sa četiri vrste, papkari (''Artiodactula'') sa dvije vrste i [[Zec|zečevi]] (''Lagomorpha'') sa jednom vrstom). === Predio izuzetnih odlika === Uredbom Vlade RS iz 2022. godine, područje planine Željin proglašeno je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od regionalnog, odnosno velikog značaja, i svrstano je u II kategoriju zaštite. Vrsta zaštićenog područja je [[Zaštićeni krajolik|predio izuzetnih odlika]]. Po [[IUCN-ove kategorije zaštićenih područja|IUCN]] kategorizaciji pripada V kategoriji za zaštitu prirode - [[Zaštićeni krajolik]].<ref name="Željin"/> ==== Površina i režimi zažtite ==== Površina Predela izuzetnih odlika „Željin” iznosi 6.379,10 ha, od čega je u državnoj svojini 5.293,12 ha (82,98%), u privatnoj svojini 1.066,28 ha (16,71%) i u drugim oblicima svojine 19,70 ha (0,31%), Utvrđena su tri stepena režima zaštite I, II i III stepena. Režim zaštite I stepena je ukupne površine 195,91 ha, odnosno 3,07%, površine, i odnosi se na lokalitete: * gornji sliv Krive rijeke, * vrhovi planine, Rogavska čuka i Pločka čuka * Željinski troskok, sa dva stalna izvorišna kraka Jelovaka, koji nakon toga ulazi u najuži i najstrmiji deo svoje kanjonske dolinice, ispresecan slapovima i kaskadama. Režim zaštite II stepena, ukupne površine 201,06 ha, odnosno 3,15% površine Predela izuzetnih odlika „Željin”, obuhvata sledeće lokalitete: područje Kolske rijeke sa njenom pritokom Krivom rijekom, padine vrhova Željina oko područja sa režimom zaštite I stepena, zapadne padine vrha Kavanj ispod koga izvire Planska rijeka. Režim zaštite III stepena, ukupne površine 5.982,13 ha, odnosno (93,78%) površine Predela izuzetnih odlika „Željin”, obuhvata preostali deo zaštićenog područja. == Galerija == Fotografije ptica nisu nastale na području Željina. <gallery> File:Kovači 0877.jpg|Vrhovi Željina File:Предео изузетних одлика Жељин 4.jpg|Pogled sa vrhova File:Zeljin mountain 09.jpg|Predjeli na Željinu File:Koprivnica 0652.jpg|Predjeli na Željinu File:Црква у Ковачима 0861.jpg|Crkva u Kovačima File:Чесма 0572.jpg|Česma File:Golden Eagle (Aquila chrysaetos) (5).jpg|[[Suri orao]] (''Aquila chrysaetos'' File:Aegolius funereus Bethel.jpg|Sova - [[Gaćasta kukumavka]] (''Aegolius funereus'') File:Schlangenadler wiki.jpg|[[Zmijar]] (''Circaetus gallicus'') File:Crex crex, Beachy Head 8.jpg|[[Prdavac]] (''Crex crex'') File:Bubo bubo (Uhu) 2009.jpg|Buljina [[(sova ušora]]) - (''Bubo bubo'') </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Željin}} [[Kategorija:Planine u Srbiji]] [[Kategorija:Predeli izuzetnih odlika u Srbiji]] [[Kategorija:Kraljevo]] 7ldacvucrfwcbujqhwv1960j821t076 118 4727150 42715898 42715772 2026-11-02T20:08:09Z Aca 108187 42715898 wikitext text/x-wiki {{nacrt članka|godina=2026}} '''Aktualni događaji''' jesu rubrika [[Glavna stranica|Glavne stranice]] koja iznosi kratke informacije o značajnim aktualnim događajima te pruža pregled novosti i veze do tema o kojima se može saznati više na Wikipediji. Vijesti se biraju prema značaju događaja. Postojanje članka o događaju i njegov kvalitet nisu uvjeti za objavljivanje vijesti. Osim toga, nije nužno da članak bude dopunjen najnovijim informacijama. Wikipedija ne objavljuje ni originalne novinske članke ni izvještaje iz prve ruke. Informacije u rubrici moraju se zasnivati na pouzdanim izvorima i biti napisane neutralno. Vijesti se izlažu obrnutim hronološkim redom: najnoviji događaji nalaze se na vrhu. Njihov položaj na listi ne označava stepen važnosti. == Ciljevi == Ciljevi rubrike su sljedeći: * pružiti sažet pregled značajnih aktualnih događaja; * olakšati pronalaženje tema na Wikipediji koje su zastupljene u medijima; * pokazati da je Wikipedija dinamična enciklopedija koja prati i objašnjava promjene u svijetu. == Značaj vijesti == Pri izboru vijesti procjenjuje se značaj konkretnog događaja. Događaj treba biti aktualan, to jest o njemu se treba naširoko izvještavati. Sama činjenica da je neka informacija objavljena u medijima ne znači da je dovoljno značajna za ovu rubriku Glavne stranice. Pri procjeni značaja mogu pomoći sljedeća pitanja: * '''Koliko je izvještavanje temeljito?''' – Obrađuju li izvori događaj iscrpno ili ga samo usput spominju? * '''Koliko ima nezavisnih izvještaja?''' – Izvještava li više medija samostalno ili svi prenose vijest iste novinske agencije? * '''Koliko se često pojavljuju nove informacije?''' – Je li riječ o jednokratnom dešavanju ili događaju koji mediji nastavljaju pomno pratiti? * '''Kakvi izvori izvještavaju o događaju?''' – Prate li ga pouzdani mediji s razvijenom uredničkom provjerom? To su pokazatelji koji pomažu u procjeni, a ne obavezni uvjeti koje svaka vijest mora ispuniti. Položaj vijesti na naslovnici nekog medija nije sam po sebi mjerilo značaja. Mediji mogu prilagođavati prikaz lokaciji, interesima i historiji pregledavanja pojedinog čitatelja ili čitateljice, pa ista vijest može imati različitu vidljivost. == Postavljanje vijesti == Vijest može izravno dodati svako ko ima status autopatrolera. Nema posebnog postupka kandidiranja ni prethodnog glasanja. # Provjerite informacije u pouzdanim izvorima i sastavite kratak, neutralan sažetak. # Uredite [[Šablon:Aktualni događaji]] i dodajte vijest na odgovarajuće mjesto prema datumu. # Dodajte odgovarajuće unutrašnje poveznice i, ako postoji prikladna slobodna slika, razmotrite njeno postavljanje. # Pregledajte prikaz prije spremanja i u sažetku izmjene navedite izvor vijesti. Korisnici koji ne mogu uređivati šablon mogu predložiti vijest ili ispravku na [[Razgovor o šablonu:Aktualni događaji|njegovoj stranici za razgovor]]. Za aktualnost je važan trenutak kada je informacija objavljena u pouzdanim izvorima. To se često poklapa s datumom samog događaja, ali ne mora uvijek biti slučaj. Naprimjer, rezultati naučnog istraživanja mogu biti objavljeni znatno kasnije od provođenja istraživanja. == Uređenje rubrike == === Sažeci vijesti === Sažetak treba ukratko objasniti šta se dogodilo i zbog čega je događaj značajan. Poveznice vode na događaj, osobe, mjesta ili druge povezane teme. Nepostojanje odgovarajućeg članka nije prepreka za objavljivanje vijesti. Pri pisanju sažetaka: * Pišite jasno, sažeto i neutralno, u potpunim rečenicama, po mogućnosti u prezentu. * Izbjegavajte senzacionalističke formulacije i nepotrebne izraze poput »prvi put u historiji«. * Izbjegavajte poređenja poput »najveći u regiji od određene godine« kada nisu potrebna za razumijevanje značaja događaja. * Navedite dovoljno konteksta da se vijest može razumjeti bez prethodnog praćenja teme. Vijesti se raspoređuju prema datumu događaja, uz uvažavanje datuma objavljivanja kada informacija postane javno poznata naknadno. Događaje koji se odnose na isti dan nije potrebno poredati prema tačnom vremenu. Broj vijesti može se prilagođavati njihovoj dužini i raspoloživom prostoru na Glavnoj stranici. Starije vijesti povremeno se uklanjaju kako bi rubrika ostala pregledna i aktualna. === Slike === Rubriku može pratiti slika povezana s jednom od objavljenih vijesti. Pri izboru slike vrijedi sljedeće: * Slika mora biti slobodna, s jasno navedenim porijeklom i odgovarajućom licencom. U pravilu se koriste datoteke s Wikimedijine ostave. Neslobodne slike koje se u člancima koriste na temelju poštene upotrebe ne postavljaju se na Glavnu stranicu. * Slika treba prikazivati nešto što se spominje u vijesti, poput osobe, mjesta ili događaja. Veza između slike i vijesti treba biti jasna iz opisa ili napomene »na slici«. * Prednost ima slika povezana s viješću koja je bliže vrhu rubrike. Ako za najnoviju vijest nema prikladne slike, može se koristiti slika uz neku od ostalih vijesti. * Izbjegavajte čisto ukrasne elemente, poput zastava i logotipa. Karte koristite samo ako su čitljive u malom prikazu. Ako nema prikladne slobodne slike, rubrika može biti prikazana bez nje. === Aktualne teme === U odjeljku »Aktualne teme« navode se teme koje su trenutno u toku, poput ratova, protesta i drugih događaja koji traju duže vrijeme. Za uvrštavanje je bitno da je tema u toku. Postojanje, kvaliteta i učestalost dopunjavanja povezanog članka nisu uslovi. Kada se događaj završi, tema se uklanja s popisa. Teme se navode abecednim redom prema prikazanom nazivu. === Nedavne smrti === U odjeljku »Nedavne smrti« navode se enciklopedijski značajne osobe koje su nedavno umrle. Podatak o smrti mora biti potvrđen u pouzdanom izvoru. Za uvrštavanje nisu potrebni poseban postupak kandidiranja ni procjena kvalitete biografskog članka. Ako je sama smrt značajan događaj o kojem se opširno izvještava, može biti predstavljena i zasebnom viješću. 41sv7180o5kyrh55mvj3rqviycyuc0y 4 4727200 42715864 42715778 2026-11-02T13:40:16Z Aca 108187 Ju ju 42715864 wikitext text/x-wiki * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) * [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] * [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) * [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) <!-- Svoj potpis ostavite ispod potpisa drugih učesnika unosom sljedećeg teksta (u redak iznad ovog komentara): * ~~~ Hvala vam na učešću! --> <noinclude> [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] </noinclude> hdpz0bqxjeaoeyuvud2x61ys9tnoaaa 4 4727205 42716048 42715759 2026-11-03T07:53:21Z Vipz-bot 331934 Ažuriranje statistike Mjeseca Azije 2026. 42716048 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Panel za uređivačke akcije/styles.css"/> '''Zadnje ažuriranje:''' 2026-11-03 08:53 CET <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col" id="new"> {{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}} <!-- BOT:NEW:START --> {| class="wikitable sortable" ! br. ! članak ! korisnik |- | 1. | [[Shisshin Sasori TOUR 2025 Tornado in Budokan]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |} <!-- BOT:NEW:END --> </div> <div class="info-columns__col" id="expanded"> {{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}} <!-- BOT:EXPANDED:START --> Trenutno nema zabilježenih doprinosa. <!-- BOT:EXPANDED:END --> </div> </div> [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] g26jlfxwusq456uy3fcb6o5ukxytrw6 4 4727206 42716008 42715784 2026-11-03T05:54:19Z Vipz 151311 42716008 wikitext text/x-wiki __NOTOC__ {{Panel za uređivačke akcije | slika = [[Datoteka:Wikipedia Asian Month Banner sh.svg|x100px|alt=Logotip Wikipedijinog Mjeseca Azije]] | naslov = Mjesec Azije 2026. | podnaslov = uređivački maraton od 1. novembra do 30. novembra | uvod = {{Wikipedija:Mjesec Azije/Izdanja}} | tijelo = '''Mjesec Azije''' je uređivačka akcija i kampanja koja se održava novembrom/studenom posvećena stvaranju i unapređivanju sadržaja o [[Azija|Aziji]] na Wikipediji i srodnim projektima. Prvo se izdanje na srpskohrvatskoj Wikipediji dogodilo 2016. godine, te se po šesti puta održava 2026. godine. Prošle je godine tijekom Mjeseca Azije obrađeno više od 6.400 članaka na 57 jezika. Kao priznanje za učešće svakog će se učesnika i učesnicu koji izradi ili značajno nadopuni najmanje '''četiri (4)''' članka koji ispune kriterije nagraditi spomenicom na korisničkoj stranici. Učesnici i učesnice koji doprinesu najviše članaka na svakoj Wikipediji bit će počašćeni kao »ambasadori Azije na Wikipediji«. == Kako učestvovati == * Prijavite se unošenjem potpisa u odjeljak {{slink||Učesnici}}. Prijave su otvorene do završetka akcije. * Odaberite članak o temi geografski ili kulturno povezanoj s Azijom. ** Za pojašnjenja pogledajte [[m:Wikipedia Asian Month/Common FAQ|često postavljena pitanja (Meta-Wiki)]]. ** Mogu se obrađivati i liste. * Napišite novi članak ili proširite postojeći članak povezan s temom akcije. == Kako evidentirati doprinos == Na stranicu za razgovor svakog obrađenog članka postavite šablon {{tl |Mjesec Azije 2026}}. Kopirajte primjer koji odgovara vašem doprinosu i zamijenite korisničko ime: * Novi članak — <code><nowiki>{{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Vaše korisničko ime}}</nowiki></code> * Prošireni članak — <code><nowiki>{{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Vaše korisničko ime |proširen=da}}</nowiki></code> Na temelju tih podataka organizator akcije periodično ažurira evidenciju doprinosa u odjeljku {{slink||Statistika}}. == Organizatori == Općenita pitanja o kampanji mogu se uputiti globalnim organizatorima: [[m:Talk:Wikipedia Asian Month 2026]]. Pitanja koja se odnose na ovu uređivačku akciju mogu se postaviti na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]] ili uputiti lokalnom organizatoru: * [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]), organizator na razini srpskohrvatske Wikipedije. == Učesnici == {{/Učesnici}} {{clickable button|Prijavi se|url={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}/Učesnici|action=edit}}}} == Statistika == {{Codex icon|icon=alert}} Za ažuriranje ovog odjeljka zadužen je {{k|Vipz-bot}}, kojim upravlja lokalni organizator. {{/Statistika}} | podnožje = <div class="info-columns"> <div class="info-columns__col"> ; Afilijacije {{flatlist| * [[:m:Wikipedia Asian Month User Group|Wikipedia Asian Month User Group]] * [[:m:Wikimedia User Group China|Wikimedia User Group China]] * [[:m:Wikimedia Philippines|Wikimedia Philippines]] * [[:m:Wikimedia Taiwan|Wikimedia Taiwan]] * [[:m:Wikimedians in Kansai|Wikimedians in Kansai]] * [[:m:Wikimedia Hong Kong|Wikimedia Hong Kong]] * [[:m:Wikimedia Bangladesh|Wikimedia Bangladesh]] * [[:m:Punjabi Wikimedians User Group|Punjabi Wikimedians User Group]] * [[:m:Wikimedians of Korea User Group|Wikimedians of Korea User Group]] }} </div> <div class="info-columns__col"> {{Prečica|WP:MA26}} ; Korisni linkovi {{flatlist| * Meta-Wiki: [[:m:Wikipedia Asian Month 2026|Wikipedia Asian Month 2026]] ** [[:m:Wikipedia Asian Month/Common FAQ|Često postavljena pitanja]] ** [[:m:Wikipedia Asian Month 2026/Join an Event|Lokalna izdanja]] ** [[:m:Wikipedia Asian Month/Past Events and Statistics|Ranija izdanja i globalna statistika]] }} </div> }} [[Kategorija:Wikipedijin Mjesec Azije 2026.| ]] hzssqmf9kq8ar36xzzps922buoig2va 0 4727214 42715852 2026-11-02T12:44:06Z Vlad5250 131203 Nova stranica: {{Infokutija naselje | ime = Kaminj-Kaširski rajon | izvorno_ime = Камінь-Каширський район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Kam_kashyrskiy_rayon_prapor.png | slika_grb = Kam_kashyrskiy_rayon_gerb.png | slika_mapa = Kamin-Kashyrskyi_Raion_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] |... 42715852 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Kaminj-Kaširski rajon | izvorno_ime = Камінь-Каширський район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Kam_kashyrskiy_rayon_prapor.png | slika_grb = Kam_kashyrskiy_rayon_gerb.png | slika_mapa = Kamin-Kashyrskyi_Raion_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjela_ime1 = [[File:Flag of Volyn Oblast.svg|23px]] [[Volinska oblast]] | sjedište = [[Kaminj-Kaširski]] | površina_ukupno = 4.679,7 | stanovništvo = 131.592 | stanovništvo_godina = 2020 | osnivanje_naslov = Osnovan | osnivanje_datum = 17. jula 2020. | veb-sajt = {{URL|kamadm.gov.ua}} }} '''Kaminj-Kaširski rajon''' ({{lang-uk|Камінь-Каширський район}}) je [[rajon]] [[Volinska oblast|Volinske oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Kaminj-Kaširski]]. Ima ukupnu površinu 4.679,7 km², u njom živi 131.592 stanovnika (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Kaminj-Kaširski rajon dijeli se na 5 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [http://kamadm.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20261023112728/http://kamadm.gov.ua/ |date=2026-10-23 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Kamin-Kashyrskyi Raion }} {{Commonscat|Kamin-Kashyrskyi Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Volinske oblasti]] 7oqhs1qiba7jxf0ovrbe5abr8ydm5cu 0 4727215 42715853 2026-11-02T13:00:07Z Vlad5250 131203 Nova stranica: {{Infokutija naselje | ime = Koveljski rajon | izvorno_ime = Ковельський район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Flag_of_Kovel_raion.svg | slika_grb = Kovel_Raion_coat_of_arms_(lesser).svg | slika_mapa = Kovel_Raion_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjela_ime1 = File... 42715853 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Koveljski rajon | izvorno_ime = Ковельський район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Flag_of_Kovel_raion.svg | slika_grb = Kovel_Raion_coat_of_arms_(lesser).svg | slika_mapa = Kovel_Raion_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjela_ime1 = [[File:Flag of Volyn Oblast.svg|23px]] [[Volinska oblast]] | sjedište = [[Kovelj]] | površina_ukupno = 7.658,7 | stanovništvo = 269.595 | stanovništvo_godina = 2020 | osnivanje_naslov = Osnovan | osnivanje_datum = 17. jula 2020. | veb-sajt = {{URL|www.koveladm.gov.ua}} }} '''Koveljski rajon''' ({{lang-uk|Ковельський район}}) je [[rajon]] [[Volinska oblast|Volinske oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Kovelj]]. Ima ukupnu površinu 7.658,7 km², u njom živi 269.595 stanovnika (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Koveljski rajon dijeli se na 23 [[Gromada#Ukrajina|gromade]]. == Vanjske veze == * [http://www.koveladm.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20261022230338/http://www.koveladm.gov.ua/ |date=2026-10-22 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Kovel Raion }} {{Commonscat|Kovel Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Volinske oblasti]] o86yoazxci3r8wv99bb7g0kv233s4g5 0 4727216 42715854 2026-11-02T13:05:34Z Vlad5250 131203 Nova stranica: {{Infokutija naselje | ime = Lucki rajon | izvorno_ime = Луцький район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Flag_of_Lutskyj_rajon.gif | slika_grb = Герб_Луцького_району.png | slika_mapa = Lutsk_Raion_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjela_ime1 = File:Flag... 42715854 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Lucki rajon | izvorno_ime = Луцький район | tip_naselja = [[Rajoni Ukrajine|Rajon]] | slika_zastava = Flag_of_Lutskyj_rajon.gif | slika_grb = Герб_Луцького_району.png | slika_mapa = Lutsk_Raion_2020.svg | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{Flag|Ukrajina}} | podjela_vrsta1 = [[Oblasti Ukrajine|Oblast]] | podjela_ime1 = [[File:Flag of Volyn Oblast.svg|23px]] [[Volinska oblast]] | sjedište = [[Luck]] | površina_ukupno = 5.249,1 | stanovništvo = 457.287 | stanovništvo_godina = 2020 | osnivanje_naslov = Osnovan | osnivanje_datum = 17. jula 2020. | veb-sajt = {{URL|www.lutskadm.gov.ua}} }} '''Lucki rajon''' ({{lang-uk|Луцький район}}) je [[rajon]] [[Volinska oblast|Volinske oblasti]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], osnovan 2020. godine. Upravno središte rajona je grad [[Luck]]. Ima ukupnu površinu 5.249,1 km², u njom živi 457.287 stanovnika (2020.). Rajon je osnovan u skladu sa rezolucijom [[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovne rade Ukrajine]] br. 807-IX od 17. jula 2020. godine. == Administrativna podjela == Lucki rajon dijeli se na 15 [[Gromada#Ukrajina|gromada]]. == Vanjske veze == * [http://www.lutskadm.gov.ua Službena stranica rajona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20261017051050/http://www.lutskadm.gov.ua/ |date=2026-10-17 }} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat= Lutsk Raion }} {{Commonscat|Lutsk Raion}} {{U začetku}} [[Kategorija:Rajoni Volinske oblasti]] nh5wzhhg16vclj0g5lk69vrrko6yu6o 0 4727217 42715872 2026-11-02T14:39:28Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Shisshin Sasori TOUR 2025 Tornado in Budokan]] 42715872 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Shisshin Sasori TOUR 2025 Tornado in Budokan]] mqpbxskwbht1gfzp643ezlrqh99b6b1 6 4727218 42715875 2026-11-02T15:14:06Z Edgar Allan Poe 29250 {{Infoslika |Opis= Omot albuma [[失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan]] |Izvor= http://www.sigure.jp/en/disco/ |Datum= 2. studenog 2026. (postavljeno na sh.wiki) |Autor= Autorsko pravo: Sony MRA |Objašnjenje= Ova slika podliježe zaštiti autorskih prava, ali može se koristiti pod uvjetima poštene upotrebe u skladu sa zakonom SAD-a o poštenoj upotrebi zato što: # se radi o slici omota glazbenog albuma u niskoj rezoluciji; # slika ne ograničava prava autora odnosno vlasnika autorskih prava da proda... 42715875 wikitext text/x-wiki == Sažetak == {{Infoslika |Opis= Omot albuma [[失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan]] |Izvor= http://www.sigure.jp/en/disco/ |Datum= 2. studenog 2026. (postavljeno na sh.wiki) |Autor= Autorsko pravo: Sony MRA |Objašnjenje= Ova slika podliježe zaštiti autorskih prava, ali može se koristiti pod uvjetima poštene upotrebe u skladu sa zakonom SAD-a o poštenoj upotrebi zato što: # se radi o slici omota glazbenog albuma u niskoj rezoluciji; # slika ne ograničava prava autora odnosno vlasnika autorskih prava da prodaje albume; # slika se ne može koristiti za proizvodnju ilegalnih kopija albuma; # slika ilustrira temu članka [[失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan]]; # ne postoji zamjenska slika koja se može slobodno koristiti; }} == Licenciranje == {{Omot albuma}} ks1u66pr7x7vf9w4isg6tx37is0uger 0 4727219 42715876 2026-11-02T15:14:32Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Italic title}} {{Album | Name = 失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan | Type = video | Longtype = | Izvođač/ica = [[Ling tosite sigure]] | image = Ling tosite sigure - 失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan.jpg | Veličina_slike = | Caption = | Datum = [[15. srpnja]] [[2026.]] | Snimanje = | Žanr = [[post-punk]], [[post-hardcore]] | Trajanje = cca. 120:00 minuta | Jezi... 42715876 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Album | Name = 失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan | Type = video | Longtype = | Izvođač/ica = [[Ling tosite sigure]] | image = Ling tosite sigure - 失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan.jpg | Veličina_slike = | Caption = | Datum = [[15. srpnja]] [[2026.]] | Snimanje = | Žanr = [[post-punk]], [[post-hardcore]] | Trajanje = cca. 120:00 minuta | Jezik = [[japanski jezik]] | Izdavač = [[Sony Music]] | Producent = | Recenzije = | Kompilovao = | Hronologija = | Album_prije = [[Lost God of SASORI]] | Ime_albuma = 失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan | Album_poslije = — | godina0 = ([[2025.]]) | godina = ([[2026.]]) | godina2 = | Misc = }} {{nihongo|'''失神蠍 ''TOUR 2025 Tornado in Budokan'''''|''Shisshin Sasori TOUR 2025 Tornado in Budokan''}} je [[video album]] benda [[Ling tosite sigure]] objavljen [[15. srpnja]] [[2026.]] godine u izdanju Sony Musica (AIXL-218). Video album objavljen je kao posebno ''limited'' [[blu-ray]] izdanje, a sadrži snimku dvosatnog koncerta što ga je bend održao [[27. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Tokyo|tokijskoj]] areni [[Nippon Budōkan]], što je bila njihov prvi koncert u toj dvorani u otprilike 12 godina. Ovo je bio prvi službeni video album u cjelokupnoj diskografiji benda. Ovo posebno izdanje izdano je kao kolekcionarska kutija, a osim diska s koncertom sadržavalo je i posebni ''digipak'' te ''deluxe'' foto knjižicu. Koncert je sadržavao ukupno 19 kompozicija iz različitih faza karijere benda, uz posebnu uvodnu kompoziciju ("OPENING") s kojom je koncert otvoren. Sam koncert bio je završna izvedba u sklopu nacionalne turneje 失神蠍 ''TOUR 2025'', koja je trajala od [[30. listopada]] do [[27. prosinca]] [[2025.]] godine, a sastojala se od deset koncerata u devet japanskih gradova. == Popis pjesama == {{Track listing | headline = | extra_column = | total_length = | all_writing = | all_lyrics = | all_music = | title1 = OPENING | length1 = | title2 = [[想像のSecurity]] | note2 = Sōzō no Security | title3 = [[Sα.SO.RI.]] | length3 = | title4 = [[竜巻いて鮮脳]] | note4 = Tatsumaite Sennou | title5 = [[laser beamer]] | length5 = | title6 = [[JPOP Xfile]] | length6 = | title7 = [[DISCO FLIGHT]] | length7 = | title8 = [[Enigmatic Feeling]] | length8 = | title9 = [[a symmetry]] | length9 = | title10 = [[sick mind B rain]] | length10 = | title11 = [[Acoustic]] | length11 = | title12 = [[replica]] | length12 = | title13 = [[nakano kill you]] | length13 = | title14 = [[感覚UFO]] | note14 = KankakuUFO | title15 = [[滅亡craft]] | note15 = metsubou craft | title16 = [[アレキシサイミアスペア]] | note16 = Alexithymia Spare | title17 = [[abnormalize]] | length17 = | title18 = [[Loo% Who%]] | length18 = | title19 = [[Telecastic fake show]] | length19 = }} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == *[http://www.sigure.jp/disco/ Diskografija] {{Ling Tosite Sigure}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure]] [[Kategorija:Albumi 2026.]] kmn759sc5pp3v95yirxjjnl5fdu8g0f 42715877 42715876 2026-11-02T15:22:08Z Edgar Allan Poe 29250 42715877 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Album | Name = 失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan | Type = video | Longtype = | Izvođač/ica = [[Ling tosite sigure]] | image = Ling tosite sigure - 失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan.jpg | Veličina_slike = | Caption = | Datum = [[15. srpnja]] [[2026.]] | Snimanje = | Žanr = [[post-punk]], [[post-hardcore]] | Trajanje = cca. 120:00 minuta | Jezik = [[japanski jezik]] | Izdavač = [[Sony Music]] | Producent = | Recenzije = | Kompilovao = | Hronologija = | Album_prije = [[Lost God of SASORI]] | Ime_albuma = 失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan | Album_poslije = — | godina0 = ([[2025.]]) | godina = ([[2026.]]) | godina2 = | Misc = }} {{nihongo|'''失神蠍 ''TOUR 2025 Tornado in Budokan'''''|''Shisshin Sasori TOUR 2025 Tornado in Budokan''}} je [[video album]] benda [[Ling tosite sigure]] objavljen [[15. srpnja]] [[2026.]] godine u izdanju Sony Musica (AIXL-218). Video album objavljen je kao posebno ''limited'' [[blu-ray]] izdanje, a sadrži snimku dvosatnog koncerta što ga je bend održao [[27. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Tokyo|tokijskoj]] areni [[Nippon Budōkan]], što je bila njihov prvi koncert u toj dvorani u otprilike 12 godina. Ovo je bio prvi službeni video album u cjelokupnoj diskografiji benda. Ovo posebno izdanje izdano je kao kolekcionarska kutija, a osim diska s koncertom sadržavalo je i posebni ''digipak'' te ''deluxe'' foto knjižicu. Koncert je sadržavao ukupno 19 kompozicija iz različitih faza karijere benda, uz posebnu uvodnu kompoziciju ("OPENING") s kojom je koncert otvoren. Sam koncert bio je završna izvedba u sklopu nacionalne turneje 失神蠍 ''TOUR 2025'', koja je trajala od [[30. listopada]] do [[27. prosinca]] [[2025.]] godine, a sastojala se od deset koncerata u devet japanskih gradova.<ref>{{Cite web |date=2025-07-01 |title=Ling tosite sigure to hold national tour, including first Nippon Budokan show in about 12 years |url=https://otomo.net/contents/958963?locale=en |url-status=live |access-date=2026-11-02 |website=otomo.net |language=jp}}</ref> == Popis pjesama == {{Track listing | headline = | extra_column = | total_length = | all_writing = | all_lyrics = | all_music = | title1 = OPENING | length1 = | title2 = [[想像のSecurity]] | note2 = Sōzō no Security | title3 = [[Sα.SO.RI.]] | length3 = | title4 = [[竜巻いて鮮脳]] | note4 = Tatsumaite Sennou | title5 = [[laser beamer]] | length5 = | title6 = [[JPOP Xfile]] | length6 = | title7 = [[DISCO FLIGHT]] | length7 = | title8 = [[Enigmatic Feeling]] | length8 = | title9 = [[a symmetry]] | length9 = | title10 = [[sick mind B rain]] | length10 = | title11 = [[Acoustic]] | length11 = | title12 = [[replica]] | length12 = | title13 = [[nakano kill you]] | length13 = | title14 = [[感覚UFO]] | note14 = KankakuUFO | title15 = [[滅亡craft]] | note15 = metsubou craft | title16 = [[アレキシサイミアスペア]] | note16 = Alexithymia Spare | title17 = [[abnormalize]] | length17 = | title18 = [[Loo% Who%]] | length18 = | title19 = [[Telecastic fake show]] | length19 = }} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == *[http://www.sigure.jp/disco/ Diskografija] {{Ling Tosite Sigure}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure]] [[Kategorija:Albumi 2026.]] qn76797t55txzwhtrkwebxnjzz3yulv 42715881 42715877 2026-11-02T15:24:02Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Video albumi|Video albumi]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42715881 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Album | Name = 失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan | Type = video | Longtype = | Izvođač/ica = [[Ling tosite sigure]] | image = Ling tosite sigure - 失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan.jpg | Veličina_slike = | Caption = | Datum = [[15. srpnja]] [[2026.]] | Snimanje = | Žanr = [[post-punk]], [[post-hardcore]] | Trajanje = cca. 120:00 minuta | Jezik = [[japanski jezik]] | Izdavač = [[Sony Music]] | Producent = | Recenzije = | Kompilovao = | Hronologija = | Album_prije = [[Lost God of SASORI]] | Ime_albuma = 失神蠍 TOUR 2025 Tornado in Budokan | Album_poslije = — | godina0 = ([[2025.]]) | godina = ([[2026.]]) | godina2 = | Misc = }} {{nihongo|'''失神蠍 ''TOUR 2025 Tornado in Budokan'''''|''Shisshin Sasori TOUR 2025 Tornado in Budokan''}} je [[video album]] benda [[Ling tosite sigure]] objavljen [[15. srpnja]] [[2026.]] godine u izdanju Sony Musica (AIXL-218). Video album objavljen je kao posebno ''limited'' [[blu-ray]] izdanje, a sadrži snimku dvosatnog koncerta što ga je bend održao [[27. prosinca]] [[2025.]] godine u [[Tokyo|tokijskoj]] areni [[Nippon Budōkan]], što je bila njihov prvi koncert u toj dvorani u otprilike 12 godina. Ovo je bio prvi službeni video album u cjelokupnoj diskografiji benda. Ovo posebno izdanje izdano je kao kolekcionarska kutija, a osim diska s koncertom sadržavalo je i posebni ''digipak'' te ''deluxe'' foto knjižicu. Koncert je sadržavao ukupno 19 kompozicija iz različitih faza karijere benda, uz posebnu uvodnu kompoziciju ("OPENING") s kojom je koncert otvoren. Sam koncert bio je završna izvedba u sklopu nacionalne turneje 失神蠍 ''TOUR 2025'', koja je trajala od [[30. listopada]] do [[27. prosinca]] [[2025.]] godine, a sastojala se od deset koncerata u devet japanskih gradova.<ref>{{Cite web |date=2025-07-01 |title=Ling tosite sigure to hold national tour, including first Nippon Budokan show in about 12 years |url=https://otomo.net/contents/958963?locale=en |url-status=live |access-date=2026-11-02 |website=otomo.net |language=jp}}</ref> == Popis pjesama == {{Track listing | headline = | extra_column = | total_length = | all_writing = | all_lyrics = | all_music = | title1 = OPENING | length1 = | title2 = [[想像のSecurity]] | note2 = Sōzō no Security | title3 = [[Sα.SO.RI.]] | length3 = | title4 = [[竜巻いて鮮脳]] | note4 = Tatsumaite Sennou | title5 = [[laser beamer]] | length5 = | title6 = [[JPOP Xfile]] | length6 = | title7 = [[DISCO FLIGHT]] | length7 = | title8 = [[Enigmatic Feeling]] | length8 = | title9 = [[a symmetry]] | length9 = | title10 = [[sick mind B rain]] | length10 = | title11 = [[Acoustic]] | length11 = | title12 = [[replica]] | length12 = | title13 = [[nakano kill you]] | length13 = | title14 = [[感覚UFO]] | note14 = KankakuUFO | title15 = [[滅亡craft]] | note15 = metsubou craft | title16 = [[アレキシサイミアスペア]] | note16 = Alexithymia Spare | title17 = [[abnormalize]] | length17 = | title18 = [[Loo% Who%]] | length18 = | title19 = [[Telecastic fake show]] | length19 = }} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == *[http://www.sigure.jp/disco/ Diskografija] {{Ling Tosite Sigure}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure]] [[Kategorija:Albumi 2026.]] [[Kategorija:Video albumi]] quqm0xf5t4v1kme44p3rnx2htfo71df 14 4727220 42715878 2026-11-02T15:22:34Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Godinaalbum|202|6}} 42715878 wikitext text/x-wiki {{Godinaalbum|202|6}} tv7ijothye8bfvyt88v65aokp8d0jrx 1 4727221 42715879 2026-11-02T15:23:34Z Edgar Allan Poe 29250 Nova stranica: {{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Edgar Allan Poe}} – ~~~~ 42715879 wikitext text/x-wiki {{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Edgar Allan Poe}} – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. novembra 2026. u 16:23 (CET) 8khpcu1ch065n3nhhxixksd1hmslptl 42715880 42715879 2026-11-02T15:23:44Z Edgar Allan Poe 29250 42715880 wikitext text/x-wiki {{Mjesec Azije 2026 |korisnik=Edgar Allan Poe}} 7ln3v54lxeeazze20uwbm3gmmah7vd4 11 4727222 42715882 2026-11-02T15:24:46Z Edgar Allan Poe 29250 /* ? */ novi odjeljak 42715882 wikitext text/x-wiki == ? == @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zašto ti nema države, kao i ranije? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. novembra 2026. u 16:24 (CET) q73kgbut0b6z04kg7havi0jpjmtr6bp 42715918 42715882 2026-11-02T22:02:51Z Vipz 151311 /* ? */ odgovor 42715918 wikitext text/x-wiki == ? == @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zašto ti nema države, kao i ranije? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. novembra 2026. u 16:24 (CET) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Do sada smo države u šablonima te vrste imali samo za CEE Proljeće. Statistika se za CEE Proljeće, globalno, mnogo podrobnije evidentira. Mjesec Azije do sada nije imao takvu praksu ni globalno ni kod nas. Mogu ih, međutim, uvesti za Mjesec Azije u hodu ako je to nešto što želimo početi evidentirati. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. novembra 2026. u 23:02 (CET) bh9vp8g83rhth7gs5970kwfmj6gh73u 42715929 42715918 2026-11-03T02:02:16Z Edgar Allan Poe 29250 /* ? */ odgovor 42715929 wikitext text/x-wiki == ? == @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zašto ti nema države, kao i ranije? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. novembra 2026. u 16:24 (CET) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Do sada smo države u šablonima te vrste imali samo za CEE Proljeće. Statistika se za CEE Proljeće, globalno, mnogo podrobnije evidentira. Mjesec Azije do sada nije imao takvu praksu ni globalno ni kod nas. Mogu ih, međutim, uvesti za Mjesec Azije u hodu ako je to nešto što želimo početi evidentirati. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. novembra 2026. u 23:02 (CET) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zar nismo na ranijim izdanjima pisali i države u tablicu? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 3. novembra 2026. u 03:02 (CET) cc4nj1ynbm9davpyi0xhx03gusyv00p 42715999 42715929 2026-11-03T04:44:40Z Vipz 151311 /* ? */ odgovor 42715999 wikitext text/x-wiki == ? == @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zašto ti nema države, kao i ranije? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. novembra 2026. u 16:24 (CET) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Do sada smo države u šablonima te vrste imali samo za CEE Proljeće. Statistika se za CEE Proljeće, globalno, mnogo podrobnije evidentira. Mjesec Azije do sada nije imao takvu praksu ni globalno ni kod nas. Mogu ih, međutim, uvesti za Mjesec Azije u hodu ako je to nešto što želimo početi evidentirati. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. novembra 2026. u 23:02 (CET) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zar nismo na ranijim izdanjima pisali i države u tablicu? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 3. novembra 2026. u 03:02 (CET) :::Za ovu akciju nismo, ne. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 3. novembra 2026. u 05:44 (CET) 0h9qa1cpn5aetk2n0gjeadfbul93gup 42716003 42715999 2026-11-03T04:58:23Z Edgar Allan Poe 29250 /* ? */ odgovor 42716003 wikitext text/x-wiki == ? == @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zašto ti nema države, kao i ranije? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. novembra 2026. u 16:24 (CET) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Do sada smo države u šablonima te vrste imali samo za CEE Proljeće. Statistika se za CEE Proljeće, globalno, mnogo podrobnije evidentira. Mjesec Azije do sada nije imao takvu praksu ni globalno ni kod nas. Mogu ih, međutim, uvesti za Mjesec Azije u hodu ako je to nešto što želimo početi evidentirati. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. novembra 2026. u 23:02 (CET) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zar nismo na ranijim izdanjima pisali i države u tablicu? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 3. novembra 2026. u 03:02 (CET) :::Za ovu akciju nismo, ne. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 3. novembra 2026. u 05:44 (CET) ::::Hm, moguće da sam onda ono s CEE-a "implantirao" i za ovo pa sam pomiješao. Ako misliš da nije potrebno, onda nema veze... ne trebamo se maltretirati s time kad već nije praksa. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 3. novembra 2026. u 05:58 (CET) hozyrv0prevvl9a0mg2dhhhp2fec220 0 4727223 42715887 2026-11-02T17:21:15Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Velika bijela psina]] 42715887 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Velika bijela psina]] euk4lryyag27t9s1tifsay09zgwp3vc 0 4727224 42715907 2026-11-02T21:40:01Z Duma 16555 Nova stranica: {{termoregulacija}} '''Mezoterm''' (od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] μέσος (''mésos'') "srednji, umjeren, srednji" i θερμός (''thermós'') "topao, vruć") je vrsta životinje sa [[termoregulacija|strategijom termoregulacije]] koja se nalazi između hladnokrvnih [[ektoterm]]a i toplokrvnih [[endoterm]]a. == Definicija == Mezotermi imaju dvije osnovne karakteristike:<ref name=":0">{{cite journal|last1=Grady|title=Evidence for mesothermy in dinosaurs|journal=Sc... 42715907 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} '''Mezoterm''' (od [[starogrčki jezik|starogrčkog]] μέσος (''mésos'') "srednji, umjeren, srednji" i θερμός (''thermós'') "topao, vruć") je vrsta životinje sa [[termoregulacija|strategijom termoregulacije]] koja se nalazi između hladnokrvnih [[ektoterm]]a i toplokrvnih [[endoterm]]a. == Definicija == Mezotermi imaju dvije osnovne karakteristike:<ref name=":0">{{cite journal|last1=Grady|title=Evidence for mesothermy in dinosaurs|journal=Science|date=2014|volume=344|issue=6189|pages=1268–1272|doi=10.1126/science.1253143|display-authors=etal|pmid=24926017|bibcode=2014Sci...344.1268G |s2cid=9806780 }}</ref> # Povišenje tjelesne temperature metaboličkom proizvodnjom [[toplota|toplote]]. # Slaba ili odsutna metabolička kontrola određene [[termoregulacija|tjelesne temperature]]. Prva osobina razlikuje mezoterme od [[ektoterm]]a, a druga od endoterma. Na primjer, endotermi, kada im je hladno, uglavnom će pribjeći [[drhtanje|drhtanju]] ili metaboliziranju [[Tamno masno tkivo|smeđe masti]] kako bi održali konstantnu tjelesnu temperaturu, što dovodi do veće [[Bazalni metabolizam|stope metabolizma]]. Međutim, mezotermi će imati nižu tjelesnu temperaturu i nižu stopu metabolizma kako [[Sobna temperatura|temperatura okoline]] opada.<ref>{{cite journal |last1=Bernal |display-authors=etal |year=2001 |title=Review: Analysis of the evolutionary convergence for high performance swimming in lamnid sharks and tunas |journal=Comparative Biochemistry and Physiology A |volume=129 |issue=2–3 |pages=695–726 |doi=10.1016/S1095-6433(01)00333-6 |pmid=11423338}}</ref> Osim toga, tjelesna temperatura mezoterma ima tendenciju rasta s povećanjem veličine tijela ([[fenomen]] poznat kao [[gigantotermija]]<ref>{{cite journal |last1=Paladino |display-authors=etal |year=1990 |title=Metabolism of leatherback turtles, gigantothermy, and thermoregulation of dinosaurs |journal=Nature |volume=344 |issue=6269 |pages=858–860 |doi=10.1038/344858a0 |bibcode=1990Natur.344..858P |s2cid=4321764}}</ref>), za razliku od endoterma. To odražava manji [[Odnos površine i zapremine|omjer površine i zapremine]] kod velikih [[životinja]], što smanjuje stopu gubitka topline. Iako su [[neontologija|živući]] mezotermi relativno rijetki, u dobre primjere spadaju [[tuna]], [[Lamnidae|lamnidne ajkule]] (npr. [[velika bijela ajkula]]), [[sedmopruga usminjača]], neke vrste [[pčela]],<ref>{{cite web |title=Temperature regulation |quote=bumblebees are warm-blooded insects. |website=bumblebee.org |url=http://www.bumblebee.org/bodyTempReg.htm}}</ref> [[Heterocephalus glaber|golo slijepo kuče]], [[Procaviidae|damani]] i [[Tachyglossidae|ješci]]. Historijski gledano, [[Alphonse Pyramus de Candolle|de Candolle]] je koristio istu riječ za opisivanje biljaka kojima je za uspješan rast potreban umjeren nivo topline.<ref>{{cite book |last=Allaby |first=Michael |year=2004 |title=A Dictionary of Ecology |edition=4th |publisher=Oxford University Press |isbn=9780198608912 |url=https://archive.org/details/dictionaryofplan0000unse_a2q0 |url-access=registration |via=Internet Archive (archive.org)}}</ref> Prema njegovoj šemi, mezotermne biljke rastu u regijama gdje je prosječna temperatura u najtoplijem mjesecu veća od 22°C, a u najhladnijem minimalno 6°C. == Termoregulacija kod dinosaura == [[termoregulacija|Termoregulacijski]] status [[dinosaur]]a je dugo bio predmet rasprave i još uvijek je aktivno područje istraživanja. Termin "mezotermija" je prvobitno stvoren<ref>{{cite book|last1=Sampson|first1=Scott|title=Dinosaur Odyssey: Fossil Threads in the Web of Life|publisher=University of California Press|pages=175–192}}</ref> u sklopu zalaganja za međustatus termoregulacije [[dinosaur|neptičjih dinosaura]] - između endoterma i ektoterma. Definiciju koja je bila više tehničke prirode dali su Grady ''et al'',<ref name=":0" /> zalagajući se za mezotermiju dinosaura na osnovu njihovih intermedijarnih stopa rasta i empirijskog odnosa između rasta, metabolizma i termoregulacije kod postojećih [[kičmenjak]]a. To gledište osporio je D'Emic,<ref>{{cite journal|last1=D'Emic|first1=Michael|title=Comment on "Evidence for mesothermy in dinosaurs"|date=2015|volume=348|issue=6238|pages=982|doi=10.1126/science.1260061|pmid=26023130|journal=Science|bibcode=2015Sci...348..982D |doi-access=free}}</ref> koji je tvrdio da su Grady i saradnici podcijenili maksimalne stope rasta dinosaura, budući da su one osjetljive na [[sezonske varijacije]] u resursima. Prilagođavajući stope rasta dinosaura naviše za faktor od dva, D'Emic je otkrio da su dinosauri rasli slično [[sisari]]ma i stoga vjerovatno bili endotermni. Međutim, osjetljivost na sezonske varijacije u resursima trebala bi važiti za sve kičmenjake. Ako bi se svi [[takson]]i kičmenjaka slično prilagodili, relativne razlike u stopama se ne bi promijenile.<ref>{{cite journal|last1=Grady|title=Response to Comments on "Evidence for mesothermy in dinosaurs"|journal=Science|volume=348|issue=6238|pages=982|doi=10.1126/science.1260299|display-authors=etal|pmid=26023132|year=2015|bibcode=2015Sci...348R.982G |doi-access=free}}</ref> Dinosauri ostaju srednje razvijeni u pogledu rasta i dobri su kandidati za mezotermiju.<ref>{{cite journal | url=https://www.science.org/doi/full/10.1126/science.1260299 | doi=10.1126/science.1260299 | title=Response to Comments on "Evidence for mesothermy in dinosaurs" | date=2015 | last1=Grady | first1=John M. | last2=Enquist | first2=Brian J. | last3=Dettweiler-Robinson | first3=Eva | last4=Wright | first4=Natalie A. | last5=Smith | first5=Felisa A. | journal=Science | volume=348 | issue=6238 | page=982 | pmid=26023132 | bibcode=2015Sci...348R.982G | url-access=subscription |author-link5=Felisa Smith}}</ref> Ipak, hipoteza o mezotermiji dinosaura zahtijeva daljnju podršku kako bi bila potvrđena. Izotopi [[fosil]]nog [[izotopi kisika|kisika]], koji mogu otkriti tjelesnu temperaturu organizma, trebali bi biti naročito informativni. Nedavno istraživanje izotopa kod [[teropod]]a i [[sauropod]]a<ref>{{cite journal|last1=Eagle|title=Isotopic ordering in eggshells reflects body temperatures and suggests differing thermophysiology in two Cretaceous dinosaurs|journal=Nature Communications|date=2015|volume=6|doi=10.1038/ncomms9296|display-authors=etal|pages=8296|pmid=26462135|bibcode=2015NatCo...6.8296E |doi-access=free}}</ref> pružilo je određenu podršku za mezotermiju kod dinosaura. Pernati teropodi su vjerojatno najbolji kandidati za endotermiju kod dinosaura, ali istraživani teropodi imali su relativno nisku tjelesnu temperaturu od 32,0°C. Veliki sauropodi imali su višu tjelesnu temperaturu od 37,0 °C, što može odražavati mezotermnu gigantotermiju.<ref>{{cite journal | url=https://www.cell.com/current-biology/fulltext/S0960-9822(24)00525-6 | doi=10.1016/j.cub.2024.04.051 | title=Early Jurassic origin of avian endothermy and thermophysiological diversity in dinosaurs | date=2024 | last1=Chiarenza | first1=Alfio Alessandro | last2=Cantalapiedra | first2=Juan L. | last3=Jones | first3=Lewis A. | last4=Gamboa | first4=Sara | last5=Galván | first5=Sofía | last6=Farnsworth | first6=Alexander J. | last7=Valdes | first7=Paul J. | last8=Sotelo | first8=Graciela | last9=Varela | first9=Sara | journal=Current Biology | volume=34 | issue=11 | pages=2517–2527.e4 | pmid=38754424 | bibcode=2024CBio...34.2517C | doi-access=free | hdl=11093/11035 | hdl-access=free }}</ref> == Povezano == * [[Heterotermija]] * [[Gigantotermija]] * [[Regionalna endotermija]] * [[Regionalna heterotermija]] * ''[[Salvator merianae]]'' == Reference == {{Reflist|2}} [[Kategorija:Termoregulacija]] ffs6m4ee6fxn1rl4irz0il26c9pa432 0 4727225 42715908 2026-11-02T21:40:16Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Mezoterm]] 42715908 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Mezoterm]] 80d9fgu43nmxttlu3vcf65sln4n459a 0 4727226 42715909 2026-11-02T21:40:32Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Mezoterm]] 42715909 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Mezoterm]] 80d9fgu43nmxttlu3vcf65sln4n459a 5 4727227 42715911 2026-11-02T21:47:00Z Vipz 151311 Nova stranica: {{stranica za razgovor}} 42715911 wikitext text/x-wiki {{stranica za razgovor}} hh551sh8ky5cnyppbfzf8uz1y8frh1l 0 4727228 42715913 2026-11-02T21:52:55Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Baktericid]] 42715913 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Baktericid]] 2j5i7k2jbkoe5je315udqrns5b2ldqz 0 4727229 42715914 2026-11-02T21:53:48Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Baktericid]] 42715914 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Baktericid]] 2j5i7k2jbkoe5je315udqrns5b2ldqz 0 4727230 42715915 2026-11-02T21:54:01Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Baktericid]] 42715915 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Baktericid]] 2j5i7k2jbkoe5je315udqrns5b2ldqz 0 4727231 42715916 2026-11-02T21:56:25Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Baktericid]] 42715916 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Baktericid]] 2j5i7k2jbkoe5je315udqrns5b2ldqz 4 4727232 42715930 2026-11-03T02:12:57Z Aca 108187 + 42715930 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Pijaca]] ies62rxlbvity1hayanlcz21slv7757 4 4727233 42715932 2026-11-03T02:14:57Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Wikipedija:Neutralno gledište]] na [[Wikipedija:Neutralnost]]: Sažetost – [[WP:SAŽETO]] 42715932 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Neutralnost]] h5jjgxtu72hifxiqruk54tezoov1ycn 0 4727234 42715944 2026-11-03T02:19:27Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Wikimedijina ostava]] na [[Wikiostava]]: Prijevod ili lokalizacija 42715944 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikiostava]] 8izq01z60n5jn9wops1363mfkufbwr0 10 4727236 42715953 2026-11-03T02:24:43Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Ostava]] na [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 42715953 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi]] 737ujxt0jy7c9y3yslj7jbo6xhe9mr3 10 4727238 42715974 2026-11-03T02:40:57Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Commons]] na [[Šablon:Wikiostava]] 42715974 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Wikiostava]] aqe2taxmmw3fr1rlwutbpg370dckgjy 10 4727239 42715976 2026-11-03T02:41:35Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Commons category-inline]] na [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi u tekstu]] 42715976 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Kategorija na Wikiostavi u tekstu]] dmth7x2ulqxruef2tzr0cpsklztdfm9 10 4727240 42715978 2026-11-03T02:41:53Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Commons and category]] na [[Šablon:Wikiostava i kategorija]] 42715978 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Wikiostava i kategorija]] gccjb6iwit8l5k48s9z766zcw8d65pv 10 4727241 42715980 2026-11-03T02:42:07Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Šablon:Commons-inline]] na [[Šablon:Wikiostava u tekstu]] 42715980 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Wikiostava u tekstu]] 2eqtybp5udcvsb9jto1dlqsket1q9bb 0 4727242 42716026 2026-11-03T07:07:56Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Medonosna pčela]] 42716026 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Medonosna pčela]] 89i6g79hn328qisnsurfqqmjxe99cv6 0 4727243 42716030 2026-11-03T07:15:47Z Duma 16555 Nova stranica: {{termoregulacija}} [[File:Ardea cinerea Winterhabitus.jpg|mini|Toplokrvne životinje su bilo ptice...]] [[File:Nursing Ursus maritimus retuschiert.jpg|mini|... ili sisari.]] U [[zoologija|zoologiji]], '''toplokrvne životinje''', također poznate kao '''homeotermne životinje''' (od starogrčkog ὁμοῖος ''homoîos'' "sličan" i θερμός ''thermós'' "topao") ili '''endotermne životinje'''<ref>Neil A. Campbell, Jane B. Reece: Biologie, München 2009, Seite 1.167</... 42716030 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} [[File:Ardea cinerea Winterhabitus.jpg|mini|Toplokrvne životinje su bilo ptice...]] [[File:Nursing Ursus maritimus retuschiert.jpg|mini|... ili sisari.]] U [[zoologija|zoologiji]], '''toplokrvne životinje''', također poznate kao '''homeotermne životinje''' (od starogrčkog ὁμοῖος ''homoîos'' "sličan" i θερμός ''thermós'' "topao") ili '''endotermne životinje'''<ref>Neil A. Campbell, Jane B. Reece: Biologie, München 2009, Seite 1.167</ref> (ἔνδον ''éndon'' "unutra, unutar"), su životinje ([[ptice]] i [[sisari]]) koje mogu održavati [[Telesna temperatura|temperaturu svog tijela]] na konstantnoj vrijednost, neovisno o temperaturi okoline. Prelazak iz homeotermije u [[poikiloterm]]iju ponekad je postepen.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Stvaranje toplote omogućava veću neovisnost od vremenskih uvjeta, ali povećava potrošnju energije. Nadalje, zbog potrebe da se dozvoli samo neophodna količina gubitka toplote, varijacije u anatomskoj strukturi su ograničene ([[Bergmannovo pravilo]]). == Regulacija tjelesne temperature == I kod ptica i kod sisara, tjelesna temperatura toplokrvnih životinja postiže se metaboličkom aktivnošću. To utječe na [[bazalni metabolizam]], koji je znatno viši nego kod hladnokrvnih ([[poikiloterm]]nih ili [[ektoterm]]nih) životinja. [[Termoreceptor]]i u koži i neuroni osjetljivi na temperaturu u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] djeluju na centar za obradu temperature u [[hipotalamus]]u, koji upravlja povećanjem ili smanjenjem tjelesne temperature kada postoje odstupanja od normalnih razina. === Snižavanje tjelesne temperature === Kada je temperatura jezgra tijela previsoka, toplota se može raspršivati ​​na različite načine. To se često dešava isparavanjem vode - na primjer, [[znojenje]]m kod ljudi, dahtanjem kod pasa ili lizanjem krzna kod mačaka. Velika površina tijela koja je dobro snabdijevana krvlju kada je to potrebno također može poslužiti za raspršivanje toplote, kao što je slučaj sa ušima [[afrički slon|afričkih slonova]]. === Povećanje tjelesne temperature === Kada temperatura jezgre tijela padne prenisko, metabolizam se povećava; čest primjer je [[tremor|drhtanje]], koje povećava metabolizam [[mišić]]a. [[Mikrovibracije]] su često dovoljne za stvaranje malih količina topline. Nadalje, [[dojenče|novorođeni sisari]] i sve životinje koje [[hibernacija|hiberniraju]] posjeduju veće količine [[Tamno masno tkivo|smeđeg masnog tkiva]] za direktnu [[termogeneza|termogenezu]] iz [[Adipozno tkivo|uskladištene masti]]. === Termička izolacija === Toplokrvne životinje većinom posjeduju različite oblike toplotne izolacije, od smanjenog protoka krvi do izolacijskog [[hipoderma|potkožnog masnog tkiva]], kao i izolacijske zračne slojeve u [[pero|perju]] i [[dlaka|dlaci]]. * Kod ptica, zrak zarobljen u perju, posebno u [[paperje|paperju]], pruža toplotnu izolaciju. * Kod kopnenih sisara, zrak zarobljen u [[krzno|krznu]] djeluje kao izolacija; veoma uvijene dlake [[vuna|vune]] naročito mogu zatvoriti velike količine zraka. * Vodeni sisari i ptice posjeduju izolacijski sloj u vidu mjehurića [[adipozno tkivo|masti]] ispod kože, budući da dlaka i perje većinom gube svoj izolacijski sloj zraka u vodi. * Kod nekih izumrlih vrsta [[dinosaur]]a su, pored perje, pronađeni histološki dokazi homeotermije. === Sezonske prilagodbe === Vrste sisara koje [[hibernacija|hiberniraju]] mogu sniziti temperaturu tijela za više od 10°C tokom hladnog godišnjeg doba kako bi sačuvale energiju tokom tog neaktivnog perioda. Ako su uznemirene ili budne, prekidaju hibernaciju oslobađanjem [[noradrenalin]]a i brzo se vraćaju na svoju normalnu temperaturu, trošeći značajnu količinu energije u tom procesu. [[Kolibriji]] i [[kljunaši]] su poseban slučaj, jer je njihova tjelesna temperatura podložna relativno jakim fluktuacijama. == Ograničenja == Nasuprot tome, [[medonosne pčele]], koje kolektivno održavaju temperaturu legla svoje košnice na konstantnih 35°C, nisu toplokrvne životinje. Pojedinačni insekt nije sposoban za to; samo čitava kolonija zajedno može održavati ovu temperaturu. Jedna pčela postaje kruta i ugiba na temperaturi od 10°C. [[File:Wiki snake eats mouse.jpg|mini|[[termografija|Termografska]] slika zmije (gmizavca, hladnokrvnog) dok jede miša (sisara, toplokrvnog).]] Veliki leteći [[insekti]], [[gmizavci]], [[vodozemci]] i [[ribe]] su svi [[poikiloterm]]ni, što znači da im tjelesna temperatura nije konstantna, već odgovara temperaturi okoline. Tokom hladne sezone ulaze u [[brumacija|stanje tromosti]], a njihov metabolizam nije reguliran [[hipotalamus]]om tokom tog perioda.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Njihova sposobnost regulacije temperature središta tijela ograničena je na ponašanja, kao što su intenzivna fizička aktivnost ili izlaganje suncu, što ih u određenoj mjeri zagrijava. Međutim, [[tuna]], neke ajkule (''[[Alopias]]'') i [[raže]] imaju vaskularne adaptacije ([[termoregulacija|protivstrujni tok]]) u mišićima trupa koje omogućavaju najvišu moguću temperaturu središta tijela; kod [[sabljarke|sabljarki]] i pripadnika [[Lampriformes]], mozak se snabdijeva krvlju koju zagrijavaju mišići. S druge strane, kod dubokomorskih riba tjelesna temperatura ostaje konstantna na 4°C, ali to je isključivo zbog konstantne temperature okoline, zbog čega ni one nisu homeotermne, već poikilotermne. Relativno je nepoznato da postoje biljke, poput ''[[Symplocarpus foetidus]]'' i drugih vrsta [[Arum|kozlaca]], koje mogu regulirati intenzitet ćelijskog disanja pri niskoj temperaturi okoline i time povećati vlastitu unutrašnju temperaturu. Cvjetni pupoljci biljaka koje rano cvjetaju mogu dostići temperaturu koja je 15 do 35°C iznad temperature okoline.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> == Prednosti == [[Enzimi]] imaju relativno uzak temperaturni raspon pri kojem je njihova efikasnost optimalna. Temperature izvan tog raspona mogu znatno smanjiti brzinu reakcije ili je potpuno zaustaviti.<ref>{{Cite journal|last1=Daniel|first1=Roy M.|last2=Peterson|first2=Michelle E.|last3=Danson|first3=Michael J.|last4=Price|first4=Nicholas C.|last5=Kelly|first5=Sharon M.|last6=Monk|first6=Colin R.|last7=Weinberg|first7=Cristina S.|last8=Oudshoorn|first8=Matthew L.|last9=Lee|first9=Charles K.|date=2010-01-15|title=The molecular basis of the effect of temperature on enzyme activity|url=http://www.biochemj.org/content/425/2/353|journal=Biochemical Journal|language=en|volume=425|issue=2|pages=353–360|doi=10.1042/BJ20091254|issn=0264-6021|pmid=19849667|hdl=10289/3552|hdl-access=free}}</ref> Živo biće s prilično konstantnom tjelesnom temperaturom stoga se može specijalizirati za enzime koji su efikasni na toj određenoj temperaturi. [[Poikiloterm]] mora ili funkcionirati znatno ispod optimalne efikasnosti većinu vremena, migrirati, hibernirati ili trošiti dodatne resurse, stvarajući širi raspon enzima kako bi pokrio širi raspon tjelesnih temperatura. Međutim, neka okruženja pružaju mnogo konstantnije temperature od drugih. Na primjer, tropi često imaju sezonske varijacije temperature koje su manje od njihovih dnevnih varijacija. Osim toga, velike vodene površine, poput [[okean]]a i vrlo velikih [[jezero|jezera]], imaju umjerene varijacije temperature. Vode ispod površine okeana su naročito stabilne u temperaturnom smislu. == Nedostaci == Budući da mnoge homeotermne životinje upotrebljavaju enzime koji su specijalizirani za uzak raspon tjelesnih temperatura, [[hipotermija]] brže dovodi do [[torpor|tromosti]] i smrti. Osim toga, homeotermija dobijena endotermijom je strategija sa visokom potrošnjom energije<ref>{{Cite journal|last1=Levesque|first1=Danielle L.|last2=Lovegrove|first2=Barry G.|date=2014-05-01|title=Increased homeothermy during reproduction in a basal placental mammal|url=https://jeb.biologists.org/content/217/9/1535|journal=Journal of Experimental Biology|language=en|volume=217|issue=9|pages=1535–1542|doi=10.1242/jeb.098848|issn=0022-0949|pmid=24501138|doi-access=free|url-access=subscription}}</ref> i mnoga okruženja će pružiti niži [[nosivi kapacitet]] za ove organizme. Po hladnom vremenu, potrošnja energije za održavanje tjelesne temperature ubrzava [[gladovanje]] i može dovesti do smrti. == Povezano == * [[Heterotermija]] * [[Gigantotermija]] == Literatura == * ''Einteilung der Tiere nach der Regulation ihrer Körpertemperatur. '' In: {{Literatur|Autor=David J. Randall, Warren Burggren, Kathleen French|Titel=Tierphysiologie|Online=https://books.google.de/books?id=QZVL4H1yA2AC&pg=PA796&hl=de|Datum=2002|Verlag=Georg Thieme Verlag|ISBN=978-3-13-664004-3|Seiten=789–794}} * ''Einfluss von Form, Funktion und Verhalten auf homöostatische Prozesse'' In: {{Literatur|Autor=Neil A. Campbell, Jane B. Reece|Titel=Biologie – Gymnasiale Oberstufe|Auflage=8.|Datum=2009|Verlag=Pearson Schule|Ort=München|ISBN=978-3-8273-7287-1|Seiten=527–529}} == Vanjske poveznice == * [https://www.philipphauer.de/info/bio/wechselwarm-gleichwarm/ Poređenje hladnokrvnih i toplokrvnih životinja pomoću krivulje tolerancije na temperaturu] * [https://www.ingenieur.de/technik/fachbereiche/rekorde/forscher-staunen-warmbluetiger-fisch-heizkreislauf/ Istraživači su zadivljeni: Toplokrvne ribe imaju sistem grijanja] == Reference == <references /> [[Kategorija:Termoregulacija]] pk75rl6j1isqd0b7i66eur602iqow5t 42716031 42716030 2026-11-03T07:17:38Z Duma 16555 42716031 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} [[File:Ardea cinerea Winterhabitus.jpg|mini|Toplokrvne životinje su bilo ptice...]] [[File:Nursing Ursus maritimus retuschiert.jpg|mini|... ili sisari.]] U [[zoologija|zoologiji]], '''homeotermne''', '''homotermne''' ili '''homoiotermne životinje''' (od starogrčkog ὁμοῖος ''homoîos'' "sličan" i θερμός ''thermós'' "topao") ili '''endotermne životinje'''<ref>Neil A. Campbell, Jane B. Reece: Biologie, München 2009, Seite 1.167</ref> (ἔνδον ''éndon'' "unutra, unutar"), su one životinje ([[ptice]] i [[sisari]]) koje mogu održavati [[Telesna temperatura|temperaturu svog tijela]] na konstantnoj vrijednost, neovisno o temperaturi okoline. Prelazak iz homeotermije u [[poikiloterm]]iju ponekad je postepen.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Stvaranje toplote omogućava veću neovisnost od vremenskih uvjeta, ali povećava potrošnju energije. Nadalje, zbog potrebe da se dozvoli samo neophodna količina gubitka toplote, varijacije u anatomskoj strukturi su ograničene ([[Bergmannovo pravilo]]). == Regulacija tjelesne temperature == I kod ptica i kod sisara, tjelesna temperatura toplokrvnih životinja postiže se metaboličkom aktivnošću. To utječe na [[bazalni metabolizam]], koji je znatno viši nego kod hladnokrvnih ([[poikiloterm]]nih ili [[ektoterm]]nih) životinja. [[Termoreceptor]]i u koži i neuroni osjetljivi na temperaturu u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] djeluju na centar za obradu temperature u [[hipotalamus]]u, koji upravlja povećanjem ili smanjenjem tjelesne temperature kada postoje odstupanja od normalnih razina. === Snižavanje tjelesne temperature === Kada je temperatura jezgra tijela previsoka, toplota se može raspršivati ​​na različite načine. To se često dešava isparavanjem vode - na primjer, [[znojenje]]m kod ljudi, dahtanjem kod pasa ili lizanjem krzna kod mačaka. Velika površina tijela koja je dobro snabdijevana krvlju kada je to potrebno također može poslužiti za raspršivanje toplote, kao što je slučaj sa ušima [[afrički slon|afričkih slonova]]. === Povećanje tjelesne temperature === Kada temperatura jezgre tijela padne prenisko, metabolizam se povećava; čest primjer je [[tremor|drhtanje]], koje povećava metabolizam [[mišić]]a. [[Mikrovibracije]] su često dovoljne za stvaranje malih količina topline. Nadalje, [[dojenče|novorođeni sisari]] i sve životinje koje [[hibernacija|hiberniraju]] posjeduju veće količine [[Tamno masno tkivo|smeđeg masnog tkiva]] za direktnu [[termogeneza|termogenezu]] iz [[Adipozno tkivo|uskladištene masti]]. === Termička izolacija === Toplokrvne životinje većinom posjeduju različite oblike toplotne izolacije, od smanjenog protoka krvi do izolacijskog [[hipoderma|potkožnog masnog tkiva]], kao i izolacijske zračne slojeve u [[pero|perju]] i [[dlaka|dlaci]]. * Kod ptica, zrak zarobljen u perju, posebno u [[paperje|paperju]], pruža toplotnu izolaciju. * Kod kopnenih sisara, zrak zarobljen u [[krzno|krznu]] djeluje kao izolacija; veoma uvijene dlake [[vuna|vune]] naročito mogu zatvoriti velike količine zraka. * Vodeni sisari i ptice posjeduju izolacijski sloj u vidu mjehurića [[adipozno tkivo|masti]] ispod kože, budući da dlaka i perje većinom gube svoj izolacijski sloj zraka u vodi. * Kod nekih izumrlih vrsta [[dinosaur]]a su, pored perje, pronađeni histološki dokazi homeotermije. === Sezonske prilagodbe === Vrste sisara koje [[hibernacija|hiberniraju]] mogu sniziti temperaturu tijela za više od 10°C tokom hladnog godišnjeg doba kako bi sačuvale energiju tokom tog neaktivnog perioda. Ako su uznemirene ili budne, prekidaju hibernaciju oslobađanjem [[noradrenalin]]a i brzo se vraćaju na svoju normalnu temperaturu, trošeći značajnu količinu energije u tom procesu. [[Kolibriji]] i [[kljunaši]] su poseban slučaj, jer je njihova tjelesna temperatura podložna relativno jakim fluktuacijama. == Ograničenja == Nasuprot tome, [[medonosne pčele]], koje kolektivno održavaju temperaturu legla svoje košnice na konstantnih 35°C, nisu toplokrvne životinje. Pojedinačni insekt nije sposoban za to; samo čitava kolonija zajedno može održavati ovu temperaturu. Jedna pčela postaje kruta i ugiba na temperaturi od 10°C. [[File:Wiki snake eats mouse.jpg|mini|[[termografija|Termografska]] slika zmije (gmizavca, hladnokrvnog) dok jede miša (sisara, toplokrvnog).]] Veliki leteći [[insekti]], [[gmizavci]], [[vodozemci]] i [[ribe]] su svi [[poikiloterm]]ni, što znači da im tjelesna temperatura nije konstantna, već odgovara temperaturi okoline. Tokom hladne sezone ulaze u [[brumacija|stanje tromosti]], a njihov metabolizam nije reguliran [[hipotalamus]]om tokom tog perioda.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Njihova sposobnost regulacije temperature središta tijela ograničena je na ponašanja, kao što su intenzivna fizička aktivnost ili izlaganje suncu, što ih u određenoj mjeri zagrijava. Međutim, [[tuna]], neke ajkule (''[[Alopias]]'') i [[raže]] imaju vaskularne adaptacije ([[termoregulacija|protivstrujni tok]]) u mišićima trupa koje omogućavaju najvišu moguću temperaturu središta tijela; kod [[sabljarke|sabljarki]] i pripadnika [[Lampriformes]], mozak se snabdijeva krvlju koju zagrijavaju mišići. S druge strane, kod dubokomorskih riba tjelesna temperatura ostaje konstantna na 4°C, ali to je isključivo zbog konstantne temperature okoline, zbog čega ni one nisu homeotermne, već poikilotermne. Relativno je nepoznato da postoje biljke, poput ''[[Symplocarpus foetidus]]'' i drugih vrsta [[Arum|kozlaca]], koje mogu regulirati intenzitet ćelijskog disanja pri niskoj temperaturi okoline i time povećati vlastitu unutrašnju temperaturu. Cvjetni pupoljci biljaka koje rano cvjetaju mogu dostići temperaturu koja je 15 do 35°C iznad temperature okoline.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> == Prednosti == [[Enzimi]] imaju relativno uzak temperaturni raspon pri kojem je njihova efikasnost optimalna. Temperature izvan tog raspona mogu znatno smanjiti brzinu reakcije ili je potpuno zaustaviti.<ref>{{Cite journal|last1=Daniel|first1=Roy M.|last2=Peterson|first2=Michelle E.|last3=Danson|first3=Michael J.|last4=Price|first4=Nicholas C.|last5=Kelly|first5=Sharon M.|last6=Monk|first6=Colin R.|last7=Weinberg|first7=Cristina S.|last8=Oudshoorn|first8=Matthew L.|last9=Lee|first9=Charles K.|date=2010-01-15|title=The molecular basis of the effect of temperature on enzyme activity|url=http://www.biochemj.org/content/425/2/353|journal=Biochemical Journal|language=en|volume=425|issue=2|pages=353–360|doi=10.1042/BJ20091254|issn=0264-6021|pmid=19849667|hdl=10289/3552|hdl-access=free}}</ref> Živo biće s prilično konstantnom tjelesnom temperaturom stoga se može specijalizirati za enzime koji su efikasni na toj određenoj temperaturi. [[Poikiloterm]] mora ili funkcionirati znatno ispod optimalne efikasnosti većinu vremena, migrirati, hibernirati ili trošiti dodatne resurse, stvarajući širi raspon enzima kako bi pokrio širi raspon tjelesnih temperatura. Međutim, neka okruženja pružaju mnogo konstantnije temperature od drugih. Na primjer, tropi često imaju sezonske varijacije temperature koje su manje od njihovih dnevnih varijacija. Osim toga, velike vodene površine, poput [[okean]]a i vrlo velikih [[jezero|jezera]], imaju umjerene varijacije temperature. Vode ispod površine okeana su naročito stabilne u temperaturnom smislu. == Nedostaci == Budući da mnoge homeotermne životinje upotrebljavaju enzime koji su specijalizirani za uzak raspon tjelesnih temperatura, [[hipotermija]] brže dovodi do [[torpor|tromosti]] i smrti. Osim toga, homeotermija dobijena endotermijom je strategija sa visokom potrošnjom energije<ref>{{Cite journal|last1=Levesque|first1=Danielle L.|last2=Lovegrove|first2=Barry G.|date=2014-05-01|title=Increased homeothermy during reproduction in a basal placental mammal|url=https://jeb.biologists.org/content/217/9/1535|journal=Journal of Experimental Biology|language=en|volume=217|issue=9|pages=1535–1542|doi=10.1242/jeb.098848|issn=0022-0949|pmid=24501138|doi-access=free|url-access=subscription}}</ref> i mnoga okruženja će pružiti niži [[nosivi kapacitet]] za ove organizme. Po hladnom vremenu, potrošnja energije za održavanje tjelesne temperature ubrzava [[gladovanje]] i može dovesti do smrti. == Povezano == * [[Heterotermija]] * [[Gigantotermija]] == Literatura == * ''Einteilung der Tiere nach der Regulation ihrer Körpertemperatur. '' In: {{Literatur|Autor=David J. Randall, Warren Burggren, Kathleen French|Titel=Tierphysiologie|Online=https://books.google.de/books?id=QZVL4H1yA2AC&pg=PA796&hl=de|Datum=2002|Verlag=Georg Thieme Verlag|ISBN=978-3-13-664004-3|Seiten=789–794}} * ''Einfluss von Form, Funktion und Verhalten auf homöostatische Prozesse'' In: {{Literatur|Autor=Neil A. Campbell, Jane B. Reece|Titel=Biologie – Gymnasiale Oberstufe|Auflage=8.|Datum=2009|Verlag=Pearson Schule|Ort=München|ISBN=978-3-8273-7287-1|Seiten=527–529}} == Vanjske poveznice == * [https://www.philipphauer.de/info/bio/wechselwarm-gleichwarm/ Poređenje hladnokrvnih i toplokrvnih životinja pomoću krivulje tolerancije na temperaturu] * [https://www.ingenieur.de/technik/fachbereiche/rekorde/forscher-staunen-warmbluetiger-fisch-heizkreislauf/ Istraživači su zadivljeni: Toplokrvne ribe imaju sistem grijanja] == Reference == <references /> [[Kategorija:Termoregulacija]] 3enyowf9qasoiu48wj91wugkzhm19d7 42716040 42716031 2026-11-03T07:21:03Z Duma 16555 42716040 wikitext text/x-wiki {{termoregulacija}} [[File:Ardea cinerea Winterhabitus.jpg|mini|Toplokrvne životinje su bilo ptice...]] [[File:Nursing Ursus maritimus retuschiert.jpg|mini|... ili sisari.]] U [[zoologija|zoologiji]], '''homeotermne''', '''homotermne''' ili '''homoiotermne životinje''' (od starogrčkog ὁμοῖος ''homoîos'' "sličan" i θερμός ''thermós'' "topao") su one životinje ([[ptice]] i [[sisari]]) koje mogu održavati [[Telesna temperatura|temperaturu svog tijela]] na konstantnoj vrijednost, neovisno o temperaturi okoline. Prelazak iz homeotermije u [[poikiloterm]]iju ponekad je postepen.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Stvaranje toplote omogućava veću neovisnost od vremenskih uvjeta, ali povećava potrošnju energije. Nadalje, zbog potrebe da se dozvoli samo neophodna količina gubitka toplote, varijacije u anatomskoj strukturi su ograničene ([[Bergmannovo pravilo]]). == Regulacija tjelesne temperature == I kod ptica i kod sisara, tjelesna temperatura toplokrvnih životinja postiže se metaboličkom aktivnošću. To utječe na [[bazalni metabolizam]], koji je znatno viši nego kod hladnokrvnih ([[poikiloterm]]nih ili [[ektoterm]]nih) životinja. [[Termoreceptor]]i u koži i neuroni osjetljivi na temperaturu u [[centralni nervni sistem|centralnom nervnom sistemu]] djeluju na centar za obradu temperature u [[hipotalamus]]u, koji upravlja povećanjem ili smanjenjem tjelesne temperature kada postoje odstupanja od normalnih razina. === Snižavanje tjelesne temperature === Kada je temperatura jezgra tijela previsoka, toplota se može raspršivati ​​na različite načine. To se često dešava isparavanjem vode - na primjer, [[znojenje]]m kod ljudi, dahtanjem kod pasa ili lizanjem krzna kod mačaka. Velika površina tijela koja je dobro snabdijevana krvlju kada je to potrebno također može poslužiti za raspršivanje toplote, kao što je slučaj sa ušima [[afrički slon|afričkih slonova]]. === Povećanje tjelesne temperature === Kada temperatura jezgre tijela padne prenisko, metabolizam se povećava; čest primjer je [[tremor|drhtanje]], koje povećava metabolizam [[mišić]]a. [[Mikrovibracije]] su često dovoljne za stvaranje malih količina topline. Nadalje, [[dojenče|novorođeni sisari]] i sve životinje koje [[hibernacija|hiberniraju]] posjeduju veće količine [[Tamno masno tkivo|smeđeg masnog tkiva]] za direktnu [[termogeneza|termogenezu]] iz [[Adipozno tkivo|uskladištene masti]]. === Termička izolacija === Toplokrvne životinje većinom posjeduju različite oblike toplotne izolacije, od smanjenog protoka krvi do izolacijskog [[hipoderma|potkožnog masnog tkiva]], kao i izolacijske zračne slojeve u [[pero|perju]] i [[dlaka|dlaci]]. * Kod ptica, zrak zarobljen u perju, posebno u [[paperje|paperju]], pruža toplotnu izolaciju. * Kod kopnenih sisara, zrak zarobljen u [[krzno|krznu]] djeluje kao izolacija; veoma uvijene dlake [[vuna|vune]] naročito mogu zatvoriti velike količine zraka. * Vodeni sisari i ptice posjeduju izolacijski sloj u vidu mjehurića [[adipozno tkivo|masti]] ispod kože, budući da dlaka i perje većinom gube svoj izolacijski sloj zraka u vodi. * Kod nekih izumrlih vrsta [[dinosaur]]a su, pored perje, pronađeni histološki dokazi homeotermije. === Sezonske prilagodbe === Vrste sisara koje [[hibernacija|hiberniraju]] mogu sniziti temperaturu tijela za više od 10°C tokom hladnog godišnjeg doba kako bi sačuvale energiju tokom tog neaktivnog perioda. Ako su uznemirene ili budne, prekidaju hibernaciju oslobađanjem [[noradrenalin]]a i brzo se vraćaju na svoju normalnu temperaturu, trošeći značajnu količinu energije u tom procesu. [[Kolibriji]] i [[kljunaši]] su poseban slučaj, jer je njihova tjelesna temperatura podložna relativno jakim fluktuacijama. == Ograničenja == Nasuprot tome, [[medonosne pčele]], koje kolektivno održavaju temperaturu legla svoje košnice na konstantnih 35°C, nisu toplokrvne životinje. Pojedinačni insekt nije sposoban za to; samo čitava kolonija zajedno može održavati ovu temperaturu. Jedna pčela postaje kruta i ugiba na temperaturi od 10°C. [[File:Wiki snake eats mouse.jpg|mini|[[termografija|Termografska]] slika zmije (gmizavca, hladnokrvnog) dok jede miša (sisara, toplokrvnog).]] Veliki leteći [[insekti]], [[gmizavci]], [[vodozemci]] i [[ribe]] su svi [[poikiloterm]]ni, što znači da im tjelesna temperatura nije konstantna, već odgovara temperaturi okoline. Tokom hladne sezone ulaze u [[brumacija|stanje tromosti]], a njihov metabolizam nije reguliran [[hipotalamus]]om tokom tog perioda.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> Njihova sposobnost regulacije temperature središta tijela ograničena je na ponašanja, kao što su intenzivna fizička aktivnost ili izlaganje suncu, što ih u određenoj mjeri zagrijava. Međutim, [[tuna]], neke ajkule (''[[Alopias]]'') i [[raže]] imaju vaskularne adaptacije ([[termoregulacija|protivstrujni tok]]) u mišićima trupa koje omogućavaju najvišu moguću temperaturu središta tijela; kod [[sabljarke|sabljarki]] i pripadnika [[Lampriformes]], mozak se snabdijeva krvlju koju zagrijavaju mišići. S druge strane, kod dubokomorskih riba tjelesna temperatura ostaje konstantna na 4°C, ali to je isključivo zbog konstantne temperature okoline, zbog čega ni one nisu homeotermne, već poikilotermne. Relativno je nepoznato da postoje biljke, poput ''[[Symplocarpus foetidus]]'' i drugih vrsta [[Arum|kozlaca]], koje mogu regulirati intenzitet ćelijskog disanja pri niskoj temperaturi okoline i time povećati vlastitu unutrašnju temperaturu. Cvjetni pupoljci biljaka koje rano cvjetaju mogu dostići temperaturu koja je 15 do 35°C iznad temperature okoline.<ref>Herder: Lexikon der Biologie, Stichwort ''Homoiothermie'', Spektrum Akademischer Verlag 1994.</ref> == Prednosti == [[Enzimi]] imaju relativno uzak temperaturni raspon pri kojem je njihova efikasnost optimalna. Temperature izvan tog raspona mogu znatno smanjiti brzinu reakcije ili je potpuno zaustaviti.<ref>{{Cite journal|last1=Daniel|first1=Roy M.|last2=Peterson|first2=Michelle E.|last3=Danson|first3=Michael J.|last4=Price|first4=Nicholas C.|last5=Kelly|first5=Sharon M.|last6=Monk|first6=Colin R.|last7=Weinberg|first7=Cristina S.|last8=Oudshoorn|first8=Matthew L.|last9=Lee|first9=Charles K.|date=2010-01-15|title=The molecular basis of the effect of temperature on enzyme activity|url=http://www.biochemj.org/content/425/2/353|journal=Biochemical Journal|language=en|volume=425|issue=2|pages=353–360|doi=10.1042/BJ20091254|issn=0264-6021|pmid=19849667|hdl=10289/3552|hdl-access=free}}</ref> Živo biće s prilično konstantnom tjelesnom temperaturom stoga se može specijalizirati za enzime koji su efikasni na toj određenoj temperaturi. [[Poikiloterm]] mora ili funkcionirati znatno ispod optimalne efikasnosti većinu vremena, migrirati, hibernirati ili trošiti dodatne resurse, stvarajući širi raspon enzima kako bi pokrio širi raspon tjelesnih temperatura. Međutim, neka okruženja pružaju mnogo konstantnije temperature od drugih. Na primjer, tropi često imaju sezonske varijacije temperature koje su manje od njihovih dnevnih varijacija. Osim toga, velike vodene površine, poput [[okean]]a i vrlo velikih [[jezero|jezera]], imaju umjerene varijacije temperature. Vode ispod površine okeana su naročito stabilne u temperaturnom smislu. == Nedostaci == Budući da mnoge homeotermne životinje upotrebljavaju enzime koji su specijalizirani za uzak raspon tjelesnih temperatura, [[hipotermija]] brže dovodi do [[torpor|tromosti]] i smrti. Osim toga, homeotermija dobijena endotermijom je strategija sa visokom potrošnjom energije<ref>{{Cite journal|last1=Levesque|first1=Danielle L.|last2=Lovegrove|first2=Barry G.|date=2014-05-01|title=Increased homeothermy during reproduction in a basal placental mammal|url=https://jeb.biologists.org/content/217/9/1535|journal=Journal of Experimental Biology|language=en|volume=217|issue=9|pages=1535–1542|doi=10.1242/jeb.098848|issn=0022-0949|pmid=24501138|doi-access=free|url-access=subscription}}</ref> i mnoga okruženja će pružiti niži [[nosivi kapacitet]] za ove organizme. Po hladnom vremenu, potrošnja energije za održavanje tjelesne temperature ubrzava [[gladovanje]] i može dovesti do smrti. == Povezano == * [[Heterotermija]] * [[Gigantotermija]] == Literatura == * ''Einteilung der Tiere nach der Regulation ihrer Körpertemperatur. '' In: {{Literatur|Autor=David J. Randall, Warren Burggren, Kathleen French|Titel=Tierphysiologie|Online=https://books.google.de/books?id=QZVL4H1yA2AC&pg=PA796&hl=de|Datum=2002|Verlag=Georg Thieme Verlag|ISBN=978-3-13-664004-3|Seiten=789–794}} * ''Einfluss von Form, Funktion und Verhalten auf homöostatische Prozesse'' In: {{Literatur|Autor=Neil A. Campbell, Jane B. Reece|Titel=Biologie – Gymnasiale Oberstufe|Auflage=8.|Datum=2009|Verlag=Pearson Schule|Ort=München|ISBN=978-3-8273-7287-1|Seiten=527–529}} == Vanjske poveznice == * [https://www.philipphauer.de/info/bio/wechselwarm-gleichwarm/ Poređenje hladnokrvnih i toplokrvnih životinja pomoću krivulje tolerancije na temperaturu] * [https://www.ingenieur.de/technik/fachbereiche/rekorde/forscher-staunen-warmbluetiger-fisch-heizkreislauf/ Istraživači su zadivljeni: Toplokrvne ribe imaju sistem grijanja] == Reference == <references /> [[Kategorija:Termoregulacija]] eoadw7cozdwu30eu00v0a2rt2m4mprk 0 4727244 42716032 2026-11-03T07:17:56Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Homeotermija]] 42716032 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Homeotermija]] sf010rwwdcq1z14gll4t7vyct0pmp3g 0 4727245 42716033 2026-11-03T07:18:08Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Homeotermija]] 42716033 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Homeotermija]] sf010rwwdcq1z14gll4t7vyct0pmp3g 0 4727246 42716034 2026-11-03T07:18:38Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Homeotermija]] 42716034 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Homeotermija]] sf010rwwdcq1z14gll4t7vyct0pmp3g 0 4727247 42716035 2026-11-03T07:18:49Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Homeotermija]] 42716035 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Homeotermija]] sf010rwwdcq1z14gll4t7vyct0pmp3g 0 4727248 42716036 2026-11-03T07:19:01Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Homeotermija]] 42716036 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Homeotermija]] sf010rwwdcq1z14gll4t7vyct0pmp3g 0 4727249 42716037 2026-11-03T07:19:22Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Homeotermija]] 42716037 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Homeotermija]] sf010rwwdcq1z14gll4t7vyct0pmp3g 0 4727250 42716038 2026-11-03T07:19:36Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Homeotermija]] 42716038 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Homeotermija]] sf010rwwdcq1z14gll4t7vyct0pmp3g 0 4727251 42716039 2026-11-03T07:19:54Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Homeotermija]] 42716039 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Homeotermija]] sf010rwwdcq1z14gll4t7vyct0pmp3g 3 4727252 42716049 2026-11-03T07:55:45Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Razgovor s korisnikom:Vipz]] 42716049 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor s korisnikom:Vipz]] 49wwrsz13g8x5kiabzc7th4qqd0z0sj